BOLESTI BOLESTI

MLIJENE LIJEZDE MLIJENE LIJEZDE

Prof.dr.sc. Marijan Cergolj
VIME VIME MAMMA MAMMA MASTOS VIME VIME MAMMA MAMMA -- MASTOS
GLANDULA LACTIFERA - UBER UBER GLANDULA LAC IFERA UBER UBER
Porijeklo:
- Modificirana lijezda koe (A-tip)
Ontogenetski: Ontogenetski:
TUBULOALVEOLARNA LIJEZDA
Sekrecija: tubulo-alveolarne grae
apokrilni tip sekrecije apokrilni tip sekrecije
Sisavci: funkcionalnu osnovu imaju i j
Smjetaj mlijene lijezde kod
pojedinih ivotinja pojedinih ivotinja
Graa mlijene lijezde deve
KOBILE
4 etvrti 2 sise
Sulcus intermammaricus dijeli na 2 polovice Sulcus intermammaricus dijeli na 2 polovice
Svaka polovica ima svoju sisu (3-4 cm)
Vrh sise 2 otvora sa pripadajuim sisnim Vrh sise 2 otvora sa pripadajuim sisnim
kanalom i cisternom
Svaka polovica ima 2 etvrti Svaka polovica ima 2 etvrti
Stranje su razvijenije
Na vrhu sise 8-20 otvora (poput sita) Na vrhu sise 8 20 otvora (poput sita)
Svaki otvor ima svoj kanal koji se proiruje
i zajedno tvore usisnu cisternu j
Mlijene lijezde kobila i Mlijene lijezde kobila i
krmaa
KRMAA
2 reda dugakih mamarnih kompleksa
Smjeteni su u podruju izmeu regio
xiphoidea i regio pubis xiphoidea i regio pubis
U svakom redu 5 8 zasebnih kompleksa
Komplekse dijelimo na: prsne (grudne)
trbune i trbune i
stidne
KRMAE: Mnogo sisa
garancija mnogoplodnosti garancija mnogoplodnosti
Kroz svaku sisu prolaze 2 kanala 3-
4 mm (kao kod kobile) ali 4 mm (kao kod kobile), ali
Na vrhu sise zavravaju sa jednim
otvorom
Mlijene lijezde kobila i Mlijene lijezde kobila i
krmaa
MAKA
4 para mamarnih kompleksa
Svaki kompleks ima po 1 sisu
Svaka sisa ima 4 8 sitnih kanalia: Svaka sisa ima 4-8 sitnih kanalia:
- 1-3 imaju otvore na vrhu sise
- ostali imaju otvore sa strane na
povrini sisa povrini sisa
Mlijene lijezde kuja i maaka
Mlijene lijezde slonova i Mlijene lijezde slonova i
primata p
OVCE i KOZE
2 mamarna kompleksa (etvrti, ustvari
polovice) i polovice) i
2 pripadajue sise p p j
-Svaka sisa ima po 1 mlijenu cisternu
S j d im t m -Sa jednim otvorom
-Na vrhu sise red lojnih lijezda j j
(esto zatvara sisni kanali
Znaajke vimena preivaa
Razliitosti:
Ovce:
M j d k j Manje od kozjeg
Vie vezivnog tkiva Vie vezivnog tkiva
U njemu se gomila masno tkivo
k ( d l ) Sise su krae (2-2,5 cm : 6-7 cm i deblje)
Znatno su tanje Znatno su tanje
Vime krave :
- veliko, vrsto vezano uz trup sa
lig susp. mammae (tunica flava) i
Vanjski vezivni list - Vanjski vezivni list
- Mediani ligament grana se u 4
vea i vie manjih listova koji ulaze
u parenhim vimena RENJEVI u parenhim vimena RENJEVI
Pravilno vime krave
Smjetaj vimena
Kaudodorzalno: regio pubis
Kranialno: preko ingvinalne
regije do koljenog nabora regije do koljenog nabora
Dno vimena: iznad tarzusa
Vrci sisa: u visini tarzusa
Podjela vimena:
Lijeva i desna polovica:
- naznaen sulcus intermammaricus - naznaen sulcus intermammaricus
Prednja i stranja polovica:
f l k dl nema morfoloki vidljive granice
Koa vimena:
Tanka
Pomina
Obrasla finom dlakom Obrasla finom dlakom
Pomina na podlozi
U koi nema LOJNIH ni ZNOJNIH U koi nema LOJNIH ni ZNOJNIH
lijezda rado puca
Osim k m im j Osim koom, vime je
obavijeno sa dvije fascije : obavijeno sa dvije fascije :
Povrinskom (fascia superficialis) ovr nskom (fasc a superf c al s)
neposredno ispod koe
Dub k m (f sci pr fund ) Dubokom (fascia profunda)
- ispod nje tanka vezivno-tkivna p j
kapsula sa:
elastinim vlaknima i elastinim vlaknima i
masnim tkivom
