Nasute Brane

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.
3.3 Brane 67

3.3-2 Nasute brane

Nasute se brane grade od prirodnog materijala, koji se moe pronai u blizini pregradnog
profila. Koriste se sve vrste tala (zemljane nasute brane) i drobljena stijena (kamene
nasute brane).

Nasute brane se mogu podijeliti na:
- Zemljane brane od prirodnih materijala:
- Homogenog presjeka,
- Heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom jezgrom, ili
s jezgrom nekog drugog nepropusnog ili slabo propusnog materijala, s uzvodnim
vodonepropusnim ekranom ,
- Nasute brane od kamenog nabaaja:
- S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala,
- S vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala,
- S uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt,
geomembrane,).

Razvoj nasutih brana zapoeo je u suhim predjelima (Egipat, Srednji istok, Indija,...) gdje
je sezonske padaline trebalo sauvati za sune periode.

Nasute brane se sastoje od potpornog tijela i sustava za ostvarenje vododrivosti. Mogu
se graditi na bilo kojem tlu (zemljane) kao i u potresnim podrujima. Grade se od
prirunog materijala (prahovi, glina, prainasti pijesci, pijesak, ljunak, drobljeni
kamen/stijena,...).

Nain izvedbe nasutih brana:
- Nasipavanje i zbijanje u suhom,
- Hidrauliko nasipavanje.

Kod hidraulikog nasipavanja koristi se
materijal pomijean s vodom koji se transportira
cijevima (iskop se vri plovnim bagerima).
Suspenzija je u omjeru 1:71:9 (materijal:voda).
Ovakav nain nasipanja je jeftiniji ukoliko se radi
o velikim koliinama materijala koji se nasipa.
Pri nasipavanju moe doi do segregacije.


3.3 Brane 68

Zemljane brane mogu biti:
- homogene

- heterogene

- mjeovite (kameni nabaaj i zemlja)


3.3 Brane 69

Brane od kamenog nabaaja mogu biti:
- S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom (glina, pjeskovita ilovaa, praina i
sl.) ili dijafragmom (geomembrane i sl.)

- s uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt,
geomembrane,)


3.3 Brane 70

Evakuacija velikih voda

Nasute brane su NEPRELJEVNE to znai da se koriste preljevi na boku doline i
slobodnostojei preljevi. Prelijevanje preko nasute brane, pogotovo ukoliko je ono
dugotrajno, uzrokuje erodiranje nizvodnog pokosa to moe rezultirati ruenjem brane.
Da se sprijei prelijevanje potrebno je dobro:
- odrediti visinu krune brane,
- odrediti mjerodavni vodni val (velike vode),
- dimenzionirati, izvesti i odravati evakuacijske organe
Ako je nizvodno podruje naseljeno evakuacijski organi se dimenzioniraju na
maksimalnu veliku vodu. Ako je nizvodno podruje nenaseljeno te pri poplavljivanju ne
moe doi do ugroavanja ljudskih ivota evakuacijski organi se dimenzioniraju na 1000-
godinju veliku vodu.

Hidraulika stabilnost brane

Uz sve mjere i rjeenja vododrivosti voda se procjeuje kroz tijelo brane, temeljno tlo ili
stijenu, i uzdu kontakata temelja brane s tlom ili stijenom. Procjeivanje vode ukoliko nije
u projektiranim granicama i nije kontrolirano moe biti uzrok proboja vode i ruenja
nasutih brana (piping ili tunnelling efekt). Ispiranje estica se javlja kada se one ne
mogu (svojom teinom ili oslanjanjem na druge estice) oduprijeti hidrodinamikoj sili
procjedne vode. Treba osigurati:
- Vodonepropusnost tijela brane,
- Vodonepropusnost temeljnog tla
Treba takoer osigurati hidrauliku stabilnost brane:
- zatitu od UNUTRANJE EROZIJE,
- zatitu od REGRESIVNE EROZIJE.

Unutranja erozija

Unutranja erozija je ispiranje estica sitnijeg materijala kroz upljine veih estica. Bolja
zbijenost materijala uvjetuje manju mogunost ispiranja estica. Do unutranje erozije
dolazi na kontaktu razliitih materijala. Za sprjeavanje unutranje erozije izvode se

3.3 Brane 71
zatitni prijelazni slojevi (filtarski slojevi). Mogue je izvesti jedan ili vie prijelaznih
slojeva. Svrha prijelaznih slojeva je da sprijee unutranju eroziju brane i pronos sitnih
estica u smjeru toka vode. Filtarski slojevi trebaju ispunjavati slijedee uvjete:
- Propusnost filtra treba biti znatno vea od propusnosti materijala iz kojeg voda dotjee,
- Granulacija filtarskih slojeva mora biti takva da sprijei dalje prenoenje sitnih estica
kroz filtar,
- Granulacija materijala filtra ne smije dozvoliti unutranju eroziju filtra.
Granulacija filtarskih slojeva odreena je FILTARSKIM PRAVILOM.

Filtarsko pravilo (definirano HRN U.C5.020. 1980):
(F-filtarski materijal, O-bazni materijal: tlo, jezgra, prethodni filtarski sloj)
Orjentaciono (prema US Corps of Army):
1.) D
15
F
:D
15
O
> 5 - onemoguava se zaepljenje filtra
2.) D
15
F
:D
85
O
5 - onemoguava se ispiranje
3.) D
85
O
:otvor2 promjer zrna dva puta vei od otvora na drenanoj cijevi
4.) to ujednaeniji granulometrijski sastav (da bi se ostvarila eljena
vodopropusnost i izbjegla segregacija pri uvanju, transportu i ugraivanju).
Primjer: Glina ima D
85
O
=0.015 mm, u filtru D
15
F
15 % mora biti manje od 0.075 mm.

Princip filtarske zatite

Minimalna debljina horizontalnog filtra iznosi 30 cm ili 50 promjera zrna D
15
(izabire se
vea vrijednost), dok vertikalni ili kosi filtar ne bi smio iznositi manje od 2-3 m.

Granulometrijska
krivulja
materijala koji se
titi
Granulometrijska
krivulja filtarskog
materijala
Materijal koji
se titi
Materijal
otporan na
eroziju


3.3 Brane 72

Problem unutranje erozije (ali i regresivne) javlja se i pri pranjenju akumulacije kada do
izraaja dolazi funkcija uzvodnih filtarskih slojeva uz jezgru brane.

Regresivna erozija tunnelling efekt

Regresivna erozija nastaje na nizvodnoj zranoj plohi na kojoj se pojavljuje teenje vode
(vrelna ploha) i tamo gdje su izlazni gradijenti vei od kritinih, te dolazi do ispiranja
estica nasipa.

Ako je izlazni gradijent i vei od kritinog gradijenta i
KR
dolazi do regresivne erozije:

n mjera upljikavosti

Ispiranje estica na nizvodnoj kosini moe se sprijeiti ugradnjom drenanog sustava.
Drenovi slue za kontroliranu odvodnju procjedne vode pri emu materijal drena ima vei
kritini gradijent od osnovnog materijala brane (poveane i
KR
). Druga je mjera zatite od
regresivne erozije produljenje puta procjeivanja (L), te time smanjenje izlaznog
gradijenta. Na sljedeoj slici su prikazani primjeri drenanog sustava - zatita nizvodnog
pokosa i stabilnosti noice.

Linija
procjeivanja za
zaguen filtar
Linija
procjeivanja
za isti filtar
VRELNA
PLOHA
( ) i i ; n - 1 i ;
L
h
i
KR
V
V MATERIJALA
KR
>
= =


3.3 Brane 73

Brana Roquebrune - Nizozemska

Nasip u Gusi polju

Danas se za drenau koriste i drenovi od geotekstila.


3.3 Brane 74

SPRJEAVANJE/SMANJENJE PROCJEIVANJA
(VODODRIVOST)

- Vododrivost tijela brane

Homogene zemljane brane su dobro vododrive (potporno tijelo je vododrivo).
Heterogene brane imaju potporno tijelo koje nije dovoljno vododrivo pa se treba osigurati
vododrivost brane izvoenjem vododrive jezgre ili ekrana (zemljani/glineni, betonski,
asfalt-betonski, elini, geomembrane,...). Na sljedeoj slici su prikazani primjeri
osiguranja vododrivosti brana.

Na sljedeoj slici je prikazana sloena 4 - slojna asfalt-betonska obloga:
Kada se izvode uzvodni vodonepropusni ekrani/obloge vanjski slojevi su vodonepropusni
(1,2,4), predzadnji (3) slui kao drenaa.

Zbog skupoe esto se izvode samo jedan ili dva sloja.
- Asfalt-betonski ekrani:
1. Zatita (od habanja i vode)
2. Sprjeavanje procjeivanja (vododrivost)
3. Drenaa (7-15 cm)
4. Sprjeavanje prodora vode u tijelo brane


3.3 Brane 75
- Pogodan s aspekta slijeganja materijala,
- Dobra vododrivost,
- Lako se oteuju,
- Ne mogu se uvijek ugraivati (ne smije biti vlage, niti temperatura <10
O
C,...)
- Cement-betonski i AB ekrani:
- Ekran se izvodi u ploama 2-5 m,
- Moraju se ostavljati fuge koje se zatvaraju kitom (npr. bitumenom),
- Debljina sloja d=20-50 cm,
- Podloga se radi to nepropusnija da voda ne probije u tijelo brane ukoliko doe
do pucanja ekrana.
- Glineni ekrani ako se postavljaju na uzvodnoj strani moraju biti zatieni.

UZVODNI POKOS nasute brane mora biti zatien od djelovanja valova i atmosferilija
(posebno leda) pa se oblae kamenim nabaajem ili ako se koristi asfalt-betonski,
cement-betonski ili AB ekran tada on ima i zatitnu funkciju.
NIZVODNI POKOS zemljane nasute brane najee se zatravljuje (nanoenje nanosa).
Ako je brana kamena ne treba zatravljivati, iako se ponekad zatravljuje iz estetskih
razloga (uklapanje u okoli, npr. brana na Lokvarskom jezeru).

- Vododrivost temeljnog tla (produljenje procjednog puta)

- Djelomina ili potpuna zamjena tla produenje jezgre/temeljnog klina

- Uzvodni glineni zastor

- Dijafragma

3.3 Brane 76

Osnovno pravilo:
Treba teiti da se porni tlakovi u jezgri i procjedna linija u nizvodnom potpornom tijelu
snize na minimum, a procjedne vode treba skupiti na dnu i preko zaienog drenanog
sustava izvesti izvan brane.

