Ayurveda - Nauk o Životu

Sadraj
Zahvala 9
Predgovor: Dr. med. Ninoslav Novak 11
Uvod: Medicinski sustavi i ayurveda,
dr. med. Marijan Montani, spec.psih 15
Uvod autora 23
PRVO POGLAVLJE: I stok i Zapad 27
1.1 Vedska filozofija, ayurveda i znanstveni materijalizam 27
1.2 Veliki umovi Zapada i vedska filozofija 29
DRUGO POGLAVLJE: Nauk o ivotu 35
2.1 Povijest ayurvede 35
2.2 Podjela ayurvede 36
2.2.1 Rasayana 37
2.2.2 Vajikarana 38
2.2.3 Bhuta vidya 38
TREE POGLAVLJE: Karma i zdravl je 43
3.1 Karma u ayurvedi 43
3.2 Bolest kao savren uitelj 48
3.3 Sluajnost kao glavni i deurni krivac 49
ETVRTO POGLAVLJE: Di nami ka bol esti 53
4.1 Gdje grijei konvencionalna medicina? 53
4.2 Dinamika bolesti i govor tijela 55
4.3 Materijalistika ivotna filozofija i zakon potiskivanja 59
PETO POGLAVLJE: Al kemi ja majke pri rode 63
5.1 Sastojci iz prirodnog laboratorija 63
5.2 Kakvi su nam izgledi? 64
5.3 Svjesni odabir kao jedino rjeenje 69
ESTO POGLAVLJE: Ayurveda kao vjean izvor nadahnua 77
6.1 Vede - naslijede cijelog ovjeanstva 77
6.2 Sad-darshana ili est kola filozofske misli ili pogleda 78
6.2.1 Nyaya darshana ili logika 80
6.2.2 Vaisheshika darshana 80
6.2.3 Sankhya darshana 81
6.2.4 Yoga darshana 82
6.2.5 Mimamsa darshana 83
6.2.6 Vedanta darshana 84
SEDMO POGLAVLJE: Ayurveda i budi zam 87
OSMO POGLAVLJE: Ayurveda i i ndi jska fi l ozofska mi sao 89
8.1 Ayurveda i indijska filozofija 89
8.2 Padartha vignanam ili postavka o objektima postanka
(gradivnim elementima svemira) 91
8.3 Dravya vigyan ili nauk o materiji 92
8.3.1. Karana dravya 92
8.3.2. Karya dravya 93
8.4 Paramanu u ayurvedi 93
8.5 Guna vigyan ili nauk o kvalitetama 94
8.6 Karma vigyan ili nauk o djelovanju 101
8.7 Samanya i vishesa 102
8.8 Samavaya 102
DEVETO POGLAVLJE: Tri gune, pet elemenata, ovjek i svemir . . . .103
9.1 Podrijetlo ovjeka i svemira 103
9.2 Teorija pet velikih elemenata (panchamahabhuta) 105
9.3 Karakteristike mahabhuta 106
9.4 Tri doshe 107
DESETO POGLAVLJE: Prakri ti i vikruti 109
10.1 Konstitucijski tipovi - priroda duha i tijela 109
10.2 Vatha (vayu) dosha 112
10.2.1 Znakovi neravnotee vatha doshe 116
10.2.2 imbenici koji pogoravaju vatha doshu 116
10.2.3 Hrana i okusi koji pogoravaju vatha doshu 116
10.2.4 Tretman vatha poremeaja 117
10.2.5 Karakteristike vatha prakriti 117
10.3 Pittha dosha 118
10.3.1 Znakovi poveane pittha doshe 108
10.3.2 imbenici koji pogoravaju pittha doshu 120
10.3.3 Tretman pittha poremeaja 120
10.3.4 Karakteristike pittha prakriti konstitucije 120
10.3.5 Pittha atributi i specifine kvalitete osobe
pittha konstitucije 121
10.4 Kapha dosha 121
10.4.1 Znakovi poremeaja kapha doshe 122
10.4.2 Tretman kapha poremeaja 123
10.4.3 Karakteristike kapha konstitucije 123
10.4.4 Kapha atributi i specifine kvalitete osobe
kapha konstitucije 123
10.5 Ostali konstitucijski tipovi 124
10.6 Sama prakriti 124
10.7 Vikruti 125
^NAESTO POGLAVLJE: Kral jevstvo uma i onkraj uma 127
11.1 Priroda uma 127
11.1.1 Mentalna ili umna konstitucija - manasa prakriti . . . . 128
11.1.1.1 Karakteristike pojedinca sattvika uma 128
11.1.1.2 Karakteristike i kvalitete pojedinca rajastika uma . . . . 129
11.1.1.3 Karakteristike pojedinca s tamastika umom 130
11.2 Tri stanja uma i turiya 131
11.3 San i snovi 131
INAESTO POGLAVLJE: Tki vni el ementi , esenci ja
tabol i ki otpad 135
12.1 Dhatu ili tkivni elementi 135
12.2 Dhatu bolesti 136
12.3 Ojas 137
12.4 Mala 137
NAESTO POGLAVLJE: Kanal i ci rkul aci je 139
13.1 Srota - kanali cirkulacije 139
13.2 Polazite kanala (srota) 140
13.3 Dhatu i polazita kanala koji ih prenose 141
ETRNAESTO POGLAVLJE: Agni - probavna vatra 143
14.1 Probava i metabolizam 143
14.2 Ama-toksini 146
PETNAESTO POGLAVLJE: Kombiniranje hrane ili samyoga 149
15.1 Ayurveda i pravilna prehrana 149
15.2 Vrste nekompatibilne hrane (viruddha ahara) 150
15.3 Nekompatibilna hrana i njezine kombinacije u ayurvedi 151
ESNAESTO POGLAVLJE: Grubomateri jal na i energetska anatomi ja
i ayurvedska akupunktura 155
16.1 Sthula shareera ili anatomija fizikog tijela 155
16.2 Marme (vitalni centri) 156
16.3 Ayurvedska akupunktura ili shirvedanam 165
SEDAMNAESTO POGLAVLJE: Ayurvedski l i jekovi ,
njihove osobine i djelovanje 167
17.1 Ayurvedska farmakologija (dravya guna) 167
17.2 Rasa 168
17.3 Vipaka 171
17.4 Guna 172
17.5 Virya 173
17.6 Prabhava 175
OSAMNAESTO POGLAVLJE: Ayurvedska di jagnosti ka
i uzroci bol esti 177
18.1 Dijagnostika u ayurvedi 177
18.1.1. Dijagnostika pomou pulsa 178
18.1.2. Dijagnostika pomou urina 179
18.1.3. Dijagnostika pomou stolice 179
18.1.4. Dijagnostika pomou jezika 179
18.1.5. Dijagnostika pomou oiju 180
18.1.6. Dijagnostika pomou glasa 180
18.1.7. Dijagnostika pomou dodira 180
18.1.8. Dijagnostika na temelju opega stanja 180
18.2. Uzroci bolesti u ayurvedskoj medicini 182
DEVETNAESTO POGLAVLJE: Ayurveda i seksualnost 185
19.1 Seksualni ivot i zdravlje 185
19.2 Djelovanje dosha za vrijeme zaea 188
DVADESETO POGLAVLJE: ivotni ciljevi, vrste ivota, vremenski
ciklusi, svjetovi i kaste 191
20.1 etiri glavna ivotna cilja 191
20.2 etiri vrste ivota 192
20.3 etiri vremenska ciklusa ili yuge - svemir kao ivo bie 193
20.4 Loka ili svjetovi egzistencije 195
20.5 Varna sustav 198
DVADESETPRVO POGLAVLJE: Medicinska praksa nekad i sad 201
21.1 Yuge i medicinska praksa 201
21.2 Odabir studenata ayurvede u drevno doba 203
21.3 Dananje medicinske kole i medicinska praksa 205
DVADESETDRUGO POGLAVLJE: Suptilna anatomija ljudskog bia
po ayurvedi 209
22.1 Ti jel o kao ivo bie 209
22.2 Energetska centri ili vorita na ljudskom tijelu - akre 210
22.3 Hormoni - vrata univerzuma 212
22.4 Pet ovjekovih omotaa 213
22.5 Tri ovjekova tijela (sharire) 213
DVADESETTREE POGLAVLJE: ovjek kao sam svoj lijenik 215
DVADESETETVRTO POGLAVLJE: kolovanje tradicionalnih
ayurvedskih lijenika 225
DVADESETPETO POGLAVLJE: Budunost medicine
i zdravstveni sustav 227
DVADESETESTO POGLAVLJE: Ayurveda kao tradicionalna
i komplementarna medicina 231
Zakljuak 233
Bibliografija 235
Zahvala
Hvala beskonanoj inteligenciji, unutranjem pokretau svega vidljivoga i
nevidljivoga, utjelovljenju svih imena i oblika, koja mi je podarila milost
i omoguila da sainim ovu knjigu i obradim filozofski teke, a ujedno i
najjednostavnije teme najjednostavnije ivotne filozofije.
Zahvaljujem i svojoj ivotnoj suputnici, supruzi Ivani, koja mi je
bezgranino pomagala u sastavljanju poglavlja ove knjige, uvijek bila
spremna baciti pogled" na tekst, davati savjete i predlagati izmjene. S
obzirom na moj apstraktni stil pisanja, bez njezine pomoi ova bi knjiga
bila vrlo teko razumljiva. Zahvaljujem svojoj djeci Luki i Luciji Nili to
su odabrali suivot sa mnom u ovom ivotu. Veliko hvala mom prijatelju
Branku Gracinu, koji je svojim nesebinim radom postavio koncept knji-
ge u duhu hrvatskog jezika. J ednako tako hvala Ivanu Glavini na pomoi
oko objavljivanja knjige.
Zahvaljujem i svima drugima koji su na bilo koji nain doprinijeli
tome da ova knjiga ugleda svjetlost dana.
Ovu sam knjigu poeo pisati u Sri Jayawardhanapuri-Kotte, glavnom
gradu Sri Lanke 2003. godine, a zavrio u Zagrebu 2007.
Autor
Predgovor
Dr. med. NINOSLAV NOVAK
Potovani itatelju,
U obilju knjiga koje se u zadnje vrijeme mogu proitati u Hrvatskoj, a
koje su sve negdje na rubu" i u graninim znanostima (pri emu ima vie
onih koje su daleko vie izale iz znanosti nego to bi joj bile na rubu),
nalazimo ovdje zanimljivu i izuzetno informativnu, svjeu knjigu iz pera
pravog znalca tradicionalnih medicina, Tomislava Petruia, doktora
ayurvedske medicine.
Nalazimo se na velikoj prekretnici ovjeanstva, na kraju velike
epohe tehnike civilizacije. Naftna energetika i vojna industrija u sprezi
s farmaceutskom industrijom s jedne su nam strane priutile zagaenje
okolia, velike svjetske ratove, manipulaciju ljudima putem mass-medija,
ali jednako tako i antibiotike, iskorjenjivanje pojedinih zaraznih bolesti,
te njihov nadzor u razvijenom svijetu. Dali su nam luksuz grijanja u kui,
televizor, radio, automobil i veliku, neprirodnu komociju (previe izbora,
previe hrane, previe podraaja, previe obilja, previe sebinosti), ali i
doveli do sloma obitelji i tradicionalnih vrijednosti.
Zapad lijei, ali ne izlijei, Zapad savjetuje, ali ne poduzima potreb-
ne mjere, Zapad se prejeda pa ide na neprikladne dijete s jo-jo efektom,
zapad se kune u vjeru, a vjeruje samo u novac, itd... Dakle, Zapad je sam
u sebi proturjean. Sve mora biti potrono dobro, ivot je za troenje, sve
je relativno, ba kao to je rekao Einstein, pa prema tome, ivot ba i ne
vriiedi previe. A sve lei na beskrupuloznom i okrutnom makijavelisti-
DR. (AYU) TOMISLAV PETRUI B.A.M.S.
kom principu i Malthusovoj teoriji o ogranienim resursima i borbi za
njih.
S druge strane, drevne civilizacije Istoka - tu prvenstveno mislim na
Indiju i Kinu, bile su civilizacije odrivog razvoja, ravnotee u prirodi,
lijeenja koje mora poluiti izljeenje, ogranienja na svoj prostor, pa ak
i izolacije kako bi se odrao vlastiti sustav vrednota i ivljenja. ovjeku se
pristupalo cjelovito, uzimajui u obzir i tijelo i prehranu, i roditelje i oko-
linu, i psihu i emocije i intelekt. Kroz sve se protezala duboka duhovnost.
Samo tako sagledavajui ovjeka moglo ga se uspjeno lijeiti. Koliko je
to samo daleko od gotovo nehumanih bolnica Zapada gdje je ovjek tek
broj, dijagnoza, gdje kirurg ne raspravlja o pacijentu, ve govori o tome
kako je to bio velik eludac s dosta komplikacija koji je dugo operirao".
Naravno, nije ba sve tako crno-bijelo. Istok ima od Zapada nauiti
puno lekcija iz fundamentalnih znanosti, sruiti puno tabua, odbaciti zao-
stalost. Zapad mora nauiti da nije sve u novcu, zlatu ili nekretninama,
ve da ima neto i u duhu, u dui, u Bogu. Ako to ne shvatimo, tada gle-
damo ravno u lice propasti tehniko-tehnoloke civilizacije. Civilizaciji
koja nastoji zavladati cijelim planetom i u tom pokuaju unitava klimu.
Pili granu na kojoj sjedi.
J o donedavno, Istok je ivio tradicionalno, odrivo, s dubokim
mudrostima ugraenima u korijenje svih drevnih i dugovjenih civilizaci-
ja. Prava istonjaka medicina (ne ona iskomercijalizirana", koja se pod
krinkom wellnessa jako propagira na Zapadu) prua nam jednostavna
pravila ivljenja, proizala iz tisuljetnog promatranja ovjeka kao duhov-
nog, drutvenog i fizikog bia, te ovjekovih veza sa svojim okoliem.
Takva, ona daje jednostavne, mudre te nadasve jeftine odgovore na
temeljne probleme zapadnog ovjeka. Indijska drevna medicina - ayur-
veda - najpoznatija je na Zapadu, a uravnoteenje ljudskog organizma
postie promjenom prehrane, nainom ivljenja, savjetovanjem ovjeka
da se pridrava onih pravila koja vrijede za njegovu tjelesnu konstituciju i
istinsku dob. Ono ime sam bio zadivljen na Istoku jest to kako naizgled
vrlo jednostavnom tehnikom palpacije pulsa, a zapravo vrlo profinjenim
umijeem, gotovo umjetnou, indijski lijenik tono zna u kojim se
organskim sustavima nalazi poremeaj, koliko je uznapredovao i kakve
lijekove s obzirom na konstituciju treba dati, koje higijensko-epidemio-
loko-dijetetske mjere treba poduzeti, i si. No to je znanje koje se stjee u
obitelji, prenosi s oca na sina od najranije dieie dobi.
AYURVEDA-NAUKO IVOTU
U dananje vrijeme otkria kvantne medicine potvruju postojanje
nadija ili akupunkturnih meridijana, potvruju finu informacijsko-
energetsku strukturu ljudskog organizma i otvaraju sasvim nova polja
terapije, za koja Istok zna ve tisuljeima. Potvruju se drevne spoznaje
za koje do sada u zapadnoj znanosti nismo imali adekvatne kljueve.
Holografski svemir, teorija o svemu, teorija o strunama i superstrunama,
kvantne ljestve organizacije materije, teorija kaosa i fraktala, suptilna zra-
enja ljudskog tijela, ureaji koji mjere zraenje koje izlazi iz ruku iscjeli-
telja, a to se objanjava kvantnom fizikom, te niz spoznaja o tome da je
u samom temelju svemira zapravo zapisan nacrt ivota doveli su nas do
samog ruba nevjerojatnih spoznaja s kojima se u zadnjih 10.000 godina
na globalnoj razini jo nismo susreli. Znanost je na rubu otkria Boga,
jer u ovom globalnom svijetu prevelikog ubrzanja ivota vie ne moemo
ivjeti bez Njega.
Mi u Hrvatskoj u zadnjih smo nekoliko godina izloeni velikom broju
raznih publikacija u kojima populistiki, a prvenstveno s ciljem lake zara-
de, pie svata, ime se diskreditiraju drevna znanja. Ova je knjiga obrat,
nudi pravo znanje, upravo na nain kako je i stjecano. Jednostavnim
rijeima daje nam kratak pregled kroz filozofske i empirijske temelje
ayurvede.
Uvod: medicinski sustavi ayurveda
Dr. med. MARI J AN MONTANI
Specijalist psihijatar i homeopatski lijenik
Ayurveda je tradicionalni indijski sustav lijeenja, a sama rije znai
nauk o ivotu". Ayurveda se na podruju Indije koristi ve vie od 5000
godina, a danas se primjenjuje u itavom svijetu. U novije se vrijeme sve
vie koristi i u zemljama zapadne Europe, naroito kako dio javnosti u
tim zemljama uvida razne nedostatke tzv. konvencionalne, zapadne medi-
cine.
Neki od nedostataka zapadne medicine slaba su efikasnost kod mno-
gih kroninih bolesti, stavljanje pretjeranog naglaska na tijelo (u dijagno-
stici i terapiji), zanemarivanje psiho-emocionalnih i spiritualnih faktora u
ivotu i zdravlju, orijentiranost preteno na suzbijanje simptoma bolesti,
a manje na rjeavanje uzroka problema, pretjerano koritenje kemijski
sintetiziranih supstancija u lijeenju" bolesti te skupo lijeenje. Nuspojave
i tetni efekti nekih esto koritenih lijekova" tako su veliki da se takav
pristup ne bi ni smio nazivati lijeenjem. Dakako, o nedostacima zapadne
medicine govorim openito, no podrazumijeva se da razliiti lijenici i
ustanove njeguju razliite pristupe, te da je dio zapadnih lijenika ipak
skloniji takozvanom holistikom pristupu, za razliku od onih koji su vie
orijentirani na puko suzbijanje simptoma. Zapadna medicina poznaje i
koristi mnoge odline metode i pristupe u lijeenju, no te su metode
mahom potisnute i malo se koriste zbog dominacije farmakolokog pri-
stupa. To je zacijelo zbog toga to farmaceutska industrija sa svojim mul-
tinacionalnim kompanijama gotovo u potpunosti kontrolira sustav
zapadne medicinske edukacije, a ima i golem utjecaj na medije. Ako neki
lijenik ukazuje na opasne nuspojave nekog lijeka, to e za njega imati
razne posljedice, npr. ostat e bez posla na fakultetu ili u bolnici, a pone-
kad se dogadaju i kudikamo drastinije stvari. Konvencionalna medicina
nudi mnoge korisne egzaktne metode u dijagnostici promjena u tijelu, ali
ne nudi mnogo u terapiji kroninih bolesti. Uz to, mnoge metode kon-
vencionalne medicine nisu nimalo bezopasne. Epidemioloka studija
objavljena 1990. u poznatom amerikom medicinskom asopisu J AMA
pokazuje da je medicinsko lijeenje po uestalosti trei po redu uzrok
smrtnosti u SAD-u. Najpoznatiji ameriki alternativni lijenik, dr. J oseph
Mercola, naglaava da vodei uzrok smrtnosti u SAD-u nisu kardiovasku-
larne bolesti niti rak, nego to to tamonji medicinski sustav ne nudi rje-
enja potrebna za poboljanje zdravlja. Jednostavna rjeenja kao to je
promjena prehrane mogu sprijeiti, a i lijeiti mnoge teke bolesti, no
umjesto toga ljudi od lijenika dobivaju npr. toksine ili nepotrebne
tablete, ili im se odstranjuju vani organi kad na njima dode do promje-
na. Metode kao to su kirurke operacije i troenje kemijskih tableta tre-
ba sauvati za one pacijente kod kojih jednostavna rjeenja poput promje-
ne ivotnog stila ili prehrane nedovoljno djeluju, kao i kad nekonvencio-
nalni naini lijeenja ne daju rezultate. Naravno da u sluaju izravne
ivotne opasnosti odmah treba primijeniti bilo koju metodu koja je
dostupna da bi se spasio pacijent, ali u svim ostalim sluajevima treba
dobro razmisliti o svim prednostima i nedostacima pojedine metode za
odredenog pacijenta, te pacijentu dati mogunost izbora. Holistiki pri-
stup takoer zahtijeva vie vremena i strpljenja, kako od strane lijenika,
tako i od strane lijeenog: budui da bolest nastaje po odreenim zakoni-
tostima i odredenim ritmom, ona se moe izlijeiti samo ako potujemo
iste te zakonitosti i ritmove; dakle, onda kada se (i ako se) stvore uvjeti za
izljeenje. Bolest se ne moe izbrisati preko noi", ali treba naglasiti da
ako u poetku posvetimo vie vremena pacijentovim problemima i njego-
voj bolesti, tada dolazimo do rjeenja problema, a pacijent e postajati
sve zdraviji i sve e manje trebati lijeniku pomo. To je i uteda na vre-
menu i resursima, jer ako na poetku posvetimo malo panje pacijento-
vim problemima i na brzinu prepiemo neku terapiju, problemi se mogu
ponovo vraati u obliku raznih simptoma i dijagnoza - to e sve kona-
no zahtijevati mnogo vremena, lijekova, operacija, hospitalizacija i si.
Takva orijentiranost na simptome i brzinsko prepisivanje tableta ne rjea-
va probleme pacijenta, ali je vrlo povoljno za farmaceutsku industriju jer
pacijent postaje ovisan o mnogim tabletama. Kada govorimo o uspjehu
odreenog pristupa u lijeenju, tada moramo definirati to smatramo
uspjehom. J e li nam bitan kratkoroan ili dugoroan uspjeh? Hoemo li
lijeenje smatrati uspjenim ako uz uzimanje konvencionalnih tableta
simptomi brzo nestanu, ali nakon npr. nekoliko godina pacijent zadobije
neku drugu", teu bolest? Ovdje termin druga" bolest znai drugu dija-
gnozu u konvencionalnoj medicini, a s gledita holistike medicine rije
je o bazino istom poremeaju koji je uznapredovao i zahvatio druge
organe. Ovo u ilustrirati estim primjerom iz prakse. Pacijent ima tego-
be u smislu ekcema na koi, konvencionalni lijenik mu daje odreene
kreme (npr. na bazi kortikosteroida) i, nakon nekog vremena, tegobe se
povuku. Lijenik (npr. dermatolog) smatra da je pacijent izlijeen. Nakon
nekih godinu dana pacijent zadobije respiratorne simptome u obliku
bronhitinih i astmatinih smetnji te nastavlja lijeenje kod pulmologa. U
ovom sluaju dermatolog moe smatrati da je preparat koji je koristio
uspjeno izlijeio ekcem kod njegova pacijenta pa, ako je imao vie sli-
nih pacijenata, moe objaviti i znanstvenu studiju" o efikasnosti nekog
preparata kod takve dijagnoze. No na temelju osnovnih postulata holi-
stikih pristupa (ayurveda, homeopatija itd.) i promatranja velikog broja
pacijenata, uviamo da je takva kortikosteroidna krema suzbila manife-
staciju bolesti na koi, ali je oslabila obrambeni sustav pacijenta i omogu-
ila da se bolest manifestira na sluznici respiratornog trakta u obliku
bronhitino-astmatinih simptoma. Ovakvih pacijenata izlijeenih" kon-
vencionalnom medicinom ima na milijarde, kao to postoji i mnotvo
znanstvenih studija" o efikasnosti nekog preparata. J edino to je kon-
vencionalna znanost u potpunosti zaboravila da je izlijeenom" pacijen-
tu u stvari loije jer je prije patio od crvenila i svrbea, a sada pati od
astme, teko die, nedostaje mu zraka i radna sposobnost mu je smanjena.
Neki su izlijeeni" pacijenti i umrli, naravno, ne od ekcema, nego su se
naposljetku uguili u napadaju astme koja se razvila zbog uspjenog i
znanstveno dokazanog lijeenja ekcema kortikosteroidnim kremama".
Ovdje samo ilustriramo primjer onoga to se u pravilu dogaa kada lijei-
mo bolest, a ne pacijenta. Zapadna je konvencionalna medicina upoznata
s postulatima psihodinamiki orijentirane psiholoke i psihosomatske
medicine, no ovi se psiholoki i psihoterapijski principi zapravo rijetko
koriste u praksi, to je velikim dijelom uzrokovano golemim utjecajem
farmaceutske industrije na izobrazbu lijenika. Pravilan je psihoterapijski
pristup u svakom sluaju koristan, no psihoterapijom se esto ne mogu
dovoljno dobro rijeiti dubinski izvori bolesti, te je stoga uputno koristiti
neki komplementarni sustav lijeenja koji nudi uinkovitije metode.
Zapravo se psihoterapija i komplementarna medicina dobro podupiru te
se njihovom kombinacijom mogu postii dobri rezultati u lijeenju.
Govorei o raznim medicinskim sustavima treba rei da uvijek ima paci-
jenata koje je teko ili nemogue izlijeiti, bez obzira na to koje se metode
koriste. Zato vrijedi izreka: Nema neizljeivih bolesti, ali ima neizljei-
vih pacijenata". To znai da je svaka dijagnoza samo skupna dijagnoza te
da, na primjer, u dijagnozi malignih tumora imamo skupinu pacijenata
koju moemo prilino lako izlijeiti holistikim pristupom, zatim skupinu
pacijenata koja je izljeiva, ali uz intenzivnije i dugotrajnije lijeenje, te
skupinu pacijenata koju je vrlo teko ili nemogue uspjeno lijeiti. U vezi
djelovanja konvencionalnih (kemijski pripravljenih) lijekova treba rei da
su oni efikasni i korisni npr. u urgentnoj medicini, gdje mogu spasiti
ivot, ali kod kroninih bolesti obino stvaraju vie problema nego to ih
rjeavaju. Kod nekih kroninih stanja konvencionalna terapija moe biti
neophodna, kao kod nekih oblika eerne bolesti, gdje je pacijentima
potreban inzulin. Tu ne smijemo zaboraviti da je inzulin hormon, a ne
medikament, i da je ovdje rije o davanju onog to bi zdravo tijelo proi-
zvodilo samo (nadomjesna terapija). Zbog svega navedenog danas bi se
svaki pacijent trebao informirati o raznim pristupima njegovom proble-
mu, te se sam odgovorno odluiti za onaj pristup za koji smatra da mu
odgovara i donosi najveu dobrobit. Mnogo ljudi ne eli preuzeti odgo-
vornost za svoj ivot i svoje zdravlje, te se jednostavno preputaju volji
druge osobe (lijeniku, rodbini i si.). Primjera radi, mlada ena pristaje da
joj se operativno izvadi jajovod radi infekcije koja se ve najveim dije-
lom povukla, ali ne zato to ona tako eli, nego zato to tako ele njezina
majka i ginekolozi. Ljude esto strai okolina, a naroito konvencionalni
lijenici, te tada prihvaaju terapije koje im zapravo donose tetu koju je
poslije esto teko ili nemogue ispraviti (npr. vaenje organa koje nije
bilo nuno vaditi). Slian je primjer pacijent koji navodi da se izuzetno
loe osjea od terapije koju je dobio od konvencionalnog lijenika, ali je i
dalje uzima jer je lijenik tako rekao. Za istog se pacijenta moe procije-
niti da e mu nastavak takve terapije znatno oteati i skratiti ivot, ali on
e se svejedno pridravati uputa lijenika". Danas na cjelokupnu popu-
laciju takoer uvelike utjeu mediji i propaganda. Plakati poput preparat
XY: otapa gripu u ai vode" sasvim su netonog sadraja, jer svaka bolest
ima svoj prirodni tijek, tj. svoj poetak, svoj razvoj i svoj kraj, i nijedna se
bolest ne moe nijednom metodom otopiti u ai vode. Postoje pacijenti
koji razmiljaju svojom glavom" i oni koji padaju pod utjecaj zavodljivih
medija. Zanimljivo je da u indijskim novinama svakodnevno izlaze oglasi
(koje plaa konvencionalna farmaceutska industrija) koji navode da
homeopatski pripravci nisu djelotvorni, ali se pokazalo da takvi oglasi jo
vie stimuliraju itelje Indije da koriste homeopatsku medicinu jer su se
uvjerili u njezinu djelotvornost i stoga ne nasjedaju na manipulativne
oglase. Svi oni koji ele sauvati ili unaprijediti svoje zdravlje trebali bi se
pozabaviti svojim ivotnim stilom (fizika aktivnost, sport, rad, odmor,
boravak u prirodi, mjesto rada i stanovanja i si.), nainom razmiljanja,
rjeavanjem emotivnih problema koji su esto prisutni, te poboljanjem
kvalitete prehrane. Ne smije se zaboraviti kljuno pitanje odnosa prema
viim razinama", tj. prema Bogu, te ispunjenje zadae koju dua ima u
ovom ivotu. Neispunjavanje ove ivotne zadae moe biti uzrokom
bolesti koja se ne moe izlijeiti nikakvom metodom lijeenja osim ako
ne doe do promjene u razmiljanju i ponaanju osobe. Dakle, oni koji
razmiljaju o svojem zdravlju trebaju pripaziti na ivotni stil, psiholoke i
spiritualne faktore, prehranu te, ako ele, potraiti lijenika i terapeuta u
kojeg mogu imati povjerenja. Veina se bolesti moe izlijeiti promjenom
prehrane i naina razmiljanja.
Ayurvedska medicina jedna je od najrairenijih tradicionalnih medi-
cina na svijetu. Neke od bitnih komponenti ayurvedske medicine jesu
promatranje spiritualnih imbenika u ivotu, detoksikacija i regeneracija
organizma. Spiritualni faktori znae odnos izmeu ovjeka - individualne
due - i Boga - univerzalne due, a poremeaj u tom odnosu jest sr svih
ostalih problema, ukljuujui i sve mogue bolesti. Konano se izljeenje
moe postii jedino na spiritualnom nivou, a znajui to, moemo shva-
titi da je bolest takoer i proces uenja i da bolesnoj osobi daje mnoga
iskustva koja ne moe imati zdrava osoba. Na slian nain, osobi koja
je bolesna pa ozdravi ivot u zdravlju predstavlja jedno novo iskustvo.
Treba naglasiti tvrdnju najpoznatijeg ruskog duhovnog iscjelitelja, S. N.
Lazareva, da meu bezbrojnim metodama lijeenja i iscjeljivanja jedino
poveanje ljubavi u srcu dovodi do istinskog izljeenja. Iz ovoga moemo
zakljuiti da apsolutnu prednost treba dati metodama koje mogu pomoi
u poveanju istinske ljubavi. Zato nikada ne smijemo zanemariti duhov-
nu komponentu u ivotu, jer sam je Bog rekao: Vi ljudi imate svoju malu
ljubav, ali J a vam mogu podariti svoju veliku ljubav." Spiritualni su fak-
tori u konvencionalnoj medicini u pravilu zanemareni, jer ona je bazino
materijalistiki ustrojena, iako postoje tenje da se oplemeni duhovnim
komponentama. No injenica je da se tijekom medicinskog studija nigdje
ne spominju pojmovi kao to su Bog, dua, ovjekov suptilno-energetski
sustav (tzv. akre, nadiji, aura, eteriko tijelo i si.), te da se ovjek (koji
ima mnogo finih, suptilnih tijela i jedno grubo, fiziko) zapravo reducira
na samo to jedno, fiziko tijelo. Takvo bi gledite odgovaralo sustavu za
popravak automobila koji automobil reducira na lim i karoseriju i pri-
znaje samo postojanje karoserije tvrdei da motor, akumulator, kotai,
elektrine ice itd. uope ne postoje, da su autoelektriari arlatani i
samo autolimari ovlateni za popravak automobila, te da se njihov rad
bazira na znanstvenim istraivanjima, dok je odlazak autoelektriaru
praznovjerje. Zato netko tko doivi prometnu nesreu zbog loih konica
treba esto ii na popravak kod autolimara, koji ga nikad nee upozoriti
da popravi konice, te e voza jednog dana smrtno nastradati zbog toga
to su mu u autu otkazale konice za koje autolimarska struka tvrdi da
ne postoje. Naravno, ovdje je rije samo o usporedbi (svaki autolimar
zna da treba popraviti konice, ali doktor-autolimar esto ne zna da tre-
ba popraviti unutranje konice u ovjeku). Ovaj kritiki osvrt opisuje
bazine postavke zapadnog medicinskog sustava, ali premda sve kompo-
nente zapadnog sustava nisu materijalistiki orijentirane, holistikim je
smjerovima ipak teko egzistirati u sustavu gdje je osnova zapravo mate-
rijalistika. Ayurvedski sustav cjelovitiji je od zapadnog jer uzima u obzir
sve komponente, od materijalne/ fizike do duhovne/ spiritualne. Sto se
tie ayurvedskog pristupa tijelu, prvo se primjenjuju metode detoksika-
cije (npr. proiavanje crijeva, eluca, dinih puteva), a zatim se koriste
preparati za regeneraciju i pomlaivanje. Pravilna prehrana, usklaena s
tjelesnim tipom osobe, te smirivanje misli i jaanje ivanog sustava bitne
su komponente ayurvedske medicine. Ayurvedom se naziva i znanost o
dugovjenosti, a u nekim se sluajevima primjenom ayurvede u kombi-
naciji s yogom moe postii izuzetna dugovjenost, koja se zapadnom
medicinom ni priblino ne moe postii. Mogunosti ayurvede proporci-
onalne su psihofizikoj i duhovnoj pripremljenosti osobe koja je koristi,
tj. osobe koje su spremnije mogu od ayurvede dobiti vee dobrobiti od
onih koje jo nisu sasvim spremne za nju.
Pa ako biljnim tabletama proistimo tijelo i produimo kvalitetan
ivot za samo deset godina, to je kudikamo bolje (i jeftinije) od raznih
umjetnih kemijskih preparata. J er priroda ima veliku ljekovitu mo i
na nama je samo da to iskoristimo. U svakom sluaju, neka svatko sam
AYURVEDA - NAUK 0 IVOTU
odlui koje mu tablete bolje odgovaraju! I ne zaboravite, ako ve uzimate
kemijske lijekove, ne prekidajte bez pomoi strunjaka, jer moe doi
do nepoeljnih reakcija -vaa je bolest moda uznapredovala te su vam
tablete zaista potrebne.
Ako znamo za povezanost izmeu procesa disanja i organa disanja
(plua) i emotivnih procesa, onda nam je jasno da jaanjem respiratornog
sustava osoba postaje emotivno jaa i stabilnija.
Ovime zavravam svoj uvod u ovo bogato i zanimljivo podruje
ayurvedske medicine. itatelju elim da se dobro informira o raznim
metodama lijeenja i unapreenja zdravlja, te da odabere onu metodu (i
terapeuta) koja mu se doima sukladnom njegovim eljama i potrebama.
Uvod autora
Bio sam veoma potaknut da napiem ili, jo bolje, priredim ovu knjigu,
zbog injenice da se ayurveda danas spominje samo u kontekstu tradicio-
nalne medicine Indije, a vrlo je malo poznata njezina dobrobit sveopem
ivotu i ovjeanstvu. Pokuat u ayurvedu i njezinu filozofiju pribliiti
itateljima i rasvijetliti pojmove koji se kriju u njezinim uputama za ivot.
Ayurvedsko je znanje sustavno, ima svoju podlogu i teoriju iz koje je
proizalo vietisuljetno iskustvo u lijeenju ljudi, biljnoga svijeta (vriksha
ayurveda) i lijeenju ivotinja (gajayurveda).
U svakodnevnoj zapadnoj literaturi ayurvedska se medicina svodi
na objanjenje triju osnovnih konstitucijskih tipova, ime se umanjuje
vrijednost onoga to ona doista jest - originalna, jedinstvena preporuka
za zdrav, dugovjean i sretan ivot. Njezinom se komercijalizacijom gube
vrijednosti poruka koje ona nosi u sebi.
Namjera mi je bila itatelju pribliiti tradicionalne ayurvedske vrijed-
nosti, a kao najvaniju, istaknuti njezinu ulogu uiteljice ivota, ivotne
filozofije koja je bitnija od samoga lijeenja. J er ayurveda, kao medicin-
ski nauk, u svojoj biti i postavkama suptilno skriva dublji smisao ivota.
Pokuat u itatelju predoiti i to da ayurveda nije samo nauk o medicini,
ve i nauk o ivotu i samospoznaji. Nauk, znanje i filozofija na kojima se
ayurvedska medicina zasniva zapisane su u Vedama.
Kao najstariji spisi, Vede se ne odnose iskljuivo na Indiju, ve su
u njima dana sveobuhvatna znanja i vrijednosti koje se odnose na cijeli
svijet, odnosno cijeli svemir. Odreene spoznaje koje su prije vie tisua
godina dane u Vedama moderna znanost otkriva tek danas ili ih jo nije
ni otkrila. Vedska je znanost dala sveobuhvatno i potpuno znanje koje se
tie svih segmenata ivota, a ayurveda svoje zakone temelji na ivotnoj
jednostavnosti i, kao takva, bliska je i tradicionalnom lijeniku (vaidyi)
i medicinskom laiku. Ayurvedska medicina dio je ivota, tonije - ona
sama jest ivot i nemogue ju je odvojiti ma i od najmanje sitnice" u sva-
kodnevnom ivotu.
ivot i ivotna filozofija temelj su svih poglavlja ove knjige. U njima
se govori o temeljnim vrijednostima koje su stvorile ivot, onima koje ga
odravaju i onima koje su zaslune za njegovo vjeno postojanje. Ako se i
uini da u knjizi dolazi do odreenih ponavljanja, to se dogaa zbog va-
nosti same biti i smisla reenoga, ali i zbog vieznanosti reenog. Svaki
je zakljuak slojevit, a kako poglavlja odmiu, zalazi se sve dublje u bit
kreacije ivota.
Druga bitna namjera ove knjige jest irenje obzora svakom zainte-
resiranom pojedincu, s naglaskom na samoosvjetavanje i samouenje.
Kako ja gledam na stvari, samoosvjetavanje i edukacija bit su i rjeenje
svih ljudskih problema, a osobito onih koji se tiu zdravstvenog aspekta.
Dok ne zna, ili je nesvjestan, ovjek ne moe nita promijeniti. Meutim,
postoje zakonitosti transformacije" koje polaze od same elje za pro-
mjenom, a koja ukljuuje jednu vrstu spremnosti, odnosno otvorenosti
prema novim idejama. Zelja je glavni pokreta univerzuma, a da bi se ona
drala pod kontrolom, potrebna je umna kvaliteta koju zovemo razlui-
vanje. Stoga se moe rei da su otvorenost i razluivanje bitni imbenici
promjene i unutarnjega vodstva. Otvorenost nas ui prihvaanju i ljubavi,
a ne strahu, ui nas suosjeanju, a ne krivnji i aljenju; dok nam razluiva-
nje daje izbor, odabir onoga to je stvarno bitno za na razvoj. A bitno je,
naravno, ono to je povezano s naim najdubljim enjama, s razlogom
naeg postojanja i naim poslanjem.
Razluivanje je vii oblik ili aspekt inteligencije, a ui nas postavljanju
viih vrijednosti, pravih i stvarnih prioriteta u ivotu. Ui nas pravome
odabiru, i uvijek nas vodi putevima nae due. Budi nas iz naega sna"
svakodnevice, govori nam o trajnim vrijednostima, o pravilnim izborima
i vodi nas putevima nae istinske sudbine. Ui nas izborima koji e dopri-
nijeti miru s nama samima i s naom okolinom.
ovjek jednostavno mora postati svjestan injenice da ga je svemir
opskrbio svim potrebnim alatima" da odlui, da izabere i ivi zdrav, har-
monian i dugovjean ivot.
ovjekova uroena beskonana inteligencija (njezin vii aspekt)
njegova je bit i pokretaka snaga koja ga vodi kroz ivot. Kao takav, on
je sam sebi najbolji uvar zdravlja, najbolji lijenik. Ako je pojedinac u
svakodnevnom dosluhu sa svojom pravom prirodom, posrednici izmeu
njega i njegova zdravlja nisu potrebni. Oni su potrebni onoga trena kada
ovjek zanemari sve znakove i uzbune majke prirode, te ih potiskuje do
te mjere da iz jednog povratnog stanja prijeu u nepovratnu bolest.
1. POGLAVLJE: Istok i Zapad
1.1. Vedska filozofija, ayurveda i znanstveni materijalizam
Tradicionalne medicine, a medu njima i ayurveda, iz godine u godinu
sve vie plijene panju zapadnog ovjeka. Zapadni, moderan um pomalo
spoznaje kako mu odreene civilizacijske tekovine u najhitnijim ivotnim
aspektima nisu osigurale evoluciju ljudskih vrijednosti i spokojan ivot.
Naime, tijekom svih ovih godina slavne ljudske povijesti" ovjek se sve
vie udaljavao od prirode i od sebe samoga. Materijalistiki pogled zavla-
dao je umom tzv. civiliziranog svijeta i time nas doveo u ovakvo stanje u
kakvom se danas nalazimo i ivimo.
U proteklih se stotinjak godina u svijetu vodilo vie ratova i sukoba
(to globalnog, to lokalnog karaktera) nego u zadnje dvije tisue godina.
Moe se slobodno rei da je zahvaljujui materijalistikom znanstvenom
umu" svijetom zavladala prava tama, a time je ovjeanstvo doseglo samo
dno kali yuge, ili eljeznog doba (jedan od etiri vremenska ciklusa koji
su u neprestanoj mijeni). Meutim, uz Boju se milost tijekom prolog
stoljea rodila nekolicina velikih umova, podarivi nam svojim roenjem
i stvaranjem takve pronalaske koji su doveli do velikih promjena u ivotu
svakog pojedinca. Danas ivimo toliko komforno da to uzimamo zdra-
vo za gotovo, iako prije samo stotinjak godina mnoge stvari uope nisu
postojale.
Moram se vratiti na rije komfor. Zna se koliko moderna civilizacija
stavlja naglasak na komfor u smislu fizikog aspekta postojanja. Sama
potroaka groznica, a time i potroako drutvo, dovodi do poveanja
fizikih potreba i neobuzdavanja ljudskih elja. U isto vrijeme, nemi-
novno dovodi do sveopih duevnih patnji upravo zbog neracionalnog
troenja dragocjenih energija bilo koje vrste. Zelje pojedinca u pravilu
probijaju sve njegove plafone, gonei ga po jo, i jo".
Veliki su umovi svojim radom nesebino pridonijeli sveopoj dobro-
biti da bi se njihovi izumi koristili nesebino i racionalno. Zasigurno su,
s tako visoko razvijenom svijeu i brigom za cijelo ovjeanstvo, bili
vodeni odnekud odozgo". Potaknuti viim ciljevima i nesebinou, kao
kanali kozmike svijesti vrili su dunost u najboljoj namjeri i nevezanosti
(nevezanost je jedan duhovni koncept koji emo detaljno obraditi posli-
je). Na nama je bio red da na najbolji mogui nain iskoristimo taj njihov
dar.
Tijekom sve veeg industrijskoga rasta, koji je zapravo bio potpomo-
gnut velikim izumima i njihovom neprimjerenom uporabom, u svijetu se
sve vie ukorjenjivala materijalistika misao, koja je za posljedicu auto-
matski imala sve veu neravnoteu u tokovima moi, novca i materijalnih
dobara. Izmeu ostaloga, kao rezultat toga, dobili smo neprimjerenu
razliku izmeu Istoka i Zapada. Upravo manjak ili viak stvaraju nerav-
noteu, te je na Istoku dolo do pada tradicionalnih vrijednosti zbog
manjka materijalnih dobara, a na Zapadu obrnuto, zbog golemog mate-
rijalnog vika. Na Zapadu, u tzv. modernoj civilizaciji, dolo je do pada
ljudskih vrijednosti zbog gomilanja materijalnih dobara pa je ovjek u
sveopoj gramzivosti doivio krizu identiteta ne znajui vie to je vano;
tko je, odakle je doao i kamo ide. Upravo ga je vjerovanje u iskljuivo
fiziku stvarnost dovelo do sve vee zlouporabe moi, uzrokujui patnje
sve veeg broja naroda i zemalja.
Svaka zemlja, sustav ili pojedinac kojima je politika zasnovana na
iskoritavanju u konanici propada jer samo uzima, a nita ne daje, zato
to rui osnovnu postavku Svemira, osnovnu postavku zdravlja: naruava
ravnoteu. Kako netko moe biti zadovoljan i sretan dok drugi pate?!
Bogaenje i korist na tuoj grbai govori samo za sebe, jezikom krajnjega
nezadovoljstva, nemira i osjeaja duboke praznine u zapadnom ovjeku.
Upravo ta praznina i nezadovoljstvo, uzrokovani materijalistikim
pogledom na svijet i ovjeka, pokrenuli su lavinu patnje na obje strane.
Meutim, patnja je uvijek dobra jer nas tjera na promjenu. Patnja je, iako
je to teko prihvatiti, zapravo pravi Boji blagoslov. Zato se sada Zapad
sve vie budi, jer mu je upravo patnja otvorila vrata srca kako bi prepo-
znao pravu vrijednost i mudrost Istoka. Sada polako sve vie shvaa kako
su temeljne vrijednosti na kojima poiva istona filozofija stvarni nositelji
ivota. Raskol u zapadnoj i istonoj tradiciji zapravo je samo odraz i slika
raskola u pojedincu. U ovom je sluaju nemogue ne uoiti providnost
kozmike svijesti, jer se na kraju sve dogaa iskljuivo na nau dobrobit
(svako zlo" za neko dobro).
U vremenu proboja materijalistikog pogleda na svijet na Istoku se
pojavio materijalni manjak koji je neminovno indirektno doveo do pada
moralnih vrijednosti. Kada je pojedincu teko u pogledu materijalnih
nedostataka, u njemu se javlja strah, a on ga uvijek navodi na pogrene
zakljuke i postupke. Za postizanje ravnotee na duhovnoj i materijalnoj
razini potrebna je umjerenost, odnosno, niti previe" niti premalo",
nego dovoljno". Previe" ili premalo" jest stanje neravnotee koje ima
tendenciju promjenjivosti, dok je stanje dovoljnog" stanje ravnotee.
Na svu sreu, ljudske vrijednosti poput istine, mira, ljubavi, nenasilja i
ispravnosti trajne su i nepromjenjive. One su uvijek u ravnotei jer njih
ne moe biti niti premalo niti previe. (Ako je ljubav ljubav, ne moe je
biti premalo ili previe. Ako je istina istina, ne moe je biti previe ili pre-
malo, i tako dalje).
Upravo te trajne i nepromjenjive vrijednosti dovode do pojedinane
i kolektivne ravnotee, koja e za posljedicu imati pravu ljudsku civiliza-
ciju, civilizaciju humanosti. Svakako, susret obaju civilizacijskih pogleda
moe doprinijeti uravnoteenju energija. Na Zapadu su razvijene tehni-
ke i pogledi koji pridonose istraivanju vanjskoga svijeta, te vrijednosti
poput odgovornosti, reda i discipline koje na Istoku danas uveliko nedo-
staju. Istok je razvijao tehnike filozofske misli koje se bave samoistraiva-
njem i samospoznajom. Obje tekovine vane su i neophodne za usposta-
vu napredne i humane civilizacije.
1.2. Veliki umovi zapada i vedska filozofija
Napredak tehnologije i tehnikog znanja jednostavno mora ii ruku pod
ruku s moralom jer je strogo materijalistiki pogled opasan sam po sebi.
Zapad mora shvatiti da tehnoloki i znanstveni napredak, puke informa-
cije i viak novca jo nikome nisu donijeli mir i spokoj.
Svi su veliki umovi to znali, a medu njima i Nikola Tesla, koji je
rekao: Znanost je sama po sebi izopaena ako nema kao krajnji cilj
dobrobit ovjeanstva." Veliki umovi nisu bili optereeni predrasudama
pa su svoje radove darovali svima podjednako. Zemlje u kojima su se oni
utjelovili duhovno su blagoslovljene i obogaene. Oni su se uzdigli iznad
svakodnevnih triarija kojima se mi optereujemo u ivotu. Znali su da
moderni nauk mora ii zajedno s rastom ivotnih vrijednosti.
Svaka je, da tako kaemo, strana svijeta" savreno odigrala ulogu u
kozmikoj predstavi. Stoga je dolo vrijeme da se stvari uvide i osvijeste
kako bi se vratile u prirodno stanje ravnotee. Naravno, svaka promjena
mora poeti na osobnoj razini, polako se irei na svekoliko ovjean-
stvo. Takve se globalne promjene nee dogoditi preko noi jer, uostalom,
ni dananje stanje nije nastalo preko noi.
Iako trenutano stanje izgleda beznadno, stvari se polako kreu
nabolje, prema rjeenju, izlazu i svjetlu. Sve to se dogaa ima neki dublji
smisao, i nekog reisera koji se krije iza toga. Einstein je rekao: Ljudska
bia, biljke ili svemirska praina, svi mi skladno pleemo prema misteri-
oznoj melodiji nevidljivoga sviraa." Ako je to znao i osvijestio Einstein,
jedan od najveih znanstvenih igraa", to to jo treba suvremenoj
znanosti da bi prihvatila i osvijestila ovu injenicu?! Iako su neke stvari
nemjerljive i nedokazive fizikim sredstvima i metodama, to ne znai
da one nisu mogue ili ostvarive. Einstein je vjerovao u postojanje vieg
uzroka cijele ove predstave koju mi doivljavamo kao stvarnost, rekavi:
Postoji neto suptilno, neopipljivo i neobjanjivo. Potovanje prema
toj sili, koja se nalazi iza svega to moemo shvatiti, moja je religija."
Svjestan kako religije svojim pogreno tumaenim filozofijama rade na
razdvajanju, dijeljenju i sukobima umjesto da se usredotoe na onog koji
se suptilno skriva i ini sam temelj svih religija, shvatio je da je upravo to
sveprisutno, suptilno i nemjerljivo temelj i sudbina svih nas.
Pred Bogom smo svi isti, svi smo braa, tu ne postoje razlike. Svakome
je od nas dunost i jedini stvarni cilj spoznati sebe. Upravo emo na taj
nain spoznati i vanjski svijet koji je samo odraz unutarnjega stanja poje-
dinca. Stoga je jedini istinski i vrijedan put k trajnom miru i spokojstvu
onaj koji polazi od samog pojedinca, jer nitko ne moe nametnuti mir,
niti ga ikakvi dogovori mogu osigurati, sve do trena spoznaje, i njegove
materijalizacije u naim ivotima.
Izvan nas ne postoji nita to je trajno, vanjski je 3D svijet iluzija
upravo zato to je nestalan i promjenjiv. Sam je Einstein rekao da je real-
nost samo iluzija, iako vrlo uporna. Svatko za sebe neka uzme svoj ivot
u svoje ruke, imajui na umu da je svatko stvaratelj svoga ivota, tako i
svega dobroga" i loega" to mu se u ivotu zbiva. Prirodna i priroena
filozofija ivota mora pruiti ruku znanosti i obratno, rivalstvo mora pre-
stati jer drugog izbora nemamo, elimo li doivjeti sutra" za sebe i svoje
potomke.
Albert Einstein rekao je: Ne shvaam Boga kao osobu koja bi nepo-
sredno utjecala na ljudska djela, ili koja bi direktno sudila biima vlastite
kreacije. Moje se poimanje religioznosti sastoji u poniznom divljenju
beskrajno superiornom Duhu koji se objelodanio u malome, kojega mi s
naim slabim i prolaznim (ne trajnim) razumijevanjem moemo shvatiti
kao stvarnost. Moralnost je od najvee vanosti, ali za nas, a ne za Boga."
Ovdje uviamo vanost udruivanja moderne znanosti s trajnim vrijed-
nostima dharme, odnosno morala. Vano je, kako je i sam Einstein rekao,
da ovjek ne tei uspjehu, nego vrijednostima.
Velik naunik i velik um otvoren je i spreman suraivati s drugi-
ma, nije tvrd, zatvoren, ogranien i pun sebe. Cesto se dogaa, kao to
je Albert Einstein rekao, da se osrednji i obini umovi nasilno protive
velikim duama. Oni, naime, nisu u stanju razumjeti osobu koja se, bez
razmiljanja, ne pokorava naslijeenim predrasudama, ve se iskreno i
hrabro slui vlastitom inteligencijom. Dananji fenomen materijalistikog
egocentrizma Einstein je prokomentirao ovako: Slava me ini sve glu-
pljim i glupljim, to je, naravno, vrlo est fenomen."
Nikola Tesla, Albert Einstein, kao i drugi poznati veliki umovi, svo-
jim su ivotima dali primjer modernom znanstvenom svijetu, a svojom
brigom i ljubavlju prema ovjeanstvu i drugim biima ukazali na put
jednostavnosti i skromnosti u ivotu. Za boravka Swamija Vivekanande
u Americi Tesla je pokazao veliko zanimanje za njegova uenja i istonu
filozofiju. Bio je vidno uzbuen i iznenaen postavkama sankhya filozofi-
je (opis poslije) i njezinom teorijom postanka svemira i ovjeka. Sankhya
filozofija pokazuje zavidnu teoriju koja se podudara s modernim pogle-
dom na odnos materije i energije. U pismu prijatelju 13. 2. 1896. Swami
Vivekananda navodi: Gospodin Tesla bio je oaran vedskim objanjenji-
ma prane (sila, energija), akashe (eter, prostor) i kalpe (vremenska jedini-
ca), koje su prema njemu jedina stajalita koja suvremena znanost mora
zastupati... Gospodin Tesla misli da moe matematiki dokazati kako se
sila i materija mogu obratiti u potencijalnu energiju. Susrest emo se slje-
dei tjedan kako bi mi dao taj izraun."
Swami Vivekananda nadao se kako e Tesla dokazati da je ono to mi
zovemo materijom zapravo potencijalna energija, a to bi potvrdilo isto-
vjetnost modernog uenja s vedskom znanou.
Istovjetnost tih teorija vidljiva je iz sljedeeg prikaza:
Braman = apsolut
Mahat ili Ishwara = primarna kreativna energija
Prana i akasha = energija (sila) i materija (eter)
Tesla je istraivao i koristio sanskrtsku terminologiju i vedsku filo-
zofiju kako bi objasnio fizike mehanizme svemira. Naalost, svoju
teoriju nije uspio matematiki dokazati, premda je u nju vjerovao svim
svojim biem, a znanost je morala priekati sljedeih deset godina do
Einsteinove teorije relativnosti. Einstein je rekao Kada bih morao saeti
teoriju relativnosti u jednu reenicu, to bi izgledalo ovako: vrijeme, pro-
stor i gravitacija ne postoje odvojeno od materije."
Drugim rijeima, sve je cjelina, jednota. To je ujedno i poruka koju
su nam svojim ivotnim primjerom kazivali svi sveci, mistici i mesije,
bez obzira na vrijeme ili mjesto njihova utjelovljenja na Zemlji. Tako je
Einstein uspio potvrditi teoriju koja je u vedskoj literaturi spomenuta
tisue godina ranije.
Moemo se jo jednom osvrnuti na bliskost u pogledima Tesle,
Einsteina i drugih velikih znanstvenih uenjaka kvantne fizike i vedskog
nauka, kao i drugih ezoterinih kola poput teozofije. Svi oni smatraju
kako se cijeli svemir sastoji od energije (svijesti), i kako se energija i mate-
rija ne razlikuju, ve su razliiti izrazi jednog te istog izvora.
Tijekom svoga boravka u New Yorku, Swami Vivekananda susreo se
i s drugim uvenim predstavnicima znanstvenoga svijeta: Sir Williamom
Thompsonom, Lordom Kelvinom i profesorom Helmholtzom. Nakon
povratka u Indiju, tijekom jednog predavanja Swami je izjavio da mu je
nekoliko najveih znanstvenika potvrdilo racionalnost vedante. J ednog je
od njih posebno naveo, istiui da je spomenuti znanstvenik jedva imao
vremena jesti, malo je vremena provodio izvan svoga laboratorija, ali je
uvijek naao vremena za njegova predavanja o vedanti. Taj veliki um o
kojem govori Swami bio je Tesla, koji mu je tada iznio svoje promilja-
nje o vedanti kao vrlo znanstvenoj, u suglasju s tenjama vremena i sa
zakljucima do kojih moderna znanost upravo dolazi.
Svatko od nas ima izbor promijeniti svoj ivot kako bi postao luono-
a za sebe i svoje blinje. Moda vas zbunjuju ove rijei te se pitate kakve
to ima veze s filozofijom ayurvede, ali ayurveda i njezina filozofija prven-
stveno su svjesno izabran nain ispravnog ivota, a sve je drugo sekun-
darno. Ispravnim ivotom dobivamo sve, osvojili smo sve, cijeli svijet,
odnosno, ispunili smo svrhu i cilj svojeg roenja. Ve samo znaenje rijei
ayurveda (ayur = ivot, veda = znanje) kazuje nam kako ona govori o
umijeu ivljenja.
2. POGLAVLJE: Nauko ivotu
2.1 Povijest ay u rvede
Na sanskrtu, rije ayurveda sloenica je od dviju rijei: ayur = ivot, i
veda = znanost, nauk.
Ayurvedu, kao znanost o ivotu, Bog je Brahma (hinduistiko troj-
stvo: Brahma - stvoritelj, Vishnu - uzdravatelj i Shiva - razaratelj svije-
ta) u svome milosru dao ovjeanstvu u obliku sto tisua sloka (stihova).
U svojoj suuti, On ju je podario da bi smanjio patnje u svijetu. Ona je
prenoena s uitelja na uenika, preko itavog niza ljudi koji su doivjeli
samospoznaju (rishiju).
Tradicionalni ayurvedski tekstovi navode kako je Bog Brahma u
sto tisua sloka (stihova) znanje ayurvede prenio svome sinu Dakshi
Prajapatiju, koji ih je dalje prenio brai blizancima i boanskim lijeni-
cima Ashwini Kumarama. Oni su znanje prenijeli na Indru, on potom
Bharadvaji, koji je prosljeuje Atreyi i Dhanwantariju, zaetnicima kole
medicine i kirurgije. Ayurveda je dalje proslijeena cijelom nizu uenika
od kojih su neki manje ili vie poznati.
Ayurvedska povijest stara je vie tisua godina. Imala je utjecaj na
razvoj drugih tradicionalnih medicina, primjerice na medicinu Kine
i Tibeta, jer su u to vrijeme postojale dobre veze izmeu tih zemalja i
Indije. Tako u tibetanskoj medicini postoje tekstovi koji izvorno pripada-
ju ayurvedi, a poslije su prevedeni na tibetanski jezik. Isto tako, danas svi
znaju za kinesku akupunkturu kao dio tradicionalne kineske medicine, a
malo se zna o ayurvedskoj akupunkturi (marma), odnosno suchi karmi.
Ayurvedsko se znanje podjednako irilo prema Mongoliji, Koreji i Sri
Lanki.
Tijekom povijesti Indiju su, naalost, vie puta pokoravali razliiti
osvajai. Za osvajakih su pohoda opljakana i unitena velika kulturna
blaga. Osvajai su se barbarski odnosili i prema drevnim tekstovima,
koristei ih za premoivanje prepreka (rijeka), za grijanje kupaonica i
si. Cesto su se jednako tako surovo obraunavali i s tradicionalnim lije-
nicima kako bi sprijeili daljnju uporabu ayurvedske medicine u Indiji te
propagirali tzv. zapadnu" ili englesku medicinu.
Veliko je drevno blago uniteno, spaljeno i opljakano, a medu
ostalim i ayurvedski medicinski tekstovi u kojima su objanjene mnoge
medicinske tehnike za koje se danas vie ne zna kako su se izvodile (npr.
tehnike transplantacije udova i organa).
2.2 Podjela ayurvede
Cijelu ayurvedu moemo opisati trima glavnim poglavljima, koji su teme-
lji cjelokupne ayurvedske prakse (Tri Sutra ayurveda):
1. Hetu - uzroni imbenici bolesti
2. Ling - znakovi i simptomi bolesti
3. Aushadi - medicinske procedure i tretmani.
Najvaniji ayurvedski tekstovi se dijele na tri velika (Brihat traye) i tri
mala ili (Laghu traye) medicinska teksta. Tri velika teksta su orginalno
djelo auto dok su druga tri kompilacije i komentari.
l .Caraka Samhita
2.Sushruta Samhita
3.Vriddha Vaghbhata (Astanga Hridaya)
l .Madhya Nidana
2.Sharngadhara Samhita
3.Bhavaprakasha
Ayurveda poznaje osam medicinskih grana - ashtanga ayurveda (ashta =
osam, anga = dijelova):
1. Kaya cikitsa - interna medicina
2. Salya tantra - kirurgija
3. Salakya tantra - bolesti vrata i glave (otorinolaringologija i oftalmo-
logija).
4. Agada tantra - toksikologija
5. Bala tantra - pedijatrija
6. Rasayana tantra - gerontologija (Rasajana = tretmani pomlaiva-
nja, odnosno zaustavljanja procesa starenja)
7. Vajikarana tantra - afrodizijaci
8. Bhuta vidya - bolesti izazvane opsjednutostima, odnosno mental-
ne bolesti (danas je modernim rjenikom nazivaju psihijatrija)
Izdvojio bih tri grane ayurvedske medicine s obzirom na njihove
posebnosti, a to su: rasayana, vajikarana i bhuta vidya.
2.2.1. Rasayana
Sto odreuje nau starost? Same bioloke godine nisu pravo mjerilo
neije starosti, ve stanje tri dosha i dhatua (osnovnih tkivnih elemenata),
kao i njihova snaga i mo pravilnog rada.
Rasayana je grana ayurvedske medicine koja se uglavnom prevodi
kao gerijatrija (dio gerontologije). U nama znanoj modernoj medicini
postoji grana istoga imena koja se, meutim, uvelike razlikuje od pravog
smjera djelovanja i znaenja ove grane u ayurvedskoj medicini. Sama se
rije sastoji od sloenice sanskrtskih rijei rasa (najsuptilniji dio hrane;
opis poslije) i ayana (usmjeriti prema). To bi znailo da supstancije pod
skupnim nazivom rasayana imaju nutritivnu mo, odnosno da se osnov-
ni tkivni elementi (dhatu) odgovarajuim svojstvima preparata, hrane,
regeneriraju i pomlauju. Na taj im se nain zaustavlja proces propadanja
uslijed patolokog djelovanja ili starosti.