V i tki k l V i tki k l t ji d Vezino tkivna kapsula Vezino tkivna kapsula se sastoji od
a) intersticija i a) intersticija i
b) parenhima
od nje se pruaju
i tki i li t i k ji vezivno tkivni listovi koji
dijele vime na renjeve (lobuse) d jele v me na renje e (lo use)
renjie (lobule)
a) INTERSTICIJ a) INTERSTICIJ (vezivno tkivo)
u kojem su smjetene:
krvne ile - krvne ile
- ivci
vrstoa intersticija ovisi o
pasmini prehrani konstituciji pasmini, prehrani, konstituciji
Mesnato vime
Vime je normalne veliine
Sekrecija mlijeka je smanjena
Intersticij je bolje razvijen od Intersticij je bolje razvijen od
parenhima
U untersticiju se poinje stvarati i
taloiti masno tkivo, taloiti masno tkivo,
stvara se tzv. masno vime
b) PARENHIM b) PARENHIM lijezdano tkivo lijezdano tkivo
Ispunjava prostor izmeu intersticija
B lj ij k d d b ih d jilj Bolje razvijen kod dobrih dojilja
Razvijenost ovisi o stadiju laktacije Razvijenost ovisi o stadiju laktacije
Sastoji se od sitnih razgranatih
k li k ji s p i j s k t kanalia koji se proiruju u sekretorne
mjehurie - ALVEOLE
ALVEOLE ALVEOLE
- dobro su opskrbljene mreom krvnih i
limfnih kaplara
ducti lactiferi (odvodni kanalii) - ducti lactiferi (odvodni kanalii)
smjeteni intralobularno
- sinus lactifer (mlijena cisterna):
sisni sisni
ljezdani dio j
Vaskularizacija vimena
Arteria mammaria cranialis (preivai i kobile)
grana se prije ulaska u vime grana se prije ulaska u vime
a mammaria cranialis: prednje i dio str etvrti a. mammaria cranialis: prednje i dio str. etvrti
ljezdano tkivo, sise
a. papillaris cranialis a. papillaris cranialis
a. papillaris caudalis (corpus cavernosum papillae)
a. mammaria caudalis: dio str. etvrti,
supramarni l..
Krvne ile vimena
Arteria pudenda interna et interna
Arteria epigastrica cranialis
Vene velikog lumena tankih stijenka Vene velikog lumena, tankih stijenka
V. Subcutanea abdominis mlijena vena
Cirkulaciju pomae: masaa
kretanje kretanje
sisanje/munja j j
Vaskularizacija alveola
Limfne ile vimena
Limfne ile odvode limfu iz vimena:
- povrinske: tvore supkutane
spletove regionalni l..
- duboke: (u parenhimu) odvode
limfu iz sredinjih djelova vimena j j
Limfa sudjeluje kao sirovina za Limfa sudjeluje kao sirovina za
proizvodnju mlijeka!
Limfne ile (razgranate)
Dijelimo ih na:
Potkone
Parenhimske Parenhimske
Sisne
Meusobno komuniciraju
limfu odvode u Ln supramammaricae limfu odvode u Ln. supramammaricae
Odvodni sistem vimena
Sisa- Sisa
(papilla mammae) (p p )
graa:
- Koa s elastinim tkivom Koa s elastinim tkivom
- Vezivno tkivo s glatkim miijem
T k l j l i - Tanak sloj sluznice
Embrionalni razvoj
Razvija se iz ektoderma
RAZVOJ ZAVRAVA RAZVOJ ZAVRAVA
SPOLNOM ZRELOU i/li TELENJEM!!
Potpuno su razvijeni funkcionalni dijelovi:
sise
sisni kanali
mlijene cisterne ml jene c sterne
sekundarni mlijeni kanali
Do naglog pada proizvodnje Do naglog pada proizvodnje
mlijeka dolazi: j
Pred kraj steonosti suhostaj ( oko 6 tj.)
Posljedica:
Regresivne promjene u parenhimu Regresivne promjene u parenhimu
vimena
Stanje donekle slino juvenilnom
Priprema za novu laktaciju Priprema za novu laktaciju
SEKRECIJA MLIJEKA
KRAVA u vrijeme teljenja potpuno
razvijeni kompleksi i puni su mlijeka
Razvoj alveola: Razvoj alveola:
GOVEDO u 4 mjes. gravidnosti (prije 1/2)
KUJE tek sa 2/3 gravidnosti
KOBILE i KRMAE pred partus KOBILE i KRMAE pred partus
KOZE 2 tjedna pred porod
PREDUVJET LUENJA MLIJEKA JE PREDUVJET LUENJA MLIJEKA JE
REDOVITO
PRANJENJE MLIJENE LIJEZDE
Mehanizam sinteze mlijeka
LAKTACIJA LAK ACIJA

