UVOD U POLITOLOGIJU

vodedi teoretiar politike modernog doba John Rawls Teorija pravednosti (1971.) koncepcija
pravde kao pravednosti koja polazi od zamiljenih potencijalnih graana u izvornom poloaju u kojem
ne bi bili svjesni posebnih svojstava i drutvenih prednosti koje moda imaju

SLOBODA
(negativni teoretiari: pojedinac slobodan ukoliko drugi ne ograniavaju njegove radnje Locke i Mill
pozitivna sloboda Rousseau, Hegel i Marx)
BERLIN razlikuje pozitivnu i negativnu slobodu
1. POZITIVNA SLOBODA sloboda razvijanja racionalne osobnosti (potencijal za tiraniju)
stajalite prema kojem je sloboda stanje koje treba postidi pozitivnim djelovanjem
slobodu se ne postie tako da se pojedinci puste da ive kako hode; njezina je svrha omoguditi
pojedincima da postignu vlast nad sobom putem racionalne samokontrole nad iracionalnim eljama
jastva
sloboda u pozitivnom smislu znai nadilaenje zapreka slobodi koje postoje u samome pojedincu
Paradoks! drava, radi postizanja slobode, mora prema pojedincima primijeniti prisilu (Berlin politika
prisila moe olakati proces prosvjedenosti)
2. NEGATIVNA SLOBODA sloboda od prisila
osoba je slobodna ako nije izloena ogranienju ili prisili; pojedinac je slobodan ako moe raditi i
djelovati prema vlastitu izboru
sloboda od uplitanja drave; polazi od pretpostavke da bi pojedinci morali imati neko podruje ivota
u kojemu slobodno donose odluke i ponaaju se kako ele sve dok ne zadiru u slobodu drugih

kritika MACCALLUM: slobodu valja razumjeti kao u biti jedinstven pojam koji ukljuuje mnotvo tumaenja
njenih osnovnih znaajki (razlike bi trebalo potanko ispitati i ne bi ih se smjelo svoditi na opdenitu suprotnost
izmeu pozitivne i negativne koncepcije slobode)
postoje razliite koncepcije slobode, no shvadanja slobode uvijek de ukljuivati odnose izmeu
varijabli djelovanja, ogranienja i injenja ili dogaaja

MILLER (u svom vienju slobode izmeu Berlina i MacCalluma) razlikuje 3 naina formiranja slobode:
1. LIBERALNA SLOBODA = Berlinova negativna sloboda (negativna teorija slobode izjednaava
ograniavanje ponaanja bilo sa silom ili manifestnom prisilom)
2. REPUBLIKANSKA SLOBODA sloboda koju graani imaju u sudjelovanju u javnim procesima vladavine
kako bi oblikovali svoje kolektivne ivote
3. IDEALISTIKA SLOBODA razumije se kao proces oslobaanja u kojem ja nadilazi unutarnje prisile
(poput ovisnosti o drogi) i postie idealnu slobodu
SLUAJ RUSHDIE (primjer naina na koji se izraavaju suprotstavljena shvadanja slobode; pokazuje
dvosmislenost u tumaenjima slobode; otvara vano i sloeno pitanje o identitetu aktera ili akter za koje se
pretpostavlja da posjeduju ili izraavaju slobodu sve teorije slobode pretpostavljaju neki stalni subjekt koji
je sposoban djelovati, ali dodaje da de se priroda subjekta radikalno razlikovati od jedne do druge teorije)
1989. Salaman Rushdie objavio Sotonske stihove (teme: migracija, egzil, smrt i uskrsnude)
sredite polemike: prikaz islama i Muhameda (u njegovu opisu nema potovanja)
napisana s namjerom da naudi muslimanima opdenito; to je posebno vano ondje gdje su muslimani
kulturna manjima (VB) velika teta slabljenjem manjinske kulture i jaanjem antagonizma prema
njoj (protivnici se pozivaju na pozitivno shvadanje slobode: vano je to se govori; sloboda skupina i
pojedinaca povezana je s tim kako se na njih gleda, a status ljudi je tijesno povezan s onim to je o
njima reeno; besramne primjedbe o religiji mogu nauditi slobodi onih koji je prakticiraju
negativna sloboda = pravo izraavanja bez ogranienja ili prisile (negativna u pogledu onoga to je
izreeno)
Ayatollah Homeini iz Irana proglasio za Rushdieja smrtnu kaznu ili fetvu; Rushdie se morao sakriti i
otad vodi skriven ivot pod zatitom osiguranja
obrana: pievo pravo na slobodu izraavanja
republikanska sloboda = za slobodu neke skupine tetno je ako se napada njezine doktrine i svete
spise
POLITIKA KOREKTNOST: pokret koji potjee iz amerikih sveuilita, gdje se nastoje propitati jezik i ponaanje
za koje se smatra da klevedu i ugroavaju manjinske i osjetljive skupine
protivnici politike korektnosti smatraju da je propitivanje jezika i ponaanja krenja prava
pojedinaca koji imaju negativno pravo govoriti to ele
oni koji podravaju politiku korektnost sloboda ukljuuje pozitivno potovanje slobode i
dostojanstva drugih

PRAVA
prava djeluju na nain isticanja vanih atributa (sloboda govora, kretanja, vlasnitvo, ivot) koji
zahtijevaju zakonsku zatitu
jezik prava = idiom u kojem su izloeni kriteriji za dobro stanje
Postoje li neka prirodna prava?
DREVNA GRKA shvadanje da neki objektivan umni poredak odgovara i za prirodna zbivanja i za
vrijednosti kojih bi se ljudi trebali drati
SREDNJI VIJEK Bog odredio zakone prirode koji propisuje moralna pravila to ih ovjek treba potovati
TOMA AKVINSKI (13.st.) postoje zasebne, ali meusobno povezane vrste zakona:
1. vjeni Boji zakon
2. prirodni zakon koji ovjek moe umom dokuiti
3. pozitivni zakon koji donose ljudi
svijet je oblikovan prema Bojem naumu, ali ovjek moe shvatiti neto od toga upotrebljavajudi
svoj um za razmiljanja
16. i 17. STOLJEDE ovjekova prirodna prava postala sredite promiljanja etike i politike Hobbes, Locke;
Amerika i Francuska revolucija poziva se na umnu i slobodnu prirodu ljudskih bida kao opravdanje za
klasine zahtjeve za pravom na ivot, slobodu i imovinu (+ pravo na obrazovanje, pobaaj, zaposlenje)
kritiari shvadanja da su prava prirodna: utilitaristi, marksisti, etiki relativisti (svi teoretiari koji
ozbiljno uzimaju povijest i povijesni razvitak skloni stavljati u pitanje da se ljudsku prirodu moe
izdvojiti iz tijeka dogaaja i pozvati se na nju kao neko nepromjenjivo mjerilo prava)
Hegel i Marx temeljna prirodna prava pojedinaca na specifinim oblicima drutvenog razvitka koji ta
prava priznaju i podupiru
utilitarac Bentham besmisleno je govoriti o pravima neovisno o pozitivnom okviru zakona u koji su
ta prava upisana
logiki pozitivisti omalovaavaju pozivanje na navodno objektivna, prirodna prava; smisleno se moe
govoriti jedino o pojavama koje se mogu promatrati; vrijednosti poivaju na prijepornim oblicima
opravdanja, a ta prijepornost iskljuuje shvadanje o objektivnim, nepromjenjivim prirodnim pravima
prirodna prava trebala bi biti primjenjiva u svim okolnostima con: neprekrivost vlasnikih prava u
razdobljima gladi i sukoba?