Nosivost i stabilnost brana - mehanika stabilnost brana

Brana preuzima hidrostatiko optereenje i sa svojom vlastitom teinom prenosi ga na temeljno tlo.
MEHANIKA STABILNOST brana podrazumijeva:
- Stabilnost kosina i
- Stabilnost temeljnog tla.
Stabilnost zemljanih nasipa (Coulomb, 1773.g.) opisuje zakon otpora vezanog zemljita na smicanje dan
jednadbom:

tj. kohezijom (c=const.) i untarnjim trenjem (); a tg ovisi od normalnog naprezanja () u ravnini smicanja.
Prema Terzaghi-ju, po principu efektivnih napona, otpor zemljita dan je izrazom:

gdje je:
u neutralni napon kod optereenja (porni tlak),
ukupni napon,
tg c + =
( ) tg u c + =

3.3 Brane 77
= (-u) efektivni napon
Nagibi uzvodnih i nizvodnih kosina temelje se na parametrima osobina materijala koji se ugrauju u tijelo
brane i koji se utvruju na principima MEHANIKE TLA.

Analize stabilnosti kosina nasutih brana danas se provode koritenjem:
- Metode granine ravnotee,
- Metode teorije plastinosti,
- Metode konanih elemenata.
METODE GRANINE RAVNOTEE:

- Rezultantna metoda:
- Metoda kruga trenja,
- Metoda logaritamske spirale,
- Grafika metoda.
- Metoda lamela:
- Grafika metoda,
- Analitika metoda (vedska metoda momenata kruni oblik klizne plohe, Bishopova metoda za
heterogeni presjek kruni oblik klizne plohe i metode s proizvoljnim oblikom klizne plohe: Nonveiller,
Spencer, Carter).

vedska metoda momenata

METODA TEORIJE PLASTINOSTI

Ovom metodom odreuje se granino stanje naprezanja, odnosno analiziraju se uvjeti koji dovode do
stvaranja plastinih deformacija na kosinama. Primjena teorije plastinosti temelji se na koritenju
diferencijalnih jednadbi ravnotee u ravnini i Coulomb-Mohrovom uvjetu sloma.
Metode: - Postupak Sokolovskoga,
- Limitna analiza.

Pri projektiranju nasutih brana treba analizirati sljedee sluajeve:
- Analizu stabilnosti izgraenog objekta (kraj graenja),
- Analizu optereenog objekta (puna akumulacija),
- Analizu naglog pranjenja akumulacije.


3.3 Brane 78

Deformacije brane i temelja - stiljivost

Stiljivost predstavlja slijeganje brane, tj. deformacije tijela brane. Kod odreivanja
konstruktivnih dimenzija nasutih brana treba analizirati slijeganje brane i njene podloge,
da bi se moglo odrediti potrebno nadvienje krune brane. Potrebno je poznavati modul
stiljivosti sloja koji se slijee i rasprostiranje naprezanja. Koristi se Boussinesquova
teorija za homogeni i izotropan elastian meuprostor. Na osnovi koeficijenata
konsolidacije i vremena trajanja konsolidacije odreuje se vremenski tijek slijeganja. Kod
slijeganja brane i tla dolazi do vertikalnih (0.01H) i horizontalnih pomaka (0.005H).

Nadvienje brane zbog slijeganja:
V=0.01H
Horizontalni pomak koji se treba uzeti u obzir:
H=0.005H
Najvei horizontalni pomaci javljaju se pri
prvom punjenju akumulacije.

H


3.3 Brane 79

Slijeganje je vie izraeno kod nasutih zemljanih brana nego kod brana od kamenog
nabaaja. Tijekom eksploatacije potrebno je mjeriti pomake i slijeganje brane.
Problemi koji se mogu pojaviti:
- Neravnomjerno slijeganje:
- Nastaje uslijed asimetrije profila, strmih bokova, naglih lomova u temeljnoj
spojnici, slijeganjem temelja i sl. stvaranje pukotina;
- Potrebno je koristiti visokoplastinu glinu za jezgru;
- Posebno su osjetljive nasute brane s vododrivim ekranom .
- Vea stiljivost jezgre od susjednih zona vjeanje jezgre o susjedne zone.

- Razlike u slijeganju susjednih zona.

Geometrijske i konstruktivne karakteristike

Standard HRN U.C5.020. 1980.:
Projektiranje nasutih brana i hidrotehnikih nasipa: Tehniki uvjeti

OS brana je veinom u pravcu, mada suvremena rjeenja usvajaju konveksno zakrivljenu
os brane.

IRINA KRUNE BRANE ovisi o radnom prostoru koji je potreban u izvedbi i koritenju
prometnica, te o visini brane.

Minimalna irina iznosi 3 m, a za brane due od 500 m irina iznosi barem 6 m.

NADVIENJE KRUNE BRANE ovisi o visini valova (h
V
) i visini penjanja valova (h
PV
;
ovisi o nagibu pokosa i obradi povrine), te sigurnosnoj visini (h
S
= 0.5-0.7 m):

Za brane H15 m visine minimalno nadvienje iznosi 1.5 m.
(m) 1 H 1,1 b
K
+ =
S PV V NAD
h h h h + + =

3.3 Brane 80
Duina
razgona
Za brane H>15 m visine minimalno nadvienje iznosi 2 m.
VISINA VALA se odreuje na temelju:
- Usvojene brzine, pravca i trajanja vjetra koji djeluje okomito na os brane,
- Vrijednosti efektivne duine razgona vjetra za pravac 45 od pravca djelovanja
mjerodavnog vjetra prema izrazu:

- gdje je:
i
= 0; 6; 12; 18; 24; 30; 36; 42,
X
i
= odgovarajue duina razgona,

i
= 0 odgovara okomici na pravac pruanja brane.
Za poznate L
EF
i brzinu (npr. L
EF
= 5 km u v
vjetra
= 100 km/h) uz koritenje dijagrama
odreuje se visina vala cca. 1.5 m.

VISINA PENJANJA VALA

=
i
i
i
i i
cos
cos X
L
EF

3.3 Brane 81

VALOVI USLIJED VJETRA
Visina penjanja vala
h
pv
= 4/3 h
v

Visina penjanja h
pv
:
- ovisi o pokosu (nagibu) brane

- ovisi o obradi materijala (vee vrijednosti za glatki materijal)

Prema ICOLD-u trebalo bi dodati jo visinu uslijed seiche efekta.

hpv
tg
hpv/hv
0,1 0,6
hrapavo
glatko

3.3 Brane 82

DIMENZIJE JEZGRE

Kod nasutih brana se takoer mogu izvoditi kontrolne
galerije. One se izvode u temeljima jezgre.

3.3-2.1 Nasipi obrane od poplava

Nasipi obrane od poplave grade se paralelno s vodotokom i sprjeavaju razlijevanje
velikih voda. Nasipi su samo povremeno (za vrijeme velikih voda) u funkciji. Ukoliko tite
naselja od poplave dimenzioniraju se na 1000-godinju veliku vodu, a ako tite samo
poljoprivredne povrine na 100-godinju veliku vodu ili se velika voda odreuje na temelju
ekonomskih analiza. Nasipi su najee homogeni (mogu imati drenau uz vanjsku
noicu). Ako dolazi do porasta vode iznad kote nasipa postavljaju se vree s pijeskom na
krunu nasipa. Nasipi za obranu od poplava obino su zatravljeni s obje strane (zatita od
erozije i poboljanje vodonepropusnosti).
Javljaju se slini problemi kao kod nasutih brana (npr. regresivna erozija).

NASIPI ZA OBRANU OD
POPLAVE
KORITO VODOTOKA
INUNDACIJE
Materijal za gradnju
nasipa

3.3 Brane 83

Procjedna linija kroz nasip

TIJELO NASIPA
POSTELJICA

3.3 Brane 84

Primjeri dreniranja nasipa
a) Pomou obratnog filtera i kamene obloge
b) Pomou drenane cijevi
c) Pomou horizontalnog drenanog sloja
d) Pomou drenanog nasipa od kamenog nabaaja


3.3 Brane 85

3.3-3 Obrana gradilita od velikih voda

Brane se grade u rijenom koritu, stoga je neophodno poduzeti mjere kojima e se
osigurati suha graevinska jama (potrebno je postaviti drenani sustav za crpljenje vode
koja procjeuje u jamu). Nain evakuacije voda za vrijeme graenja ovisi o:
- Topografiji terena,
- Geolokim i hidrogeolokim uvjetima,
- Tipu i veliini brane,
- Tipu stalnih evakuacijskih organa,
- Hidrolokim i hidrometeorolokim karakteristikama sliva.
Postupci:
- Privremeno skretanje toka,
- Postupno graenje u koritu,
- Graenje van korita.

Izbor mjerodavne velike vode za zatitu graevne jame:
Temeljne jame nasutih brana se osiguravaju orjentaciono na 20-godinju veliku vodu to
je ujedno i koliina vode (protok) koji treba evakuirati obilaznim tunelom. Posljedice
plavljenja betonskih brana su manje u odnosu na nasute pa se graevinske jame za
gradnju betonskih brana osiguravaju orjentaciono na 10-godinju veliku vodu.
Izbor provedbom OPTIMIZACIJE kriterij izbora je minimum ulaganja i sprijeenih teta.

Godinji
trokovi
(KN)
Protok
(m
3
/s)
Trokovi
zatite
teta
Trokovi
zatite
+
teta
Q (m
3
/s)
Protok na koji
dimenzioniramo sustav

3.3 Brane 86
Izbor na osnovi kriterija rizika

- Sigurnost da se u vrijeme graenja nee pojaviti velika voda:
S = 1 p(x),
gdje je
p(x) = 1 (1 p)n ,
p je vjerojatnost pojave velike vode,
n je vrijeme graenja.

Privremeno skretanje toka

Primjenjuje se esto kod uskih dolina sa strmim bokovima gdje se moe postaviti kratak
tunel (do 500 m duine). Grade se uzvodni i nizvodni zagati (predbrane-pomone brane).
Uzvodni zagat pregrauje korito i usmjerava vodu u obilazni tunel, dok se nizvodni zagat
gradi po potrebi i to u svrhu sprjeavanja povrata vode uslijed uspora (ako je teren
relativno blag i/ili se radi o velikoj koliini vode). Uzvodni i nizvodni zagat mogu se
graditi kompletno izvan tijela brane ili mogu biti ugraeni u tijelo brane. Ako se grade
samostalno tada se nakon izgradnje brane mogu sruiti, uzvodni se moe potopiti.