SEKRECIJA MLIJEKA SEKRECIJA MLIJEKA

OTJECANJE MLIJEKA OTJECANJE MLIJEKA

SINTEZA SINTEZA
it l l l

PASIVNO PASIVNO
lij k l epitel alveola

LUENJE ML JEK LUENJE ML JEK

u mlijene kanale

KT VNO KT VNO LUENJE MLIJEKA LUENJE MLIJEKA

Prijelaz u lumen alveola
AKTIVNO AKTIVNO
istiskivanje u mlijene
k li kanalie
Histoloka graa alveola
Luenje mlijeka iz koaraste stanice
Sekrecija
Kontinuiran proces
Intramamarni tlak = 3,33 Pasala 3,33 Pasala
Sekrecija prestaje uslijed punjenosti punjenosti Sekrecija prestaje uslijed punjenosti punjenosti
lijezde
Za kontinuiran rad mlijene je vano
redovito izmuzivanje lijezde redovito izmuzivanje lijezde!! redovito izmuzivanje lijezde redovito izmuzivanje lijezde!!
Poetak luenja mlijeka
Poinje na:
ODREENE
TAKTILNE TAKTILNE
UGODNE i
TERMIKE podraaje vimena
kao to su sisanje i munja sisanje i munja kao to su sisanje i munja sisanje i munja
Prijenos podraaja
Preko osjetilnih ivaca (receptora)

neurohipofiza neurohipofiza hipofiza

oxitocin oxitocin

Kontrakcija mioepitela (longitudinalnih i spiralnih miofibrila)

ALVEOLA PUTANJE MLIJEKA PUTANJE MLIJEKA
Utjecaj uvjetnih refleksa na Utjecaj uvjetnih refleksa na
luenje mlijeka j j
POZITIVNO DJELOVANJE POZITIVNO DJELOVANJE
Dulji UGODAN UGODAN boravak u nekoj sredini Dulji UGODAN UGODAN boravak u nekoj sredini

UVJETNI REFLEKSI UVJETNI REFLEKSI

Otputanje mlijeka Otputanje mlijeka

na razne akustine i na razne akustine i
vizualne podraaje
Utjecaj uvjetnih refleksa na Utjecaj uvjetnih refleksa na
luenje mlijeka j j
NEGATIVNO DJELOVANJE NEGATIVNO DJELOVANJE
Bol, strah, dua Bol, strah, dua STRESNA STANJA STRESNA STANJA