HOHFIELD (1919.) Temeljne koncepcije prava
uveo razlike izmeu posebnih tipova prava, naime sloboda, potraivanja, izuzeda i ovlasti;
PRAVA NA SLOBODU prava koja imaju pojedinci i koja ne ukljuuju zasebna potraivanja pojedinaca
prema drugima (npr. pojedinac ima pravo zvidati dok hoda)
PRAVA POTRAIVANJA zasebna prava koja pojedinci mogu imati prema drugima (npr. zaposlenikova
potraivanja prema poduzedu)
PRAVA i OVLASTI NA IMUNITET specifinije vrste prava; npr. lanu parlamenta dan je imunitet od
krivinog gonjenja zbog klevete za ono to je izreeno u parlamentu
osobi se mogu dati specifine OVLASTI da djeluje kao skrbnik drugog pojedinca

Berry i Cranston prava na ivot, slobodu i imovinu su negativna ne zahtijevaju pozitivnu akciju drave
koja bi ih promicala
pozitivna prava (potrebno djelovanje drave) ire se s razvojem socijalnih zahtjeva prema dravi (pravo
na daljnje obrazovanje, pristojne uvjete stanovanja, djeje vrtide)


PRAVA IVOTINJA
VRSTIZM: predrasuda ili pristran stav prema interesu pripadnika vlastite vrste i protiv interesa pripadnika
drugih vrsta
zagovornici prava ivotinja dokazuju kako je odricanje prava ivotinjama vrstizam
i neljudska bida imaju interese; oni proistjeu iz sposobnosti ivotinja i da pate i da doivljavaju ugodu;
privilegirati ljude prema drugim vrstama znai se ponaati vrsistiki
SINGER sposobnost patnje i doivljavanja ugode kljuna za odluku o moralnom rasuivanju
otpor pravima ivotinja ljudska bida razlikuju se na naine koji su vani u procjeni etike vrijednosti (npr.
via inteligencija (prijeporna!), preuzimanje moralnih dunosti)
Potreba da se ivotinjama daju prava nastaje prije svega kao posljedica uoavanja patnje koju ljudska bida
nanose ivotinjama.

JEDNAKOST
EGALITARIZAM: iskreno nastojanje da se postigne konkretna jednakost ishoda
PLATON pravednost ukljuuje drukiji odnos prema razliitim ljudima jer se pravednost sastoji u tome da se
svakom ovjeku da to mu pripada, a on je smatrao da meu ljudima postoje vane razlike koje se moraju
potovati

jednakost u drutvenom i politikom kontekstu = osnovni preduvjet morala svi ljudi imaju pravo na
jednak tretman, osim gdje se moe dokazati potreba za drukijim odnosom (npr. kazneno djelo)
ljudi bi pred zakonom trebali biti jednaki; jednaka biraka prava
materijalna jednakost meu ljudima? (potrebna golema koliina dravne regulative)

Ideal stvarne jednakosti:
WALZER kompleksna jednakost = oblik pravednog drutva u kojem nejednakosti u nekoliko sfera ne zadiru
jedne u druge; nejednakosti u jednoj sferi ne ponavljaju se u drugima (bogatstvo zdravstveni sustav
obrazovanje; bogatstvo vlada u poslovnom svijetu; lijeenje u sferi zdravstva potaknut de zdravstvene
potrebe; obrazovanje u skladu s potrebama i sposobnostima)
MILLER pravedno drutvo = ono u kojem bi svi graani imali jednak status, ideal koji bi bio potkopan kad bi
drutvom dominirali veoma imudni graani; svi imaju pravo na izvjestan stupanj blagostanja kako bi uivali
jednakost potovanja u drutvu

jedan od naina na koji se smatra da je pojam jednakosti politiko pitanje jest POSTIZANJE
JEDNAKOSTI ANSI
postizanje jednakosti ansi moglo bi dovesti do velike nejednakosti ishoda (Platon DA jednakosti
izmeu mukaraca i ena; oblik drutva s velikim razlikama izmeu klasa, ukljuujudi razliita prava na
vladanje neki smatraju: meritokracija je komarna mogudnost razlike ishoda jo bolnije jer bi se
smatralo da su nedvojbeno zasluene)

potrebna pretjerana regulativa za postizanje priblinog ideala jednakosti; genetske razlike meu
pojedincima (promjena genetske strukture? pojam identiteta pojedinca)

POZITIVNA ILI OBRNUTA DISKRIMINACIjA: njene zamisli ele obrnuti ili dokinuti povijesne oblike diskriminacije
pojedinih skupina u drutvu poput crnaca, ena, invalidnih osoba dajudi tim ljudima neke prednosti
(kritizirana!)
Minogue neegalitarist; protivi se planu jednakosti i svakom planu uopde


PRAVEDNOST
rasprava o prirodi i razumijevanju pravde: Rawls (1971 Teorija pravednosti) i Nozick (1974 Anarhija,
drava i utopija)

