Ramzes je bio sam; ekao je na znak od nevidljivog.

Sam u pustinji, tom

nepreglednom, sprenom i neplodnom prostranstvu, suoen s tajnom svoje
sudbine.

Taj dvadesettrogodinji atletski graen mladi bio je visok metar i
osamdeset centimetara, imao je bujnu, zlatnoutu kosu, izdueno lice,
snane i lijepo oblikovane miie; iroko i visoko elo, istaknute arkade,
guste obrve, sitne i ive oi, lijepe okrugle ui, pune usne i vrsta vilica
inili su njegovo lice strogim i privlanim.
Premda mlad, Ramzes je stekao veliko ivotno iskustvo. Postao je
kraljevski pisar, otkrivene su mu tajne Abidosa, dobio je zvanje regenta
egipatskog kraljevstva. Seti je svima dao do znanja da eli da ga jednog
dana naslijedi njegov mlai sin.
Ali Seti, taj velianstveni faraon, nezamjenjivi vladar koji je od Egipta
stvorio sretnu, mirnu i naprednu zemlju, umro je nakon petnaest godina
izuzetne vladavine, nakon petnaest prebrzo proteklih godina koje su poput
ibisa nestale u sutonu jednog ljetnog dana.
Hladan, strog i zahtjevan otac, Seti je malo pomalo pripremao sina za
vladavinu, a da ovaj toga nije bio svjestan, dovodei ga u razliita
iskuenja, poevi od susreta s divljim bikom, olienjem snage. Mladi je
bio dovoljno hrabar da mu se suprotstavi, ali jo nedovoljno snaan da ga
pobijedi; da se Seti nije umijeao, Ramzes bi skonao pod rogovima
zvijeri.

Mladi je tada spoznao prvi faraonov zadatak: morao je braniti slabe od
jakih.
Tajna istinske moi i njen jedini nositelj bio je kralj; zahvaljujui magiji
iskustva, faraon ju je prenio na Ramzesa, postupno, vjeto prikrivajui
svoje namjere. Sin i otac zbliili su se tijekom godina, njihovi duhovi su se
sjedinili u istoj vjeri, s istim poletom. Seti je bio strog i suzdran i nije
govorio mnogo; meutim, pruio je Ramzesu jedinstvenu povlasticu,
svakodnevno se s njim sastajao, nastojei ga upoznati s osnovnim
naelima vladara Gornjeg i Donjeg Egipta.
Ti sjajni, nezaboravni trenuci zauvijek su nestali u tiini smrti.
Ramzesovo srce otvaralo se poput cvijeta da bi primilo faraonove rijei;
uvalo ih je kao najdragocjenije blago, oivljavalo ih putem misli i djela.
No, Seti se prikljuio svojoj brai bogovima, a Ramzes je ostao sam, lien
njegove prisutnosti.
Osjeao se naputenim, inilo mu se da e pokleknuti pred neizmjernim
teretom koji je nosio na pleima. Vladati Egiptom... Sanjao je o tome kao
trinaestogodinjak, kao to dijete sanjari o nedostupnoj igraki; zatim se
odrekao te lude ideje, uvjeren da e prijestolje jednoga dana pripasti
njegovom starijem bratu Henaru.
Ali, faraon Seti i velika kraljevska supruga Tuja odluili su drukije.
Nakon to su paljivo promatrali sinove, odluili su da vrhovni poloaj
pripadne Ramzesu. Kako su mogli ne izabrati jaeg i spretnijeg sina,