ADRENALIN ADRENALIN

ZADRAVANJE / SUSTEZANJE ZADRAVANJE / SUSTEZANJE ZADRAVANJE / SUSTEZANJE ZADRAVANJE / SUSTEZANJE

MLIJEKA MLIJEKA
Sinteza mlijeka
Potrebna obilna cirkulacija krvi u vimenu
Za sintezu
1 l mlijeka potrebno 300 1 l mlijeka potrebno 300--500 l krvi!! 500 l krvi!!
Za 20 l mlijeka/dnevno kroz vime Za 20 l mlijeka/dnevno kroz vime
treba proi 8.000 10.000 l krvi! p
Usporedba sastava Usporedba sastava
krvne plazme i mlijeka krvne plazme i mlijeka
Mlijeko i plazma sadre Ml jeko plazma sadre
masti, ugljikohidrate, bjelanevine
i minerale
li RAZLIITIM li RAZLIITIM ali u RAZLIITIM ali u RAZLIITIM
KONCENTRACIJAMA!! KONCENTRACIJAMA!!
RAZLIKA:
Mlijeko sadri j
KAZEIN (2,7%) i LAKTALBUMIN
kojih nema u plazmi sinteza u
l l h k l epitelu mlijenih kanala
Laktoza Laktoza - Sintetizira se u mlijenoj
lijezdi iz glukoze i galaktoze lijezdi iz glukoze i galaktoze
MM k l k Mast Mast vea koncentracija u mlijeku i
razliitog su kemijskog sastava g j g
Mlij k d i Mlijeko sadri
10 x vie KK i
15 x vie Ca Ca od krvne plazme
Vime sudjeluje Vime sudjeluje
u pretvorbi karotina u vit A vit A u pretvorbi karotina u vit.A vit.A
Poremetnja funkcije alveola Poremetnja funkcije alveola
(krajem laktacije, mastitisi, ciste) ( j j , , )
l k Mlijeko postaje siromanije siromanije
LAKTOZOM K i Ca LAKTOZOM, K i Ca
A bogatije bogatije g j g j
ALBUMINIMA i solju (NaCl)
Zavisno o stupnju poremeaja Zavisno o stupnju poremeaja
sekrecije j
Mlijeko po kemijskom sastavu Mlijeko po kemijskom sastavu
postaje sve slinije krvnoj plazmi p j j j p
- slanog je okusa g j
- kuhanjem se grua j g
KOLOSTRUM - mljezivo
Sekret mlijene lijezde poslije poroda
(po definiciji samo prvi sekret poslije
poroda) p )
ute boje
G t k t k i t ij Gusto-kremaste konzistencije
Nosioci antitijela! Nosioci antitijela!
Antitijela
Po sastavu su globulini (proteini)
uobiajeni u krvi
Pomau u prepoznavanju i unitavanju Pomau u prepoznavanju i unitavanju
bakterija i stranih tijela (antigena)
N l l t b ij Ne prolaze placentarnu barijeru
Resorbiraju se iz crijeva!!! Resorbiraju se iz crijeva!!! Resorbiraju se iz crijeva!!! Resorbiraju se iz crijeva!!!
Vrste antitijela
Imunoglobulin G (IgG)
Imunoglobuklin M (IgM)
reagiraju reagiraju
unitavaju antigene/mikroorganizme
Imunoglobulin A (IgA)
tite mambrane od infekcija tite mambrane od infekcija
sprjeavaju ulaz antigena u krv p j j g
Tranzicijsko mlijeko
Od drugog do petog dana laktacije
sve slinije sastavu obinog mlijeka
Usporedba sastava kolostruma i mlijeka
BROJ PODOJA
SASTAV
BROJ PODOJA
1 2 3 4 5 11
KOL TRANZICIJSKO O
SUHE TVARI %
23,9 17,9 14,1 13,9 13,6 12,5 ,9 ,9 , ,9 , ,
MAST %
6,7 5,4 3,9 3,7 3,5 3,2
PROTEINI %
14 0 8 4 5 1 4 2 4 1 3 2
PROTEINI %
14,0 8,4 5,1 4,2 4,1 3,2
LAKTOZA %
2,7 3,9 4,4 4,6 4,7 4,9
MINERALI %
1,11 0,95 0,87 0,82 0,81 0,74
VIT A g/dl
295 113 74 34
VIT. A g/dl
295 113 74 34
ANTITJELA %
6,0 4,2 2,4 0,2 0,1 1,19
Kolostrum, mljezivo
BSS u 1 ml = 700.000 (do 400.000)
Koliina se smanjuje svakim sisanjem
Mljezivo (uvjetno) do 5. dana p .p. pada BSS j ( j ) p p p
Vraaju se karakteristike mlijeka
BSS raste ponovno pred porod suhostaj BSS raste ponovno pred porod suhostaj
Visok BSS u stadima sa jalovim kravama
Produene laktacije
Kolostrum, mljezivo
Mnogo gamaglobulina 15% gamaglobulina 15% (0,05%)
Globulini su nosioci antitijela prvo
cijepljenje (ne prolaze placentu) cijepljenje (ne prolaze placentu)
Mnogo vit.A i KAROTINA - djeluju na
t t di i b t otpornost dinog i probavnog sustava
LAKTACIJA
Optimum 305 dana Optimum 305 dana pp