RAWLS pravedno drutvo: drutvo koje utjelovljuje pravedne uvjete drutvene suradnje
uvjete za temeljnu strukturu drutva izabranu u izvornom poloaju Rawls vidi kao uvjete koji potuju
jednakost i slobodu sviju te koji stoga omoguduju pravednu drutvenu suradnju; 2 naela u okviru
pravednosti: (prvo vanije od drugog)
1. svaka osoba u drutvu treba imati pravo na onoliko mnogo slobode koliko je spojivo sa
slobodom za sve
2. drutvene i ekonomske nejednakosti trebaju biti postavljenje tako da donose najvedu korist
najmanje privilegiranima i da su vezane za mjesta i poloaje otvorene svima pod potenim
uvjetima jednakih ansi
(izazvalo otru polemiku! razlike u bogatstvu trebaju biti opravdane samo ukoliko koriste
najsiromanijima)
Rawls prerauje ideju drutvenog ugovora meu pripadnicima politikog drutva NOZICK polazi
od prirodnog stanja u kojem su ljudi s pravima na ivot, slobodu i imovinu zamiljeni u akciji i
interakciji jedni s drugima
ljudi tee ostvariti vlastite ciljeve i blagostanje; drava de biti stvorena akcijama vladajude agencije za
zatitu kojoj de pojedinci pribjedi kako bi zatitili svoje interese u neizbjenim prepirkama koje de meu
njima nastati
Nozick zamilja nastanak drave, ali joj ne daje ovlasti da natkriljuje prava pojedinca (npr. imovina
steena dobrovoljnim akcijama pojedinaca nema opravdanja za upletanje drave u vlasnike odnose koji
nastaju)
nepravda u Rawlsovoj teoriji krenje prava imudnih koji su svoju imovinu stekli zakonitim putem
Nozickova teorija pravde = teorija davanja prava razlikuje se od Rawlsova gledita u tome to se u
prikazu legitimnosti vlasnikih odnosa osvrde unatrag; njihove teorije zauzimaju razliita mjesta u
liberalnom krajoliku; Nozickova teorija pravde izrazito individualistika; drava treba biti minimalna jer se
smatra da veliko upletanje umanjuje prava pojedinaca Rawls isto na prvo mjesto stavlja slobodu
pojedinca no usvaja gledite koje doputa donoenje pravenih odluka o ukupnoj raspodjeli bogatstva u
drutvu spreman podrati neku mjeru dravnog upletanja kako bi se razvio obrazac distributivne
pravde

KOMUNITARNI KRITIARI pojedinac se ne moe odijeliti od drutva i ne moe mu se dati eksplanatorno
prvenstvo; pojedinci i drutva su u odnosu i svi bi pazili na vanost nekih dobara zajednice (kultura,
obrazovanje)
Rawls Teorija pravednosti previe univerzalistika; kritika i zbog davanja prvenstva drutveno
neukorijenjenim pojedincima koji su u izvornom poloaju zamiljeni kako djeluju bez veze sa svojim
kulturnim domom; njegovu teoriju pravednosti ograniava oblik prevladavajude javne kulture
Nozick prigovor zbog neprikrivenog individualistikog gledita

Privlane znaajke komunitarnog pristupa pravdi:
uvaava potekode davanja opdevaedeg odgovora na pitanje pravde
priznaje ovjekovu drutvenu i promjenjivu prirodu

neodreen u pitanjima koja se tiu prirode onog tipa zajednice i okvira pravde koje treba podrati (slii
postmodernizmu)
POLITIKA MISAO

DRAVA: ljudsko udruenje u kojem se suverena vlast uspostavlja na danom teritoriju i na kojem ta najvia
vlast obino ima monopol na sredstva prisile
KONTEKSTUALIZAM: naziv za gledite prema kojem se znaenje politikih ideja moe razumjeti jedino tako da
ih se stavi u odnos s povijesnim kontekstima u kojima su nastale
odgovori o politici za kontekstualiste su vezani za vrijeme i prostor
Skinner Znaenje i razumijevanje u povijesti ideja
znaenje teksta moe se shvatiti jedino ako se mogu razumjeti namjere njegova autora
klasini tekstovi u povijesti politike filozofije ne daju odgovore na politike probleme danas

PLATON
(Kriton, Drava, Dravnik, Zakoni); 428-347 pr.Kr.
Platonovo djetinjstvo obiljeio Peloponeski rat (Atena vs. Sparta)
Sedmo pismo autobiografski prikaz Platonovog politikog razvitka; prikazuje aristokratski reim
nakon atenskog poraza kao bahat i stranaki; vradanje demokracije Ateni pogubno smaknude
Sokrata (uzor intelektualne i moralne vrline)
Platonova politika filozofija = otra osuda atenske politike prakse
sofisti: raznolika skupina intelektualaca, mnogi od njih poricali su prirodni temelj morala i tvrdili da
moral oblikuju prevladavajudi drutveni dogaaji Platon (htio ponovo postaviti temelje
objektivnog vrijednosnog sustava na novoj filozofskoj osnovi)
PLATONOVA POLITIKA MISAO
prvi dijalozi skeptini i ne predstavljaju neki odreeni skup uenja; prikaz Sokratovih razgovora s
ljudima o pogledima na moralne vrline kritika etikog i politikog stanja suvremenog grkog polisa
djelotvoran politiki svijet zahtjeva organizaciju koja se temelji na dokazivim umskim mjerilima
Obrana Sokratova prikazani problemi suvremenog polisa; Platon Sokrata prikazuje kao nedunu, iako
rjeitu rtvu suvremenih politikih makijacija
Kriton u njemu istaknuta Platonova potraga za visokim etikim normama; prikazuje Sokrata koji se, iako
neduan, hrabro suoava sa smrdu zbog privrenosti Ateni i njenim zakonima
Drava iscrpan i radikalan prikaz pravedna polisa; drutvo podijeljeno u tri stalea: 1. vladari (treba ih
odgajati tako da steknu razumnu nekoristoljubivu brigu za zajednicu), 2. vojnici, 3. oni koji se bave
trgovinom i proizvodnom djelatnodu
komunistiki impuls uvari i pomodni vojnici trebaju koristiti zajednika dobra; ukidanje obiteljskog
ivota meu uvarima; predlae spolnu jednakost za uvare; nametanje autoritarnog naina vladanja)
Dravnik; Zakoni Platon pripravan prilagoditi suvremene obiaje; preporuuje strogo pridravanje
vladavine zakona i mjeovit oblik suverenosti

THOMAS HOBBES
(Levijatan!); 17.st.
potreba za sigurnodu i nedvosmislenom politikom vlasti; utjecaj ideolokih i drutvenih napetosti
nastalih prevladavajudom religijskom neslogom te bujanjem vjerskih sekti Hobbes je uviao mod
religije da pokrene ovjekov um i strasti
struktura i sastav Levijatana oblikovani su po uzoru na geometriju (drava rastavljena na sastavne
dijelove kako bi se potom mogla deduktivno ponovo sastaviti)
HOBBESOVA POLITIKA MISAO
Levijatan sastoji se od 4 dijela: 1. O ovjeku; 2. O dravi; 3. O krdanskoj dravi; 4. O kraljevstvu tame
HOBBESOV PRIKAZ OVJEKA: On na ljude gleda mehanistiki i individualistiki, kao niz pojedinanih tijela u
kretanju. Ljudsko je djelovanje za Hobbesa proizvod strasti koje nastaju dodirom pojedine osobe s izvanjskim
tijelima. Pojedinana jastva slijede vlastite elje i nastoje izbjegavati one koje izazivaju nelagodu. Svaki
pojedinac naziva dobrim ono to on smatra poeljnim. Ne postoji nikakav zajedniki, etiki svijet koji ljudska
bida prirodno nastanjuju. Svaka osoba slijedi vlastito dobro; pojedinci ele sredu da opdenito budu kadri
zadovoljiti vlastite ciljeve. Nastojedi zadovoljiti vlastite elje, ljudi neizbjeno ulaze u sukob s drugim ljudima
koji slijede vlastite ciljeve. Mukarci i ene imaju prirodno pravo na sve to mogu dobiti boje se da nede modi
postidi vlastite ciljeve; strah od smrti u rukama drugih. ovjekove elje i potreba da ih ostvari vode do
kronine nesigurnosti. Razum i razumna pravila kao sredstvo za rjeenje dodijeliti apsolutnu vlast i mod
suverenu. Suveren moe legitimno initi sve to je potrebno za osiguranje mira sve dok se smatra da je u
svojem djelovanju uinkovit nadlenost nad vjerskim publikacijama i praksi te obrazovanjem.
kritika: mod koju Hobbes daje suverenu i dravi kodljiva je za ovjekovu slobodu; feministice kritizirale
njegovu pretpostavku o vlasti mukaraca u politici i obitelji