mladia ije je dranje toliko podsjealo na Setijevo? Ramzes se osjeao
spremnim suoiti se s bilo kakvim neprijateljem u borbi jedan na jednoga,
ali nije se osjeao spremnim stati na kormilo drave, tog ogromnog broda,
i otisnuti se u nesigurne vode budunosti. U bitci u Nubiji dokazao je
svoju hrabrost; kad bi njegova zemlja bila u opasnosti, smjelo bi poao u
rat. Ali, kako upravljati itavom vojskom lukavih slubenika,
velikodostojnika i sveenika?
Utemeljitelju loze, prvom Ramzesu, starom veziru, mudraci su predali u
ruke mo koju nije elio; njegov nasljednik Seti okrunjen je kao ve zreo i
iskusan ovjek. Ramzes je imao svega dvadeset i tri godine i bio je nauen
ivjeti u sjeni svog oca, upijati njegove savjete i potivati njegovu volju.
Kako je divno imati bezgranino povjerenje u mudrog vodia koji nam
ucrtava put! Raditi pod Setijevim okriljem, sluiti Egiptu sluajui faraona,
nalaziti, zahvaljujui njegovoj prisutnosti, odgovore na sva pitanja... ivio
je u raju, raju koji mu je sada nedostupan.
Kako sudbina moe zahtijevati od njega, Ramzesa, naprasitog i
strastvenog mladia, da zamjeni Setija?
Ne bi li bilo pametnije da pobjegne u pustinju, nekuda daleko, gdje ga
nitko nikada nee pronai?
Tjeila ga je pomisao da moe raunati na svoje saveznike: na zahtjevnu i
odanu majku Tuju; na svoju, tako lijepu i spokojnu suprugu Nefertari; na
prijatelje iz mladosti, idova Mojsija, zidara na kraljevskim gradilitima,
na Au diplomata, na Setaua, krotitelja zmija i na osobnog tajnika
Amenija, koji bi dao ivot za njega.
Meutim, neprijateljski klan bio je jak. Znao je da Henar nee odustati od
namjere da se domogne krune. S kakvim li se mranim saveznikom
udruio ne bi li sprijeio brata da postane vladar? Kada bi se Henar stvorio
pred njim ovog trenutka, Ramzes mu se ne bi suprotstavio. Kad mu je
toliko stalo do dvostruke krune, pa evo mu je!
No, je li imao pravo izdati oca i odrei se dunosti? Mogao je uvjeravati
samoga sebe da se Seti prevario, da bi prije ili kasnije promijenio
miljenje... Ali, Ramzes se nee samoobmanjivati. Njegova je sudbina
ovisila o nevidljivom, ekao je odgovor.
Znao je da e ga dobiti upravo ovdje, u srcu crvene zemlje proete
opasnom snagom.
Sjedio je i ekao. Faraon mora biti ovjek pustinje, zaljubljen u samou i
beskraj; vatra skrivena u kamenju i pijesku ili e nahraniti njegovu duu ili
e je unititi. Na njoj je da donese presudu.
Sunce se pribliilo zenitu, vjetar se stiao. Neka gazela je skakutala s dine
na dinu. Prijetila je opasnost, dobro je to osjeao.
Odjednom se pojavio, niotkuda.
Ogroman lav, dug preko etiri metra, teak vie od tri stotine kilograma.
Svjetla, bujna griva davala mu je izgled ratnika, a ispod tamnog krzna
velianstvene zvijeri ocrtavao se svaki pojedini mii.