Zasuenje 2 mjeseca pred porod Zasuenje 2 mjeseca pred porod
P d Povezana sa servis periodom:
kraa servis p manje od 80 dana kraa servis p. manje od 80 dana
dulja - servis p. dulji od 90 dana
Otpornost na infekciju
Pravilno graeno vime mlae g
kave
G nsk sn k nstit ij Genska osnova konstitucija
Menagement /dranje prehrana Menagement /dranje, prehrana
Ope zdravstveno stanje
Veliina proizvodnje mlijeka
Zdravlju vimena j
Plodnosti krave
G k l Genskom potencijalu
Prehrani (doji na usta) Prehrani (doji na usta)
Briljiva njega moe poveati
proizvodnju mlijeka do 6% proizvodnju mlijeka do 6%
Vano je kretanje ivotinje
cirkulacija (do 20%) cirkulacija (do 20%)
Obrada i njega papaka
temperature izmeu 1-25
o
C znatnije
ne utjeu znatno na laktaciju j j
Negativno djeluju temp. iznad 28
o
C
Zasuivanje mlijene lijezde
Krave fizioloki zasuuju 6-8 tjedana
prije poroda
Ostale ivotinje: po odbiu ili nakon Ostale ivotinje: po odbiu ili nakon
razdoblja munje
Z i j j di ih t ti t Zasuivanje pojedinih etvrti u tera
pijske svrhe /razaranje etvrti p j j
ZASUIVANJE KRAVA
U pravilu 6-8 prije telenja
POSTUPAK: POSTUPAK:
Smanji se koncentrat u obroku kao za Smanji se koncentrat u obroku kao za
proizvodnju od 4-5 kg/dan
Munja 1x dnevno
Prekida se munja a sise tretiraju Prekida se munja a sise tretiraju
antiseptikom
KRAVE - prilikom poslednje mue inficirana
( ) etvrt - (M.T. pozitivan)
Lokalna aplikacija antibiotika prema
tibi antibiogramu
Kontrola tijekom postupka zasuivanja j p p j
Po mogunosti bez izdajanja
Zasuivanje razaranjem prenhima
INDIKACIJE:
Kronino inficirane etvrti koje
izluuju patoloki sekret izluuju patoloki sekret
Prekobrojne sise (pasise) koje su
it i f k ij (k i i j arite infekcije (komuniciraju sa
parenhimom) p
Postupak razaranja Postupak razaranja
APLIKACIJOM APLIKACIJOM
50-6 ml 3-4%-im SREBRNI NITRAT
(argentum nitricum)
1000-1 500 ml topli RIVANOL (1:500) 1000 1.500 ml topli RIVANOL (1:500)
8% LOTAGEN
POSTUPAK UGLAVNOM TREBA POSTUPAK UGLAVNOM TREBA
PONOVITI! PONOVITI! PONOVITI! PONOVITI!
PASISE teladi i junadi
Amputacija u to ranijoj dobi
Zahvat treba ubiljeiti u rodovnik
zbog NASLJEDNOSTI zbog NASLJEDNOSTI
Mogunost prijevarnih radnji
Suhostaja
Prva polovica: regresivne promjene
Druga polovica: regeneracija (nova
lijezda) lijezda)
Ductus papillaris zaepljen smolastom
dj l j d j k masom djeluje dvojako:
1. djeluje baktericidno 1. djeluje baktericidno
2. spreava ascedentnu inekciju
Djelovanje hormona na Djelovanje hormona na
razvoj mlijene lijezde: razvoj ml jene l jezde
ESTROGENI dj l j - ESTROGENI djeluju na
kanalikularni dio mlijene j
lijezde (odvodni dio)
PROGESTERON dj l j - PROGESTERON djeluje na
razvoj alveola (stimulira razvoj alveola (stimulira
sekreciju).
RAZVOJ MLIJENE LIJEZDE RAZVOJ MLIJENE LIJEZDE
POINJE SPOLNOM
ZRELOU
NASTAVLJA SE TIJEKOM J E JEK
GRAVIDNOSTI
CS
Djeluje na REFLEKS PUTANJA
MLIJEKA
OSLOBAANJE OXITOCINA iz OSLOBAANJE OXITOCINA iz
stranjeg reanja hipofize:
l ti nucleus supraopticus
nucleus paraventricularis nucleus paraventricularis
Koenje refleksa luenja mlijeka
Kobile
Ne smiju se izdajati
Negravidnim se moe aplicirati:
25 mg estradiol 25 mg estradiol
250-50 mg testosteron
Ako kobila ne doji moe se lokalno
aplicirati antibiotik aplicirati antibiotik
Kuje
Kod pojave lane gravidnosti (2-3
mjes. poslije tjeranja, a nije parena ili
koncipirala): p )
lijezde napete
P Poveane
ukast sekret (nije mlijeko) ukast sekret (nije mlijeko)
.
Izdajanjem i/li sisanjem
laktacija se pojaava
Ponekad promjena ponaanja Ponekad promjena ponaanja
majinstvo (gnijezdo, lutke)
Lijeenje