JOHN LOCKE
17.st., Engleska
teoretiar drutvenog ugovora
ugovor = sredstvo kojim se uspostavlja neko politiko udruenje
mukarce i ene zamilja u prirodnom stanju bez vladavine (dok je ne-politiko, to je stanje moralno);
u njemu su ljudi jednako slobodni, racionalni i nezavisni, razlikuju dobro od zla te prirodni zakon i
moralne dunosti koje potjeu od Boga pravo na ivot, slobodu i (materijalno) vlasnitvo drugih
ljudi odluuju stvoriti politiko okruenje jer u prirodnom stanju postoje neke smetnje, ali u prijelazu
na vladavinu ne rtvuju temeljna prava
politika vlast = neka vrsta zaloga, pri emu je pravo svakog ovjeka da tumai i provodi prirodni
zakon povjereno vladi (legitimnost vlade utemeljuje u stalnom pristanku naroda; nejasan mehanizam
dobivanja pristanka naroda, nain politikog predstavljanja te opseg birakog prava)
Druga rasprava o vladi predstavlja snanu obranu ograniene vlade
O PRIRODNOM STANJU: stanje ljudi po prirodi = stanje savrene slobode da odreuju svoje radnje i
raspolau svojom imovinom i osobom kako smatraju da je prikladno u granicama prirodnog zakona, a da
ne pitaju za doputenje nekog drugog ovjeka ili da zavise od njegove volje. To nije stanje samovolje.
Prirodno stanje ima prirodni zakon da upravlja njime, a um predstavlja taj zakon.
JEAN-JAQUES ROUSSEAU
18.st.
Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti meu ljudima kritika napetosti i nesloge unutar civilizirana
drutva
DRUTVENI UGOVOR obrana participacijske demokracije
Rousseau smatra da pripadnici racionalnog i slobodnog politikog udruenja kolektivno odreuju
uvjete svog tekudeg udruenja (slinost s Hobbesom sloboda njegovih graana je politiko
postignude u kojem uvjeti pretpolitikog prirodnog stanja ne ograniavaju zamah demokracije
Locke)
idealizirao demokracije u malim kantonima u vicarskoj; uivao u republikanskom reimu u enevi
zagovarao participacijsku demokraciju u maloj dravi i razvoj discipliniranih graana
kritizira prosvjetiteljstvo
glavna tema politikog miljenja: otuenje
prirodno stanje = lieno licemjerja i konvencija (koje su znaajka razvijenih drutava)
ljudi u prirodnom stanju = jednostavna, slobodna stvorenja koja ive bez opteredenja; imaju
ograniene potrebe koje se lako zadovoljavaju zadovoljni; upudeni jedni na druge sudut za patnje
drugih; razmjerno zdrav oblik samoljublja amour de soi sebeljublje amour propre tijekom
razvoja sloenijih drutava
Drutveni ugovor je glavno djelo!
prirodna ovjekova neovisnost u prirodnom stanju razmijenjena je za javnu slobodu graanstva, ljudi de
primajudi lanstvo u nekom legitimnom politikom udruenju svu vlast prenijeti na dravu; suverenitet u
vienju politikog udruenja je apsolutan; graani de sudjelovati u tekudem procesu donoenja odluka samo
ljudi moraju odbaciti svoje prirodno sebeljublje i neovisnost radi postignuda drutvene slobode ili
moralnosti, ime sudjeluju u stvaranju jednog kolektivnog moralnog svijeta
posluhom prema dravi ljudi postiu slobodu zato jer postiu nepristrana moralna pravila koja su sami
donijeli
Paradoks: ljudi mogu biti prisiljeni biti slobodni
Kritika: spojivost slobode s drutvenom prisilom moe se shvatiti kao poticaj za tiraniju
Emile idealan oblik odgoja? dijete u sreditu, misli svojom glavom; zagovara razliit oblik odgoja za ene

JOHN STUART MILL
19.st.
poziva da se povue razdjelnica izmeu podruja u kojem vlada moe legitimno ureivati ivote pojedinaca
i podruja u kojem pojedince treba pustiti da slijede ciljeve koje su sami izabrali
odgoj kriv za Millov prijevremeni umni razvoj, izmijenio utilitarno gledite svoje stajalite naziva
praktinim eklekticizmom
POLITIKA I DRUTVO
Esej o slobodi obrana vanosti slobode pojedinca i analiza gdje treba povudi granicu izmeu legitimne vladine
regulative i individualne slobode
naelo korisnosti zahtijeva drutvenu slobodu uzimajudi ovjeka kao bide napretka zato to bez slobode
eksperimentiranja s naelima ivljenja, ponaanja i miljenja u ljudskim poslovima ne bi bilo nikakve
mogudnosti za napredak artikulira ideal osobne neovisnosti
predlae da se pomodu ekonomskog kriterija odreuje kada bi akcije pojedinaca trebalo zakonski regulirati
(pojedinac mora biti slobodan initi to eli dok time ne teti drugima)
uvodi razliku izmeu privatnih akcija pojedinaca koje se ne tiu drugih i akcija koje se sukobljavaju s
interesima drugih
Razmatranja o predstavnikoj vladi Mill tvrdi da je predstavnika demokracija najbolji oblik vladavine
ona promie racionalnost i osvijetenost javnosti zahtijevajudi od birakog tijela da u racionalnu duhu
razmotri javna pitanja
kontekst VB 19.st. ne zagovara pravo glasa za sve preporuuje uvoenje testa pismenosti; smatra da
treba uvesti dodatne glasove za najracionalnije dijelove birakog tijela)
predstavnika demokracija moe biti nain vladavine samo za onu zemlju koja je napredovala toliko da su
njezini pripadnici dostatno obrazovani da prihvate odgovornost graanskog statusa
i ene trebaju imati pravo glasa
Mill se boji tiranije vedine