Kada je ugledao Ramzesa, ispustio je urlik koji se uo u krugu od petnaest
kilometara. Zvijer elinih kandi i stravine eljusti zurila je u svoj plijen.
Setijev sin nije joj mogao pobjei.
Lav krenu prema Ramzesu, zaustavi se na nekoliko metara od njega i
stade ga promatrati oima boje zlata; nekoliko dugih trenutaka ovjek i lav
su se izazivaki gledali.

ivotinja je repom otjerala nasrtljivu muhu; odjednom postane nervozna,
te se priblii ovjeku.
Ramzes ustade, ne skidajui pogled s lava.
- To si ti, Krvnice, to si doista ti - lav kojeg sam spasio od sigurne smrti!
Kakvu si mi sudbinu namijenio?
Zaboravivi na strah, Ramzes se sjetio lavia kojeg je pronaao u smrtnom
hropcu u nubijskoj savani; mladune koje je ugrizla zmija preivjelo je
zahvaljujui neobinoj izdrljivosti i Setauovom lijeku, i sada je izraslo u
prelijepu zvijer.
Krvnik je pobjegao iz tora u koji su ga zatvorili dok je Ramzes bio odsutan.
to ako se divlja maka promijenila, to ako bez milosti napadne onog
koga je nekada drala svojim gospodarom?
- Odlui, Krvnice. Ili e postati moj ivotni suputnik ili e me ubiti.
Lav se propeo na zadnje ape, a prednje je stavio na Ramzesova ramena.
Iako u oku, princ se dobro drao. Kande zvijeri ostale su uvuene.
Njukom dodirnu Ramzesov nos.
Vezalo ih je prijateljstvo, povjerenje, potovanje.
- Odredio si moju sudbinu.
Onaj koga je Seti nazvao Sinom svjetlosti vie nije imao izbora.
Borit e se kao lav.
"
emfiki dvor bio je u dubokoj alosti. Mukarci .se nisu brijali, ene su
nosile raspletenu kosu. Sljedeih sedamdeset dana, koliko e trajati
Setijeva mumifikacija, Egipat e ivjeti u iekivanju: kralj je mrtav,
prijestolje e ostati prazno sve do slubenog proglaenja njegovog
nasljednika koje e se obaviti tek poslije pogreba, kada se Setijeva dua
bude sjedinila s nebeskom svjetlou.
Graniari su bili u stanju pripravnosti, vojska je, pod vodstvom regenta
Ramzesa i velike kraljevske supruge Tuje, bila spremna osujetiti svaki
eventualni pokuaj napada. Iako odnosi s Hetitima, najveim
neprijateljima Egipta, trenutno nisu bili loi, nitko nije mogao biti siguran
da ovi nee pokuati napasti zemlju. Plodne provincije Delte stoljeima su
predstavljale primamljiv plijen trkaima s pijeska, lutajuim sinajskim
beduinima i azijskim prinevima, spremnima sklopiti bilo kakav savez ne
bi li se domogli sjeveroistonog egipatskog teritorija.
Narod je bio uplaen zbog Setijeve smrti; sada, kada faraona vie nema,
mrane sile e se nadviti nad zemlju i pokuati unititi drevnu civilizaciju,
djelo mnogobrojnih dinastija. Hoe li mladi Ramzes biti sposoban zatititi
Dvije
Zemlje od nesree? Velikodostojnici nisu imali povjerenja u mladia, pa
su eljeli da on prepusti prijestolje svom spretnijem i manje strastvenom
bratu Henaru.
Velika kraljevska supruga Tuja zadrala je svoje navike i nakon
muevljeve smrti. Ta ponosna etrdesetdvogodinjakinja uskog ravnog
nosa, strogih i prodornih bademastih oiju i gotovo etvrtastog ela,
predstavljala je neprikosnoveni moralni autoritet. Uvijek je bila Setijeva
najvea podrka; u vrijeme njegovih putovanja i izbivanja, Egiptom je
vladala vrstom rukom.
Tuja je voljela praskozorja provoditi u svom vrtu s tamarisima i
sikomorama; etala je i u mislima organizirala svoj radni dan, usklaujui
mnogobrojne sastanke s obredima u slavu boanske snage.
No, otkada je Seti umro, nita vie nije imalo smisla. Premda je njena
jedina elja bila da se to prije pridrui svom suprugu, da se susretne s
voljenim ovjekom u jednom drugom, mirnom svijetu, daleko od ljudi,
bez rijei je prihvaala teret preostalih godina koje joj je sudbina
namijenila. Od sada e ivjeti za svoju zemlju i nastojat e sluiti joj do
posljednjeg daha.
Elegantna Nefertarina silueta izranjala je iz jutarnje izmaglice; Ramzesova
supruga, najljepa meu dvorskim ljepoticama, kako su je zvali u
narodu, imala je sjajnu, crnu kosu i njene, zelenoplave oi. Nefertari,
glazbenica iz memfikog hrama posveenog boginji Hator, nadarena tkalja
odgojena u duhu drevnih pisaca kakav je bio mudri Ptahotep, nije bila
plemikog podrijetla; ali, Ramzes se ludo zaljubio u nju, u njenu ljepotu,
pamet i iznenaujuu zrelost. Premda nenametljiva, Nefertari je plijenila;
Tuja ju je postavila za nadstojnicu svoje kue, i ona je nastavila raditi ovaj
posao i nakon udaje za regenta. Egipatska kraljica i Nefertari duboko su se
potovale i razumjele.

'Gornji i Donji Egipat, dolina Nila (Jug) i Delta(Sjever).