TLOCRT
Uzduni PRESJEK
Uzvodni
zagat
Nizvodni
zagat
Obilazni
Slapite

Uzvodni
zagat
Nizvodni
zagat
Slapite
Obilazni tunel
Pomoni
zagat
Prilazni
kanal

3.3 Brane 87
Redoslijed gradnje:
1. Obilazni tunel gradi se za vrijeme malih voda (uz izgradnju pomonog
zagata)
2. Uzvodni zagat - prije nailaska velikih voda
3. Nizvodni zagat po potrebi
Po zavretku brane tunel se moe zatvoriti ili preurediti u temeljni ispust, dovod za
korisnike ili odvod bunarskog preljeva.
Za definiran protok (veliku vodu) promjer tunela i visina uzvodnog zagata su meusobno
zavisni, jer promjer tunela odreuje povrinu protonog profila, a visina uzvodnog zagata
odreuje pad, tj. brzinu u tunelu.

Poeljno je nai optimalno rjeenje = minimalni ukupni trokovi izgradnje zagata i
tunela.
Promjer tunela je esto definiran konanom namjenom (promjer temeljnog ispusta ili
odvoda bunarskog preljeva).
Ogranienja:
- Udaljenost noice zagata od noice brane (ukoliko zagat nije dio brane) treba bi iznositi
cca 20 m za nesmetano kretanje mehanizacije.
- Minimalni promjer tunela iznosi 2 m, da ga se moe kontrolirati (prolaz kroz tunel
pjeice).
- Nadvienje zagata nad projektnom velikom vodom 1-1.5 m.
- Zagati vii od 1 m u kruni su iroki barem 3 m da se nasipanje moe provoditi
koritenjem mehanizacije.
Proraun:
1. Visina nizvodnog (donjeg) zagata oitava se
iz Q-H krivulje.
2. Odabire (pretpostavlja) se promjer tunela - D.
3. Izraunava se H potreban za evakuaciju
projektne koliine kroz odabrani promjer tunela
(za teenje pod tlakom).

H (m)
D (m)

3.3 Brane 88

Teenje pod pritiskom
Proraun:

gdje je:
Q protok
koef. gubitaka
F povrina poprenog
presjeka tunela
LOK
lokalni gubici
LIN
linijski gubici

Teenje u tunelu (ovo vrijedi i za PROPUSTE) moe biti:
pod pritiskom,
sa slobodnim vodnim licem.
Ulaz u cijev u oba sluaja moe biti:
Potopljen (s ime da je potopljen ulaz ee koriteno rjeenje jer se
potapanjem ulaza postie vea brzina u cijevi te s ime i vei protok za isti
protjecajni profil),
Nepotopljen.
Ako je gornji i donji dio tunela potopljen i H/d>1.5 teenje je pod pritiskom.

Mogue
odvajanje
mlaza.

+ +
=
=
LIN LOK
1
1
H 2g F Q


3.3 Brane 89

Ako je gornji dio tunela potopljen, a donji nepotopljen i zadovoljeni su uvjeti H/d>1.5,
ovisno o obliku ulaza, duini cijevi i padu dna te hrapavosti povrine:
Dugi tunel - teenje je pod pritiskom

Kratki tunel - teenje je sa slobodnim vodnim licem

Ako je gornji dio tunela nepotopljen ili potopljen uz uvjet H/d<1.2, a donji dio nepotopljen,
teenje je sa slobodnim licem.

Ako je gornji dio tunela potopljen pod uvjetom 1.2H/d1.5, a donji nepotopljen, teenje je
u nestalnom prijelaznom reimu.

Pad ne utjee
na reim teenja
10 20 30
L/D
I - pad
Duga cijev Kratka cijev
0,02
0,01

3.3 Brane 90

Postupno graenje u koritu parcijalno pregraivanje toka

Primjenjuje se kod izgradnje brana u irokim dolinama velikih rijeka, rjeenje s obilaznim
tunelom je u ovom sluaju ekonomski i tehniki nepovoljno. Temelji se na gradnji barem u
dvije faze.
I FAZA pregraivanje dijela korita i izgradnja dijela brane s evakuacijskim organom do
visine objekta kojom se osigurava njegova stabilnost.
II FAZA uklanjanje zagata iz I faze i pregraivanje rijeke u cilju formiranja suhe
graevinske jame za gradnju drugog dijela brane. U trenutku potpunog pregraivanja
(izvedba zagata) problem predstavlja velika brzina toka i jaka vuna sila pa se koriste
veliki kameni ili betonski blokovi.

Jasno da se treba osigurati vododrivost zagata pa se stoga nasipi od blokova
zaepljuju nepropusnim materijalom. U graevinskoj jami potrebno je osigurati crpljenje
vode koja procjeuje. Voda se odvodi kroz evakuacijski organ (koji moe biti: preljev,
temeljni ispust, dovod za turbinu itd). Zagati se mogu izvoditi od zemljanog i kamenog
materijala, koritenjem murja ili elija, betonskih blokova, kontrafornih betonskih zidova i
sl. Visina zagata ovisi o razini vode u koritu (koja ovisi o protoku i geometriji protjecajnog
profila).


3.3 Brane 91

v<1,8 2 m/s (za plovidbu)

- koeficijent suenja

Graenje van korita

Objekt se gradi izvan korita pa se nakon izgradnje voda skrene prema njemu.

ZAGATI

Vrijednost zagata iznosi oko 10% vrijednosti graevine (brane).
Zagati imaju istu funkciju kao i brane osim to su privremeni objekti, s obzirom na
privremenost mogu djelomino i proputati.

2g
v v 1
H
2 2
1
2

60% 30
F
F
0
1
=

3.3 Brane 92
Izvode se od:
nasutog materijala

betona
murja (drvenih i metalnih)
kombinirano murje + nasip

Ako branu gradimo tako da uklopimo i zagate, onda moramo eliminirati vododrivost
donjeg zagata te omoguiti drenau. Kod zagata dozvoljeno je povremeno poplavljivanje.
Poplavljivanje betonskih zagata ne predstavlja problem, dok kod poplavljivanja nasutih zagata treba paziti
da ne doe do erozije, pa koristimo slijedeu formulu:
q
i
= k d
3/2
( - 1)
gdje je:
q
i
koliina koja se moe preliti preko postojeeg zagata
q
i
= cca 0.5-1.0 (m3/s/m)
k koeficijent oblika (0.1-0.25)
d promjer zrna/kamena
gustoa kamena

Za preljevni mlaz visine:
H 3 m masa kamena iznosi cca 3 tone
H 6 m masa kamena iznosi cca 20 tona (betonski blokovi)
H 10 m koristi se armirani kameni nabaaj

Moe se koristiti i oblaganje gabionima.

Pregraivanje rijeke
mrea
sidrenje
GABIONI

Za 10<H<30 m
AB ploha

3.3 Brane 93

Zatvaranjem toka poveava se brzina vode, kinetika energija i pritisak vode, pa raste i
ugroavanje stabilnosti zagata.
Naini nasipavanja:
Nasipavanje u slojevima,
Nasipavanje sa ela,
Specijalni naini (npr. miniranjem stijena u kanjonu).

NASIPAVANJE U SLOJEVIMA

Koristilo se 60-tih godina
prolog stoljea.
Bila je potrebna kranska staza
ili most.

NASIPAVANJE SA ELA

Koritenjem mehanizacije mogue je donoenje i
razastiranje znaajnih koliina materijala u kratkom
vremenskom roku. Zbog suenja protjecajnog profila
raste brzina vode, pa treba paziti da ne doe do erozije
korita s druge strane i erozije dna. Moe se vriti i
nasipavanje s obje strane istovremeno.
Masu kamena/bloka treba izraunati.
Nasipavanje se provodi u dvije faze:
- I faza MIRNO teenje
H ~ 1/3 H
0
, v=0.8-1.0 m/s kamena sitne

- II (zavrna) faza SILOVITO teenje
H < 1/3 H
0
krupni blokovi

3.3-4 Preljevi

3.3 Brane 94

Podjela prema poloaju:
- Na objektu,
- Na boku doline,
- Samostojee graevine.

Podjela prema nainu upravljanja:
- Fiksni (nema zapornice),

- Sa pokretnimureajemzapornicom

DIJELOVI:
- Kruna preljeva,
- Korito brzotok (za transport vode
od krune preljeva do slapita),
- Slapite bunica (za umirenje vode).

Na izbor proraunskog protoka (PP) utjee:
- Ugroenost nizvodnog podruja,
- Znaaj brane,
- Tip brane,
- Tip preljeva,
- Pouzdanost hidrolokih podataka,
- Retencijske mogunosti akumulacije.
Najee se uzima 1000 (i provjerava 10 000)-godinja velika voda za proraun, iako se
ukoliko su ugroeni ivoti ljudi koji ive nizvodno moe uzeti i maksimalno mogua
velika voda (SAD).

Preljevi na objektu

3.3 Brane 95
Kruna preljeva
Brozotok
Slapite

1. Preljev sa slapitem 2. Preljev s nepotopljenim odskokom
(ski-jump)

3. Preljev s potopljenim odskokom
4. Preljev sa odskokom na lunoj brani (ski-jump)

Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod nasutih moe dio
brane izvesti u betonu kao preljev.

Vrste slobodnih preljeva:
- S otrim bridom
- Sa irokim pragom
- Praktinog profila (prati konturu mlaza koji nastaje kod preljevanja preko otrobridnog
preljeva)

Otrobridni Preljev praktinog
Preljev
Brzotok

3.3 Brane 96
preljev profila

Slobodni preljev:
C
P
-koef. preljevanja ovisan o tipu preljeva
L duljina preljeva

Vakumski preljev
Ako je protok vei od protoka na koji je dimenzionirana kontura preljeva, mlaz se
odljepljuje od konture preljeva, javlja se podtlak (dozvoljeno do -2mVS zbog kavitacije)
to rezultira poveanjem brzine i protoka preko preljeva (u odnosu na otrobridni preljev).