KARL MARX
Marx je spojio (Lenjin):
njemaku filozofiju prua holistiki konceptualni okvir njegovu teoretiziranju u kojem se suparnika
gledita asimiliraju, a ne tek negiraju
s engleskom (kotskom) ekonomijom temeljna analiza ekonomskog sustava
i francuskom politikom revolucionarni impuls u njegovim spisima
kontekst raspada hegelovske filozofske kole: desni hegelovci (Hegel podravao vjeru u
protestantizam; kraj svjetske povijesti); lijevi hegelovci ili mladohegelovci (hegelovski duh smatrali
kritinim duhom u kojem treba kritizirati postojede politike odnose i oblike vjere) Feuerbach u
svojim Naelima optuio Hegela da je ovjekov poloaj sveo na poloaj objekta apstraktnog Uma;
subjekt filozofije i drutvenog ivota mora biti ovjek, a ne Bog ili Um
Ekonomsko-filozofski rukopisi Marx briljantno teorijski promilja uvjete modernog kapitalizma u kojima je
ovjek otuen od vlastite djelatnosti i proizvoda; Marx je materijalist
KOMUNISTIKI MANIFEST proleterijat ima zadadu unititi kapitalizam i uvesti nov svijet komunizma
Kapital kapitalizam prikazan kao sustav u propadanju koji de zamijeniti komunalna organizacija i razvoj
drutva u kojem nede biti klasa
MARXOVA TEORIJA DRUTVA I POLITIKE
Marx je zagovarao ruenje buroaskog graanskog drutva i uspostavu istinske demokracije u kojoj de
narod imati kontrolu nad drutvenim i ekonomskim aktivnostima
komunizam se razumije kao radikalni protuotrov za svijet otuenja koji pokredu kapitalistiki
drutveni odnosi; otuenje kljuni pojam njegove rane kritike kapitalistikog drutva; smatra da
nastaje u procesu proizvodnje najvanijem mjestu ljudskog meuodnoenja
ljudske se sposobnosti mogu razviti jedino tako da se koriste u proizvodnoj djelatnosti; potrebe i modi
jaaju jedino irenjem nekog sustava proizvodnje
politika skup odnosa modi koji uvrduje i podrava dominaciju privatnih, klasnih interesa u
ekonomskoj sferi
kapitalizam proizveo jednu klasu radnika proleterijat koji je revolucionarna snaga (bijeda i
izrabljivanje proleterijata proleterijat raskida s vladajudim drutvenim i ekonomskim uvjetima i
proizvodi komunistiku revoluciju, nakon koje de proizvoai en masse kontrolirati drutvo politika
je do sada odraavala klasne interese, a vladajuda klasa u proizvodnji kontrolirala dravu)
Marx smatra da proleterijat mora preuzeti dravu i izgraditi komunistiko drutvo
KLASNA BORBA +
Povijest svakog dosadanjeg drutva jest povijest klasnih borbi. Slobodan ovjek i rob, patricij i plebejac, barun
i kmet, cehovski majstor i kalifa, ukratko ugnjeta i ugnjeteni stajali su jedan prema drugom u stalnoj
suprotnosti, vodili neprekidnu as skrivenu as otvorenu borbu koja se uvijek zavravala revolucionarnim
preobraajem cijelog drutva ili zajednikom propadu klasa koje su se borile U ranijim povijesnim epohama
nalazimo gotovo svuda potpunu podjelu drutva na razliite stalee, mnogostruko stupnjevanje drutvenih
poloaja. U starom Rimu imamo patricije, vitezove, plebejce, robove; u srednjem vijeku feudalne gospodare,
vazale, cehovske majstore, kalfe, kmetove, a uz to jo gotovo u svakoj od tih klasa opet posebne stupnjeve.
Moderno buroasko drutvo, koje je proizalo iz propasti feudalnog drutva, nije ukinulo klasne suprotnosti.
Ono je stavilo samo nove klase, nove uvjete ugnjetavanja, nove oblike borbe na mjesto starih.


ENE I POLITIKA MISAO
Hobbes i Locke politiku vlast rezervirali za mukarce
Marx i Engels mukarci i ene trebaju biti jednaki

ISLAM
druga religija svijeta; brzo se razvija i iri
oblikuje politiku Irana (izrazito protuzapadne zemlje); glavna je politika snaga u Iraku, Pakistanu i
Aliru i ima utjecaj u SAD-u i raznim drugim europskim, azijskim i afrikim zemljama
muslimani su fundamentalisti u islamu vide dinamiku snagu koja treba oblikovati sve obrise
politikog ivota
nakon uspjene iranske revolucije 1979. Ayatollah Homeini (do 1989.) Iran postao sredite
fundamentalistikog iitskog islama sva podruja drutvenog i politikog ivota bila su regulirana
drakonskim zakonima



PRIRODA DRAVE

drava je prvenstveno apstraktna ideja; njezina su narav i egzistencija mree, meuodnosi i procesi
koji se na posljetku spajaju na razini drutvene konstrukcije i konvencije
drava je nain na koji konceptualiziramo mreu aktera, agencija i institucija koji toj mrei daju privid
vede vrstode
ta je ideja drutvena konstrukcija
dravu moemo shvatiti kao nain na koji je drutveno uinjeno opipljivim ili prepoznatljivim; svi ljudi
ne eznu za niim drugim nego redom tako nastaju norme, vrijednosti i uvjerenje; shvadanje drave
je nain na koji ureujemo jedan inae neorganiziran skup iskustava

pristup minimalne uloge drave vezuje se za razliite vrste liberalizma i, u novije vrijeme, u mnogim
zemljama, ukljuujudi i VB, SAD i Novi Zeland, za novu desnicu
razlozi:
1. drava ne moe primjereno odluivati umjesto svih svojih graana i stoga de ono to drava
daje biti u najboljem sluaju predodba o tome to ljudima treba ili to ele
2. govoredi ili smatrajudi da moe pruiti itav niz usluga i prinosa drutvenom ivotu i
drutvenoj organizaciji, drava proiruje oekivanja ljudi preko onoga to moe doista dati to
stvara budude potekode za dravu u obliku krize legitimacije
3. posebno drutvena i socijalna reforma koju provodi drava moe obeshrabrivati i demotivirati
pojedinca koji postaje ovisan o dravnoj skrbi; to se moe oitovati i u razaranju zajednice,
samopomodi i drugih vrlina koje se smatra znaajkama drutva u doba prije socijalne drave
drava u tom modelu tei odrati zakonski okvir putem kojeg pojedinci mogu ostvariti svoj puni
potencijal u skladu s individualnom motivacijom i izborom