U rasayanu spadaju razni opi tonici, koji svojim specifinim djelova-
njem postiu potpunu regeneraciju cijeloga organizma. Oni imaju veliku,
kako preventivnu, tako i kurativnu mo. Mogu se koristiti za itav spek-
tar poremeaja i bolesti. Kada se neto naziva opim tonikom, obino
je rije o sredstvu koje ima djelovanje rasayane. Sredstva sa svojstvom
rasayane korisna su kod gotovo svih poremeaja i bolesti, a posebno kod
onih vezanih za starenje. J edan od primjenjivih, najpopularnijih i najdje-
lotvornijih ooih tonika iest Chvavanaorash.
Ovim se sredstvima pribjegava kad su tijelo i um, uslijed raznih
okolnosti, dovedeni u stanje iscrpljenosti ili u sluajevima preuranjenog
starenja.
2.2.2. Vajikarana
Vajikarana je grana ayurvedske medicine koja se najee prevodi kao
nauk o afrodizijacima. Iz samog znaenja rijei vajikarana (vaji = munja
i karana = uzrok ili nosilac) proizlazi kako afrodizijaci ine tijelo i um
snanima poput munje. Obino ih se smatra samo sredstvom za podiza-
nje spolne moi.
Pored toga djelovanja, ovaj nauk govori i o puno dubljoj primjeni,
naime, sredstva kojima se pripisuju afrodizijska svojstva imaju jo jedno
vanije djelovanje. Ona imaju svojstvo djelovanja na sukra dhatu (sper-
mu i ovum), najsuptilniji oblik metabolizma, kao i na ojas (samu esen-
ciju energije). Poveanjem i kontrolom sukra dhatua i ojasa ne samo da
dobivamo trenutaan uinak poveanja seksualne moi nego dolazi i do
poboljanja vitalnosti cjelokupnog organizma. Moe se rei da sveopa
vitalnost, odnosno pamenje, pokretljivost, reprodukcijska mo i snaga
ovise upravo o ojasu.
Vajikarana i rasayana, kao dvije grane ayurvedske medicine, vrlo su
usko povezane i meusobno vrlo komplementarne. Sredstva pod ime-
nom rasayana, zahvaljujui svojim regenerativnim svojstvima, imaju vee
djelovanje na tkivne strukture, dok sredstva sa svojstvima vajikarane ima-
ju vee djelovanje na vitalnost. Bez pravilne se primjene obiju grana ne
mogu oekivati ozbiljniji rezultati tretmana pomlaivanja, regeneracije,
vraanja snage i vitalnosti, i zaustavljanja procesa propadanja osnovnih
tkivnih elemenata (dhatu).
2.2.3. Bhuta vidya
Bhuta vidya, grana ayurvedske medicine koja se najee prevodi kao
psihijatrija, istrauje dublji smisao ovjekove povezanosti s prirodom
i njegove potrebe slijeenja prirodnih tijekova svemira. Kao takva, u
dananjem znanstveno-materijalnom umu budi velike sumnje i nevjericu,
te se smatra praznovjerjem.
Ayurveda je opisala svemir kao jedno ivo bie. Sve u njemu die i
umire na sebi svoistven nain, bio to oviek. ivotinia. bilika. Sunce ili
zvijezde. U prirodi postoji sveprisutna energija koja nam svima udahnjuje
ivot. Rudolf Steiner, otac antropozofije i waldorfske pedagogije (roen
u Hrvatskoj, u Donjem Kraljevcu u Meimurju), rekao bi kako u sve-
mu postoji energija ili duh koji je nazvao elemental. Tako i svaka biljka,
materija, sve vidljivo i nevidljivo ima svoj elemental koji mu daje odre-
ene kvalitete, odnosno njegovu bit. U biljnom svijetu, elemental bi bio
duh biljke. Postavlja se pitanje to to biljke imaju da nas mogu izlijeiti?!
Pored kemijsko-fizikoga djelovanja, u njima postoji ivot u obliku ener-
gije (prana), sile i snage. Zapravo sva kreacija posjeduje tu energiju.
Svaki oblik koji postoji u materijalnom svemiru ima svoju svrhu i
cilj, pa tako ni ovjek nije izuzetak. Osoba koja se ne ponaa u skladu sa
svojom krajnjom svrhom i ne ivi u skladu s prirodom, otvara se veem
negativnom utjecaju djelovanja negativnih energija koje postoje u cijeloj
kreaciji. ovjek (mikrokozmos) dio je prirode i univerzuma (makrokoz-
mosa), te tako svaka promjena u okolini utjee i na njega, prvenstveno na
njegov um i zdravlje (npr. utjecaj odreenih planeta, Mjeseca, pomrine
Sunca i Mjeseca).
Moe se rei da svaki planet, koliko god bio udaljen od Zemlje, ima
odreen utjecaj na nas. On jednako tako posjeduju svoj vladajui ele-
mental, duh ili boanstvo koje njime vlada. Taj elemental nije nita drugo
nego simbol odreene kvalitete, koji predstavlja odreeni planet. Tako je
Sunce, kao element vatre u naemu tijelu, predstavljeno treom akrom,
odnosno solarnim pleksusom. Kao takvo, ono upravlja organom vatre,
odnosno probavnim traktom (i samom probavnom vatrom). Ali jednako
tako, na vioj emocionalno-mentalnoj razini, Sunce predstavlja ilumina-
ciju ili prosvijetljen intelekt i snagu razluivanja. Sunev oponent Mjesec,
koji svojom energijom hladi, predstavljen je naim umom, jer je um
nestalan kao i Mjesec (neprestano opada i raste). Pun Mjesec predstavlja
prosvijetljeni um.
Svaki elemental ima simboliku odreenih procesa na mentalnoj, emo-
cionalnoj i fizikoj razini. Kao to je reeno, sjedite vatre u probavnom
je sustavu i bez nje se nita ne moe probaviti (ni fiziki niti mentalno).
Danas je ve dobro poznato kako su osjeaji i probava usko povezani.
Utjecaj tih elemenata na ovjeka kao dijela prirode moe biti toliko velik
da uzrokuje zdravstvene probleme (razni poremeaji i bolesti). Bolesti
koje nastaju takvim utjecajem nazivale su se opsjednutou ili mentalnim
bolestima (moe se rei da ovjek padne pod utjecaj sile prirode, odno-
sno odreenog elementala, duha ili energije koja ga predstavlja).
Fenomeni poput plime i oseke bili bi vidljivi fiziki utjecaji Mjeseca
na planet Zemlju. J ednako tako znamo da za punog Mjeseca odreeni
pojedinci pate od nesanice i opeg duevnog nemira. Mjesec suptilno dje-
luje na pojedinca upravo zbog svoje povezanosti s umom. To je primjer
suptilnog djelovanja nebeskih tijela, u ovom sluaju Mjeseca, na pojedin-
ev um. U Indiji se Mjesec smatra boanstvom uma, a tamonji tekstovi
govore o tome da se poznavanjem Mjeseevih mijena mogu izazvati
odreena stanja uma koja izravno utjeu na raspoloenje i ponaanje, a
samim time i na fiziko tijelo.
Ope je poznata stvar da su sve stare kulture u svojoj biti tovale
majku prirodu. Ako se iz nekog razloga moralo posjei drvo ili ubiti
odreenu ivotinju, prvo je aman, vra ili mudrac u plemenu morao
izvesti odreene rituale molei doputenje za to. Indijanci su se krasili
dijelovima ivotinja vjerujui kako time zapravo dobivaju kvalitete i
znanja prenesena preko dua tih ivotinja. Oni su znali komunicirati s
tim sveprisutnim energijama i bili su neprestano u dosluhu s prirodom.
Njima je ona bila prava majka, koja se zauzvrat o njima brinula, koja ih je
uila da se pravilno koriste plodovima zemlje, da je ne iskoritavaju bez
dubljeg smisla.
Vezano uz sve ovo, navest u jedan primjer u iju sam se istinitost i
osobno uvjerio. Rije je o djeaku koji je doveden tradicionalnom lije-
niku zbog opadanja kose. Opadanje je bilo tako jako da je djeak izgubio
svu kosu. Nakon pregleda, lijenik ga je pitao je li moda negdje u pri-
rodi vrio nudu (mokrio). Ispostavilo se da je djeak esto odlazio do
potoka blizu kue i urinirao. Po rijeima tradicionalnog lijenika, on je
tim inom na neki nain uvrijedio" elemental, duh potoka i tako zara-
dio bolest. U indijskoj tradiciji duhovi potoka i prirode nazivaju se Nage.
Njegova terapija, uz dobivene lijekove, ukljuivala je i to da se ide pomo-
liti i zamoliti duha potoka za oprost.
U ayurvedskoj medicini postoje bolesti koje se uz prepisivanje lijeko-
va lijee i odreenim ritualima, molitvama i zavjetima. Sve stare civiliza-
cije i tradicije, koje su ivjele u skladu sa Bojim i prirodnim zakonima,
znale su za meuovisnost ovjeka i prirode, to smo mi danas u potpuno-
sti zaboravili i izgubili iz vida.
Bhuta vidya kao grana ayurvedske medicine suptilno nam govori
kako je ovjek dio cjeline svemira. ovjekova e se djela na ovaj ili onaj
nain odraziti na njegovo zdravlje. Ako osoba eli biti zdrava, jednostav-
no mora slijediti prirodne zakone svemira. Ovaj nauk u svojoj nevjero-
jatnoj suptilnosti govori o ovjekovoj povezanosti s vlastitim biem i pri-
rodom. Upuuje nas na mo percepcije i slijeenja najviih ideala u cilju
ouvanja dugog i sretnog ivota te ga ne smijemo smatrati praznovjerjem.
Meutim, u svojoj nemogunosti da objasni odreene fenomene, dana-
nje drutvo, odnosno tzv. napredna civilizacija koja proizvodi i podrava
osobe praznoga uma i srca, ovaj suptilan nauk proziva praznovjerjem.
3. POGLAVLJE: Karma i zdravlje
3.1. Karma u ayurvedi
U ayurvedi se kao jedan od najvanijih razloga bolesti navodi karma.
Pojam karme danas je dosta proiren, ali izgleda da mnogima jo nije
dovoljno jasan. Naime, puno puta kada se nekome kae to je tvoja
karma", taj e to shvatiti kao neto loe to mu se dogaa i kroz to pro-
lazi. Istina jest da rije karma, sama po sebi, nema nikakav predznak (ni
pozitivan niti negativan), nego je to jednostavno rije koja se koristi za
ba svako djelovanje ili akciju. U ayurvedskoj se medicini koristi kao rije
karman, a oznaava djelovanje odreenoga lijeka.
Kao to je prethodno reeno, karma znai akcija ili djelovanje i sve
dok se nalazimo u tijelu, ne moemo je izbjei. Od razmiljanja, disanja,
jedenja, pijenja i svega ostaloga u ivotu, ovjek je ukljuen u djelovanje,
htio to ili ne. Svaka e vrsta djelovanja donijeti odreene rezultate, s
dobrim ili loim predznakom. Dobra akcija, odnosno dobra djela donijet
e dobre rezultate, a loa - loe. To je jednostavan zakon akcije i reakcije,
uzroka i posljedice. Znaenja su dobroga i loega predznaka postavili
ljudi s obzirom na osobna iskustva, i ona postoje samo u domeni uma
(mikrokozmosa).
Za svemir takvo to ne postoji, njemu je sve dobro. Postoji jedino
akcija i njezina reakcija, tj. odgovor na odredeni uzrok. Taj zakon, moda
previe mistificiran i nerazumljiv, u svojoj je biti vrlo jednostavan. Naime,
ako ovjek ne ivi u suglasju i miru sa samim sobom, svojom obitelji,
svojim susjedom, jednostavno ne moe oekivati da mu vanjske okol-
nosti imaju predznak mira. Taj e nemir najprije prouzroiti odreenu
reakciju u umu, a na kraju i u tijelu. Ako ovjek nema svoj mir, ne moe
biti sretan, a ako nije sretan, ne moe biti zdrav. Zdravlje iskljuivo ovisi
o ovjekovim mislima, rijeima i djelima, a ne o vanjskim okolnostima.
Tako je on, kao glavni pokreta, odgovoran za svoje zdravlje. ovjek
izabire" svoje zdravlje, kroz svoje svjesno i nesvjesno djelovanje.
U ayurvedi se spominju i bolesti koje su neizljeive, a one su uzro-
kovane negativnom" karmom, odnosno loim" djelovanjem te se na
njihov ishod moe malo djelovati. Tu je obino rije o looj" karmi iz
prolih ivota koja se iskazala u danom trenutku, kada su se sve okolnosti
za odraivanje karme savreno posloile. Takve su bolesti neizljeive ili
vrlo teko izljeive. Sitno poboljanje moe se ostvariti kroz prihvaanje
duhovnosti i njezine prakse.
Da bi nam stvari bile jasnije, moramo shvatiti da je gledite istone
filozofije na takve neizljeive bolesti potpuno drukije od zapadno-mate-
rijalistikoga pogleda. J edan od temelja istonih filozofija jest vjerovanje
u reinkarnaciju, tako da s tog stajalita, gdje je vrijeme manje vano, a
konano osloboenje, odnosno duhovno prosvjetljenje jedino vano,
neizljeiva bolest u odnosu na beskonanost nema nekog veeg znaenja.
Naime, kako ovjek nije odreen samo fizikim tijelom, osoba e s tzv.
loom karmom umrijeti, odnosno tijelo e umrijeti, a negativna" e se
karma bolesti iscrpsti. Tada takvo stanje postaje temelj za eventualni novi
poetak i potencijalno bolji sljedei ivot u novome tijelu. Kada se kae
mogui budui ivot, misli se na to da se Boja milost ne moe predvidje-
ti. Naime, zadnja nas misao u fizikom tijelu odreuje za budui ivot.
To znai, ako pomislimo na Boga, doivjet emo trenutano osloboenje.
Ta je mogunost uvijek otvorena, ali vrlo teko ostvariva za osobu koja je
cijeli ivot posvetila iskljuivo materijalnom ivotu.
Meutim, vano je napomenuti da pojedinac u svakome trenutku
kroji svoju sudbinu. Ako pritom osoba u sadanjem vremenu proivljava
rezultate loega djelovanja kroz loa" iskustva, a i dalje ini stvari koje
nisu u suglasju s dharmom, doi e do ponovnog nakupljanja negativnog
utjecaja i djelovanja karme. J ednako tako, osoba svojim pozitivnim dje-
lovanjem moe neutralizirati negativan ishod prole karme i akumulirati
pozitivnu" karmu. U tom kontekstu, o zdravlju i bolesti pojedinca govo-
rimo kao o odrazu njegovih vlastitih prolih djelovanja. Bitno je da osoba
koja ve ima kroninu ili neizljeivu bolest ini sve to je u njezinoj moi
kako bi se iznova osvrnula na svoj ivot, svoje istinske i konane priori-
tete, inei to vie pozitivnih djela. Time bi eventualno promijenila tijek
sadanje karme (bolesti) i direktno doprinijela zdravstvenom stanju, a ako
je konano predodreen zavretak trenutane inkarnacije (smrt tijela),
jednostavno bi poboljala mogunosti za to bolji sljedei ivot. Korjenita
promjena potrebna je prvenstveno u ivotnim navikama pojedinca, tj.
osoba mora usvojiti nain ivota koji je kompatibilan i komplementaran
sa zdravstvenim stanjem u kojem se nalazi.
Osnovno pravilo koje treba biti nit vodilja kroz eventualni proces
ozdravljenja jest podravati djela i navike koje su u skladu sa zakonom
ne ini drugom to ne bi volio da drugi ini tebi". Promjena stila ivota
(vegetarijanstvo), suosjeajna djela (npr. pomaganje osobama u nevolji,
putanje na slobodu ivotinja osuenih na zarobljenitvo i klanje), zavje-
ti, molitve, oprost, post i si., u svakom sluaju vode boljitku. Osoba bi
trebala integrirati u svoj nain ivota djelovanja koja e u odreenom
smislu biti protutea utjecajima negativne karme koja je uzrokovala sta-
nje u kojem se nalazi. Vegetarijanska prehrana zasigurno je mudar izbor,
prije svega zbog aspekta nenasilja koji ukljuuje, a s druge strane, znamo
u kakvim se uvjetima i kakvim sredstvima ivotinje u tijeku uzgoja hrane
(hormoni, antibiotici itd.).
ovjekova odluka najvee je oruje koje se aktivira u trenutku unu-
tarnje spoznaje (transformacija). On svjesno izabire bolje djelovanje
SADA, ime mijenja svoju karmu i time stvara bolje sutra.
Istone filozofije naglaavaju kako bi svaki pojedinac trebao djelovati
u sadanjosti. Povijest se ne moe promijeniti (to je bilo, bilo je...), a
budunost je neizvjesna. Bitno je napomenuti da se na budunost moe
djelovati djelovanjem u sadanjosti.
Ayurvedski medicinski tekstovi neizljeiva stanja smatraju bolestima
koje su nastale utjecajem negativne karme. Ayurvedski nauk svoja znanja
crpi iz klasinih ayurvedskih medicinskih tekstova koji, meutim, ne
spominju izravno osobni izbor, snagu preobraaja i milost Svemoguega,
koju nitko ne moe predvidjeti.
Odnos je izmeu ovjeka i Svevinjega neto jedinstveno u cijelom
svemiru, odnos koji je iskljuivo izravan i dvosmjeran. Svevinji je uvijek
tu, i sada" spreman za nas. Postavlja se pitanje jesmo li i mi spremni za
Njega. Upravo se na tu spremnost i osobnu otvorenost stavlja naglasak.
Uitelj je, naime, uvijek spreman i strpljivo eka nae obraenje, odno-
sno buenje. Svatko ima izbor da u danom trenutku reagira na ovaj ili
onaj nain. Odabir pojedinca u odreenom trenutku, velika elja, snaga
volje i odluno djelovanje u pozitivnom smislu mogu pokrenuti lavinu
preobrazbe koja moe promijeniti zemlju u nebo i obrnuto. Na taj se
nain mijenja i ivotni tijek osobe. Naravno, takve se stvari u pravilu ne /
odigravaju svakodnevno, ali ne zato to su nemogue, ve zato to zahti-
jevaju duboki vapaj iz srca i elju za transformacijom. U veini sluajeva
ljudi se preputaju raljama sudbine, esto zbog neznanja, odabira lakeg
puta i loih izbora, ak i po cijenu vlastitoga tijela i ivota. ini se kako
je jednostavnije unititi vlastito tijelo nego napraviti pomak u pozitivnom
smjeru, pomak prema sebi. Sebe je, naime, najtee promijeniti. Mi smo
uvijek spremni mijenjati druge i krojiti drugima ivote, osuujemo druge,
a ne prepoznajemo vlastite pogreke i balvane u vlastitom oku. Naprosto
je zaprepaujue kako se malo panje pridaje vlastitim potrebama, pose-
bice potrebama vlastite due, iako se tjelesne i duevne potrebe moraju
meusobno ispreplesti u skladu i ravnotei kako bi se nae cijelo bie
zaokruilo u harmoninu cjelinu s tendencijom opeg boljitka.
Uzrono-posljedini zakon ili zakon karme obino nosi predznak
prolih i buduih ivota. Djelovanje karme ne mora se odmah pokazati
u jednom ivotu, ve reakcija moe priekati ili drugo vrijeme ili neki
drugi, budui ivot.
U Bibliji postoji pria o Isusu i njegovim uenicima gdje oni prolaze
pored ovjeka koji je od roenja slijep. Uenici pitaju Isusa je li slijepac
takav zbog svojih grijeha ili grijeha njegovih otaca! Isus odgovori: Zbog
svojih grijeha." Postavlja se pitanje kako je to mogue. Ako je dijete roe-
no slijepo, kada je uspjelo akumulirati grijehe ako je prvi put roeno?
Ovdje je evidentno da je rije o grijesima iz nekog drugog vremena, iz
prijanjih ivota
Filozofija karme vrlo je kompleksna i duboka. Iako za nju nema
nikakvih materijalnih dokaza, niti je mjerljiva bilo kakvim fizikim instru-
mentima, ona se zdravom razumu nudi kao jedino pravedno i sveobu-
hvatno logino objanjenje. Razlike u naim ivotima i sudbinama, koje
se proteu do najsuptilnijih dijelova individualnih ivota, savrene su i
zato ne mogu biti sluajne i nasumino podijeljene. Vjekovima je poznato
da kako ije, tako e i eti.
Postoje etiri vrste karme s obzirom na vrijeme pojave:
1. Sanchita karma ili akumulirana karma iz prolih ivota koja se ne
izraava u trenutanom ivotu.
2. Prarabdha karma ili sadanja karma rezultat je prolih djela, a u
njoj se istovremeno nalazi i klica buduih ivota. Ako u sadanjosti
osoba ivi dharmiki te se ponaa u skladu sa zakonima svemira,
Boja e milost ukloniti utjecaj ove karme.
3. Kriyamana karma ili sadanja karma uzrokovana slobodnom
voljom i odlukama u sadanjosti. Sve radnje koje inimo u sada-
njem vremenu, s osjeajem slobodne volje, ostavit e svoj otisak u
buduoj karmi. J ednako tako, ako slijedimo duhovni put i dhar-
mu, Boja milost moe ublaiti ili ukloniti utjecaj ove karme.
4. Agama karma ili budua karma jest karma koja se iskazuje u
budunosti kao rezultat slobodne volje i sadanjeg djelovanja.
Postavlja se pitanje kako zaustaviti kota karme. Odgovor lei u kon-
troli vlastitih elja, odnosno nevezanosti za elje i rezultate rada jer upra-
vo elja stvara vezanost, a elja i vezanost uzrok su ponovnog roenja.
J ednako tako, sve dok pojedinac ima osjeaj da je on initelj" ili da sve
to ini ini zbog odreenih plodova rada, ne moe biti spaen od sudbi-
ne koju mu donosi karma. Kada se osoba oslobodi osjeaja initelja i ini
stvari preputajui i nevezajui se za rezultate rada, takvo se stanje naziva
nishkama karma.
Postoje jo dvije bitne kvalifikacije karme u kojima lei odgovor i
mogunost naeg osloboenja. Vishaya karma jest karma koja vas nepre-
stano vee za ovaj svijet. Ona ukljuuje sve aktivnosti koje su uinjene s
osjeajem za ja" i moje", prave uzronike pohlepe i vezanosti. J ednako
tako, sve radnje koje izvodimo sa eljom za odreenim rezultatima uro-
dit e upravo naim ropstvom vezanosti za osjete i svijet. Ova karma
sa sobom nosi svijest o izdvojenosti, tj. pojedinac se vidi kao izdvojena
jedinka poistovjeena s tijelom, osjetima i rezultatima djelovanja. Na
taj je nain jednostavno prisiljen osjetiti rezultate svoga djelovanja, koji
mogu, kako je reeno, biti dobri i loi.
Sreyo karma jest karma koja oslobaa. Kada pojedinac djeluje neve-
zano za osjete, bez osjeaja za ja" i moje", i ini neto potpuno neve-
zano za rezultate rada, on biva osloboen utjecaja karme i na taj se nain
oslobaa od vlastitog djelovanja. Nevezan za rezultate rada i nemotiviran
eljom, djelujui po svojoj dunosti i dharmi, ovjek biva osloboen.
Sreyo karma liena je osjeaja vezanosti i poistovjeivanja s tijelom, i kao
takva iskljuivo je nesebina.
/
3.2 Bolest kao savren uitelj
Moda e vas ovaj podnaslov uznemiriti i zbuniti, ali to je samo zato
to su nas uili na svijet gledati jednostrano, na materijalistiki nain.
Cijeli odgoj i kolovanje ue nas da je bolest krajnje nepoeljno i opasno
stanje koje svakako treba izbjei. U tome nema nieg loeg, osim to se
prekomjernim optereivanjem i razmiljanjem o opasnim bolestima stva-
raju strah i paranoja o neprijateljskoj prirodi, a posebno paranoja o tzv.
neizljeivim bolestima, kojih se bojimo vie nego samoga ivota i smrti. S
obzirom na to da cijeli ivot sluamo o postojanju jednog ivota, nakon
kojeg nastupa potpuni kraj ili odlazak u vjeni raj ili pakao, nije ni udo
da ivimo u smrtnom strahu. Reklo bi se da je takvo poimanje prilino
stroga kazna za one koji svakodnevno ive u grijehu" i, potpuno nesvje-
sni svojih djela, ine pogreke na svakom koraku. Zar je doista mogue
da je Bog tako tvrda srca te nam daje samo jednu ansu, samo jednom, u
jednom i jedinom ivotu?!? Da je tako, Bog bi bio nemilosrdan i nepravi-
an. Ipak, duboko u naim srcima znamo da je Bog utjelovljenje pravde i
milosra. Da nije tako, ljudski rod ne bi imao nikakve anse. Bog je rekao
da su svi ljudi braa i njegova djeca. Pa zar On vrednuje svoju djecu razli-
ito? Zar je Bog svojoj djeci dao samo jednu ansu? Ako je tako, tko je taj
koji je odredio, ili to je to odredilo, da se ak i u jednom jedinom ivotu
netko rodi kao bogata, siromah, bolestan ili zdrav? Odakle raznolikost
naih ivota i sudbina?
Kada bi Bog bio toliko nepravedan da nam daje samo jednu ansu,
ve bi se odavno popunila sva mjesta u paklu. Mi stvarno ne bismo imali
nikakve anse, jer tko je to bez grijeha?! J o se nevjerojatnijom i nepra-
vednijom ini pretpostavka da Bog medu svojom djecom ini razlike i
da onima koji nikada nisu uli za Njega (u bilo kojem obliku i pod bilo
kojim imenom), ili ne vjeruju u Isusa, uope nema spasa jer je On jedan
jedini Spasitelj, a onima koji u Njega ne vjeruju sve su nade u oprost i
spas uzaludne. Ovakav je stav poguban i najvea je la koja se nekom
dogmom mogla nametnuti ili vjerojatno pogreno shvatiti i protumaiti.
Ovakvo je stajalite zasigurno vie doprinijelo poveanju patnje i razdora
negoli miru u svijetu. Po toj tvrdnji za spas veine ovjeanstva uope
nema nade. I koja je naa svrha i smisao ivota, s obzirom na to da imamo
samo jednu ansu u ivotu? Ovakvi stavovi zasigurno nikome ne ulijevaju
nadu. Dapae, pesimizam materijalistikih filozofija toliko je utjecajan
i jak da su se prirodni procesi poput bolesti, starosti i smrti pretvorili u
nonu moru. Upravo moderan, tzv. civilizirani kranski svijet nekako
najtee odlazi s ovoga svijeta, unato injenici da samo oni mogu biti spa-
eni. Danas su upravo oni najoptereeniji grizodujem i teretom spasenja.
To nije udno s obzirom na vjerovanje u to da imamo samo jednu ansu.
Pogreno protumaeno poimanje krivnje ima najpogubniji utjecaj na
nae umove i nae sudbine. Zbog krivnje tapkamo u mraku, bez nade da
e nas ikada napustiti. Dananji se moderan i napredan" ovjek toliko
boji bolesti i smrti da ih je proglasio tabu temom. Pa kome se ivi i umire
kada ve od roenja zna da je kriv i jo k tome ima samo jednu ansu?
Duboko u srcu znamo da nam je trenutak smrti svake sekunde, minu-
te i dana sve blii, ali usprkos toj injenici borimo se svom silom potisnuti
tu spoznaju to dublje u podsvijest. To je stvaran virus" koji nas polako
i sigurno nagriza, bez obzira na to to smo na nekoj razini svjesni kako je
umiranje tijela naa svakodnevica i nezaobilazan trenutak svaijeg ivota.
Smrt je i dalje najvei misterij ivota, ljudi su uasnuti njome i optereeni
istonim grijehom", prave se kao da je ona rezervirana samo za neke
druge. Cijelo napredno" ovjeanstvo uspjeno gura glavu u pijesak ne
bi li tako izbjeglo neizbjeno. Drutvo je bolesno od straha pred smru,
od straha pred neim potpuno prirodnim. Naime, sve to se utjelovi u
naem svijetu jednog e ga dana napustiti. To je jedini zakon koji je stalan
i nepromjenjiv u domeni kreacije i uma. Sve je u svemiru svakog trenutka
u mijeni i jedini su zakoni koji rukovode naim sudbinama zakon promje-
ne i zakon uzroka i posljedice.
U domovima i koli ui se o svemu osim o najvanijoj temi: kako
ispravno ivjeti i mirno umrijeti. Hrabro i spokojno suoiti se s jednim i
drugim pravi je izazov ivota. U nama postoji genetski" strah od smrti
zbog materijalistike filozofije koja nam ne daje nadu, zato to je svoje
vrijednosti usmjerila samo na fiziki ivot i fiziku razinu.
Sve se u svemiru odvija po tom jedinom sigurnom zakonu, zakonu
uzroka i posljedice. Zbog istog tog zakona nastaje smrt, ivot, vjetar,
grmljavina, novi dan, starenje, poremeaji i bolesti.
3.3 Sluajnost kao glavni i deurni krivac
Sluajnost je jo jedna od velikih izmiljotina i zabluda modernog ovje-
anstva i filozofije materijalizma. ivimo u iluziji da je sve to se dogaa
sluajno", te tako upravo sluajnost" odluuje tko e umrijeti, ivjeti ili
razboljeti se. J esmo li mi toliko slijepi i nemoni da uvijek moramo optu-
iti nekog drugog za ivot koji nam se dogaa? Uvijek je lake optuiti
drugog za vlastite probleme nego smoi hrabrost i preuzeti odgovornost
za svoj ivot. Nesvjesno odluujui da za sve optuujemo sluajnost,
mi zapravo izbijamo najveu snagu, mo, istinu i adut iz vlastitih ruku.
Mijenjamo zlato za perje. Nismo ni svjesni kako se tom naom odlukom
dovodimo u ulogu rtve, nesvjesno noeni rijekom ivota, umjesto da
osvijestimo injenicu da je svatko kreator vlastitog ivota te preuzmemo
odgovornost i kormilo nad svojim ivotima. Mi smo zapravo kreatori
svojih ivota, sree ili nesree, zdravlja ili bolesti. Upravo svojim izborom
i odlukom, podsvjesnom ili svjesnom, kreiramo vlastiti ivot, a sadanje
je stanje samo odraz prolih odluka koje smo sami donijeli. injenica je
to vrijedna panje, a negiranje te istine samo govori o naoj nespremnosti
za preuzimanje odgovornosti za vlastiti ivot.
U Boga ako vjeruje, Bog jesi.
U prainu ako vjeruje, praina jesi.
S.S.S.B.
Vratimo se opet malo na uvijek tako okrivljavanu sluajnost". Zar
ono savreno moe biti sluajno?! Izlazi li Sunce ba sluajno na istoku
i zalazi na zapadu, pa to samo usput i nama Zemljanima odgovara?!
Moda je planet Zemlja ba sluajno na idealnoj udaljenosti od Sunca
(u suprotnom nas ne bi ni bilo) i moda je sluajan udio kisika u zraku
koji odrava ivot na planetu?! Takvih sluajnosti ima napretek u naem
svakodnevnom ivotu: sluajni prolaznici, sluajni susreti i prijateljstva,
sluajne odbojnosti, sluajne sree i nesree, sluajne bolesti itd.
Moderni nauk, vjerujui u materijalistiku filozofiju sluajnosti i
negiranja svega to nije materijalno", dokazuje kako je materijalizam
zapravo najvea epidemija koja je ikad pogodila ovjeanstvo. Toj filozo-
fiji nedostaje, ili joj je sluajno" uskraen osjeaj suptilnosti, osjetljivosti,
otvorenosti, suosjeanja i zdravoga razuma. Kakvo je to strano stanje
umiljenosti u kojem um ne prepoznaje prst pred vlastitim nosom te
vjeruje kako je on sam sebi jedina svrha?! Egocentrizam je bolest kojoj
nema premca, a jedini antibiotik" koji je uspjeno lijei jest patnja, isku-
stvo patnje na vlastitoj koi. Zaista je nevjerojatno kolika nam je doza"
patnje potrebna da se probudimo iz sna i preuzmemo kormilo ivota u
svoje ruke. Mi smo vrlo tvrdokorni u svojoj sljepoi, a patnja je pravi dar
s neba, jer da ne postoji Boja milost u tom obliku, za nas stvarno ne bi
bilo nade. Kao takva, patnja je zaista jedini i pravi lijek egu i sebinosti.
U svom tom rvnju tehnologije mjerenja, oduzimanja, analiziranja,
teoretiziranja i teorija (koje traju od danas do sutra) gubi se ovjek,
postaje tek mjerna jedinica, broj, eksperiment i rtva vlastitog sustava.
Moderni medicinski nauk gleda na bolest kao na neto to se mora isko-
rijeniti, unititi, ubiti i eliminirati, dok se sve to odvija na bojnom poligo-
nu naih tijela.
Za glavne i deurne krivce proglaeni su mikroorganizmi. Virusi,
bakterije, paraziti i ostali mikroorganizmi su, kao i ljudi, iva bia koja
su oduvijek inila dio prirode i nas samih. Njima se presudilo, i za nji-
hovo se unitavanje", u veini sluajeva, ne biraju naini i sredstva.
Svakodnevno se izmiljaju novi , jai i bolji" lijekovi, a broj bolesti,
pogotovo kroninih, i dalje raste. Vodimo rat koji znamo da ne moemo
dobiti. Slavodobitno se kliu borbeni povici protiv nekih oblika, a oni
ubrzo promijene strukturu i mutiraju, te sljedei puta udare jo ee i
pogubnije.
Zar nam to ne govori da smo neto pogreno postavili, pogreno
razumjeli, ili da smo na pogrenom putu? Dokle god svoje tijelo tretira-
mo kao neprijatelja i s njime vodimo rat, gubici su neminovni. Sve dok
potpuno nesvjesno vadimo" organe i dijelove tijela, ne moemo pobije-
diti. Moda emo dobiti bitku, ali rat nikada. Naravno, to se ba uvijek
dogada samo na nau tetu. Priroda je jaa od bilo ega. Nae nam je
tijelo najvei prijatelj, saveznik i najbolji uitelj. Ono nas ui da moemo
pobijediti samo ako smo s njim u miru i ljubavi, a nikako u ratu, ako s
njim suraujemo.
Najvei je problem danas golema koliina novca koja se vrti oko
posla zvanog zdravlje". Troi se na istraivanje svega novoga", a to
zahtijeva i poligon na kojem e se novo isprobati... a taj su poligon naa
tijela. Eksperimenti poinju na nevinim stvorenjima koja pate u uasnim
mukama (humanost na djelu!). Postavlja se pitanje je li ikada ikome u
povijesti ovjeanstva osvanula srea i napredak preko neije patnje.
Takav sustav ima previe karmikog tereta na sebi da bi mogao uspjeti.
Svi smo mi Boja stvorenja i Njemu jednako draga, te zasigurno nitko
ne mora patiti kako bi nama bilo bolje.
Sve se to odvija i vrti kao u nekom zaaranom krugu, koji nitko vie
nee ili ne moe kontrolirati. Svakodnevno se otkrivaju novi" uzronici,
a zapravo nema nieg novog u toj deja vu" filozofiji, sve je, zapravo, ve
staro. U materijalistikoj se ivotnoj filozofiji ubrzanosti i nedostatka vre-
mena instantnim vrijednostima pokuava pobijediti vanjski svijet, iluzorni
svijet uma i osjetila. Ali njega se ne moe pobijediti na taj nain. Tko tri
za iluzornim svijetom neprestanih promjena i nesluenih kombinacija,
moe se jedino izgubiti i postati rtvom svoje vlastite gluposti.
Plutamo morem ivota kao brod bez kompasa. Gdje smo, to smo i
kamo idemo, pitanja su koja si zapravo nikada nismo postavili, a ako i
jesmo, zasigurno su nam brzo ishlapila iz glave. J ae", bolje", vie" i
bre" postali su jedine vrijednosti i jedini cilj vrijedan ivljenja. Zar poje-
dinci, skupine i sustavi koji imaju tako velik poriv za profitom ive na
nekom drugom planetu kad misle da su nedodirljivi i imuni te se ne boje
da e jednog dana i oni sami (ili netko od njihovih) postati rtvom tog
zaaranog kruga? Moda ovdje vie toliko i nije rije o zloj namjeri koli-
ko o monoj iluziji, uslijed koje su i sami tvorci takvog sustava podlegli
njegovu hipnotikom djelovanju. Lovac upada u vlastitu zamku. Poeli
su vjerovati u neto to je primarno bilo osmiljeno samo zbog jednoga
razloga, profita.
J asno je valjda svima da na ovakav nain nikada neemo dobiti rat
protiv prirode, virusa i bakterija, jer oni nisu jedini protiv kojih se bori-
mo. Za sada je ovaj nain ratovanja doveo jedino do jaanja materijalne
moi pojedinaca, manjih interesnih skupina i sustava. I naravno, pridonio
je patnji svih bia na Zemlji.
4. POGLAVLJE: Dinamika bolesti
4.1. Gdje grijei konvencionalna medicina?
Dananji je moderni nauk nestalan upravo zato to se bavi vanjskim svi-
jetom, svijetom kojem je nestalnost u prirodi. Svjedoci smo neprestanog
iznalaenja novih" supstancija za koje se nakon nekog vremena ustanovi
da su zapravo tetne. Istina je postala neto to se uva u sefovima, strogo
povjerljivo. Cesto nismo pravilno obavijeteni i stvari nam se prikazuju
iz jednoga kuta, te u strahu biramo neto to nikada ne bismo izabrali da
smo imali potpunu podrku, razumijevanje, suosjeanje, da smo poznava-
li istinu i injenino stanje.
J edna od aktualnih tema, koja oko sebe die sve vie praine, pitanje
je cjepiva i cijepljenja. J edna strana sve dobrobiti cijepljenja die u nebe-
sa, dok druga strana, kojoj se priklanja sve vei broj strunjaka, govori o
velikim opasnostima koje vrebaju iza obinog" cijepljenja. Uvrijeeno
je miljenje suvremene medicinske znanosti da su rtve cjepiva jo uvijek
u manjem broju od onih kojima je cjepivo pomoglo u prevenciji i zatiti
od akutnih zaraznih bolesti. S druge strane u Americi se pod pokrovitelj-
stvom Narodnog informativnog centra za cijepljenje (National Vaccine
Information Centre) 1997. godine odrala prva medunarodna konferen-
cija na temu cijepljenja, na kojoj su sudjelovali medicinski znanstvenici,
zdravstveni radnici, odvjetnici itd. Eminentni su strunjaci predstavili
rezultate svojih istraivanja prema kojima cjepiva imaju potiskujue dje-
lovanje na na obrambeni sustav i kao takva mogu izazvati genetika i
kromosomska mutiranja i oteenja. Objanjeni su bioloki mehanizmi
prema kojima cjepiva djeluju i nain na koji tete, zatim veze izmeu cije-
pljenja, oteenja i smrtnosti, pa sve do poremeaja i devijantnih promje-
na u ponaanju (hiperaktivnost, problemi s uenjem).
Ne bih dublje zalazio u tu tematiku, to preputam strunjacima koji
se time profesionalno bave.
Dok se znanstvena struka bavi statistikom za" ili protiv", svi mi
drugi u nedostatku pravih informacija moramo i dalje ivjeti, nau djecu
i dalje cijepiti (jer nas zakon na to obvezuje, a nama se uskrauje funda-
mentalno pravo izbora). J o se jednom moramo upitati moe li stvarno
netko drugi odluivati i upravljati naim zdravljem bolje od nas samih.
Tim vie to se oni koji zagovaraju cijepljenje ne dre pravila igre, jer vei-
na ginekologa u Americi ne eli cijepiti svoju djecu protiv rubele (rube-
ole), dok to gotovo redovito preporuuju buduim majkama. U cijeloj
ovoj prii nije vana ni hvala ni kritika, ve istina, edukacija i proirivanje
vidika. Vjerujem da svi mi drugi, koji nismo dovoljno kompetentni" za
odluivanje o vlastitoj sudbini, imamo pravo na istinu jer je rije o naim
ivotima i onima nae djece.
Zadrao bih se na drugom aspektu istoga problema. Svima nam je
vie ili manje jasno kako u dananje doba vie ne postoji idealna voda,
zrak i hrana. Pitanje je koliko moemo izbjei otrove iz okolia. J edino
to nam preostaje jest izabrati to manje zagaenu vodu, zrak i hranu.
Kako smo ve prisiljeni udisati zagaeni zrak, jesti i piti zagaenu hranu
i vodu, sa svim moguim i nemoguim kemikalijama, unoenje dodatnih
otrova cjepivom zasigurno moe imati dalekosene i pogubne posljedice.
U cjepiva, pored laboratorijski obraenih i prilagoenih" ivih,
oslabljenih ili mrtvih uzronika bolesti, odnosno virusa i bakterija ili
njihovih dijelova koji zapravo predstavljaju strani genetiki materijal,
dodaju se otrovni sastojci poput ive, aluminija fosfata, formaldehida i
ostalih toksina. Toksinost cjepiva varira i nemogue ju je predvidjeti.
Laboratorijski su strunjaci u Kaliforniji pokuavali osigurati i stabilizirati
toksinost DTP cjepiva u eljenim vrijednostima, ali im to nikako nije
uspjelo. Toksinost cjepiva po ampuli kree se od 1 do 26,9 mikrogra-
ma endotoksina po mililitru, jer cjepivo je bioloki ivi materijal ije je
djelovanje nemogue u cijelosti predvidjeti. Odreeni strunjaci smatraju
da je unoenje takvog materijala u naa tijela bioloki potpuno neoprav-
dano i tetno, te da veina djece ima simptome klinikog ili subklinikog
encefalitisa uslijed raznoraznih cjepiva. U Americi je zabiljeen porast
patolokih sindroma vezanih za mozak i CNS kao nuspojava cijepljenja
(autizam, cerebralna paraliza, disleksija, poremeaji uenja, hiperaktiv-
nost, sljepoa, gluhoa itd.).
AYURVEDA - NAUK 0 IVOTU
Broj se obveznih i preporuenih cjepiva poveao, a time i broj raznih
kroninih bolesti.Naime, razna se cjepiva daju djeci od roenja do odre-
ene starosne dobi, upravo u vrijeme kada se djeji mozak i obrambeni
sustav intenzivno razvijaju, pa je teko povjerovati da tako tetne tvari ne
bi mogle tetno djelovati na krhki djeji organizam. Broj se oboljelih od
odreenih bolesti rapidno poveao. U posljednjih se dvadeset godina u
Americi broj autistine djece poveao za 200 do 600 % u svakoj pojedi-
noj amerikoj dravi, dok je sveukupan broj autistine djece porastao za
3400%. Broj djece oboljele od astme udvostruio se, a one oboljele od
dijabetesa utrostruio. Upravo nam ti postoci govore da smo na pogre-
nom tragu i da negdje grijeimo.
4.2 Dinamika bolesti i govor tijela
Zamislite lonac na paru koji kipi i piti svom silom, a vi mu zaepite izla-
zni ventil. To to bi se dogodilo loncu dogaa nam se svakodnevno. Evo,
na primjer, to se dogaa osobi koja je razvila simptom proljeva i uzima
neku kemijsku supstanciju da bi ga zaustavila? Proljev je prirodna obrana
tijela i prirodni nain detoksikacije. Zaustavljanjem proljeva na umjetan
nain samo se potiskuju simptomi. Postavlja se pitanje gdje ostaju toksi-
ni kojih se tijelo pokuavalo rijeiti proljevom? injenica jest da se oni
zadravaju u tijelu, zbijajui redove, pojaavajui svoje snage da bi napali
obrambeni sustav, dodatno oslabljen uzimanjem kemijskog sredstva koje
je zaustavilo prirodni proces ienja.
Isti scenarij odvija se i sa simptomom povraanja, toksini ostaju u
tijelu, kolaju krvotokom i naruavaju ravnoteu.
to se tie obine prehlade i njezinih simptoma poput kihanja, kalja-
nja, mrcanja, curenja iz nosa i si., zna se da se takvi simptomi najee
javljaju kod promjene godinjeg doba. Na prijelazu iz hladnijeg (zima) u
toplije razdoblje (proljee), energija kapha (sluz, opirnije poslije), koja se
nagomilala za zimskih dana, jednostavno se pone topiti" pod utjecajem
topline. Zimi jedemo tee probavljivu, jau" hranu koja obino stvara
sluz (kaphu) u tijelu, a ta akumulirana sluz mora na neki nain izai. Tako
simptomi poput kihanja, kaljanja i mrcanja nisu nita drugo nego nasto-
janje naeg tijela da se rijei sluzi i toksina. Zato upravo simptomi poput
kihanja, kaljanja, mrcanja nisu nita drugo nego inteligencija naega
tijela da se rijei sluzi i toksina. Kapha jednostavno optereuje rad sustava
i remeti ravnoteu dosha sustava (poslije opisano).
Pri promjeni svakog godinjega doba prehrana se mora prilagoditi
i usuglasiti s procesima u prirodi. Koritenjem sredstava koja potiskuju
izbacivanje i luenje sluzi (poput kapi za nos) stvara se fenomen zae-
pljenoga lonca" te se tim nasilnim upadanjem u program prirodnog rada
direktno utjee na glavni obrambeni sustav. Kapima za nos ne rjeava se
problem sluzi, ve se samo potiskuje njezino luenje. Na taj nain utjee-
mo na prohodnost nosnih kanala, ali kamo je otila sluz?! Ona nije nesta-
la, ve je potisnuta u druge sustave i kanale cirkulacije koji time bivaju
dodatno optereeni materijalom za koji po svojoj funkciji nisu zadueni.
Na taj se nain stvara daleko vea neravnotea od obinog curenja iz
nosa i primarne prehlade.
Upravo se takvim postupcima potiskivanja oslabljuju organi ili susta-
vi s kojima je primarna neravnotea usko povezana. Ako je rije o simp-
tomima prehlade, njihovim se potiskivanjem oslabljuje rad dinog sustava
koji zatim, dodatno optereen, stvara cijeli niz novih simptoma poput
tzv. alergija", kalja, bronhitisa, astme itd.
Ako je rije o potiskivanju simptoma proljeva, moe se oekivati
neravnotea u probavnom traktu sa svim novim simptomima i proble-
mima koji zbog toga nastaju: npr. slabost probavne vatre (agni; poslije
opisano), garavica, problemi sa defekacijom (proljevi ili konstipacija),
prekomjerna tjelesna teina, simptomi bolesti plua itd.
Budui da su unutarnji organi meusobno povezani, i rade na korist
cijelog organizma, pored primarne neravnotee, njihovom se slabou
optereuju i komplementarni sustavi s kojima su povezani. Tako se zbog
poetnih minornih problema na kraju razvijaju kronini problemi nerav-
notee i bolesti. Ovdje je navedeno nekoliko svakodnevnih primjera u
kojima se manje opasni simptomi potiskivanjem pretvaraju u puno ozbilj-
nije i opasnije bolesti.
Mnogi se od simptoma prehlade ili proljeva rjeavaju za najvie neko-
liko dana posta, ajem, preganom juhom ili jednostavnim kunim pri-
pravcima koje su koristile nae bake. No danas se o tom ne vodi previe
rauna jer nas materijalistika ivotna filozofija ui kako je profit vaniji
od ovjeka. Profesionalni ivot to ne doputa, nema dovoljno vremena
ili je u pitanju osobni nemar. To je jo jedan udar civiliziranog" ivota i
neimanja vremena za zdravlje, to nas prije ili poslije udari po glavi.
Bolest je prvenstveno energetski poremeaj koji izraava svoju prisut-
nost kroz simptome. Potrebno je puno puta ponoviti da simptomi nisu
bolest, ve reakcija tijela na neki podraaj. Kao procesi, bolest ili nerav-
notea nisu zamrznuti" u vremenu i prostoru, ve su vrlo dinamini. U
toj svojoj dinamici, bolest dugo predstavlja neravnoteu, a klju urav-
noteenja lei u naim rukama. Dananje moderne dijagnoze, imenujui
bolest kroz odreenu skupinu simptoma, nisu ni izraz niti odraz pravoga
stanja. Dijagnoze su statine i imaju tendenciju zamrzavanja" procesa
bolesti, koji prihvaaju kao konaan.
Jedini pravi pristup ovjeku s neuravnoteenim energijama ili bolesti
jest cjelovit pristup. Dvije osobe zahvaene istom boleu nee pokazivati
iste simptome, niti e tijek njihove bolesti, prognoza i izljeenje biti jed-
naki. Kod razliitih se ljudi i dinamika bolesti u mnogoemu razlikuje,
pa tako moemo logiki i ispravno zakljuiti da bi se i naini njihovog
lijeenja morali razlikovati. Bez obzira na prethodnu injenicu, danas u
modernoj medicini nedostaje ta kljuna diferencijacija. Odreene se bole-
sti na osnovi kljunih simptoma lijee na isti nain, a time se iz procesa
ozdravljenja izuzima ovjek sa svim svojim individualnim karakteristika-
ma. Na ovom svijetu ne postoje dvije iste osobe, niti postoji ista reakcija
na isti podraaj. Prema tome, ne bi trebao postojati ni isti pristup, dija-
gnoza i prognoza tijeka nekog poremeaja ili bolesti.
Zbog ega se toliko meusobno razlikujemo? Prvenstveno zbog razli-
itog karmikog utjecaja koji svojim djelovanjem kroz inkarnacije stvara
tipizaciju pojedinanog uma sa svim njegovim posebnostima. Odreeni
tip uma izgrauje odreeni savreni medij tijela sa svim njegovim fizikim
specifinostima i karakteristikama koje je taj um odredio. Znai, moe se
rei da je naa osnovna karakteristika razliitost u specifinostima uma i
fizikim procesima, odnosno fizikim tijelima. Upravo zbog toga pristup
u lijeenju mora biti individualiziran i cjelovit pristup ovjeku.
Bitno je jo jednom ponoviti da svaka osoba reagira na podraaje
na specifian nain, ima jedinstvene simptome, te je upravo stoga bolest
dinamian i iv proces. Ratujui protiv simptoma, a ne uzimajui u obzir
uzrok, objavljujemo rat nekom dubljem i vanijem organu. Inteligencija
tijela takva je da njegova vitalna energija (prana) tjera simptome (patolo-
giju) na povrinu (iznutra prema van), od vitalnijih prema manje vitalnim
organima, odnosno obrnuto, od procesa materijalizacije (od suptilnog)
prema fizikom. Sve to je nastalo u svemiru nastalo je iz centra prema
van.
Raznovrsni se simptomi na koi ili bolesti koe smatraju najmanje
opasnima, i premda oni estetski ne izgledaju najbolje, zasigurno jesu naj-
manje opasni. Meutim, ako apliciramo sredstva koja potiskuju simpto-
me na koi u dublje strukture (djelujui obrnuto od sile prirode u naemu
tijelu koja sve gura prema van), stradavaju vitalniji organi poput plua,
jetre i srca. U tom kontekstu, poremeaji poput akni i osipa na fizikoj
su razini izraz neravnotee energije jetre i toksina u krvi. Taj se problem
rjeava pravilnom prehranom i uravnoteivanjem rada jetre te prirod-
nim detoksifikatorima krvi. Pogubno je nanoenje kemijskih supstancija
lokalnog karaktera jer se na taj nain plua i jetra dodatno optereuju i
oslabljuju. Moderna medicinska znanost jo uvijek ne vodi rauna o toj
meuovisnosti organa, te upravo zato gubi ratove protiv virusa, bakterija
i kroninih bolesti. Pogrenom se percepcijom stvaraju sve tee kronine
bolesti. Tijelo je orkestar pod vodstvom dirigenta" u kojem svaki organ
svira specifian instrument da bi zajedniki stvorili harmoninu glazbu.
Ako se ukloni neki pojedinani instrument, skladba vie nikada nije
savrena niti cjelovita. To se svakodnevno dogaa u sluajevima raznih
operativnih zahvata.
Svaka stanica, tkivo i organ koje je majka priroda stvorila imaju odre-
enu funkciju. Stoga ne moemo rei da je rije o nekakvom viku organa
ili pogreci u proizvodnji". Jedina pogreka o kojoj moe biti rije ona je
o pogrenoj percepciji i neznanju. Ba zbog nerazumijevanja ljudskog tije-
la kao cjeline, nerazumijevanja dinamike bolesti i pravoga izvora ravnote-
e te pogrenog pristupa u lijeenju" danas se susreemo sa sve opakijim
virusima i bolestima. Koriste se nova i jaa kemijska sredstva, ija su nam
djelovanja i posljedice nepoznate. Sve se to svakodnevno uzrokuje upora-
bom nekvalitetne hrane, vode, ponekad i zbog neadekvatne uporabe tzv.
vitamina itd. J este li se ikada prije koritenja neke kemijske supstancije
upitali je li to uistinu dobro, korisno i nuno, ili o tome niste imali vre-
mena razmiljati?! Svaki je pojedinac duan skrbiti se o svom tijelu i initi
sve to je u njegovoj moi kako bi ouvao zdravlje, te tu odgovornost
nipoto ne valja prebaciti na lijenike. Ne postoji nitko osim nas samih
tko se moe bolje skrbiti o naem tijelu. Prebacujui odgovornost idemo
linijom manjeg otpora, to e prije ili poslije dovesti do loih zdravstve-
nih posljedica. To bi bio jo jedan od razloga neuspjenosti borbe pro-
tiv kroninih bolesti, jer materijalistika percepcija podrazumijeva da
ovjeku prijeti opasnost izvana, izvan koncepta tijela i uma. Pravi uzrok
poremeaja moe se nai iskljuivo iznutra, a vanjski uzronici" samo
su sjeme koje klija u plodnom tlu. Vanjski su uzronici u zraku i praini
koju udiemo, u jelu i piu (zasigurno ne udiemo sterilan zrak, ne jede-
mo sterilnu hranu i ne pijemo sterilnu vodu) te time teorija o vanjskim
uzronicima" pada u vodu. Kada bi ona bila tona, tada bi se u kontaktu
s prvim patogenim faktorom svi razboljeli. Ali u stvarnosti je drukije, jer
neki se pojedinci razbole, a neki ne. Tko e se razboljeti, ovisi upravo o
podlonosti pojedineva sustava vanjskim utjecajima. Ako je on u ener-
getskoj ravnotei, nijedan vanjski faktor ne moe mu nauditi.
4.3 Materijalistika ivotna filozofija i zakon potiskivanja
Temelj, stajalite i djelovanje filozofije potiskivanja" proizlazi iz same
biti materijalistikog pogleda na svijet. Korijen neznanja jest u tome to
se vjeruje da je ovaj 3D svijet jedini stvaran, jedina stvarnost u jednom i
jedinom ivotu. Upravo je takvo vjerovanje dovelo do kolektivne depre-
sije" i kronine apatije". Razvijanje paranoje o neprijateljskom okrue-
nju ubija svaku nadu, a ako razmiljamo o zadnjim trenucima koje emo
provesti u tijelu hvata nas patoloki strah. To ljude opet stavlja u ulogu
rtve, a ba to stanje odrava i podrava dananje vrijednosne sustave.
Danas esto vidimo kako ljudi naputaju ovaj svijet u tekoj agoniji i
u uvjetima koji su lieni svakog dostojanstva. ovjeku se pristupa s isto
fizikog stajalita, te se tako negira njegova osobnost i jedinstvenost. Sam
pristup terapijama iskljuivo je fiziki. Izrazima prirodne inteligencije
uma, tijela i duha, koji govore" kroz razliite simptome, pristupa se
iskljuivo fiziki. Simptomi se zamjenjuju za samu bolest, dok se skupine
simptoma klasificiraju i nazivaju odreenom dijagnozom".
Simptomi i bolest dinamian su proces, a dijagnosticiranjem ih se
svrstava u pasivne i rigidne sustave. Pristup simptomima takav je da se
protiv njih treba boriti i unititi ih, te se i koriste sva sredstva radi njihova
uklanjanja. Primarna se slika simptoma maskira" i potiskuje na dublje
razine, nakon ega se simptomi mogu javljati u istome obliku ili pro-
mijenjeni zbog potiskivanja na dublju razinu. Upravo ta potisnuta slika
simptoma stvara dojam o novim" simptomima, kojima se ponovo daje
nova dijagnoza, i tome nema kraja. Nitko ne pridaje panju primarnoj sli-
ci koja ie potisnuta, koja je ujedno i klju izljeenja. Dakle, izljeenje lei
u otkrivanju neravnotee primarne slike simptoma, odnosno u rjeavanju
neravnotee pravog uzroka bolesti.
Pojavljivanjem sve raznovrsnijih simptoma upotrebljavaju se sve
jaa i jaa sredstava koja tijelo jo vie potkopavaju i slabe. Svi ti razliiti
simptomi (izrazi) nae vitalne sile (prane) koji se zahvaljujui pogrenom
tumaenju (postavljanjem novih dijagnoza i nerazumijevanjem osnovnog
principa) potiskuju postaju sve jai, kao i sredstva potiskivanja ije je
djelovanje u suprotnosti s tijelom. Time se nanosi nepopravljiva teta.
To bi ukratko bio smjer kretanja svake terapije koja svoju filozofiju i pri-
stup temelji i provodi na iskljuivo fizikoj razini. Ovo sam ve vie puta
ponovio; meutim, vano je upamtiti injenicu da tijelo kroz simptome
na kreativan nain ukazuje na neravnoteu, dok simptomi nisu iskljuivo
bolest ili neprijatelj, nego su vodii same terapije.
Evo jo jednog estog primjera: kada se za glavobolje popije analge-
tik, dolazi samo do blokade receptora koji prenose osjeaj bola, dok za
sam uzrok glavobolje nije uinjeno nita. Ponaamo li se tako due vrije-
me, razvit e se puno jai simptomi i sve vei poremeaji. Neuravnoteena
energija koja je prouzroila poremeaj koji osjeamo kao glavobolju dje-
luje i dalje, a za trajno se rjeenje problema nita ne poduzima.
Energetska se neravnotea mora pravilno kanalizirati i energija se
mora ponovno uravnoteiti, to u veini sluajeva ukljuuje rad na svim
razinama, jer se jedino na taj nain problem rjeava trajno. Taj je put tei
upravo zato to pacijentu daje glavnu ulogu i time on preuzima odgovor-
nost za svoj problem. Preuzimajui odgovornost on automatski svjesno
postavlja i mijenja svoj sustav vrijednosti. Svjesno postavljen sustav vri-
jednosti vie ne doputa neodgovornost prema ivotu i zdravlju, te tako
pojedinac postaje svjesnim kreatorom vlastitog zdravlja.
Da bi postojala mogunost pravilnoga odabira, istina mora biti
dostupna.
ovjek je ovdje upravo kako bi naao najbolji put za sebe, svoj put
pomou kojeg e se realizirati. Cilj je doznati pravu sliku bez predrasuda,
a kako bismo bili kadri odabrati najbolje, moramo biti u dosluhu sa svo-
jim biem.
Kad pojedinac preuzme odgovornost za svoje stanje, nastojat e sli-
jediti ivotni stil koji e najbolje odgovarati njegovom stanju. Sve dok
nije rije o svjesnom vlastitom odabiru, sva e se nametnuta ogranienja
uz razliite izgovore uspjeno izbjegavati. Izgovori poput nedostatka
vremena, zauzetosti i nemogunosti govore nam da osoba nije spremna
mijenjati ivotne navike i stavove, to pak ukazuje na njezinu neozbiljnost
i nerado preuzimanje kontrole i odgovornosti nad vlastitim ivotom.
Nekima je lake podnositi bolest, poneki bi se i htjeli rijeiti problema,
ali nisu spremni na pozitivne promjene. Svakako, lake je popiti neku
tabletu, ali pozitivna je promjena jedino ispravno i trajno rjeenje. Tako
to biva sve dok ovjeku ne dode voda do grla" pa ga tek to probudi iz
sna. A nekima ak ni to nita ne govori jer u svojoj tvrdoglavosti" ele
rtvovati ak i vlastito tijelo, samo da bude po njihovom (um). Naime,
velika tvrdoglavost ega koji se na podsvjesnoj razini odupire promjenama
esto vodi samom unitenju tijela. S druge strane, ni pojedineva volja ne
garantira da e on svoje odluke jednostavno provesti u djela. Sve to je
nametnuto izvana vrlo se brzo naputa, a u veini sluajeva i unaprijed
odbacuje. Tek kada se s ljubavlju, strpljivou i razumijevanjem preuzima
odgovornost za vlastito stanje, mogunostima nema kraja.
Na dinamiku bolesti i opasnosti potiskivanja simptoma moe se
gledati i iz drugoga kuta. Prema kvantnoj fizici cijeli se svemir sastoji od
sveprisutne energije koja je neunitiva te moe jedino promijeniti oblik.
Sve vidljivo i nevidljivo u svemiru sastoji se od te sveprisutne energije te
se meusobno razlikuje jedino u brzini kretanja atoma pojedinih oblika,
odnosno frekvenciji. Svaka stanica, tkivo, organ, sustavi organa, tijelo i
cijela kreacija vibriraju odreenom frekvencijom. Svaki zdrav organ ima
odreenu frekvenciju svoga prirodnog rada. Time se i objanjava utjecaj
magneta i magnetoterapije na tijelo. Tu jedinstvenu sveprisutnu energiju
percipiramo osjetilima vida, sluha, njuha, opipa i okusa u obliku 3D svi-
jeta, te to smatramo jedinom stvarnou. Ono to ne vidimo" smatramo
da ne postoji. Sto se tie postotka ovjekovog vidljivog spektra, praktiki
smo slijepi.