Oblik konture preljeva praktinog profila Creagerov preljev (C
p
=0.49)
prema kojem
je preljev
napravljen
H
P
H
0

H
0
H
P
malo je
2g
v
2
P1.33H
P
H
P
=H
0

3/2
0 P P
H 2g L C Q =
H
P
=H
0


3.3 Brane 97
(nema vakuma jer preljevni profil ulazi u tijelo brane):

Preljevi sa zapornicama - istjecanje ispod zapornice

Preljevna polja
C
P

-
K
o
e
f
.

p
r
e
l
j
e
v
a
n
j
a
/
i
s
t
j
e
c
a
n
j
a

i
s
p
o
d

z
a
p
o
r
n
i
c
e

Odnos d/H
1

) H L(H C 2g
3
2
Q
3/2
2
3/2
1 P P
=
Donja
kontura
Gornja
kontura
mlaza
Donja
kontura
mlaza
Gornja
kontura
mlaza

3.3 Brane 98
Preljevna polja omeuju se zidom koji slui za usmjeravanje toka vode.

Dubina vode na preljevu moe se izraunati primjenom Bernoullijeve jednadbe, takoer
treba procijeniti da li e doi do ozraivanja/bubrenja mlaza (to nastaje zbog snane
turbulencije na povrini vode tj. kada turbulentni granini sloj izbije na povrinu) te i to
treba uzeti u obzir.
Visina zida odreena je nadvienjem iznad maksimalne razine vode na brzotoku f= 0.5-
0.7 m.
Za osiguravanje prometa preko krune brane preljev se esto dijeli stupovima preko kojih
se gradi most.
Na brzotocima moe doi do pojave kavitacijske erozije, kao i do abrazije. Abrazija je
erozija koja nastaje habanjem konture objekta (ili opreme) nanosom.

3.3-4.1 Slapite

Slapite slui za disipaciju (rasipanje ili unitenje) ili odbacivanje energije. Sva energija
koja se akumulirala du usporenog toka treba se potroiti na malom prostoru nizvodno od
brane.

Disipacija energije kod evakuacijskih organa:
- Mali dio energije utroi se na trenje du brzotoka (E
1
)
- Ako se preljevni mlaz odbaci u zrak, gdje se dijelomino raspri i odzrai, dio
energije se utroi na stiskanje mjehuria uvuenog zraka pri udaru mlaza o vodenu
povrinu nizvodnog toka (E
2
)

3.3 Brane 99
- Najvei dio akumulirane energije troi se u vrtlozima (turbulenciji) koji nastaju
prilikom prelaska mlaza iz silovitog u mirno teenje (E
3
)
U slapitu se ne disipira sva energija ve manji dio energije u obliku vrtloga odlazi
nizvodno pa treba zatititi jo jedan dio korita nizvodno (kamena obloga, gabioni,...).

SLAPITE umirujui bazen

Koristi se za padove do 50 m. U njemu se javlja vrtloni valjak hidraulikog skoka.
Kod slapita (umirujueg bazena) treba odrediti:
irinu slapita B,
Duljinu slapita L
S,

Kotu dna,
Visinu bonih zidova d,
Dimenzije i raspored dodatnih elemenata za umirenje (disipaciju) energije.

Proraun:
1. Izraunati h
1
.
1. Gubitak na
preljevu i brzotoku
( )
1
1
1
2
1
1
2
h g
v
Fr ; 1 1 8Fr
2
h
h
= + =

3.3 Brane 100
2. Izraunati h
2
:

3. Usporedba h
2
s dubinom donje vode h
DV
.
Ukoliko je h
DV
/h
2
1.05 ne treba bunica, u suprotnom se izvodi bunica dubine t.
h
S
/h
2
skok je POTOPLJEN
- koef.potopljenosti (1.05-1.10) postoji nizvodni prag
(1.20-1.25) ako nema nizvodnog
Slapite se moe i proiriti.

Duljina slapita

Duljina slapita bi trebala biti jednaka duljini hidraulikog skoka, meutim ako se u
slapitu izvedu razbijai energije (zubci, pragovi, blokovi,) duljina slapita moe biti
neto kraa.

Potrebna duljina slapita moe se skratiti na (2.5-4)h
2
. Skraenje slapita mogue je
ostvariti koritenjem:
- Uzvodnih zubaca mlaz se razbija na vei broj manjih uskih mlazeva, stvara se sila
otpora koja doprinosi stabilizaciji mlaza i smanjenju druge spregnute dubine,
- Nizvodnog praga koji moe biti gladak ili nazubljen, podie mlaz na izlazu iz slapita
da bi se postiglo povratno strujanje koje onda ne uzrokuje potkopavanje temelja),
18-20 h
2

h
2

L aktivnog skoka
L pasivnog skoka
L guenja skoka
( )
1
1
1
2
1
1
2
h g
v
Fr ; 1 1 8Fr
B
b
2
h
h
= + =

3.3 Brane 101

- Sredinjih zubaca-blokova zadravaju skok u slapitu i omoguuju znatno krai bazen
nego kod ostalih tipova, takoer se smanjuje i druga spregnuta dubina u odnosu na
slapite bez disipatora energije.

Razbijai energije povezani su s Froudovim brojem:
Fr<2.5 slapita nisu nuna
2.5<Fr<4.5 ovaj dio se izbjegava
4.5<Fr<9 potrebno je urediti slapite
Slapite treba obloiti betonom (kamenom u betonu), ne smiju se ostavljati otvori izmeu
ploa slapita, spojeve treba izvoditi kao utor i pero, paljivo armirati i betonirati,
obavezno izvoditi dilatacijske spojnice i sl., sve u cilju izbjegavanja pojave pukotina pri
izvoenju i koritenju objekta.

Visina bonih zidova:
h
Z
= h
2
+f ; f=0.5-0.7 m

Kod definiranja oblika i dimenzija slapita treba uzeti u obzir slijedee uvjete:
irinu rijene doline,
Topografiju terena i dispoziciju objekta,
Oblik protone krivulje donje vode,
Geoloki sastav temeljnog tla slapita (zbog erozije nizvodnog korita i
nosivosti temeljnog tla) .
U slapitu se mogu pojaviti dinamika optereenja:
Dinamiki uzgon,
Kavitacija,
Vibracije.
Vibracije i kavitacija se pojavljuju u slapitu kao rezultat fluktuacije brzina i pritisaka u
mlazu i vrtlonom valjku. Za suprostavljanje dinamikom uzgonu, ali i preventiva protiv
vibracija:

Deponiranje
nanosa
uslijed
povoljnog
obstrujavanj
Napomena: h
1
=h
2
(druga spregnuta dubina)

3.3 Brane 102

- Ploe slapita se mogu sidriti
- Provodi se drenaa ispod ploe
slapita

Kavitaciji su najvie izloeni bridovi blokova (najvie sredinjih blokova), ali i ostali dio
slapita. Ukoliko su brzine vee od 25 m/s treba izbjegavati neravnine u slapitu. U
slapitima postoji i mogunost pojave abrazije ako se u njemu nalazi vueni nanos koji je
tamo dospio temeljnim ispustom.

Zatita korita nizvodno od slapita

Ekonomski je neisplativo umiriti svu energiju u slapitu pa dio neunitene energije djeluje
nizvodno od slapita, stoga se dno mora zatititi na duljini od (2-5)h
2
(na slici h
1
).

Zatita se izvodi koritenjem:
Kamenih obloga, rip-rap Gabiona i sl.

Prelazna
dionica

3.3 Brane 103

SKI JUMP-odbaeni skok

Jednostavan i jeftin, esto se koristi kao izlazni dio evakuacijskih organa, pogotovo kod
visokih brana, kod kojih velike brzine stvaraju velike probleme u slapitu (kavitacija,
vibracije,...). Moe se koristiti ukoliko je brana temeljena na stijeni i ako se dokae da
erozijska jama koju mlaz iskopa u koritu rijeke nee potkopavati temelje okolnih objekata
(brane, brzotoka, tunela) i ugroziti njihovu stabilnost. Potrebno je odrediti:
Visinski poloaj tjemena odskoka Z
0,

Radijus odskoka R
0
=(3-8)h
0,

Kut odskoka ,
Duljinu odskoka L
0,

Kut udara u donju vodu .

Putanja mlaza se odreuje proraunom kosog hica za kruto tijelo.
Ski-jumpom se mlaz nastoji odbaciti to dalje od objekta. Dio energije se disipira u zraku
gdje se javlja ozraivanje mlaza, drugi dio pri komprimiranju mjehuria zraka u mlazu pri
udaru o dno korita i trei dio uslijed vrtloenja u koritu. Neminovno je formiranje erozijske
jame u koritu koja ima ulogu umirujueg slapita.

Potopljeni skok

Mlaz vode se ne odbacuje u atmosferu, ve se kontrolirano potapa donjom vodom. Moe
se koristiti ako je brana temeljena na stijeni i ako je donja voda dovoljno visoka (potrebna
je vea dubina vode nego kod klasinog slapita). Manjih je dimenzija i jednostavnije
konstrukcije nego klasino slapite. U odnosu na klasini ski-jump manja je erozija korita
nizvodno.

Erodirana
jama
Teren prije
erozije

3.3 Brane 104

O
l
a
k
a
n

u
p
l
j
i

o
d
s
k
o
k

Izlazni
dio
Prelje

Treba odrediti:
Radijus odskoka Rh
1

Kut odskoka =45

PRELJEV LUNIH BRANA nema brzotoka.

PRELJEVI KOD NASUTIH BRANA Preljevi s brzotokom (kanalom)

A) eoni preljev:

Brzotok - ozraivanje mlaza, zakoenje
vodnog lica ako je brzotok izveden u krivini.
Sastoji se od ploe dna i zidova brzotoka.
Nastoji se to manje mijenjati pad nivelete i
izvesti izravnanje zemljanih masa
(iskopa/nasipa).

Tlocrt
5. Linija
dna prije
erozije
1. Odskok
Donja voda

3.3 Brane 105

B) Boni preljev:

Boni preljev sa sabirnim kanalom

Boni preljev sa tunelskim provodnikom


3.3 Brane 106
C) Bunarski (ahtni) preljev:

Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje pa ga se
moe preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.

Proraun bunarskog preljeva
Potrebno je provesti proraun za tri presjeka:
1. Preljev,
2. Istjecanje ispod deflektora,
3. Istjecanje iz tunela pod pritiskom.


3.3 Brane 107

3.3-5 Temeljni ispusti

Temeljni ispust mora biti postavljen ispod minimalne radne razine.
Slui za pranjenje akumulacije:
- radi pregleda i popravaka,
- kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda,
- za pranjenje nanosa koji se istaloio.
Postavlja se:
- Kroz tijelo brane (kod betonskih),
- Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih),
- Ispod brane (koristi se rijetko).
Temeljni ispust se sastoji od:
- Ulazne graevine,
- Provodnika,
- Kontrolnog dijela za regulaciju zatvaranica sa zatvaraem,
- Izlaznog dijela,
- Slapita.
Uz svaku branu izvodi se i zahvat vode koji se moe rjeavati u okviru temeljnog ispusta
ali i ne mora.

Ulazni dio

3.3 Brane 108

Temeljni ispust kroz tijelo brane

Radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih, olakanih i lunih brana. Ulaz je na
uzvodnom licu brane. Havarijski i remontni zatvara radi se na uzvodnom licu.
Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u tijelu brane. Moe
se koristiti slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste istovremeno.