nasuprot tezi o minimalnoj dravi tvrdnja da drava treba igrati pozitivnu ulogu u popravljanju
ivota pojedinca, i zauzvrat, funkcije i uspjeh drutva taj skup ideja povezuje se sa socijalno
reformistikim ili socijalno demokratskim misaonim tradicijama
oni tvrde da se neki problemi (siromatvo) mogu rijeiti izravnim djelovanjem ili upletanjem drave
ne ponu li se one rjeavati pojedinac i zajednica de trpjeti, a drutvene, ekonomske i politike
nejednakosti de se povedati
ta koncepcija drave bila opravdanje irenja uloge drave; najnaprednija kapitalistika drutva 20.st.
stvarala su drave blagostanja u kojima su se povedale dravne usluge i organizacija zdravstvene
skrbi, obrazovanja, pomod za nezaposlenost, skrb za djecu i starije
opseg i cijena socijalne drave bili glavna meta nove desnice

obje koncepcije u pojedincu vide glavnu jedinicu interesa, a drava je podreena toj jedinici; morao bi
postojati neki prostor za djelovanje pojedinca u koji se drava ne uplede 3 sfere:
1) politika sfera onaj prostor u kojem se donose politike odluke i provode politike akcije
2) privatna sfera odnosi se na osobne elje i iskustva
3) javna sfera ono podruje ivota kojim ne upravlja drava, nego je otvoreno javnom miljenju,
raspravi i djelovanju (civilno drutvo sastoji se od nedravnih trinih, privatnih ili dobrovoljnih
organizacija, aktivnosti i udruenja)
WEBER: Drava se smatra jedinim izvorom prava na primjenu nasilja.
GIDDENS: Drava se moe definirati kao politika organizacija ija je vlast teritorijalno organizirana i koja je
sposobna mobilizirati sredstva nasilja kako bi tu vlast odrala.
JOHN HALL: 3 elementa koja bi morala sadravati svaka sloena definicija:
1. Drava je skup institucija, od kojih su najvanije one koje se tiu nasilja i prisile.
2. Te su institucije smjetene unutar nekog zemljopisno ogranienog teritorija.
3. Drava monopolizira vlast unutar svog teritorija.

drava se odnosi na sve institucije, slube i aktere koji djeluju unutar danog teritorijalnog prostora, imaju
legitimnu mod i vlast nad nama i mogu primijeniti silu kao sankciju ako ne prihvadamo njezine zakone ili
djelujemo protiv nje
pojam drave iri od pojma vlade; najznaajnija razlika vremenska trajnost drave vojska, policija,
birokracija ispunjavaju te uloge na trajnijoj osnovi nego politiari koji tvore trenutanu vladu

FEUDALIZAM
feudalno drutvo nije poznavalo dravu kako je danas shvadamo; to je bila struktura u kojoj su svi
dijelovi bili uravnoteeni u odnosu uzajamne ovisnosti
vazala, plemida i kralja povezivale dunost i obveza, i vrenje modi bilo je ogranieno takvim odnosima
u politikim organizacijama nisu bila najvanija prava pojedinaca; prava i obveze koje donosi
pripadnost kljuna determinanta statusa i prava
taj se sustav tumaio kao blagotvoran ili barem pravedan i predstavljao se kao piramida

BOANSKO PRAVO I APSOLUTIZAM
apsolutna vlast pripada suverenu gotovo sigurno monarhu
prava pojedinca neznatna nema drugog izbora osim podvrgnuti se volji svemodnog suverena
(opravdanje pozivanje na boansku vlast)
monarsi = Boji zastupnici na zemlji vladali na temelju boanskog prava

USTAVI I KONSTITUCIONALIZAM
deklaracije prava poele se javljati u 18.st. i odraavaju prosvjetiteljsko i liberalno razumijevanje
pojedinaca i ljudskih prava pojedinaca
Deklaracija neovisnosti 1776., Thomas Jefferson
Deklaracija o pravima ovjeka i graanina 1789., Francuska

ustavi predstavljaju jednu od najedih metoda ureivanja odnosa izmeu drave i pojedinca; oni
izlau pravila prema kojima je drava ustrojena i prema kojima se vodi; oni formalno pohranjuju
prava, dunosti i obveze te uspostavljaju ili formaliziraju odnos izmeu sredinje politike vlasti i
naroda
5 tipova ustava (Elzar):
1. Labavi okvir vladavine koji zatim zahtijeva znatne prilagodbe i tumaenja. Dobar bi primjer za
to bio ustav SAD-a, koji je kroz intervencije Vrhovnog suda doivio znatnu reviziju i prilagodbu.
2. Strog dravni zakonik u kojem su potanko odreena pravila i odnosi. To je karakteristinije za
stanje u nekim zapadnoeuropskim zemljama, prije svega Francuskoj.
3. Revolucionaran manifest koji izlae program zamane drutvene, ekonomske i politike
reorganizacije. To se jasno izraava u ustavima biveg SS-a.
4. Izjava o politikim idealima ili slika svijeta kakav bi mogao ili trebao biti. To je uobiajeno
meu novim i nastajudim dravama i dravama u razvoju, osobito onima koje stjeu
neovisnost o kolonijalnim silama.
5. Utjelovljenje nekog drevnog izvora vlasti. Karakteristino je za ustav Izraela, koji se temelji na
autoritetu Knesseta i potjee iz Tore, idovske svete knjige.

ustavi se bave ogranienjima modi drave nad pojedincem
za djelovanje ustavne vladavine nuna je prisutnost konstitucionalizma da bi se vrijednosti sadrane
u ustavnom dokumentu ostvarile, meu politikim akterima mora postojati neki skup vrijednosti i
politikih stavova; on pomae i da se objasni kako zemlje bez formalnih ustavnih dokumenata ipak
mogu imati izvanredno doslijedne upravne postupke i ishode
POVELJE PRAVA (BILLS OF RIGHTS) to je prvih 10 amandmana na Ustav SAD-a; pojedincu prua dodatna i
specifina jamstva i odreuje pojedine aspekte odnosa izmeu pojedinca i drave

MARKSISTIKE TEORIJE DRAVE
kritika liberalne drave: ira obmana masa koja se dogaa kroz itav jedan sklop procesa koji se oituju u
obliku lane svijesti
Jessop 6 naina na koje se moe opisati drava:
1) drava se smatra bitno parazitskom
2) opisuje se kao epifenomen u kojem je mod drave povrinski odraz ekonomske borbe meu klasama
3) dravu se moe smatrati imbenikom drutvene kohezije, koji regulira sukob i nastoji odrati drutveni
red i stabilnost
4) drava djeluje kao instrument klasne vladavine zato jer drava, njezine institucije i osoblje promiu,
tite i odravaju interese vladajude ekonomske klase (Komunistiki manifest izvrna vlast moderne
drave je tek odbor za voenje zajednikih poslova itave buroazije)
5) drava je skup politikih institucija
6) drava je sustav politike dominacije koji ima specifine posljedice za klasnu borbu

najvanija je koncepcija i funkcija drave ili odravati ili jaati prirodu klasnih podjela u drutvu ili
djelovati na nain koji izravno koristi vladajudoj ekonomskoj klasi, ime drava postaje instrumentom
klasne vladavine
najznaajnija Marxova postavka u pogledu naravi drave drava djeluje u interesu odreene klase
tek artikulacije klasnih interesa i klasne modi zapravo sprjeavaju mogudnost za demokraciju i
jednakost