Kvantna fizika, slino ayurvedi, zauzima stav da cijela materija (pa
tako i kemijska sredstva koja unosimo u svoje tijelo) ima odreenu ener-
giju kojom moe djelovati na tijelo. Ovdje konkretno mislim na fiziku
materiju i supstancije koje unosimo u tijelo hranom, piem i lijekovima,
i koje imaju odreen energetski utjecaj na nae bie. Ova vrsta djelova-
nja materije nepoznata je modernoj znanosti. Moderna znanost uzima u
obzir jedino fiziko djelovanje kemijskih supstancija i njihov fiziki utje-
caj na tijelo, ali ne i njihov energetski utjecaj.
Ayurvedska medicina sadri potpuno znanje o energetskom dje-
lovanju materijalnih supstancija poput hrane i lijekova na tijelo i um.
Kemijska sredstva svojom neuravnoteenom kemijskom energijom i
potencijom mogu na neko vrijeme potisnuti i prikriti simptome, a duljina
trajanja tog vremena ovisi o obrambenoj moi i vitalnoj sili. Ako je rije
o laboratorijski sintetiziranim sredstvima u usporedbi s njihovim prirod-
nim ekvivalentima, ta novonastala kemijska sredstva mogu imati jednaku
fiziko-kemijsku strukturu kao i prirodna sredstva, ali se meusobno
uvelike razlikuju u svom energetskom djelovanju. Moderna kemijska
sredstva mogu brzo, ali svakako samo privremeno eliminirati simptome.
Potiskivanjem osipa ili tzv. alergija na koi nekim od kemijskih sredsta-
va patologija se prebacuje na komplementarni sustav organa, u ovom
sluaju to su plua i jetra. Uzrok su tih simptoma toksini u krvi i jetri,
kao i slabost plua. Ako je vitalna sila (obrambeni sustav) dobra i jaka,
ona e vraati simptome na povrinu koe sve do trenutka kada e biti
oslabljena i potisnuta uporabom kemijskih sredstva. Upravo je to kljuni
trenutak pretvorbe" bezopasnog simptoma u ozbiljniju patologiju koja u
tom trenutku jo ne mora biti izraena (pojavljuje se klica budue nove
dijagnoze"). Ako koni simptomi ne prolaze, to je sretna okolnost koja
ukazuje da je vitalna sila jo uvijek jaka i da je komplementarni organ jo
uvijek u ravnotei. Moe se rei da dok god tijelo izraava svoju nerav-
noteu putem simptoma na osjetilnim organima (koa, oi, ui, nos,
usta i jezik), zdravlje i ivot nisu u opasnosti. Onoga trenutka kada tijelo
prestane iskazivati simptome, ono je mrtvo. Iz njega je izala vitalna sila
(prana) koja je pokreta i nositelj kako samih simptoma, tako i ivota.
Iz svega se reenoga moe zakljuiti da zamagljivanje" i potiskivanje
simptoma nije nain lijeenja, nego put u dublju patologiju, te nam to
ukazuje na to da se problemu mora pristupiti na potpuno drukiji nain.
5. POGLAVLJE: Alkemija majke prirode
5.1. Sastojci iz prirodnog laboratorija
Umjetno sintetizirani kemijski preparati nisu u skladu s prirodom koje
smo dio, dok prirodna medicina koristi sastojke iz prirodnog laboratori-
ja". Njihova je uporaba neto sasvim drugo. Oni djeluju blago, te nenasil-
no, i na specifian nain pomau u borbi protiv bolesti.
Prirodna medicina ne unitava uzronika" bolesti. Iako u prirodi
postoje tvari koje djeluju kao prirodni antibiotici, prirodnim lijekovima
to nije prva i osnovna namjena. Oni surauju i osnauju obrambene sna-
ge tijela kako bi pobijedile bolest. Oni ne prikrivaju niti potiskuju simp-
tome, nego jednostavno potpomau obrambeni sustav te kanaliziraju
energije neravnotee. Ovdje nije rije o principu prikrivanja i potiskiva-
nja, ve principu balansiranja i kanaliziranja. Prirodna sredstva imaju vie
indirektno i diskretno djelovanje preko povratnih sustava povezanosti
organa (objanjenje poslije). Uporabom kemijskih sredstava na savre-
nom poligonu tijela ulazimo u opasno podruje te nikad ne znamo kamo
e nas to odvesti. Pod umjetnim sredstvima misli se na kemijske preparate
koji najjae potiskuju i maskiraju simptome. J ednako tako, sva umjetno
stvorena sredstva koja se koriste u prehrani ili dijetetici djeluju pogubno
na tijelo, ak i tzv. vitamini" koji mogu jedino opteretiti metabolizam
i tjelesni sustav, a mogunost boljitka je minimalna. Ako se ve uzimaju
neki vitamini, puno je mudrije odabrati one koji su direktno uzeti iz pri-
rodnih izvora i kojima kemijsko-energetski odnos nije poremeen. Majka
priroda je, naime, pravilno uravnoteila kako kemijsku, tako i energetsku
potenciju za sigurnu uporabu. Takvo je to nemogue proizvesti u labora-
torijima na umjetan nain. Moramo biti svjesni injenice da je sve ono to
odstupa od prirodnog oblika i prolazi proces proizvodnje zapravo manje
ili vie nepovoljno za um i tijelo. Iz tog su razloga samo svjei i neprera-
deni oblici supstancija i hrane najbolji za uporabu. Naime, prirodni mate-
rijali koji nastaju u laboratoriju majke prirode najbolje su uravnoteeni
i na najbolji nain energetski djeluju. Meutim, prekomjerno uzimanje
bilo koje supstancije, pa tako i one iz prirodnih izvora nije poeljno. ak
i one mogu energetski destabilizirati tijelo, jer neprimjerena koliina i
najzdravije hrane moe dovesti do pretilosti i prouzroiti zdravstvene
probleme.
Uzimanje zdrave hrane koja nije u suglasju s tjelesnom konstitucijom
(prakriti), neprimjerena koliina, nain i vrijeme uzimanja hrane jednako
tako mogu naruiti ravnoteu u tijelu. Zbog te injenice dobro je provje-
riti i posavjetovati se s kompetentnim izvorima o uzimanju bilo kakvih
sredstava, a posebno onih dobivenih umjetnim putem. Ayurvedski je
nauk dao cjelokupnu sliku djelovanja materije na ljudsko bie, pa tako i
znanje o energetskom djelovanju hrane, pia i ayurvedskih lijekova na um
i tijelo. Tako e djelovanje i uzimanje kemijskih supstancija jo jednom
biti obraeno kroz poglavlje o ayurvedskoj farmakologiji i u poglavlju o
ayurvedskoj filozofiji postanka materije i njezinih kvaliteta (guna).
5.2. Kakvi su nam izgledi?
Uz sav tehnoloki napredak, razvoj i istraivanje, ovjek jo nije naao
odgovore na pitanja tko je, kamo ide i koja mu je svrha. Krenuo je putem
istraivanja nepreglednog prostranstva fizikog svemira, s percepcijom
okrenutom prema vanjskoj kreaciji umjesto prema uzroku kreacije, odno-
sno Kreatoru, i na tom se putu izgubio. Sam je postao rtvom materija-
listikog sustava koji je stvorio. Postajui sam sebi svrha, materijalistiki
sustav tjera ovjeka do nesluenih granica. Kroz razne se izvanjske oblike
nadrauju i bombardiraju" sva ljudska osjetila. Cijela je materijalistika
ivotna filozofija fokusirana prema vanjskim izraajima fizikog svijeta,
iskljuivo okrenuta prema van. Sve to u ovjeku stvara iluziju da se sve
to mu je potrebno nalazi izvan njega, te da svemu to se dogaa ili e se
dogaati uzroke valja traiti u vanjskom svijetu, a krivnju uvijek pripisati
sluajnosti i tzv. vanjskom neprijatelju".
Umjesto mirnog suivota sa samim sobom i s prirodom, ovjek je pre-
uzeo ulogu gospodara" koji sve treba pokoriti. Upravo se tako i ponaa
prema svakome i svaemu. U tom smislu smatra da moe zagospodariti
i vlastitim tijelom vanjskim fizikim postupcima (potiskivanje simptoma
operativnim i kemijskim zahvatima).
ovjek istrauje svemir, a jo nije odgovorio na bitna pitanja o samo-
me sebi. Takvo razmiljanje i postupanje dovode do apsurdnih i arogan-
tnih postupaka (npr. istraivanja svemira na koja se troe goleme koliine
novca, dok ljudi gladuju). Materijalizam hara ovjekovim srcem. Postao
je vladar njegova srca. Dok vanjske neprijatelje osuujemo na smrt (bak-
terije, virusi), unutranji neprijatelji poput mrnje, pohlepe, zavisti, ljubo-
more i poude vladaju unutranjim biem i naim srcem.
Moderna medicinska znanost s teorijom o vanjskim uzronicima"
i svojim isto fizikim" pristupom savreno se uklapa u materijalistiku
filozofiju iz koje je i proistekla. Istina o uzrocima i uzronicima upravo je
suprotna, uzroci bolesti nalaze se u nama kao unutarnji uzronici bolesti.
Ako nema uzroka", nema ni uzronika.
Vanjski su uzronici opasni ako ne postoji dublji smisao ivota, ako
ne znate tko ste i kamo idete, ako nema reda, discipline, mira i harmo-
nije u vaoj unutranjosti", ako ste izgubljeni u fenomenima vanjskoga
svijeta.
Unutranji je uzronik poremeaja i bolesti mentalno-emocionalna
neravnotea, koja se danas jednostavno naziva stres. Ayurveda govori o
stresu kao o poremeaju vjetra, te ljudi pod stresom iskazuju kvalitete vje-
tra, odnosno promjenjivost i suptilnost (simptomi su im suptilni, odno-
sno ne mogu se odrediti jer su promjenjivi i neodredeni). Stres nastaje
kako zbog itavog niza vanjskih podraaja (stresnog utjecaja svakodnev-
nog ivota), tako i zbog unutranjih uzroka (emocija ili neprocesuiranih
emocija poput tuge, ljutnje, mrnje, zavisti, nezadovoljstva).
Sve negativne emocije koje nisu kanalizirane na pravilan nain, tj.
one koje su prekomjerno izraene, neizraene ili potisnute, mogu stvoriti
niz patolokih promjena u naemu umu i tijelu. One su najrazornije za
nae bie.
U unutranje uzroke spada i sklonost prema neizljeivim" bolestima
(uma i tijela) koje dolaze od karmikih utjecaja iz prolih ivota. Postavlja
se pitanje na koji se nain ovi prethodni, tzv. unutranji uzroci prenose.
Moderna znanost, koja sve promatra s fizikog aspekta, rekla bi kako su
za sve krivi" geni. Sto je zapravo gen? Gen je energetska centrala, osnov-
na jedinica informacije koja nastaje procesom materijalizacije sa suptilnih
razina (opis poslije). U njemu su sadrane sve informacije naih predaka,
a time i svi nasljedni imbenici koji od njih dolaze. Njihov se utjecaj nije
izrazio samo tako, sluajno, ve je izgraen od njihovih iskustava, misli,
rijei i djela. Odreeni se geni prenose iz generacije u generaciju kao
nekakvo oku nevidljivo naslijee ili peat.
Ako se due vrijeme, bilo svjesno ili nesvjesno, razmilja o neemu,
koncentrirana snaga uma, odnosno energija misli bit e uzrokom formi-
ranja DNK, gena i stanica na fizikom planu.
Danas se sve vie razvija multidisciplinarna grana znanosti pod ime-
nom psihoneuroimunologija, koja govori i o toj injenici. Njezini se kori-
jeni nalaze u vedskoj filozofiji, a prema njoj, um ne vidi razliku izmeu
sna i jave. Naime, u snovima mislimo da je to to sanjamo stvarnost jer
um ne prepoznaje razliku izmeu sna, jave ili kojeg drugog stanja svijesti.
Um je kao platno u kinu, a misli su trenutani film koji se odigrava (osmi-
ljava). I sve dok se ne spozna istina i ne doivi prosvjetljenje, ne vidi se
razlika izmeu ovog ili onog filma. Svaki je film stvarnost, jer se u snu ne
uvia da je to film sna, a u javi da je to film jave. Budui da se poistovje-
ujemo s umom, mislima i tijelom, smatra se da je ono to se proivljava
ili vidi jedina stvarnost.
Svaka misao ostaje u raznim dimenzijama uma u obliku impresija
(samskare koje su odgovorne za misli, rijei i djela), dok um, kroz misli
koje su potaknute eljama i impresijama, kreira individualnu stvarnost".
Upravo zbog toga to svaiji individualni um (jivatma) ima svoje iskustvo,
to doivljava svoj osobni film" i svoju stvarnost, postoji toliko razlii-
tih sudbina i ivota. Ova je injenica i jedan od razloga zato je u naoj
3D dimenziji sve relativno i promjenjivo. Na um stvara nau stvarnost
pomou misli koje imaju razliite frekvencije, a te frekvencije stvaraju
razliite stvarnosti. Misli su energija. Kako se nae misli mijenjaju, tako se
mijenja i ono to oko sebe vidimo. Drugim rijeima, mi budni sanjamo u
3D. Sve negativne emocije i predrasude spadaju u skupinu ukalupljenih
ponaanja koja su toliko zarazna" i duboko ukorijenjena jer je u njima
ugraena energija vjerovanja naih predaka. Odreeni oblici negativnih
ili pozitivnih misli stvaraju svoj kalup" ponaanja, te na fizikoj razini
uzrokuju, odnosno materijaliziraju strukturu DNK i gena. Zato je potreb-
no izuzetno puno vlastite snage, odlunosti i Boje milosti da se repro-
gramiraju i izbriu stari podaci, elimo li promijeniti sebe i svoj ivot.
Nai se ivoti veinom odvijaju na nesvjesnom nivou, jer je svjesna
razina uma u svakodnevnom ivotu vrlo malena i ograniena. Um svjesno
ili nesvjesno kreira ono u to vjeruje, te se istovremeno u tolikoj mjeri
poistovjeuje sa svojim kalupima ponaanja da sve to se dogaa smatra
stvarnou. Upravo se zbog prethodno navedenoga navike tako teko
mijenjaju.
Psihoneuroimunologija izuava um sa svim njegovim stavovima i
predrasudama koje preuzimaju oblik vjerovanja, a bavi se i reprogra-
miranjem predrasuda i stavova u svrhu lijeenja. Um je graditelj tijela
koji informacije sa suptilnih razina (koje dolaze od impresija/ vjerovanja)
materijalizira u fizikome tijelu, te se tako stvara fiziki gen. U skladu s
tim, odreene bolesti, odnosno sklonost neizljeivim bolestima prenose
se preko suptilnih tijela koja se iskazuju u fizikom ili nekom drugom
tijelu. Moe se rei da se pravi uzroci bolesti prenose u vidu suptilnih i
latentnih imbenika iz prolosti, a prenose se suptilnim tijelima.
Da bi se navedeno to bolje shvatilo, mora se poneto saznati o grai
ljudskog tijela. O tome e biti rijei poslije u poglavlju o suptilnim tijeli-
ma i omotaima.
Odreene su tradicije fenomen prijenosa bolesti preko suptilnih
tijela nazvali mijazam, a ta je rije preuzeta iz ezoterijske terminologije,
odnosno teozofije (gr. theos = bog, sofia = mudrost). Teozofija svoju
duboku filozofsku misao crpi iz Veda. Mijazam bi se mogao opisati kao
odreene energetske sile ili bia, entiteti koji se nalaze u svim dijelovima
univerzuma, preteno na eterinoj razini. Ti su entiteti latentni i suptilni
uzroci bolesti, nesrea i tragedija.
Svaka je bolest vieslojna jer se ne oituje samo na fizikoj razini.
J ednako tako ima svoj uzrok, priu i poruku, svoj dublji smisao. Taj vie-
slojni izraaj odnosi se kako na pojedinca, tako i na obitelj, iru skupinu
ili narod, pa se u odreenim zajednicama vrte" iste prie, isti problemi
iz generacije u generaciju (npr. alkoholizam, neizljeive bolesti, socijalni
problemi poput siromatva, ratovi itd.).
Zato je to tako? Da bi se ovaj fenomen shvatio u svoj svojoj sve-
obuhvatnosti, potrebno je vratiti se na poetak stvaranja univerzuma i
utjelovljenja dua. Evolucija svijesti i njezinih vozila", odnosno fizikih
tijela, uvijek ide naprijed, prema savrenstvu oblika i ponovnom stapanju
u jedno. Sve to se nae" na putu i spreava izraaj duha, odnosno blo-
kira duhovnu evoluciju, jednostavno mora otpasti uslijed neprestanih i
bezbrojnih ponavljanja. Upravo se zbog toga sve ponavlja, sve do trenut-
ka promjene. Promjenom odreene stvarnosti gubi se znaenje i smisao
te stvarnosti kao alata evolucijskog napretka, oni otpadaju jer su svoje
odsluili i vie ne koriste duhovnom rastu. Duhovni rast jedini je pravi
smisao i cilj ivota.
Da bi se neto nauilo, potrebno je mnogo vremena i vlastitog isku-
stvenog ponavljanja. Ponavljam, ne moe se nauiti iz jednokratnog
iskustva, nego je potrebno vie jednakih ili slinih iskustava kroz niz utje-
lovljenja, mnotvo iskustava kroz niz ivota, kako bi se neto usvojilo i
krenulo putem osloboenja.
Sve to je lano, neiskreno, to nije prava priroda, prolaznog je
karaktera, kratkoga vijeka i prije ili poslije mora otpasti jer takve stvari
slue samo do trenutka buenja, kao instrument duha i spoznaje, da bi se
kroz patnju dogodilo duhovno buenje.
Prave ivotne vrijednosti vjene su i nepromjenjive. Istina e uvijek
pobijediti la, ljubav e uvijek pobijediti mrnju (iako se tako ne ini).
Dokle god je pogled ogranien samo na jedan ivot (to li je vremen-
ski jedan ivotni vijek u usporedbi s pojmom vremena u svemiru?!), teko
da e biti ikakvih pozitivnih promjena u ivotu. Drugim rijeima, ako u
nekim zajednicama vlada neka bolest koja nosi svoje suptilne utjecaje iz
generacije predaka, ona se mora transformirati, ili e imati tendenciju
ponavljanja. Ako je npr. rije o karcinomima ili nekim drugim kroni-
nim bolestima s tendencijom neizljeivosti", te se oni ne odrade" na
fizikom planu (odnosno ako se ne prihvati ili ne shvati poruka, ili se
na neki drugi nain ne zaustavi uzroni imbenik), taj e se isti problem
pojaviti u sljedeoj generaciji. I tako sve dok netko na neki nain ne uini
to je potrebno i tako prekine zaarani krug. U svakoj sljedeoj generaciji
latentni su uzroci prisutni i samo je pitanje vremena kada e se izraziti, a
kako, ovisi najvie o samom ivotu pojedinca. Svaka takva kronina fizi-
ka bolest nosi svoj mentalni i emocionalni faktor, iako budue generacije
ne moraju jo, ili uope ne moraju izraavati fizike simptome". Oni e
najvjerojatnije pokazati mentalno-emocionalnu sliku, odnosno mentalne
kalupe karakteristine za odreenu bolest.
Tako npr. pria" koja stoji iza karcinoma obino sa sobom nosi
potisnute misli, odnosno nemogunost izraavanja, potisnute emocije, ali
bogat unutarnji svijet emocija, zatim suosjeajnost, kojoj praktiki nema
granica i osjeaj prevelike odgovornosti. Takva se osoba zanemaruje,
odnosno stavlja tue interese ispred svojih upravo iz suuti. Ako se za
primjer uzme alkoholizam, vidi se da iza njega stoji kalup agresije, svae,
pa i ratovi, razdor, manjak vrstoe (mentalne ili fizike), nevjernost,
destrukcija i deformitet (mentalni i fiziki), depresija, ili degenerativne
bolesti srca ili drugih organa. Alkoholizam ostavlja drutveni peat jer je
obino povezan s razaranjem kako pojedinca, tako i drutva i naroda.
Ako se alkoholizam promatra samo s fizikog aspekta, moglo bi se
rei da se pojedinac jednostavno navukao" na alkohol, a pristup se nje-
govu lijeenju, odnosno odvikivanju odrauje na fizikoj razini. Fizikim
osloboenjem od alkoholizma, a bez razrjeenja suptilnih faktora taj se
problem prosljeuje buduim generacijama koje e to morati odraditi. To
znai da samo fiziko djelovanje na bolest nema nikakvog utjecaja, osim
potiskivanja i odlaganja problema za budua vremena.
Moderna medicinska znanost alkoholizam svrstava u skupinu
nasljednih" poremeaja i bolesti, a kao uzronike jednostavno optuuju
gene.
Svaki poremeaj ili bolest nosi svoju nevidljivu sliku i duboku poru-
ku, koja suptilno ukazuje put kojim e se taj suludi zaarani krug zausta-
viti. Imamo snagu i mo promjene i drukijeg izbora.
Kako su fiziki geni materijalni iskaz odredenih suptilnih djelovanja,
te se kao takvi iskazuju kroz nasljedne bolesti, moe se rei da je poreme-
aj vrlo duboko zahvatio generacijski niz i dobro se ustoliio na fizikoj
razini.
Mijazam je karmiki peat na suptilnim tijelima koji je zasluan za
zdravlje, sudbinu i cjelokupan ivot pojedinca. On nastaje zbog utjecaja
osobne karme na pojedinca. Sve neizljeive, ili teko izljeive, odnosno
kronine bolesti, mogu se pripisati utjecaju mijazama. Upravo zbog
mijazma i njegovih skrivenih pozadinskih utjecaja na pojedinca neminov-
no je samoispitivanje i preobrazba, jer su oni presudan imbenik u tijeku
i ishodu bolesti. Bit, cilj i lijek svake terapije mora biti duhovna evolucija.
Kada se tako gleda na stvari, pojedinac postaje vladarom situacije, te kroz
svjesno djelovanje i odabir moe puno toga promijeniti, bez obzira na
dijagnozu s kojom se nosi, on moe biti osnaen i ohrabren.
5.3 Svjesni odabir kao jedino rjeenje
U dananje vrijeme kada se otkrije neka neizljeiva bolest, moe se rei
da je to uvijek prekasno. I to se tada ini? Svim se najnovijim modernim
medicinskim sredstvima pokuava promijeniti zateeno stanje. Meutim,
ti postupci jo vie oslabljuju tijelo i potpuno su dehumanizirani, jednaki
smrti, a odobravaju se i koriste zbog materijalistikih naela i vjerovanja.
U zabludi da je samo tijelo (deha), ovjek postaje rtva, ostaje sam, zbu-
njen i uplaen, hvatajui se za svaku slamku, ne shvaa da je pogreno
usmjeren.
ovjek s dijagnozom neizljeive bolesti u tijelu ne moe izdrati vie
od nekoliko mjeseci. Bez obzira na tu injenicu, umjesto da ga se uz svu
suut obavijesti o tijeku bolesti, njemu se bolest krije. Pod izgovorom
nekih drugih problema, podvrgava ga se terapijskim" procedurama u
kojima gubi svako dostojanstvo, prolazi kroz pakao neugodnih i bolnih
procedura, da bi na kraju nesvjesno umro u stranim mukama i agoniji
(takav postupak ima jo jednu pogubnu dimenziju o kojoj emo pisati u
poglavlju o svjetovima egzistencije). Ako se ovjeku ne kae istina, kako
oekivati pozitivan pomak kada je nesvjestan svog pravog stanja? Na taj
mu se nain oduzima pravo na odabir. Pa ak i ako nema anse", mora
mu se omoguiti slobodan i svjestan odabir umiranja u miru.
Svaki e drugi pristup imati za posljedicu gubitak dostojanstva, a
onoj drugoj strani (predlagau) proizvest e negativnu karmu s kojom e
se prije ili poslije morati suoiti. Naime, osoba s takvom dijagnozom",
s punom svijeu o njoj, dok je tijelo relativno u snazi, moe vie uiniti
za sebe u svojoj kui ili u okolini koja mu daje podrku, panju i ljubav.
Ako e provoditi vrijeme u samoispitivanju, promijeniti ivotne navike
i stil ivota, takva osoba, bez obzira na teinu bolesti, ima velike anse
preivjeti, a ne preivi li, ivjet e preostalo vrijeme u dostojanstvu i
miru. Smrti se bojimo jer smo od roenja indoktrinirani materijalistikim
pogledom na svijet, te emo uiniti sve da je izbjegnemo. Taj nas strah
vodi u nerazborita panina stanja, osobito ako je rije o obitelji, jer u tom
sluaju vezanost poprima katastrofalne oblike (u veini sluajeva). esto
se dogaa da se i protiv bolesnikove volje odluuje o nedostojanstvenim
i nehumanim oblicima terapijskoga postupka. Preputanje je uvijek puno
lake jer se prenosi odgovornost na tree osobe. Genetski usaena krivnja
tjera bolesnikove blinje da uine sve", ne razluujui naine pomoi. U
protivnom si to nikada ne bi oprostili, jer krivnja stvara vezanost koja je
uzrokom nepromiljenog djelovanja. Zapravo nema veeg manipulatora
od krivnje, a ona sigurno odvodi u nemir, oaj, patnju i robovanje osjeti-
ma.
U tekim vremenima, savjest je ta u koju se treba pouzdati. Trebamo
se iz srca upitati, osloboeni osjeaja krivnje, to odluiti i kojim putem
krenuti dalje. Savjest je govor due i kao takva pokazuje jedini pravi put.
Ako ne posluamo govor savjesti, kreemo stopama uma koji nas vodi
putevima veine i izvanjskog sustava drutvenih vrijednosti te se prepu-
tamo tzv. sudbini. Ista se stvar dogada zbog nestrpljivosti koja je uzroko-
vana strahom i materijalistikom indoktrinacijom.
Nitko nam nije s ljubavlju i podrkom rekao da ima nade, da krene-
mo svojim putem, po svom izboru. Nikada nije kasno, bolest nas je dove-
la pred vrata velikog ivotnoga obrata koji u sebi ima velik potencijal i
nitko ne zna i ne moe predvidjeti kamo nas moe odvesti. Mi smo ti koji
imamo mo odluke kamo i kojim putem. Koliko se god stanje inilo te-
kim, nije bitno, ishod nije bitan, bitno je dostojanstvo, spokojstvo, ljubav
i mir. Pomiriti se sa samim sobom i svojom okolinom puno je vanije od
produljenja ivota na neko vrijeme ili nekoliko dana u neljudskim uvjeti-
ma, nekoliko dana ivota na aparatima, ivota kojeg nismo ni svjesni.
Bitno je preuzeti odgovornost za svoja djela, oprostiti si, oprostiti drugi-
ma, pokuati dati sve od sebe da promijenimo stil, nain i tijek svoga
ivota ne vezujui se za ishod. J ednostavno nemamo drugoga izbora,
moramo smoi snage za strpljivost jer, kako se kae, strpljen - spaen".
Moramo biti svjesni injenice da bolest nije nastala onoga trenutka kada
je otkrivena. Bolest je moda tada otkrivena fizikim sredstvima, ali se
ona due vrijeme stvarala na drugim, suptilnim razinama. Ona je proces
koji se tijekom vremena manifestirao na suptilnim razinama. J ednako je
tako normalno oekivati kako nee nestati preko noi. Nae je tijelo izu-
zetno jako i ilavo te puno toga moe procesirati i izdrati, a s druge je
strane vrlo suptilno, krhko i njeno. Sustavi naeg tijela savreni su i
stvarno im treba jako puno da doive kolaps. Za raspad sustava moramo
jako uporno raditi protiv sebe i svog tijela. Kao to smo rekli, bolest je
dinamian proces koji je nastajao s vremenom. Upravo se zato u strpljivo-
sti nalazi velika snaga pojedinca. Pojedincu se mora ostaviti vremena da
odlui o svojoj sudbini bez obzira na stanje u kojem se nalazi.
Materijalistiki nam pogled na svijet nalae djelovanje koje obino uklju-
uje fizike zahvate, odnosno zahvate koji se tiu samo fizike razine. Ne
daje nam se vremena za samoispitivanje i odluku. Iskljuivo fizikim
zahvatima nita se ne rjeava, samo se prikrivaju simptomi. Pravi razlog
bolesti ostao je nerijeen i samo eka trenutak da se iskae na nekom dru-
gom mjestu ili razini. Mi nismo samo fiziko, i samo fizikim djelovanjem
neemo nita promijeniti. J o jednom, svatko je stvaratelj svoje sudbine
vlastitim izborima. Upravo zbog toga, ishod bolesti, kao i njezini uzroci,
pod naom su kontrolom. Zapravo, sama bit bolesti ne govori nam o
tome da moramo preivjeti pod svaku cijenu, ve da naemo svoj put bez
obzira na ishod. Na cilj ivota puno je drukiji nego to mi to mislimo.
Najvanije je nai sebe i svoj put. To je zadatak koji se nastavlja iz ivota u
ivot i nije ogranien samo na jedan ivot. Pod tim se podrazumijeva da je
cilj pravoga izljeenja da osoba nae sebe, svoj put i smisao svojeg utje-
lovljenja (inkarnacije). Prava je zadaa svakoga lijenika usmjeriti poje-
dinca i ukazati mu na njegov stvarni cilj. Na smisao, cilj i nain ivota koji
e ga drati podalje od ambulanti i bolnica. On pojedinca mora poduiti i
vlastitim primjerom. Primjer lijenika doista je od presudnoga znaenja
jer svima nam je dosta ljudi koji poduavaju o nepuenju, a sami pue,
kirurga koji sami ne bi legli na operacijski stol, moralista i farizeja svih
vrsta i kategorija. Pa logino je da, ako neto propovijedate, svojim ivo-
tom stanete iza toga. Lijenik je duan svojim ivotom dati primjer i
poduavati vlastitim djelima. Biti spreman pruiti uslugu i savjet koje bi
pruio samome sebi. Rije doktor dolazi od latinskog docere to znai
poduavati, a najbolje poduavanje jest vlastitim djelima. Ukratko: ivot
ne prestaje tekom i kroninom boleu, ve takve bolesti slue kao puto-
kazi na naem zemaljskom putu i usmjeravaju nas prema cilju. Zato je
bitno da bez obzira na teinu bolesti osoba ostane u miru, provodi vrije-
me u samoispitivanju i pokua nai svoj smisao; to je, dakle, pravo izlje-
enje bez obzira na ishod". Pravo izljeenje sastoji se od toga da pojedi-
nac samosvjesno ivi svoj smisao i cilj. Ishod koji mi nazivamo smrt
zapravo je velika prekretnica i ansa za potencijalni karmiki utjecaj na
budui ivot. Sto tee naputamo ovaj svijet, to vie onemoguujemo
pozitivna djelovanja karme da dou do izraaja te si time oteavamo cije-
lu situaciju u budunosti. To je bit cijele prie o roenju, starenju i umira-
nju. Raamo se sa zadatkom da se vie ne raamo. Sa stajalita trajnih
vrijednosti i nalaenja pravoga smisla i cilja ivota, utjecaj klica, mikroba
i virusa kao vanjskih faktora bolesti te nasljednih svojstava i gena kao
unutarnjih faktora mogu biti samo sporedni i beznaajni. Sto se vie uda-
ljavate od svog inkarnacijskoga cilja, sve vie postajete otvoreni za utjeca-
je vanjskih i unutarnjih imbenika bolesti. Unutarnji imbenici bolesti ne
odnose se na neke oblike zaraza i si., ve na uzroke koji su pokrenuti
dimenzijom uma. Ovaj princip podjednako vai na viim i niim dimenzi-
jama djelovanja. Prva se razina tie kroninih i neizljeivih bolesti koje su
svakako podsjetnik na vea odstupanja pojedinca od postizanja svog cilja
ii ovome i votu, a svakako imaiu i karmi ke utjecaje pri janji h i vota.
Druga se dimenzija tie manjih poremeaja i neravnotea (disbalansa)
koji obino nastaju zbog karmikih utjecaja iz ovog ivota, a to se obino
tie neprimjerenih ivotnih navika i ivotnog stila. Kao to smo rekli,
obje dimenzije imaju isti uzrok (uvjetuje ih karma), ali se razliito manife-
stiraju zbog teine" karmikoga utjecaja. U oba smo sluaja sami svojim
djelovanjem utjecali na rezultat, te je to bitno osvijestiti ako elimo neto
promijeniti. Kljuni imbenik promjene elja je za promjenom, osvjei-
vanje, prihvaanje i svjesno uloen napor s ciljem promjene. Ako neega
niste svjesni ili ga ne prihvaate i odbijate, onda to ne moete ni promije-
niti. Upravo vam zato sva mehanizacija, tehnologija i kemija ovoga svijeta
ne mogu pomoi. Oni svojim snanim i potiskujuim djelovanjem mogu
prikriti simptome i eventualno zakrpati" problem na neko vrijeme, ali
takvim iskljuivo vanjskim postupkom niste razrijeili unutarnje uzroke
bolesti i samo je pitanje kada e simptomi bolesti jo ee napasti. Svi su
uzroci bolesti unutarnje prirode, bilo da je rije o dubljoj razini karme ili
o razini neprimjerenog ivotnog stila. J o jednom; sve bolesti i neravno-
tee nastaju zbog karmikog utjecaja, samo jednima uzrok dolazi iz pri-
janjih ivota, a drugima kao posljedica djelovanja i neprimjerenih ivot-
nih navika u trenutanom ivotu. Klice, bakterije i virusi mogu proklijati
na plodnom tlu, a najplodnije je tlo neprimjeren nain ivota i ivotni
stil. No tko odreduje va ivotni stil? Tko odreuje to ete i kada jesti i
piti, kada ete ii spavati i kad ete se buditi? Tjera li vas tko da zbog neu-
mjerenih elja zanemarujete svoje zdravlje, da zbog posla nemate vreme-
na pravilno jesti, da zbog profita postajete rtve sebe samih? Vlastitim
rtvama postajemo nebrigom i neznanjem. Ljudi nisu izgubljeni u neprija-
teljskom svijetu i svemiru. ovjek je bie koje ima svoj smisao, put i cilj.
Neuravnoteeno stanje ili bolest nastaje s razlogom, razlogom krivih oda-
bira i naina ivota. Bolest je uitelj koji nam govori gdje smo skrenuli s
puta i kako da se vratimo na pravi put. Nae tijelo ima prirodnu inteli-
genciju i trenutano reagira na okolnosti, samo to se mi ogluujemo do
trena kada je ve kasno. Toliko se tvrdoglavo ogluujemo da ne ujemo
prva upozorenja (simptome) naeg tijela, ve ga tjeramo preko svih grani-
ca. Simptomi poput umora, iscrpljenosti i pospanosti jednostavni su i
inteligentni sustavi upozorenja inteligencije naega tijela, ali mi se ne oba-
ziremo. Obino popijemo kavu ili sve vie i vie kava, tjeramo svoje tijelo
do nevienih granica i na kraju se razbolimo od kroninog umora" koji
je obino povezan s neravnoteom energije jetre. Ba je taj sindrom kro-
ninog umora" danas vrlo rairen, a vi se sigurno pitate zato. Odgovor je
vrlo jednostavan: zato to ne obraamo panju na svoje tijelo na vrijeme,
ve svim moguim kemijskim sredstvima potiskujemo prirodne alarme
umora i na tako prekomjerno optereujemo sustava. To je samo jedan od
primjera, a ima ih bezbroj. Upravo zbog te nae neposlunosti nastaju sve
tei poremeaji koji dovode do kronine bolesti. Naa se dua u nae tije-
lo utjelovljuje sa smislom i odreenim zadatkom. U sluaju skretanja od
zadanog inkarnacijskog cilja, mi postajemo otvoreni raznim utjecajima
koji dovode do poremeaja i bolesti. Bolest je prijatelj koji nas ui prihva-
anju, otputanju, oprostu, ljubavi i suosjeanju. Svaki pojedinac eli sebi
i svojima zdravlje i blagostanje, to je normalno i ljudski, ali to je ovjek
spreman promijeniti da bi to postigao? Ba nita, a to je i najvei apsurd
jer ljudi oekuju zdravlje od ivotnih navika i aktivnosti koje su u suprot-
nosti sa zdravljem i prirodom. U svojoj naivnosti ili gluposti nastavljaju
ivjeti starim ivotom gurajui glavu u pijesak i mislei kako e bolest
proi te da e tako ozdraviti. Vi ste ti koji moete promijeniti i mijenjati
vlastito zdravlje, sada i ovdje, odlukom iznad koje nema autoriteta!
Materijalistiki pogled i teorija o vanjskim neprijateljima" od nas ini
ovisnike i rtve, a mi to zasigurno nismo. Taj pogled podrava ovisniki
mentalitet jer vam govori da sami ne moete i ne znate. Zanima me samo
tko moe odrediti to je to bolje za vas od vas samih. Svaki pojedinac u
dubini due zasigurno zna o emu je zapravo rije. Umjesto da prihvati
odgovornost i promijeni svoje djelovanje, on se odluuje za laki put i
ulogu rtve, a sadanji zdravstveni sustav to podrava. U starim su civili-
zacijama vrijednosti zdravstvenih sustava bile potpuno drukije. U drev-
noj Kini lijenik je bio plaen samo dok je pacijent bio zdrav, a u drevnoj
Indiji lijenici su pruali svoje usluge besplatno (toga ima i danas). Cijeli
su svoj ivot, duhom i tijelom, rtvovali sluei druge. Danas se na takva
velika djela gleda sa sprdnjom, jer se ne poznaje i ne uvia dubina lije-
nike prakse. Nitko ne kae da bi dananji lijenici trebali svoje usluge
pruati besplatno. To nitko ne oekuje jer se medicinska praksa treba pri-
lagoditi vremenu. Svatko od nas danas treba kupiti hranu, platiti raune
itd. Ovdje govorimo o moralnosti u praksi, gdje je pojedinac/ pacijent
vaniji od zarade. Svatko od nas ima pravo na rad i zaradu, ali ne na
tuoj muci i tuoj koi. Svjesnost o moralnom aspektu od presudne je
vanosti u medicinskoj praksi. U podizanju svijesti i u naelu ini dru-
gom to bi volio da ine tebi" vidim jedini izlaz i spas kako za pojedince,
tako i za drutvo, dravu i svijet. Kada materijalni aspekt ne bi bio toliko
vaan u modernoj medicinskoj praksi, zamislite samo kolikog bi se suvi-
nog tereta oslobodila drava i lijenici koji su optereeni ljudima koji
esto iz vlastitog neznanja i dosade hodoaste po ambulantama i bolnica-
ma. Svi znamo da te posjete, bili one iz potrebe ili dosade, netko mora
platiti. Za sada takav sustav nekome odgovara, kao da ljudi iz medicin-
skog svijeta zaboravljaju da se i na njima vri eksperiment i da e se i nji-
hovu djecu tako tretirati, sve je to otilo predaleko u surovi posao koji ne
mari za pojedinca, drutvo ili narod, ve gleda samo na profit. Tako je
pojedinac postao talac svoje nebrige, lijenosti i nemarnosti te postao savr-
ena rtva profiterske industrije. Lav postaje ovca jer je odrastao s ovca-
ma i zaboravio na svoju kraljevsku prirodu. Halo, ljudi, pa ovdje treba
neto mijenjati!!! No nemojte misliti da ete direktno i trenutano promi-
jeniti sustav, nego mijenjajte sebe. Danas u 21. stoljeu, u doba elektron-
ske tehnologije, informacija je dostupna svima u roku od nekoliko minu-
ta. Sve informacije dobro prouite, savjetujte se s izvorima u koje imate
povjerenja i odluite za sebe, nitko ni od koga ne trai da slijepo vjeruje.
U sljedeim e poglavljima navedena stajalita zaci jo dublje u ayur-
vedsku filozofiju i nauk. Nadam se da ete uvidjeti i prepoznati dublju nit
povezanosti poglavlja. Kao to smo ve rekli, ayurvedski je nauk sveobu-
hvatan. On govori o svemu, o svim oblicima postojanja, mudrou proi-
zalom iz Veda. Moja je osobna elja i vapaj Sveprisutnom i Svevinjem da
svaki pojedinac moe biti dovoljno otvoren kako bi uspostavio hijerarhiju
vrijednosti i tako pronaao svoj put i metodu koja mu najvie odgovara
kako bi otklonio vlastitu patnju na svim razinama postojanja.
Lokha Samastha Sukhino Bhavanthu!
Neka svi svjetovi i bia budu sretni!
6. POGLAVLJE: Ayurveda kao vjean izvor nadahnua
6.1. Vede - naslijee cijelog ovjeanstva
Ayurveda nije znanost koja je nastala sustavom pronalazaka, svakodnev-
nim novim otkriima i dugotrajnim istraivanjem. Kao dio Veda, odno-
sno Atharva Vede, nauk ayurvede dan je ovjeanstvu milou Bojom
preko niza uitelja koji su spoznali Boga (rishija) i prenoen je usmenim
putem s uitelja na uenika (guru-sishya). Kao takav, on je potpun i
savren. Vidjeli smo kako svaki dio ayurvedske medicine moemo obja-
sniti modernim jezikom. Ona je vrlo jednostavna i time bliska ivotu. U
Vedama su sadrana sva znanja iz bilo kojeg aspekta ljudskoga ivota, a i
sama rije veda znai sistematino i znanstveno znanje.
Postoje etiri glavne Vede i svaka obrauje razliitu tematiku:
1. Rig Veda - znanost i tehnologija
2. Yajur Veda - drutveni zakoni i upravljanje
3. Sam Veda - glazba, zvuk
4. Atharva Veda - zdravstvo.
Zato kaemo za Vede, odnosno ayurvedu, da su potpune i savrene?
Za njih se kae da su vjene, potpune i savrene jer poivaju na sanatha-
na dharmi (vjenoj istini) kojoj su temelj pet ljudskih vrijednosti: sathya,
prema, dharma, shanti, ahimsa (istina, ljubav, ispravno ponaanje, mir i
nenasilje). Na tim temeljnim osnovama poiva itav Svemir i kao takve,
one su njegov temelj i zatitnik. Kada se njihov odnos poremeti, dolazi
do promjena u odreenim ciklusima mijena u svemiru koje se nazivaju
yuge ili doba (o njima emo poslije). Temeljne istine nisu vezane ni za jed-
nu religiju, no one se kriju kao suptilni imbenici u njihovim temeljima
i slue kao nepristrani vodi za mir i harmoniju u cijelom svemiru. Kao
takve, Vede su vodstvo, nadahnue i naslijede cijelog ovjeanstva. Vede
su vjene, ne ovise ni o vremenu (kala) niti o yugi (period vremena). Za
ayurvedu se kae da je: shaswat (neto to ima kontinuirano postojanje),
anadi (drevnija od ivota), swabhava siddha (prirodno drevno uenje),
nityatva (vjenog postojanja). Kada govorimo o istini, ona je konstantna i
ne ovisi ni o jednom odredenom mjestu, vremenu ili vjerovanju.
6.2 Sad-darshana ili est kola filozofske misli ili pogleda
Rije darshana dolazi od sanskrtskog korijena rijei drish, koja znai
vid, pogled. Moemo rei da svaka od ovih kola ima razliite filozofske
poglede na postanak svemira, svijeta i ovjeka.
1. Nyaya darshana, autor Gautama
2. Vaishesika darshana, autor Kanada
3. Sankhya darshana, autor Kapila
4. Yoga darshana, autor Patanjali
5. Purva Mimamsa darshana, autor Jaimni
6. Uttara Mimamsa darshana ili Vedanta-darshana, autor Badarayana
Darshana Tekst Autor Vrijeme Tema
Nyaya Nyaayasutra
Gautama
(ali ne
Buddha)
550 g. pr. Kr. Pravilno razmiljanje
Vaisheshika Vaisheshikasutra Kanada 3. st. pr. Kr.
Osnovni elementi
univerzuma
Sankhya Sankhyapravacanasutra Kapila 6. st. pr. Kr. Kozmika evolucija
Yoga Yogasutra Patanjali 3. ili 4. st. pr. Kr.
Ljudski psihiki
razvoj
Mimansa Mimansasutra Jaimini 6. i 2. st. pr. Kr.
Dharma i
razne religijske
interpretacije
Vedanta Vedantasutra Badarayana
Izmeu 5. i 2. st.
pr. Kr.
Ujedinjuje Darshane,
Vede i Upanishade
Ovih est kola filozofske misli dijele se na tri skupine prema slinosti
osnovne misli koju dijele:
1. Nyaya i Vaisheshika - kole koje spadaju u racionalne misaone
kole
2. Sankhya i Yoga - kole koje spadaju u psiholoke misaone kole
3. Mimansa i Vedanta - kole koje spadaju u teoretske misaone ko-
le.
Indijska filozofija zasniva se na filozofskim mislima pojedinih filozof-
skih kola. One zastupaju odreena filozofska stajalita koja se nazivaju
prema njihovim autorima. Tijekom povijesti raznorazni su komentatori
dali svoje vienje originalnih filozofskih radova.
Originalni tekstovi pisani su u obliku sutri, a one su saeti rimovani
oblici koji sadre vrlo sloena znaenja. Ovi su tekstovi tako pisani iz dva
razloga: da bi se lake pamtili, jer neko se znanje prenosilo usmenim
putem, te zato to su se u takvom obliku inili potpuno besmislenima
neznancima ili nezvanim gostima. Originalni su tekstovi vrlo apstraktni
te upravo zato postoji toliko komentara na originalne zapise, dok je sama
sr teksta poznata samo pravome znalcu, koji je prosvijetljen i koji je spo-
znao Boga.
Postoji nekoliko filozofskih misli koje dominiraju pogledom svih filozof-
skih kola, a to su:
1. Svemir prolazi kroz ciklika razdoblja stvaranja ili kreacije, odr-
avanja te razgradivanja, odnosno unitenja. Sva tri stanja univer-
zuma prikazana su postojanjem triju glavnih indijskih boanstava,
trojstvom: Brahma, Vishnu i Shiva. Indijska se filozofska misao i
suvremena znanost podudaraju u tim injenicama. Znanstvenici
kau da je univerzum nastao tzv. velikim praskom. J ednako se tako
zna da se univerzum neprestano iri, to bi odgovaralo stanju odr-
avanja univerzuma, a ono to znanstvenici nazivaju saimanjem
odgovaralo bi unitavanju univerzuma.
2. Dua je vjena i ona prolazi proces involucije svijesti i evolucije
uma i oblika. Ima 8,400.000 oblika ivota i dua prolazi kroz njih.
Individualna se dua reinkarnira iz oblika u oblik.
3. elja stvara i nagoni na djelovanje ili akciju (karma) i obrnuto.
Zbog toga se individualizirana dua (jivatma) neprestano inkar-
nira i biva zarobljena u neprestanom ciklusu umiranja i raanja
(samsara). Svaka pojedinana dua mora ponjeti plodove svojeg
djelovanja bilo u ovom ili u nekom od sljedeih ivota. Cilj je sva-
ke pojedinane due prekinuti lanac neprestanog ciklusa umiranja
i ivljenja. Kad se individualna dua prestane poistovjeivati s
tijelom i umom te shvati da je ista i bezgranina, ona se ponovno
oslobaa i utapa u svoju prirodu, odnosno u univerzalnu svijest
(moksha = osloboenje).
Dharma i karma dva su vrlo vana pojma za sve filozofske misli.
Dharma u openitom smislu znai neto suprotno od kaosa i nereda,
neto to rukovodi univerzalnom ravnoteom, a u individualnom smislu
esto se tumai kao pravednost, odnosno osjeaj dunosti. Tako postoje
dvije vrste dharme: ona koju nam je dunost izvriti zbog samog roenja,
a to je osloboenje (dua se raa sa zadatkom i razlogom da se vie ne
raa) i ona koja se odnosi na nae zanimanje i ivot u zajednici, odnosno
razne dunosti u zajednici i prema zajednici.
Karma je, kao to smo rekli, rezultat i posljedica naeg djelovanja.
6.2.1 Nyaya darshana ili logika
Ova filozofska kola ima stajalite kako se na svijet moe objasniti infor-
macijama koje dolaze preko mentalnih procesa razmiljanja i logike. U
ovom filozofskom sustavu svaka se izjava strogo podvrgava logikom raz-
miljanju i koriste se apstraktne usporedbe. Razmiljanje i logika samo su
sredstva u odreivanju bitnog od nebitnog i istinitog od neistinitog. Ova
kola smatra da je spoznaja vanjskog svijeta u odnosu na um i sebstvo
jedini nain samospoznaje. U tibetanskom budizmu smatraju da je ova
kola filozofske misli bez premca te je koriste u filozofskim diskusijama.
Najpoznatiji je komentator ove kole Vaatsyaayana, nadaleko poznat po
svom djelu Kama sutra.
6.2.2 Vaisheshika darshana
Vaisheshika darshana dolazi od rijei vishesha, to znai osobitost ili
individualnost. Ova kola dri da se cijeli svijet sastoji od atoma. Atom je
najmanji, nevidljivi, neunitivi i vjeni dio materije. Svi fiziki predmeti
sastoje se od atoma zraka, vatre, vode i zemlje. Ona dri da se svi mate-
rijalni predmetu u svijetu mogu razgraditi do razine atoma, a pokretaka
je sila u atomu svijest, Bog. Atomi su nevidljivi i vjeni te nemaju poetka
ni kraja.
Prema ovoj koli postoji devet uzronih elemenata (karana dravya) sve-
mira:
1. Specifini atom odgovoran za miris (gandha)
2. Specifini atom odgovoran za okus (rasa)
3. Specifini atom odgovoran za oblik (rupa)
4. Specifini atom odgovoran za dodir (sparsha)
5. Sveprisutni medij kojim se iri zvuk, odnosno eter (akash)
6. Sveprisutni medij koji se odnosi na vrijeme, dimenzija vremena
(kala)
7. Sveprisutni medij koji se odnosi na prostor, dimenzija prostora
(dik)
8. Sveprisutni medij, odnosno nositelj svijesti, dua (atman)
9. Specifini atom koji je odgovoran za mentalne procese, odnosno
um (manas).
Prva etiri elementa nazivaju se Paramaanus, to bi znailo materijalni
atom. Oni se odnose na najmanji dio materije i kao takvi su u odnosu sa
etiri osnovna elementa, odnosno zrakom (vayu), vatrom (tejas), vodom
(ap) i zemljom (pritvi).
Sto se tie psihikog dijela egzistencije, vaisheshika kola filozof-
ske misli zastupa teoriju kako Manas (um) dolazi u kontakt s ulima
(indriyas) i duom (atman) kako bi osvijestio osjeaje te je tako dui za
spoznaju potreban um. Znai, um bi bio instrument spoznaje. Mi se u
svakodnevnom ivotu poistovjeujemo s umom i tijelom, a to zapravo
nismo.
6.2.3 Sankhya darshana
Za Sankhya filozofsku kolu misli moemo rei da predstavlja samu bit
istonjake filozofske misli. Ova nam filozofska kola daje opis kozmike
evolucije ovjeka i Svemira prema materijalnome svijetu. Zastupa staja-
lite da su izvor i uzrok svemu purusha (kozmika dua) i prakriti (pri-
roda). Purusha je svijest ili subjekt, a prakriti je objekt koji ne posjeduje
svijest, ali ima potencijal da je razvije. Prema Sankhya filozofiji neto ne
moe proizai ni iz ega, te je tako svijest uzrokom prirode. Tri osnovne
pokretake sile, odnosno kvalitete prirode jesu gune: sattva, rajas i tamas
(tri gune, poslije su opisane). Kreacija poinje neravnoteom triju guna
koju izaziva purusha. Tada poinje sljedei proces:
Kozmika inteligencija (mahaat) dolazi do izraaja i predstavlja sna-
gu volje. Tada nastaje poistovjeujua sila ili ego (ahankaara), te svijest
o odvojenosti, odnosno subjekt zna da se razlikuje od objekta. Nastaje
kozmiki um (manas) koji daje mogunost spoznaje, deset ula (indriyas)
dolaze do izraaja (opis poslije), nastaje pet osjetilnih kvaliteta (tanmaa-
tra): zvuk, dodir, oblik, okus, miris, i naposljetku nastaje pet osnovnih
elemenata ili elemenata kreacije (mahaabhutas): eter, zrak, vatra, voda i
zemlja.
Tablica prema Sankhya filozofiji
I'rakriti je objekt purushe (priroda je objekt kozmike due)
Mahaat (kozmika inteligencija)
Ahankaara (ego)
Manas (um)
Indriyas (osjeti)
Jnanendriyas osjeti spoznaje Karmendriyas osjeti akcije : ili djelovanja
Sluh Osjet Vid Okus Njuh Izraavanje Prokreacija Ekskrecija Razumijevanje Kretanje
Tanmaatras osjetilne kvalitete
Zvuk Dodir Oblik Okus Miris
Mahaabhutas elementi kreaciji
Eter Zrak Vatra Voda Zemlja
6.2.4 Yoga darshana
Rije yoga na sanskrtu dolazi od rijei yuj, to znai udruivanje, spajanje.
Yoga nam govori o nainu spajanja individualne due s kozmikom. Ovo
je jedina filozofija koja se moe iskusiti iskljuivo u praksi, dok se prija-
nje tri kole trude spoznati istinu kroz osjetilne impresije. Atribut koji je
Sankhya dala cijelom univerzumu, Yoga kola filozofije pridaje pojedincu,
odnosno individualnoj dui. Obje kole govore o jednom te istom, samo
iz razliitoga kuta.
1. Purusha ili kozmika svijest, bie ili kozmiki um postaje individu-
alna dua (jivatma)
2. Sattva guna zasluna je za kvalitetu zadovoljstva, svjesnosti, urav-
noteenosti, istoe itd.
3. Rajas guna zasluna je za pokretaku energiju, djelovanje, ljutnju
itd.
4. Tamas guna zasluna je za neznanje, lijenost, mrnju itd.
5. Chitta je pojam koji ukljuuje domenu psihe
6. Buddhi je prvo stanje chitte, odgovorno za razluivanje bitnog od
nebitnog, te ima svojstvo izbora
7. Ahankaara ili ego
8. Um ili manas mentalni je proces, mentalni prijemnik i instrument
spoznaje
9 Indriyas, tanmaatras i bhutas imaju isto znaenje kao i u Sankhya
filozofiji, s tim da mahabhutas postaju bhutaas u Yoga filozofiji
Yoga darshana smatra da je svaka individualna dua dio kozmike
due i da kroz osam stupnjeva zbliavanja i evolucije svijesti moe dosei
osloboenje, odnosno svjesno spajanje s univerzalnom kozmikom svije-
sti, a oni su:
1. Yama (moralne i etike vrijednosti)
2. Niyama (asketizam)
3. Asana (poloaji Hatha yoge)
4. Pranayama (vjebe disanja i kontrola daha)
5. Pratyahara (kontrola osjetila)
6. Dharana (zaustavljanje djelovanja uma)
7. Dhyana (meditacija)
8. Samadhi (potpuno stapanje s kozmikom svijesti, gubitak osjeaja
odvojenosti, odnosno nepostojanje odnosa subjekta i objekta, sta-
nje jedinstva).
6.2.5 Mimamsa darshana
Mimamsa ili Karma Mimamsa darshana filozofska je kola koja se bavi
spoznajom istine kroz iskustvo djelovanja i pravilnog ponaanja. Ona pri-
daje veliku vanost dharmi i karmi. Znai, ovjek kroz svoje djelovanje
i dunost, iskljuivo u skladu s moralnim i etikim naelima, dolazi do
krajnjeg cilja ivota. Samo ispravno, moralno ponaanje moe pojedin-
cu priskrbiti mir i zadovoljstvo u ovom i bilo kojem drugom ivotu. Na
trajnim vrijednostima i dharmi poiva cijeli univerzum. Zatitnici i pred-
stavnici dharme na Zemlji bili su brojni avatari (boanska utjelovljenja),
sveci i mistici. Ova filozofija istie vanost izvravanja vlastitih dunosti.
Da bi pojedincu u tome pomogla, ova filozofska kola objanjava vanost
izvravanja obreda i rituala Veda. Vede su klasificirane kao skup naredbi
(vidhi), mantri, pravilnog govora (naamadheya), zabrana (nishedha) i
objanjenja (arthavaada). Ova filozofija takoer podrazumijeva cijeli niz
prinoenja rtvi (ne misli se na iva bia) koja su opisana u Vedama.
6.2.6 Vedanta darshana
Vedanta kola filozofije najpopularnija je i najrasprostranjenija filozof-
ska misao u Indiji. Za nju moemo rei da je znanost o spoznaji Boga.
Za Vedanta filozofiju poetak i uzrok svemira jest Brahma kao princip
kozmike inteligencije koja je preduvjet za kreaciju, njezino odravanje
i pralayu, odnosno saimanje (unitenje, anihilaciju) svemira prije njego-
vog ponovnog nastajanja. Bog Brahma ima dva aspekta: jedan je Aatman,
a drugi Maya. Aatman je univerzalni duh iz Sankhya filozofije, a Maya
je snaga obmane ili iluzije koja je zasluna za osjeaj razliitosti u materi-
jalnome svijetu, odnosno ona je drugo ime za prakriti ili prirodu. Zbog
utjecaja Maye mi sebe, okolinu i Svemir vidimo odvojeno (dvojnost).
Advaita Vedanta filozofija zauzima sam vrh filozofske misli i sadri
nekoliko krajnje apstraktnih pojmova poput Advaita filozofije, odnosno
filozofije NE-dvojnosti (Shankaracharye). Krajnja je misao ovog specifi-
nog dijela Vedanta filozofije kako u Svemiru ne postoji nita to je odvo-
jeno ili razliito. Naime, stvari samo izgledaju drukije. Kako u materijal-
nom svijetu ne postoji nita to nema ime i oblik, ime i oblik su Maya, a
Istina koja se skriva iza njih sveprisutna je snaga koja je pokreta cijelog
univerzuma. Odnosno, Aatman i Paramatman (univerzalna kozmika
dua) jedno su te isto.
Postoji kola Vishishtaadvaita Vedanta filozofije koja zastupa stajalite
kvalificirane nedvojnosti, a autor joj je Raamaanuja. Ona govori kako je
individualna dua odvojena od univerzalne due, ali je ipak ovisna o njoj.
kola Dvaita Vedante podupire filozofiju dualiteta, odnosno zastupa
dualistiki pogled na svijet i na njegov postanak. Dvaita ili dualistika
filozofska kola kae kako su individualna dua i univerzalni duh razliiti
i odvojeni jedan od drugoga.
Moemo rei da u indijskoj filozofiji postoje podjele oko dvaju glav-
nih filozofskih stajalita i pogleda. Svih est navedenih razliitih filozof-
skih kola prihvaa Vede kao vrhovni autoritet i nazivaju se Astika filo-
zofije (od rijei asti - to je tako"), a razlikuju se od filozofija Carvakas
(materijalista), Budista i J aina, koje ne priznaju i ne prihvaaju Vede kao
glavni autoritet i nazivaju se Nastika (ili to nije tako") filozofije. Indijske
filozofske kole moemo podijeliti na teistike i ateistike. U jednom
objektivnom smislu njihova je razlika minimalna. Obje kole dre kako je
ovjekov cilj osloboenje.
Bitna je razlika u tome to prva govori kako je Bog tvorac svemira,
dok druga ne govori o Bogu kao tvorcu, ve koriste pojmove poput Uma
ili prosvijetljenog uma, a cilj im je isti, osloboenje. Obje se vie-manje
bave pojmom dharme i mokshe (osloboenjem).
Kako bismo uvidjeli njihovu glavnu razliku, moramo se vratiti na
njihovu osnovnu postavku. Naime, filozofije se oslanjaju na tezu o eti-
ri ivotna cilja (opirnije o njima poslije) ili purusartha, odnosno etiri
ovjekova cilja: dharma (etika), artha (stjecanje materijalnog), kama
(postizanje elja) i moksha (osloboenje). Glavne razlike filozofskih
pogleda odnose se na gleditu dharme i mokshe. Uenje filozofskih kola
vrlo je suptilno, njihove teorije o stvaranju, osloboenju i Bogu mogu se
shvatiti vrlo raznoliko i fleksibilno.
7. POGLAVLJE: Ayurveda i budizam
Toj je filozofskoj koli temelje postavio Gautama Siddhartha Buddha.
Moemo je svrstati u ateistike filozofije jer u sebi nema koncept Boga i,
jednako tako, jer ne poiva na Vedanti. Ali u drugu ruku, cijela postav-
ka i temelj ovog uenja lei u pitanjima dharme i mokshe. Buddha nije
vjerovao u postojanje atme (due), ali vjeruje u razliita stanja svjesnosti.
J ednako tako, vjerovao je u samsaru, odnosno neprestane cikluse raanja
i umiranja (patnje) sve do trenutka osloboenja. Danas postoje mnoge
kole budizma, ali moemo rei da su dvije glavne, Hinayana i Mahayana.
Ove se dvije kole razlikuju u svojim ciljevima, odnosno Hinayana kola
smatra kako je cilj sljedbenika postii nirvanu i na taj nain zaustaviti
patnju (dukkha), a Mahayana kola vidi smisao u postizanju to viih
stanja svijesti s ciljem uenja, vodstva i spasenja svih bia koja pate. Kroz
mnoge inkarnacije i patnju razvijamo jednu od najvanijih kvaliteta, sta-
nje Bodhichitta, odnosno stanje velike samilosti. Znai, pojedinci koji
su dosegli visok stupanj svijesti neprestano e se vraati i reinkarnirati u
samsari kako bi spasili i posljednje bie. Da bi se za to odluili, razvijanje
samilosti od presudne je vanosti.
Ono to najvie mui zapadnjake u potpunom razumijevanju budi-
stike filozofije jest to to ona s jedne strane negira duu i Boga, a s druge
strane vjeruje u dharmu, karmu i reinkarnaciju. Jedan je od razloga i taj
to zapadnjaci, pogreno tumaei filozofiju, povezuju Boga s kaznom
i osvetom. Odnosno, ako ne postoje Bog i dua, kako onda moe biti
kazne, patnje i drugih ivota koje povezujemo s karmom? Ve smo u
poglavlju o karmi napisali da ona nije nikakva kazna, ve rezultat i poslje-
dica djelovanja, odnosno rezultat koji donosi osjeaj sree/ zadovoljstva
(sukha) i patnju (dukkha), a oni su, zahvaljujui neprestanoj mijeni,
nestalni procesi. Budisti su pojam due zamijenili pojmom suptilnog uma.