Temeljni ispust oko/ispod brane - kroz teren

Radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih. Radi se kao tunel sa zatvaranicom na
ulazu, blizu sredine ili na kraju.

Proraun

Q protok
koeficijent gubitaka
F povrina poprenog presjeka tunela
LOK
lokalni gubici (uslijed trenja)
LIN
linijski gubici (na ulazu, reetci, u krivinama,)

Ulazni
dio
Aeracija
preljeva
Slapite preljeva i
temeljnog

+ +
=
=
LIN LOK
1
1
H 2g F Q


3.3 Brane 109
Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se on nakon
zavretka brane moe adaptirati u temeljni ispust, odvod bunarskog preljeva, dovod na
HE, Ako se obilazni tunel koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u
odnosu na potrebne dimenzije temeljnog ispusta pa se adaptacija provodi u obliku
suenja na mjestima zavaraa. Dimenzioniranje slapita se provodi kao kod preljeva (vidi
predavanje 3.3-4 Preljevi). Kod vrlo visokih brana moe se izvoditi i srednji ispust.

3.3-6 Zapornice i zatvarai

Zapornice i zatvarai slue za regulaciju protoka:

- Na preljevu zapornice/ustave

- Kroz temeljni ispust zatvarai

Projektiranje, izrada, montaa i odravanje zapornica i zatvaraa je posao inenjera
strojarstva.

3.3-6.1 Zapornice na preljevima

Podjela:
- Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE:
- GREDNE,
- PLOASTE (tablaste),
- SEGMENTNE,
- VALJKASTE,
- KUKASTE.

3.3 Brane 110
- Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU:
- SEKTORSKE,
- ZAKLOPKE,
- KRUNE,
- KROVASTE.

Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE

GREDNE ZAPORNICE izvode se samo kao pomoni (remontni) zatvarai.

PLOASTE ZAPORNICE - Postavljaju se u utore tako da klize ili da se kotrljaju.

Vododrivost u utorima osigurava se gumenim
brtvama. Koriste se za otvore povrine do 50 m
2
.
Prosjena visina zapornice je 45 m. Mana
ploastih zapornica je to je potrebna jo 2 puta
tolika visina za smjetaj podignute zapornice te za
smjetaj ureaja za podizanje. Rjee se koriste na
preljevima, ee na temeljnim ispustima. Na
donjem bridu zapornice treba osigurati stabilan
poloaj mlaza.

3.3 Brane 111
Zaklopka

Segmentna
zapornica

SEGMENTNE ZAPORNICE najee se koriste kao zapornice na preljevima veih
objekata. Zatvaraju povrine do 560 m
2
, raspona su L=15-40 m i visine H=12-18 m.
Maksimalni raspon izvedene zapornice je L= 56 m i H= 22.5 m.
Na bokovima se nalaze limovi koji omoguuju klizanje zapornice. Brtvljenje se izvodi na
bokovima i na dnu koritenjem gumenih traka. Za finu regulaciju na segmentnoj zapornici
moe se izvesti zaklopka koja omoguuje preputanje plutajuih elemenata, leda, granja i
sl. Optereenje hidrostatikog pritiska prenosi se preko uzvodne povrine te krakova na
oslonce.

Prednosti segmentnih zapornica:
- Zbog krunog oblika vanjske povrine zapornice (prema vodi), krutost zapornice je
velika pa se teko vitoperi, manje je podlona vibracijama i zahtijeva manje materijala od
ploastih zapornica.
- Nema utora u stupovima po liniji kontakta sa zapornicom ime se poboljava strujna
slika i izbjegava mogunost zatrpavanja utora nanosom ili ploveim objektima.
- Tijelo segmentne zapornice predstavlja puno povoljniju strujnu konturu od donjeg brida
ploaste zapornice, pa je istjecanje pri manjim otvorima stabilnije (nego kod ploastih).
- Za podizanje zapornice potrebne su relativno male sile (u odnosu na ploaste).
- Nije potrebna visoka konstrukcija za podizanje zapornice.

1.Uzvodna
povrina
2.Uzduni
nosai

3.3 Brane 112
Mane:
- Velika koncentracija naprezanja u okolini oslonca obino zahtijeva prednaprezanje i
sloenu skupu konstrukciju stupova.
- Konstrukcija same zapornice i leita je sloena.
- Kraci zapornice zahtijevaju znatno due stupove nego kod ploastih zapornica.

VALJKASTE ZAPORNICE

Sastoje se od upljeg cilindra koji se pomou zupanika kotrlja (podie i sputa) po kosoj
ravnini.

Visine su do 10 m.
Duine su do 50 m.

Na vrhu moe biti jo i zaklopka.
Prednosti:
- Velika krutost i mogunost zatvaranja velikih irina otvora.
- Dobra evakuacija leda, plivajuih objekata i nanosa.
Glavna mana je cijena (zbog sloenosti).

Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU

SEKTORSKE ZAPORNICE

Oslanjaju se cijelom duinom na krunu (prag) objekta, stoga su vrlo krute i imaju
mogunost zatvaranja velikih raspona (preko 50 m). Uputaju se u utore/otvore na samoj
brani.

Poloaj oslonca:
- Nizvodno ili
- Uzvodno.

Rad zapornice se zasniva na djelovanju hidrostatikog pritiska (vidi skice).

3.3 Brane 113
Otvor
Zaklopka
Prednosti:
- Precizna regulacija razine vode i protoka.
- Velika brzina manevriranja i velika krutost.
- Nisu potrebi visoki stupovi i prostor za smjetaj ureaja za podizanje zapornice.
- Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata.
Mane:
- Teko odravanje zbog nanosa (treba istiti otvor ispod zapornice).
- Zimi potrebno zagrijavanje.
- Teki uvjeti remonta.
- Zahtijevaju visok prag za smjetaj zapornice.

ZAKLOPKE (KLAPNE)

Zglobno su povezane s krunom (pragom) na uzvodnoj
strani. Pokree ih servo ureaj, a esto se kombiniraju sa
drugim zapornicama. Malih su visina (do 5 m).

Prednosti: -Brzina manevriranja,
- Precizna regulacija razine vode i protoka,
- Nisu potrebni stupovi,
- Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih
objekata.
Mane: - Osjetljivost na vibracije,
- Potrebna visina/dubina praga za ugradnju,
- Potrebno ienje otvora za servo ureaj.

KRUNE ZAPORNICE koriste se na bunarskom preljevu, te uputaju u krunu preljeva.


3.3 Brane 114
KROVNE ZAPORNICE VREASTE ZAPORNICE

3.3-6.2 Zatvarai na temeljnim ispustima, dovodima,

Kontroliraju (otvaraju/zatvaraju) dovod pod pritiskom. Koriste se jo i na dovodnim
tunelima, cjevovodima HE, koji mogu biti pod pritiskom i sa slobodnim vodnim licem
iza zatvaraa.
Vrste 3 grupe:
- PLOASTI i SEGMENTNI,
- LEPTIRASTI i KUGLASTI (princip otvoreno/zatvoreno),
- IGLASTI i TELESKOPSKI (regulacija - % protoka).
Namjena:
- Za regulaciju protoka - koriste se zatvarai koji omoguavaju stabilan rad pri svim
proticajima - segmentni i iglasti
- Za remont neregulacijski -imaju samo dva poloaja:
- Brzi havarijski zatvara podignut ili potpuno sputen,
otvoren/zatvoren kuglasti, leptirasti, ploasti zatvarai

O namjeni ovisi tip zatvaraa, poloaj du dovoda i nain osiguranja
vodnopropusnosti/brtvljenje.

Zajednike osobine i problemi koji se javljaju:
- Veliki hidrostatiki pritisak uvjetuje veliku debljinu (i masu) zatvaraa, kao i velike sile za
podizanje i sputanje zatvaraa.
- Teko se postie vododrivost zbog visokog pritiska i potrebe brtvljenja gornjeg brida
zatvaraa.
- Velike brzine ispod zatvaraa, koje su rezultat visokog pritiska poveavaju opasnost od
kavitacijske erozije.
- Vibracije mogu nastati zbog periodinog odljepljivanja mlaza nekontroliranog
procurivanja ili nizvodne prepreke (utori, nizvodni zatvara,).
- Tee su pristupani za ugradnju, rukovanje i odravanje.
D
z
Dovod
zraka

3.3 Brane 115
Areacijski otvor
brzina zraka ~50m/s
Uzvodna
brtva
Aeracijska cijev
Glavni
zatvara
Pomoni
zatvara
Pravokutna
dionica
Presjek 0-0 Presjek 1-1
- Potrebno je osigurati vezu s atmosferskim pritiskom nizvodno od zatvaraa (aeracijska
cijev) da ne bi dolo do podtlaka.

Nizvodno brtvljenje Uzvodno brtvljenje
Dubinska zatvaranica

Prelaznice kod dovoda pod pritiskom

Pristup zatvaraima

Pristup je otean (osim kod zatvaraa na nizvodnom kraju dovoda) jer se nalaze u tijelu
brane ili u ahtu duboko ispod povrine terena.
Prilaz:
- Betonske brane ahtovi i galerije,
- Nasute ahtovi ili kule sa pristupnim mostovima.

Nizvodna
brtva
Dovod zraka
(aeracijska cijev)
Atmosferski
iti k

3.3 Brane 116

Mehanizam za pokretanje zatvaraa moe biti:
- Neposredno iznad zatvaraa dubinske zatvaranice,
Iznad razine u akumulaciji povrinske zatvaranice.

Ozrano okno (aeracijska cijev)
Dovod zraka treba se osigurati iza svakog glavnog i pomonog zatvaraa (osim zatvaraa
na kraju cjevovoda). Brzina zraka ~ 45-50 m/s.

Protok zraka raste s pojaanjem turbulencije mlaza, koji uvlai mjehure zraka u vodeni
tok, a turbulencija raste sa silovitou toka koja se kod teenja sa slobodnim vodenim
licem kvantificira Froudeovim brojem.
Promjer aeracijske cijevi se odreuje iz uvjeta da podtlak (h) ne smije biti vie od 2 mVS
to je obino zadovoljeno za brzine zraka v
A
45-50 m/s.

PLOASTI I SEGMENTNI ZATVARAI
Koriste se na dovodima velikog poprenog presjeka sa pritiscima do 100-njak mVS.