Smanjiti tekuinu u obroku (ne smije eati)
Izmarati ivotinju etnjama i radom
Spreavanje sisanja (bandae povoji) Spreavanje sisanja (bandae, povoji)
Hladni oblozi
Premazivanje kompleksa jodnom tinkturom
Vit B Vit B
6
Estradiol (ultima ratio)
BOLESTI MLIJENE BOLESTI MLIJENE
LIJEZDE LIJEZDE
Nanose velike ekonomske tete:
d gospodarstvima
industriji mlijeka
tete uslijed:
neupotrebljivosti mlijeka neupotrebljivosti mlijeka
uginua i klanja iz nude
prijevremenih izluivanja iz uzgoja prijevremenih izluivanja iz uzgoja
tete zbog mastitisa
- Zbog mastitisa se godinje kolje iz
nude 3-4% krava.
- Smatra se da je 20-30% krava Smatra se da je 20 30% krava
latentno inficirano patogenim
bakterijama bakterijama.
- Smanjena proizvodnja (1.500 l/god) j p j g
gubitak 200-300l po laktaciji.
UPALE VIMENA
MASTITISI
Prema lokalizaciji upale
Prema zahvaenosti tkiva i karakteru
promjena p j
Prema trajanju
Kli ik j if t iji Klinikoj manifestaciji
PREMA LOKALIZACIJI PREMA LOKALIZACIJI
UPALE: UPALE
Upaljena sisna - thelitis
lijezdana cisterna cisternitis lijezdana cisterna - cisternitis
Mlijeni kanali galactophoritis
Alveole - mastitis
Prema zahvaenosti tkiva i Prema zahvaenosti tkiva i
karakteru promjene karakteru promjene
Kataralna - zahvaena sluznica
cisterne, mljenih kanala i alveola
Flegmonozna (parenhimatozna) Flegmonozna (parenhimatozna)
zahvaeni svi slojevi alveola i okolina
I t ti ij k l k li i Intersticijska proces lokaliziran u
intersticiju j
Prema trajanju
Perakutni oblik
Akutni
b k Subakutni i
Kronini Kronini
Klinika manifestacija
Supkliniki Supkliniki oblik upale latentni
oblik, bez oitih simptoma bolesti
Kliniki Kliniki manifestni oblik sa vidljivim Kliniki Kliniki manifestni oblik sa vidljivim
znakovima upale
ij j t i promijenjen trias,
lokalni simptomi (tumor, dolor, lokalni simptomi (tumor, dolor,
calor et functio laesa)
Upala sisa - THELITIS
Dosta esta pojava kod dom. ivotinja
Uzrok:
Velike mlijene lijezde i sise (ovce Velike mlijene lijezde i sise (ovce,
koze)
Infektivni neinfektivni uzroci
UPALE MLIJENE UPALE MLIJENE
LIJEZDE LIJEZDE
Neinfektivni uzroci Neinfektivni uzroci
Infektivni uzroci
Neinfektivni uzroci Neinfektivni uzroci Neinfektivni uzroci Neinfektivni uzroci
Najei uzrok su razne traume
Vlastiti nagaz na sisu Vlastiti nagaz na sisu
Veliko i visee vime (stranje etvrti)
Gruba munja (runa i/li strojna)
Arteficielno irenje sisnog kanala Arteficielno - irenje sisnog kanala
(laici: gua i ostala pera, razne igle,
l k li i l ) slama, akalice i sl..)
Posljedica laike intervencije u sisi
Povrede sisnog kanala rane
Stvaranje krasta koje opstruiraju
sisni kanal
Prije munje skidaju se kraste
Lokalizirana upala vrha sise Lokalizirana upala vrha sise
manifestacija: (napetost, oteklina,
otvrdnue crveno/plava boja otvrdnue, crveno/plava boja,
bolnost)
Upala sise kod strojne munje
Prebrzi takt (pulzator)
Previsok tlak u sistemu za munju
Prenizak podtlak vakum Prenizak podtlak vakum
Posljedica:
ivotinja postaje nemirna
Ne dozvoljava munju Ne dozvoljava munju
Masovna pojava zaepljenja vrhova
sisa na farmi:
OBAVEZNA KONTROLA OBAVEZNA KONTROLA
STROJEVA ZA MUNJU! STROJEVA ZA MUNJU!
Nalaz u sisnoj cisterni
Izrazito upalni sekret (prvi p p
mlazovi)
t p i t k i esto prisustvo krvi
esto promijenjen trias i esto promijenjen trias i
promijenjeno ope zdravstveno
t j stanje
Lijeenje
Umakanje sisa u mlaku kamilicu Umakanje sisa u mlaku kamilicu
Antiflogistine masti 2-3 x dnevno
Jaanje cirkulacije: izmjenino kupanje
sisa toplom i hladnom vodom sisa toplom i hladnom vodom