Suptilni je um vii um koji ima kvalitetu nepromjenjivosti, dok je obini,
nii um u stalnoj mijeni, dakle promjenjiv, te njega razvijamo kroz inkar-
nacije. Tako suptilni um zapravo ima kvalitete due. Mijenjanje uma kroz
inkarnacije vano je za budiste jer oni nastoje proistiti um od ljutnje,
zlobe, ljubomore i si. s ciljem postizanja suosjeanja i to veeg stupnja
svijesti. Budizam je imao jako velik utjecaj na ayurvedu.
Veliki indijski budistiki kralj Asoka u 3. st. pr. Kr. dao je na kamenu
isklesati: Svugdje u kraljevstvu gdje vlada Kralj Priyadarsi (Asoka) posto-
je dvije vrste medicinskih tretmana, jedni za ljude i jedni za ivotinje.
Ondje gdje ne postoje biljke korisne za zdravlje ljudi i ivotinja, treba ih
dovesti iz drugih dijelova zemlje i zasaditi na sveopu korist ljudi i ivo-
tinja." U tom tekstu postoji prvi zapis o organiziranim dispanzerima i
bolnicama za ljude i ivotinje.
Poslije dolaska budizma u Sri Lanku, lokalni kraljevi slijedili su upute
kralja Asoke i organizirali uslugu besplatne hrane i lijekova za siromane
i bolesne. U budistikom kodeksu discipline i ponaanja budistikim je
sveenicima odobreno da lijee odreene vrste bolesti. Kada je Buddha
osobno lijeio bolesnog sveenika, rekao mu je da onaj koji njeguje bole-
snog, njeguje i potuje njega. Nagarjuna je jedan od najveih budistikih
sveenika i ayurvedskih lijenika. J ednako je tako napisao nekoliko ayur-
vedskih tekstova koji govore o lijeenju s proienim metalima, osobito
sa ivom.
8. POGLAVLJE: Ayurveda i indijska filozofska misao
8.1 Ayurveda i indijska filozofija
U ovome poglavlju govorimo o indijskoj filozofiji u domeni ayurved-
ske medicine. Ayurveda kao medicinski nauk koristi neke postavke i
zakljuke navedenih filozofskih kola kako bi objasnila odredene stvari
u domeni medicinskog nauka. Kao to smo ve rekli, cilj ayurvede nije
samo lijeenje nego je to prvenstveno duhovno prosvjetljenje, odnosno
osloboenje, zatim prevencija, i tek na kraju, kao trei cilj, dolazi lijee-
nje bolesti. Ayurveda gotovo svu teinu stavlja na prevenciju bolesti, koja
se sastoji od jednostavnih promjena svakodnevnog ivotnog stila. Koliko
znamo, zapadni medicinski nauk ne poduzima nita u pogledu prevencije
bolesti, ve djeluje preventivnim" fizikim sredstvima koja nisu u sugla-
sju s prirodom, niti uzimaju u obzir ivotni stil pojedinca, zbog ega su
i rezultati takvih postupaka vrlo slabi. Moderni ureaji i sredstva hladni
su, teki, mrtvi i neprirodni, te sa sobom nose kvalitetu hladnoga uma
koji ih je osmislio. Ayurveda svoja sredstva i postupke crpi iz same filozo-
fije prirode i ivota, ona je u suglasju s prirodnim tokovima i kao takva,
puna je ivota, topline, mekoe, pozitivne energije, suosjeanja i ljubavi.
Ayurveda je nastala iz univerzalnog realiziranog uma koji posjeduje kva-
litete svetosti i ljubavi. Ayurveda nije sustav medicine u zapadnom smislu
rijei, ve je sveobuhvatan nauk o umijeu ivljenja. Ona u sebi sadri sve
aspekte ljudskog ivota. Ve smo vie puta ponovili kako sama rije ayur-
veda, sastojei se od dviju rijei: ayus (ivot) i ved (znanje), znai znanost
o ivotu. Ayurveda nas ui kako ivjeti i ostvariti ono zbog ega smo se
rodili, odnosno utjelovili. Ui nas o etiri ivotna cilja (opis u drugome
poglavlju). Ona je nauk o samom ivotu i svemu onome to pojam ivota
ukljuuje. Rekli smo kako rijei na sanskrtu imaju mnoga znaenja, pa
tako i rije ayus ima znaenje neega to nosi kombinaciju tijela, ula,
uma i due, a njezini su sinonimi dhari (onaj koji spreava tijelo da se
raspadne), zatim jivita (koji odrava ivot), nityaga (koji slui kao odr-
avatelj tijela) i anubandha (koji se seli iz tijela u tijelo). Svi ovi sinonimi
jasno odreuju stanovnika tijela - purushu (svijest) i samo materijalno
tijelo - prakriti ili prirodu.
Ayurveda se slui indijskom filozofijom kako bi objasnila postanak
ovjeka i svemira. Svi fenomeni koji se mogu vidjeti i osjetiti ulima
nazivaju se vyakta (manifestirano), a sve ono to je izvan domaaja ula
jest avyakta ili nemanifestirano. Ayurveda se posluila Nyaya i Vaisesika
filozofskim kolama kako bi objasnila fiziku i kemijsku aktivnost u ljud-
skom tijelu. Iz Sankhya filozofije uzela je objanjenje postanka ovjeka i
univerzuma. Govori se kako su ovjek i univerzum jedno i to se objanja-
va panchamahabhuta teorijom, odnosno teorijom o pet velikih elemenata
kreacije: akasha ili eter, vayu ili zrak, tejo ili vatra, jala ili voda i prithvi ili
zemlja. Cijeli univerzum proet je elementima kreacije i ne postoji mjesto
gdje oni nisu prisutni. Galaksije, zvijezde, planeti i ljudsko tijelo sastoje
se od iste supstancije, odnosno od panchamahabhuta elemenata (doslov-
ce - 5 velikih elemenata). To se jednako tako moe objasniti teorijom
makrokozmosa u mikrokozmosu. ovjek kao najsavreniji oblik kreacije
nije nastao pukom sluajnou i sluajnim spajanjem molekula. On je na
pijedestalu evolucije svijesti, utjelovljene u ljudsko tijelo kao fiziko vozi-
lo (deha vahana) te svijesti. Evolucija svijesti ukljuuje i evoluciju oblika,
od suptilnog prema materijalnom. Samo utjelovljenjem svijesti iskljuivo
u ljudskom tijelu, kao najsavrenijem obliku (vozilu), daje se prilika za
postizanje krajnjeg cilja evolucije, odnosno duhovnog prosvjetljenja.
Indijska filozofija u ayurvedi obuhvaa nekoliko aspekata i tema:
1. Prvi aspekt ayurvedske filozofije obuhvaa prirodne zakone i
objanjenja koja se odnose na nau materijalnu razinu ili stvarnost.
Ovdje je rije o prirodoslovnim znanostima i podrujima koja se
bave prouavanjem odnosa u prirodi, poput fizike i kemije.
2. Drugi aspekt ayurvedske filozofije obuhvaa metafizike postavke
postanka svemira, naega svijeta i ovjeka. Rekli smo kako je upra-
vo ovaj vid filozofije vrlo blizak s nekima od modernih stajalita i
grana moderne znanosti poput kvantne fizike.
3. Trei aspekt ayurvedske filozofije vezan je za pitanje dharme ili
moralne filozofije koja ovjeku daje upute i ogranienja na sva-
kodnevnom putu. Ovdje se pod ogranienjima ne misli na pre-
drasude, ve na logine i prirodne postavke. U ovoj je filozofiji
moralni zakon osloboen straha, krivnje i grijeha te se ovjeku
daje slobodan izbor u punoj slobodi i ljubavi da uini sve kako mu
je volja. Sva su ogranienja dana u duhu suosjeanja i ljubavi, i u
cilju poticanja svjesnog odabira pravilnog puta, a nikako besmisle-
nih zabrana. Osobi se daje na znanje kako svako djelovanje koje je
u suprotnosti sa zakonima prirode otvara vrata povratnim reakci-
jama bilo koje vrste karaktera.
8.2 Padartha Vignanam ili teorija o objektima postanka
(gradivim elementima svemira)
Ovdje samo iznosimo postavku koju je ayurveda prihvatila iz Vaisheshika
filozofske kole. Padartha vignam sastoji se od est osnovnih gradivih
dijelova kojoj je poslije dodan i sedmi, ali samo kao podloga za filozofske
diskusije.
1. Dravya ili padartha (materija)
2. Guna (kvaliteta, svojstvo)
3. Karma (djelovanje, akcija)
4. Samanya (slinost)
5. Visesa (razliitost)
6. Samavaya (nerazdvojnost, meusobna povezanost)
7. Abhava (nepostojanje) - ova kategorija nije obuhvaena u ayurvedi
jer je glavno teite, smisao i cilj ayurvede ivot, tako da abhava
postoji samo kao kategorija u filozofskim razgovorima i diskusija-
ma.
Sanskrt je veoma sloen jezik jer sadri apstraktne filozofske pojmove
i stajalita, pri emu gotovo svaka rije ima puno znaenja i sinonima.
Zato je teko tono objasniti osnovno znaenje i dodana znaenja neke
rijei. Na primjer, rije padartha u doslovnom smislu prevodi se kao mate-
rija, a sastoji se od dviju rijei: pada - rije, i artha - znaenje. Padartha
ili materija, dakle, nije nita drugo doli rije koja ima neko znaenje. To
je upravo tako, jer kao to znate, na svijetu ne postoji nita, nijedan oblik
koji nema neko znaenje, a njega obiljeavamo imenom. U fizikom svije-
tu oblik kao materija i ime nerazdvojni su. U naem svijetu rije kao ime i
oblik idu uvijek zajedno te ih je nemogue rastaviti. Abhava se odnosi na
ono to ne postoji i to nema svoje ime.
8.3 Dravya vigyan ili nauk o materiji
Rije dravya dolazi od korijena rijei dru (neto to tee), a rije vigyan
od korijena rijei vidya (znanje, nauk). Za sve oblike ili predmete koji su
podloni vremenu, odnosno promjenjivi s vremenom, moemo rei da
teku" sukladno s vremenom. Sve stvari koje se spajaju, dijele i nepresta-
no teku rijekom promjena moemo nazvati dravya ili materija. Kao to
znamo, materija je nestalna i promjenjiva. Sve stvari u naem okruenju,
odnosno materijalnom univerzumu, imaju te kvalitete i time spadaju u
kategoriju dravye, odnosno materije. Iz materije (dravya) nastale su druge
dvije kategorije, guna (kvaliteta) i karma (djelovanje). Kvaliteta odreene
tvari i akcija/ djelovanje ne mogu postojati zasebno bez materije, odnosno
materija u svojoj biti ima kvalitetu i djelovanje. U ayurvedskoj medicini
to je jako bitno jer prema odreenom utjecaju materije, u koju spadaju i
lijekovi koji takoer imaju i kvalitetu i djelovanje, odreuje se lijek koji
se primjenjuje. J ednako tako, sve to unosimo u tijelo putem hrane, pia
ili lijeka ima svoje djelovanje prema teoriji kvalitete i akcije/ djelovanja,
odnosno izazvat e u ljudskom tijelu promjene, a one e ovisiti o kvali-
teti i djelovanju odreene supstancije. Postoje dvije vrste dravya: karana
dravya i karya dravya.
8.3.1. Karana dravya
Karana dravya sastoji se od devet uzronih elemenata iz kojih je proiza-
ao cijeli univerzum. Uzroni elementi postanka neunitivi su i ne mogu
se podijeliti na manje dijelove. Dravya je osnovni temelj ili element na
kojem poivaju druge kategorije. Karana dravya obuhvaa i teoriju pet
elemenata ili panchamahabhuta, kojoj dodaje jo etiri elementa. Ovdje
poinjemo od najgrubljeg elementa ili zemlje iz teorije o pet elemenata i
zatim dodajemo preostale elemente prema karana dravyji.
1. Phritvi (zemlja) je peta mahabhuta (element) koji izvire iz prethod-
nog elementa vode, vidljiva je i odlika joj je teina i tvrdoa.
2. Ap (voda) je etvrta mahabhuta i izvire iz prethodne teja maha-
bhute, vidljiva je i odlika joj je tekue stanje.
3. Teja mahabhuta (vatra) je trei element koji izvire iz prethodne
vayu mahabhute, vidljiva je i u sebi nosi mo topline.
4. Vayu mahabhuta (vjetar) je drugi element koji izvire iz akashe,
nevidljiv je, ali ga moemo osjetiti dodirom. Njime dominira rajo
guna i u sebi nosi mo kretanja.
5. Akasha mahabhuta (eter) je prvi element iz kojega su nastala i
proizala ostala etiri (panchamahabhuta - pet velikih elemenata).
Akasha je nevidljiv element i njime dominira sattva guna.
6. Dik (prostor) je imbenik koji odreuje prostor i smjer.
7. Kala (vrijeme) je imbenik koji opisuje vrijeme (prolost, sada-
njost, budunost).
8. Atma (dua) je nematerijalna i neunitiva. Osnova je ivota, odno-
sno svijesti, osjeta i djelovanja.
9. Manas (um) je instrument spoznaje, a odlikuje ga razmiljanje,
razumijevanje i znanje.
8.3.2. Karya dravya
Karya dravya je, da tako kaemo, sirovi" materijal univerzuma i u nju
spadaju sve materijalne stvari koje podlijeu promjeni, odnosno unite-
nju. Nakon nekog vremena u odreenome materijalnom obliku, vraaju
se u uzrone elemente. Karya dravya nastala je iz razliitih kombinacija
uzrone materije i kao takva je bezbrojna, to se moe vidjeti u razliitosti
materijalnog svijeta, odnosno same prirode.
U svojoj klasifikaciji, karya dravya obuhvaa nekoliko skupina, a bitne
su:
1. Chetana dravya - ukljuuje iva bia
2. Achetana dravya - ukljuuje neivu materiju, odnosno bia (poslije
emo objasniti da u ayurvedi ne postoje neiva bia).
Chetana dravya dalje se dijeli na dvije podskupine:
1. Antash chetan - bia koja mogu osjetiti, ali se ne mogu izraziti
(biljke)
2. Antarbahya chetan - bia koja osjeaju i odgovaraju na osjete.
Antash chetana dalje se dijeli na etiri podskupine:
1. Vanaspati - pojam za cvijet biljke koji je skriven, te se ne vidi, kao
kod Ficusa bengalensisa (vat) i Ficusa glomerata (udumbara)
2. Vanaspatya - pojam za cvijet ili plod koji je vidljiv (breskva, ljiva)
3. Ausadh - pojam za biljku koja umire nakon davanja ploda (peni-
ca, ria)
4. Viruddha - pojam za biljke koje spadaju u puzavce, kao npr.
Tinospora cardifolia (guduchi) i Boerhaavia diffusa (punarnava).
Antarbahya chetana dijeli se na etiri podskupine:
1. Jarayuj - bia koja su se rodila iz placente (jarayu), kao npr. ljud-
ska bia
2. Andaj (jaje) - bia koja su se rodila, tj. izlegla iz jajeta, npr. ptice,
kornjae
3. Swedaj (znoj) - bia koja su stvorena iz znoja, npr. crvi, insekti
4. Udbhij - bia koja ive u zemlji.
Postoji jo podjela karya dravyje, kao npr. po podrijetlu, prema nai-
nu na koji se koristi, prema okusu itd.
Achetana dravya odnosi se na materiju za koju se moe rei da je
neiva.
8.4. Paramanu u ayurvedi
Prema Vaishsika koli paramanu ili atom najmanji je nedjeljivi dio mate-
rije, npr. prithvi, teja, vayu. Paramanu nije u relaciji s atomom moderne
fizike. Atom se u fizici sastoji od vie dijelova. Znaenje atoma u Vaishsika
koli je drukije i odnosi se na najmanji i nedjeljivi dio materije. Elementi
u ayurvedi (npr. panchamahabhuta) vjeni su jer su nedjeljivi i ne mogu
se unititi. Fiziki su elementi zemlje ili vode proizvedeni od razliitih
kombinacija atoma i kao takvi nisu vjeni, nego podlijeu promjeni i uni-
tenju. Cijeli univerzum sainjen je od dijelova. Kad bismo stvari dijelili
na sve manje i manje dijelove, na kraju bismo doli do najmanjeg nedjelji-
vog dijela, a to je paramanu.
8.5. Guna vigyan ili nauk o kvalitetama
Rekli smo da materija (dravya) u svojoj biti ima kvalitetu (guna), odnosno
svojstvo i djelovanje (karman). J ednako tako, ono to nas privlai nekoj
materijalnoj stvari (dravya) zove se guna (kvaliteta, svojstvo).
U ayurvedi postoji 41 svojstvo i ona se dijele na nekoliko skupina:
A. Sartha indriya - gune osjeta, sveukupno ih je 5.
B. Gurvadi gune - gune materije, sveukupno ih je 20
C. Adyatmic gune - sveukupno ih je 6, a karakteristine su za iva
bia, odnosno kvalitete atme (due)
D. Samanya gune - sveukupno ih je 10, a odnose se na openita svoj-
stva.
A) Sartha indriya gune su kvalitete povezane s naim osjetima:
1. Shabda ili zvuk - svojstvo etera (akasha) mahabhute. Postoje tri
elementa odgovorna za zvuk: sanyog, vibhaga i shabda.
- Sanyog ima znaenje susreta dviju stvari, odnosno zvuka koji se
uje kada lupite jednom stvari o drugu.
- Vibhaga ima znaenje odvajanja, to je zvuk koji se uje kod trganja
papira.
- Shabda ima znaenje zvuka koji je nastao kroz drugi zvuk. U ayur-
vedi se teorija prema kojoj nastaje zvuk na taj nain zove vichita-
ranga nyaya. Primjer zvuka nastalog na ovaj nain jest kameni
baen u vodu i valovi koji se kruno ire od mjesta njegova pada.
Na taj nain nastaje zvuk od kamenia baenog u vodu, ali i zvuk
valova koji se ire akashom/ eterom i prostorom.
U ayurvedi se zvuk dijeli u dvije skupine: dhwanitmak (zvuk) i vani-
tmak (slova, odnosno abeceda)
2. Sparsba ili dodir - svojstvo koje se osjea preko koe. Dodir je
svojstvo vjetra, odnosno vayu mahabhute. Postoji tri tipa dodira:
shita ili hladan dodir, ushna ili topao dodir i anushnashita ili dodir
koji nije ni hladan ni topao.
3. Rupa ili oblik - svojstvo oblika primamo vidom. Postoji sedam
tipova vida: shukla (bijelo), nila (plavo), pita (uto), harita (zele-
no), kapish (smee), rakta (crveno) i chitra (tokasto). Element
vatre predominantan je u svojstvu oblika (vatra je prvi od pet
elemenata / eter, zrak, vatra, voda, zemlja/ koji ima fiziku manife-
staciju ili oblik).
Ima i drugih elemenata koji daju odreenu primjesu oblicima vida,
npr. abhaswar shukla ili zamagljeno bijelo svojstvo je jala mahabhute.
Prithvi mahabhuta ili element zemlje ima svih sedam tipova, odnosno
oblika vida. Bhaswar shukla ili blijetee bijelo svojstvo je teja mahabhute
ili elementa vatre.
4. Rasa ili osjet okusa - svojstvo okusa osjeamo jezikom. Postoji est
vrsta okusa: madhura (slatko), amla (kiselo), lavana (slano), tikta
(gorko), katu (ljuto), kashaya (trpko). Samo prithvi jala mahabhuta
imaju svih est okusa, jer razliiti okusi ovise o razliitim elementi-
ma u tvarima.
5. Gandaha ili osjet njuha - svojstvo mirisa osjeamo njuhom.
Kvaliteta njuha svojstvo je prithvi mahabhute ili elementa zemlje.
Postoje dvije vrste mirisa, a to su: surbhi (ugodan miris) i asurbhi
(neugodan, lo miris).
B) Gurvadi gune su:
1. Guru (teina) - svojstvo koje materiju ini tekom i preteno se
sastoji od jala i prithvi mahabhute, odnosno vode i zemlje. U tijelu
je predstavljeno kapha doshom.
2. Laghu (lakoa) - svojstvo koje materiju, odnosno tijelo ini lakim
i sastoji se preteno od vayu i agni mahabhute, odnosno elementa
vjetra i vatre. Ova kvaliteta pojaava vatha doshu i smanjuje kap-
ha doshu. Ayurvedske terapije poput proiavanja kanala (srote;
poslije objanjeno) i poveanje rada probavne vatre u tijelu svoj-
stva jesu ove gune.
3. Sita (hladnoa) - svojstvo koje pojaava hladnou i smanjuje
toplinu u tijelu. Sastoji se preteno od jala mahabhute, odnosno
elementa vode. Madhura, tikta i kashaya rasa pojaavaju ovu
kvalitetu. Ova se guna koristi u ayurvedskoj medicini u lijeenju
nesvjestice, edi i osjeaja arenja.
4. Usna (toplina) - svojstvo koje djeluje suprotno od hladnoe i
sastoji se preteno od agni mahabhute, odnosno elementa vatre.
Amla, lavana i tikta rasa pojaavaju ovu kvalitetu. Pojaava pittha
doshu i smanjuje vatha i kapha doshu. Poveavajui tjelesnu topli-
nu, izaziva znojenje, a jednako tako pomae kod gubitka svijesti,
edi i osjeaja arenja.
5. Snigdba (mekoa, masnoa) - svojstvo koje stvara mekou i glat-
kost tijela. Sastoji se preteno od jala mahabhute, odnosno ele-
menta vode. Ovu kvalitetu moemo nai u madhura, amla i lavana
rasi. Ova kvaliteta pojaava kapha doshu i smanjuje vatha doshu
u tijelu. Ova guna djeluje na svojstvo mekoe i glatkoe. J ednako
tako djeluje kao afrodizijak, te na snagu, kou itd.
6. Ruksa (grubost, suhoa) - svojstvo koje stvara suhou, grubost i
tvrdou. Moemo je nai u prithvi i vayu mahabhuti, odnosno ele-
mentu zemlje i vjetra. Moemo je nai u katu, tikta i kashaya rasi.
Poveava vatha doshu i smanjuje kapha doshu u tijelu. Glavna je
funkcija ove gune apsorpcija. Koristi se za smanjivanje izluevina.
Poveava tvrdou i grubou, unitava snagu i vitalnost.
7. Manda (tupost) - svojstvo koje izaziva tromost i tupost tijela. Viak
jala mahabhute, odnosno elementa vode u tijelu stvara tromost.
Ova kvaliteta pogorava kapha doshu i smanjuje pittha doshu u
tijelu. Ova je guna odgovorna za stvaranje tuposti i slabljenje funk-
cija. Izaziva retardaciju, tupost, spore i slabe akcije/ djelovanja.
8. Tiksna (otrina) - svojstvo suprotno od tuposti, stvara brzo djelo-
vanje. Agni mahabhuta, odnosno element vatre odgovoran je za to
svojstvo. Ova kvaliteta pogorava pittha doshu i smanjuje kapha
doshu u tijelu. Odgovorna je za brzinu, otrinu i ima djelovanje
suprotno od manda gune.
9. Sthira (nepokretnost) - svojstvo koje je odgovorno za stabilnost
i sastoji se preteno od prithvi mahabhute, odnosno elementa
zemlje. Moemo je nai u madhura, tikta i kashaya okusima.
Pogorava kapha doshu i smanjuje vatha doshu. Ova guna daje sta-
bilnost, zaustavlja izluevine i stvara opstrukcije u tijelu.
10. Sara (pokretljivost) - svojstvo koje potpomae izbacivanje fekalija
(stolica, urin) i plinova iz tijela. Moemo je nai u vayu i agni
mahabhuti, odnosno elementu vjetra i vatre. Posjeduju je amla,
lavan i katu rasa. Pogorava vatha doshu u tijelu. Ova guna naje-
e se koristi u terapijama eliminacije.
11. Mrdhu (mekoa) - svojstvo koje stvara mekou u tijelu. Moe se
nai u akasha i jala mahabhuti, odnosno elementu etera i vode.
Posjeduje ju lavana rasa. Pogorava kapha doshu u tijelu.
12. Kathina (tvrdoa) - svojstvo koje stvara tvrdou i daje kompak-
tnost tijela. Sastoji se preteno od prithvi mahabhute, odnosno
elementa zemlje. Ovom se kvalitetom pogorava vatha dosha.
13. Vishada (ienje) - svojstvo koje je u mogunosti odstraniti ili
isprati" sluzavost iz tijela. Sastoji se od pritvi, vayu, teja i akasha
mahabhute, odnosno od elementa zemlje, vjetra, vatre i etera.
Ovo svojstvo smanjuje vatha i kapha doshu u tijelu. Ova guna
ima kvalitetu ienja", odnosno uklanjanja sluzavosti.
14. Picchila (sluzavost) - svojstvo koje sjedinjuje kao neka vrsta lje-
pila" i sastoji se od jala mahabhute, odnosno elementa zemlje.
Ovo svojstvo pogorava kapha doshu i smanjuje vatha doshu u
tijelu. Ova kvaliteta ima svojstvo zdruivanja. Znai, djeluje na
poveanje tkivnih elemenata (dhatu) i poveanje snage.
15. Shlaksbna (glatkoa, mekoa) - svojstvo ugodnog dodira koji se
naziva sukhada sparsha, a ta se kvaliteta naziva shlakshna (glat-
koa). Razlika izmeu ove i picchila gune sastoji se u tome to
picchila guna posjeduje kvalitetu mekoe zbog elementa vode, a
shlakshna guna posjeduje kvalitetu mekoe kroz nedostatak ele-
menta vode. Samu je razliku filozofski teko definirati.
16. Kbara (hrapavost) - svojstvo koje izaziva neprijatan dodir ili duk-
shad sparsha. Izaziva osjeaj hrapavosti i nalazimo je preteno u
vayu mahabhuti, odnosno elementu vjetra. Ova kvaliteta pogor-
ava vatha doshu u tijelu. J ednako tako djeluje i na smanjenje
kvalitete tkivnih elemenata.
17. Shortva (veliina) - svojstvo prithvi mahabhute koje pogora-
va kapha doshu u tijelu. Ima svojstvo blokade kanala u tijelu,
opstrukcije. Djeluje na snagu zglobova i poveava tijelo.
18. Suksma (suptilnost u smislu veliine) - svojstvo koje daje kva-
litetu mikroskopske veliine koja ulazi u formaciju tijela. Moe
se nai u akasha, vayu i teja mahabhuti, elementu etera, vjetra i
vatre. Pogorava vatha doshu u tijelu. Ova guna ima svojstvo dis-
koloracije i dobre probave.
19. Sandra (gustoa, solidnost) - svojstvo solidnosti i stabilnosti.
Preteno se sastoji od prithvi mahabhute, odnosno elementa
zemlje. Pogorava kapha doshu u tijelu. Ova kvaliteta daje solid-
nost i pomae rastu.
20. Drava (tekue stanje, fluidnost) - daje svojstvo protoka, a sastoji
se preteno od jala mahabhute, odnosno elementa zemlje. Postoje
dvije vrste ove kvalitete, a to su: sansidhik (sastoji se preteno od
jala mahabhute) i naimittika (preteno se nalazi u prithvi i agni
mahabhuti).
C) Adyatmic gune su svojstva due (atma):
1. Budhi (intelekt) - svojstvo koje nam daje mogunost razmiljanja
i razluivanja te nam omoguuje ono potrebno za ivot (naini
ponaanja, stavovi, djelovanja itd.). Intelekt upotrebljavamo sva-
kodnevno i nezaobilazan je dio ivota. Postoje dva tipa intelekta,
smruti i anubhava. Smruti je intelekt koji se razvija u voljnim
radnjama, odnosno u nastojanjima da neto usavrimo. Anubhava
intelekt mogao bi se prevesti kao iskustvo istine, odnosno on je
potreban za razluivanje bitnog od nebitnog i spada u vii intelekt
bitan za samoostvarenje ili osloboenje. Anubhava intelekt dijeli se
na dva dijela:
a) Yathartha nam omoguuje da spoznamo je li neto stvarno, a
na materijalnoj razini omoguuje razlikovanje (npr. je li auto-
mobil automobil ili neto drugo). On je bitan za odreivanje
istine i stvarnosti na svim razinama.
b) Ayathartha znai pogrenu percepciju istine, odnosno greku
u razluivanju stvari na svim razinama, (npr. ako zamijenimo
automobil za tramvaj). On nam daje osjeaj pogrene percep-
cije stvari i dogaaja.
2. Iccha (elja) - kvaliteta koja nam daje nagon za neim to ne posje-
dujemo u bilo kojem smislu. Zelja ima bezbroj.
3. Dwesha (mrnja, ljubomora, nesvianje) - opisuje se kao neto to
nije dobro i djeluje nadraujue i razarajue na um i tijelo. Ljutnja
i buntovnitvo neki su od oblika navedenog.
4. Prayatna (trud, nastojanje) - aktivnost koju izvodimo da bismo
neto zadobili. Postoje dva tipa:
a) J eevan purvaka aktivnost je koju izvodimo da bismo se pre-
hranili i preivjeli u ivotu (jelo, pie)
b) Iksha-dwesha purvaka nas nagoni na djelovanje u smislu
ispunjenja elja. Ako se elja ne ispuni, javljaju se ljubomora i
ljutnja.
5. Sukba (veselje) - kvaliteta koja je ugodna umu i tijelu i jedino je
prirodno stanje ovjeka (objasnit emo poslije).
6. Dukha (patnja) - stanje koje je neugodno umu i tijelu.
D) Samanya gune ili kvalitete opih svojstava:
1. Para (bolji, glavni) - kvaliteta boljeg ili vieg, a koju koristimo u
izraavanju
2. Apara (gori, loiji) - kvaliteta goreg ili loijeg, takoer se koristi u
izraavanju
3. Samkhya (broj) - kvaliteta koju koristimo s ciljem odredivanja
brojane vrijednosti
4. Yukti (svojstvo) - svojstvo planiranja s ciljem postizanja uspjeha
5. Samyoga (kombinacija) - svojstvo koje omoguuje da se dvije
stvari susretnu, spoje. Moe biti jednostrana ili dvostrana, to ovisi
o aktivnosti suprotnih strana, npr. ako ptica sjedi na grani, to je
jednostrana kombinacija, ali ako majka u naruje uzima dijete koje
podie ruke, rije je o dvostranoj kombinaciji. J ednako tako, ona
moe i ne mora biti intenzivna: intenzivna je ako se dvoje susretnu
u cilju borbe, a ako se naete u velikom krugu ljudi, nije intenziv-
na.
6. Vibbaga (razdvajanje, podjela) - kvaliteta odgovorna za razdvaja-
nje i unitenje kombinacija
Postoji vie tipova:
a) Eka karmaja - jednostrano nastojanje za podjelom
b) Dwandva karmaj - obostrano nastojanje za podjelom
c) Sarva karmaj - nastojanje svih initelja za podjelom
7. Prthaktva (odvajanje) - svojstvo koje odvaja jednu stvar od druge
i daje osjeaj razliitosti Postoji nekoliko vrsta razdvojenosti, a to
su:
a) Aanyogshan - neto to ne moe ii zajedno (npr. dva odvoje-
na objekta)
b) Vailakshama rupa - dva objekta koja imaju slinosti i razlike,
pripadaju istoj obitelji, ali su razliiti (poput make i tigra)
c) Anekta rupa - odnosi se na razliitosti medu biima iste vrste
(npr. sve make nisu iste).
8. Parimana (mjerenje, veliina) - svojstvo mjerenja na veliko ili malo
Postoji nekoliko skupina ili tipova:
a) Anu ili mikroskopska veliina
b) Mahat ili veliko
c) Hraswa ili malo
d) Dirgha ili dugo
9. Samskara (pretvorba) - svojstvo uspostavljanja odreene kvalitete
u stvarima koje ju ne posjeduju. Na primjer, u ayurvedi se koriste
otrovne supstancije u svrhu lijeenja, a prije toga podvrgnute su
raznim metodama detoksikacije (npr. parada sanskara ili proia-
vanje ive).
10. Abhyasa (ponavljanje, uenje) - kvaliteta ponavljanja aktivnosti.
8.6. Karma vigyan ili nauko djelovanju
Materija posjeduje kvalitetu (guna) i djelovanje (karma). Karman ili dje-
lovanje u ayurvedi podrazumijeva terapijsko djelovanje ili bilo koju dru-
gu vrstu akcije ili djelovanja. J ednako tako ukljuuje aktivnost pri tran-
sformaciji svojstava, kao npr. djelovanje metabolizma. Postoji i nekoliko
podjela djelovanja, no zadrao bih se na znaenju rijei karman u ayur-
vedi. Ve smo rekli da rije karma obiljeava bilo koju vrstu djelovanja.
Ona ie uzrok raznim kombinacijama i diielieniu. Iako ie karma ..svoistvo
materije", ona se razlikuje od kvalitete (guna). Moemo rei da je karma
uzrokom svega. Ona je pokretaka snaga.
8.7. Samanya i vishesa
Ove su dvije skupine vrlo vane za ayurvedu. S obzirom na to da postoji
bezbroj supstancija od kojih se sastoji materija, najlaki je nain da ih
podijelimo prema slinostima i razlikama. Samanya u ayurvedi zauzima
prvo mjesto interesa. Ayurveda je usredotoena na tvari (materiju) koje
posjeduju svojstvo samanye i vishese. Sve uzroke, simptome i tretmane
u ayurvedi moemo objasniti samanyom i vihsesom. Znanjem o samanyi
i vishesi odredujemo kvalitetu i djelovanje lijeka. Samanya daje osjeaj
jedinstva i slinosti, a vishesa daje osjeaj odvojenosti i razliitosti. Stanje
slinosti odgovorno je za poveanje materije (dravya), kvalitete (guna)
i djelovanja/ akcije (karman). U ayurvedskoj medicini ima znaenje inhi-
birajueg i odjeljujueg imbenika. Uzmimo kao primjer drvo i njegove
dijelove. Iako je drvo kao cjelina jedinstveno, svi ti pojedinani dijelovi
koji ga sainjavaju (korijen, grane, lie) imaju razliite funkcije i razliitu
strukturu.
8.8. Samavaya
Ovdje govorimo o nerazdvojnom odnosu izmeu tvari i njezine kvalitete,
npr. odnos izmeu eera i slatkoe. eer i njegovu kvalitetu slatkou
nemogue je odvojiti, oni su nerazdvojni, ba kao sol i slano, gorka sol i
gorina i slino. Dakle, ona kae kakvo je to - kakvoa.
9. POGLAVLJE: Tri gune, pet elemenata,
ovjek i svemir
9.1 Podrijetlo ovjeka i svemira
Prema ayurvedi, svaki je pojedinac izraz kozmike energije. J ednako tako,
sva je materija i nematerija proizala iz avyakte, pojma koji se koristi za
neto to se jo nije manifestiralo (svemir u stanju nemanifestiranosti).
Pojam avyakta ukljuuje purushu (svijest) i prakriti (prirodu). Purusha je
pasivna muka energija, a prakriti bi bila aktivna enska energija, odno-
sno energija boanske kreativnosti. Purusha i prakriti, odnosno svijest i
priroda nerazdvojni su, oni ine kreaciju i izmjenjuju se u beskonanim
ciklusima kreacije, odravanja i unitavanja. Igra u kojoj se mijenjaju
neprestani ciklusi stvaranja, kreacije i unitavanja/ skupljanja univerzu-
ma naziva se lila ili boanska igra, i njoj nema ni poetka niti kraja. Iz
neman i feti ranog, odnosno boanske kreativne energije, nastao je mahat
ili intelekt. Iz mahata je nastala ahankara ili ego sa svoje tri kvalitete (tri
gune). Tri univerzalne i osnovne kvalitete ili gune su: sattvika (neto
uravnoteeno, isto), rajastika (neto to je aktivno) i tamastika (tro-
most, tupost ili potencijalna energija). Tri gune sveprisutne su u prirodi
i sve sadri kombinaciju njihovog djelovanja. Sattva i rajas u kombinaciji
stvaraju jedanaest indriya ili osjeta (pet osjetilnih organa - oi, ui, nos,
usta, jezik, koa i pet organa akcije, odnosno motornih organa - glasni-
ce, ruke, noge, genitalije i rektum), plus um. Tamas i rajas u kombinaciji
stvaraju pet tanmatri (suptilni elementi) i iz njih nastaje panchamahabhu-
ta (pet osnovnih elemenata kreacije) iz kojih je nastala cijela iva i neiva
kreacija. Kako je cijela kreacija nastala iz boanske svijesti, ona jednako
tako posjeduje tu svijest (mikrokozmos u makrokozmosu). J edina je razli-
ka u tome to iva bia imaju jedanaest indriya (pet osjeta, pet organa
akcije i um), dok tzv. neiva bia to nemaju, ali je to kod njih prisutno u
latentnom obliku. Prema ayurvedi, biljke imaju um i osjete u latentnom
obliku. Biljke imaju svijest, jer kako drukije moemo objasniti ponaanje
suncokreta koji se okree s kretanjem sunca? Lavali (Gicea acida merri-
11) razvija plodove na zvuk grmljavine, bijapuraka (Citrus medica linn)
daje plodove na miris mesa akala, amra (Mangifera indica linn) razvija
plodove na miris ribe, stablo Asoka (Saraca indica linn) razvija cvjetove
na podraaj i udarac nogom enske osobe. Svi nam ti primjeri govore
da odreeni osjeti djeluju i postoje i u biljnom svijetu. Iza osjeta uvijek
postoji svijest jer je svijest pokreta ula. U ivotinja su osjeti razvijeni,
ali im je um nedovoljno razvijen. U ljudskom se biu svijest potpuno
utjelovila ili manifestirala zbog razvijenih svih osjeta i razvijenog uma,
tako da jedina razlika izmeu tzv. ivih i neivih bia nije u svijesti jer
nju svi posjeduju, nego u nepotpuno ili nedovoljno razvijenim osjetima i
umu. Sada moete i s ovog stajalita logino shvatiti zato se vegetarijan-
ska hrana preporua u odnosu na mesnu. Biljni svijet jo nije razvio um,
dok on u ivotinja ve postoji, premda nije toliko razvijen kao u ovjeka.
Znai, bia koja imaju nepotpuno (ivotinje) i potpuno (ovjek) razvijen
um, imaju mogunost emocionalnog iskustva i ivota. Biljke nisu na tako
visokom evolucijskom stupnju kao ivotinje. Pojedine su vrste ivotinja
na evolucijskoj razini odmah do ovjeka. Biljke nemaju razvijen um i ula
su im vrlo suptilna. Premda ivotinje nemaju razvijen um poput ovjeka,
one podjednako osjeaju i pate. ivotinje osjeaju sav bol i strah, te zato
njihovo ubijanje stvara teret negativne karme koja se u nekom obliku
mora vratiti onima koji uzrokuju tu patnju. Uglavnom, patnja koja se
nanosi nedunim biima svakako e imati negativne posljedice. J er opet,
da se vratimo malo unazad, nitko ne moe oekivati dobre rezultate od
loih djela. To apsolutno nema veze s bilo kakvim vjerovanjem u karmu,
ve sa zakonom kako ije, tako e i eti".
U svemiru se sve smjenjuje u ciklusima. Sve je u neprestanoj pro-
mjeni, kako galaksije i zvijezde, tako i ljudsko tijelo. U ljudskome tijelu
svakog trenutka na tisue stanica umire i istovremeno se raa, tijelo se
neprestano mijenja, ono umire i raa se, uvijek iznova iz ivota u ivot.
Sve to je povezano s inom kreacije i promjene, odnosno raanja, odra-
vanja i umiranja zove se prakriti ili priroda. ovjekovo tijelo i um dio su
prirode, ali sam je ovjek purusha (svijest). On je kao takav izvan utjecaja
prirode, nedodirljiv, njegova bit (svijest) ne podlijee zakonima prirode.
Avyakta
(nemanifestirani svemir)
Mahat
(manifestirani svemir)
purusha i prakriti
(duh i priroda)
Buddhi (intelekt)
Ahankara (ego)
Sattva Rajas Tamas
Um
(manas)
pet organa akcije
(karmendriye)
pet osjetilnih
organa
(jnanendriye)
T A N M A T R E
Sabda, sparsa, rupa, rasa, gandha
(zvuk), (dodir), (oblik), (okus), (miris)
P A N C H A M A H A B H U T E
Akasa, vayu, tejo, jala, prithvi
(prostor, eter), (vjetar), (vatra), (voda), (zemlja)
9.2. Teorija pet velikih elemenata (panchamahabhuta)
Panchamahabhuta bi u slobodnome prijevodu znailo pet velikih ele-
menata. Kao to rekosmo, to su osnovni elementi kreacije i kao takvi
su sveprisutni. Ne postoji nita u univerzumu to se od njih ne sastoji.
Dananja moderna znanost podijelila je univerzum i materiju na osnovne
elemente koje moemo nai u periodikom sustavu i koji su fizike priro-
de. Kod net velikih elemenata (Danchamahabhuta) razlikujemo suptilne
i fizike elemente. Sva se materija sastoji od suptilnog i fizikog dijela.
Fiziki oblik nastaje procesom materijalizacije od suptilnog prema manje
suptilnom. Danas se nita ne zna o uzronom elementu postanka mate-
rije ili o suptilnim dijelovima materijalnih elemenata. Suptilno je temelj
fizikom. Naime, svi materijalni elementi mogu se svrstati u panchama-
habhuta kategorije. Svih pet mahabhuta u meusobnom su odnosu, njih
nije mogue odvojiti, svi su elementi prisutni u jednome i jedan u svima.
Prthvi mahabhuta (zemlja) ne sastoji se samo od zemlje, nego i od dru-
gih mahabhuta koji su ondje prisutni u manjem omjeru, dok je element
zemlje dominantan. Tako se jedan element dijeli na dvije polovice, od
kojih je jedna fizika, a druga suptilna. Suptilni dio elementa opet se
dijeli na dva jednaka dijela, od kojih jedan ostaje nepodijeljen, a drugi
se dijeli na etiri jednaka dijela. Na primjer, 1/ 2 akashe integrirana je s
ostala etiri elementa: vjetrom, vatrom, vodom i zemljom. Fiziki se eter,
dakle, sastoji od 1/ 2 etera i 1/ 8 ostalih etiriju elemenata. Na taj se nain
ostvaruje prisustvo jednog elementa u svim drugima i svih drugih u jed-
nome, s tim to uvijek postoji predominacija osnovnog elementa. Prema
ayurvedi, ljudsko se tijelo sastoji od svih pet elemenata, kao i sve druge
stvari u kreaciji, a tri su osnovna elementa: dosha, dhatu i mala.
9.3 Karakteristike mahabhuta
Mahabhute svojstvo fiziki karakter funkcija psiholoko svojstvo
Akasha . .
, . sabda
(prostor, eter)
suptilna propustljivost sattva bez otpora
Vayu
(vjetar)
sparsa
sabda
pokret, lakoa rajas aktivnost
Tejas
(vatra)
rupa, spasha,
sabda
toplina, boja, probava sattva svjetloa, britkost
Jala
(voda)
rasa, rupa, sparsha,
sabda
tekuina, teina,
hladnoa
tamas
muko sjeme,
masnoa
Prithvi gandha, rasa, rupa,
(zemlja) sparsha, sabda
otrina, vrstoa tamas teina
1. Akasha mahabhuta (eter) - ima samo kvalitetu zvuka (sabda)
2. Vayu mahabhuta (vjetar) - ima dvije kvalitete: dodir (sparsha) i
zvuk (sabda)
3. Agni mahabhuta (vatra) - ima tri kvalitete: oblik (rupa), dodir
(sparsha) i zvuk (sabda)
4. J ala mahabhuta (voda) - ima etiri kvalitete: okus (rasa), oblik
(rupa), dodir (sparsha) i zvuk (sabda)
5. Pritvi mahabhuta (zemlja) - ima pet kvaliteta: miris (gandda), okus
(rasa), oblik (rupa), dodir (sparsha) i zvuk (sabda)
9.4 Tri doshe
Panchamahabhuta ili pet velikih elemenata (akash, vayu, tejo, jala, prit-
hvi) u ljudskom su se tijelu (psihi i fiziologiji) utjelovili kao tri osnovne
energije koje se nazivaju doshe, odnosno vatha, pittha i kapha. Sve tri
doshe posjeduju svih pet elemenata, ali pojedini elementi dominiraju
odreenim doshama. Tri se doshe smatraju temeljima fiziologije tijela i na
njima poivaju sve ivotne funkcije. Sve tri doshe prisutne su u cijelome
tijelu. Postoje odreeni dijelovi tijela i funkcije koje su dominantne za
pojedinanu doshu:
1. Vatha - dominantna akash i vayu mahabhuta
2. Pittha - dominantna agni, odnosno tejo mahabhuta
3. Kapha - dominantna jala i prithvi mahabhuta.
10. POGLAVLJE: Prakriti i vikruti
10.1. Konstitucijski tipovi - priroda duha i tijela
Rije prakriti na sanskrtu znai priroda, kreativnost ili kreacija, ali je u
ayurvedi njezino uobiajeno znaenje konstitucija. Kad kaemo prakriti,
mislimo na neiji konstitucijski tip, odnosno na njegovu prirodu uma i
tijela. Priroda je svakog pojedinca odredena stanjem tri doshe pri zaeu
i takvom ostaje cijeli ivot. Postoji sedam vrsta konstitucija (prakriti) i
svaka od njih posjeduje zaseban i karakteristian fiziki, emocionalni i
mentalni sklop:
1. Vatha-prakriti
2. Pittha-prakriti
3. Kapha-prakriti
4. Vatha-pittha prakriti
5. Vatha-kapha prakriti
6. Pittha-kapha prakriti
7. Sama-prakriti
Postoji nekoliko imbenika koji odreuju konstitucijski tip:
1. Majino i oevo stanje dosha u trenutku zaea. Na primjer, ako
otac ima dominantnu/ povienu kapha doshu, njegovim e ejaku-
latom dominirati ta dosha i ako majka istovremeno ima dominan-
tnu/ povienu vatha doshu, njezinom jajnom stanicom dominirat
e vatha, a kao rezultat toga, zaeto e dijete imati kapha-vatha,
odnosno vatha-kapha konstituciju.
2. Mentalno stanje, odnosno misli i emocije za vrijeme zaea,
ali i motivi i namjere samog ina sjedinjenja buduih roditelja.
Genitalni organi, kao organi reprodukcije o kojima ovisi ljud-
ska rasa, vrlo su profinjeni i podloni suptilnim energijama koje
proizlaze iz misli i emocija. Ti misaoni oblici, odnosno psiholoki
utjecaji imaju utjecaj na sam in snoaja i fiziko tijelo u smislu
promjene kemijskog sastava okruenja, pH, temperature, cirkula-
cije u genitalijama. Stanje psiholokog utjecaja za vrijeme snoaja
bit e dominantno u buduem djetetu. Npr. ako za vrijeme snoaja
prevladava emocija straha (vatha), ljutnje (pittha), velike strasti/
poude (pittha) ili ako je snoaj potaknut koristoljubljem ili nov-
cem (kapha), ili pak s nepoznatom osobom, strancem (vatha), sve
e to imati neposredan utjecaj na doshu zaetog djeteta i odredit
e njegove ivotne navike, emocionalno i mentalno stanje. Drugim
rijeima, taj e in predodrediti ovjekovu sudbinu". Stoga se
svim buduim roditeljima preporua da prije zaea djeteta prou
kroz razne tehnike fizikog i mentalnog proienja kako bi sve
doshe u neravnotei izbacili iz tijela i uma. Preporua se posebna
vrsta prehrane i ogranienja, odnosno ivotnih navika. Mukarcu
se preporua hrana bogata mlijekom, maslom (ghee), aswagan-
dhe, izbjegavanje crvenog mesa, vrlo zainjene hrane, ljute hrane,
patlidana i hladnih napitaka. Dakle, preporua se hrana pogodna
za proizvodnju sjemena i ojasa (o tome poslije).
eni se preporuuje basmati ria, ghee, sezamovo ulje, amalaki,
mungo grah i izbjegavanje peradi, crvenog mesa, enjaka i sirovog povr-
a, odnosno preporua se hrana koja ima veliku hranidbenu i umirujuu
mo.
3. Obiteljske nasljedne karakteristike, modernim jezikom: genetski
utjecaj. U obiteljima postoje tendencije prema odreenim sklono-
stima na fizikom, emocionalnom ili mentalnom nivou. Npr. pre-
tjerana tjelesna teina, sklonost nekim zdravstvenim problemima
ili bolestima, alkoholizmu itd. Sve to moe utjecati na cijelo obi-
teljsko stablo. Pojam genetskog utjecaja danas se nairoko rabi u
medicinskoj terminologiji i esto je pogreno shvaen, te slui kao
izgovor kad se ne mogu objasniti pojedini procesi i stanja u ljud-
skome tijelu. Genetski smo utjecaj ve prije spomenuli i objasnili.
Rekli smo kako su geni glavni informacijski sustav naega tijela
i da nose podatke dalekih pokoljenja. Oni su nositelji odreenih
podataka nekog programa, ali ne moraju znaiti i provedbu tog
programa. Naime, netko je program napisao, ali netko mora i sti-
snuti naredbu enter" da bi se program proveo u djelo. Karmiko-
mentalna matrica odreuje nae gene, a kako smo vidjeli, nju
moemo reprogramirati jednostavno - pomou misli, rijei i djela.
Dakle, geni s kojima smo roeni uvelike e utjecati na nae predis-
pozicije, ali oni nisu neija nezaobilazna sudbina.
4. Prehrana, dnevne navike i okruenje u kojem ena ivi tijekom
trudnoe. Ova je rubrika jedna od najvanijih u odreivanju zdrav-
lja budueg djeteta. O majinim e navikama i prehrani ovisiti
duhovni, mentalni i emocionalni sklop, odnosno openito zdravlje
buduega djeteta. ivotno okruenje i cijela atmosfera, poeljna ili
nepoeljna, imat e direktnog utjecaja na majku, a tako i na plod.
Svakako je bitno izbjegavati sva nepoeljna mentalna i emocional-
na stanja u okolini. Sve se negativne emocije moraju izbjegavati u
najveoj moguoj mjeri, ako ih ve nije mogue potpuno izbjei.
Majka bi morala ivjeti u potpunom miru i spokojstvu, oslobo-
ena bilo kakvih briga i mentalnih optereenja. Znamo da je to
u dananje vrijeme teko postii, ali moramo biti svjesni da, na
kraju krajeva, ipak mi o svemu odluujemo. Dananjem je kapita-
listikom umu vaniji profit od buduih pokoljenja. injenica da
majke u nekim zapadnim zemljama imaju samo 3, 4 ili 6 mjeseci
porodiljnog dopusta govori nam o toj zasljepljenosti materijalisti-
kom filozofijom. Na kraju nau djecu odgajaju druge osobe, a eni
se njezina prirodna majinska uloga negira iz financijskih razloga.
Onda se na kraju udimo kada ne prepoznajemo vlastitu djecu.
Djeca su odraz osoba koje su ih odgajale. Budunost ovjeanstva
doista lei u rukama majki, a dananje jadno stanje govori upravo
o zapostavljanju tog pitanja.
5. Utjecaji na uterus. Svakako da na konstituciju budueg djeteta
velik utjecaj ima bilo kakva fizika trauma. Svaka trauma moe
povrijediti energetska centre na ili u tijelu (marma) i takva povre-
da moe odigrati odluujuu ulogu u stvaranju ploda. Takva se
energetska povreda ne moe otkriti nijednom konvencionalnom
metodom moderne medicine. U ayurvedi postoji nain na koji se
mogu otkriti i lijeiti takve povrede. Savjesno ponaanje majke,
pozitivan stav, mirno i ugodno okruenje te iekivanje djeteta s
ljubavlju imat e vrlo umirujui utjecaj na majku i na dijete. Tako
provedena trudnoa osigurava zdravlje majci i djetetu.
Iz ovih pet kategorija proizlazi da na buduu konstituciju djeteta
uvelike utjee samo ponaanje buduih roditelja. Vidimo kako oni imaju
odluujuu ulogu i odgovornost drei konce sudbine vlastite djece u
svojim rukama. in zaea i ivotne navike imaju najveu ulogu u utje-
caju na zdravlje, odnosno buduu konstituciju djeteta, i to je neto nad
ime mi moemo imati kontrolu, naravno, samo ako tako izaberemo.
U ayurvedi je tridosha (tri doshe) teorija kljuni imbenik u odrava-
nju zdravlja, odnosno preventivi bolesti, a jednako tako u dijagnozi i tera-
piji. Uspjena terapija ne moe se provoditi, niti se moe oekivati ikakav
rezultat, ako nije postavljena i potvrena ispravna konstitucija pojedinca.
Pritom mislim ak i na tretmane poput masaa. U ayurvedskoj medicini
ne postoje masae zapadnog tipa". Ona ne slijedi takav vanjski" oblik
terapija. Masae spadaju u zaseban dio ayurvedske medicine koji se zove
pancha karma. Nijedan postupak pancha karme ne bi se trebao izvoditi
bez pravilnog odreivanja konstitucije i odreivanja neravnotee doshe-
dhatu-mala. Upravo je odreivanje neije konstitucije i neravnotee klju
pravilne terapije, i to nije nimalo lak posao, za to je potrebna praksa i
iskustvo. Sva odreivanja konstitucije na koja nailazimo po novinama
mogu posluiti eventualno kao informacija, dajui nam neku poetnu
ideju, ali nikako kao vodi za odreivanje neije konstitucije ili vodi
kroz terapiju. Odreivanje konstitucije i neravnotee doshe, dhatu i
mala, te propisivanje terapije posao je za kompetentnog i strunog lije-
nika. Svako drukije djelovanje, pa ak i masaa, moe imati suprotan
uinak i manje ili vie natetiti pojedincu. Bilo kakva komercijalizacija, a
pogotovo svoenje ayurvedske masae na isti komercijalizam, u suprot-
nosti je s filozofijom i praksom ayurvede.
10.2 Vatha (vayu) dosha
U vatha doshi dominiraju akash i vayu mahabhuta. Vatha dolazi od kori-
jena sanskrtske rijei vayu, koja znai neto to pokree stvari i obino se
prevodi kao vjetar. Vayu je kinetika energija u tijelu. Ona je najsuptilnija
od svih dosha jer se sastoji od najsuptilnijih elemenata u tijelu. Vatha je
pokreta i nositeljica svih ivotnih funkcija u tijelu jer je kao pokretaka
snaga ostalih dviju dosha odgovorna za njihovo djelovanje. Pranavayu
je nositeljica ivota i vitalne sile u tijelu. Vatha je u svome djelovanju i
karakteristikama opisana kao: hladna, suha, nestalna (promjenjiva), laga-
na, otra, sveprisutna. Svaka pojedina dosha ima svoja sjedita, odnosno
mjesta na kojima je dominantno prisutna u tijelu.
Glavna sjedita vatha doshe:
1. Mokrani mjehur
2. Crijeva
3. Zdjelica
4. Noge
5. Kosti
U tijelu postoji 5 tipova vjetra:
Vayu Lokacija Normalna funkcija Bolesti i problemi
prana srce disanje i gutanje hrane
tucanje, bronhitis,
prehlada, hrapavost glasa
udana grlo govor i glas
razliite bolesti oiju, usta,
grla i nosa
samana eludac i tanko crijevo
pomae probavne
enzime, asimilaciju hrane
i njezinu razgradnju u
finije tkivne elemente -
dhatu)
proljev, loa probava
apana debelo crijevo i zdjelica
eliminacija stolice, urina,
menstrualne krvi, sperme
bolesti mjehura, mara,
testisa, mokranih putova,
dijabetes
vyana srce
pomae pri funkciji
cirkulacije
problemi cirkulacije,
groznica i proljev
Ako se vatha dosha na vrijeme ne otkrije i tretira, moe izazvati kro-
nine i neizljeive bolesti poput astme, artritisa, Parkinsonove bolesti,
konstipacije, paralize itd. U ayurvedi je opisano kako vatha uzrokuje 80
vrsta razliitih problema i bolesti. Problemi i bolesti uzrokovane vatha
doshom spadaju u tee izljeive zbog same prirode vjetra koji je nesta-
bilan. Budui da je ona pokretaka snaga ostalih dviju dosha, ako due
vrijeme ostane u neravnotei, moe prouzrokovati neravnoteu svih triju
dosha, a bolesti uzrokovane takvim stanjem kronine su i teko izljeive,
odnosno neizljeive.
80 vrsta vatha bolesti:
1. Pucanje noktiju
2. Pucanje koe na stopalima
3. Bol u stopalu
4. Nemogunost podizanja stopala
5. Umrtvljenost stopala
6. Visee stopalo
7. Krutost glenja
8. Grevi u potkoljenici
9. Ishialgija
10. Okserice
11. Ikserice
12. Krutost, napetost natkoljenice
13. Bol u natkoljenici
14. Paraplegija
15. Prolaps rektuma
16. Tenezmi (podraaj na stolicu bez veeg izbacivanja fekalija)
17. Bol u skrotumu
18. Ukoenje penisa
19. Napetost ingvinalne regije (prepone)
20. Bol u podruju zdjelice
21. Proljev
22. Nedostatak peristaltike
23. epavost
24. Kifoza
25. Patuljast rast
26. Artritis sakroilijakalnog zgloba
27. Ukoenje, krutost vrata
28. Bol u grudima
29. Bol u abdomenu
30. Tahikardija
31. Bradikardija
32. Nabijajui bol u prsima
33. Nepokretljivost torakalnog dijela
34. Probadajui bol u prsima
35. Atrofija ruke
36. Torticolis
37. Ukoenost lea
38. Hrapavost glasa
39. Bol u vilici
40. Bol u usnama
41. Bol u oima
42. Zubobolja
43. Gubitak zuba
44. Afazija
45. Poremeaji govora
46. Trpak okus u ustima
47. Suhoa u ustima
48. Gubitak okusa na jeziku
49. Gubitak osjeta mirisa
50. Uhobolja
51. Tinitus
52. Gubitak sluha
53. Gluhoa
54. Padanje onog kapka
55. Entropij, zaokretanje kapka prema zjenici
56. Ona mrena
57. Bol u oima (tipajua)
58. Ptoza one jabuice
59. Bol u temporalnom dijelu
60. Ptoza one vjee
61. Glavobolja
62. Prhut
63. Bol u frontalnom dijelu glave
64. Facijalna paraliza
65. Monoplegija
66. Poliplegija
67. Hemiplegija
68. Klonike konvulzije
69. Tonike konvulzije
70. Padanje u nesvijest
71. Tremor
72. Vrtoglavica
73. Zijevanje
74. Stucavica
75. Slabost
76. Delirij
77. Suhoa i tvrdoa
78. Crvenilo u licu
79. Nesanica
80. Mentalna nestabilnost
10.2.1 Znakovi neravnotee vatha doshe:
Suhoa, hrapavost, skupljanje, probadajue boli, kolike-grevi, gubitak
pigmenta na koi, abnormalni pokreti u ekstremitetima, hladnoa i osje-
aj umrtvljenosti, slaba cirkulacija, konstipacija, glavobolja, stres, slabost
imunolokog sustava, brz govor, potekoe disanja - astma, bolovi u
zglobovima i kostima, ogranieni pokreti, krutost, gubitak pamenja,
nesanica i problemi sa spavanjem, nestabilnost funkcije tijela i uma, emo-
cionalna i mentalna nestabilnost, paraliza, problemi sa ivcima itd.
10.2.2 imbenici koji pogoravaju vatha doshu:
Potiskivanje prirodnih nagona (stolica, urin, erekcija, kaljanje itd.), uzi-
manje obroka prije nego je prethodni probavljen, prekasni odlazak na
spavanje, preglasni govor, prekomjeran fiziki rad i vjebe, prekomjeran
boravak na hladnome, prekomjerne brige, strah, tuga, post, ivot u hlad-
noj, vjetrovitoj i kinoj klimi
10.2.3 Hrana i okusi koji pogoravaju vatha doshu:
Suha hrana, dehidrirana hrana, krekeri, ips, suho voe, hladni napici,
kava, hrana koja napuhava (grah, slanutak itd.), ljuta, gorka i trpka hra-
na, sirovo povre, suho i nezrelo voe
10.2.4 Tretman vatha poremeaja:
ivotne navike, prehrana i okusi koji su suprotni od prirode vatha doshe;
teka i topla hrana i napici; masna hrana i ulje u prehrani (npr. ghee-ma-
slo, sezamovo ulje, maslac, toplo mlijeko); zaini koji imaju zagrijavajua
svojstva (dumbir, papar); penica, ria; slana, slatka i kisela hrana openi-
to; tretmani i masaa toplim uljima, tople ili vrue kupke, sunanje
10.2.5 Karakteristike vatha prakriti:
Osobe e biti sitne grade, mrave, suhe i fiziki slabe. Tijelo i ekstremiteti
su im hladni i ne znoje se previe. Nee podnositi hladnu klimu. Imaju
promjenjiv apetit i probavu, suhu i hrapavu kou, prominentne tetive i
vene (ilave osobe). Kosa, nokti i koa bit e im suhi i skloni pucanju, a
oi takoer suhe. Za njih je karakteristina i smanjena dlakavost, te brzi
pokreti i govor. Vrlo se lako emocionalno uznemire, promjenjivog su
raspoloenja i impulzivno reagiraju. Vitalna sila, snaga i izdrljivost su im
slabe, a ivotni vijek kratak.