FAISTIKA DRAVA
u faistikoj ideologiji drava ima najvie mjesto, a ne pojedinac ili klasa
odnos izmeu drave i pojedinca odnos obveza i dunosti
malo se inilo za slobode i prava pojedinaca i malo se dokumentarnog prostora dalo ustavima koji
takva prava formaliziraju i tite
faiste zanima stvaranje novog drutva, novog poretka u kojima su prihvadeni potpuna odanost
pojedinca i potpuna vlast drave
fairam je u Europi izmeu 2 svjetska rata postao modnom i etabliranom politikom snagom i
faistike su drave preuzele vlast u Njemakoj i Italiji
Mussolini = drava je totalitarna organizacija i jedino kroz nju mogu pojedinci nadi svoju istinsku
stvarnost i sudbinu; bez drave pojedinac nema istinski identitet ili vrijednost

KOMUNISTIKA DRAVA
komunizam je u Europi od 1989. u krizi (pad Berlinskog zida, raspad SSSR-a i zabrana Komunistike
partije SS-a)
podjela izmeu drave i drutva manje otra nego u liberalnoj dravi; uloga drave mnogo ira eli se
promicati drutvenu koheziju i drutveni projekt socijalizma u svim podrujima ovjekova ivota
ustavi ukljuuju i stavove o drutvenom ivotu, okolini i ouvanju kulture; ustav govori o obitelji,
pladama i ivotnom standardu, odnosima meu etnikim skupinama i povijesnoj zadadi SSSR-a

kriza drave-nacije; 2 procesa:
1. proces integracije (EU, svjetsko gospodarstvo)
2. fragmentacija u obliku autonomije ili zahtjeva za autonomiju manjih jedinica drutva (biva
Jugoslavija)
fenomen gradova-drava

POLITIKA NACIONALNE DRAVE

3 elementa vlade: izvrna vlast, zakonodavna vlast i slubena vlast
povezuje se s Montesquieuovom doktrinom podjele vlasti kako bi se izbjegla koncentracija vlasti u
rukama manjine u nekom politikom sustavu tri glavne sastavnice trebali bi biti razdvojene i imati
jednaku mod i neovisnost
to bi trebala jamiti ustavna regulativa (sustav kontrole i ravnotee)


IZVRNA VLAST
ono tijelo koje pokrede i provodi politiku unutar drave
politika izvrna vlast nepolitika izvrna tijela ili dravna sluba
(predsjednik vlade, predsjednik, kancelar)
izvrna vlast u jednoj osobi kolektivna ili pluralna izvrna vlast
(predsjednik SAD) (kabinet ministara u VB)

IZVRNA VLAST U PARLAMENTARNOJ VLADAVINI
Verney Analiza politikih sustava (1959.)
Znaajke parlamentarne vladavine:
1) Skuptina postaje parlament.
2) Izvrna vlast dijeli se na dva dijela.
3) ef drave postavlja efa vlade.
4) ef vlade postavlja ministarstvo.
5) Vlada je kolektivno tijelo.
6) Ministri su obini lanovi parlamenta.
7) Vlada je politiki odgovorna skuptini.
8) ef vlade moe predloiti efu drave da raspusti parlament.
9) Parlament kao cjelina vii je od svojih sastavnih dijelova, vlade i skuptine, od kojih nijedan ne
moe vladati nad drugim.
10) Vlada kao cjelina samo je neizravno odgovorna birakom tijelu.
11) Vlast u politikom sustavu skoncentrirana je u parlamentu.

od najvede vanosti je to da je uloga efa drave odijeljena od uloge efa vlade
u VB dravi poglavar monarh (Elizabeta II.); uloga monarhije posve simbolika i ceremonijalna;
monarh i dalje postavlja predsjednika vlade nakon opdih izbora, premda je to zapravo voa stranke
koja je dobila najvedi broj poslanikih mjesta u donjem domu zakonodavne skuptine; svi zakoni
moraju dobiti kraljiin pristanak; obiaji: predsjednik vlade svakog tjedna odlazi na audijenciju k
monarhu; nazivi kraljiini ministri (monarhija vlada putem parlamenta); u politikom sustavu ne
postoji nikakva stvarna neovisna politika mod monarhije
Dvije kljune znaajke parlamentarnih sustava:
1. izvrna vlast je izvedena iz narodne skuptine
2. njezina sposobnost odranja na vlasti ovisi o povjerenju zakonodavne vlasti
u sluaju VB predsjednik vlade i kabinet moraju zadrati potporu zakonodavnog doma taj sustav
djeluje unutar strogog dvostranakog sustava izvrna vlast moe traiti povjerenje zakonodavne u
izravnoj vezi s parlamentarnom snagom vladajude stranke (zakonodavna vlast previe ograniena u
odnosu na izvrnu)
VB izvrna se vlast sastoji od premijera i kabineta
kabinet odgovoran za donoenje politika i za povezivanje vladinih razliitih resora; prosjeno 20-24
lana; djeluje kao sredinje izvrno tijelo u parlamentu to znai da je parlamentarna izvrna vlast
pluralno izvrno tijelo u kojem pregovaranje, suradnja te odnosi suparnitva meu pojedinim resorima
igraju vanu ulogu u stvaranju te upravljaju politikim inicijativama (kolektivne odluke)
ne postoji otra podjela vlasti (izvrna smjetena unutar zakonodavne)
VB nema formalan ustavni dokument!

IZVRNA VLAST U PREDSJEDNIKOJ VLADAVINI
Znaajke predsjednike vladavine:
1) Skuptina ostaje samo skuptina.
2) Izvrna vlast nije podijeljena, nego je to predsjednik kojeg narod bira na odreeni mandat.
3) ef vlade je dravni poglavar.
4) Predsjednik postavlja efove resora koji su mu podreeni.
5) Predsjednik je jedina izvrna vlast.
6) lanovi skuptine ne biraju se za poloaje u administraciji i obratno.
7) Izvrna je vlast odgovorna ustavu.
8) Predsjednik ne moe raspustiti ili skuptinu na neto prisiliti.
9) Skuptina je nadreena drugim dijelovima vlade i ne postoji stapanje izvrnih i zakonodavnih tijela
kao u parlamentu.
10) Izvrna vlast izravno odgovara birakom tijelu.
11) U politikom sustavu ne postoji neka sredinja vlast.