Aeracijska cijev
Ulazni
dio
Injekcijska
zavjesa
Utori za
gredne
zatvarae
C
C
0,85 A
gh
v
Fr
1) 0,04(Fr
Q
Q
=
=

3.3 Brane 117
PLOASTI (u odnosu na segmentni)
Koriste se kao havarijski, remontni i regulacijski.
Prednosti:- Manji gabariti otvora u koji se smjeta zatvara i pogonski mehanizam,
- Jednostavnija i jeftinija konstrukcija,
- Manja naprezanja u osloncu.
SEGMENTNI (u odnosu na ploasti)
Koriste se kao regulacijski. Postavljaju se najee na nizvodnom kraju dovoda gdje
prostor za smjetanje zatvaraa i pogonskog mehanizma nije ograniavajui faktor.
Prednosti: - Manja pogonska snaga za podizanje zatvaraa,
- Bolji uvjeti istjecanja zbog oblika konture zatvaraa,
- Lake i pouzdanije brtvljenje,
- Manja mogunost kavitacije i vibracije, jer nema prepreka / utora,
- Vea krutost konstrukcije i bolja otpornost na vibracije,
- Nema opasnosti od zaepljenja utora nanosom.

LEPTIRASTI ZATVARA

Optereenje na objekt prenosi se preko kuita. Najee se koristi kao havarijski na
dovodima pod pritiskom, a ne koristi se za regulaciju protoka. Koristi se na padovima do
300m.

Prednosti leptirastog zatvaraa: - Dobro brtvi,
- Jednostavne je konstrukcije,
- Pouzdan je u koritenju,
- Relativno lagan i malih gabarita.
Najvei nedostatak leptirastog zatvaraa je veliki lokalni gubitak
lok
= 0.10-0.25 kod
otvorenog zatvaraa.

Bypass
Potpuno otvoren

Djelomino
otvoren

Zatvara
bypass-a

3.3 Brane 118
KUGLASTI ZATVARA

Sastoji se od sfernog kuita i kugle s cilindrinim otvorom koji odgovara promjeru cijevi.
Moe se koristiti i pri vrlo velikim pritiscima (1700 mVS).
Ima dva radna poloaja:
- potpuno otvoren,
- potpuno zatvoren
Koristi se kao havarijski zatvara najee kod dovoda za HE. Odlino brtvi i ima vrlo
male hidraulike gubitke, ali je velikih dimenzija, velike teine i visoke cijene, te je za
njegovo pokretanje potrebna velika sila.

KONUSNI regulacijski ZATVARA Howel Bunger ili teleskopski zatvara

Sastoji se od:
- Nepokretnog cilindrinog kuita,
- Hidrauliki oblikovanih rebara
- Nepokretnog konusa,
- Pokretnog obodnog cilindra (ijim se pomicanjem mijenja protona povrina
na izlazu i time regulira protok).

Prednosti:
- Laka i ekonomina konstrukcija,
- Radni dio je u suhom (mehanizam za pokretanje zatvaraa),

3.3 Brane 119
Dovod zraka
- Izlazni konus raspruje mlaz i pri tome se disipira energija,
- Moe se isputati nanos bez da se zatvara zaepi.
Mane:
- Prskanje vode (moe se izvesti skretanje mlaza u kuitu),

- Vibracije zbog pomicanja toke odljepljivanja mlaza.

Kontrakcija mlaza iznosi 0.75-0.78.

IGLASTI regulacijski ZATVARA Johnsonov zatvara

Koristi se kod lunih brana, kada se mlaz eli tono usmjeriti bez prskanja. Sloene je
konstrukcije i vrlo skup, osjetljiv na nanos i kavitaciju na iglama. Kontrakcija mlaza iznosi
0.60.

KRUNO CILINDRINI ZATVARA

Koristi se na dubinskim zahvatima u vidu kule
ili ahta.

3a. Pokretni dio (igla) u
potpuno otvorenom
poloaju
3a. Pokretni dio (igla) u
potpuno zatvorenom
poloaju

3.4 Akumulacije 120

3.4 Akumulacije

Jezera prema nainu formiranja mogu biti:
- Prirodna jezera,
- Umjetna jezera akumulacije (nastaju pregraivanjem rijenog toka u dolinama,
kotlinama).

Reguliranje/izravnanje protoka
Prostorni i vremenski raspored vode u prirodi razlikuje se od prostornog i vremenskog
rasporeda potreba na vodi, te se to rjeava promjenom vremenskog rasporeda vode
(akumulacija) i transportom vode na podruja gdje je voda potrebna.

U odreenom trenutku korisniku treba osigurati:
- Potrebne koliine vode i
- Odgovarajuu kakvou vode
U periodu kada ima vie vode nego to je potrebno za ostvarenje potreba korisnika
(viak) voda se akumulira u akumulaciji da bi se mogla koristiti kada je suni period i
kada nema dovoljno vode za potrebe korisnika (manjak).

Karakteristike unutargodinjih potreba vode i vremenskog rasporeda vode u godini

Q
(m
3
/s)
N NA AV VO OD DN NJ JA AV VA AN NJ JE E
P PL LO OV VI ID DB BA A
E EN NE ER RG GE ET TI IK KA A
U UK KU UP PN NA A
P PO OT TR RE EB BA A
V VO OD DO OO OP PS SK KR RB BA A
0 3 6 9 12
T
(mjeseci)
P PR RO OT TO OK K
V VI I A AK K
M MA AN NJ JA AK K
V VI I A AK K

3.4 Akumulacije 121

Karakteristian odnos raspoloivih i potrebnih voda unutar dana ( na pr. vodoopskrba,
hidroenergetika,..)

DIMENZIONIRANJE AKUMULACIJE

S
i
- stanje sustava (ovisno o ulazu,
elementima akumulacije, sustavu za upravljanje,
prethodnom stanju, izlaznom stanju)
V
ak
- volumen akumulacije

Stanje se opisuje volumenom V
ak i
ili visinom kod
brane h
i
(kod plitkih akumulacija; h
i
, Q
i
)

- Zahvati (zatvarai)
- Preljev
- Isputanje

ULAZ dotok (prirodni i transformirani - sustav akumulacija)
Dotok se prognozira procjenjuje raznim metodama
(npr. moe se koristiti metoda MONTE CARLO, gdje
niz iz prolosti preslikamo kao budui niz)

raspoloivo
T (24h)

potrebno
Q (l/s)

3.4 Akumulacije 122
PRISTUPI:
- Deterministiki pristup grafiki,
- analitiki;
- Stohastiki pristup (odreuje vjerojatnost) bolje i kvalitetnije.

TIPOVI ZADATAKA:
1) Ako znamo ulaz i izlaz, kolika mora biti akumulacija?

2) Poznati ulaz i akumulacija, koliki je izlaz?

BILANCNA JEDNADBA (JEZERSKA JEDNADBA)

=
t
t
t
t
IZ DOT
V dt Q dt Q
0 0

Q
DOT
*t = Q
IZ
*t V, Q
DOT
ulaz u akumulaciju
V volumen koji ostaje u akumulaciji
V
DOT
=V
IZ
V, V
DOT
= Q
DOT
*t
V
IZ
= Q
IZ
*t = V
K
+ V
PR

V
K
volumen koji koristimo
V
PR
volumen koji se gubi na preljevu

SUMARNE KRIVULJE: - dotoka,
- ulaza,
- izlaza,
- potreba.

3.4 Akumulacije 123

V
1
=Q t
1
, t=const.

Sumarna krivulja je uvijek rastua ili horizontalna (npr. za Q=0).
tg=V/t tangens kuta nagiba sekante predstavlja srednji protok
tg=Q
sr i
na nekom intervalu

tg=Q tangens kuta nagiba tangente u bilo kojoj toki odgovara protoku u toj toki

1. TIP ZADATKA:


3.4 Akumulacije 124

V
AK
= |V+|
max
+ |V-|
max
- model za analitiki proraun

POTPUNO GODINJE IZRAVNANJE:
poznata nam je potreba Q
SR

- unutar godine moramo osigurati prosjeni protok

3.4 Akumulacije 125

SATNA REGULACIJA (DNEVNA)

Q
SR
na osnovu hidrograma
Q
i
instalirani protok ili kapacitet
Q
SR
*24*3600=Q
i
*t
k
*3600
Q
SR
=(t
k
/24)*Q
i

V
AK
=Q
SR
*(24-t
k
)*3600= t
k
/24*(24-t
k
)*Q
i
*3600=
=Q
i*
150*t
k
*(24-t
k
)

t
k
[h] V
AK
[m]
12 21600 Q
i

10 21000 Q
i

... ...
8 19200 Q
i

Q
SR
=Q
i
/2

t
kmin
=1h


3.4 Akumulacije 126

TJEDNA REGULACIJA

Q
DOT
*7*86400=Q
RADNO
*5,5*86400
Q
DOT
=5,5/7*Q
RADNO
; V
AK
=Q
DOT
*1,5*86400

V
AK
=5,5/7*Q
RADNO
*1,5*86400
=101828Q
RADNO
100000Q
RADNO

DIJELOVI AKUMULACIJE

MR maksimalna razina vode
NRR normalna/radna razina vode
MRR minimalna radna razina vode
Korisni volumen akumulacije - volumen predvien za osiguranje potreba korisnika
(vodoopskrba, navodnjavanje, proizvodnja elektrine energije,).
U cilju obrane od poplava za zadravanje dijela vodnog vala koristi se dio volumena
izmeu MR i NRR, a moe se pravovremeno vriti predpranjenje.
MR
NRR
MRR
KORISNI
VOLUMEN
MRTVI
VOLUMEN
PRIRODNI
VOLUMEN
Preljev
Temeljni
ispust

3.4 Akumulacije 127

Mrtvi volumen prostor koji ne moemo koristiti, esto je zatrpan nanosom.
Preljev slui za evakuaciju velikih voda:

Fiksni Sa zapornicom

KRIVULJA VOLUMENA I POVRINE AKUMULACIJE

Kod dubokih akumulacija razina vode je vodoravna.

MR
NRR
MR=NRR
ULAZNI HIDROGRAM
QUL(t)
t
Q

3.4 Akumulacije 128

t teite volumena
ENERGETSKI EKVIVALENT korisnog
volumena akumulacije u odnosu na:
minimalnu razinu:

bilo koju razinu:

Kod plitkih akumulacija volumen nije jednoznano odreen nego je u funkciji uspora i
vodotoka.