Specifine kvalitete osoba vatha konstitucije:
1.Manjak
masnoe
sitna grada, nizak ili patuljast rast, hrapav promukao glas,
skoro nikada ne spavaju
2. Lakoa lagan i nekonzistentan korak, pokreti i akcije
3. Pokredjivost
nestabilni zglobovi, neprestani pokreti oiju, obrva, glave,
ramena, ruku i nogu
4. Obilje govorljivost, prominentnost krvnih ila i tetiva
5. Brzopletost
brzina u realizaciji ideja i planova, pri pojavi prvih problema
velika razdraljivost, brzina u prosuivanju (svianje -
nesvianje), brzo shvaanje i zaboravljanje
6. Hladno manjak topline, este prehlade, drhtavica i ukoenost
7. Grubost otra kosa, gruba koa lica i tijela, grubost ruku, nogu i lica
8. Suhoa pucanje koe i organa, krepitacije u zglobovima
10.3 Pittha dosha
Rije pittha dolazi od sanskrtske rijei pinj, koja znai neto to sjaji. U
svojoj filozofiji podrazumijeva neto to probavlja i asocira na u ute
boje. Smatra se vatrom unutar tijela. Rekli smo kako je u pitti dominan-
tna agni-mahabhuta, odnosno element vatre. Pittha u tijelu upravlja svim
kemijskim i metabolikim procesima, apsorpcijom, asimilacijom i pro-
bavom, te je zaduena za ouvanje i odravanje topline tijela. Daje koi
i oima boju i sjaj. Odgovorna je za utu boju tijela. O njoj ovisi i osjeaj
gladi, odnosno apetit. Omoguuje mentalne aktivnosti, razmiljanje i
prosudbe. Psiholoki izaziva osjeaj ljutnje, mrnje i ljubomore. Dijelovi
i produkti tijela u kojima je pittha dominantna su: krv, limfa, znoj i elu-
dac.
Pittha dosha dijeli se na pet vrsta:
Pittha Mjesto u tijelu Funkcija
Problemi i bolesti
i n r a l
1. Pacaka eludac i tanko crijevo probava problemi probave
2. Ranjaka jetra, guteraa stvaranje krvi anemija, utica
3. Sadhaka srce
pamenje i ostale
mentalne funkcije
nestabilnost
4. Alocaka oi vid problemi vida
5. Bhrajaka koa boja i sjaj koe
leukoderma i
druge bolesti koe
10.3.1 Znakovi poveane pittha doshe:
osjeaj arenja po cijelom tijelu, slabost, vrtoglavica, ljutnja, nepovezan
govor, znojenje, utica, ute bjeloonice, anemija, osip i upala koe,
problemi s vidom, problemi probave, garavica. Poremeaj pittha doshe
uzrokuje 40 vrsta razliitih poremeaja i bolesti u tijelu
40 pittha bolesti:
1. Vruina
2. Opekline
3. Osjeaj peenja
4. Osjeaj vruine
5. Putanje pare" (od napetosti)
6. Kiselo tucanje, podrigivanje
7. Osjeaj peenja u grudima
8. Osjeaj peenja u tijelu
9. Osjeaj peenja u ramenu
10. Prekomjerna temperatura
11. Prekomjerno znojenje
12. J ak miris tijela
13. Otra bol
14. Povlaenje krvi iz periferije u unutarnje organe
15. Gubitak miine mase
16. Osjeaj peenja koe
17. Pucanje koe
18. Svrab koe
19. Urtikarija
20. Crveni mjehurii na koi
21. Tendencija krvarenjima
22. Crvene otekline
23. Zeleni odsjaj koe
24. ukasti odsjaj koe
25. Plavi madei
26. Herpes
27. utica
28. Gorak okus u ustima
29. Miris krvi u ustima
30. J ak miris iz usta
31. Prekomjerna ed
32. Nezadovoljstvo
33. Stomatitis
34. Faringitis
35. Konjunktivitis
36. Upala crijevne sluznice
37. Upala penisa
38. Krvarenja
39. Nesvjestica
40. ukast i zelenkast odsjaj u oima, urinu i stolici
10.3.2 imbenici koji pogoravaju pittha doshu:
ljutnja, prekomjerna izloenost suncu i vatri (bilo kakvom izvoru
topline), strah, umor, neredovito uzimanje hrane, ljetno razdoblje tije-
kom kojeg je pittha dosha poviena
Hrana i okusi koji pogoravaju pittha doshu:
ljuta, kisela i slana hrana, alkoholna pia; vrua hrana i ona koja iza-
ziva osjeaj arenja i otrine; ocat, jogurt, kiselo vrhnje, sir; teka, masna
i prena hrana; kava; nezrelo i kiselo voe
10.3.3 Tretman pittha poremeaja:
hrana i okusi koji su gorki, slatki, trpki; hladna pia, hrana koja je umje-
reno teka i masna, izlaganje hladnom vjetru i mjeseini, izbjegavanje
tuiranja i kupanja u vruoj vodi, putanje krvi, esto tuiranje (hladnom
vodom)
10.3.4 Karakteristike pittha prakriti konstitucije
Osobe imaju dobar apetit i brz metabolizam, esto su edne. Fizika
snaga, izdrljivost i vitalnost su im vee nego kod vatha, ali manje nego
kod kapha konstitucije. Tijelo i miii umjereno su im razvijeni, a arterije
i kosti umjereno prominentne. Ne podnose toplinu. Nestrpljivi su i vrlo
se lako naljute. Koa im je topla kao i tijelo, odnosno ekstremiteti. Koa
im obiluje madeima, rano se bora, ali ipak ne kao u vatha tipova. Osobe
pittha konstitucije imaju neugodan kiseo zadah iz usta. Naginju elavosti
i preranom sijeenju. ivot im je na svim poljima umjeren (snaga, velii-
na, znanje, bogatstvo itd.). ivotni im je vijek takoer umjeren.
10.3.5 Pittha atributi i specifine kvalitete osobe pittha konstitucije:
1. Vruina
openito nepodnoenje vruih svari, vrue lice, crni madei,
prekomjerna glad, preuranjene bore, preuranjeno sijeenje i elavost,
njena grada
2. Otrina
jaka probavna mo, konzumiranje velikih koliina hrane i pia,
nemogunost suoavanja s tekim ivotnim situacijama
3. Fluidnost mlohavost miia i zglobova, pomanjkanje znoja, urina i stolice
4. Miris u podruju pazuha i u ustima, te openito intenzivan miris tijela
5. Ljut i kiseo okus nedostatak sjemena, seksualne elje i elje za djecom
10.4 Kapha dosha
Kapha doshom dominiraju jala i prithvi mahabhuta. Opisuje se kao:
hladna, teka, stabilna, masna, sluzava. Ona je snaga i sila koja daje struk-
turu. Njezino ime dolazi od korijena sanskrtske rijei shlish, koja znai
to to dri stvari zajedno". Kapha se ponekad naziva i shleshma. Daje
koherentnost struktura i daje strukturu svemu, od atoma i molekula, pa
sve do kostiju. Daje snagu, stabilnost i izdrljivost na fizikom i psiholo-
kom nivou, te daje kapacitet emocionalnog ivota. Emocije poput ljuba-
vi, suosjeanja, razumijevanja, oprosta, lojalnosti i strpljivosti odlika su
kapha doshe. U tijelu je odgovorna za rad obrambenog sustava. U sluaju
prekomjernog rada vatha i pittha doshe, kapha je tu da smanji i kontroli-
ra njihovu aktivnost.
Dijelovi tijela u kojima je kapha dominantna:
1. Glava
2. Vrat
3. Grudni ko
4. Zglobovi
5. Gornji dio eluca
6. Masnoa u tijelu
U tijelu postoji pet vrsta kapha doshe:
Kapha Lokacija Funkcija Poremeaj ili bolest
1. Kledaka eludac
izluuje probavne sokove i
pomae probavu
poremeaji probave
2. Avalambaka srce daje snagu udovima lijenost
3. Bodhaka jezik okus poremeaj okusa
4. Tarpaka srce podrava ulne organe
gubitak pamenja i poremeaj
rada osjetilnih organa
5. Slesaka zglobovi podmazivanje zglobova
bol u zglobovima i gubitak
funkcije zglobova
10.4.1 Znakovi poremeaja kapha doshe:
Blijedost, prekomjerna teina, svrab, oticanje i edemi, poveana sluz u
tijelu, pospanost, lijenost. Kapha u tijelu izaziva 20 razliitih vrsta pore-
meaja i bolesti.
20 Kapha bolesti:
1. Anoreksija
2. Otekline i edemi
3. Prekomjerno spavanje
4. Srameljivost
5. Prekomjerna teina
6. Lijenost
7. Sladak okus u ustima
8. Slinjenje
9. I zbacivanje sluzi
10. Prekomjerno luenje sekreta (izluevine)
11. Gubitak snage
12. Nemogunost probavljanja
13. Sluz u srcu
14. Sluz u grlu
15. Krutost krvnih ila
16. Guavost
17. Debljina
18. Potisnuta snaga probave
19. Urtikarija
20. Bljedoa oiju, urina i stolice
imbenici koji pogoravaju kapha doshu:
Spavanje tijekom dana, hladnoa, prejedanje, preslana i preslatka
hrana, proljetno razdoblje u kojem je kapha dosha poveana
Hrana koja pogorava kapha doshu:
Slatka i hladna hrana i pie, riba, meso, mlijeko, eer, openito te-
ka, masna i prena hrana
10.4.2 Tretman kapha poremeaja:
Topla i lagana hrana i pia; hrana kuhana na pari; hrana koja ima stimu-
lativno djelovanje - ljuta s puno zaina, posebno tijekom zime; hrana i
okusi koji su alkalini, trpki, gorki i ljuti; vjebe, hodanje, izlaganje sun-
evim zrakama i toplini; tople kupke, masaa s vruim uljima
10.4.3 Karakteristike kapha konstitucije
Osobe imaju snano, veliko i stabilno tijelo, jaku muskulaturu i kosti,
veliku vitalnost i izdrljivost. Koa im je masna, vlana i meka. To su
letargine osobe, imaju slab apetit i rijetko osjeaju e. ivotni im je
vijek dug.
10.4.4 Kapha atributi i specifine kvalitete osobe kapha konstitucije
Osobina opis
1. Masnoa masnoa organa
glatkoa koe i organa
ugodan, prijatan izgled i dobar ten
poveana koliina sjemena, elja za seksom i elja za djecom
vrstoa, nabijenost i stabilnost tijela
2. Glatkoa
3. Mekoa
4. Slatkoa
5. vrstoa
Osobi na opis
6. Gustoa
"ugodna popunjenost", ne mora ukljuivati debljinu, ali moe,
te okruglost svih organa
7. Sporost sporost pri radu, jelu i pokretima
8. Stabilnost sporost pri inicijalnom pokretu i kretnjama
9. Teina stabilnost tijela
10. Hladnoa
nedostatak osjeaja gladi i edi, izostanak znojenja i osjeaja
vruine
11. Viskoznost vrstoa zglobova
12. J asnoa zadovoljstvo, srea, mekoa glasa
10.5 Ostali konstitucijski tipovi
Konstitucijski tipovi koji su sastavljeni od dvije doshe imaju kvalitete
i jedne i druge skupine. Ako je rije o pittha-kapha prakriti, obino je
pittha naglaena, odnosno dominantna u konstituciji. Pri izboru reima
prehrane i ivotnog stila mora se voditi rauna o dominantnoj doshi, ali
radi odravanja balansa valja obratiti panju i na manje zastupljenu doshu
u konstituciji.
10.6 Sama prakruti
Osoba kojoj je konstitucija uravnoteena na svim poljima ima sama
prakriti ili uravnoteenu prirodu. Samo takvu osobu moemo smatrati
osobom idealnog zdravlja. Takva e osoba biti uravnoteena i osjeat e
snagu i vitalnost na svim poljima ivota. To je osoba koja jednako moe
podnijeti sve suprotnosti i razliitosti u nainu ivota, klimi, prehrani i na
jednak nain podnosi hladnou, vruinu i druge klimatske uvjete. Osoba
sa sama prakriti konstitucijom u stanju je probaviti velike koliine teke
hrane, ali i podnositi gladovanje i post. Ne pada pod utjecaj bolesti i uvi-
jek je vedrog raspoloenja, sretna i zadovoljna.
10.7 Vikruti
Rekli smo kako konstitucija prakriti ostaje nepromijenjena cijeli ivot.
U idealnim uvjetima vaa bi konstitucija trebala ostati nepromijenjena,
odnosno njezino bi priroeno stanje trebalo biti u ravnotei. Meutim,
neprestana interakcija s okolinom utjee na nau konstituciju. Pod utjeca-
jem bilo vanjskih ili unutarnjih imbenika tijelo nastoji odrati ravnoteu
uroene konstitucije. Vae trenutano stanje tijela zove se vikruti i ono bi
trebalo odraavati vau prakriti to je vie mogue. Vaa vikruti govori o
mogunosti borbe vaeg tijela za odranjem vae uroene prakriti. Ako se
vae trenutano stanje (vikruti) u velikoj mjeri razlikuje od vae uroene
konstitucije (prakriti), to ukazuje na stanje nestabilnosti, odnosno nerav-
notee, i takvo stanje moe izazvati odreenu bolest. Sto se vie vae tre-
nutano stanje vikruti razlikuje od vae prakriti, to ste vie u neravnotei
ili bolesni. Ayurveda nas ui kako vikruti moemo promijeniti nainom
ivota i prehrane da bismo postigli stanje nae uroene prakriti, odnosno
zdravlja. Objasnit u to na primjeru temperature vaega tijela. Vaa je
prirodna temperatura tijela stanje vae prakriti, a vaa trenutana tem-
peratura jest vikruti. Ako trite po sunanom vremenu, vaa e prirodna
temperatura porasti (vikruti) i ako je sve u redu, vratit e se u prethodno,
prirodno stanje (tijelo je tu razliku uravnoteilo). Kad se temperatura ne
bi vratila u normalno stanje, mogla bi izazvati bolest. Vikruti je vae tre-
nutano stanje koje odstupa od vae uroene konstitucije prakriti i ako se
ono ne moe uravnoteiti, nastat e poremeaj ili bolest. Ayurvedski lije-
nik prvo utvruje vau prakriti, a potom vikruti, i tako pristupa lijeenju.
Takav je pristup vrlo individualiziran i cjelovit. Ne reagiraju sve osobe
jednako na razne utjecaje, pa ak da im se postavi jednaka dijagnoza",
one se mogu tretirati na sasvim drukije naine. Takav pristup i nain
lijeenja modernim rjenikom nazivamo holistikim, odnosno cjelovitim
pristupom. J edino takvim cjelovitim i strogo individualiziranim pristu-
pom moemo trajno doprinijeti ovjekovom zdravlju. Na takav nain
uzimamo u obzir multidimenzionalni bitak svakoga pojedinca i ponovno
dovodimo neuravnoteene energije u stanje ravnotee i harmonije, pri-
donosei tako cjelovitom zdravlju pojedinca.
11. POGLAVLJE: Kraljevstvo uma i onkraj uma
11.1 Priroda uma
Razliite su filozofske kole odreivale prirodu uma. Na sanskrtu um je
manas, i to je openito najea rije za um koja se koristi u indijskoj filo-
zofskoj misli. Manas dolazi od korijena rijei man, to znai razmiljati.
Znamo da je um instrument za razmiljanje, instrument spoznaje. Um na
sanskrtu ima bezbroj sinonima. J edan je od njih i hridaya (srce), a srce je
sjedite uma. Svaki sinonim opisuje razliite funkcije i aspekte uma. Tako
su i um i srce meusobno povezani. Npr. kada ste jako nervozni, anksio-
zni, nemirni i ne moete spavati, istovremeno se vrlo esto razvijaju simp-
tomi palpitacije (lupanja) srca. Velika mentalna ili emocionalna aktivnost
poput tuge, ljutnje ili razdraljivosti moe poremetiti rad srca, tako da
i nije udno to upravo danas biljeimo porast broja takvih simptoma i
bolesti. U razvijenim su zemljama bolesti srca ubojica" broj jedan, a to
ukazuje na nae unutarnje stanje nemira, nezadovoljstva, apatije, ljutnje,
tuge itd. Um je sam po sebi neiv, ali nam se ini ivim zbog njegovog
doticaja s atmom (duom), koja je sveprisutna kozmika svijest. Mi misli-
mo da je um iv jer se poistovjeujemo s njim u svakodnevnom ivotu,
mislei da smo mi um. Spomenuli smo kako smo mi purusha, a um je
dio prakriti, prirode. U ayurvedi ne postoji nita to nema svijesti, rije
je samo o razlici u stupnju razvijenosti uma i osjetila. Pet osjetila vanjski
su instrumenti percepcije. Osjetila su ta koja dolaze u dodir s vanjskim
svijetom preko osjeta vida, dodira, mirisa, zvuka i okusa, te dalje odailju
podraaje vanjskoga svijeta prema unutarnjim instrumentima percepcije.
Unutarnji instrumenti percepcije su manas, citta, buddhi i ahamkara.
Manas je taj koji odreuje prirodu vanjskoga objekta. Citta dalje prenosi
poruku egu (ahamkara), koji odreuje je li vanjski podraaj dobar ili lo
za njega. Potom ego alje poruku inteligenciji (buddhi), koja razluuje i
odluuje hoete li reagirati na vanjski podraaj ili ne. Um posjeduje tri
kvalitete (triguna): sattva, rajas i tamas. One odreuju njegovu prirodu i
omoguuju odreene mentalne kapacitete.
Um je prema kvalitetama i svojstvima klasificiran u nekoliko skupina:
1. Ksipta um, koji je veinom usredotoen na vanjske manifestacije u
prirodi
2. Mudba um, ima tendenciju adharmikog ponaanja, nemoralnog
ponaanja i djelovanja, prekomjernog spavanja, neznanja (opeg i
filozofskog)
3. Viksipta um nije u mogunosti prepoznati dobra djela, virtuoznost,
znanje itd.
4. Ekagra um je koncentriran na nemoralne radnje
5. Niruddba umu su sve mentalne aktivnosti prestale biti aktivne i
nalazi se u svom prirodnom stanju mira i spokojstva
11.1.1 Mentalna ili umna konstitucija - manasa prakriti
Umne ili mentalne karakteristike pojedinca dijele se na sattviku, rajastiku
i tamastiku, tri osnovne kvalitete prirode (prakriti). Priroda se sastoji od
kombinacije tri gune. Dominantna e se karakteristika odraziti na razna
mentalna stanja i svojstva, nain ponaanja i openito sve aspekte poje-
dineva ivota. Sattvika um osloboen je bilo kakve neravnotee i odli-
kuje se istoom (fizikom i mentalnom), svjesnou, religioznou (na
djelima i u primjeru), ljubavlju prema istini itd. Rajastika um okarakte-
riziran je egom, ponosom, privuen je moi, prekomjernim djelovanjem
itd. Tamastika um pokazuje karakteristike manje inteligencije, tromosti,
sporosti, lijenosti, depresije itd.
11.1.1.1 Karakteristike pojedinca sattvika uma:
1. Brahma - osoba posjeduje umne karakteristike Brabme:
mentalna i fizika istoa, samokontrola; mo razluivanja, materi-
jalnog i duhovnog znanja; mo izraavanja, pamenja; nedostatak
poude, ljutnje, pohlepe, ega, ljubomore i netolerantnosti; jednako
se ophodi prema svim stvorenjima
2. Arsa - osoba posjeduje umne karakteristike rsis (svetaca):
religiozna osoba, predana molitvi, svetim ritualima i celibatu; ljuba-
znog ponaanja, osloboena ega, vezanosti, ljutnje, mrnje i pohlepe;
intelektualna savrenost i elokventnost; mo razumijevanja i pame-
nja
3. Aindra - osoba posjeduje umne karakteristike Indre:
mo i autoritarnost govora; izvoenje svetih rituala; hrabrost, snaga,
savrenost, dalekovidnost; predanost odreenom radu - poslu, zara-
ivanje na pravilan nain i u pravoj mjeri; pravilno koritenje mogu-
nosti zadovoljenja elja
4. Yamya - osoba posjeduje umne karakteristike Yame:
pravilno se slui organima akcije, poinje radnje u pravi trenutak,
spremnost za poetak poslova; pamenje, nevezanost, slobodna od
zavisti, mrnje, neznanja (u svakom smislu)
5. Varuna - osoba posjeduje umne karakteristike Varune:
hrabrost, strpljivost, istoa (na svim razinama); slijeenje i prakti-
ciranje religijskih uenja i rituala; ljubav prema sportovima u vodi;
odbojnost prema zlim radnjama, ljutnji i dr.; zadovoljstva na pravom
mjestu i na pravi nain
6. Kaubera - osoba posjeduje umne karakteristike Kubere (bog bogatstva):
posjedovanje materijalnih dobara, luksuza, asti; neprestano provo-
enje virtuoznih djela; zadovoljavanje elja na pravilan nain, isto-
a, zadovoljstvo uivanja materijalnih dobara
7. Gandharva - osoba posjeduje umne karakteristike Gandharve:
ljubav prema plesu, pjevanju, glazbi; vjetina izraavanja (proza, poe-
zija, prie i epovi); koritenje lijepog nakita
11.1.1.2 Karakteristike i kvalitete pojedinca rajastika uma
1. Asura - osoba posjeduje umne karakteristike Asura:
hrabrost, okrutnost, zavist, zastraujua je, nemilosrdna, uiva u
samohvali, uzdizanju i slavljenju same sebe
2. Raksasa - osoba posjeduje umne karakteristike Raksasa:
metolerantnost, neprestana ljutnja, nasilnost, konzumiranje nevege-
tarijanske prehrane
3. Paisaka - osoba posjeduje umne karakteristike Paisaka:
zainteresiranost za ene, nezdrave ivotne navike i sklonost neistoi
(na svim planovima), kukaviluk i straljivost
4. Sarpa (zmija) - osoba posjeduje umne karakteristike zmije:
hrabrost kod osjeaja nadmoi i kukaviluk u obrnutoj situaciji; brze
reakcije, pretjerano uivanje (u bilo emu)
5. Praita (gladni duh) - osoba posjeduje umne karakteristike gladnih
duhova:
pretjerana elja za hranom; djeluje bez razluivanja; pretjerana
pohlepa i lijenost, ovisnost
6. Sakuna (ptica) - osoba posjeduje umne karakteristike ptica:
prekomjerna vezanost, neredovito uzimanje hrane
11.1.1.3 Karakteristike pojedinca s tamastika umom
1. Pasava (ivotinja) - osoba posjeduje umne karakteristike ivotinja:
manjak inteligencije; puna mrnje; prekomjerno seksualno uivanje;
prekomjerno spavanje
2. Matsya (riba) - osoba posjeduje umne karakteristike ribe:
kukaviluk, manjak inteligencije, pohlepa za hranom, nepostojanost
3. Vanaspatya (biljke) - osoba posjeduje umne karakteristike povra:
indolentnost, nepokretljivost, nepostojanost mentalnih kapaciteta
U ayurvedi su opisani tipovi ljudi koji posjeduju odredene umne
kapacitete. Ayurveda zna da ovjek s odreenim umnim karakteristika-
ma posjeduje odreene mogunosti i ogranienja umnog, tj. mentalnog i
osjeajnog karaktera. Tri gune sa svoje tri vrste umne konstitucije vrlo su
vane jer daju umne kapacitete svakom pojedincu , te jednako tako odre-
uju tri osnovne kvalitete svega u prirodi.
11.2 Tri stanja uma i turiya
Ayurveda smatra da je um veliine jednog atoma, a to smo rekli da je
najmanji, nevidljivi dio materije (anu). Um kroz svoje kanale (manovaha
srote) putuje po cijelom tijelu. Signali i informacije o vanjskom svijetu
putuju do inteligencije (Buddhi) koja je odgovorna za odgovarajuu reak-
ciju. Um posjeduje tri kvalitete: sattvu, rajas i tamas. Sattva e omoguiti
nesmetan i ist prijenos osjetilnih reakcija, u smislu jasnoe primanja
podraaja. Rajas jasnoa podraaja biva zamagljena umom koji je domi-
nantan. Dominacija tamasa doprinijet e jo veoj zamagljenosti informa-
cija i podraaja zbog pasivnosti tamasa. Sattva takoer omoguuje dobar
prijem bez iskrivljene slike. Rajas e uiniti reakcije zamagljenima zbog
ljutnje i arogancije. Tamas e potpuno zamagliti funkcije uma i u tom su
sluaju prijam i slika loi, tj. dobiva se potpuno iskrivljena slika stvarnosti
na svim razinama. Reakcije e biti obojene karakteristikom neznanja i
potpunog mraka u svakom pogledu. Sattva, rajas i tamas spadaju u dome-
nu uma i prirode. Turiya ili etvrto stanje transcendira prirodu, odnosno
um, i spada u supersvijest.
Tri stanja uma su:
1. J agrata ili budno stanje
2. Svapna ili stanje sna (sanjanje)
3. Susupti ili stanje dubokog sna.
Ovome u indijskoj filozofiji nalazimo pojam turiya ili stanje izvan
domene uma - supersvijest (pa u naslovu pie tri stanja uma i turiya).
Osoba sa sattvika kvalitetama uma (vidi 11.1.1.1.) moe dosei zadnja
dva stanja uma, susupti i turiya. Veina ljudi pod utjecajem svakodnevnog
ivota i stresa moe dosei samo prva dva stanja uma. U drugome stanju
uma (stanju obinog sna) osoba ne postie potpun uinak spavanja. To je
jednako tako razlog zato se ljudi pod stresom ne mogu poteno odmo-
riti, te su openito u porastu poremeaji vezani za neadekvatan odmor i
spavanje. Odredeni pojedinci, yogiji, mogu dosei etvrto stanje uma ili
turiya stanje.
11.3 San i snovi
Kada se um umori od svih vanjskih podraaja koje prima putem osjetila,
vraa se u svoje prirodno stanje ili mjesto poinka. O kvaliteti i domi-
nantnosti triguna ovisit e i kvaliteta naega sna. Trigune se izmjenjuju u
prirodi tijekom 24 sata. Tako sattva guna dominira vremenom od 4 do
8 ujutro i od 16 sati do 20 sati naveer, raja guna dominira od 8 do 16,
a tamas od 20 sati do 4 sata ujutro. Ako ovjek slijedi prirodne procese
promjena guna u prirodi, bit e u skladu s prirodom i uinit e dobro
svome snu i odmoru, a time i cjelokupnom zdravlju. No ili tama pri-
rodno je stanje tamasa. Rano jutro prirodno je stanje sattve. Stoga je jako
bitno slijediti prirodne procese ako elimo biti dobrog zdravlja i bistra
uma. Naime, doba tamasa (ili na hrvatskom jeziku doba tame) prirodno
je odreeno vrijeme za poinak i odmor, te je potpuno logino da ovjek
provodi to vrijeme spavajui. Danas je uobiajeno da se spava u vremenu
koje je prirodno odreeno za rad pa ovjek ostaje budan duboko u no,
koja je predviena za odmor i spavanje. Na taj nain pojedinac postupno
mijenja prirodu uma i izaziva razne poremeaje na fizikoj razini jer mije-
nja prirodne tijekove energija. Zato i priroda uma osobe koja ostaje budna
nou dobiva karakteristike tamasa ili tame. J edna od glavnih karakteristi-
ka uma noi jest neznanje. Znamo kakve se sve radnje ine pod okriljem
noi, a sve te radnje spadaju u domenu djelovanja tamasa. U Sushruta
Samhiti pie da e ovjek, ako spava na pravilan nain, tj. ako se pravilno
odmori, prevenirati bolesti, posjedovati jasnou uma, biti e odgova-
rajue snage i dobro graen, blagoslovljen materijalnim bogatstvom i
ivjet e sto godina. Ostajui budan do duboko u no ovjek poveava
tamasike kvalitete, a tamas e se poveavati i ako predugo spava ujutro,
u vrijeme sattve ili rajasa. Ako ovjek pati od kronine nesanice, mogu se
pojaviti razni poremeaji i bolesti poput bola u tijelu, loe probave i kon-
stipacije, zijevanja i drugih vatha poremeaja. Naravno, kako ayurvedski
tretman svemu pristupa individualno, tako i ljudima, ovisno o njihovim
bolestima i poremeajima, preporuuje ili nespavanje nou ili nespavanje
danju. Npr. kod velikih poremeaja kapha doshe, odnosno prekomjerne
teine, osoba ne bi trebala spavati nou, a danju ne smije spavati poslije
jela. ovjeku se tijekom spavanja javljaju snovi koji mogu biti izazvani
razliitim uzrocima. Osobom kojom dominiraju rajas i tamas, dominiraju
i snovi te kvalitete, odnosno osoba kojom dominira sattva vrsto e spa-
vati bez snova. Yogiji ili osobe koje su se podvrgle duhovnim praksama
manje spavaju jer njihovim snom dominira sattva guna, te im treba manje
vremena za odmor. Naravno, i oni ponekad imaju snove, ali njihovi sno-
vi proizlaze iz sattva gune i drukijeg su karaktera (npr. vizije, duhovna
vodstva i si.). Osobe iji su kanali po kojima putuje um (manovasha srote)
zahvaeni djelovanjem tridosha (vatha, pittha, kapha) proivljavat e sno-
ve ovisno o tome koja dosha dominira njihovim umom.
Postoji sedam tipova snova:
1. Drsta je san koji se temelji na iskustvu osjeta vida tijekom budnog
stanja (osoba sanja ono to je vidjela)
2. Sruta je san koji se temelji na iskustvu osjeta sluha tijekom budnog
stanja (osoba sanja o onome to je ula)
3. Anubhuta je san koji se temelji na iskustvu proivljenom u budno-
me stanju
4. Prarthita je san koji se temelji na eljama za vrijeme budnog stanja
5. Kalpita je san koji se temelji na mislima za vrijeme budnoga stanja
6. Bhavika je san proroanskog karaktera
7. San koji se sanja zbog neravnotee tridosha.
Ve smo rekli kako o ravnotei tridosha i dominaciji odreene doshe
ovisi i kvaliteta sna. Osoba s dominantnom vatha doshom imat e pore-
meen i kratak san, odnosno patit e od nesanice. Osoba kojoj su doshe u
neravnotei i koja je pod stresom moe imati none more. O kvalitetama
pojedinanih dosha ve smo govorili.
12. POGLAVLJE: Tkivni elementi, esencije i
metaboliki otpad
12.1 Dhatu ili tkivni elementi
Dhate su osnovni elementi od kojih je tijelo izgraeno, sveukupno ih je
sedam:
1. Rasa dhatu (plazma, ukljuujui limfu)
2. Rakta dhatu (formira krvne stanice, hemoglobin)
3. Mamsa dhatu (miino tkivo)
4. Meda dhatu (masno tkivo)
5. Asthi dhatu (kosti)
6. Majja dhatu (kotana sr)
7. Sukra dhatu (sperma ili ovum)
Termin sapta dhatu znai sedam tjelesnih tkiva ili tkivnih elemenata.
Rije dhatu dolazi od sanskrtske rijei koja ima znaenje neega to ulazi
u formaciju strukture tijela. Korijen daa (dha) ima znaenje neega to
daje podrku. Svih se sedam dhatua sastoje od pet panchamahabhuta.
Npr. u rasa dhatu dominira jala-mahabhuta, u rakta dhatu dominantna
je tejas-mahabhuta, a u asthi dhatu dominira vayu mahabhuta. Ayurveda
tono opisuje na koji se nain stvaraju tkivni elementi i kako je svaki od
sedam pojedinanih dhatua stvoren od prethodnog po redoslijedu slo-
enosti tkiva. Tako, na primjer, kada konzumiramo hranu, ona odlazi u
probavni trakt, a u tankome crijevu prelazi u tekuinu koja se u ayurvedi
naziva ahara rasa ili esencija, bit hrane. Pomou ahara rasagni (koncept
agni opisat emo poslije, svaki dhatu ima svoj agni) ahara rasa ili esencija
hrane pretvara se u rasa dhatu ili plazmu, prvi i najjednostavniji element
ili tkivo. Zatim se rasa dhatu pomou rasagni pretvara u rakta dhatu (krv-
ne stanice"!. ti. sliedee tkivo i tako dalje sve do same esencije svih tkivnih
elemenata, odnosno sukra dhatu. Sukra dhatu (sjeme, sperma ili ovum)
najfinija je supstancija tijela i odgovorna je za proizvodnju ojasa. Ojas ne
svrstavamo ni u jedan dhatu jer je on esencija svih prethodnih.
12.2 Dhatu bolesti
Svaki od dhatua se nalazi u ljudskom tijelu u odreenoj proporciji, i ako
im se narui prirodna ravnotea, u tijelu e doi do poremeaja, odnosno
bolesti.
DHATU BOLEST
Rasa
anoreksija, groznica, impotencija, gubitak probavne snage, prerano sijeenje,
prerane bore, lo okus u ustima, osjeaj teine, slabost, zaepljenost kanala u tijelu
itd.
Rakta
kone bolesti, crveni vjetar (erizipel), akne, menoragija, stomatitis, poveanje
slezene, tumori, apsces, utica, gliste, leukoderma, svrab, osip itd.
Mamsa
tumor, glaukom, bradavice, gangrena, guavost, odreeni tipovi konih bolesti,
upale limfnih vorova
Meda
slatki okus u ustima, osjeaj peenja u ekstremitetima, suhoa u ustima, suhoa
grla i nepca, osjeaj peenja u tijelu, e, osjeaj umrtvljenosti pojedinih organa
Asthi
zubobolja, bol u kostima, hipertrofija kotanog tkiva, patoloke promjene kose i
noktiju
Majja bol u runom zglobu, opa slabost, apsces malih zglobova ake
sterilnost, impotencija, nemogunost stvaranja zdravih i jakih potomaka, stvaranje
djece kratkog ivotnog vijeka i deformirane djece
Rekli smo kako je sukra dhatu krajnji produkt svih dhatua u tijelu.
Kao takav, igra najvaniju ulogu u naem zdravlju i zdravlju buduih
pokoljenja. Tijelo je nastalo iz sukra dhatua. Nauk yoge govori o velikoj
vanosti sukra dhatua i zagovara ouvanje i kontrolu sukra dhatua, odno-
sno kontrolu seksualne energije. Ayurveda u poglavlju o stilu i nainu
ivota spominje vanost kontrole seksualnog ivota.
Svaki pojedini dhatu sastoji se od bezbroj paramanua koji nose
strukturu i funkciju tijela. Svaki paramanu sastoji se od mnotva kanala
(suksma srote) kroz koje se hrani (fizikom, materijalnom i suptilnom
hranom, odnosno energijom), opskrbljuje suptilnim energijama i rjeava
otoadnih tvari (nusnrodukataV
12.3 Ojas
Ojas je esencija svih sedam dhatua (tkivnih elemenata). Postoje dvije vrste
ojasa: paraojas i aparaojas. Koliina paraojasa u tijelu uvijek je jednaka.
Njegovo je sjedite u srcu, a njegova koliina od osam kapi se ne mijenja.
On je bijele, crvenkaste i ukaste boje. I najmanja promjena u koliini
paraojasa rezultira smru. Koliina aparaojasa promjenjiva je i kod nekih
bolesti smanjena (dijabetes). Njegovo je sjedite u ilama koje izlaze iz
srca, a koliina mu je pola anjali (anjali = koliina koja stane u spojene
ake). O ojasu ovise sve nae funkcije, hormonalni sustav i autoimunolo-
ki sustav, te je njegova koliina izravno povezena s naim zdravljem. Ojas
nam osigurava osobnu karizmu, magnetizam i auru koja sjaji iz pojedinca.
U bliskoj je povezanosti sa shukra dhatuom. Yogijske tehnike uzdravanja
od seksualnih odnosa, odnosno ejakuliranja usmjerene su ouvanju ojasa.
Neprimjereni, odnosno nekontrolirani seksualni ivot vodi gubitku ojasa
koji izaziva niz zdravstvenih posljedica. U Charaka Samhiti navedeni su
znakovi i simptomi gubitka ojasa: strahovi, konstantna slabost, brige,
bolesti osjetilnih organa (bol), gubitak veselja itd.
12.4 Mala
U naemu tijelu zbog uzimanja hrane i metabolikih procesa nastaju
odredeni otpadni nusprodukti koje nazivamo mala. Ayurveda navodi dvi-
je vrste otpadnih tvari: ahara mala (otpadni produkti hrane) i dhatu mala
(otpadni produkti tkiva, elemenata). Ahara mala ukljuuje feces (puris-
ha), urin (mutra) i znoj (sveda). Dhatu mala ukljuuje izluevine iz uiju,
nosa, oiju, mlijenu kiselinu, ugljini dioksid, mrtve stanice koe, nokti-
ju i kose. Otpadne tjelesne tvari imaju vanu ulogu u ouvanju zdravlja i
sve dok se odrava balans i normalno luenje otpadnih tvari (pramana),
njihova kvaliteta (guna) i funkcija (karma) odrava normalno stanje tijela
i zdravlje. Ako doe do poremeaja luenja otpadnih tvari u bilo kojem
od triju segmenata, odnosno prevelikog (vriddhi) ili premalog luenja
(ksaya), u tijelu e doi do poremeaja, odnosno bolesti. Sve otpadne tva-
ri iz tijela moemo svrstati u skupinu predominantne mahabhute, s tim
dn se i one same sastoie od svih net el emenata.
Problemi koji nastaju prevelikim ili premalim stvaranjem otpadnih tvari:
Mala
(nusprodukt, otpadni
materijal)
Vriddhi
(poveano stvaranje)
Ksaya
(smanjeno stvaranje)
Feces (stolica)
poveanje tjelesne teine, jai bol
u leima
probavne smetnje, konstipacija,
osteoartritis, smanjena razina
elektrolita (kalija i kalcija)
Urin
poremeaji funkcije mjehura,
upale, preesto mokrenje,
bubreni kamenac, bol u
abdomenu
smanjena koliina urina, ed
Znoj
preveliko znojenje, gljivine
infekcije, niska tjelesna
temperatura
smanjeno znojenje, suha koa,
osjeaj peenja, visoka tjelesna
temperatura
Gore navedene simptome moemo osjetiti pri prevelikom ili pre-
malom izluivanju otpadnih tvari iz tijela. Ako osoba ima problema s
konstipacijom, ona nee imati probleme samo probavnog trakta, ve i
probleme s drugim tjelesnim sustavima. Ayurveda pridaje veliku vanost
radu probavnog trakta i redovitom pranjenju crijeva, te se prije bilo
kakvog tretmana osigurava pravilan rad probavnog trakta. Postoje bolesti
kod kojih je uspostava pravilnog rada probavnog trakta od vitalnog zna-
enja. Upravo nepravilan rad probavnog trakta izaziva kronine bolesti
poput astme, artritisa, bronhitisa itd. J ednako se tako i kod paralize i
neurolokih oboljenja poput ishijadikusa tretmanima osigurava pravilan
rad probavnih organa i redovita stolica. Pravilan rad organa za probavu
osigurava optimalno zdravlje, dok njihov nepravilan rad uzrokuje mnoge
kronine bolesti.
13. POGLAVLJE: Kanali cirkulacije
13.1 Srota - kanali cirkulacije
Cijelo ljudsko tijelo proeto je kanalima kroz koje cirkuliraju dosha, dha-
tu i malas. Kako na fizikom, tako i na suptilnim tijelima (opis poslije)
postoje kanali kroz koje putuje pranavayu. Zdravlje e ovisiti o prohod-
nosti kanala na fizikom i na suptilnom nivou. Ako doe do blokade ili
premalog, odnosno prevelikog toka energije u pojedinom kanalu, dolazi
do akumulacije toksinih supstancija koja uzrokuje poremeaj metabo-
lizma u dhatuima. Upravo se pravilnom dijagnozom poremeaja rada
odredenoga kanala otkriva priroda i daljnji tijek bolesti, odnosno nain
lijeenja. U Charaka Samhiti opisano je 13 kanala cirkulacije (srote).
Drugi autori dodali su jo tri srote koje su povezane s fenomenima lakta-
cije, menstruacije i putevima misli, odnosno uma.
Prva tri kanala povezuju tijelo s okruenjem preko zraka, hrane i
vode (ulaz i izlaz). Sljedeih je sedam kanala povezano sa sedam tjelesnih
tkiva (sapta dhatu). Sljedea tri kanala izbacuju otpadne tvari iz tijela, a
posljednja su tri kanala povezana s laktacijom, menstruacijom i kanalima
djelovanja uma.
Poredak srota:
1. Prana vaha srote kanali su kojima putuje prana vayu
2. Anna vaha srote kanali su kojima putuje hrana
3. Udaka vaha srote kanali su kojima putuje voda
4. Rasa vaha srote kanali su kojima putuje plazma i limfa
5. Rakta vaha srote kanali su kojima putuju krvne stanice i hemoglo-
bin
6. Mamsa vaha srote kanali su kojima putuju miini produkti
(opskrba i nusprodukti)
7. Meda vaha srote kanali su putem kojih se opskrbljuju razliita
masna tkiva
8. Asthi vaha srote kanali su putem kojih se opskrbljuju kosti i koji
odnose nusprodukte
9. Majja vaha srote kanali su putem kojih se opskrbljuju kotana sr i
ivci (ukljuujui mozak)
10. Sukra vaha srote kanali su kojima putuje sperma i ovum (jajna
stanica)
11. Purisha vaha srote kanali su kojima putuje feces
12. Mutra vaha srote kanali su kojima putuje urin
13. veda vaha srote kanali su kojima putuje znoj
14. Artava vaha srote kanali su kojima putuje menstrualna krv
15. Stanya vaha srote kanali su kojima putuje mlijeko (laktacija)
16. Mano vaha srote kanali su kojima putuju misli i sve to one uklju-
uju
Rekli smo da e poremeaj cirkulacije u odreenim kanalima rezulti-
rati pojavom bolesti. Poremeeni kanali (srote) i dhatus (tkiva) uzrokuju
poremeaj drugih kanala i upravo zbog toga dolazi do poremeaja dosha
(vatha, pittha, kapha). A s druge su strane i tridoshe odgovorne za pore-
meaje kanala i tkiva, te nastanak bolesti. ivotne navike koje ne dopri-
nose zdravlju dovode do poremeaja u funkcioniranju odreenih kanala.
U ayurvedi su propisane odreene ivotne navike koje podravaju pravil-
no funkcioniranje kanala, a openito je najvanije redovito uzimanje hra-
ne (u isto vrijeme), odravanje redovite stolice, nepotiskivanje prirodnih
nagona tijela i tjelesna aktivnost.
13.2 Polazita kanala (srota):
Srce je polazite kanala koji prenose vitalnu silu (prana vayu). Poremeajem
tih kanal a dolazi dn nrnbl ema s dahom
eludac i lijeva strana tijela polazite su kanala koji prenose hranu.
Poremeajem tih kanala dolazi do anoreksije, te problema s probavom i
povraanjem.
Nepce i guteraa polazite su kanala koji prenose vodu i ijim pore-
meajem dolazi do suhoe jezika, nepca, usana, grla, guterae i preko-
mjerne ei.
Mokrani mjehur i bubrezi polazite su kanala koji prenose urin, a
poremeajem tih kanala dolazi do problema s uriniranjem (prekomjerno
ili blokirano) i konzistencijom urina, te pojave guste mokrae i bola pri
uriniranju.
Crijeva i rektum polazite su kanala koji prenose feces, dok njihovim
poremeajem dolazi do problema sa stolicom (premalo i suha/ previe i
tekua).
Masno tkivo i dlani folikuli polazita su kanala koji prenose znoj, a
poremeaj tih kanala stvara probleme sa znojenjem (premalim ili preko-
mjernim), suhoom ili prekomjernom glatkoom koe i osjeajem pee-
nja.
13.3 Dhatu i polazita kanala koji ih prenose
U tabeli moete vidjeti polazite kanala koji prenose tkivne elemente
(dhatu).
DHATU POLAZI TE KANALA KOJ I I H PRENOSE
1. Rasa srce i deset kanala koji polaze iz srca
2. Rakta jetra i slezena
3. Mamsa tetive i koa
4. Medas bubrezi i omentum (potrbunica)
5. Asthi masno tkivo i gluteus
6. Majja kosti i zglobovi
7. Sukra testisi i pudenda (ene - vulva)
14. POGLAVLJE: Agni - probavna vatra
14.1 Probava i metabolizam
J edno od najvanijih mjesta po vanosti za postizanje zdravlja i dugoga
ivota u ayurvedi zauzima pojam agni (vatra). Agni je unutarnja vatra
koja pokree sve bioloke procese i transformira supstancije iz jednoga
oblika u drugi. Usko je povezan s metabolizmom i probavom. Hranu koju
konzumiramo u jednom obliku probavna vatra transformira u oblik koje
nae tijelo moe iskoristiti. Agni predstavljaju razliite vrste enzima koji
se nalaze u probavnom traktu, jetri i samim tkivnim elementima (dhatu).
U tijelu postoje etiri stanja i 13 vrsta probavnih vatri (agni). Jatharagni je
najhitniji, a jo ga zovu kosthaagni (kostha = probavni trakt) ili pachaka-
gni (pachana = kuhanje). O funkciji jatharagnija ovisi probavljanje hrane
koju konzumiramo i odvajanje sara (hranjivih tvari) od kitta (otpada).
Sve dok jatharagni pravilno radi, tijelo dobiva hranjive sastojke (sara)
koje moe iskoristiti na pravilan nain i takva se vrsta probavne vatre
naziva samagni. Sushruta Samhita ovako opisuje funkciju jatharagnija:
Jatharagni je uzrok ivota, boje koe, snage, zdravlja, entuzijazma,
vanjske pojave (aure), ojasa, tejasa, drugih agnija i prane. Prestanak rada
jatharagnija vodi u smrt. Njegov pravilan rad omoguuje pojedincu da
ivi dugo i zdravo. Njegov nepravilan rad donosi bolesti. Tako se jathara-
gni smatra najvanijim imbenikom odravanja zdravoga ivota.
Za osobu koja ima dobar samagni kaemo da puca" od zdravlja,
puna je snage i vitalnosti. Pachaka pittha energija je koja daje snagu pro-
bavi, dok agni obavlja ulogu vatre koja probavlja. Agni se pod utjecajem
pojaane pittha doshe moe pojaati i tada ga nazivamo tiksnagni. Takva
vrsta probavne vatre toliko je jaka da jednostavno spali hranu i njezine
sastojke, umjesto da je pravilno probavi. Osoba koja ima tiksnagni moe
probaviti i najteu hranu u kratkome periodu, te neprestano osjea glad.
Ponekad vatha dosha poremeti pravilan rad probavne vatre, koja onda
ima neujednaeno djelovanje, odnosno jedan dan dobro radi, dok drugi
dan radi slabo. Takva se vrsta probavne vatre naziva visamagni i izaziva
greve (kolike), konstipaciju i ostale probleme. J edan jako dobar primjer
za ovu vrstu probavne vatre nalazimo kod male djece koja kada jedu,
gutaju zrak, te tako dolazi do poremeaja vatha doshe koja izaziva kolike.
Ako kapha dosha poremeti svoju ravnoteu, probavna vatra zahvaena
kapha doshom toliko gubi na snazi da e joj biti teko probaviti i najma-
nju koliinu hrane. Takav agni naziva se mandagni. Kapha dosha svojom
kvalitetom (voda ili sluz) jednostavno ugasi probavnu vatru kao kada
kantom vode prelijete otvorenu vatru. Rad ostalih probavnih vatri ovisi o
jakosti i kvaliteti jatharagnija. Njegov e nepravilan rad zahvatiti i druge
probavne vatre, a rezultat e biti slabljenje i openito usporen rad meta-
bolizma. U takvom stanju organizam ne dobiva hranjive sastojke i hrana
se umjesto u sara, pretvara u amu (ama - neprobavljena hrana koja ima
toksino djelovanje).
Dhatvagniji ili enzimi koji se nalaze u tkivnim elementima odgovorni
su za fizioloke procese u svakom pojedinanom dhatu (svaki dhatu ima
svoj agni) i sveukupno ih je sedam. Oni pomau asimilaciji i transforma-
ciji hranjivih sastojaka dobivenih od bhutagni paka (paka = metabolika
transformacija). Pretvaraju hranjive sastojke u oblik koji mogu upotrijebi-
ti tkivni elementi (dhatu). Dhatvagniji igraju kljunu ulogu u formiranju
osnovnih tkivnih elemenata (dhatu) jer bez njihovog pravilnog rada ne
moe nastati nijedan dhatu. Rasa ne moe nastati iz neprobavljene hra-
ne. Tijekom procesa asimilacije uz pomo ovih probavnih vatri stvara se
otpadni materijal.
Dhatu otpadni materijali koji se stvaraju poslije djelovanja agni:
DHATU otpadni materijali koji se stvaraju poslije djelovanja agni
Anna (hrana) stolica i urin
Rasa sluz, sputum (kapha)
Rakta u (pittha)
Mamsa izluevine iz uiju, oiju, usta, nosa i korijena kose
Medas znoj
Asthi kosa i nokti
Majja supstancija koja se nalazi u oima, stolici i koi
Sukra nema otpadnog produkta
Mahabhutagni, kojih ima pet, povezani su s panchamahabhutama i
pretvaraju vanjske (egzogene) mahabhute u unutarnje (endogene), odnosno
reguliraju daljnju probavu i asimilaciju mahabhuta koje nalazimo u hrani.
Prije bilo kakvog ayurvedskog tretmana, neovisno o vrsti bolesti, utvr-
uje se stanje unutarnje vatre i ako je potrebno, prvo se uspostavlja pra-
vilan rad probavne vatre. Kao to smo rekli, bez pravilnog rada probavne
vatre neemo postii eljene rezultate uspostave ravnotee, odnosno
zdravlja. Veina lijekova u ayurvedi stimulativno djeluje na rad unutarnjih
vatri. J ednako tako, postoji i vrsta terapije (panchakarma) kojom se posti-
e eliminacija otpadnih tvari (ama) i uspostavlja normalno funkcioniranje
probavne vatre. U ranim je godinama ivota probavna vatra slaba, ali se
s godinama pojaava uspostavljajui bolju probavu i metabolizam, a to
potpomae rast i razvoj tijela. Poslije etrdesete godine ivota probavna
vatra stabilizira svoj rad, sve do ezdesetih, kada poinje postupno slabjeti
i tijelo ne dobiva dovoljnu koliinu hranjivih tvari pa to uzrokuje starenje.
O pravilnom radu probavne vatre ovisi brzina naega starenja, vitalnost,
izgled, vanjtina, sjaj, tjelesna temperatura, rad imunolokog sustava,
inteligencija itd. Normalnim radom probavne vatre svi toksini, bakterije i
virusi bivaju eliminirani i uniteni. Pravilan rad probavne vatre osigurava
pravilnu probavu i eliminaciju, a time i dobro zdravlje.
etiri stanja probavne vatre:
Stanje probavne vatre
(agni)
1. Samagni
2. Tiksnagni
Simptomi Status
pravilan rad probavnog sustava ujednaen rad tridosha
i metabolizma
probavlja i najvee koliine i
preesto uzimane hrane. Poslije
probave javljaju se vruina i
osjeaj peenja (garavica),
gorui osjeaj u grlu, nepcu i
agni pod utjecajem pittha doshe
biva pojaan, probavlja i najteu
hranu i uzrokuje neutaivu glad
probava je promjenjiva,
ponekad spora, ponekad
, ,,. normalna, a ponekad stvara , - , , ,
3.Visamagni .. , , , , agni zahvaen vatha doshom
distenziju abdomena, bol sa
grevima, proljev, teinu,
nadutost, dizenteriju, kruljenje
nemogunost probavljanja
i najmanje koliine hrane, agni zahvaen kapha doshom
4. Mandagni osjeaj teine abdomena i mo probavne vatre smanjena
glave, kaalj, dispnea, osjeaj zbog utjecaja kapha doshe
slabosti tijela
14.2 Ama-toksini
Ama je poremeaj koji nastaje nepravilnim radom probavne vatre, odno-
sno probave i metabolizma. Vezuje se za nepravilan rad dhatvagnija. Kada
probavna vatra tkivnih elemenata (dhatvagniji) ne radi pravilno, dolazi
do nakupljanja otpadnih tvari u tjelesnim kanalima. Takvo nakupljanje
otpadnih tvari postaje toksino i uzrokuje pojavu bolesti.
Ako se ama, odnosno toksini pravovremeno ne eliminiraju, uzrokuju
bolesti u est razliitih stadija:
1. Sancaya (nakupljanje): to je pojam koji podrazumijeva nakupljanje
ame u odredenom kanalu, a koje uzrokuje blokadu i nedovoljnu
opskrbljenost hranjivim sastojcima.
2. Prakopa (agravacija): vatha, pittha i kapha doshe putuju po cije-
lome tijelu kroz vlastite kanale cirkulacije. Nakupljanje toksina
u kanalima onemoguuje normalan protok i izaziva poremeaj
doshe.
3. Prasara (irenje): dosha kojoj je onemoguen normalan protok
skree u druge kanale i iri se u dijelove tijela u kojima ne bi tre-
bala biti.
4. Sthana-samsraya (lokalizacija): dosha koja je preusmjerena u druge
kanale, dospjevi u druge dijelove tijela, uzrokuje bolest. U ovom
se stadiju ve manifestiraju poetni simptomi bolesti.
5. Vyakti (manifestacija bolesti): bolest je vidljivo nastupila sa svim
svojim simptomima.
6. Bheda (diferencijacija): manifestirana bolest preuzima oblik vatha,
pittha ili kapha bolesti.
Naalost, moderna medicina ne moe otkriti zaetak poremeaja ili
bolesti u poetnom stanju neravnotee. Moderni medicinski nauk otkri-
va bolest tek kad se ona manifestira na fizikome tijelu. Na taj nain ne
postoji mogunost prevencije razvitka poetne neravnotee, a kada se
bolest manifestira na fizikome tijelu, obino se ve dobro ukorijenila i
zauzela svoje poloaje". Moderna medicina tada obino poinje rat sa
simptomima bolesti, to esto prerasta u igre bez granica", jer originalna
bolest mijenja svoje oblike, mijenja svoje vanjske ogrtae" prikrivajui
prvobitno stanje stvari i pravi uzrok. Svatko koga vanjski ogrtai" bole-
sti zavedu te se upusti u borbu sa simptomima, ve je unaprijed izgubio
rat.
Ama, odnosno toksini u tijelu, mogu se eliminirati na nekoliko nai-
na. Postom ili lijekovima koji potenciraju rad probavne vatre poput um-
bira, crnoga papra i dugoga papra. Ove tri biljke zajedno ine lijek pod
nazivom trikatu. Takav se postupak neutraliziranja toksina zove samana
ili terapija olakavanja. Ama se moe neutralizirati i izbaciti iz tijela
procesom koji se zove sodhana ili eliminacijska terapija. Lijekovi koji se
ovdje koriste obino imaju, izmeu ostalog, i laksativno djelovanje. Vrlo
popularno sredstvo koje se koristi u tu svrhu jest triphala ili tri ploda triju
biljaka (haritaki, bibhitaki i amalaki). Eliminacijska terapija postie uvijek
bolji uinak od neutralizirajueg oblika terapije jer se njome iz tijela izba-
cuju otrovi i doshe koje su izazvale bolest, dok u drugom sluaju poreme-
ene doshe ostaju u tijelu te mogu ponovno uzrokovati bolest.
15. POGLAVLJE: Kombiniranje hrane ili samyoga
15.1 Ayurveda i pravilna prehrana
Danas kada ovjek trpa" i baca" sve u sebe, nije ni udo to su kro-
nine bolesti u stalnom porastu. Ayurveda kae kako je jedan od glav-
nih imbenika u ouvanju zdravlja nain ivota i pravilna prehrana.
Naime, segment pravilne kombinacije hrane u sebi sadri oba imbenika.
Osvre se na ovjekov nain ivota, odnosno njegov odnos prema hrani.
Ayurveda kae kako svaki pojedinac mora prilagoditi prehranu svojoj
konstituciji i ivotnom stilu. Prirodno stanje probavne vatre nije jednako
kod svih konstitutivnih tipova. Razlikuje nas i posao kojim se bavimo i
uvjeti u kojima radimo. Danas svi radimo u izrazito stresnim uvjetima
i to svakako ima utjecaj i na stanje probavne vatre. Hrana koju konzu-
miramo pod utjecajem stresa ili jakih emocija postaje toksina. Hrana i
raznovrsne namirnice koje unosimo u tijelo razlikuju se prvenstveno po
okusima (rasa), zatim po potenciji hrane (virya), okusu ili stanju poslije
djelovanja metabolizma (vipaka) i po specifinom djelovanju (prabhava).
Moramo znati kako sve te karakteristike pojedinanih namirnica nisu
meusobno kompatibilne kada ih uzimamo u isto vrijeme. Drugim rije-
ima, hrana koju konzumiramo u looj meusobnoj kombinaciji ima vrlo
loe djelovanje na nas. Takva se hrana ne moe probaviti te se nakuplja u
naem sustavu u obliku otrova (ama) koji jednostavno kolaju naim tije-
lom uzrokujui razne probleme. Taloenjem tih otrova u naim organima
ili dijelovima tijela nastaju i kronine bolesti. Razne tzv. alergije, astma i
reumatizam samo su neki od problema koji nastaju zbog nekompatibilno-
sti hrane koju konzumiramo. Navedeni zdravstveni simptomi i problemi
nastaju zbog poremeaja unutarnje vatre (agni) do kojeg je dolo upravo
pogrenim kombinacijama hrane. U indijskoj se tradicionalnoj kuhinji
koriste zaini koji potenciraju rad probavne vatre poput umbira, karda-
mnma. kumina, nanra itd. Mnoei se zaini indiiske kuhinie u avurvedskoi
medicini koriste kao lijek i kao sredstva stimuliranja probavnih procesa.
Mi u naim krajevima nemamo naviku koritenja nikakvih zaina osim
papra i soli, tako da je utjecaj loih kombinacija za nas jo pogubniji. U
ayurvedi se za neke kombinacije hrane kae da su ak i smrtonosne, npr.
konzumiranje iste koliine meda i masla. Med se smatra nektarom, ali
zagrijan postaje otrov. Zagrijani med pretvara se u ljepljivu masu koja
se vee za stjenke krvnih ila te tako blokira cirkulaciju. J ednako tako,
premda se neke vrste voa mogu kombinirati s odredenom hranom, voe
openito ne treba konzumirati s drugom hranom ni nakon jela jer u tom
sluaju moete imati probleme poput napuhanosti, vjetrova i garavice, ili
ak oboljeti od nekih kroninih bolesti (npr. dijabetesa). Voe se obino
konzumira prije obroka te valja priekati barem 20 - 40 minuta (ovisno
o vrsti voa) prije konzumiranja druge hrane. Takoer izbjegavajte jesti
podgrijanu hranu ili kuhanu hranu ostavljenu za drugi dan. Takva hrana
ima toksina svojstva i tarrtasiko djelovanje. Sva hrana koja je industrij-
ski obraena i procesirana takoer ima tamasiko djelovanje. Kada se u
ayurvedi za neku hranu kae da je tonik, misli se na prirodni i nezagaeni
oblik te hrane. Poput mlijeka koje je nektar, ali homogenizirano i pasteri-
zirano mlijeko ima tamasiko djelovanje. Mlijeko, vrhnje i jogurt nemojte
jesti naveer, odnosno poslije zalaska sunca. Naime, mlijeko i mlijeni
proizvodi stvaraju sluz i blokiraju kanale u tijelu. Inae mlijeko ima
alkalna svojstva, ali kada proe kroz industrijsku obradu, postaje kiselog
djelovanja. Openito su sve industrijski obraene namirnice kiselog dje-
lovanja. Zato bismo trebali uzimati namirnice u to prirodnijem obliku,
nezagaene i bez industrijske obrade. Sve se to odnosi i na ulja, koja su
dobra samo ako su nerafinirana. Hrani se pridaje velika vanost jer je ona
ili lijek ili otrov. Iz hrane se izgrauju vae misli i vae tijelo.
15.2 Vrste nekompatibilne hrane (viruddha ahara):
1. Deshaviruddha je hrana koja ima karakteristike suprotne mjestu
u kojem ivimo. Drugim rijeima, ovjek bi trebao konzumirati
hranu koja raste u njegovom podneblju. Danas zbog utjecaja glo-
balizacije postoji godinja opskrba namirnicama koje svojim podri-
jetlom ne odgovaraju podneblju potroaa.
2. Kalavirddha je hrana ija konzumacija nije u skladu s vremenom,
odnosno trenutanim godinjim dobom.
3. Agniviruddha je hrana koja je u suprotnosti s vaim trenutanim
stanjem probavne vatre. Znai, ako imate manjak probavne vatre i
jedete jaku hranu, neete je moi probaviti i to e imati utjecaja na
vae zdravlje.
4. Satmyaviruddha je hrana koja odgovara mjestu i vremenu, ali nije
u suglasju s osobom. Dakle, hrana koja ne odgovara vaem konsti-
tutivnom tipu.
5. Aniladiviruddha je hrana koja stvara neravnoteu tridosha u tijelu.
6. Veerayaviruddhi je hrana koja je razliita po potenciji. To se odnosi
na hranu koja ima suprotne potencije, kao npr. toplu (ushna virya)
i hladnu (sita virya) potenciju.
7. Kosthaviruddhi je hrana koja djeluje u suprotnosti s probavnim
organima.
8. Avasthaviruddha je hrana koja je kontraindicirana u stanjima
poput gladi i loe probave ili nakon obroka.
9. Vipakaviruddha je hrana koja je u suprotnosti s metabolikim pro-
cesima promjene okusa (vipaka) u trenutku konzumiranja.
10. Pramana viruddha je hrana koja je dobra za vae tijelo, ali u kom-
binaciji s drugom hranom djeluje poput otrova.
11. Swabhava viruddha je hrana koja je u suprotnosti s vaom kon-
stitucijom.
15.3 Nekompatibilna hrana i njezine kombinacije
u ayurvedi
Mlijeko u kombinaciji sa:
bananama (najgora kombinacija), ribom, mesom, lubenicom,
dinjom, kiselim voem (trenje, vinje), jogurtom, kruhom s kvas-
cem.