U fazi involucije - premazivanje sisa
k tik t id i ti kortikosteroidnim mastima
FLEGMONA FLEGMONA munja kontraindicirana! munja kontraindicirana!
I t j k t k t t Isputanje sekreta s pomou katetera:
Obavezno kuhanje instrumenata!
Bolje upotreba plastinih jednokratnih
katetera ili vunenih tapia
Najei uzronik:
Corinebacterium pyogenes py g
Ne musti najmanje 2-3 dana (pod
antibioticima se moe ostaviti na
mirovanju do 10-tak dana)
Prinudni mir - ubrzava izljeenje
Oboljela etvrt potpuno se ispuni
mlijekom
Zbog mirovanja se smanjuje bolnost Zbog mirovanja se smanjuje bolnost
Ponovnim dojenjem uspostavlja se
t l kt ij k 10 14 d potpuna laktacija kroz 10-14 dana
U poodmakloj laktaciji smanjena U poodmakloj laktaciji smanjena
laktacija (ponekad zasuivanje)
MASTITIS
UPALNA REAKCIJA ORGANIZMA
NA UTJECAJE KOJI IZAZIVAJU
Bakterije i njihovi toksini Bakterije i njihovi toksini
Mehaniki inzulti (udarac,
j j ) gnjeenje)
Vruina, hladnoa Vruina, hladnoa
Kemijske tvari (kiseline, luine)
Obrana organizma domaina
Pokuava odstraniti utjecaje j j
koji su doveli do bolesti
Poremeaj cirkulacije smetnje u Poremeaj cirkulacije - smetnje u
dotoku krvi i oteano istecanje
Oteana opskrba stanica O
2
,
hranjivim i djelatnim tvarima hranjivim i djelatnim tvarima
Poremeaj cirkulacije Poremeaj cirkulacije
uzrokuje: uzrokuje
Gomilanje produkata metabolizma,
t t ih i t ih t i i k i tetnih i otrovnih tvari iz krvi u
tkivo
Stvaranje edema dodatno oteava
cirkulaciju j
Razoreno tkivo nadomjeta oiljno
tkivo: vorii otvrdnua smanjena tkivo: vorii, otvrdnua smanjena
proizvodnja
Obrambeni mehanizmi Obrambeni mehanizmi
domaina doma na
1. 1. Genska rezistencija Genska rezistencija udio nasljea
2. 2. Steena neosjetljivost Steena neosjetljivost nakon
preboljele bolesti preboljele bolesti
Posljedica - slabo izraen imunitet
lij d uslijed :
- individualnih i individualnih i
- vremenskih oscilacija
Mogui uzroci razliite Mogui uzroci razliite
otpornosti: otpornost
Ope bolesti (ret.sec.,endometritis, upale
p p k b l sti l d i ij ) papaka, bolesti eludaca i crijeva)
Starost (vea osjetljivost, tee
j l bij j i ) zaratanje, slabije zatvaranje sisa)
Oblik vimena
Nuzsise - pasise
Bolesti vimena (boginje ekcemi Bolesti vimena (boginje, ekcemi,
bradavice bol slabije izmuzivanje
Mogui uzroci razliite Mogui uzroci razliite
otpornosti: otpornost
Stadij laktacije: povean rizik prvih i
zadnjih tjedana laktacije i poetkom
suhostaja
Smetnje metabolizma, pogreke
hranidbe (slabljenje ope otpornosti i hranidbe (slabljenje ope otpornosti i
poveana osjetljivost)
zlj d ozljede
UZRONICI MASTITISA
BAKTERIJE (<95%):
Specifini uzronici mastitisa
b k b k Ubikviterne bakterije
VIRUSI VIRUSI
GLJIVICE
RIKECIJE RIKECIJE
ULAZ INFEKTA
ASCEDENTNO ASCEDENTNO
- KROZ SISNI KANAL 90-95%
DESCEDENTNO DESCEDENTNO DESCEDENTNO DESCEDENTNO
KRVLJU (HEMATOGENO) 1-4%
(Specifine upale TBC, BRUCELOZA)
LIMFOM kroz ozlijeenu kou 4-6% L MF M r z z j nu u 6
Corynebacterium pyogenes
1. Izmeu dvije munje 1. Izmeu dvije munje
Sisni kanal treba biti zatvoren
KAPILARNI PROCJEP KAPILARNI PROCJEP (veliina
kapilara) u ductusu pap. Moe se p p p
navlaiti mlijekom
Razmnoavaju se bakterije Razmnoavaju se bakterije
Intermitirajui tlak Intermitirajui tlak arterija arterija u
vimenu pokree stupac mlijeka i vimenu pokree stupac mlijeka i
usisava bakt.
2. Prilikom munje 2. Prilikom munje
Poslije izlaska mlijeka negativan tlak negativan tlak
uvue bakterije kroz sise uvue bakterije kroz sise
RIZIK od infekcije j
mikrorganizmima ovisi o:
a) Sisnom kanalu (otvoru) ) ( )
0,4 0,8 mm