od sredinje vanosti jasna podjela izmeu izvrne, zakonodavne i sudbene vlasti
u SAD-u u zbilji glavnu ulogu igra Predsjednik
sredinje mjesto Ustava u alociranju i odreivanju uloga i funkcija sastavnih dijelova politikog sustava
izbor izvrne vlasti je izravan od strane birakog tijela time se uklanja ovisnost izvrne vlasti o
povjerenju zakonodavne

POLUPREDSJEDNIKI SUSTAVI (polupredsjednika vladavina ili dvostruko vodstvo)
Francuska, Indija, Irska, Island
kljuna znaajka: prisutnost i predsjednika i premijera (ili ekvivalenta, npr. Irska Taoiseach)

komunistike drave izvrno tijelo SSSR-a: Vijede ministara
neograniena predsjednika izvrna vlast Irak, Angola, Sirija
vojna izvrna vlast zemlje June Amerike i neke afrike zemlje
SKUPTINE
mogu se sastojati od jednog tijela (jednodomne) ili od dva tijela (dvodomne), a lanovi mogu biti
izabrani ili imenovani
parlament, kongres, senat, nacionalno vijede, nacionalna skuptina; Sejma (Poljska), Stortinga
(Norveka), Majlisa (Islamsko savjetodavno vijede)
premda su to formalno zakonodavna tijela, taj dio politikog sustava danas se ne bavi toliko
donoenjem zakona koliko provedbom zakona (IZNIMKE: Kongres SAD-a, Senat u Italiji ipak,
zakonodavna sposobnost tih tijela tijekom godina slabljela) RAZLOZI:
1. jaanje izvrnih ogranaka vlade kao zakonodavca i pokretaa pojedinih politika
2. rast jakih stranakih sustava (posebno onih s 2 stranke)
3. rastuda vanost masovnih medija u politikom ivotu zemlje
u sreditu ovlasti skuptina: utjecaj i ispitivanje zakonitosti
3 glavne uloge skuptine u politikim sustavima:
1) skuptina omoguduje ljudima da budu zastupljeni u politikom procesu prenosi glas naroda
izvrnoj vlasti
2) bududi da zakonodavna skuptina omoguduje predstavljanje ljudi, itav politiki proces dobiva
neki stupanj legitimacije u tom smislu to se ne smatra proizvoljnim ili nereprezentativnim
3) skuptina djeluje kao tijelo za ispitivanje zakonitosti, kao debatno tijelo kojemu odgovara izvrna
vlast i koje moe ili sprijeiti zlouporabe vlasti putem ovlasti ispitivanja zakonitosti ili na njih
reagirati otkrivajudi da je posrijedi zlouporaba ili pak skredudi pozornost na nju
DVODOMNI SUSTAV (najbolji sustav kojim raspolaemo)
jednodomni sustav bududi da drugih domova nema, taj jedan dob bi imao neupitnu vlast koja bi kvarila
kakvodu vladanja
trodomni sustav vjerojatnost da donese neuinkovitu vladu zbog prekomjernog odugovlaenja i zatite
javnih i zakonodavnih poslova; postojala bi i mogudnost da dva od tri doma navale na tredi i iznude njegove
odluke
sustav u kojem skuptina ima dva zasebna doma, a svaki od njih tono odreene i razdvojene uloge,
razliite ovlasti i razliito lanstvo
ta dva doma mogu biti vrlo slina s uravnoteenim odnosom modi (Belgija) ili posve razliita (VB
uvijek jednaki Gornji dom u kojem se lanstvo nasljeuje i lanovi se predstavljaju; lanstvo u drugom
domu odraava stanovite drutvene i ekonomske poloaje)
dvodomni sustavi esto ispunjavaju posebnu ulogu u federalnim sustavima vladavine (lanovi drugog
doma esto naglaavaju regionalne, kulturne i etnike razlike kako bi uvrstili federalni poloaj drave
te omogudili lokalno predstavnitvo unutar nje SAD, Kanada, Australija)
bikameralni sustavi vlade sastoje se od dvaju domova; lanstvo se temelji na razliitim kriterijima, a
mandat u svakom domu obino je razliit
dva doma mogu djelovati kao ravnotea kojom se izbjegava neopravdano gomilanje vlasti u rukama
jednog dijela politikog sustava
meutim, u sluaju ravnotee modi moe dodi do neaktivnosti i nemodi zakonodavne vlasti; ako je
odnos modi nejednak, tada dolazi u pitanje razlog postojanja drugog doma

SUDBENA VLAST
uloga: provoditi zakone koje su donijela tijela izvrne i zakonodavne vlasti i provoditi pravila politikog
sustava
SAD
Vrhovni sud moe odluiti da je neki zakon koji je donio predsjednik Kongresa neustavan i prema
tome navaljan
VS pokazuje kako se Ustav SAD-a odrava ivim i reinterpretira kako bi se prilagodio uvjetima
sudbena vlast vana u oblikovanju naina razvijanja prava graanina kao pojedinca i u odreivanju
odnosa izmeu drave i pojedinca
50e i 60e sudac Warren graanska prava crnaca
VS podjednako politiko tijelo koliko i sudbeno
VB
sudbena vlast nema otvorene ovlasti kao u SAD-u
moe odluivati o tome je li neki akt zakonit

za sudbenu vlast vana pitanja neovisnosti i odgovornosti
suci koje postavlja izvrna vlast vs. suci postavljeni na temelju narodnih izbora

EUROPSKA UNIJA NOVI MODEL?
EU je i meuvladina organizacija i u nekim pogledima federalna
1. ne postoji dravni poglavar umjesto toga postoji vodstvo u liku Europskog vijeda i Vijeda ministara
2. provedena je jasna podjela ovlasti i nadlenosti i unutar sustava vlada znatna napetost, pojaana
sukobom izmeu nacionalnih i federalnih interesa
3. EU je tako gusto naseljeno podruje da su pitanja nadlenosti, odgovornosti i demokratskog deficita
od kljune vanosti
4. to je skup institucija i institucionalnih odnosa koji je u procesu stvaranja, a to pridonosi jedinstvenosti
tog procesa

institucionalno je ustrojstvo EU zanimljiva studija sluaja o tome kako bi mogla izgledati struktura
vladavine u jednoj multilateralnoj organizaciji; ne postoji jedan elnik drave i izmeu Europskog
vijeda ili Vijeda ministara i Europske komisije (izvrne uloge) postoje sloeni odnosi; EU parlament ima
krajnje ogranienu zakonodavnu ulogu i djeluje gotovo iskljuivo kao debatni dom (ojaana mu je
uloga Ugovorom iz Maastrichta)
Europska komisija = prva zadada pokretati nove europske politike
Europski parlament = tijelo u kojem se raspravlja i ispituje zakonitost
Europski sud pravde = modnije tijelo od sudova u mnogim dravama lanicama

VIRTUALNA VLADA?
tehnologija otvara mogudnost povedana izravnog sudjelovanja graana u politikom procesu
elektronika anarhija?