J aja u kombinaciji sa:
voem, sirom, ribom, mlijekom (najgora kombinacija), mesom,
ioeurtom.
J ogurt u kombinaciji sa:
kiselim voem, lubenicom, dinjom, sirom, ribom, mesom, mlije-
kom (najgora kombinacija), vruim napicima, namirnicama koje
sadre krob.
Limun u kombinaciji sa:
mlijekom, krastavcima, rajicom, jogurtom.
Kukuruz u kombinaciji sa:
groicama, datuljama, bananama.
Namirnice poput krumpira, rajice, paprike, patlidana, ilija sa:
lubenicom, dinjom, krastavcem, mlijenim proizvodima.
Lubenica i dinja sa:
svime, a posebno mlijenim proizvodima.
Voe openito nije dobro ni u jednoj kombinaciji s drugom hranom,
uz iznimku voa i vrsta hrane koje imaju jednak okus (rasa), potenci-
ju (virya) i jednak okus poslije djelovanja metabolizma (vipaka).
Mahunarke sa:
voem, sirom, mlijekom, mesom, jogurtom.
Namirnice koje sadre krob - razne vrste povra i voa, brano,
krumpir, mahunarke, kruh sa:
mlijekom, jajima, bananama, datuljama.
Nekompatibilne kombinacije najbolje je potpuno izbjei. Kako biste
umanjili njihovo djelovanje, moete u hranu dodati zaine koji pospjeu-
ju rad probavne vatre (poput umbira, papra, kumina, korijandra itd.).
J ednako tako, moete uzeti komadi dumbira s vrlo malo soli prije obro-
ka kako biste stimulirali probavnu vatru. Hrana s alkalnim djelovanjem
ima stimulirajue djelovanje na probavnu vatru. Alkalno djelovanje imaju
openito voe i povre. Hrana koja ima kiselo djelovanje jest ona koja
stvara i uzrokuje zdravstvene probleme. Zapravo sva hrana koja je prola
kroz industrijsku obradu ima kiselo djelovanje i zbog toga nije dobra za
zdravlje. ak je i suvremena znanost otkrila vezu izmeu kiselosti krvi
i kroninih bolesti. Konzumiranje tople vode tijekom jela ili iza njega
pospjeuje probavu. Nemojte piti hladnu vodu ili neka druga pia poslije
obroka jer ona gase" probavnu vatru. Zapravo, idealno bi bilo da jednu
treinu eluca napunite hranom, drugu treinu vodom, a zadnju ostavite
praznu. Nemojte se prejedati, niti jesti prije nego to ste probavili nretho-
dan obrok jer time guite" probavnu vatru i smanjujete snagu probave.
Takoer nemojte jesti poslije zalaska sunca. Kao to smo rekli, energija
sunca nalazi se u vaemu tijelu u obliku probavne vatre. Kada je sunce u
zenitu, snaga probavne vatre najvea je te biste tada zapravo trebali uzeti
najobilniji obrok. Vrlo dobra zapadna teorija o nemijeanju ugljikohidra-
ta i proteina, proteina i masti, voa i ostale hrane, kiselog i slatkog voa,
ima uporite u ayurvedi.
16. POGLAVLJE: Grubomaterijalna i energetska
anatomija i ayurvedska akupunktura
16.1 Sthula shareera ili anatomija fizikog tijela
U ayurvedskoj medicini tijelo se dijeli na:
A) Angas - dijelovi tijela kojih je ukupno est (dvije ruke, dvije noge,
trup i glava).
B) Prathyangas - podijeljeni dijelovi tijela; est dijelova tijela dijeli se
na manjih 56 dijelova (npr. prsa, testisi, bedra itd.).
C) Pet senzornih i motornih ula (jnanendriya-adhisthanas): oi, ui,
nos, jezik i koa, koji korespondiraju s vidom, sluhom, njuhom,
okusom i opipom.
D) Karmendriya-adhisthanas: ruke, noge, genitalni organi, anus i
jezik.
E) Tjelesne upljine i otvori - postoji devet glavnih: dva oka, dva uha,
dvije nosnice, usta, anus i uretra. Brahma radra - otvor na fonta-
nelama (povezujemo ga sa krunskom akrom; poslije objanjeno).
Muko tijelo posjeduje deset otvora, ukljuujui brahma radru, a
ensko ima tri dodatna otvora: genitalni trakt i dvije dojke.
F) Koa: sedam slojeva koe (kola kirurgije opisuje est).
G) Lokomotorni sustav sastoji se od:
- Kosti: U Charaka Samhiti opisano je 360 kostiju, a u Sushruta
Samhiti samo 300 jer je ona iskljuila pojedine skupine poput
noktiju, okosnica itd.
- Sandhi (zglobovi): u tijelu ima 210 zglobova, od kojih se 68
nalazi u gornjim i donjim ekstremitetima, 59 u trupu i 83 u
ramenom obruu (supraklavikularnom dijelu). Zglobovi su
podijeljeni u dvije skupine: pokretni (cala sandhi) i nepokretni
(sthira sandhi).
- Mamsa (miii): postoji 500 miia u mukom i 520 u enskom
tijelu.
- Snayus (ligamenti): u ljudskom tijelu postoji 900 ligamenata,
od kojih se 600 nalazi u ekstremitetima, 230 u trupu i 70 u
podruju glave i vrata.
H) Neuroloki i vaskularni sustav:
Arterije (dhamani) i vene (sira): iako se meusobno razlikuju, njihovi
se nazivi esto rabe kao sinonimi (kao to je npr. u hrvatskome jeziku
sluaj s venama i ilama). Smatra se da dhamani i sira imaju podrije-
tlo u pupku (s obzirom na embrioloki nastanak).
Dhamani: sveukupno ih je 24.
Sira: sveukupno ih je 700, a od toga 40 glavnih koji se dalje dijele na
etiri skupine po deset (koje prenose vayu, pittha, kapha i rakta).
I) J ala (pleksusi): opisat emo ih poslije u dijelu akri.
J ) Nadiji (ivci): ivaca i njihovih ogranaka je 32.000, a kanala koji
prenose znoj 350.000. Prema yogi ljudsko tijelo posjeduje 72.000 nadija,
ali tu su ukljueni i suptilni energetski kanali.
K) Asaya (organi):
Ukupno ih je sedam: organ za vayu (vathasaya), pitthasaya (uni
mjehur), kaphasaya (plua), raktasaya (jetra i slezena), amasaya (elu-
dac), pavkasaya (crijevo) i mutrasaya (mokrani mjehur). ene jo
imaju maternicu ili garbhasayu.
Kostha (organi koji obnaaju istu ili slinu funkciju) - odreeni orga-
ni prsa i abdomena zajedniki se nazivaju kostha.
L) Kala: serozne i mukozne membrane koje se nalaze izmeu poje-
dinih organa nazivaju se kale; muko tijelo ima sedam tipova, a
ensko tri dodatna.
16.2 Marme (vitalni centri)
O marmi, odnosno vitalnim energetskim centrima opisanim u ayurvedi,
na zapadu se malo zna. Sushruta Samhita opisala je 107 marmi u tijelu.
Nalaze se na mjestima gdje se miii, tetive, arterije, vene, kosti i zglobovi
susreu. To su istovremeno i sjecita tridoshe u tijelu. Marme obnaaju
vrlo vanu ulogu u tijelu i njihova povreda moe izazvati razliite ooslie-
dice po zdravlje, pa ak i trenutanu smrt. Tijekom operacija ta bi se
mjesta morala izbjegavati, jer povredom vitalnog centra moemo izazvati
trenutanu smrt ili ona moe nastupiti poslije, ovisno o vanosti vitalnog
centra. U zapadnoj se medicini operacije izvode bez znanja o tim vitalnim
centrima. Ponekad i najmanje i najjednostavnije operacije zavravaju smr-
u, to moemo objasniti povredom vitalnog ivotnog centra. Marme su
podijeljene u pet kategorija po vrstama tkiva u kojima se nalaze:
1. Mamsa marma - ima ih 11 i nalaze se u miiima
2. Sira marma - ima ih ukupno 41 i nalaze se u krvnim ilama
3. Snayu marma - ima ih ukupno 27 i nalaze se u ligamentima i teti-
vama
4. Asthi marma - ima ih ukupno 8 i nalaze se u kostima
5. Sandhi marma - ima ih ukupno 20 i nalaze se u zglobovima.
Podjela marmi na pet kategorija prema posljedicama eventualne povrede:
1. Sadhya (trenutana) pranhara (fatalno) marma - povreda ovih
centara uzrokuje trenutanu smrt; ima ih 19 i njima vlada element
vatre.
2. Kalantara (kroz neki period) pranhara marma - povreda ovih cen-
tara uzrokuje smrt nakon nekoga vremena, sveukupno ih je 33 i
njima vlada element vode.
3. Vishalayaghna marma (salya = strani objekt) - povreda ovih cen-
tara ne zavrava smru, osim ako sredstvo ranjavanja nije izvaeno
iz mjesta povrede (npr. strijela ili no); sveukupno ih je tri; u slua-
ju povrede javljaju se otekline, upala i umrtvljenost mjesta povre-
de, dok vaenje sredstva ranjavanja izaziva veliko krvarenje i smrt;
njima vlada element zraka (vjetra).
4. Vaikalyakara marma (vaikaykar = nemogunost, invalidnost) -
povreda ovih centara uzrokuje invalidnost i ukupno ih je 44; njima
vlada element zemlje.
5. Rujakara marma (ruja = bol) - povreda ovih mjesta uzrokuje akut-
nu bol, osam ih je i njima vlada element etera.
Klasifikacija marmi u odnosu na lokaciju na tijelu:
1. Gornji ekstremiteti - ukupno 22 (u svakoj ruci po 11 centara)
2. Donji ekstremiteti - ukupno 22 (u svakoj nozi po 11 centara)
3. Glava i vrat - ukupno 37 centara
4. Prsa - ukupno 9 centara
5. Abdomen - ukupno 3 centra.
6. Leda i trup - ukupno 14 centara
Marme na gornjim ekstremitetima:
1. Kshipra - marma koja se nalazi u ligamentu; dvije su i nalaze se
izmeu palca i kaiprsta; povreda ovoga centra izazvat e smrt
nakon dueg vremenskog perioda; ova marma kontrolira rad plu-
a i stvaranje plazme.
2. Talhridaya - marma koja se nalazi u miiu; dvije su i nalaze se u
sredini dlana po liniji srednjeg prsta; povreda ovoga centra izazvat
e smrt uslijed nepodnoljivog akutnog bola ili smrt nakon dueg
vremenskog perioda; ova marma kontrolira energetski sustav ita-
vog tijela, jednako tako plua i srce.
3. Kurcha - marma koja se nalazi u ligamentu; dvije su i nalaze se na
bazi palca; povreda ovoga centra izazvat e smrt zbog nepodnolji-
vog akutnog bola ili smrt nakon dueg vremenskog perioda; ova
marma kontrolira vid, neuroloku energiju glave (vatha i prana).
4. Kurchshira - marma koja se nalazi u ligamentu; dvije su i nalaze
se u korijenu palane kosti iznad runog zgloba; povreda ovoga
mjesta izazvat e akutni bol, oteklinu ili dugotrajnu povredu; ova
marma kontrolira vid i probavnu vatru.
5. Manibandha - marma koja se nalazi u runom zglobu blie pala-
noj kosti; sveukupno su dvije; povreda ovih centara uzrokuje bol i
gubitak funkcije zgloba; ova marma kontrolira vyana vayu i funk-
ciju kostiju (asthivaha srote).
6. Indravasti - marma koja se nalazi u miiu; dvije su i nalaze se na
dorzalnoj (gornjoj) strani ruke; ispod tog se centra nalaze ulnarna
arterija i medijalni ivac; povreda izaziva smrt nakon dueg vre-
menskog perioda; ova marma kontrolira probavni sustav.
7. Kurpara - marma koja se nalazi u zglobu lakta; sveukupno su dvi-
je; povreda ovoga centra prouzrokovat e gubitak funkcije podlak-
tice; ova marma kontrolira krv i cirkulaciju.
8. Ani - marma koja se nalazi u ligamentu i tetivi; dvije su i nalaze se
tri prsta iznad lakta na tetivi bicepsa; povreda ovoga centra prou-
zrokovat e upalu ili gubitak funkcije ruke; ova marma kontrolira
cirkulaciju vode (udakavaha srote), odnosno rad bubrega i gute-
rae.
9. Urvi - marma koja se nalazi u krvnoj ili; dvije su i nalaze se na
polovini nadlaktice na mjestu brahijalne arterije i vene; povreda
ovoga centra prouzrokuje gubitak funkcije ruke; ova marma kon-
trolira plazmu, cirkulaciju vode i vyana vayu.
10. Lohitaksha - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su
dvije i nalaze se na poetku podpazuha, brahijalne arterije, ulnar-
nog i medijalnog ivca; povreda ovoga centra uzrokuje paralizu
i atrofiju; ova marma kontrolira plazmu, limfni sustav i vyana
vayu.
11. Kakshadhara - marma koja je locirana u ligamentu; sveukupno
su dvije i nalaze se iznad gornjeg ruba podpazuha na pektoralisu;
povreda ovoga centra uzrokovat e paralizu cijele ruke; ova mar-
ma kontrolira miini sustav, posturu i vyana vayu.
Marme donjih ekstremiteta:
1. Kshipra - marma koja se nalazi u ligamentu; dvije su i nalaze se
izmeu palca i prvog nonog prsta; povreda ovog mjesta uzroko-
vat e paralizu cijele noge i smrt nakon dueg vremenskog perio-
da; ova marma kontrolira limfni i respiratorni sustav, srce i plua.
2. Talhridaya - marma koja se nalazi u miiu; dvije su i nalaze se u
gornjoj sredini plantarne strane stopala po sredini srednjega prsta,
na mjestu plantarne arterije i medijalnog i lateralnog plantarnog
ivca; povreda ovoga mjesta uzrokovat e smrt zbog nepodnolji-
vog akutnog bola ili smrt nakon dueg vremenskog perioda; ova
marma kontrolira respiratorni sustav, apana vayu i donji dio tijela,
ispod pupka.
3. Kurcha - marma koja se nalazi u ligamentu; sveukupno su dvije i
nalaze se na medijalnoj strani plantarne strane, na mjestu tarzome-
tatarzalnog ligamenta; povreda ovoga mjesta uzrokovat e visee
stopalo; ova marma kontrolira sve osjete i prana vayu.
4. Kurchashira - marma koja se nalazi u ligamentu; sveukupno su
dvije i nalaze se na plantarnoj strani odmah ispod skonog zgloba;
povreda ovoga mjesta uzrokovat e otok i upalu zgloba; ova mar-
ma kontrolira miini sustav, posturu, agni.
5. Gulpha - marma koja se nalazi u zglobu; dvije su i nalaze se na
skonom zglobu; povreda ovoga mjesta uzrokovat e frakturu,
dislokaciju zgloba i bol; ova marma kontrolira vyana vayu, medo-
vaha, asthivaha i sukravaha srote.
6. Indravasti - marma koja se nalazi u miiu na sredini potkoljenice;
povreda ovoga mjesta uzrokuje smrt nakon dueg vremenskog
perioda; ova marma kontrolira probavni sustav.
7. J anu - marma koja se nalazi u zglobu; sveukupno su dvije i nalaze
se na koljenom zglobu; povreda ovoga mjesta uzrokovat e gubi-
tak funkcije potkoljenice; ova marma kontrolira jetru, slezenu i
guterau.
8. Ani - marma koja se nalazi u ligamentu i tetivi zgloba; dvije su i
nalaze se tri prsta iznad janu marme; povreda ovoga mjesta uzro-
kovat e gubitak funkcije na nozi; ova marma kontrolira cirkulaci-
ju tkivnih tekuina prema dolje i metabolizam vode.
9. Urvi - marma koja se nalazi u krvnoj ili na sredini natkoljenice;
sveukupno su dvije; povreda ovog mjesta uzrokovat e miinu
atrofiju i paralizu; ova marma kontrolira plazmu i metabolizam
vode, kapha doshu, odnosno element vode u tijelu.
10. Lohitaksha - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su
dvije i nalaze se dva prsta bono od simfize u femoralnom tro-
kutu; povreda ovoga mjesta uzrokuje gubitak funkcije noge; ova
marma kontrolira plazmu, krv i limfni sustav.
11. Vitapa - marma koja se nalazi u ligamentu; dvije su i nalaze se
u ingvinalnoj regiji bono od skrotuma; povreda ovoga mjesta
uzrokovat e oligospermiju i esto mokrenje.
Marme koje se nalaze na leima i kukovima:
1. Katiktaruna - marma koja se nalazi u kostima; sveukupno su dvije
i nalaze se na dva i pol prsta bono iznad trohantera; povreda ove
marme uzrokovat e smrt nakon dueg vremenskog perioda; ova
marma kontrolira kotani sustav i lijezde znojnice.
2. Kukundara - marma koja se nalazi u zglobu; dvije su i nalaze se na
lateralnoj strani sakrokokcigealnog zgloba; povreda ovoga mjesta
uzrokovat e povredu ishijalnoga ivca i paralizu; ova marma kon-
trolira cirkulatorni sustav, menstrualnu krv, ojas i apana vayu.
3. Nitamba - marma koja se nalazi u kostima; sveukupno su dvije i
nalaze se jedan prst iznad kukundara marme; povreda ove marme
uzrokuje smrt u duem vremenskom periodu; ova marma kontro-
lira plazmu, limfni sustav i bubrege.
4. Parshar sandhi - marma koja se nalazi u krvnoj ili; dvije su i nala-
ze se na lateralnom dijelu lumbosakralnog dijela; povreda ovoga
mjesta uzrokovat e smrt u duem vremenskom periodu; ova mar-
ma kontrolira nadbubrenu lijezdu, jajnike, annavaha, purishava-
ha i pranavaha srote.
5. Vrihati - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su dvije;
nalaze se izmeu lopatica, tri prsta iznad donjeg ruba lopatice na
unutranjem rubu; povreda ovog mjesta izaziva smrt nakon dueg
vremenskog perioda; ova marma kontrolira trei energetski centar
(chakra), pittu, vyana vayu, plazmu i limfni sustav.
6. Ansaphalak - marma koja se nalazi u kostima; dvije su i nalaze se
na leima na mjestu medijalnog gornjeg ruba lopatice; povreda
ovoga mjesta uzrokovat e gubitak funkcije gornjih udova; ova
marma kontrolira dini sustav, prana vyana vayu i etvrti energet-
ski centar.
7. Ansha - marma koja se nalazi u ligamentu; sveukupno su dvije
i nalaze se izmeu vrata i ramena, jedan prst bono od petog
vratnog kraljeka; povreda ovoga mjesta izaziva gubitak funkcije
gornjih udova; ova marma kontrolira peti energetski centar, udana
vayu i mozak.
Marme na vratu i glavi:
1. Nila - marma koja se nalazi u krvnoj ili; dvije su i nalaze se na
lateralnoj strani donjeg dijela dunika; povreda ovih mjesta prou-
zrokovat e nijemost i gubitak osjeta okusa; ova marma kontrolira
udana vayu, govor, tiroidnu lijezdu.
2. Manya - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su dvije
i nalaze se jedan prst ispod i iza zgloba donje eljusti; povreda
ove marme uzrokuje nijemost, gubitak osjeta te funkcije govora i
vakanja; ova marma kontrolira plazmu, krv, cirkulatorni sustav,
kaphu zaduenu za slinu, udana vayu.
3. Matruka - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno ih je
osam (na svakoj strani vrata po etiri); nalaze se u karotidnoj arte-
riji; povreda ovih mjesta prouzrokuje trenutanu smrt; ova mjesta
kontroliraju cirkulaciju krvi iz srca prema glavi, udana vayu i iv-
ani sustav.
4. Krukatika - marma koja se nalazi u zglobu; dvije su i nalaze se u
podruju spoja glave i vrata, na mjestu prvog vratnog kraljeka;
povreda ovih mjesta uzrokuje kvadriplegiju ili trenutanu smrt;
ova marma kontrolira udana vayu, posturu, cirkulaciju u glavi,
likvor.
5. Vidhura - marma koja se nalazi u ligamentu; sveukupno su dvije
i nalaze se iza i ispod uha; povreda uzrokuje povredu bubnjia i
ovisno o tome, privremenu ili potpunu gluhou; ova marma kon-
trolira sluh i prana vayu.
6. Phana - marma koja je smjetena u krvnoj ili; dvije su i nalaze se
na vanjskom rubu nosne upljine; povreda ovoga mjesta uzrokuje
gubitak njuha; ova marma kontrolira pranu, njuh, idu i pingalu.
7. Apanga - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su dvije
i nalaze se na vanjskom rubu oka; Povreda ovoga mjesta uzrokuje
gubitak vida; ova marma kontrolira osjet vida.
8. Avarta - marma koja se nalazi u zglobu; sveukupno su dvije i nala-
ze se u sredini obrva; povreda ovog mjesta uzrokuje gubitak vida;
ova marma kontrolira vathu, pranu i vid.
9. Shankha - marma koja se nalazi u kostima; sveukupno su dvije i
nalaze se u liniji obrva izmeu frontalnog dijela i uha u temporal-
noj regiji; povreda ovog mjesta uzrokuje smrt; ova marma kontro-
lira osjet dodira, apana vayu i vathu u debelom crijevu.
10. Utkshepa - marma koja se nalazi u ligamentu; dvije su i nalaze
se na mjestu gornjeg ruba une koljke; povreda uzrokuje trenu-
tanu smrt ako se marma probui; ova marma kontrolira vathu i
um, apana vayu, debelo crijevo i osjet mirisa.
l l .Sthapani - marma koja se nalazi u krvnoj ili izmeu obrva;
povreda ovoga mjesta uzrokovat e trenutanu smrt ako se pro-
bui; ova marma kontrolira esti energetski centar, pranu, um,
osjete i pituarnu lijezdu.
12. Semanta - marma koja se nalazi u zglobu; sveukupno ih je pet i
nalaze se u suturama (avovima) lubanje; povreda ovoga mjesta
uzrokuje ludilo, smrt u duem vremenskom periodu ili smrt zbog
povrede mozga; ova marma kontrolira sedmi energetski centar,
ivani sustav, krv i cirkulatorni sustav, um i pranu.
13. Shringataka - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno ih je
etiri; nalaze se na mekom nepcu i jedan prst od nosne upljine;
povreda uzrokuje smrt zbog povrede vitalnog ivca; ova marma
kontrolira pranu, ojas, osjet sluha, vida i mirisa.
14. Adhipati - jedna marma koja se nalazi na vrhu lubanje; povre-
da ovog centra uzrokuje prestanak cirkulacije i opskrbe mozga
krvlju, poremeaj rada srca i centra za disanje, a time i smrt; ova
marma kontrolira sedmi energetski centar, pinealnu lijezdu, iv-
ani sustav i pranu.
Marme na prsima i abdomenu:
1. Guda - marma koja je locirana u miiu; nalazi se u podruju anu-
sa; povrinska povreda ovoga mjesta uzrokuje smrt; ova marma
kontrolira prvi energetski centar, apana vayu, purishavaha, mutra-
vaha, shukravaha i artavaha srote.
2. Vasti - marma koja se nalazi u ligamentu; nalazi se na mokra-
nom mjehuru; jaa povreda ovoga mjesta uzrokuje akutnu upalu
potrbunice i smrt; ova marma kontrolira miino i masno tkivo
(medovaha), urinarni trakt, reproduktivne organe i drugi energet-
ski centar.
3. Nabhi - marma koja se nalazi u krvnoj ili; nalazi se u pupku;
povreda trbunog zida odnosno abdominalne upljine izaziva smrt
uslijed oka.
4. Hridaya - marma koja se nalazi u krvnoj ili na sredini prsne kosti;
povreda ovog mjesta izaziva trenutanu smrt; ova marma kontro-
lira cirkulatorni sustav, um, vyana i prana vayu, ojas, srce (sjedite
uma i due).
5. Stanmula - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su dvije
i nalaze se na bradavicama; povreda ovoga mjesta moe izazvati
upalu plune maramice, upalu plua i moe prouzrokovati smrt u
duem vremenskom periodu; ova marma kontrolira prana i vyana
vayu, krvni tlak, laktaciju.
6. Stanrohita - marma koja se nalazi u miiu; sveukupno su dvije i
nalaze se dva prsta iznad bradavica; povreda ovoga mjesta moe
prouzrokovati plune komplikacije, astmu, infekcije respiratornog
trakta i smrt nakon dueg vremenskog perioda; ova marma kon-
trolira miini i ivani sustav, plua, prana i vyana vayu.
7. Apalapa - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su dvije i
nalaze se na hvatitu malog prsnog miia, u podruju brahijalnog
pleksusa; povreda ovoga mjesta uzrokuje prodor krvi ili zraka u
pleuralnu upljinu i time izaziva smrt ili smrt nakon dueg vre-
menskog perioda; ova marma kontrolira ivani sustav.
8. Apastambha - marma koja se nalazi u krvnoj ili; sveukupno su
dvije; nalaze se medijalno i nie od bradavica u podruju treeg
rebra; povreda ovog centra uzrokuje smrt u duem vremenskom
periodu; ova marma kontrolira kosti i masno tkivo.
Svaka od marmi ima svoju veliinu koja se mjeri jednim prstom
(anguli), odnosno irinom kaiprsta desne ruke. ini se kako se tradicio-
nalna kineska medicina i ayurveda koriste istim mjerama za odredivanje
energetskih toaka na tijelu. U kineskoj tradicionalnoj medicini mjera
irine palca na vlastitoj ruci naziva se cun. Mjere moraju biti uzete sva-
kom pojedincu zasebno. Povreda marmi ne mora izazvati trenutanu
smrt, ali moe prouzroiti odredene komplikacije koje pak mogu biti
uzrokom kronine bolesti te time i smrti u duem periodu vremena.
Mnoge su dananje kronine bolesti povezane s povredom vitalnih centa-
ra. Marma abyanga ili masaa i stimulacija energetskih toaka terapija je
koja se provodi radi uravnoteenja energetskih tokova i lijeenja bolesti
nastalih povredom odreenoga centra. Ovim se tretmanom stimulira
sustav cijeloga tijela.
Od ukupno 107 marmi, tri imaju posebnu vanost i ulogu: hridaya
(srce), vasti (mokrani sustav) i mastishk (glava, mozak). Ayurveda sma-
tra ta tri vitalna centra nosiocima ivota i njihova e povreda dovesti do
smrti.
Marma Funkcija
Hridaya (srce)
deset glavnih krvnih ila koje opskrbljuju cijelo tijelo krvlju;
povezane su sa srcem
Mastishk (glava, mozak)
mjesto osjetila pranavaha srote; taj je centar pod kontrolom uma i
due
, . . . , , . . polazisno miesto mutravaha srote, alavaha srote i sukravaha srote;
Vasti (mokrani sustav) . . . .
povreda ovoga mjesta izaziva trenutanu smrt
16.3 Ayurvedska akupunktura ili shirvedanam
U doba Rig i Atharva Vede praksa je ayurvedske akupunkture bila vrlo
rairena. Shusruta Samhita detaljno opisuje tu praksu. U drevno doba
u te su se svrhe koristile igle od plemenitih metala. Vjeruje se kako je
znanje o tome zajedno s temeljima ayurvedske medicine (poput teorije
pet elemenata) dospjelo u Tibet, a potom i u Kinu, da bi se ondje razvilo
unutar kineske tradicionalne medicine. Ayurveda, kao majka svih tradici-
onalnih medicina, dala je temelje razvoju ostalih tradicionalnih medicina
Dalekog istoka. Ovakav oblik prakse bio je dio ayurvedske kirurgije u
drevno doba. Praksa ayurvedske akupunkture u dananjoj Indiji naalost
nije prisutna, osim u malim zajednicama na jugu Indije i na Sri Lanki.
Uzrok tome nestanak je originalne literature i tradicionalnih uitelja, a
dijelom i injenica da je takvo znanje imalo utjecaja na ivot i smrt, te se,
kako ne bi dospjelo u pogrene ruke, zadralo u tradicionalnim obitelj-
skim zajednicama koje su osiguravale tajnost prakse. Znanje o vitalnim
tokama primjenjuje se i u borilakoj vjetini tipinoj za jug Indije (poseb-
no za Keralu i Tamil Nadu), a koja se zove kalarippayat. Ova se borilaka
vjetina takoer uila pod krinkom tajnosti u strogo kontroliranim zajed-
nicama jer se mogla koristiti u svrhu samoobrane i lijeenja. Originalni
tekst pod nazivom Marma Adi govori o energetskim centrima na tijelu
koji se mogu koristiti u svrhu samoobrane i lijeenja. Na jugu Indije do-
lo je do mijeanja ayurvedske medicine i siddha medicine koja je vezana
upravo za Tamil Nadu i Keralu. Prema siddha medicini postoji 108 vital-
nih toaka na tijelu koje se nazivaju varman. Danas na jugu Indije postoje
obitelji tradicionalnih lijenika (vaidya) koji u tajnosti prakticiraju ovaj
oblik terapije.
17. POGLAVLJE: Ayurvedski lijekovi, njihove osobine
i djelovanje
17.1 Ayurvedska farmakologija (dravya guna)
Ve smo rekli kako se u ayurvedskoj medicini dravya ili materija odno-
si na sve to posjeduje odreene kvalitete (guna) i djelovanje (karma).
Drugim rijeima, bilo koja supstancija koja se koristi u svrhu lijeenja
naziva se dravya. Kako bi Charaka rekla: ,,U svjetlu toga znanja, na svi-
jetu ne postoji nijedna supstancija koja se ne bi mogla koristiti kao lijek
na ovaj ili onaj nain, odnosno s ovom ili onom svrhom." Postoje dvije
smjernice prema kojima moemo koristiti bilo koju supstanciju u svr-
hu lijeenja, a to su svrha i racionalnost. Sama po sebi, svrha izljeenja
dovoljan je razlog da nekome pomognemo, ali racionalnost u sebi sadri
koncepte poput etike i nenasilja, odnosno dharme. Lijek (dravya) posje-
duje odreene kvalitete (guna) koje imaju odreeno djelovanje (karma).
Znai, materiju ne moemo odvojiti od kvalitete i djelovanja, odnosno
kvaliteta i djelovanje jesu materija. Kvaliteta i djelovanje (guna i karma)
u nerazdvojnom su odnosu s materijom (dravya). Da pojasnimo: eer
je sladak (guna-kvaliteta) i hladi (karma-djeovanje) i jedan su od drugog
neodvojivi. To se u ayurvedi naziva samavaya. Cjelokupnu ayurvedsku
farmakologiju moemo objasniti kroz odnose samanya (slinosti) i vishe-
sa (razliitosti). Ba svi dijelovi kreacije (padartha) dobivaju svoj smisao i
praktinu primjenu u ayurvedskoj farmakologiji.
Dravya guna nauk je o lijekovima, njihovim kvalitetama i djelova-
nju. Do sada smo vidjeli kakvo stajalite ayurvedska medicina zauzima
u pogledu postanaka svemira i ovjeka (od suptilnih elemenata prema
materijalnom svijetu). Panchamahabhuta teorija, kao i druge teorije
o gunama, odnosno kvalitetama materije, i teorija karme (djelovanja)
zapravo poprimaju svoj smisao i znaenje filozofije u ayurvedskoj farma-
kologiji. Tako da osnovni imbenici kreacije, poput dravyje, gune, kar-
me, samanyje, vishese i samavaye tek u ovoj znanstvenoj grani dobivaju
temelj za potpuno razumijevanje. Ayurvedska e farmakologija sva ova
znanja objediniti u znanstvenoj grani koja ima velike slinosti sa suvreme-
nom znanou. Iako suvremenoj znanosti jo nije potpuno jasno prema
kojim mehanizmima djeluje lijek u naem tijelu, ona to objanjava inter-
molekularnom interakcijom, interakcijom atoma itd. Ovakvo moderno
objanjenje djelovanja lijeka jako podsjea na ayurvedsko objanjavanje
djelovanja lijeka, odnosno ayurvedsko vienje djelovanja preko sustava
rasa (okusa), vipaka (okusa poslije djelovanja metabolizma), guna (kva-
litete ili svojstva), veeryja (potencije ili snage) i prabhava (specifinog
djelovanja).
17.2 Rasa
Rije rasa u ayurvedskoj medicini ima brojne sinonime, a u ovom poglav-
lju ona oznaava osjet okusa. U ayurvedskoj medicini postoji est okusa:
slatko (madhura), kiselo (amla), slano (lavana), ljuto (katu), gorko (tikta),
trpko (kasaya). Ovi se okusi meusobno razlikuju zbog razliitih maha-
bhuta od kojih se sastoje. Po opisu koji daje Charaka, slatko se sastoji od
zemlje i vode, kiselo od zemlje i vatre, slano od vode i vatre, ljuto od vje-
tra i vatre, gorko od vjetra i etera, a trpko od vjetra i zemlje.
Ova kompozicija odreenoga okusa s predominirajuim elementima
omoguuje nam predvianje djelovanja hrane ili nekoga lijeka na nae
tijelo i um. Kao to vidite, sva materija moe biti lijek. Pa tako je i hrana
(i sve drugo to unosimo u nae tijelo) lijek ili otrov, ovisno o tome kako,
gdje i kada se konzumira. Upravo to djelovanje odreenog elementa na
cijelu materiju, nau hranu ili lijek ini jednakima, pa se zato i kae da je
hrana lijek. Oni se razlikuju samo u dominantnim elementima koji imaju
neko djelovanje i izazivaju odreenu reakciju naeg tijela i uma. Tako,
na primjer, slatko djeluje na nae tijelo poveavajui teinu (guru guna)
i masnoe (snigdha guna), jer se preteno sastoji od elemenata zemlje
i vode. Na taj nain pogorava kapha doshu, a smanjuje vatha i pittha
doshu. Kao to smo vidjeli prije, kapha dosha sastoji se od zemlje i vode,
te e je poveavati upravo okus koji se sastoji od istih elemenata. Upravo
prema toj formuli moemo predodrediti djelovanje nekog okusa na nae
tijelo, a ujedno i nekog lijeka, koji se sastoji od mahapanchabhuta, kao i
sve ostalo u univerzumu. Tako e dominantan okus s elementima hrane
ili lijeka poveavati odreenu doshu, a onaj e je suprotni (nije slian
visheshi) smanjivati. Okus koji dominira u nekoj materiji zovemo rasa, a
druge prisutne elemente, odnosno okuse zovemo anu rasa. Tako e, na
primjer, ljut okus, koji se sastoji od elemenata vjetra i vatre, smanjivati
kapha doshu (jer vjetar i vatra isuuju i pre zemlju), a pogoravat e vje-
tar i vatru upravo jer im je slian (samanya) po kvalitetama i djelovanju.
Okusi imaju jo jedno bitno djelovanje na nae tijelo. Tvari koje
unosimo u tijelo mogu ga grijati (usna guna) ili hladiti (sita guna). Okusi
koji sadre element vatre (agni) imaju zagrijavajue djelovanje (ljuti,
kiseli i slani okusi). Okusi koji imaju svojstvo hlaenja slatki su, gorki i
trpki okusi. To djelovanje okusa jako je bitno za ayurvedsku medicinu
jer poznavanjem svojstva okusa moemo pravilno postupati u lijeenju
osobe i pravilno se hraniti s obzirom na na konstitutivni tip. Okusi koji
sadre element vatre poveavat e pittha doshu, a oni koji ga ne sadre
smanjivat e je. Na primjer, kada ste prehlaeni, u veini je sluajeva
rije o poremeaju hladnoe, te ete koritenjem sredstava i hrane s ras-
hladujuim djelovanjem zapravo samo pogorati stanje. Upravo zato se
kae da trebate piti toplo i umotati se kako bi poveali toplinu u tijelu
i uravnoteili poremeaj hladnoe. J ednako tako, za ljetnih je vruina
mudro izbjegavati namirnice koje griju jer to moe dovesti do zdravstve-
nih komplikacija pa, izmeu ostalog, i do modanog udara. Naravno,
ovdje govorimo o generalnoj primjeni ovoga pravila, a u pojedinanim
se sluajevima on mora prilagoditi konstitucijskom tipu i nainu ivota
pojedinca. Svaki sluaj zahtijeva cjelovit i individualizirani pristup.
Svaki se pojedini okus sastoji od tri kvalitete (gune):
- sladak okus sastoji se od masnoe (snigha guna), hladne (sita guna)
i teke (guru guna) kvalitete
- kiseo okus sastoji se od sluzave, tople kvalitete (usna guna) i lakoe
(laghu guna)
- slan okus sastoji se od sluzave, tople i teke kvalitete
- ljut okus sastoji se od suhe, tople i lake kvalitete
- gorak okus sastoji se od suhe, hladne i lake kvalitete
- trpak okus sastoji se od suhe, hladne i teke kvalitete.
Gune (kvalitete) moemo razvrstati s obzirom na tri dominantna okusa:
- kvaliteta suhoe - dominiraju trpko, ljuto i gorko
- kvaliteta sluzavosti - dominiraju slatko, kiselo i slano
- kvaliteta topline - dominiraju slano, kiselo i ljuto
- kvaliteta hladnoe - dominiraju trpko, slatko i gorko
- kvaliteta teine - prevladavaju slatko, trpko i slano
- kvaliteta lakoe - prevladavaju gorko, ljuto i kiselo.
Postoje i neki izuzeci: meso je toplo iako je slatko, biljka Amalaki hla-
di iako je kisela, biljka Haritaki je topla iako je trpka itd. U svemu ovome
najvanije nam je vidjeti kako odreeni okusi djeluju na nas. Pojedina
djelovanja okusa ve smo naveli, ali vraamo se na tu temu jer okusi u
svakodnevnom ivotu imaju zapravo temeljnu ulogu u ouvanju zdravlja.
Poznavanje djelovanja okusa na doshe i dhatu kljuni je imbenik
naega zdravlja. Sladak, kiseo i slan okus poveavaju kapha doshu i sma-
njuju vatha doshu, dok ljuti, gorki i trpki okusi poveavaju vatha i sma-
njuju kapha doshu. Okusi koji griju (ljuto, kiselo i slano) poveavaju, a
hladei okusi (slatko, gorko i trpko) smanjuju pittha doshu.
Sladak okus jedini je okus koji potie anabolika svojstva, poveava-
jui time sve tkivne elemente (dhatu), snagu i vitalnost, zbog slinosti svo-
je prirode s kapha doshom, odnosno ojasom. Kiseo okus, iako stimulira
rad unutarnjih vatri (agni), ima suprotan uinak na shukra dhatu. Ostala
etiri okusa imaju kataboliko djelovanje na nae tijelo. Okusi imaju
odreena djelovanja i na otpadne tvari (malas). Slatki, kiseli i slani okusi
potpomau probavu i imaju laksativna i diuretska svojstva, dok ljuti, gor-
ki i trpki okusi imaju potpuno suprotan uinak, oni potiu konstipaciju
i imaju antidiuretsko djelovanje. Trpak okus najbolji je kod poremeaja
krvarenja, preuestalog mokrenja i proljeva. Prije smo spomenuli kako
sam ivot ovisi o funkciji probavne vatre (agni), a pojedini okusi utjeu
na probavnu vatru. Okusi koji potpomau i potiu probavu su ljuto, kise-
lo i slano. Sladak i trpak okus nepovoljno djeluju na probavnu vatru, sla-
be je. Kapha dosha djeluje suprotno probavnoj vatri jer se njezina priroda
sastoji od elemenata zemlje i vode. Gorak okus, unato suprotnom djelo-
vanju elementa vatre, ipak stimulira agni svojim djelovanjem na samana
vatha (jedan od oblika vjetra).
Sto se tie nae prehrane, obrok bi trebao poeti sa slatkim okusom
(osim ako nije rije o jako ljutoj hrani), a zatim ovim slijedom: ljuto, gor-
ko i trpko.
Okusi Kvaliteta Djelovanje
Problemi nastali prekomjernom
uporabom okusa
Slatko masnoa
tonik, vitalnost, hladi, poveava
kapha doshu, smanjuje vatha pretilost, bolesti
doshu
Kiselo masnoa
grije, pospjeuje apetit, smanjuje
vathu i kaphu
tetan za sjeme (spermu i
ovum); upalni procesi, anemija,
problemi vida, vrtoglavica,
osjeaj peenja
Slano masnoa
grije, pospjeuje apetit, poveava impotencija, tetan za spermu ili
kapha-pitha doshu, smanjuje ovum, sijeenje kose, gastritis,
vatha doshu krvarenja, kone bolesti
Ljuto suhoa
grije, pospjeuje apetit i probavu,
poveava vatha-pitha doshu i
smanjuje kapha doshu
impotencija i vrtoglavica,
slabost, osjeaj peenja i ed,
Goro suhoa
hladi, pospjeuje apetit, daje
osjeaj lakoe u tijelu, antipiretik,
poveava vatha doshu, smanjuje
pitha kapha doshu
suhoa usta, slabost, vrtoglavica
Trpko suhoa
hladi, adstringens (stee i skuplja),
daje osjeaj lakoe u tijelu,
poveava vatha doshu, smanjuje
pitha-kapha doshu, zacjeljuje rane
impotencija, suhoa usta, tetan
za spermu i ovum, ivane
bolesti, suavanje krvnih ila i
problemi s cirkulacijom
17.3 Vipaka
Kada uzmemo neki lijek, on se u naemu sustavu probavlja zahvaljujui
enzimima koji mijenjaju njegov izvoran oblik. Originalan lijek ima svoje
farmakoloko svojstvo prije djelovanja metabolizma, a ako se njegov
izvoran oblik mijenja pod utjecajem metabolizma, mijenjaju se i njegova
farmakoloka svojstva. Vipaka je zapravo promijenjeno stanje lijeka posli-
je djelovanja metabolizma. Charaka navodi tri vrste promijenjenih stanja:
slatko (madhura), kiselo (amla) i ljuto (katu). Nemojte se zbuniti i pomi-
jeati okuse (rasa) s vipakom. Vipaka, kao to smo rekli, oznaava promi-
jenjeno stanje unesenih supstancija poslije djelovanja metabolizma. Iako
je djelovanje okusa i vipake jednako, oni se ipak razlikuju. Rasa ili okusi
imaju trenutano djelovanje na nas preko naega jezika, dok se vipaka
moe spoznati jedino na temelju svojeg djelovanja. Dok okusi djeluju tre-
nutano, putem jezika i prije djelovanja metabolizma, vipaka djeluje tek
poslije djelovanja metabolizma. Postoje dva najprihvaenija objanjenja
vipaka djelovanja, jedno je dao Charaka, a drugi Sushruta. Charaka kae
kako postoji tri vrste vipaka (slatko, kiselo i ljuto), dok Sushruta navodi
dvije: guru (teka) i laghu (laka) vipaka. Zapravo se njihova stajalita i ne
razlikuju. Charaka je dao svoje objanjenje vipake u odnosu na tri doshe,
pa bi tako madhura, amla i katu zapravo bile kapha, pittha i vatha, dok ih
je Sushruta objasnio prema njihovom djelovanju na dhatu.
Djelovanje vipake po Charaki:
Vipaka 1 Guna Dosha Dhatu Mala
1. Madhura
(slatko)
masno kapha (poveava)
sperma ili ovum
(stvara)
laksativ i
diuretik
2. Amla (kiselo) masno Pitha
sperma ili ovum
(smanjuje)
laksativ i
diuretik
3. Katu (ljuto) suhoa Pitha
sperma ili ovum
(smanjuje)
antidiuretik,
uzrokuje
konstipaciju
Djelovanje vipake prema Sushruti:
Vipaka Dosha Dhatu Mala
poveava kaphu, , . ,.v.
, , v, . ; . , poveava koliinu , . . . .. ..
1. Guru (teko) smaniuie vatha-pitha ... laksativ i diuretik
, , sperme ili ovuma
doshu
2. Laghu (lako)
poveava vatha-pitha
doshu, smanjuje
kapha doshu
smanjuje koliinu
sperme ili ovuma
antidiuretik,
konstipacija
17.4 Guna
Ve smo objasnili to je guna (svojstvo ili kvaliteta). Sveukupno postoji
41 guna i one se dijele na etiri skupine. U poglavlju o filozofiji moete
nai sve pojedinane gune, a ovdje emo ih navesti u odnosu na njihovu
elementarnu kompoziciju, njihova djelovanja na doshe, te njihova glavna
djelovanja.
Guna
Elementarna
kompozicija
Djelovanje na
doshe
+ poveava
- smanjuje
Glavno djelovanje
1. Guru (teina) zemlja+voda +kapha; -vatha
poveava tjelesnu
teinu
2. Laghu (lakoa) vatra+vjetar+eter +vatha; -kapha
smanjuje tjelesnu
teinu
3. Sita (hladnoa) voda
+vatha; +kapha;
-pitha
hladi
4. Usna (toplina) vatra
+pitha; -vatha;
-kapha
grije
5. Snighda (mekoa,
masnoa)
voda 4-kapha; -vatha vlai
6. Ruksa (grubost, suhoa) zemlja 4- vatra+vjetar 4-vatha; -kapha apsorbira
7. Manda (tupost) zemlja+voda 4-kapha; +pitha usporava
8. Tiksna (otrina) vatra +pitha; -kapha otro
9. Sthira (nepokretnost) zemlja 4-kapha
uvruje i
uravnoteuje
10. Sara (pokretljivost) vjetar -kapha isuuje
11. Mrdhu (mekoa) voda 4-eter 4-kapha mlohavost
12. Kathina (tvrdoa) zemlja 4-vatha uvruje
13. Vishada (ienje) zemlja+vatra+vjetar 4-vatha isti
14. Picchila (sluzavost) voda +kapha melem
15. Shlakshna (glatkost,
mekoa)
vatra 4-pittha iscjeljuje
16. Khara (hrapavost) vjetar 4-vatha isuuje
17. Suksma (suptilnost) vatra+vjetar+eter 4-vatha probada
18. Sthula (masivnost) zemlja 4-kapha zaepljuje
19. Sandra (gustoa,
solidnost)
zemlja 4-kapha skuplja
20. Drava (tekue stanje,
fluidnost)
voda 4-kapha tekue stanje
17.5 Virya
Virya je snaga ili potencija koju posjeduje lijek. Djelovanje lijekova moe-
mo opisati viryom (potencijom), dok prehrambene proizvode vie opi-
sujemo okusom (rasa). Virya je osnovni princip lijeka i odgovoran je za
njegovo djelovanje. Moemo rei da se svojstvo ili kvaliteta (guna) koja
ima dovoljno potencije ili snage da prouzroi djelovanje (karman) naziva
virya. Od dvadeset se guna za osam moe rei da posjeduju potencijalnu
snagu i doseu stanje virya. Ne treba misliti da druge gune nisu dovoljno
snane, no spomenutih osam imaju vee znaenje u praksi ayurvedske
medicine. J ednako je tako bitno napomenuti da su odreeni autori imali
relativno razliita stajalita oko potencije nekoga lijeka. Postoji temeljna
generalizacija potencije na temelju soma i agni (koncepti koji su opisani
kao imbenici kreacije), a oni su potencije hladnoga i toploga, odnosno
sita i usna potencije. Charaka dri da je svaka supstancija koja je odgo-
vorna za djelovanje - virya. Ipak je opisao osam kvaliteta koje doseu
potenciju lijeka, a to su: laghu, guru, sita, usna, snigdha, ruksa, mrdhu i
tiksna.
Da bismo u potpunosti mogli shvatiti ove koncepte i njihova razliita
tumaenja pojedinih autora, moramo biti svjesni injenice da je ayurveda
iva znanost. Iako vam se moe initi kako su shvaanja nekih autora
oprena, ona samo odraavaju razliita gledita u odnosu na objekt
rasprave, dok su njihova stajalita komplementarna. Virya koncept,
odnosno potencija nekoga lijeka u modernoj se farmakologiji opisuje
kao djelovanje aktivnih kemijskih tvari. Vidimo kako se moderni i drev-
ni nauk u svojoj biti zapravo i ne razlikuju. U svakodnevnoj praksi, ono
to nam moe biti od koristi jest spoznaja da postoje lijekovi koji imaju
hladnu, odnosno toplu potenciju i djelovanje na nae tijelo i um. To opet
moemo objasniti njihovom elementarnom kompozicijom.
Pojedine se potencije sastoje od razliitih elemenata:
Virya Elementi
1. Sita zemlja+voda
2. Usna vatra
3. Snigdha voda
4. Ruksa vjetar
5. Guru zemlja+voda
6. Laghu vatra+vjetar+eter
7. Mrdhu voda+eter
8. Tiksna vatra
Odreene potencije imaju i razliito djelovanje na doshe i njihova
glavna djelovanja.
Virya Djelovanje na doshe Glavno djelovanje
1. Sita
smiruje pithu,
poveava kaphu i
vathu
hladi, vlai, podrava spermu i ovum itd.
2. Usna
smiruje kaphu i vathu,
pogorava pithu
grije, smanjuje sjeme, pospjeuje probavu, vrtoglavica,
ed, depresija itd.
3. Snigdha smiruje vathu
poveava veliinu, seksualnu vitalnost, prevenira
starost
4. Ruksa
pogorava vatha,
smanjuje kapha
djelovanje
trpko, iscjeljujue, skuplja
5. Guru smiruje vathu
melem, poveava veliinu, rast, seksualna vitalnost,
jaa spermu i ovum
6. Laghu smiruje kaphu iscjeljuje, smanjuje teinu, salo, apsorbira tekuinu
7. Mrdhu smiruje pitthu daje mekou, hrani krv i miie
8. Tiksna smiruje kaphu zatvara (konstipacija)
Da bismo saznali kakvu neka supstancija ima potenciju, moemo se
posluiti opim pravilom: ako neka supstancija ima sladak okus (rasa) i
slatku vipaku, onda e openito imati hladnu potenciju, odnosno djelo-
vat e hladei; supstancija kiselog i ljutog okusa i vipake imat e toplo
djelovanje, odnosno toplu potenciju.
17.6 Prabhava
Prabhava ima znaenje specifinoga djelovanja ili potencije nekoga lijeka.
Premda neki lijekovi imaju slian okus (rasa), vipaku i potenciju, oni se
razlikuju u svome djelovanju i to se njihovo specifino djelovanje naziva
prabhava.
18. POGLAVLJE: Ayurvedska dijagnostika
i uzroci bolesti
18.1 Dijagnostika u ayurvedi
Iako se moe initi kako ayurvedska dijagnostika nije moderna ili vam se
ak moe uiniti primitivnom, to nije tako. Ayurveda u svojim dijagno-
stikim metodama koristi jednostavna sredstva same prirode iskazivanja
tijela, to je zapravo najjednostavniji i najefikasniji nain dijagnostike.
Rekli smo kako tijelo u neravnotei i bolesti pokazuje nekakve simp-
tome". Upravo su ti simptomi razliiti izrazi tijela koji nam ukazuju na
sam problem. Suptilnim metodama ayurvedske dijagnostike vjet lijenik
moe proitati" razne izraaje i suptilan govor tijela. Naime, ovakve
metode u sebi sadre cjelovit pristup upravo zato to sluaju suptilan
govor tijela kako bi otkrile problem. Ayurvedskom lijeniku nije potre-
ban stetoskop, toplomjer ili tlakomjer, njemu su dovoljne jednostavne
dijagnostike metode da bi sve to vidio u suptilnom izraaju samoga
tijela. Suvremena znanost sa svojom modernom tehnologijom postala
je gluha" na te izraze tijela i, otuujui se od ovjeka, prirode i same
istine, pokazuje upravo te izraze tijela kao neprijatelje protiv kojih se
valja boriti. Lijenik zapadne medicine potpuno je bespomoan bez teh-
nologije jer se kroz sustav kolovanja nauio oslanjati na takve metode i
razliite fizike instrumente. Prije propisivanja ikakve terapije, u ayurvedi
se odreuje prava priroda poremeaja ili bolesti. I sami znamo da bez
tonog utvrivanja pravoga problema zapravo skreemo s puta izljeenja,
a nepravilna dijagnostika, te time i pogreno propisana terapija mogu
uzrokovati potpuno suprotan uinak i dovesti do jo veeg poremeaja.
Za pravilno utvrivanje dijagnoze u ayurvedi se koristi osam naina dija-
gnosticiranja: pomou pulsa, urina, stolice, jezika, oiju, glasa, dodira i
opeg tjelesnog statusa. Svi su ti naini dijagnostike iskljuivo bazirani na
ayurvedskoj filozofiji i u potpunosti se razlikuju od modernog pristupa.
18.1.1 Dijagnostika pomou pulsa
Premda i u modernoj medicini postoji ta vrsta dijagnostike, ona nema
nita zajedniko s ayurvedskim pristupom. Zapadna medicina u pulsu
vidi brzinu i ritam otkucaja srca, dok ayurvedska medicina u pulsu gleda
stanje tridosha u sustavu. Na taj se nain utvruje ovjekova prakriti i
vikruti, a to je temelj za bilo kakve tretmane. U ayurvedskoj medicini pul-
sna se dijagnostika obino provodi rano ujutro, na prazan eludac. Puis
se ne mjeri osobama koje su bile izloene fizikom naporu, odmah poslije
kupanja, osobama koje su gladne ili edne. Sto se tie lijenika, on mora
bit smirenog uma i visoke koncentracije. Lijenik mora biti zdravoga tije-
la i uma. Mukim osobama puis se mjeri na radijalnoj arteriji desne ruke,
a enskim osobama na radijalnoj arteriji lijeve ruke. Ruka osobe mora
biti ispruena, odnosno lagano savijena, a prsti moraju biti isprueni.
Ayurvedski lijenik koristi tri prsta, odnosno kaiprst, srednjak i prstenjak
svoje desne ruke. Kaiprst se postavlja na mjesto blie palcu osobe kojoj
se puis mjeri. Lijenik mora njenim stiskanjem i otputanjem utvrditi
koja je dosha u neravnotei, ovisno o tome na kojem e prstu ruke osjetiti
predominirajui puis. Na isti nain lijenik treba utvrditi kretanje" pulsa,
koje je predstavljeno nainom kretanja triju ivotinja. Ako se puis kree
poput zmije, znai da je u sustavu predominirajua energija vjetra. Ako se
puis kree kretnjama varne (sanskrt - aba), predominirajua je energija
pitte. Ako se kree kretnjama labuda, predominirajua je energija kaphe.
U sluaju poremeaja svih tridosha, puis se kree poput djetlia. U razli-
itim ayurvedskim tekstovima detaljno se opisuju tehnike odreivanja i
kvaliteta pulsa kod razliitih bolesti. Tehnika pulsne dijagnostike smatra
se najboljom metodom dijagnostike. Iako postoje odreena pravila u smi-
slu tehnike, tu je metodu zapravo nemogue nauiti bez gurua, odnosno
uitelja. Uza sve to potrebno je i neizmjerno iskustvo i suptilnost. Pod
vodstvom se gurua, uz vlastito iskustvo, postie velika tonost i suptilnost
u dijagnostici, te se mogu otkriti pojedinosti koje je nemogue otkriti bilo
kojim drugim nainom. Kao i sama ayurvedska medicina, pulsna dijagno-
stika grana je koja se ui i razvija cijeli ivot. Nama je na zapadu udno
kada netko kae da neto ui 20, 50 i vie godina. Pulsna dijagnostika
nije samo fizika tehnika nego ukljuuje i razvoj umnih, odnosno suptil-
nijih mogunosti lijenika. Nas su obino uili da sa zavrenom kolom
poberemo" svu pamet svijeta i tu na razvoj prestaje. Uz vodstvo pravog
uitelja i vlastitu praksu, pulsnom dijagnostikom moemo predvidjeti
nesluene pojedinosti iz ivota pojedinca, pa ak i smrt bolesnika u odre-
enom vremenskom razdoblju. Za iskusnog su lijenika u pulsu sadrane
sve informacije koje su potrebne za kvalitetnu prevenciju, odnosno dija-
gnostiku i tretman. Pravi lijenik pomou pulsne dijagnostike moe pred-
vidjeti poremeaj davno prije njegovog pojavljivanja na fizikom nivou.
18.1.2 Dijagnostika pomou urina
Za pravilnu dijagnostiku pomou urina urin mora biti skupljen u staklenu
posudu prije zore. Prvi mlaz urina treba izostaviti, a ostatak skupiti. Urin
blijedoute boje zahvaen je vayu doshom, tamnout ili crvenkast urin
zahvaen je pittha doshom, a urin koji je blijed, bijel i pjenuav zahvaen
je kapha doshom. J ednako tako, u urin se moe kapnuti nekoliko kapljica
ulja. Ako se ulje trenutano raspri, pacijent e se izlijeiti, a ako se ono
polako raspruje, pacijent je teko bolestan i teko ga je izlijeiti. Ako
kapljice ulja krenu prema dnu, pacijent e sigurno umrijeti.
18.1.3 Dijagnostika pomou stolice
Ako pojedinac ima tvrdu, suhu stolicu, to ukazuje na poremeaj vjetra.
uta stolica ukazuje na poremeaj pitte, a bijela boja u stolici ukazuje na
poremeaj kapha doshe. Kada uzmete komadi stolice i bacite ga u vodu,
ako on potone, to ukazuje na neprobavljenu hranu i prisutnost ame u
sustavu. Inae postoje i drugi vidovi dijagnostike, pomou mirisa i konzi-
stencije stolice kod pojedinih bolesti.
18.1.4 Dijagnostika pomou jezika
Pojedini dijelovi jezika povezani su sa sustavima cijeloga tijela. Razliita
stanja jezika (npr. specifina boja, suhoa, sluzavost itd.) ukazuju na odre-
ene poremeaje u sustavu. Ako je jezik hladan, hrapav i ispucan, to uka-
zuje na poremeaj vjetra. Ako je ute, crvene, zelene ili plave boje, rije
je o poremeaju pittha doshe. Ako je jezik blijed i sluzav, onda je rije
0 kapha poremeajima. Blijed jezik moe ukazivati i na aneminost ili
manjak krvi u tijelu, a ukasti jezik moe ukazivati i na poremeaje ui
1 jetre. Crn ili sme jezik ukazuje na poremeaje vjetra. Plaviast jezik
ukazuje na probleme sa srcem. Ako je jezik obavijen tankim slojem bijele
boje, to ukazuje na prisutnost ame, odnosno toksina u tijelu.
18.1.5 Dijagnostika pomou oiju
Oi koje su zahvaene vatha doshom suhe su i mutne. Osjeaj peenja
u oima, netolerantnost na svjetlost i uta boja oiju ukazuju na pittha
poremeaje. uta boja konjunktive ukazuje i na probleme s jetrom. Oi
koje prekomjerno suze i bijelo-mutne oi ukazuju na poremeaje kapha
doshe. Prekomjerno mirkanje ili tikovi oiju ukazuju na poremeaje
vjetra. Ispupene oi ukazuju na probleme hormonalne prirode, odnosno
poremeaj rada titnjae. Dijagnostika oiju je vrlo bitna u odreivanju
pacijentova stanja. Za oi se kae da su ogledalo due.
18.1.6 Dijagnostika pomou glasa
Hrapav i promukao glas ukazuje na poremeaje vjetra. Jasan i otar
govor ukazuje na predominaciju pittha doshe, a spor i teak govor na
predominaciju kapha doshe.
18.1.7 Dijagnostika pomou dodira
ovjekova nam koa puno govori o njegovu stanju. Ako je koa hladna,
suha i hrapava, onda pretpostavljamo da je rije o poremeaju vjetra. Ako
je koa crvena i topla, to moe ukazivati na poremeaje pittha doshe.
Ako je vlana i hladna, to ukazuje na poremeaje kapha doshe.
18.1.8 Dijagnostika na temelju opega stanja
Pod ovime podrazumijevamo ope vanjske karakteristike pojedinca (npr.
njegovu visinu, teinu, fiziku konstituciju itd.). Kada vidimo da je paci-
jent krhke, suhe grae i suhe i raspucane koe i kose, moemo zakljuiti
da je vatha konstitucije. Ako je pacijent nemiran, nervozan i nestrpljiv,
moemo rei da je rije o poremeajima vjetra. Ako je pacijent uka-
ste ili crvenkaste koe, ako mu je kosa crvenkaste boje ili je proelav
ili elav, ako je prekomjerno edan i gladan, moemo uoiti poremeaj
pittha doshe. Kod osobe koja je jake fizike konstitucije, dobro razvijenih
miia i zglobova, jake i bujne kose dominantna je kapha dosha. U ovo
poglavlje spada i procjena starosti osobe s obzirom na njezinu kondiciju
i kronoloku dob. Procjena snage pacijenta spada u ovo poglavlje jer su
snaga i vitalnost potrebne za izvoenje bilo unutranjih bilo fizikih funk-
cija tijela. Na temelju takve procjene, jaim se osobama mogu propisati
jai lijekovi i terapije koje njihova konstitucija moe podnijeti. Naravno,
terapija mora biti u suglasju i sa stanjem pojedinca. Bitna je i procjena
neije neustraivosti ili kukaviluka. Osobe koje imaju neustraivu priro-
du podnijet e jae terapije, dok je drugom tipu osoba potrebna podrka i
blag pristup i terapije. Propisivanje lijekova i terapije ovisit e i o procjeni
mentalnog stanja. Kod odreivanja terapije ili lijeka lijenik na umu mora
imati dozu, prirodu i djelovanje lijeka, mjesto i vrijeme uzimanja lijeka,
stadij poremeaja ili bolesti, prirodu pacijenta itd. Vidjeli smo kako se u
ayurvedskoj medicini sve smatra lijekom, a upravo je poznavanje ovih
faktora kljuno za dobivanje iscjeljujueg djelovanja lijeka. Znai i otrov
moe biti lijek ako ga se propie sa znanjem. Na primjer, ghee i med u
podjednakoj koliini predstavljaju otrov, ali u razliitim koliinama ne.