Uspor raunamo sa 95% male vode. Duina uspora L=f(Q,h) proizlazi iz h
usp
/h
prir
=1.01.
Za 95% koritenja:

V (m
3
)

A (m
2
)
h (m ili m n.m.)
A (h)

V (h)
V
m
V
kor

P(V(h))=
dh
h
0

h
max
h
dP
dV
t
t
Uspor
h
p

h
u

Q
Q
95%

95%
kor kor
h
h
0
kor
h
h
0
kor 0
h
h
1 i i
V V
h - (h dV
V
h - (h

Adh
t
t V ) h (h Adh
h
2
A A
V
d A dV dP=
max
0
max
0
max
0

= = =
=
+
=
=

+
) )
(kWh)
367
t V
W
kor

=
(kWh)
367
z) (t' V
W
kor
+
=
(1%) 1,01
h
h
prir
usp

3.4 Akumulacije 129
KRIVULJA PROTOKA/PROTONA KRIVULJA

Protona krivulja donje vode predstavlja zavisnost protoka od razine vode u nizvodnom
koritu.

POKAZATELJI:
- Iskoristivost rijeke,
- Iskoristivost izgradnje,
- Iskoristivost rijeke s akumulacijom,
- Doprinos akumulacije,
- Bonitet akumulacije,
- Bonitet usporne graevine,
- Odnos korisnog volumena i ukupnog godinjeg dotoka,
- Energetska vrijednost akumulacije.

ISKORISTIVOST RIJEKE (I
R
)

Q
i
-instalirani protok, najvei protok ISKORISTIVOST RIJEKE:
vode koji se moe koristiti (kapacitet zahvata) I
R
=V
kor
/V
= VELIINA IZGRADNJE V-ukupni volumen vode

3.4 Akumulacije 130
ISKORISTIVOST IZGRADNJE (I
IZ
)

Q
i
-instalirani protok, najvei protok koji ISKORISTIVOST IZGRADNJE:
se moe koristiti (kapacitet zahvata) I
IZ
=V
kor
/V
pot
=V
kor
/Q
i
T
=VELIINA IZGRADNJE V
pot
-potencijalno mogua iskoristiva voda

ISKORISTIVOST RIJEKE S AKUMULACIJOM (I
R
A
)

I
R
A
=(V
kor
+V)/V
UK

V
KOR
-volumen koji se koristi za instalirani protok Q
i

V-volumen koji se dodaje

DOPRINOS AKUMULACIJE (D
ak
) - omjer dodatnog prema iskoritenom volumenu

D
ak
=(I
R
A -I
R
)/I
R
=V/V
kor


3.4 Akumulacije 131
h
max

A
max

BONITET AKUMULACIJE ()

Bonitet akumulacije je pokazatelj vrijednosti akumulacije. Vaan je s obzirom na cijenu
zemljita (terena). to je vei napraviti emo veu akumulaciju na istom prostoru.

BONITET USPORNE GRAEVINE (
ak/g
/
g/ak
)

Pokazatelj je ugraenog materijala u akumulacije.
Koliko je m
3
akumulacije ostvareno ugradnjom za 1m
3
materijala u graevinu:

Koliko je m
3
materijala ugraeno u graevinu za 1m
3
akumulacije
V
ak
volumen akumulacije
V
g
volumen graevine

ODNOS KORISNOG VOLUMENA I UKUPNOG GODINJEG DOTOKA

Daje nam predodbu o stupnju mogue transformacije (izravnanja).

max max
ak
h A
V
=
V
ak
volumen akumulacije
g
ak
ak/g
V
V
=
ak
g
g/ak
V
V
=
GOD
AK GOD
V
V
=

3.4 Akumulacije 132
>0,5 - izjednaavanje volumena u nekoliko godina
~ 0,25 izjednaavanje volumena u tijeku jedne godine
Godinja regulacija:
Nepotpuna =2-3% (0.02-0.03)
Potpuna (znai da moemo osigurati srednju godinju protoku)
=20-30% (0,20-0,30)
Viegodinja regulacija:
Nepotpuna ~50% godinjeg protoka
Potpuna 100% godinjeg protoka
Dnevna regulacija:
Nepotpuna ~5% potrebe
Potpuna ~25% potrebe

VRSTE AKUMULACIJA

Prema vrsti izravnanja protoka:
Viegodinje (viak vode iz vodnih godina prebacuje se u period sunih
godina),
Godinje ili sezonske (viak vode iz vodnih perioda u toku jedne godine
prebacuje u sune periode iste godine),
Tjedne,
Dnevne (princip kao kod vodospreme),
Kompenzacijski bazeni (slui da dotok koji je transformiran vraa u prirodno
stanje, npr. mogu se graditi kod vrnih HE za osiguranje biolokog
minimuma kada HE ne radi).
Prema namjeni:
Vienamjenske,
Jednonamjenske.
Prema dubini: duboke i plitke.

DN
POT
AK DN
V
V
=

3.4 Akumulacije 133

PROMJENE U OKOLINI IZGRADNJOM HG (FORMIRANJEM AKUMULACIJA)

Utjecaj na okoli propisan je zakonima (www.voda.hr, www.mzopu.hr):
Zakon o vodama
Zakon o prostornom ureenju
Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli

Primjeri:
- Rijeka Drava:
HE Varadin (1971-75) nije trebala studija utjecaja na okoli,
HE akovec (1975-85) trebala je studija utjecaja na okoli (Pravilnik o
procjeni utjecaja na okoli temelji se na iskustvima gradnje HE akovec,
napravljena malo prije putanja u rad),
HE Dubrava (1982-89) - trebala je studija utjecaja na okoli.
- HE Vinodol (1952):
Akumulacija Bajer sva voda ide na HE,
Lianka je presuila.
- Lika i Gacka - stara korita su suha.


3.4 Akumulacije 134

Neposredne promjene:
- tlo: - prenamjena povrine,
- zauzimanje zemljita,
- vode: - povrinske (promjene u protocima) krivulja trajanja protoka (prije i nakon
izgradnje brane)

- podzemne - povienje/snienje razine podzemnih voda

T %
Q
Q
i

Q
B

Q
d
>Q
i

Krivulja trajanja
protoka prije
izgradnje brane
Krivulja trajanja
protoka u
naputenom koritu

3.4 Akumulacije 135
Posredne promjene
PRIRODA:
zrak, ivi svijet i prirodne vrijednosti,
mijenjanje mikroklime,
BIOCENOZA (skup ivih organizama-suivot) + BIOTOP (ivotna sredina),
EUTROFIKACIJA.
STVORENE VRIJEDNOSTI I UMJETNA PRIRODA:
Infrastruktura,
Naselja,
Kulturna i povijesna dobra (arheoloki lokaliteti).
OVJEK:
Psihike,
Socioloke,
Gospodarske .

PROBLEMI VEZANI UZ AKUMULACIJE

- Zatrpavanje nanosom uzvodno od brane:
erozija korita nizvodno,
mrtvi prostor,
vijek trajanja akumulacije (50-200 godina),
potrebno je smanjiti koliinu nanosa koji dolazi u akumulaciju (pregrade na
pritocima),
osigurati ispiranje nanosa kroz temeljne ispuste i preko preljeva,
osigurati ienje nanosa iz akumulacije (ako je mogue);
- Vododrivost akumulacije (procjeivanje kroz bokove doline i dno), pr. Letaj
(Boljunica);
- Ouvanje kvalitete akumulirane vode;
- Gubitak uslijed isparavanja;
- Utjecaj akumulacije na klimu, ekologiju, kulturno naslijee i kvalitetu vode;
- Plavljenje povrina (naselja, poljoprivredne povrine, infrastruktura,);
- Porast/snienje razine podzemnih voda;
- Potpuno ili djelomino ruenje brane moe uzrokovati katastrofalne posljedice;
- Punjenje i pranjenje akumulacije moe uzrokovati inducirane potrese;
- Naglo pranjenje moe izazvati klizita;
- U koritenju akumulacije postoji sukob interesa razliitih korisnika;
- Priprema povrina koje e se potopiti nakon izgradnje potapanja
-

3.5 Koritenje vodnih snaga 135

3.5 Koritenje vodnih snaga

ENERGIJA [Nm]=[J]=[Ws]

Oblici energije:
Energija poloaja - potencijalna energija : E
P
= mgH
Energija gibanja - kinetika energija : E
K
= mv
2
/2
Energija dovoenja ili odvoenja topline kalorina energija
Energija izgaranja kemijska energija
Energija razbijanja jezgara tekih atoma energija fisije
Energija spajanja lakih jezgara atoma energija fuzije


PRIMARNI OBLICI ENERGIJE:
Mehanika energija: ovjek, ivotinje
Kemijska energija: drvo, ugljen, sirova nafta, zemni plin
Nuklearna energija: uran, torij, deuterij
Potencijalna energija: vodotoci, plima/oseka
Kinetika energija: vodotoci, valovi, vjetar, morske struje
Toplinska energija: geotermalni izvori, toplina mora
Energija zraenja: Suneva energija

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE:
Drvo (posjeeno drvo zamijeniti novoposaenim)
Vodne snage
Plima i oseka
Valovi mora
Toplina mora
Vjetar
Sunce
Toplina Zemlje
Oblici energije koje je tehniki mogue koristiti i danas se dominantno koriste su vodne
snage, fosilna i nuklearna goriva. Oblici energije koje je tehniki mogue koristiti, ali su
danas ekonomski slabije isplativi: Sunevo zraenje, energija vjetra, plime i oseke,
morskih valova i topline mora. Oblici energije za koje jo nije rijeen nain iskoritavanja:
unutranja toplina zemlje, fuzija.

La Rance je brana/HE koja koristi energiju plime i oseke. Izgraena je 1960. blizu St. Malo u Francuskoj.
330 metara je duga i ini bazen od 22 km
2
. Razlika u razini vode za vrijeme plime i oseke iznosi 8 metara.