b) Izdrljivosti (elastinosti)
miia koji zatvara otvor sisnog miia koji zatvara otvor sisnog
kanala (dob, broj laktacija)
RIZIK od mastitisa obzirom na
mlijenost
Godinja mlijenost Rizik od mastitisa
< 5.800 kg 11,9% g ,
5 800 7 500 kg 20 1% 5.800-7.500 kg 20,1%
> 7.500 kg 25,0%
Najprije se oteuju stanice epitela
DEGENERIRACIJA /MACERIRACIJA DEGENERIRACIJA /MACERIRACIJA
DESKVAMACIJA DESKVAMACIJA DESKVAMACIJA DESKVAMACIJA
Upala reakcija organizma na
djelovanje uzronika j o anj uzron a
(mikroorganizma)
T ksini teuju stanice tkiva Toksini oteuju stanice tkiva
lijezde
UPALA SE OITUJE: UPALA SE OITUJE:
EMIGRACIJOM LEUKOCITA EMIGRACIJOM LEUKOCITA
KAPILARNIM KRVARENJIMA
FE STAZOM LIMFE
NAKUPLJANJEM EDEMSKE TEKUINE
RASTEZANJEM TKIVA ALVEOLA
STAZOM i GRUANJEM MLIJEKA! STAZOM i GRUANJEM MLIJEKA!
KATARALINI MASTITIS
PROMJENE I U TUBULOALVEOLARNO
PODRUJE LIJEZDE PODRUJE LIJEZDE
PROMJENE SAMO U EPITELU
Deskvamirani epitel i ostali produkti upale
(upalni eksudat, leukociti)
mlijeko mlijeko
VODENASTO sa PAHULJICAMA VODENASTO sa PAHULJICAMA VODENASTO sa PAHULJICAMA VODENASTO sa PAHULJICAMA
Nastanak mlijenih CISTA
PONEKAD: upala slijepi stijenke ALVEOLA a
k li i k t i i kanali se ispune sekretom i ugrucima
u podruju IZNAD SLIJEPLJENJA p j
zastoj mlijeka zastoj mlijeka
( k k l ) (sekrecija je jo uvijek normalna)
mlijene ciste mlijene ciste (vorovi (vorovi) mlijene ciste mlijene ciste (vorovi (vorovi)
Neposredni uzrok mastitisa
UPALA nakon to uzronici mastitisa
Prevladaju sisni kanal
Prodru u ljezdano tkivo Prodru u ljezdano tkivo
Ponu se razmnoavati
Za razvoj upale potreban je
kritian broj uzronika! kritian broj uzronika!
PREVLADAVANJE SISNOG PREVLADAVANJE SISNOG
KANALA KANALA
DIREKTNI TRANSPORT povrat
mlijeka inficiranih etvrti (spray);
uglavnom za slijepe munje g j p j
ULAZ KLICA U PERIODU
i d ij j - izmeu dvije munje
- za vrijeme suhostaja (uglavnom) za vrijeme suhostaja (uglavnom)
REZERVOARI INFEKCIJE
INFICIRNA MLIJENA LIJEZDA
- kontaminiranom krpom za brisanje
rukama muzaa - rukama muzaa
- muzakim aicama
- povratnim tokom mlijeka /refluks/
RIZIK INFEKCIJE RIZIK INFEKCIJE
ODREUJE: ODREUJE
Broj infektivnih klica
Uestalost kontakta s uzronikom
Kontagioznou uzronika Kontagioznou uzronika
Specifinom obrambenom snagom
vimena
Negativni utjecaji okoline (greke Negativni utjecaji okoline (greke
munje, aparat, dranje, prehrana)
SVAKA INFEKCIJA NEMA
NUNO ZA POSLJEDICU I
UPALU VIMENA!! UPALU VIMENA!!