Ghee je najbolji za vatha poremeaje, a med za kapha poremeaje. eer
od eerne trske (jaggery) gui probavnu vatru, ali ako se uzima s dugim
paprom, on lijei probleme probave. Mlijeko koje ima slatkast okus hla-
di, ali kiselo mlijeko ima suprotno djelovanje. Kiselo mlijeko, vrhnje i
jogurt treba izbjegavati poslije zalaska sunca jer blokiraju kanale cirkula-
cije, te tako mogu izazvati bolesti. Tako i svaka namirnica ima svoje spe-
cifinosti. Lijenik tek poznavajui sve te injenice, te dob i konstituciju
pacijenta, poremeaj ili bolest, odreuje svoju terapiju.
Ako eli pravilno odrediti terapiju i uspjeno izlijeiti bolest, lijenik
treba odrediti pravu prirodu bolesti u odnosu na dosha, dhatu, malu i
agni.
Sljedee su stvari vrlo vane u odreivanju bolesti:
1. Nidana ili uzrok bolesti
2. Purvarupa (prijevremeni) - znai simptome bolesti; svaka bolest
prije negoli se potpuno manifestira ima svoje prijevremene znako-
ve koje valja prepoznati.
3. Rupa - trenutana slika simptoma.
4. Upasaya - uzrok bolesti.
5. Samprapti - patogeneza bolesti, odnosno proces kroz koji je neka
bolest nastala.
Prijevremeni znaci (simptomi) ne ukazuju jasno na prirodu bolesti.
To je danas esta pojava zbog terapija koje imaju snano potiskivajue
djelovanje. Tada se propisuje terapija u 18 kategorija koja je u suprotnosti
s trenutanim stanjem. Na primjer, lijekovi, prehrana i nain ivota koji
su u suprotnosti s uzronim faktorima i boleu.
18.2 Uzroci bolesti u ayurvedskoj medicini
Svrstani su u tri kategorije:
1. Prajnaparadha ili greka intelekta
Ve smo govorili kako zbog neprimjerenog naina ivota, odnosno
loih radnji i djela, pojedinev intelekt nije u mogunosti izabrati ono
to je najbolje za njega. Odnosno, zbog nesposobnosti intelekta da
izabere i razlui korisno od nekorisnog ponaanja, bitno od nebitnog,
ovjek jednostavno pati u nemogunosti boljega izbora. Znai, rad-
nje koje odreuju njegov ivot jednostavno mu ne ostavljaju previe
prostora za mudar izbor. Nepravilan nain ivota generira osjeaje
ljutnje, pohlepe, straha itd. Neprimjerena prehrana i ivotne navike
(ustajanja, spavanja), neprimjeren seksualni ivot, intoksikacija, sve to
utjee na ovjekov intelekt. Ove radnje koje smo opisali u sebi imaju
kvalitete rajasa i tamasa, te kao takve zamuuju pravu viziju. Kroz
takav mutni pogled intelekt mijenja stvarno za nestvarno, i obratno.
Takav je proces zaaran krug sam po sebi i potrebno je svojevrsno
buenje intelekta za prepoznavanje onoga bitnoga i trajnoga.
2. Asatmyendriyartha samyoga ili neprimjereno koritenje osjeta u
odnosu na objekte
Ovo poglavlje govori o prekomjernom ili pogrenom koritenju
osjeta, fizikih stvari, djelovanja i vremena. Kae se da bolesti nastaju
upravo zato to se tijelo i osjeti koriste prekomjerno, na pogrean
nain ili se uope ne koriste.
Uzmimo, na primjer, osjet vida. Prekomjerno koritenje osjeta vida
bilo bi kada bismo gledali u podnevno sunce bez ikakve zatite, to
svakako moe uzrokovati oteenja oiju. Kad se ne bismo uope
sluili vidom, to bi se zvalo nekoritenjem osjeta vida. Pogreno kori-
tenje osjeta vida bilo bi, na primjer, itanje iz prevelike blizine/ dalji-
ne ili gledanje nekih scena koje nisu korisne za osobu. Prekomjerno
koritenje osjeta njuha bilo bi udisanje estokih i otrih mirisa.
Nekoritenje osjeta njuha bilo bi nekoritenje njuha uope. Pogreno
koritenje osjeta njuha bilo bi udisanje smrada. Na jednak nain
moemo prekomjerno koristiti, ne koristiti ili pogreno koristiti i
materijalne stvari, vlastita djela i vrijeme. Na primjer, prekomjeran
rad svakako je prekomjerno koritenje rada, nerad je nekoritenje,
a pogrean bi rad bio, recimo, rad koji ne koristi ni pojedincu niti
zajednici. Sline bismo primjere mogli navesti i za vrijeme.
3. Kala parinama ili uzroci u vanjskim vremenskim uvjetima i vre-
menskom periodu
Znamo kako je cijela godina podijeljena na etiri godinja doba. Ako
bi, na primjer, ljeto kao godinje doba bilo prekomjerno toplo, bio
bi to primjer prekomjernog djelovanja vremenskih uvjeta i vremena.
Kad se ljeto kao godinje doba uope ne bi iskazivalo, bio bi to pri-
mjer neiskazivanja (neizraavanja). Ako bi se pak iskazalo suprotno
od normalnog, bio bi to primjer pogrenog iskazivanja vremena.
Danas smo svjedoci raznih klimatskih poremeaja, koji takoer utje-
u na pojavu sve teih i opasnijih bolesti.
19. POGLAVLJE: Ayurveda i seksualnost
19.1 Seksualni ivot i zdravlje
S obzirom na to da je ayurveda nauk u skladu s prirodom i univerzumom,
ivot u braku smatra se podlogom za ispunjenje mentalnog zadovoljstva
kroz seksualni odnos, a koje takoer pridonosi i fizikom zdravlju.
Pritom se misli na jedan brak, jednu enu/ mukarca i jednu seksualnost.
Naravno, dananjem se ovjeku ovakvo gledite moe initi smijenim jer
jednostavno ne moemo prepoznati i uvidjeti prirodne zakone seksual-
nog odnosa. Mi smo toliko ogrezli u pogrene naine da nam se jedno-
stavni zakoni prirode ine stranima, glupima i smijenima. Naim se
raznolikim iskustvima" u puno razliitih odnosa zapravo sve vie udalja-
vamo od unutranjega mira i od mogunosti uspostave pravoga odnosa.
Ako svoje partnere biramo iskljuivo na temelju fizikoga odnosa, onda
jednako tako moramo znati da e taj odnos i zavriti po zakonitostima
fizikoga svijeta, tj. dok traje zaljubljenost (koja ukljuuje pojam seksual-
nosti, poude i strasti), trajat e i veza, a svi znamo otprilike koliko je to
dugo. Naravno, ako elimo da neto traje, onda se moramo usredotoiti
na prirodne zakone i vrijednosti koje imaju kvalitetu trajnosti, poput lju-
bavi (a ne zaljubljenosti) koja podrazumijeva kvalitete poput vjernosti,
razumijevanja, sluenja, potivanja itd. Ako se osvrnemo na ivotinjski
svijet, za koji mislimo da je na nioj evolucijskoj ljestvici od nas, moemo
vidjeti da ak i ivotinje potuju zakon bliskosti, intimnosti, predanosti i
vjernosti (neke ivotinje ive uvijek s jednim partnerom, a ako partner
umre, ostaju same). U dananjem tzv. modernom vremenu gdje je glavna
vrijednost materijalno bogatstvo, presti je stupiti u seksualni odnos sa
svakime u svako vrijeme i na svakom mjestu. Dananji odnos prema sek-
sualnosti jo nikome nije donio emocionalno i mentalno zadovoljstvo, a
jo manje zdravlje. Svi znamo da razne spolno prenosive bolesti, meu
kojima je i SIDA, dolaze zbog neurednog seksualnog ivota. Upravo nam
spolne bolesti govore kako nae seksualno ponaanje nije u skladu sa
zakonima univerzuma i nae prirode. Posljedica takvog otvorenog" sek-
sualnog ivota nisu samo spolno prenosive bolesti nego takvo ponaanje
djeluje i indirektno na samog pojedinca, drutvo i narod. Seksualni
odnos, koji se zapravo sastoji u koritenju seksualne energije, ima puno
veu mo nego to mu mi pridajemo. Naime, pogreno koritenje seksu-
alne energije usko je povezano s moralnim propadanjem, kako na indivi-
dualnom, tako i na drutvenom i opem planu. Seksualnost se olako
shvaa i prihvaa, te je vrlo malo osvijetena kreativna mo seksualnosti.
Uzmimo u obzir da je seksualna prokreacija Boji dar ovjeku, te je kao
takva jedno od najmonijih kreativnih sredstava. Upravo zbog neprimje-
renog koritenja seksualne energije, umjesto da stvaramo jake duhovne
pojedince i narod, mi jednostavno kreiramo kaos, raskol u obitelji, naro-
du i svijetu. Svojim seksualno neprimjerenim ponaanjem stvaramo gene-
racije nesretnih i izgubljenih ljudi. Svi znamo kako je upravo neprimjere-
no koritenje seksualne energije razorilo na tisue obitelji i ostavilo veliko
mnotvo nesretnih pojedinaca koji nisu u mogunosti ostvariti cjelovit
odnos sa sobom, svojim partnerom i svojom okolinom. Pojedinci i djeca
koja su odgajana i koja su imala ivi primjer takvog ponaanja preko svo-
jih najbliih nemaju velike anse za uspostavu normalnog i zdravoga
odnosa. Na taj se nain u obitelji, narodu i svijetu gomilaju depresivni i
apatini ljudi koji ne znaju kamo idu, niti zato idu. Stvara se sloj kroni-
no nezadovoljnih ljudi koji ude za ljubavi, ali ne mogu prepoznati to je
prava ljubav i prave vrijednosti. Zavedeni su pogrenim vrijednostima, te
se olako uputaju u seksualne veze mislei kako e im to popuniti prazni-
nu u ivotiu. Kao to znamo, to se ne dogada, jer nekontrolirani seksua-
lan ivot jo nikome nije donio mir, ve se takvim ponaanjem upravo
poveava koliina nezadovoljstva, depresije i duboke praznine. Znaenje
seksualne energije moemo povezati sa samim ivotom. Oduzmete li oso-
bi mogunost prirodnog i zdravog seksualnog izraavanja, dobit ete
itav niz neeljenih posljedica, kako na individualnoj, tako i na drutve-
noj razini. Mentalne bolesti, nesretni odnosi, razorene obitelji, moralno
propadanje, seksualni delikti samo su neki simptomi" bolesnog drutva i
samo su neke od neeljenih posljedica neprimjerenoga seksualnog ivota,
odnosno neprimjerenog kanaliziranja seksualne energije. Primjerenim
koritenjem seksualne energije i seksualnosti, u vrstom odnosu gdje se
svjesno i savjesno odluujete za odnos, dobivate niz poeljnih posljedica
na individualnom i drutvenom nivou, odnosno zdravlje na svim razina-
ma postojanja (duh, um, tijelo) i zdrave odnose, zdravu obitelj i narod.
Od pamtivijeka je to bila energija kojom se najvie manipuliralo i ije je
neprimjereno koritenje bilo uzrokom nemira, neznanja, nasilja i ratova.
Iz povijesti znamo za drutva koja su propala zbog raskalaenoga ponaa-
nja, a koje je dobrim dijelom ukljuivalo i neprimjereno koritenje seksu-
alne energije. Danas se njome manipulira u razliite svrhe. Manipulacija
seksualnom energijom postala je jednim od najmonijih, najatraktivnijih i
najunosnijih poslova. Kamo je sve to otilo, kada se u bogatome svijetu
potpisuju predbrani ugovori da bi se, izmeu ostaloga, izbjeglo sklapa-
nje braka iz koristoljublja. Na siromanome Istoku opet idu u drugu kraj-
nost s poslovima oko miraza i sofisticiranog oblika burze, odnosno kup-
nje i prodaje ljudi. U jednom i drugom sluaju sve je to otilo predaleko,
da ne povjerujete da nije rije o konjima, autima ili kuama, nego o ljudi-
ma. Nijedan brak koji nije sklopljen iz ljubavi nema izgleda da preivi.
Charaka Samhita kae da dvoje ljudi trebaju sklopiti brak u cilju stvaranja
obitelji. Svatko ima pravo izabrati partnera po svojim mjerilima, ukljuu-
jui i fiziku privlanost. Kao to smo rekli, seksualni odnos koji se kon-
trolirano prakticira, pridonosi mentalnom i fizikom zdravlju. Da bi se to
postiglo, moraju postojati neke granice. Na primjer, ako se seksualni
odnos prakticira preesto i u pogreno vrijeme, osoba e pregorjeti" i na
taj nain moe ak i umrijeti. Komplikacije prekomjernog koitusa su deli-
rij, gubitak fizike snage, gubitak vitalne snage i prekomjerno troenje
tkivnih elemenata (dhatu), a sve to moe dovesti do smrti. Osobe ne smi-
ju ui u seksualni odnos ako nemaju elje i strasti. Za hladnoga vremena i
zime, prije odnosa valja koristiti afrodizijake. Za ljetnih je vruina seksu-
alni odnos smanjen na najmanju moguu mjeru. Razlog je tome pittha
dosha, koja je ionako poveana tijekom ljeta, a seksualnim inom tijelo
proizvodi veliku toplinu. Poslije seksualnoga odnosa, mukarac se mora
istuirati u hladnoj vodi, mora uzimati hranu koja sadri eer, mlijeko i
maslac. Naime, takva hrana pogoduje proizvodnji sjemena. Na taj se
nain stimulira proizvodnja sjemena, te se nastoji to prije nadoknaditi
izgubljena koliina sjemena. Slatka i masna hrana takoer poveava kap-
ha doshu, a ojas ima upravo kapha prirodu. Po ayurvedi, mukarac moe
stupiti u seksualni odnos sa enom koja ima najmanje 16 godina, pa sve
do 70. Tekstovi govore kako se osoba koja eli imati seksualni odnos sa
suprotnim spolom ne smije okrivljavati, jer je to prirodno. Ako se seksu-
alni ivot provodi u kontroliranim uvjetima, osobe mogu imati velike
koristi koje se openito odraavaju na njihovo zdravlje. Na primjer, pra-
vilnim i kontroliranim koitusom poveat e se pamenje, inteligencija i
fizika snaga. Kako bi mukarac postigao sve koristi seksualnoga ivota i
maksimalno zadovoljstvo, ena za vrijeme koitusa mora biti lica okrenuta
prema gore. Seksualni odnos sa enom koja ima mjesenicu je poguban
za zdravlje. Naime, sve one pogodnosti koje ovjek dobiva pravilnim sek-
sualnim inom kod seksualnog se odnosa za vrijeme mjesenice gube. Na
kraju valja istaknuti da je seksualni aspekt ljudskoga ivota odgovoran i
za postizanje krajnjega ivotnog cilja, odnosno osloboenja. Seksualna
energija je klju svemira i o nainu njezinog koritenja ovisi naa sloboda
ili ropstvo, na uspjeh ili moralno propadanje.
19.2 Djelovanje dosha za vrijeme zaea
Ovo je poglavlje usko povezano s prethodnim (jer poznato je da svaki
seksualan odnos nosi mogunost zaetka novoga ivota) i istie vanost
pravilnoga shvaanja seksualnosti i njezine energije kreacije. Kroz cijeli se
splet razliitih gledita u ovoj knjizi istie kako je ovjek svjesno bie koje
je i samo dio svemira. Iz te perspektive moemo samo zamisliti koliko je
bitan, vaan i presudan sam in zaea budueg djeteta. Rekli smo da je
seksualna energija stvaralaka kreativna energija. Vidjeli smo kako proce-
som materijalizacije", odnosno dedukcije od suptilnih elemenata nastaje
materija i kako je sve u svemiru sainjeno od pet osnovnih elemenata.
Tako se i atma (dua) utjelovila u tijelu koje je prolo kroz proces mate-
rijalizacije". Vidjeli smo kako je sam in zaea vrlo bitan i odreuje samu
prirodu pojedinca, o kojoj pak ovise sve duhovne, mentalne i fizike
karakteristike. Ovim procesom rukovodi zakon karme i upravo se na taj
nain za svaku pojedinu duu stvara idealno vozilo uma i tijela. Tijela i
umovi roditelja jednostavno su mediji prijenosa svijesti u budue fiziko
tijelo. Ako su njihovi umovi i tijela sluili nesebinim ciljevima, ako su se
roditelji spojili" u slubi ljubavi i dharme i ako su njihovi umovi proi-
eni, neminovno e privui due koje su odmakle na stazi evolucije uma.
Svi drugi mogui razlozi spajanja" dvaju umova i tijela u seksualnom
inu imat e za posljedicu utjelovljenje niih oblika uma u budue djece.
Zbog neznanja o vanosti djelovanja seksualne energije i svetosti samoga
ina, danas se sam in seksualnoga sjedinjavanja dogaa u manje sretnim
trenucima i stanjima poput pijanstva, koristoljublja ili nesvjesnosti. Djeca
zaeta na ovaj nain jednostavno postaju rtve tekih karmikih utjecaja
i na neki je nain u njihovom programu predodreeno" da generacijski
slijede put prethodnika (mijazmi). Naravno, nikada ne smijemo zaboravi-
ti na vlastiti izbor i vlastitu karmu koja je bila razlogom zaea i roenja
u naoj vlastitoj obitelji. Upravo taj zaarani karmiki krug jako je teko
izmijeniti, ali svaki pojedinac ipak ima izbor i snagu u svojim rukama.
Ovaj sistem, koji predaje informacije koje su u suglasju s naom vlasti-
tom karmom, uobiajen je nain prijenosa svih nedaa, kroninih stanja
i bolesti. Te se nedae prenose karmikim otiskom preko suptilnih tijela
pojedinca, a nastaju zbog karmikog utjecaja naih predaka i naom osob-
nom karmom. Nemojte pogreno shvatiti da su uzrok vaih problema
vai prethodnici, uzrok lei u vaem karmikom utjecaju koji omoguava
i stvara savren medij vaega uma i tijela, u savrenoj okolini za razrje-
avanje karmikih dugova". Evolucija svijesti uvijek ide naprijed, tako
da sve to nai preci i mi sami nismo razrijeili, preko karme e se naslje-
ivati s ciljem razrjeavanja. Ako mi osobno nismo neto razrijeili, jed-
nostavno emo to proslijediti i ponijeti dalje. Zato se kae da se povijest
ponavlja, a prestaje se ponavljati onda kada je razrijeena za sva vremena.
Stvari se ponavljaju sve dok se ne razrijee. To ne znai da e iste due
odreivati ponovni posao, ve e evoluirati, dok situacija nalazi due koje
su je spremne podrati, odnosno odraditi. Osoba koja odbija neto uiniti
ostavit e to za druga vremena, a zbog zajednike e karme time optere-
titi i due koje su privuene u njezinu uu obitelj. Mi odraujemo karmu
na individualnom nivou, ali kako smo roeni u nekoj obitelji, zajedni-
ci i zemlji, moramo odraivati i tu vrstu karme. Ako osoba uz pomo
Budhija, odnosno vie inteligencije razlui kako trenutano djelovanje
nije dobro", ona se time na neki nain oslobaa, te e se uvijek nai
netko drugi kako bi se odradila obiteljska, odnosno kolektivna karma.
Znai, osoba iji je izbor u skladu s dharmom bit e osloboena svojega
djelovanja. Na taj smo nain svi mi povezani i odraujemo kako svoju
individualnu karmu, tako i zajedniku po principu svi za sve". Samo u
sluaju da se uzdignemo iznad situacije (u smislu dharme) moemo biti
osloboeni, te emo kolektivnu karmu odraivati na neki drugi, puno
suptilniji nain, jednako pomaui drugima. I u Bibliji se slino kae kako
grijesi" naih prethodnika imaju utjecaj na sedam buduih generacija.
Zamislite samo duu koja se utjelovila pod utjecajem roditelja alkoholi-
ara, koliko je teko takvom pojedincu izmai stisku karme i promijeniti
tijek sudbine". Mnogo se ljudi raa u raznim odnosima koji nisu u skla-
du s prirodom (nevjere, koristoljublje i si.) i time biva lieno milosti sree
i zadovoljstva. Osobe koje na taj nain zanu djecu nisu ni svjesne koliko
e one same i njihova djeca morati ispatati zbog njihova nedolinog i
adharmikog ponaanja. Zaista je tako, to inimo drugima, inimo sami
sebi. Volio bih da svaki pojedinac postane svjestan pravog znaenja sek-
sualnog ina i njegova utjecaja, kako na individualno zdravlje, tako i na
zdravlje obitelji, ire zajednice i itavog ovjeanstva. Premda ne moemo
promijeniti povijest, moramo biti svjesni kako svojim sadanjim djelo-
vanjem moemo potpuno preokrenuti sliku i sudbinu na individualnoj i
kolektivnoj razini.
20. POGLAVLJE: ivotni ciljevi, vrste ivota,
vremenski ciklusi, svjetovi i kaste
1.1. etiri glavna ivotna cilja
Rekli smo kako je ayurvedska medicina usmjerena i na postizanje etiriju
osnovnih ciljeva ivota. Njihovo je ispunjenje bitno na osobnoj razini, ali
utjee i na cijeli kolektiv, odnosno ovjeanstvo.
1. Dharma - izvravanje dunosti i djelovanje prema prirodnom
zakonu; ti su zakoni u razliitim religijama opisani kao dobra
djela; jednako tako pridravanje zakona vlastite vjere (ovdje ne
mislimo na dogmu).
2. Artha - akumulacija materijalnih dobara; ovjek mora raditi kako
bi opstao u ovome svijetu, ali novac i bogatstvo moe stjecati i sli-
jedei moralne zakone.
3. Kama - zadovoljavanje svjetovnih elja; ayurveda vjeruje kako
su neispunjene elje uzrokom nezadovoljstva u buduem ivotu,
te ih je potrebno ispunjavati, ali, naravno, u skladu s obiteljskim,
socijalnim, kulturolokim i religijskim zakonima i zabranama",
odnosno u skladu s dharmom.
4. Moksa (duhovno prosvjetljenje) - ovjek biva osloboen od svih
elja i openito osloboen; osloboenje je glavni cilj ovjekova
roenja.
Po ovim ciljevima vidimo kako je ayurveda savren sklop i suptilan
vodi za sva vremena. Ovi ciljevi usauju vjeru i nadu u ivot. To je neto
to nedostaje materijalistikom umu koji vjeruje kako je ovjek nastao
sluajnim spajanjem fizikih elemenata u svemiru. Materijalistikim nai-
nom razmiljanja ovjek je osuen na propast, jer misli kako je ovdje sada
i nikada vie, da ivi sam za sebe, te otuen u svojoj praznini i samoi ne
vidi zato bi ita mijenjao nabolje. Vlastiti ga egoizam tjera da iskoritava
sve i svakoga do krajnjih granica. To je nain razmiljanja koji vodi do
sukoba na svim razinama i pridonosi stvaranju razlika, patnji i svih osta-
lih nedaa u kojima se svijet trenutano nalazi i u kojima e i ostati ako
pojedinac neto ne promijeni. Ne postoji nijedan oblik vanjske represije
koji bi mogao sprijeiti bilo kakav oblik nasilnog ponaanja, to se moe
postii samo preobrazbom na individualnoj razini.
20.2 etiri vrste ivota
Kako bi ovjeku pokazala put, ayurveda govori o etiri naina koritenja
ljudskoga ivota. Rekli smo kako je ljudski ivot neto dragocjeno jer
upravo u ljudskome tijelu osoba moe doivjeti duhovno prosvjetljenje,
koje je sam cilj evolucije. Kako bismo to postigli, moramo koristiti nae
alate", um i tijelo, na najbolji mogui nain. Postoje etiri vrste korite-
nja vlastitog ivota:
1. Hita - koristan ivot, onaj koji pridonosi individualnom i drutve-
nom napretku
2. Ahita - tetan ivot, odnosno onaj koji je nekoristan i tetan kako
za pojedinca, tako i za zajednicu i drutvo
3. Sukha - sretan ivot, odnosno onaj koji je jedini vrijedan ivljenja;
cilj je ivota blaenstvo
4. Dukha - nesretan ivot ili ivot koji nije vrijedan ivljenja.
Pod korisnim ivotom (hita) ne podrazumijevamo samo materijalnu
korist, nego sve ono ime pojedinac moe pridonijeti drutvu. J er kada
pojedinac potuje vrline u duhu sluenja, on time pridonosi napretku
zajednice i drutva u irem smislu. ivot moe biti koristan samo onda
kada sluimo drugima, zajednici i drutvu, sluei tako i sebi samima.
Sluenjem drugima poveavamo vlastitu sreu, zadovoljstvo i smisao iv-
ljenja. Isus bi rekao: Sto inite drugima, inite Meni ." Upravo su srea i
zadovoljstvo odlike vrijednoga ivota, koje istovremeno povoljno djeluju
na zdravlje. Vrlo su bliski pojmovi sluenja i zadovoljstva, odnosno sree
i zdravlja. Ayurveda govori kako nesretan ivot nije vrijedan ivljenja.
Nesretan ivot ne doprinosi zdravlju, ve postupnom i sveopem propa-
danju bia.
20.3 etiri vremenska ciklusa ili yuge - svemir kao ivo bie
U ovome emo poglavlju vidjeti kako svemir na svome kozmikom planu
prolazi kroz faze raanja, rasta i umiranja (saimanja). Vidjet ete kako
se cijeli makrokozmos neprestano mijenja, ba kao i mikrokozmos. Cijela
se ta promjena dogaa kroz nau svakodnevnu povezanost s svemirom.
Ve smo nekoliko puta rekli kako je mikrokozmos zapravo manifestacija
makrokozmosa u malome, sa svim njegovim fenomenima, kvalitetama i
promjenama
Drevni indijski spisi o kozmologiji Surya Siddhantha opisuju nasta-
nak svemira i govore o njegovom trajanju. Sam nastanak, odravanje i
ponovno unitavanje univerzuma, u indijskoj se tradiciji opisuju troj-
stvom (Trimurthi), odnosno bogom Brahmom (kreacija), Vishnuom (odr-
avanje) i Shivom (unitavanje univerzuma). Astronomija danas govori o
nastanku, irenju i saimanju svemira. Drevni je nauk opisao sustav rau-
nanja vremena i odredio ciklike promjene kreacije i unitavanja svemira
(saimanja). Starost, trajanje i unitavanje univerzuma mjeri se danima,
odnosno godinama boga Brahme. Brahmin ivot traje sto Brahminih ili
kozmikih godina. Tih se sto godina sastoji od 72.000 kalpa, a po zemalj-
skim bi godinama to bilo 311 trilijuna i 40 milijuna godina. Moramo
znati kako se kozmike godine razlikuju od zemaljskih godina. J edna se
Brahmina godina sastoji od 360 dana i noi, odnosno 720 kalpa ili 8,64
bilijuna godina. Kada bi se Brahmino vrijeme mjerilo kao nae zemaljsko,
onda bi Njegove 43,2 sekunde bilo kao jedna kali yuga u zemaljskome
vremenu. Univerzum se kreira poetkom kozmikog dana (diva kalpa),
a poetkom boanskoga sna ili kozmike noi (ratri kalpa) univerzum se
povlai u boanski san ili pralayu. Kad nastupi pralaya ili kraj Brahmina
dana, fiziki se i suptilni svijet (kauzalni ostaje) privremeno spajaju s
kreatorom u Njegovom snu i ekaju poetak novog dana kako bi poeli
s novim ciklusima inkarnacije. Znai, jedan Brahmin dan ili jedna kalpa
sastoji se od 1000 ciklusa svih etiriju yuga. Brahmina je no jednakog
trajanja. Tisuu ciklusa kali yuge iznose 4,32 bilijuna godina. Poslije
unitenja cijelog univerzuma i svih svjetova slijedi jo jedna kreacija
ili ivot Brahme, koji nastaje iz lotosovog cvijeta (pupka) Narayane.
Indijski drevni astronomi vjeruju kako trajanje kali yuge (koja je poela
otprilike prije 5000 godina) poinje smru avatara Sri Krishne (boan-
sko utjelovljenje). Kali yuga traje 432.000 godina. Kali yugi prethodila
je dwapara yuga, koja je trajala dvaput due od kali yuge. Prije dwapara
yuge bila je treta yuga, koja je trajala triput due od kali yuge. A etvrta,
krita ili sathya yuga trajala je etiri puta due od kali yuge. Sve etiri yuge
tvore jednu maha yugu, koja traje 4,320.000 godina, odnosno deset kali
yuga. Mahayuga je vremenski period od deset kali yuga, a jedna se kalpa
sastoji od vremenskoga perioda od 1000 kali yuga.
J o se jedna vremenska podjela ciklusa odnosi na manu. Svaka se
kalpa sastoji od 14 manua, a period jednoga manua naziva se manvanta-
ra i sastoji se od 71 mahayuga.Na univerzum, u kojemu se nalazi i na
svijet, trenutano se nalazi u 51. godini Brahminog ivota. U okviru te
godine, nalazimo se u prvom Brahminom danu ili varaha kalpi. U sklo-
pu prvog Brahminog dana, nalazimo se u 7. manvantari, odnosno u 28.
mahayugi dotine manvantare. To bi zapravo bila 454. mahayuga od
1000 mahayuga, koliko traje Brahmin dan. Zanimljivo je kako dananji
astronomi govore da je nae Sunce otprilike na sredini svoga ivotnoga
vijeka. J ednako tako, moderni astronomi govore kako se univerzum jo
uvijek iri.
U okviru mahayuge nalazimo se u 5100. godini trenutane kaliyuge.
Na kraju Brahminog ivota, odnosno na kraju Njegovih sto godina ivota
koje se jednako tako sastoje od 36.000 pralaya, cijela se kreacija, ukljuu-
jui sve svjetove, sva bia, vrijeme i prostor, ponovno vraa, odnosno biva
apsorbirana od Boga. Nakon toga se cijeli ciklus bezgranino ponavlja.
Postoje i drugi autori koji su dali svoja objanjenja trajanja univerzuma.
U indijskom kozmolokom tekstu Surya Siddhanta opisani su sustavi
napredne matematike. Postavljen je sustav stvarnoga i nestvarnoga vre-
mena, koji mi danas moemo simulirati modernom raunalnom tehno-
logijom.
U kontekstu ayurvedske medicine yuge su vane jer su one usko
povezane s medicinskom praksom u odnosu na pad dharme i moralnosti.
Propadanjem dharme smanjuje se umni i tjelesni potencijal ljudi, te opa-
daju kvalitete i snaga biljnoga svijeta, odnosno prirode. Medicinske tera-
pije koje su se primjenjivale u prijanjim yugama, u trenutanoj su kali
yugi izgubljene. ovjek kali yuge nije mentalno i fiziki dovoljno jak da
bi se mogao podvrgnuti odreenim terapijama. U kali yugi cijela je priro-
da u opadanju kvalitete, a ovjek je na treini svoje moralne i fizike sna-
ge. U sathya yugi dharma je stopostotna, a sa svakom sljedeom yugom
opada za 25%. U kali yugi (eljeznom dobu) odnos dharme i adharme je
25% naprama 75%. Ne samo to opada moralnost nego se i ivotni vijek
ljudi skrauje. Na poetku kali yuge duina ivota iznosila je sto godina,
ali se svakih sljedeih sto godina skrauje za jednu godinu. Charaka kae
kako je duina ivota u sathya yugi bila 400 godina i sa svakom se sljede-
om yugom smanjivala za etvrtinu, te bi u kali yugi trebala iznositi sto
godina. Naravno, ovdje govorimo o prosjenom trajanju ivota. Vidimo
kako je u kali yugi ivotni vijek smanjen na najmanji mogui period. U
ayurvedskoj su medicini opisani terapeutski postupci regeneracije i even-
tualnog produljenja ivotnoga vijeka, ali to uvijek ide ruku pod ruku s
ovjekovim ivotnim djelima i nainom ivota, pa tako nijedan regenera-
cijski postupak nee biti uinkovit ako nije u skladu s ovjekovim djelima
i ivotom.
20.4 Loka ili svjetovi egzistencije
Iako naa osjetila mogu percipirati samo trodimenzionalnu stvarnost, to
ne znai da drugi svjetovi ne postoje. Kako je pojedinac sastavljen" od
triju tijela (fizikog, suptilnog i kauzalnog), tako i svemir posjeduje iste
te karakteristike. Uvidjeli smo kako ovjek nije nita drugo nego izraz
univerzuma, mikrokozmos u makrokozmosu. To nam govori kako smo
mi zapravo jedno te isto s univerzumom, jer univerzum je Boje tijelo, a i
ovjek je nastao na sliku i priliku Boga.
Uz na trodimenzionalni svijet, postoji sveukupno 14 svjetova u
kojima se ivot izraava na specifian nain. Od tih 14, sedam svjetova
nalazi se iznad zemlje, a drugih sedam ispod razine zemlje - nadzemni i
podzemni svjetovi.
Sedam svjetova iznad zemlje:
1. Bhurloka ili zemaljska razina
2. Bhuvah Loka ili svijet odmah iznad zemaljske razine
3. Svah Loka ili raj, ono to se u kranstvu naziva Rajem
4. Maharloka ili svijet sunca ili makrokozmosa
5. J analoka ili svijet iznad svijeta sunca
6. Tapoloka svijet, koji je mogue postii tekim odricanjima i aske-
tizmom
7. Satyaloka ili svijet istine.
Sedam svjetova ispod zemlje:
1. Ataloka ili svijet bez dna
2. Vitalaloka ili svijet s posebnim dnom
3. Sutala ili svijet ispod druge razine
4. Rasatala ili ono to krani nazivaju paklom
5. Taltala ili svijet s beskrajnim dnom
6. Mahatala ili svijet s predubokim dnom
7. Patala ili najdublji svijet.
Svih 14 svjetova nazivaju se jo i Bhuvanas. Prva tri svijeta nazivaju se
Tribhuvana. Bhurloka ili zemlja naziva se i Karmaloka jer se svaki pojedi-
nac rada u njoj zbog utjecaja karme. Pojedinac svojim djelovanjem stvara
karmu koju e poslije smrti tijela proivjeti u jednom od ovih svjetova.
Moe se rei da si dobrim djelima osiguravate mjesto u gornjih sedam
svjetova, a loim djelima u donjih sedam svjetova. Moramo razjasniti da
bilo kakvo loe" djelovanje ne osuuje pojedinca na vjenu patnju. ivot
u drugim svjetovima nije nita drukiji od onoga koji vodimo na fizikoj
razini i u tome je klju svih odgovora. Naime, ako netko u zemaljskome
svijetu vodi lo" ivot tetei sebi i drugima, njegova e ga karma odvesti
u svijet koji upravo odgovara njegovim djelima. On e nastaviti ivjeti
onako kako je ivio na zemlji, a ondje nee ostati dovijeka bez obzira
na teinu djela, ve kada na neki nain istroi svoja djela ili kada mu je
dovoljno vlastite patnje, dobiva ansu za ponovno roenje u karmaloki
kako bi se mogao ponovno iskazati djelima. Raj, kako ga mi zovemo,
nije vjean, ve dua koja je inila dobra djela odlazi u Raj na zaslueno
vrijeme. Kada se rezultati tih dobrih djela istroe, dua se ponovno vra-
a u karmaloku kako bi se svojim djelima oslobodila od vjenih ciklusa
raanja i umiranja. Sve dok je osoba vezana za tijelo, um i rezultate svojih
djela, rezultati njezinih djela poslije smrti odvest e je u odgovarajui svi-
jet, ali nakon potronje" rezultata, odnosno nakon odgovarajue patnje
ili uivanja, dua se vraa u karmaloku s novom prilikom za osloboenje.
J ednako se tako, kada proivi fiziki svijet, moe nastaviti inkarnirati u
suptilnim svjetovima. Samo spoznaja Boga ili samospoznaja odvodi"
u svijet ili Istinu iz koje vie nema povratka. Poslije pralaye ostaje samo
ivot u kauzalnom obliku, a poslije mahapralaye svih etrnaest svjetova
vraa se u poetno stanje ili Nirgunu Brahman, odnosno Boga bez atribu-
ta. Saguna Brahman je Bog u kreaciji, odnosno Bog s atributima koje jedi-
no moe imati u stanju inkarnacija. Kroz znanje o ovim svjetovima moe-
te napraviti presjek sadanjeg stanja na zemlji. Trenutano stanje u svijetu
izgleda prilino beznadno, jer materijalizam caruje kroz grube i najsup-
tilnije oblike manipulacija. Oblici materijalistikih manipulacija poput
ratne ili materijalistike politike vrlo su efikasni i destruktivni. Interesne
skupine uvijek tjeraju vodu na svoj mlin, ali na nama je da proniknemo
u istinu i razluimo manipulaciju (iluziju) od istine. Svaki pojedinac to
treba uiniti za sebe. Oito je kako su se pojedinci i skupine s takvom
destruktivnom i krajnje sebinom vizijom inkarnirale u vremenu u kojem
je svijetu zadano najvie patnje. Naravno, oni su se inkarnirali kako bi
imali novu priliku, ali jednostavno su podlegli izazovima poput novca i
moi. Kao to je Isus rekao, tee je bogatau ui u vjean ivot nego se
devi provui kroz iglene ui. Dakle, nije stvar u novcu, ve u vezanosti za
njega. U oblicima destruktivnog ponaanja nema granica i samo se kroz
bezbrojna iskustva patnje na vlastitoj koi pojedinac moe probuditi i
odrei materijalistike misli. Kako je ovjeanstvo kroz povijest vie puta
bilo u krizi (kali yuga), pojedine se inkarnacije utjelovljuju na zemlji kako
bi ljude probudile i podsjetile na sam smisao roenja i inkarnacije. Kroz
samu ljudsku povijest bilo je vie takvih inkarnacija boanstava koje su
nazivali trenutanim imenima dotine inkarnacije. Bez obzira na ime ili
oblik, boanske su inkarnacije uile ovjeanstvo iskljuivo jednom putu,
putu ljubavi i istine. Bit svih uenja je ljubav, a sve drugo dogmatska
je manipulacija. Uitelji svijeta svojim su jednostavnim uenjima doli
osloboditi due od neprestanog ciklusa umiranja i raanja u svjetovima
egzistencije.
Postoji jo jedan aspekt povezanosti bolesti i svjetova egzistencije.
Rekli smo kako je cilj cijele kreacije, pa tako i ovjeka, samospoznaja
ili prosvjetljenje. Kako bi se postigli vii svjetovi egzistencije, kao i sam
krajnji cilj, osoba mora postati svjesna same sebe. Za takvo to preduvjet
je dobro zdravlje na svim razinama postojanja. Trenutak smrti je trenutak
u kojem utjelovljena dua naputa tijelo i kao takav vrlo je vaan. Veliki
duhovni uitelji dolaze i naputaju ovaj svijet po vlastitoj volji. Osobe
koje napuste ovaj svijet kroz krunsku akru ili mjesto koje se zove Brahma
Radra Dua odlaze u najvii svijet i tako postiu prosvjetljenje ili samospo-
znaju. U osoba koje nemaju istreniran um, koji se postie raznim duhov-
nim praksama (sadhana), i kojima u trenutku smrti um vrluda zaokupljen
raznoraznim mislima i vezanostima, svijest naputa tijelo na druge naine
i, u skladu s tim, one dostiu druge svjetove. Osobe koje su jako bolesne
i ija je svijest (odnosno um) pod utjecajem raznih sedativa, nemaju isto-
u niti jasnou misli, tako da obino bivaju izgubljene" izmeu donjih
svjetova. Osobe koje su podvrgnute tekim terapeutskim procedurama
i jakim analgeticima odlaze u nie svjetove. Zbog toga je jako vano da
osoba odlui sama za sebe i odabere svoj put kako bi se eventualno pri-
premila za odlazak u miru. Sve istone filozofije istiu ulogu posljednjeg
trenutka u tijelu, odnosno naina na koji e neija svijest napustiti tijelo.
Zato se u teim sluajevima vre razni rituali i molitve kako bi se pomo-
glo odreenoj dui da nae svoj put. U takvim prilikama molitva je od
kljunog znaenja, umjesto bezobzirnog muenja pojedinca s raznim tera-
peutskim procedurama. U nama bliskoj katolikoj vjeri poznata je moli-
tva za mrtve. Molitva za mrtve postoji u svim tradicijama i religijama,
samo su neke tradicije zadrale izvoran smisao i znaenje takve molitve.
Vrlo je vano da osobi koja naputa tijelo um nije zamagljen kemijskim
sredstvima koja onemoguuju svjesno izabiranje vlastitog puta. Za due
koje umiru u tekim mukama, agoniji i pod utjecajem kemijskih sredsta-
va, najbolji je lijek molitva drugih osoba. Takva osoba nije u mogunosti
moliti za sebe, ali joj je potrebna podrka, ljubav i molitva njezinih volje-
nih i bliskih osoba.
20.5.Varna sustav
Varna sustav u slobodnom bi prijevodu bio sustav kasti. Iako u dananjem
vremenu postoje kaste u svim drutvima na svijetu, polemike oko varna
sustava uvijek su u sreditu panje. ak se zbog nedovoljnog poznavanja
ove tematike Indiju optuuje za poetke diskriminacije i rasizma. Pokuat
emo pravilno razluiti i objasniti kako je varna sustav odraz najve-
e harmonije i dharme odravanja univerzuma, te vodi za uspostavu
skladnog drutva. Dananji kastinski sustav tvorevina materijalistikog
je uma i sindroma zatvorenog srca, predstavlja ovjeka kali yuge i kao
takav nema nita zajedniko s varna sustavom drevne Indije. Izopaeni
kastinski sustav postoji u svim modernim drutvima, a izrastao je iz mate-
rijalistikog pogleda na svijet. Ljudi ili bilo koja kasta koja iskoritava i
iskrivljuje originalno znaenje varna sustava nose teku karmiku odgo-
vornost koja e se prije ili poslije odraziti u njihovim ivotima, tako to e
se oni sami nai na mjestu iskoritavanih. Teko je shvatiti kako u Indiji,
gdje je nauk o filozofiji i karmi usaen u genetiku ljudi, postoje skupine
koje nisu shvatile bit varna sustava. Taj sustav nije nastao da bilo koga
odvoji ili procijeni kao manje ili vie vrijednog, a kamoli nedodirljivog
(tako su zvali najniu kastu). Krishna kao utjelovljenje Boga nije mogao
poduavati takvu adharmu. Univerzum kao savreno utjelovljenje priro-
de i svijesti, odnosno Boga, ne prepoznaje nikakvu razliku (ni u kojem
smislu i ni na kojoj razini) izmeu energije i materije. injenica je da se
svi mi raamo u odreenim okolnostima i uvjetima zbog utjecaja karme,
ali to ne znai da nismo jedno (jedinstvo u razliitosti). Te razlike postoje
zbog cijelog niza uzroka i, naravno, vlastite karme. Nije sluajno to se
netko rodio ba u obitelji inenjera, lijenika, vojnika, trgovca ili radni-
ka. Svaka od tih skupina ljudi posjeduje razliit mentalni, emocionalni i
fiziki sklop. Varna sustav upuuje na mogunost pojedinca da slijedi i
radi (za ivot) ono to su radili njegovi preci. Dakle, nije sluajno to se
netko rodio u obitelji lijenika ili vojnika (utjecaj karmikih sila privlae-
nja) jer se na taj nain svakom pojedincu omoguuje postizanje najvee
harmonije i dharme u onome to ini za ivot. Varna sustav govori o
tome kako bi pojedinac trebao slijediti svoje pretke u zanimanju koje mu
omoguava ivljenje. Najvee se znanje i savrenstvo postie ako ovjek
slijedi zanimanje svojih predaka, gdje se znanje i iskustvo prenosi genera-
cijskim nizom. Tradicionalni ayurvedski lijenici svoja znanja usvajaju od
najranije ivotne dobi, a to mogu samo uz roditelje. Ayurvedsko je znanje
toliko opirno i veliko da ga nije mogue savladati u jednom ivotu, zato
se ayurvedski lijenici sa eljom sluenja vraaju iz ivota u ivot u obitelji
koje su tradicionalno lijenike. Nije rijetkost da u nekim generacijama
tradicionalni lijenik ima iskustvo prijenosa znanja od preko 40 gene-
racija, a i sami ponekad kaemo da nam je neto u lozi ili krvi i da nam
neto lei kao obitelji. Varna sustav govori kako bi ovjek trebao slijediti
pretke u svom ivotnom zanimanju radi prijenosa iskustva i znanja kojim
se postie savrenstvo u poslu, ali to nikoga nipoto ne ograniava da se
bavi neim drugim ili ui neto drugo. Na kraju krajeva, ovjeka i njegovu
kastu" odreuju djela, odnosno njegovo slijeenje dharme, a ne samo to
to se rodio u nekoj kasti, odnosno obitelji. Tako se netko moe roditi i u
obitelji Sudri, a po svojim djelima biti blii Bogu od nekoga tko se rodio u
Brahmana varni. Bog je izloio varna sustav kako bi pomogao ovjeku u
uspostavljanju sklada u drutvu, a ne zato da bi dijelio ljude i rekao kako
je netko vie ili manje vrijedan. Bog je utjelovljenje svih oblika i imena,
pa kako bi onda mogao rei da je neki oblik ili ime manje ili vie vano.
Univerzum je sa svim svojim ivim i neivim biima sam izraz Bojeg tije-
la, pa tako ne postoji manje ili vie vaan dio. J e li nama vanije desno
ili lijevo oko i zbog ega bi lijevo bilo manje ili vie vano od desnog i
obratno? Sve to ima veze s dijeljenjem i odvajanjem ima veze s umom,
odnosno ovjekom i neznanjem o jedinstvu u razliitosti. Danas se neki
ljudi raaju u kastama sveenika ili lijenika, a djela im ak ne spadaju ni
u jednu kategoriju ljudi, ve u kategoriju demona. Ne bih volio uvrije-
diti Ravanu, koji je bio rakshasa demonskog roda i odlian poznavatelj
svih Veda i vrhunski lijenik ayurvede (napisao je nekoliko ayurvedskih
tekstova iz kojih se i danas ui, poput teksta o pulsnoj dijagnostici). Kao
lijenik je na trenutak zaustavio rat kako bi lijeio Laksmana (neprijatelja)
koji je bio povrijeen. ak je i on, koji je bio rakshasa, imao kvalitete i
kodeks ponaanja na kojemu bi pozavidjeli mnogi dananji ljudi.
Varna nauk je toliko savren, suptilan i ispred dananjeg vremena
da dananjem skuenom i hladnom kali yuga umu nije lako slijediti taj
sustav jer je dananje drutvo toliko adharmino da uvijek nastoji nekoga
potlaiti, iskoristiti i poniziti. Dok god ljudi budu radili razliku izmeu
sebe i svoga susjeda, taj sustav ne moe uspjeti. Dok god vidite razliku
izmeu svoje lijeve i desne ruke, ne moe postojati harmonija i zdravlje
tijela. Dananji sustav konvencionalne medicine koji vidi razlike izmeu
svakoga pojedinog dijela tijela svakako je odraz svijesti i stava ljudi u kali
yugi, te kao takav ovjeku ne moe donijeti napredak, odnosno ne moe
pridonijeti ostvarenju etiriju ovjekovih ivotnih ciljeva. Varna sustav
ostvariv je u visoko profinjenim i duhovnim drutvima gdje svaki poje-
dinac prepoznaje i prihvaa svoju danu inkarnacijsku ulogu, te kroz nju
djeluje. Krishna je taj nauk objasnio i obrazloio u Bhagavad Giti za vrije-
me i krajem dwapara yuge kao vodi i primjer ovjeku kali yuge. Bog je u
svojoj nesebinosti i ljubavi ovjeku dao mogunost izbora, odnosno dao
mu je znanje kako bi stvorio idealno drutvo u kojem e se svaki pojedi-
nac maksimalno izraziti i pridonijeti rastu cijele zajednice i istovremeno
pridonijeti vlastitom razvoju i napretku te se tako pribliiti zadnjem
ivotnom cilju, osloboenju (mokshi).
21. POGLAVLJE: Medicinska praksa nekad i sad
21.1 Yuge i medicinska praksa
Vidimo kako je odreena yuga usko povezana s padom morala, no u
kakvom je to odnosu s lijeenjem?U Shusruta Samhiti, jednom od temelj-
nih ayurvedskih tekstova, opisano je kakve lijenik treba imati kvalitete i
po emu moemo prepoznati pravog lijenika i razlikovati ga od krivoga.
Istinski je lijenik onaj koji je vjet u propisivanju terapije i savren u zna-
nju medicinskih tekstova. Te mu kvalitete omoguuju veliku uspjenost i
zahvaljujui njima moe doprinijeti ovjekovoj srei i zdravlju. Istinski ili
dobar lijenik opisan je kao: roen u dobroj obitelji (nema veze s dana-
njim mjerilima), dobrog znanja, osloboen sumnji u odnosu na etiologi-
ju, znakove i simptome bolesti i terapije, koji moe odrediti bolesti kao
lako izljeive, tee izljeive, palijativne i neizljeive, koji posjeduje iroko
praktino znanje, koji je vjet, bezgrean u svojim djelima i medicinskoj
praksi, posjeduje samokontrolu, savrenog zdravlja, zdravih osjetila i
uma, koji gaji majinske, oinske i bratske osjeaje prema svim ivim bii-
ma (cijeloj kreaciji).
Prijetvoran je lijenik opisan kao: onaj koji je postao poznat zahva-
ljujui svojoj vjetini glume i izlaganjem svojih instrumenata, koji se
pravi vaan znanjem o lijekovima i knjigama; koji se drui s poznatima,
bogatima i slavnima (zbog koristi) i poznat je kao lijenik iako to nije. Za
prijetvorne se lijenike kae da se kreu naokolo u neprekidnoj potrazi
za pacijentom. Ako naiu na nekoga kome je potreban lijenik, svoja e
znanja i kvalitete dizati u nebesa. Ako je pacijent sluajno ve na tretma-
nu kod nekoga lijenika, pokuat e pronai pogreku u tome pristupu
lijeenja i prikazati lijenika kao nekompetentnog. Pokuat e pridobiti
prijatelje i obitelj pacijenta slatkorjeivim govorom i pretvarat e se kao
da im nita ne treba (u smislu naknade za lijeenje). Kada zadobiju paci-
jentovo povjerenje, svoje e neznanje vrlo vjeto prikrivati. Ako ne mogu
pomoi pacijentu, okrivit e ga da nije imao dovoljno samokontrole, a
kada pacijent umre, oni e netragom nestati u potrazi za novom rtvom.
Kada govore s laicima, govor e im biti kontradiktoran, a razgovor s
mudrima izbjegavaju. U sluaju da se i razumiju u neki terapeutski postu-
pak, spominjat e ga iako e to biti izvan konteksta razgovora. Ne vole da
im se postavljaju pitanja, niti oni vole postavljati pitanja. Groze se pitanja
i pod svaku e ih cijenu nastojati izbjei. Nitko nee znati tko su njihovi
uitelji, sljedbenici i njihovi protivnici. Takozvani e lijenik (samo po
tituli) pokuati namamiti pacijenta u svoju klopku, kao to lovac namami
ivotinju. Oni su daleko od teorijskog znanja, praktinog iskustva i zna-
nja o davanju lijeka i njegovoj dozi. Takvi lijenici nagovijetaju smrt na
zemlji i njih se treba pod svaku cijenu kloniti.
Vidimo kako su u drevna doba postojali visoki standardi za lijenike i
zahtijevale su se kvalitete u svim kategorijama ljudskog ivota. U katego-
rije suprotne pojmu istinskoga, tj. dobrog lijenika svrstavale su se osobe
koje su se nazivale lijenicima i bile poznate kao lijenici, ali u stvarnosti
to ni po emu nisu bile. Dobar je lijenik mogao biti samo onaj koji je
svojim ivotom i moralom davao primjer drugima. I Sushruta na kraju
kae da ako netko eli biti dobar lijenik, mora prije svega biti dobar
ovjek. Tko se smatra dobrim ovjekom? Osoba koja je u suglasju i har-
moniji sa samom sobom i cijelom kreacijom. Samo lijenik koji sve tretira
jednako i ne vidi razliku izmeu sebe i drugih/ pacijenata moe savjetovati
i pomoi drugima. Takav je lijenik motiviran ljubavlju i nesebinou i
spreman je rtvovati vlastiti komfor za dobrobit pacijenta.
Vidimo kako odreene kategorije lijenika moemo usporediti s eti-
ri yuge i postupnim padom dharme. Polazei od sathya yuge, sa svakom
sljedeom yugom dharma opada, a s njom opadaju i ljudske vrijednosti i
kvalitete. Znai li to da danas ne moemo nai istinskog, tj. dobrog lije-
nika? Odgovor je, naravno, negativan. Svakako da je pod utjecajem kali
yuge odnos snaga uvelike poremeen, ali pravi lijenici postoje, premda
ih nije lako nai. To su obino lijenici za koje neete tako lako uti i tre-
bat e vam dosta vremena i muke da se s njima susretnete. Moglo bi se
moda rei da ete ih susresti kada e vas vaa vizija i cilj dovesti na njihov
put. Svaka osoba, pa tako i lijenici, opskrbljena je svime to je potrebno
za ivot, u mentalnom, emocionalnom i fizikom smislu. Svatko od nas
ima iste prilike. Svatko se mijenja po vlastitom nahoenju i volji. J edina
je razlika to mi sami moramo odrediti koji je laki, a koji tei put. Laki
put esto nije ispravan (dharmiki), iako se nama, odnosno naem umu ili
egu moe uiniti takvim. Ego je majstor iluzije i uvijek udi za neim to
je lako, brzo i isplativo. Ve smo rekli da naa stvarnost nije prakriti (pri-
roda), nego purusha (svijest), a iz perspektive svijesti moemo sve pro-
mijeniti. Tada svaka osoba, pa tako i lijenik, ima punu odgovornost za
ono to ini. U dananjoj alopatskoj medicini postoje terapeutske tehnike
koje su in zloina prema ovjeanstvu, i lijenik koji je nekome propisao
takav vid terapije, koji ne bi primijenio ni na sebi ni na svojim blinjima,
stvara teak karmiki teret jer prakticira farizejsku medicinu koja je u
suprotnosti s onim ne ini drugome to ne bi volio da ine tebi". Zbog
manjka svijesti o drugome, kao i o samome sebi, iluzorne ga vrijednosti
tjeraju na radnje koje su krajnje sebine te on sam, kao i njegovi blinji,
pati zbog takvih postupaka. Danas je jako popularno preporuiti drugo-
me neto to mi sami ne bismo ni u ludilu koristili. Zar moemo prepusti-
ti svoje vrijedne ivote u ruke takvim krajnje materijalistikim umovima
i nadati se najboljem? Naravno, ovdje ne govorimo samo o alopatskim
lijenicima i njihovim metodama. Svaki lijenik ili terapeut (bilo koje
druge medicine) koji ne prakticira medicinu iz pravih motiva (suosjea-
nja, nesebinosti i morala) spada u kategoriju lanog lijenika i kao takav
ne moe pomoi nikome. Logian je zakljuak da ako neto prakticirate,
a sami u to ne vjerujete, zapravo laete sebi i drugima. Ovi tekstovi govo-
re da izbjegavate takve ljude i njihova djela jer e vas njihovi postupci
odvesti ravno u pakao".
21.2 Odabir studenata ayurvede u drevno doba
Kandidati za lijenike birali su se na temelju njihovih kvaliteta. Uitelj
koji je znao predvidjeti sposobnost i sudbinu uenika izabirao je samo
one najbolje. Tradicionalni lijenici nerijetko su bili yogiji i obratno.
Upravo su yogiji i stvorili niz ayurvedskih uitelja koji su dali sveobuhvat-
no znanje u ayurvedi.
Traili su se pojedinci s odreenim kvalitetama:
1. Smirena osoba
2. Velikoduna osoba
3. Osoba koja ima averziju prema loim djelima
4. Osoba zdravih oiju, lica i nosnih kanala
5. Osoba tanka, crvena i ista jezika
6. Osoba zdravih zuba, usnica i glasa
7. Uporna osoba
8. Osoba koja nije uobraena
9. Osoba snanog intelekta i s mogunou razmiljanja i pamenja
10. Osoba liberalnog pogleda na svijet
11. Osoba koja je roena u obitelji lijenika ili osoba koja ima predis-
pozicije da to postane
12. Osoba kojoj je istina sveta
13. Osoba savrenog tijela
14. Osoba zdravih osjetila
15. Skromna osoba bez izraenog ega
16. Osoba s mogunou prodiranja i razumijevanja prave prirode
stvari
17. Osoba koja nije nervozna i razdraljiva
18. Osoba koja nema poroka
19. Osoba dobrog i simpatinog karaktera, duhovne istoe, dobrih
djela, koja gaji ljubav prema znanosti i puna je entuzijazma
20. Osoba predana studiju
21. Osoba s osjeajem za teoriju i praksu nauka
22. Osoba koja nije pohlepna ni lijena
23. Osoba koja se dobro odnosi prema ivim biima
24. Osoba koja uvaava sve uiteljeve instrukcije
25. Osoba predana uitelju.
Moda vam se neke od navedenih stvari ine besmislenima, te se
pitate kakve veze ima vae zdravlje s bojom jezika ili zdravim nosom tra-
dicionalnog lijenika. Budui tradicionalni lijenici kroz svoje su kolova-
nje usavravali moralno-duhovni aspekt postojanja. A za to osoba mora
biti savreno zdrava u svakom pogledu. ak su i stari Rimljani govorili
kako je u zdravome tijelu zdrav duh, jer upravo jedno drugo podrava.
To je bitno i zato to samo zdravo i isto tijelo moe kanalizirati boanske
energije u praksi. Zdravo je tijelo preduvjet za prosvjetljenje. Ako vam
tijelo nije zdravo ili ako patite od najmanjeg bola, vae misli vie nisu s
Kreatorom, ve se zaokupljate mislima o tijelu, odnosno izljeenju.
Vidite kako je ba u svakom aspektu zdravlje preduvjet da bi se
jednoga dana rodila" osoba sa savrenim spojem teoretskog i moral-
no-duhovnog znanja i ponaanja, koja bi bila savren primjer i savren
lijenik. Velika se panja pridavala odabiru uenika. Znalo se da osoba
bez odreenih kvaliteta i ljudskih vrijednosti ne moe biti dobar ovjek
niti dobar lijenik. Na taj su se nain izbjegavale patnje pacijenata koje bi
mogla prouzroiti osoba nezadovoljavajueg karaktera, odnosno znanja i
morala.
Kada bi se odgovarajua osoba odabrala za studij, za nju bi se pri-
premio obred inicijacije u studenta medicine. Taj bi se in uvijek provo-
dio prema astrolokom poloaju planeta u povoljnom trenutku ivota.
Ovome je inu pridavana velika panja. Vidjeli smo kako je u univerzumu
sve vremenski odreeno, pa tako postoji i vrijeme za sve to radimo u
ivotu. I sami znamo da ako iste stvari obavljamo u razliito vrijeme, one
ne moraju imati jednak ishod. Inicijacija buduih ayurvedskih lijenika i
dan-danas u modernim institucijama provodi se na isti nain.
21.3 Dananje medicinske kole i medicinska praksa
U kali yugi dharma ostaje na jednoj od svoje etiri noge i sam je njezin
opstanak u velikoj opasnosti. Sve to je vrijedno postaje bezvrijedno i la-
no, a la postaje istina. Komercijalizam se uvukao u sve kutove drutva,
na snazi su mo i novac. Nije ni udo da se ba u ovo doba pojavio jedan
oblik medicine koji nije ni u kakvom suglasju s prirodom i ovjekom
- alopatska medicina. Kroz ovu je medicinsku praksu ovjek/ pacijent
izgubio svoju cjelovitost. Zamijenilo ga se dijagnozom. Cjelovitost osob-
nosti kao spoj due, uma i tijela u alopatskom sustavu vie ne postoji.
Postoji jedino fiziko tijelo koje se moe mjeriti, analizirati, operirati
i na kojem se mogu vriti pokusi. Prema fizikom se tijelu ponaa kao
prema neprijatelju, umjesto kao prema najveem prijatelju i neemu to
nam treba sluiti cijeli ivot u harmoniji. O fizikom tijelu uvelike ovisi
naa srea, Vede govore kako bez zdravlja ne moemo postii krajnji i
najvaniji cilj ljudskoga ivota, moksu (osloboenje). Tijelo je hram Boji,
a ljudi se danas vie brinu o svojim automobilima nego o svojim tijelima.
Zasigurno e paziti koji e benzin i ulje staviti u auto. Moete li zamisliti
kako bi vam vozio auto kada biste iz motora izvadili klip? A iz ljudskog
se tijela vade svi klipovi", odnosno organi koji su toboe nepotrebni.
Zar su dijelovi poput tonzila, slijepoga crijeva, slezene, ui, maternice
ili jajnika naprosto greka majke prirode i samoga Boga? U potpunom se
neznanju pristupa svakom organu pojedinano, te se gubi cjelovita slika
povezanosti organa. enama se poslije etrdesete vadi maternica radi pre-
vencije raka i kod najmanjeg poremeaja!!! Osobno jo nisam sreo osobu
kojoj je izvaena materica i jajnici a da to na njoj nije ostavilo traga. U
razgovoru s tim osobama primijetit ete duboke osjeaje manje vrijedno-
sti, praznine, tuge, boli i krivnje i fiziki osjeaj prepiljenosti na pola".