Koritenje vodnih snaga

Danas se vodne snage i energija dominantno koriste za proizvodnju elektrine energije,
to se i obrauje u ovom kolegiju. Hidroenergetski potencijal je rad kojeg moe izvriti
vodeno tijelo mase V(m
3
)(kg/m
3
) na putu H (m) pod djelovanjem sile tee. Energija je
sposobnost da se izvri rad i mjeri se radom koji se moe izvesti.
Energija E:
E= g V H (Nm, J, Ws)

Snaga P je brzina rada (promjena rada/energije u jedinici vremena):
P= E/t (J/s, W)


Vodna snaga:
P= V g Q H (J/s, W)
HE u Hrvatskoj:
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.aspx

Pri koritenju vodnih snaga za V=1000 kg/m
3
i g=9,81 m/s
2
snaga se moe izraunati iz
izraza:
P= 9.81QH
neto
u (kW)
Energija:
E= Pdt= 9.81 Q H
neto
dt u (kWh)

Koeficijent korisnog djelovanja:
Korisni uinak u turbini, generatoru i transformatoru =
t

P= 9.81QH
neto
t
u (kW)

Energija koncentriranih tokova

Za koritenje vodne snage i energije dostupna je snaga i energija koncentrirana u
vodotocima. Posebno su s energetskog stajalita znaajne dionice s koncentriranim
(usredotoenim) padom slapovi, kaskade i slino. Na slijedeoj skici prikazan je uzduni
profil dionice vodotoka:

dE
1
= P
1
dt = gQdt (z
1
+h
1
+v
1
2
/2g) [Ws]
E
1
= P
1
dt [Ws]
dE
2
= P
2
dt = gQdt (z
2
+h
2
+v
2
2
/2g) [Ws]
E
2
= P
2
dt [Ws]
V1
2
/2g
h1
z
1
DhE
V
2
2
/2g
h
2

z2

Oigledno je E
1
> E
2

Razlika izmeu energije na ulazu i izlazu iz promatrane dionice iznosi:

dE
1-2
= dE
1
dE
2
= gQdt h
E
[Ws] (za dt = 1(s))
P
1-2
= gQ h
E
[W]
P
1-2
= 9.81 Q h
E
[kW]
E
1-2
= P
1-2
dt [kWh] (uz dt [h])

Energija E
1-2
odgovara radu koji voda obavi u odreenom vremenu kreui se od profila 1
do profila 2. Rad je obavljen u savladavanju svih otpora na dionici L te na pronos nanosa.
Iz ove spoznaje proizlazi osnovni princip koritenja snage i energije vode u prirodi
hidrotehnikim graevinama smanjiti rad vode u prirodi i osloboenu energiju
iskoristiti za obavljanje nama korisnog rada proizvodnju elektrine energije.

Smanjenje rada vode na nekoj dionici u prirodi ostvaruje se:
A) Usporavanjem (graevine u vodotoku) - Usporavanje se ostvaruje izgradnjom brane,
te se na taj nain smanjuju brzine vode, vuna sila i u konanici se smanjuje rad vode na
kretanju od profila 1 do profila 2 (du dionice).
B) Derivacijom - odvajanjem dijela vode iz vodotoka i njenim provoenjem izgraenim
provodnicima. Zahvat se vode ostvaruje na poetku dionice (oko profila 1) a povrat vode
u vodotok se realizira na nizvodnom kraju dionice (profil 2). Provodnici su u pravilu krai
od vodotoka i manjih su otpora kretanju vode, te se na taj nain smanjuje rad vode.
C) Kombinacijom usporavanja i derivacije.
Hidroelektrana, kod koje se koristi samo usporavanje nazivaju se PRIBRANSKE
HIDROELEKTRANE, a ostale koje se ostvaruju derivacijom ili kombinacijom usporavanja
i derivacije nazivaju se DERIVACIJSKE HIDROELEKTRANE.
Svaka hidroelektrana (HE) sastoji se od 4 glavne grupe graevina:
zahvata (brana, ulazni ureaj), dovoda, strojarnice i odvoda.
(U okviru ovog kolegija obraene su brane i provodnici dok se ulazni ureaji strojarnice
obrauju u okviru hidrotehnikog usmjerenja).


Uloga hidroelektrana (HE) u Hrvatskoj



Potronja i proizvodnja elektrine energije u Hrvatskoj

Izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj
0
500
1000
1500
2000
2500
1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000 2020
Godine
S
n
a
g
a

(
M
W
)


Pribranska elektrana

(statiki pad = bruto pad)

P= 9.81QH
neto
t
[kW]


Primjer pribranske HE HE ALE (rijeka Cetina)

HE ale je pribranska elektrana smjetena na rijeci Cetini 5.8 km nizvodno od Trilja.
Akumulacija HE ale slui za dnevno izravnanje protoka. Putena je u pogon 1989. god.
Betonska gravitacijska brana je visine 40.50 m, zapremnine 3.7 hm
3
, ukupne duine
110.0 m, irine u kruni 8.8 m, a u temelju 52.95 m. Preljev je irine 20.0 m opremljen
zatvaraem, dva temeljna ispusta su opremljena regulacijskim ploastim zatvaraima, a
turbine revizijskim preturbinskim zatvaraima. Strojarnica je smjetena u tijelu brane,
opremljena s dvije proizvodne grupe, turbine Kaplan, instalirani protok je 220.0 m
3
/s, pad
21.0 m, instalirana snaga 40.8 MW. Srednja godinja proizvodnja HE ale je 107.5 GWh.

Derivacijske hidroelektrane

Derivacijska HE s dovodnim kanalom i tlanim cjevovodom

Dovodni kanal
Kompenzacijski
bazen
Tlani cjevovod


Primjer derivacijske HE s dovodnim kanalom HE DUBRAVA (rijeka Drava)

HE Dubrava je vienamjenska protono derivacijska hidroelektrana dravskog sliva koja
predstavlja posljednju stepenicu na dionici Drave od granice Slovenije do utoka Mure.
Hidroelektrana energetski koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju elektrine
energije, poveava zatitu od poplava, poboljava odvodnju, omoguuje gravitacijsko
natapanje poljoprivrednih povrina te ostvaruje uvjete za razvoj porta i rekreacije.
Tip HE: derivacijska s akumulacijom za dnevno i djelomino tjedno ureenje dotoka
Ukupna snaga: 76 MW
Energetski podaci:
instalirani protok: Q
i
= 500m
3
/s
brutto pad za: Q
i
, H= 17.5m
maksimalna snaga: P
max
=76 (2x38)MW
kor. volumen akumul.: 16.6 hm
3

prosjena god. proizvodnja: 350 GWh

Primjer derivacijske HE s tunelskim dovodom sa slobodnim vodnim licem HE MILJACKA
(rijeka Krka)

Opi podaci:
poloaj: podruje upanije ibensko kninske na rijeci Krki, 15 km nizvodno
od Knina
tip hidroelektrane: derivacijska
godina poetka pogona: 1906.
Energetski podaci:
instalirani protok: Q
i
= 30m
3
/s (3x8 +1x6)
konstruktivni pad: H
t
= 102 m
instalirana snaga turbina: 24 MW (3x6,4 + 1x4,8)
maksimalna godinja proizvodnja: ('81-'97) E
max
= 147 GWh ('74)

P= 9.81QH
neto
t
[kW]

Tlani dovod
Tlani
cjevovod

Derivacijska HE s dovodom/derivacijom pod tlakom

P=9.81QH
neto
t
u (kW)



Reverzibilne (pumpnoakumulacijske) HE

Crpno akumulacijske HE (pumpno akumulacijske HE) koriste se za pohranjivanje
energije u vrijeme kada je ima (akumuliranjem vode na vioj razini energija poloaja) i
kasnije koritenje u turbinskom pogonu (kada je potrebna ta energija).
U periodu skuplje energije (vrna potreba) na HE se proizvodi el. energija, dovodi se voda
na turbine, a voda se sprema u bazen uz HE (na nioj razini). U periodu jeftinije energije
voda se crpi/pumpa u akumulaciju na vioj razini koritenjem energije iz npr.
termoelektrana. Zarada je na razlici cijene SKUPE-JEFTINE el. energije. Dijagram
energije dnevno optereenje prikazan je na sljedeoj slici.

Glavne grupe graevina HE

ZAHVAT (brana, ulazna graevina) vode u prirodi
DOVOD vode do strojarnice
STROJARNICA proizvodnja elektrine energije i
ODVOD povrat vode u prirodu

HE prema veliini

Razlikujemo standardne HE i male HE. Standardne su HE snage vee od 10 MW, a
manje su male HE. One se dalje dijele na
- Male HE, P<10 MW (5 MW),
- Mini HE, P<2 MW,

- Mikro HE, < 500 KW.

Proizvodnja elektrine energije neposredno se ostvaruje u strojarnici u kojoj su
smjeteni agregat (turbina i generator), transformator i ostala oprema neophodna za
voenje i kontrolu rada HE.

Koncentrirana energija vode koristi se za pokretanje turbine (turbina). Na osovini
turbine nalazi se i rotor generatora, u kojem se inducira elektrina energija, koja se
preko transformatora predaje u elektroenergetski sustav.

TURBINE

Turbine su hidrauliki strojevi u kojima se mehanika energija vode - potencijalna i
kinetika pretvara u mehaniku energiju vrtnje stroja.
Podjela turbina s obzirom na opi tok strujanja vode kroz rotor turbine:
Radijalne: Francis,
Aksijalne: Propeler i Kaplan,
Tangencijalne: Pelton,
Radijalno-aksijalne: Dijagonalne.

Podjela turbina s obzirom na nain djelovanja:
Turbine slobodnog mlaza - AKCIJSKE: Pelton,
Predtlane turbine (s vikom tlaka) - REAKCIJSKE: Francis, Kaplan,
Propeler, Dijagonalna.

Pelton turbine (H=400-1600m) primjenjuju se kod vrlo velikih padova (pritisaka).

Pelton turbina s jednom mlaznicom



Pelton turbina s 6 mlaznica

Francis turbine (H=30-700m) primjenjuju se kod
veih padova (pritisaka).



Dijagonalne turbine (H=40-220m)

Kaplan turbine (H=10-80m (propelerna 5-70m))

Ima rotor u obliku propelera, a lopatice mogu biti
pokretne ili nepokretne, ako su nepokretne tada su to

PROPELER turbine. (Propeler turbine se koriste kod rijenih protonih pribranskih
HE).

Cijevne turbine bulb (H=1-16 m)

Karakteristike turbina

Snaga turbine:
P = f(Q, H, D, n, g, , , )

Q-protok (m
3
/s)
H pad (m)
D promjer rotora turbine (m)
n - broj okretaja (okr/min)
g ubrzanje sile tee (m/s
2
)
gustoa vode (kg/m
3
)
dinamika viskoznost (Pa s)
apsolutna hrapavost povrina (m)



Podruje primjene turbina u ovisnosti o padu s priblinom snagom

Specifian broj okretaja turbine n
s

Specifian broj okretaja turbine n
s
(u minuti) naziva se SPECIFINA BRZINA ILI KOEF.
BRZOHODNOSTI TURBINE.

U zavisnosti od specifinog broja okretaja daju se osnovna svojstva turbina (dimenzije,
brzina pobjega, dimenzije neposrednog dovoda i odvoda) te je mogue u prvim

istraivanjima koritenja vodnih snaga na nekom dijelu vodotoka definirati gabarite
strojarnice u koju se smjeta oprema.

Odreuje se na temelju modela turbine snage 1 KS (0.73549 kW) i pada 1 m:
- Pelton n
s
= 2-70
- Francis n
s
= 60-450
- Propeler, Kaplan i cijevne n
s
= 400-1200

Nasute Brane

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nasute Brane

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

You might also like