Svemir je nastao iz kozmikoga jajeta" (linga) ili iz Brahmine utrobe, a
ene i majke personifikacija su stvaranja mikrokozmosa u makrokozmo-
su, te predstavljaju sam in materijalizacije makrokozmosa u vlastitome
tijelu. Maternica je zapravo zlatna maternica" ili hiranyagarbha (zlatna
maternica svemira), iz koje je nastala cijela kreacija. Kada eni kao kre-
atoru ivota izvadite organ stvaranja, oduzeli ste joj ivot ak i ako ne
postoji mogunost daljnjega zaea. Materijalistika teorija pronai i
uniti" pogubna je za sve nas. Vaenje ljudskih organa - kao da je rije
o rezervnim dijelovima i servisiranju automobila, usklaeno s teorijom o
zasebnosti pojedinih organa i sustava - dovelo je do razvoja jedne krajnje
opasne grane koja ukljuuje genetsku manipulaciju i stvaranje pojedinih
organa na takav nain. Kada se ovjek u svojoj egoistinoj zasljepljenosti
pone igrati Boga, ne moe ispasti nita dobroga. Materijalistika ideolo-
gija manipulacije gena i kloniranje stanica i organa koji bi se trebali ugra-
ivati u nae tijelo na prvi nam se pogled moe initi kao rjeenje, napre-
dak tehnologije i pomak u znanstvenoj evoluciji. Takva je tehnologija
opasna upravo zato to nije prirodna. Ona moe dati privremeni rezultat,
ali s dalekosenim posljedicama. Mi smo svjesna bia koja imaju svoj
smisao, put i cilj, a takvo privremeno rjeenje ne moe doprinijeti naem
cilju. Pitanje je vremena kada e se otkriti nuspojave takve prakse, a da ne
kaem da emo takvom praksom bitno naruiti prirodni poredak i smisao
same evolucije. Mnoge su civilizacije propale ili bile unitene zbog napu-
hanosti ega. Danas je fiziko tijelo postalo samo sebi svrhom i to u svim
ivotnim aspektima, a ne samo u modernoj medicini. Dananje medicin-
ske kole koje baziraju svoja uenja na materijalistikoj indoktrinaciji ue
budue lijenike neto to kroz nekoliko godina vie nee vrijediti ili e
se moda ak i pokazati tetnim. Materijalistiki zakoni modernog medi-
cinskog nauka postavljeni su na neemu to je prolazno i promjenjivo.
Buduem se lijeniku ne usauje znanje koje u sebi nosi ivotne i ljudske
vrijednosti i kvalitete. Zanimanje za medicinski nauk dolazi iz pogrenog
motiva. Medicinska naobrazba postala je sredstvom brze zarade i poloa-
ja u drutvu. Tuno je kada pacijent postaje sredstvom postizanja materi-
jalnog poloaja i statusa.
Ovako postavljen, dananji sustav lijeenja i zdravstvene zatite
postao je sam sebi svrhom i ciljem. Kome takav sustav slui? Takav sustav
ne slui nikome jer prije ili poslije svi postajemo njegove rtve. Oni koji
ne razmiljaju i nisu svjesni injenice da se dobro vraa dobrim i obratno
imat e priliku to nauiti preko tako postavljenog sustava. Nije prirodno
da pacijent, u ovome sluaju rtva", postaje sredstvom za postizanje
svjetovnog statusa. Kako je takav sustav protuprirodan, u njemu se doga-
daju apsurdne svari. I tako lijeniku bez etike nije u interesu otpustiti
pacijenta, jer o njemu ovisi hoe li on moi prehraniti svoju obitelj, kupiti
kuu ili automobil. O pacijentu ovisi njegov drutveni status i standard.
Poslati pacijenta na to vie pregleda i testova jedini je cilj. Dananjem
modernom lijeniku pacijent je rudnik zlata, zlatna koko, a tko bi otpu-
stio zlatnu koko?
Kakve su nam mogunosti u takvom sustavu? Sto nam je initi?
Mnogima je jasno da u postavci dananjeg sustava zapadne medicine
neto ne valja. Pitanje je vremena kada e se veini ljudi otvoriti oi te
emo se upitati kamo to vodi. Ako moderni medicinski nauk eli potra-
jati i preivjeti, mora neto bitno promijeniti i preispitati vrijednosti na
kojima se zasniva.
22. POGLAVLJE: Suptilna anatomija ljudskog
bia po ayurvedi
22.1 Tijelo kao ivo bie
Rekli smo da je nae tijelo dio prakriti (prirode) te je kao takvo ivo poput
svega ostalog u prirodi. ivot mu udahnjuje purusha (svijest), jer materija
je bez svijesti beivotna. Prakruti i purusha nerazdvojni su. I mamo prili-
ku vidjeti kako se nae tijelo rada, raste i umire kao i sve drugo u naoj
okolini, odnosno u prirodi. Prakruti i purusha ive u neprestanoj mijeni
i harmoniji. U tijelu se neprestano mijenjaju bioloke energije i ono se
neprestano prilagodava uvjetima ivota. Nae tijelo u veini sluajeva
uspijeva uravnoteiti razne vanjske i unutarnje utjecaje. Ako je utjecaj
prevelik, izazvat e neravnoteu i poremeaje u naem biu. Upravo o
stupnju te neravnotee ovisi stupanj poremeaja ili bolesti. U ayurvedskoj
se medicini upotrebljavaju neki od sedam sinonima za tijelo koji nam
puno govore:
1. Deha - neto to raste
2. Vapu - neto to stoji na mjestu; to bi znailo da je svaki organ na
pravome mjestu i zatien okolnim tkivima
3. Pinda - neto to ima oblik embrija; oznaava svjesnost svake sta-
nice o cjelini tijela
4. Gotra - neto to se moe utimati" (kao instrument)
5. Kalebara - pojam koji oznaava da tijelo moe izgledati kao kostur
(za vrijeme bolesti)
6. Shareera - neto to se neprestano smanjuje, reducira (u smislu
starenja)
7. Tahu - neto delikatno, osjetljivo
Vidimo kako navedeni sinonimi opisuju kvalitete koje moemo
pripisati samo ivom organizmu. Posebno je zanimljiv pojam gotra,
koji nam govori da se tijelo moe utimati" ili ugoditi kao instru-
ment. To nam govori o tijelu kao finom suptilnom organizmu koje
se, i kad doe do neravnotee, moe uskladiti i vratiti u prirodno
stanje. Po yogijskoj tradiciji, u naem tijelu postoje suptilni kana-
li (nadi) kojima se kree energija, aima ih sveukupno 72.000. Svi
ti kanali povezuju cjelokupno tijelo na fizikoj i na suptilnoj razini.
Po kanalima putuje ENERGI J A ili sila koja se zove PRANAVAYU (moe-
mo je opisati kao vitalnu energiju). Ta je energija glavni imbenik naeg
ivota i smrti, jer kada ona napusti nae tijelo, ono umire. Ona povezuje
sve druge energije u tijelu i o njoj ovise sve funkcije, jer svi su organi
meusobno povezani i djeluju kao cjelina. Dananja medicina tu energiju
ne moe otkriti jer se oslanja na moderne medicinske ureaje koji mogu
izmjeriti samo fiziko tijelo i fizike supstancije. Postoje neke visokofre-
kventne kamere koje mogu snimiti suptilno tijelo ili omotae jednako
kao i Kirlijanova fotografija, ali se takve metode ne koriste u modernoj
medicini. Spomenuli smo kako je moderna medicina podijelila tijelo na
pojedinane dijelove i tako izgubila smisao cjeline. Upravo zbog neznanja
o tome operacijama se nanose teki energetski poremeaji struktura koje
tijelo jedno vrijeme moe kompenzirati, ali potom dolazi do preopte-
reenja drugih struktura i tijelo jednostavno otkazuje, organ po organ.
J ednako tako, u tijelo se unose umjetni i otrovni kemijski spojevi svih
vrsta u svojim najgrubljim oblicima koji se daju kao lijekovi u svrhu lije-
enja, a posve smo nesvjesni njihovog potpunog djelovanja!!! Poznato
je kako svi lijekovi" moderne medicine imaju nuspojave i tetni su za
zdravlje. Njihovim se koritenjem tijelo jo vie optereuje i stvara se jo
vea neravnotea energija upravo zato to djeluju protiv energije tijela.
Dananji su lijekovi kemijske supstancije koje potiskuju prirodne tjelesne
simptome i sami po sebi nita ne lijee. Njihovo je djelovanje mono i
brzo, ali privremeno. Oslobaa nas simptoma bolesti, ali ne i same bole-
sti.
22.2 Energetski centri ili vorita na ljudskom tijelu - akre
U tijelu postoji est, odnosno sedam energetskih centara koji se nazivaju
r 11/ r f //~IVIL' r i L" / 11 '*w" \ Ti r u L' 1 rpnt-ri li i.' L' c i cii nnvP7Tni ci '/ 111, 11 _
ma s unutranjim izluivanjem i ivanim spletovima, odnosno pleksusi-
ma.
Shat Chakre (est akri):
1. Muladara - povezana sa spolnim lijezdama, gonadama
2. Swadistana - povezana s nadbubrenom lijezdom
3. Manipuram - povezana s pankreasom
4. Anahatam - povezana s timusom
5. Vishudi - povezan s tiroidnom lijezdom
6. Agnai (ajna) - povezana s pituitarnom lijezdom
7. Sahasrara - povezana s pinealnom lijezdom; nalazi se iznad svih
akri i zove se krunska akra.
Svih je est akri u bliskoj vezi sa sahasrarom, a ona je glavna. Postoji
est ivanih pleksusa koji su povezani sa est akri. U sedmoj akri ne
postoji pleksus kao takav, nego je povezana s pinealnom lijezdom, a na
suptilnoj razini s akrom koja se naziva lotos s tisuu latica (sahasrara).
Pravilnim radom sedmog energetskog sjedita ovjeku je omogueno
postizanje etvrtog ivotnog cilja ili osloboenja.
Energetske akre nalaze se u centralnom kanalu, modini (sushumna
nadi), a one korespondiraju sa ivanim pleksusima koji se nalaze izvan
lene modine i odnose se na tzv. fizike akre (ivani pleksusi na tijelu).
Shushumna nadi nalazi se u lenoj modini, polazi od prve akre i protee
se do sedme. Lijevo od shushumne nalazi se ida, a desno pingala (one su
izvan centralnog kanala). Ida i pingala kriaju se oko sushumne, slijeva na
desno i obrnuto, prema vrhu glave, okruujui akre. U muladari se sastaju
ida, pingala i shushumna, a to se mjesto zove triveni ili simboliko sjecite
triju velikih rijeka: Ganga, Yamuna i Saraswati (sanskrt: nadi = rijeka).
Sljedea su dva mjesta na kojima se kriaju tri velika nadija anahata i ajna
akra. U ajna akri ida i pingala ulaze u shushumnu, potom se odvajaju,
ida odlazi u lijevu nosnicu, a pingala u desnu. Od svih nadija u ljudskom
tijelu postoji 14 glavnih, od kojih su tri najvanija: ida nadi, pingala nadi
i sushuma nadi. Ida nadi jest lijevi (parasimpatikus), pingala nadi desni
(simpatikus), a shushumna nadi centralni kanal, odnosno lena modina.
Moderne medicinske izraze rabimo samo radi opisa i boljeg razumijevanja.
Chakra ivani centar lijezda Hormon
Sahasrara cerebrum pineal na melatonin
Agnai hipotalamus pituitarna tropini, prolaktin
Vishudi cervikalni pleksus tiroidna tiroksin, parathormon
Anahata srani pleksus timus timozin
Manipuram solarni pleksus pankreas inzulin, glukagon
Svvadistana hipogastriki pleksus gonade testosteron, estrogen
Muladara sakralni pleksus adrenalne adrenalin, kortikosteroidi
22.3 Hormoni - vrata univerzuma
Kako bismo ovo poglavlje mogli pravilno shvatiti, moramo se vratiti
na prethodno, jer su oba jako vana za razumijevanje ovog podruja.
Vratimo se malo na akre i njihovu povezanost sa lijezdama s unutra-
njim izluivanjem. lijezde s unutranjim izluivanjem lue supstancije,
odnosno hormone. Hormoni kao spojevi odgovorni su za sve procese na
mentalnoj, emocionalnoj i fizikoj razini. Hormone lijezda s unutranjim
izluivanjem moemo nazvati nektarom ivota i besmrtnosti (amrita).
Kada dode do prekomjernog ili nedovoljnog izluivanja hormona, osoba
postaje mentalno, emocionalno ili fiziki nestabilna i zakinuta. Pituitarna
lijezda, osim svojih poznatih funkcija poput proizvodnje hormona rasta,
seksualnog hormona i laktogenog hormona u ena, odgovorna je za pra-
vilan rad tiroidne, adrenalne i paratiroidne lijezde. Hormon pituitarne
lijezde odgovoran je i za normalne ljudske emocije poput ljubavi i suo-
sjeanja. Tehnike yoge usmjerene su upravo prema buenju pituitarne i
pinealne lijezde. Hormoni preko svojih instrumenata djeluju na pravilan
rad akri i tako upravljaju ovjekovom psiholokom zrelou i predodre-
uju njegove mentalne i emocionalne reakcije. Omoguuju osobi stva-
ranje sustava vrijednosti i vrednovanja, moralnog ivota i potencijala za
duhovni ivot. O pravilnom radu energetskih vorita (akri) ovisi ovje-
kov razvojni potencijal. Danas se malo zna o hormonima kao najvani-
jim imbenicima ljudskog ivota. Suvremena znanost hormone zna kao
odreene kemijske supstancije i poznaje njihova fizika djelovanja, ali ne
zna nita o njihovoj vanosti za duhovnu dimenziju postojanja. Sintetiki
se hormoni proizvode i koriste u svrhu nadomjesnog lijeenja, dok se
gotovo nita ne zna o niihovom doziranju i dielovanin Poznato ie kako ie
dozu hormona gotovo nemogue odrediti na umjetan nain. U ljudskom
je tijelu svijest ta koja kontrolira izluivanje hormona, odnosno svijest
kontrolira sve procese u naim tijelima. Upravo je zato nemogue odre-
diti koliinu hormona na umjetan nain. Koliina hormona neprestano
se mijenja u naim tijelima, ovisno o naem emocionalnom i mentalnom
sklopu koji je u neprestanoj mijeni i interakciji s okolinom. Zbog toga je
nemogue odrediti dozu uzimanja hormonalnih preparata na umjetan
nain. Moderni medicinski nauk u svojim laboratorijima vri analizu
koncentracije hormona u krvi, a ona sama po sebi ne govori nita osim
trenutanog stanja i empirijske vrijednosti broja. Ljudsko je bie multidi-
menzionalna energetska struktura koja je daleko sloenija od nekog broja
i statistike. Upravo se nerazumijevanjem te injenice riskira i manipulira
ovjekovom sudbinom i inkarnacijom. Moemo rei kako cijela ljudska
sudbina ovisi o pravilnom radu lijezda s unutarnjim izluivanjem i hor-
mona.
22.4 Pet ovjekovih omotaa
Ljudsko je tijelo sloen ivi sustav s fizikim i suptilnim razinama. Fiziko
tijelo samo je odraz suptilnih tijela, zajednikog imena koshe, to znai
omotai. Ljudsko tijelo sastoji se od pet kosha:
1. Annamayakosha - omota hrane ili fiziko tijelo
2. Pranamayakosha - omota vitalne sile (prane)
3. Manomayakosha - omota uma
4. Vijnanamayakosha - omota intelekta
5. Anandamayakosha - omota blaenstva.
22.5 Tri ovjekova tijela (sharire)
1. Sthul Sharira ili fiziko tijelo (annamayakosha) sastoji se od pet
osnovnih velikih elemenata, odnosno tijela s fizikim organima.
2. Suksam Sharira nazivamo pranamayakoshu, manomayakoshu ili
vijnanamayakoshu, a sastoji se od 5 tanmantri, 5 prana, uma i
RnHrlhiic)
3. Kaarana Sharira ili kauzalno tijelo (chita) zapravo je svijest u spoju
sa svjedokom", odnosno naom pravom boanskom prirodom.
Mahakaran Sharira ili superkazualno tijelo ustvari je ista kozmika
svijest bez ikakvih primjesa. Tako se ovjek sastoji od tri tijela, odnosno
ima tri razine postojanja, jednostavno reeno - duh, um i tijelo:
1. Fiziko tijelo - ukljuuje potrebu za snom, jelom i piem
2. Duh - Emocionalni i psihiki dio
3. Um - Mentalni i duhovni dio.
Fiziko tijelo i suptilna tijela meusobno neprestano komuniciraju
na svim razinama, doprinosei ovjekovim mentalnim, emocionalnim
i fizikim kapacitetima. Energetski se poremeaj ili bolest manifestira
najprije na suptilnim tijelima i slijedom materijalizacije (od suptilnijeg
prema manje suptilnom) na kraju na fizikom tijelu. Bolest na fizikom
tijelu rezultat je poremeaja suptilnijih razina i krajnji stadij manife-
stiranja suptilnih poremeaja. Klju je prave preventive u otkrivanju
neravnotee ili uzroka bolesti kada se on nalazi na suptilnim razinama
egzistencije. I upravo se to, kao to znamo, ne moe otkriti aparatima.
Lijenik treba reagirati prije otkrivanja bolesti na fizikoj razini kako bi
uspostavio ravnoteu na suptilnim razinama i time sprijeio poremeaj ili
bolest fizikoga tijela. To je jedini ispravan nain prevencije neravnotee i
bolesti. Vidimo kako ovjek nije ogranien na fiziko tijelo, ono je samo
odraz puno suptilnijih dijelova koji zajedno s njime ine ljudsko bie.
Demonstracija sile moderne medicinske tehnologije samo na fizikom
tijelu ne moe sprijeiti nikakve posljedice ili bolest. Silom se moe samo
potisnuti poremeaj ili bolest. Potisnuti simptomi primarne neravnotee
javljaju se u nekom drugom obliku, obino zahvaajui sve ozbiljnije
segmente ljudskog bia. J er tijelo je zapravo sainjeno od energije, a ener-
gija se ne moe unititi, moemo joj samo promijeniti prvotni izgled ili
oblik.
23. POGLAVLJE: ovjek kao sam svoj lijenik
Na poetku smo rekli da je jedan od najvanijih ciljeva ove knjige samoo-
svjetavanje svakog zainteresiranog pojedinca. Dananji medicinski nauk
kao da zaboravlja kako su odredene bolesti oduvijek postojale i uvijek e
postojati. Ljudi su se u svim vremenima susretali s raznim bolestima.
Tradicionalne medicine vrlo su dobro obavljale svoj posao. Svaka je
zemlja i tradicija razvila neki oblik tradicionalne medicine. I na naim je
podrujima postojala tradicionalna puka medicina sa svojim tradicional-
nim lijenicima. Dapae, i dan-danas, prema statistici svjetske zdravstvene
organizacije, 80% svjetske populacije koristi tradicionalnu medicinu.
SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) otvorio je urede i podupire i
istrauje rad i praksu tradicionalnih medicina u Indiji, Kini i Africi. U
nekim se zemljama potiu tradicionalne tehnike usprkos modernoj medi-
cini. Postoji petogodinji plan za razvoj i istraivanje tradicionalnih medi-
cina u SZO-u. Moderna medicina dostupna je samo onima koji imaju
novac jer je taj sustav osnovan na profitabilnoj podlozi. Moderno medi-
cinsko udo basnoslovno je skup sustav koji postoji iskljuivo zbog susta-
va oporezivanja, sustava osiguravajuih kua i goleme farmaceutske indu-
strije, koji podupiru istraivanja i ulaganja. Ondje gdje nema novaca i
profita, takav sustav ne postoji iz jednostavnog razloga to ga nema to
pokretati. Zato bi netko davao svoje lijekove besplatno onima koji ih ne
mogu platiti? To je pitanje koje si postavljaju tzv. humanitarna i napredna
drutva i sustavi koji ih podravaju. Ovdje je, naime, rije o filozofiji pro-
fita, a ne filozofiji humanosti. Davno prije materijalistike vizije ivota i
sveg ovog tehnolokog uda", ovjeanstvo je ipak preivjelo, a kako se
ini, upravo je sada najvei rizik od propasti civilizacije. To to ljudi prije
nisu posjedovali raunalo, televizor, kreditne kartice, internet i zdravstve-
no osiguranje ne znai da su ivjeli manje sretno. Naprotiv, ini se kako je
ivot bio jednostavniji i s vie unutarnjeg mira na individualnoj, a time i
l-^vini TTnat-rr 1-<=>Vinr>1rlrim mprlirinskim Hnstiarmrima
nismo previe pridonijeli iskorjenjivanju kroninih bolesti. One su u
neprekidnom porastu i ini se kako suvremena znanost za njih nema rje-
enja. I dan-danas se dogaaju proboji" bolesti poput tuberkuloze,
raznoraznih gripa i groznica, pa ak i kuge i kolere, odnosno bolesti za
koje se tvrdilo da su odavno iskorijenjene. Bolesti postaju sve ee i ubo-
jitije, mijenjanju svoje lice i oblik. Uz svu tehnoloku pomo, ako ste obo-
ljeli od neke od smrtonosnih ili kroninih bolesti, nema vam pravog spa-
sa. Znamo da je ljudsko bie spoj uma, due i tijela. Stoga, dokle god
tijelo trujemo raznim kemikalijama te ga podvrgavamo eksperimentima,
neemo se pomaknuti dalje od poetka. Uza sav napredak, danas ne
postoji sprava koja moe izmjeriti neiju tugu, ljutnju, potitenost, sreu,
a da ne govorimo o jo suptilnijim dijelovima naeg bia, poput due.
Stvari koje nemaju grubi fiziki oblik vibriraju na viim i suptilnijim razi-
nama. Ljudske misli i emocije jednako tako vibriraju na vrlo suptilnim
razinama kao potencijalni tvorci zdravlja ili bolesti. Fiziki instrumenti to
ne mogu uvidjeti. Einstein je sa svojom teorijom relativnosti potvrdio
kako nijedan fiziki oblik ne moe putovati brzinom svjetlosti jer na toj
granici materija prelazi u energiju. Postoje i vee brzine od brzine svjetlo-
sti, ali one nisu materijalne, ve u nekom od drugih energetskih oblika.
Brzina misli puno je vea od brzine svjetlosti, ona je skoro trenutana,
odnosno ona je trenutana brzina materijalizacije u mentalnom svijetu.
Svakodnevno se sluimo energetsko-misaonim oblicima bilo na svjesnoj
ili nesvjesnoj razini. Kada bilo to pomislimo, time se sluimo. Ali kada
neto dugo elite, svjesno ili nesvjesno, vi misaoni oblik antimaterije
materijalizirate u materijalnom svijetu. Zato se kae pazi to misli jer e
ti se to ostvariti". Upornim svjesnim ili nesvjesnim razmiljanjem, ener-
getsko-misaoni oblici antimaterije usporavaju i mijenjaju brzinu vibracije
misaonih oblika, te time postaju stvarni" na fizikoj razini. Svaki je fizi-
ki oblik misaoni oblik koji je postao fizikim. Drugim rijeima, svaka
materija ima antimateriju, odnosno da nije bilo misaonog oblika energije,
ne bi moglo biti materijalnog fizikog duplikata. Upravo zato to je
pokretaka misao puno jaa i kreativnija, jer je ona temelj materijalnim
oblicima, nju je kao energiju nemogue unititi. Moe se jedino unititi
mentalnim deprogramiranjem, reprogramiranjem ili se cijeli sklop moe
zaustaviti ulogom neinitelja". Kad istonjake filozofije govore o
postavljanju osobe u ulogu neinitelja" ili svjedoka", govore upravo o
tome. U takvoj ulozi prestajete biti tvorac novih misaonih oblika (elje) te
ep ri np/ i nrvclmrp K p 7 vP7i uoni i 71 rP7i11 f i f p f i r l i / uP7i nnct
stvara, akumulira i regenerira elje), oslobaate mentalno-kreativnoga
dijela svojeg uma. Na taj nain vie ne stvarate karmu koja vas dri veza-
nima u ovome svijetu. Na ovaj je nain tvoren cijeli univerzum, pa tako i
vae zdravlje ili bolest. Upravo je zato borba protiv misaonih oblika fizi-
kim instrumentima prava utopija koja nas ne vodi nikamo. J o jednom,
materijalni instrumenti moderne medicine mogu otkriti bolest tek kada je
ona manifestirana na fizikoj razini. Najbolji je i najjednostavniji nain
preventive ivot u skladu s prirodnim zakonima. Zdravlje nam ne oduzi-
ma puno vremena, niti zahtijeva neke posebne radnje. Rije je o najjedno-
stavnijim stvarima koje svakodnevno izvodimo. Ayurvedska medicina ove
je jednostavne radnje opisala kao svakodnevne i sezonske (dinacharya i
ritucharya). U dinacharyu spadaju svakodnevne radnje poput ustajanja
izmeu 4 i 6 sati ujutro ili u vrijeme kada u prirodi vlada energija sattve.
Tada je na um bistar, osnaen i spreman za daljnje aktivnosti. Ujutro
kada se probudite najprije obavljate svoju osobnu higijenu, to ionako
inite. Potom meditirate ili obavljate neku svoju osobnu duhovnu praksu
(ovdje moe biti rije o jednostavnoj molitvi). Na taj se nain, osim to
prevenirate stres, osnaujete za izazove radnoga dana, a jednako tako
osnaujete i odnos izmeu sebe i svoga sepstva ili Kreatora. Poslije toga
izvodite vjebe yoge (ili neke druge vjebe) koje e vae tijelo jo vie
osnaiti i smiriti va um. Naime, u vremenu izmeu 4 i 6 ujutro va hor-
monalni sustav radi optimalno, a znamo kako pojedine vjebe hatha yoge
djeluju stimulirajue na hormonalni sustav, kao i na sustav organa i uma.
Naravno da se neete moi probuditi u to vrijeme ako gledate televiziju
do dva ujutro i doekate dan premoreni, te potom ispijate vee koliine
kave da biste se odrali na ivotu. Ayurveda jednako tako kae kako je
idealno vrijeme za odlazak na spavanje 10 sati naveer, kako biste za
odmor imali 6 do 8 sati. Nekome je potrebno est, a nekome malo vie
sati za odmor. Idealna raspodjela dana bila bi: 8 sati odmora, 8 sati rada
za sebe i 8 sati posveenih drugima. Ovaj se zadnji dio mora prilagoditi
osobnom ivotu, jer se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Majke su, na
primjer, stalno u slubi svojoj obitelji. Svaki bi pojedinac trebao, u skladu
sa svojim zanimanjem i vremenom, odreeno vrijeme posvetiti drugim
osobama kojima je iz nekog razloga potrebna pomo. Na taj nain daje-
mo i primamo. ovjek koji slui drugima zadovoljan je ovjek. Vidimo
kako su ivoti osoba koje su najvie sluile drugima bili jednostavni, a
emotivno i duhovno vrlo bogati (Isus, Mahatma Gandhi, Majka Tereza
itd.). Danas postoji itav niz uspjenih i poznatih ljudi koji daju neizmjer-
no puno svojeg bogatstva i rada u dobrotvorne svrhe (Oprah, Ted Turner,
Bono Vox). Sluiti drugima znai biti velik i bogat, neovisno o materijal-
nim dobrima. Ovo su samo neka od osnovnih uputa ayurvedske medicine
u svakodnevnim aktivnostima. Ako ete se pridravati i samo tih navede-
nih uputa, zasigurno ete pridonijeti vlastitom zdravlju i opem boljitku.
Ovo nije nikakva posebna filozofija brige o vlastitom zdravlju. I dalje ete
spavati i buditi se, i dalje ete voditi osobnu higijenu, i dalje ete jesti, piti
i raditi to inae radite. Samo je pitanje kada, gdje i kako ete to raditi.
Ritucharya se odnosi na jednostavne radnje koje provodite u odre-
denom godinjem dobu. ovjek je u neprestanoj mijeni kao i priroda
koja ga okruuje. Kada nastupi promjena godinjeg doba, ovjek se mora
prilagoditi novonastalim uvjetima u prirodi, odnosno u svojoj okolini.
Prilagodba novonastalim uvjetima u okolini opet podrazumijeva vrlo
logine i jednostavne radnje.
S pojavom zime i sve hladnijeg vremena, nae se tijelo mijenja i na
odreeni nain prilagoava novonastalim uvjetima. Reagirajui na vanj-
sku hladnou, tijelo e svu energiju zadrati u sebi, a time e se poveati
probavna vatra kako bi se tijelo obranilo od hladnoe. Moete to gledati
i na drugi nain. Vanjska hladnoa jednostavno e zarobiti" unutarnju
toplinu kako bi se ovjek zatitio od hladnoe (centralizacija krvotoka
kako bi se ouvala toplina u tijelu). U zimskom periodu, kada je pro-
bavna vatra poveana, ako ne prilagodi svoju potrebu za jaom" hra-
nom, ovjek e poeti slabiti. U zimsko bi vrijeme osoba trebala koristiti
namirnice koje griju i okuse koji proizvode toplinu u tijelu (slano, kiselo i
ljuto). Slatki okus stimulira rast ili bujanje" tijela jer pridonosi snazi, ali
s njime ne treba pretjerivati u zimsko doba jer istovremeno hladi tijelo.
Osoba mora jesti toplu i masnu hranu. Mora izbjegavati hladnu vodu ili
bilo kakve druge hladne namirnice. Ne smije se izlagati hladnom vjetru
ako nije odgovarajue odjevena (kapa, al, rukavice itd.). Ako se ne pri-
dravate propisanih savjeta koji se tiu prilagodbe vremenskim uvjetima,
izlaete se raznim poremeajima i bolestima. Danas ljudi ak i zimi jedu
sladoled ili piju hladna pia, ime dovode energije tijela u neravnoteu i
stvaraju bolesti hladnoga sindroma ili bolesti nastale zbog manjka energi-
je i topline. Kada poremetite energije tijela u zimsko doba, obino patite
od prehlade, gripe i bolesti dinog sustava jer je upravo u glavi i dinim
organima sjedite energije kapha (sluzi). J ednako tako, u zimskom je peri-
odu branim parovima preporuena maksimalna seksualna aktivnost.
U proljee, kada djelovanje sunca postaje sve jae, ovjeku inte-
ligencija opet nalae prilagodbu novonastalim uvjetima u okolini.
Obino u tom vremenu dolazi do poremeaja probavne vatre zbog
akumulirane energije kapha doshe uslijed jae zimske prehrane. Sada
se energija kaphe (voda-sluz) pod djelovanjem sunca topi, te gui i
gasi probavnu vatru. U tom periodu ayurvedska medicina preporuuje
terapije pancha karme, a posebno nasyam terapiju (jedna od terapija
u pancha karmi), gdje se uljnim aplikacijama rjeavamo sluzi iz gor-
njih dinih putova i sinusa. Potom se uporabom raznih jaih laksativa
rjeavamo kapha doshe iz naega probavnog trakta. Kada uklonimo
nagomilanu kaphu iz gornjih i donjih puteva cirkulacije, rjeavamo
se toksina i time preveniramo neravnoteu i bolesti u tome periodu.
I u ljetno nam doba priroda nalae prilagodbu vanjskim utjecajima. Za
ljetnih vruina moramo izbjegavati hranu koja grije, a to je kisela, slana
i ljuta hrana. U ljetnom razdoblju obino dolazi do poremeaja pitthe,
tako da zbog djelovanja vruine u prirodi hrana koju jedemo mora biti
lako probavljiva, po mogunosti u tekuem stanju i hladna (preporuuje
se jogurt). Osoba bi se trebala tuirati to hladnijom vodom i izbjegavati
izlaganje suncu kada je ono najjae. Moete aplicirati razna ulja na glavu
kako biste postigli uinak hlaenja. Zanimljivo je da se vina preporuuju
zimi, ali se kae da ljeti potiu anemiju i upalne procese u razliitim dije-
lovima tijela.
U jesen ovjek takoer mora prilagoditi svoje ivotne navike i pre-
hranu odgovarajuim promjenama u prirodi. Vrijeme postaje sve hladnije
i kiovitije. Takva promjena vremena izbacit e tridoshe iz ravnotee pa
ovjek treba poduzeti neke mjere kako bi ih vratio u ravnoteu. Mora
prilagoditi odjeu vanjskom vremenu i ne smije se izlagati hladnim i ki-
nim vjetrovima. Sto se tie prehrane, mora postupno uvoditi toplu hranu
i namirnice koje imaju zagrijavajue svojstvo. U ovome vremenu osoba
moe konzumirati vina, ali ona moraju biti razrijeena s vodom.
Ovaj je dio ayurvedske medicine prilagoen vremenskim uvjetima
etiriju godinjih doba. Danas smo svjedoci velikih klimatskih poreme-
aja te sve veih oscilacija i naglih vremenskih promjena. Ovo poglavlje
o svakodnevnim i sezonskim prilagodbama nije nikakav poseban nauk,
ve logian slijed koji nam nalau prirodne promjene u naoj okolini, pa
slijediti ovako jednostavne upute nije teko.
Moda ete morati malo prilagoditi svoje navike, ali to je to u
usporedbi s vaim zadovoljstvom i zdravljem? Dananji ljudi promjene
nazivaju rtvom. Osobno ne volim koristiti rije rtvovanje" jer to nije
prikladna rije. Naime, ovdje je rije o svjesnom rjeavanju onoga to vie
ne koristi vaem biu i vaem zdravlju, te se mijenjanje ivotnog stila u
cilju unapreivanja vlastitog zdravlja ne moe nazivati rtvom. Rekli smo
kako se ljudi ne vole mijenjati i radije se odluuju za manje sretan i kvali-
tetan ivot jer su se uspavali u svojoj sigurnosti". To to inite za pobolj-
anje kvalitete svog ivota i zdravlja nikako se ne moe nazvati rtvom,
to je zapravo neto potpuno prirodno. Ne bi trebala postojati nijedna
prepreka ili misao koja bi vas eventualno mogla sprijeiti u poboljanju
kvalitete ivota i zdravlja. Sve drugo spada u buntovnitvo ega i ljudsku
glupost za koju bi Einstein rekao kako je bezgranina. Uvidjeli ste kako
vam na kraju nijedna fizika stvar" ne moe pomoi, ve jedino sami
sebi moete pomoi. Vjerovati u neto to je prolazno nikako nije potez
mudre osobe. Jedina ste garancija uspjeha vi sami. U vaim je rukama
odluka i izbor. Kada kaemo kako je ovjek sam svoj najbolji lijenik,
pod time mislim da je ovjek odgovoran za svoje zdravlje svojim postup-
cima. Tako se kroz mudre odabire moe osigurati zdravlje, a kroz one
manje savrene riskirati razne poremeaje i bolesti. Klju je prevencije
u svjesnom odabiru ivota koji je u skladu s prirodom. ovjek je taj koji
odreuje kada e ii spavati i kad e se buditi, to e jesti i piti, s kime e
provoditi svoje vrijeme i kako itd. ovjeka je univerzum obdario svim
sredstvima da odlui i odabere najbolje za sebe u pogledu zdravlja. Danas
se zna kako je duhan, alkohol, droga, bijeli eer, bijelo brano, ak i
meso tetno za ljudsko tijelo. Znamo kako nijedna prehrambena namir-
nica u nekontroliranim koliinama nije dobra. Prekomjerno jelo, odno-
sno neumjerenost u jelu i piu izvor je mnogih poremeaja i bolesti. ak
i kada nam genetsko" naslijee ne ostavlja najbolje nade, moemo puno
toga uiniti konstruktivnim nainom ivota. I to nije rtvovanje, jer vi
to inite za sebe. Postavite si jednostavno pitanje: slui li to to jedem ili
radim mome tijelu i mom cjelokupnom biu? Ako imate obitelj, postavite
si pitanje dovodite li moda neodgovornim ponaanjem prema sebi i svo-
jem tijelu u opasnost vama drage osobe i potiete li njihovu patnju. Pitajte
se slui li va nain ivota vaoj misiji kao ljudskom biu. Kronine bolesti
zasigurno dolaze od neuravnoteenog ivota i neprimjerenog jela i pia.
Ayurvedska medicina svojim jednostavnim i loginim savjetima omoguu-
je pojedincu iskoritavanje osobnih potencijala na najbolji mogui nain.
Kronine bolesti danas su u velikom porastu, unato injenici tehnolokog
napretka, a najvei su ubojice i uzroci smrtnosti srane bolesti, modani
udar, karcinomi itd. Moderna medicina pokazala je mali, skoro nikakav
uspjeh u rjeavanju problema kroninih bolesti i u svome planu nije pora-
dila na preventivi. Rije preventiva u modernom medicinskom rjeniku i
praksi obino znai provoenje polugodinjeg ili godinjeg sistematskog
pregleda. Taj pregled zasigurno nee nita uiniti za postizanje kvalitete
vaeg zdravlja, on moe samo otkriti neke ve zapoete procese koji su
se iskazali na fizikoj razini. To znai da moderna medicinska znanost
nije nita napravila u pogledu prevencije, ve samo sanira posljedice
odreenog ivotnog stila. U veini sluajeva kroninih ili smrtonosnih
bolesti osobu se servisira", sanira i krpa sve do trenutka smrti. Naalost,
pojedincu koji boluje od teke bolesti njegovo se zdravstveno stanje ne
predstavlja na adekvatan nain. Skrivanje pravog zdravstvenog stanja od
bolesnika jest guranje problema pod tepih. Osoba koja nije svjesna ozbilj-
nosti vlastitog stanja nije ni u mogunosti bilo to prihvatiti ili promijeniti
za vlastiti boljitak. Da bismo ita promijenili, moramo biti svjesni pravog
trenutanog stanja. Kada pojedinac boluje od odreene bolesti, logino je
da mora promijeniti stil ivota, prehrambene navike, ivotne stavove i si.
Osobi se mora objasniti kako joj ni po jednoj teoriji ne moe biti bolje ako
ivot, ivotne navike, jelo i pie ne prilagodi svojemu stanju. Mora joj se
takoer objasniti da je oboljela upravo zbog neprimjerenog naina ivota.
Mi smo spoj duha, uma i tijela. Mentalno-emocionalni segment naega
bia ima kljunu ulogu i utjecaj na zdravstveno stanje. To je vrlo poznata
injenica, ali nitko za nju previe ne mari jer se ona potpuno zanemaruje
u zdravstvenoj zatiti. To je podatak koji je ostao mrtvo slovo na papiru
jer izgleda kako su se svi pomirili sa stresom", prihvaajui ga kao neto
prirodno i normalno. Stres nije prirodna kvaliteta ovjeka, on obiljeava
kaotino stanje. ovjek po prirodi nije kaotian, ve upravo suprotno, on
je utjelovljenje mira. Miljenje da je stres normalna i prirodna stvar samo
je dokaz jadnog stanja ovjeka i velikog utjecaja materijalistike filozofije
na nae ivote. To je samo jedan od primjera kako zbog vlastite inercije,
gluposti i neznanja trpimo u dananjem svijetu jer smo prihvatili neto
izvanjsko i tue" kao svoje. U naem se svijetu sve istinito ini pogre-
nim i obratno, pogrene su vrijednosti zavladale, a pravim se vrednotama
rugamo ili ih se sramimo. Kako su prave vrednote naa priroda, a mi ih
nijeemo, naravno da emo patiti. Vanjski iluzorni svijet krivih vrijedno-
sti (zlatno tele) ini od nas robove koji mu vjerno slue. Sluimo mu zbog
vlastite gluposti, jer smo prave vrijednosti zamijenili lanima. Ayurvedska
medicina rekla je kako e u ovom dobu sve nedae i bolesti nastajati zbog
loe percepcije i greke inteligencije (prajnaparadha). To je stvarni, pravi
uzrok svih ovjekovih nedaa.
Svaki prosjean ovjek moe znati to bi njegovom tijelu tetilo, a
ipak u veini sluajeva ne mari. Zato je tomu tako? Zbog vezanosti
za vanjsko, ovjek odabire laki" put. Ljudi su jako vezani za vanjsku
formu uivanja, to im u poetku godi, a poslije nastupa ovisnost (npr.
ovisnost o jelu, alkoholu itd.). Ljudi ne vole mijenjati svoje navike, ak ni
kada im tete. Nadalje, u irem se drutvu malo govori o tetnosti, pre-
venciji i utjecaju pojedinih supstancija u svakodnevnoj prehrani na nae
tijelo i um, edukacija na iroj drutvenoj razini zanemarena je. Ve smo
rekli kako moderna medicina ne pridaje gotovo nikakvu vanost preven-
ciji. Naalost, danas je moderni medicinski nauk postao unosan posao
i postoji odreena pasivnost medicinskog kadra u pogledu promjena.
Pravu sigurnost ne mogu pruiti vanjske fizike stvari i ivotni standard,
to moe osigurati jedino stanje vaeg unutarnjega bia. Karakter, suosje-
anje, moralnost, vjera u samoga sebe, jednom rijeju ivotne vrijednosti,
imbenici su koji vas uzemljuju" i osiguravaju vam unutarnju i vanjsku
sigurnost. Svatko bi od nas trebao voditi rauna o ovoj vrsti sigurnosti,
a lijenici bi je svakako trebali usaivati u svakog pacijenta. Upravo u
ovom segmentu ljudskog ivota lei izvor zdravlja. Danas lijenici zbog
pomanjkanja vremena i financijskog segmenta podravaju pacijente u
njihovim radnjama koje su suprotne naelima zdravlja. Ali jednako tako
postoje lijenici koji bi htjeli neto promijeniti u sustavu, no kada oni
antibiotik ili neto slino ne propisuju po pravilima", nego daju jedno-
stavne upute, pacijenti su nezadovoljni jer misle kako lijenik nije dobar
jer im nije dao odreeni lijek. I tako se ta pria vrti u zaaranom krugu.
Osobno mislim kako bi svi trebali djelovati po naelu kako sebi i svoji-
ma tako i drugima" i vjerujem kako bi se mnoge stvari promijenile. Kako
danas ima malo vremena za savjetovanje pacijenata, sustav je dosegnuo
visok stupanj inercije te je nereagiranje, naalost, preraslo u podravanje
pacijenata na pogrenom putu, a to je samo po sebi vrlo unosan posao.
Stvari su vrlo jednostavne, sve to unosite u tijelo imat e utjecaja na va
um i tijelo. Svaki pojedinac ima mo odluke i snosi odgovornost za svoje
zdravlje. J el o i pie najodgovorniji su elementi naeg zdravlja ili bolesti.
Sve to unosimo u tijelo ima odreenu kvalitetu i potencijal koji trenu-
tano utjee na um, odnosno na tijelo. Ako uzmemo u obzir da je sve oko
nas energija i sve se sastoji od pet velikih elemenata (panchamahabhuta),
onda iednako tako i sve to unosimo u sebe ima odreenu energiju koja
izaziva odreene reakcije u tijelu. Pod utjecajem kali yuge ovjek je postao
rtvom svog jezika i tijela, te bez razmiljanja svata trpa u svoje tijelo.
Dananji ovjek ima dovoljno inteligencije, znanja i informacija,
odnosno opskrbljen je svime potrebnim da odri svoje zdravlje ili da
bude uzronikom svoje bolesti. ovjek treba preuzeti odgovornost za
svoje zdravlje i postati svjestan injenice da je on sam sebi najbolji lije-
nik. Pravilnim nainom ivota zasigurno moemo smanjiti posjete lije-
niku za 99%, a ako se ve neto i dogodi, trebamo se osloniti na zdrav
razum. ini se kako je urgentna medicina jedina koja opravdava besko-
nana ulaganja. Jedan je duhovni uitelj rekao kako je zdrav razum vani-
ji i od duhovnog razuma. Zdrav razum bitan je dio ljudskog ivota, on u
odreenoj situaciji i okolnostima govori to nam je initi. Ljudski je ivot
u cijeloj prii najdragocjeniji i svakako treba uiniti sve da se spasi.
Ako se nalazite u tekoj situaciji, ne znate to vam je initi ili se nalazite
pred tekom odlukom, ima nekoliko stvari na koje se moete usredotoiti.
Umjesto da vas zavede odreena popularnost ili titule terapeuta ili lijeni-
ka, usredotoite se na njegove kvalitete. Strune titule bitne su samo onda
kada idu pod ruku s moralno-etikom komponentom, inae su opasne.
Ovo su neka od bitnih pitanja za odreivanje moralne podobnosti"
pojedinca koji se nalazi u ulozi terapeuta:
1. Ako vam terapeut (lijenik) eli preporuiti nekakav tretman ili
lijek, pitajte ga bi li on to dao svome djetetu ili samome sebi.
2. Pitajte ga to bi on uinio da je njegovo dijete na vaemu mjestu.
3. Ako terapeut nema djece, upitajte ga to bi on sam uinio na vaem
mjestu i bi li se podvrgao odreenom tretmanu.
4.Upitajte sami sebe to bi vaa savjest ili srce odluili u danom trenutku.
Ova su pitanja bitna. alosno je kako se danas u praksi zbog opada-
nja morala (kali yuga) drugima preporua neto to sami ni u ludilu ne
bismo koristili. Izreka poput ne ini drugome to ne eli da drugi ine
tebi" trebala bi biti jedina prava smjernica za lijenika ili terapeuta kada
odluuje" o neijoj sudbini. Svaki bi se lijenik trebao iskreno posavjeto-
vati sa svojom savjeu prije bilo kakve odluke, te bi morao biti svjestan
kako se upravo on ili netko od njegovih jednoga dana moe nai u ulozi
osobe za koju sada on mora odluiti.U ovom nam poglavlju ayurvedska
medicina daje jednostavne savjete za odravanje idealnog zdravlja, kroz
ivot u suglasju s prirodom i sa samim sobom.
24. POGLAVLJE: kolovanje tradicionalnih
ayurvedskih lijenika
U drevno doba nisu postojale institucije i titule u dananjem smislu.
Znanje ayurvede prenosilo se tradicionalnim putem, s koljena na kolje-
no, od uitelja do vrijednog uenika koji je to znanje zasluio vlastitim
odlikama. Takva se praksa provodila u zajednicama gurukula, odnosno
savrenom spoju i odnosu izmeu uitelja (guru) i uenika (sisya). Takav
nain prijenosa ayurvedskog znanja garantirao je jednostavnost, savre-
nost i djelotvornost. U obiteljima u kojima su postojali ayurvedski lijeni-
ci znanje se prenosilo na odabrane lanove obitelji s koljena na koljeno.
Osobe predodreene/ odabrane za zvanje ayurvedskog lijenika poinjale
su usvajati znanja od najranije dobi. Usvajale su znanja iz medicinskih
tekstova uenjem napamet i uz vodstvo uitelja trebale su to naueno
znati komentirati i provoditi u praksi. Uenik bi bio uiteljeva sjena,
sve dok ne bi dolo vrijeme za odvajanje i samostalan rad. Uitelj bi bio
sretan ako bi ga student pretekao u lijenikoj vjetini, jer bi to jednako
tako govorilo o veliini uitelja. Budui lijenici postajali bi tradicionalni
lijenici, majstori znanja i nauka lijeenja. Oni su batinili znanja i isku-
stva prijanjih generacija tradicionalnih lijenika, a u nekim se obiteljima
to prenosi stotine i stotine godina. Takvo se iskustvo ne moe dobiti
ni u jednoj dananjoj modernoj instituciji. Lijenici su bili utjelovljenja
dharme i nesebinog sluenja. Svakome je od njih prvi cilj bio nesebino
sluenje, a esto su i sami lijenici bili siromani. U tadanje su vrijeme
lijenici davali svoje usluge besplatno, a pacijentima koji su bili siromani
davali su hranu, postelju ako su dolazili izdaleka, pa ak i novac od onog
malo to su imali. Dananjem je ovjeku to nezamislivo jer je sebinost
dosegla savrenstvo, a najvaniji su ivotni ciljevi novac i poloaj, pa se
takva praksa ini glupom i bezvrijednom.
Sebinost je uzimanje i zaboravljanje.
Nesebinost je davanje i opratanje.
S.S.S.B.
Pod utjecajem kali yuge i pada moralnih vrijednosti, kolovanje
tradicionalnih lijenika dovedeno je pred zid unitenja i zaborava.
Velika tradicija, batina tradicionalnih lijenika, to veliko blago skoro
je otilo u zaborav. Dugi niz godina tradicionalni lijenici nisu mogli
osigurati svoja osnovna prava na registraciju, ali danas se to poelo
mijenjati pa su poduzete neke mjere kako bi se poticao tradiciona-
lan nain uenja, guru-sisya odnos. Opet se potie upa vaidya (blizu
uitelja) nain uenja i prakse, jer to je jedini pravi nain prijenosa
ayurvedskoga znanja. To je nain koji osigurava i potuje moralni i
duhovni aspekt postojanja. Naime, uitelj je taj koji u bliskom odnosu
s uenikom ocjenjuje i procjenjuje njegov napredak moralnog i teoret-
skog znanja. U ayurvedskoj medicini postoje znanja koja se jednostav-
no ne mogu prenijeti na osobu koja nije moralno i duhovno spremna.
Dananji kolovani ayurvedski lijenici, oni koji su zavrili ayurvedsku
kolu po nekakvim fizikim standardima kolovanja, esto se ne mogu
usporeivati s iskustvom i znanjem tradicionalnih obiteljskih lijenika.
Zato je nedavno ayurvedski koncil u Indiji ponovo oivio kolovanje na
temelju guru-sisya odnosa, u cilju nastavka i poticanja drevne medicinske
prakse.
Ondje gdje se materijalizam uvukao kroz mjerenja i registracije esto
plaamo cijenu kvalitete i ljudskosti i bivamo zavedeni i prevareni neijim
titulama. Moderni sustav kolovanja vodi brigu o teoretskom ili svjetov-
nom znanju, a zanemaruje aspekt moralnog i duhovnog razvoja i spre-
mnosti. Idealno bi bilo kada hi moderni sustav edukacije vodio rauna i
o ovom, puno vanijem aspektu, tada bi prestale mnoge muke u praksi i
u svijetu.
Jedina je garancija podizanja kvalitete medicinske prakse individu-
alna i kolektivna preobrazba i demistifikacija materijalistike filozofije.
Kada svaki pojedinac postane svjestan injenice da to ini drugima, ini
samome sebi, izbjei emo sve ono to se ne bi trebalo dogadati u medi-
cinskoj praksi. Kad svaki pojedinac bude odluivao za sebe i kad shvati
kako mu se puno vie isplati slijediti etiko-moralna naela, a ne materi-
jalni dobitak, tada emo dobiti medicinsku praksu kojoj nee biti premca.
Upravo se u tome sastoji tradicionalni nain kolovanja.
25. POGLAVLJE: Budunost medicine i
zdravstveni sustav
U potpunosti smo svjesni da moderna medicina mora proi preobrazbu,
jer usprkos tehnolokom napretku, kronine su bolesti i dalje u porastu.
Zapadna je medicina do savrenstva razvila sustav urgentne medicine
i kirurgije. Moe se rei da samo grana urgentne medicine opravdava
golema ulaganja jer, kao to znamo, ona realno spaava ivote. Ono to
urgentna medicina ini ravno je udu. J ednako tako kirurgija vezana za
uroene anomalije bilo koje vrste ljudima omoguuje da ive i da budu
aktivni u svakodnevnom ivotu. Ali ako bacimo pogled na kirurgiju u
svrhu lijeenja neke kronine bolesti, vidjet emo kako ona samo rjeava
simptome i posljedice bolesti kojima se uzrok nalazi na sasvim drugom
mjestu. Takvi postupci stvaraju nepotrebne goleme trokove, a moe se
rei da dugorono nikome ne donose dobro. Jedan je aspekt patnja i
agonija koja se produava zbog takvih postupaka, a drugi je taj da takvi
postupci i sustav podravaju ljude u loim ivotnim navikama. Uzmimo,
na primjer, osobu koja ima aterosklerozu, a pui i jede masnu hranu ivo-
tinjskog porijekla, usprkos tome to za takav stil ivota i prehranu danas
sa stopostotnom sigurnou znamo da prouzrokuju upravo tu bolest (ak
je i Ameriko kardioloko drutvo preporuilo vegetarijansku prehranu,
ne zbog vjere ili neke filozofije, ve zbog pukih injenica i statistike). Na
takav, indirektan nain taj se oblik ponaanja podrava i na kraju nei-
ju neodgovornost plaaju svi porezni obveznici. Nije mi sasvim jasno
zato se takav oblik neodgovornosti ne bi prevenirao na nain da takve
osobe, za koje se zna da su neprimjerenim ivotnim stilom doprinijele
razvoju degenerativnih i kroninih simptoma i bolesti, same snose tro-
kove medicinskih usluga. J ednako sam tako svjestan injenice da neki,
usprkos tome to su bolesni, ne ele nita promijeniti i to potujem jer
svakome treba dozvoliti slobodu osobnog izraavanja", ali zato bi svi
porezni obveznici morali plaati takav oblik ponaanja, odnosno prakti-
ciranje slobodne volje s negativnim posljedicama? Upravo prakticiranje
slobodne volje bez razmiljanja vodi u anarhiju i destrukciju. Kad bi se
stvari postavile po zdravorazumskom i loginom principu, cjelokupna
slika zdravstva odmah bi se promijenila (u Engleskoj su osobe koje pue
posljednje na listi ekanja za kardioloke operacije). Za ovo nisu potreb-
ne nikakve posebne mjere ili dodatni trokovi, ve samo malo dobre volje
i zakon. Na kraju bi i ljudi i drava bili na dobitku. Meni se ini kako je
problem u dobroj volji, a ljudi na vlasti izgube je im dobiju na izborima.
Da se vratimo na temu budunosti medicine, mislim da su tradicionalne
medicine odgovor na mjestu gdje moderna medicina ima malo ili gotovo
nikakvog uspjeha. Dapae, SZO je razvio strategiju razvoja i integracije
tradicionalnih sustava u zdravstveni sustav. Stvari su se poele mijenjati
prije desetak godina u Americi, gdje postoji integracija tradicionalnih
medicina u medicinske kole i mogunost poslijediplomskog studija tra-
dicionalnih medicina. J ednako tako postoje veleuilita i dodiplomski
studij tradicionalnih i komplementarnih medicina. Moramo napomenuti
da to Amerikanci nisu smislili iz altruizma prema ovjeku, ve je povod
bila sirova raunica i profit, ali nema veze jer rezultat je pozitivan!!!
Naime, primijeeno je kako ljudi zbog bolnih leda (to je najea povre-
da u Americi) preesto idu na bolovanje te koriste usluge zdravstva koje
plaaju osiguravajue kue u milijardama dolara godinje. Osiguravajue
su kue podatke statistiki obradile i primijetile kako se ljudi koji koriste
usluge komplementarnih medicina dvostruko bre vraaju na posao, a
na taj nain tede njihov novac, tako da danas imamo sve vie osigurava-
juih kua u Americi koje pokrivaju troak komplementarnih medicina.
Ali pitam se mora li profit biti razlog svemu, ne postoji li moda dobra
volja prije profita? Demokratsko je pravo svim ljudima omoguiti odabir
zdravstvenog sustava u kojem se ele lijeiti. Ako ve svaki pojedinac svje-
snim odabirom stila ivota moe direktno utjecati na zdravlje ili bolest,
bilo bi normalno da jednako tako ima prvo na razliit izbor u rjeavanju
svojih zdravstvenih tegoba ili u prevenciji istih. Danas u svijetu postoje
paralelni sustavi zdravstvene zatite. U Australiji, Maleziji i Indiji to su
ayurveda i homeopatija, a u Engleskoj i Americi osteopatija i kiroprakti-
ka. Ayurveda, tradicionalna kineska medicina i homeopatija tri su najrai-
renija medicinska sustava koji imaju vietisuljetnu praksu i bilo bi mudro
sustave s takvim iskustvom jo vie integrirati u postojee zdravstvene
sustave, ali ne nautrb cjelovitosti pristupa. J er upravo se to dogodilo
u Kini, gdje lijenici propisuju tretmane kineske medicine na alopatski
nain, a to znai gubitak smisla tradicionalne medicine. Rjeenje je pre-
obrazba zdravstvenog sustava na pravedan i human nain, a to ne mora
uvijek ukljuivati rije besplatno", jer to uostalom znai besplatno?
Danas je esta pojava pogreke u lijeenju, pa zar to onda moemo nazva-
ti besplatnim? Po podacima u Americi, 300.000 ljudi godinje umire zbog
posljedica lijeenja kroz moderni medicinski sustav. Najbolji je izgovor
oduvijek bio da statistika ide u prilog pozitivnim rezultatima, to je tono,
ali tko bi od nas htio biti u onoj drugoj skupini, jer po statistici to netko
mora biti. Naalost, svugdje gdje postoji masovnost pada kvaliteta usluge
stvara se nehumanost i gubi se osobnost. Dananje bolnice vrve ljudima
i djeluju previe kaotino da bi izgledale poput tvornica zdravlja. Po
ovakvom sustavu doktori moraju imati kvantitet da bi preivjeli, a to ide
nautrb kvalitete usluge. Vjerujem kako ovakav sustav nikome ne donosi
korist, odnosno korist koju donosi moe biti samo kratkog vijeka. Pravo
je rjeenje u edukaciji, u vraanju odgovornosti na svakog pojedinca, koji
se sam mora poeti brinuti o svom zdravlju. Oito je da svaki pojedinac
svojim ivotnim navikama i prehranom direktno utjee na zdravlje ili
bolest. Voenje brige o vlastitom zdravlju pravilnim ivotnim stilom i
prehranom jedina je prava prevencija pa ljude koji se na taj nain brinu o
svojem zdravlju treba nagraditi, a one koji svojim neodgovornim ponaa-
njem ine loe sebi i drugima treba sankcionirati. Naalost, danas se ljude
moe stimulirati samo kroz materijalan aspekt, materijalnim nagradama
ili kaznama. Moda bi ljudi koji se svjesno brinu o svojem zdravlju trebali
plaati samo mali djeli obvezne zdravstvene zatite, dok bi oni neodgo-
vorni trebali plaati puni iznos. To je samo ideja, ali siguran sam kako se
razlika mora vidjeti pa i osjetiti upravo ondje gdje najvie boli, po depu.
J o jednom moram napomenuti da ovdje govorim o bolestima koje su
uzrokovane neadekvatnim stilom ivota i prehrane, a moemo rei da lju-
di modernih drutava danas pate od kroninih bolesti zbog neumjereno-
sti na raznovrsnim poljima djelovanja. Neumjerenost u jelu i piu donosi
bolesti, neumjerenost u prekomjernom radu donosi bolest, neumjerenost
u seksualnom ponaanju donosi bolesti i razorene obitelji itd. ovjek nije
stroj, niti e to ikada biti. ovjek je dio prirode i ako se ne vrati prirodi i
sebi, to e, naalost, morati nauiti i uiniti na tei nain. ovjek ne moe
pobjei od svoje prirode, koliko god se trudio. ak i osoba koja vodi ure-
dan ivot ponekad treba odmor i mir jer to je upravo zakonitost svemira
koju nijedan ljudski zakon ne moe promijeniti. Sustavi koji tjeraju ovje-
ka do nesluenih granica u bilo kojem smislu osueni su na brzu propast
upravo zato to nisu u skladu s postavkama prirode, ovjekove biti i sve-
mira. ovjek je dio svemira, a naa lijepa hrvatska rije SVEMI R o tome
govori sama za sebe: SVE MI R ili SVE J E MI R.
26. POGLAVLJE: Ayurveda kao tradicionalna i
komplementarna medicina
Prema definiciji SZO-a ayurveda je svrstana u skupinu tradicionalnih
i komplementarnih medicina. Tradicionalna jer proizlazi iz tisuljetne
tradicije, a komplementarna jer na Zapadu djeluje komplementarno
uz alopatsku medicinu od davnih sedamdesetih godina prologa stolje-
a, kada ju je SZO priznao kao medicinski sustav. Njezino je priznanje
uslijedilo nakon uspostave modernog strukturiranog sustava kolova-
nja. Do uspostave modernog kolovanja ayurvedsko znanje prenosilo
se u posebnim zajednicama (gurukul) s uitelja na uenika (guru shisya
parampara). Premda u tzv. modernom drutvu takav sustav kolovanja
nema uporabnu vrijednost jer se smatra zaostalim, on je bio kudikamo
napredniji jer je osiguravao savren sklad izmeu teoretskog i praktinog
znanja, iskustva i moralne prakse. Za vladavine Engleza u Indiji ayurveda
je bila zabranjena, te su se tradicionalni lijenici proganjali, zatvarali, pa i
ubijali. Od neovisnosti Indije polako se vraa na scenu, a otkad ju je SZO
priznao, svakako je uinjen nov korak za njezino ouvanje i razvoj. Danas
se ayurvedski lijenici koluju na modernim veleuilitima i fakultetima
dravnog i privatnog karaktera. Svaki fakultet pridruen je sveuilitu na
dravnoj razini. Dananji ayurvedski lijenici nakon zavrenih dodiplom-
skih studija dobivaju stupanj koji se u anglosaksonskom sustavu kolova-
nja zove bachelor, odnosno B.A.M.S. (Bachelor of Ayurvedic Medicine
and Surgery). Dananje je kolovanje svih buduih lijenika bilo koje
medicine koja je priznata u Indiji ili junoj Aziji standardizirano, tako
da svi oni, bez obzira na to iz koje tradicije proizlaze, studiraju osnove
modernog medicinskog nauka. U Indiji postoji est slubenih medicinskih
sustava, ukljuujui alopatsku medicinu. To znai da studenti ayurvede,
siddhe, unanija, yoge, naturopatije i homeopatske medicine imaju jedna-
ku naobrazbu iz temeljnih medicinskih nauka. Trajanje studija bilo koje
od slubenih medicina u Indiji iznosi 4 i 1/ 2 godine plus jedna godina
stairanja. Upravo je zbog te injenice ayurvedsku medicinu 70-ih godina
prolog stoljea priznao SZO.
S obzirom na to kako ivimo danas, ayurveda je morala strukturirati
svoj model edukacije, tako da danas imamo sve vie lijenika koji se ko-
luju tradicionalnim slijedom, te pohaaju moderna uilita za ayurvedsku
medicinu. Modernim strukturiranim nainom kolovanja ayurveda nije
izgubila nita. Upravo suprotno, osnovale su se moderne institucije poput
istraivakih centara i bolnica u kojima se prakticira ayurvedska medici-
na. Na ovaj nain ayurvedska medicina moe najvie pruiti modernom
ovjeku, bez obzira na to gdje se nalazi.

Ayurveda - Nauk o Životu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ayurveda - Nauk o Životu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadraj

You might also like