- Jutros se sve kupa u rosi, Vae velianstvo; je li uope mogue iskazati
rijeima dareljivost nae zemlje?
- Zato si ustala tako rano, Nefertari?
- Vi ste ta kojoj je prijeko potreban odmor, zar ne? - Ne spavam vie dobro.
- Kako da ublaim vau bol, velianstvo? Preko kraljiinih usana pree
tuan osmjeh.
- Nitko nikada nee moi zamijeniti Setija; patit u dok sam iva, jedinu
utjehu pronai u u Ramzesovoj sretnoj vladavini. Od sada u ivjeti samo
za to.
- Brinem, Vae velianstvo.
- to te mui?
- Bojim se da se Setijeva volja nee ispotovati.
- Tko bi se usudio usprotiviti volji mog pokojnog supruga?
Nefertari je utjela.
- Misli na mog starijeg sina Henara, zar ne? Znam koliko je tat i
ambiciozan, ali nije toliko lud da bi se suprotstavio oevoj elji.
Prve zrake sunca obasjale su kraljiin vrt.
- Nemoj misliti da sam naivna, Nefertari. Znam da misli da nisam u
pravu.
- Vae velianstvo...
- Jesi li saznala neto konkretno?
- Ne, samo imam neki predosjeaj, nejasan predosjeaj.
- Znam da ima jaku intuiciju i otar um, znam da si potena i iskrena; ali,
ako bi netko pokuao sprijeiti Ramzesa da vlada... pa, morao bi ga ubiti!
- Toga se i bojim.
- Misli da bi Henar okrvavio ruke kako bi se domogao prijestolja?
- Ta me pomisao uasava, kao i vas, ali ne mogu je odagnati. Morala sam
vam ovo rei, a vi me otro kaznite ukoliko sam vas uvrijedila.
- Tko uva Ramzesa?
Lav i pas bdiju nad njim, kao i Seramana, ef njegove osobne strae;
po Ramzesovom povratku iz pustinje uspjela sam ga uvjeriti da nikuda ne
ide bez zatite.
- Narodna alost traje ve deset dana - podsjeti ju velika kraljevska
supruga - za dva mjeseca Setijevo neraspadljivo tijelo bit e preneseno u
njegov vjeni dom. Potom e Ramzes biti okrunjen, a ti e postati
egipatska kraljica.
Ramzes se poklonio majci, a zatim ju je njeno zagrlio. Ona, naizgled tako
krhka, bila je dostojanstvena i uzviena usprkos velikoj boli.
- Zato nas je Bog suoio s tako stranim gubitkom?
- Setijev duh ivi u tebi, sine; njegovo vrijeme je prolo, tvoje zapoinje.
Nastavi djelo svog oca i pobijedit e smrt.
- Sjena smrti je zastraujua.
- Nisi li ti sin svjetlosti, Ramzese? Rastjeraj mrane oblake koji su se
nadvili nad nama, odagnaj sile kaosa koje nam prijete. Mladi se odmae
od svoje majke.
- Moj lav i ja smo se pobratimili u pustinji.
- To je znak koji si ekao, zar ne?
- Da, ali dozvoli mi da te pitam neto.
- Sluam te.
- Kad god je otac odlazio iz Egipta da bi stranim zemljama dokazao svoju
mo, ti si ostajala u zemlji i vladala.
- Tradicija je to od mene zahtijevala.
- Zna vladati, svi te potuju; zato ne ostane na prijestolju?
- Zato to moramo potovati Setijevu volju; tebe je izabrao, sine moj, ti
e i vladati. Ja u ti pomagati koliko mogu i savjetovat u te ako bude
elio.
Ramzes je znao da je majka u pravu.
RANZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA
Ona je bila jedina na svijetu koja je mogla promijeniti njegovu sudbinu i
osloboditi ga tekog bremena; ali, Tuja je ostala vjerna pokojnom kralju i
sve e uiniti kako bi njegova volja bila izvrena. Ramzes je morao,
unato sumnjama i strahovima, prihvatiti ovaj sudbinski zadatak.
Seramana, ef Ramzesove osobne garde, nije naputao krilo dvora u kojem
je radio budui egipatski kralj. Postavljanje ovog nekadanjeg sardinskog
gusara na tako vano mjesto podiglo je veliku prainu; mnogi su bili
uvjereni da e div kovravih brkova prije ili kasnije izdati Setijevog sina.
Trenutno nitko nije mogao ui u dvor bez njegove dozvole. Velika
kraljevska supruga savjetovala mu je da budno motri na svakog
posjetitelja i da se ne ustruava upotrijebiti ma u sluaju opasnosti.
Kada je uo nekakav amor, Seramana pojuri ka trijemu gdje su gosti
ekali da budu primljeni.
- to se to ovdje dogaa?
- Ovaj ovjek eli ui na silu. - odgovori mu straar, pokazujui na
krupnog bradonju guste kose i irokih ramena.
- Tko si ti? - upita ga Seramana.
- Mojsije idov, Ramzesov prijatelj iz mladosti i faraonov graditelj.
- to eli?
- Ramzesova vrata do sada su mi uvijek bila otvorena!
- Sada ja o tome odluujem.
- Da regent nije zatvoren?
- Naravno da nije! Moramo biti na oprezu... Zato ga eli vidjeti?
- Ne tie te se!
- U tom sluaju, gubi se i ne vraaj se na dvor; u suprot-nom, bacit u te u
tamnicu.
etvorica straara jedva su sprijeila Mojsija da proe.
- Gorko e se pokajati ukoliko odmah ne obavijesti Ramzesa da sam
doao!
- Ne bojim se tvojih prijetnji.
- eka me prijatelj! Razumije li to ti govorim? Neka-danji gusar
proao je kroz mnoge bitke, te je bez pogreke mogao predosjetiti
opasnost. Znao je da je ovaj snani galamdija iskren.
- Ramzes i Mojsije se zagrlie.
- Ovo vie nije dvor - grmio je idov - ve prava tvrava!
- Tuja, Nefertari, moj osobni tajnik, Seramana i jo nekoliko meni bliskih
ljudi strahuju od najgoreg.
-Najgoreg... Na to misli?
- Na atentat.
Na pragu regentove sale za prijeme, s pogledom na vrt, spavao je ogroman
Ramzesov lav; izmeu njegovih prednjih apa drijemao je Noobdija,
zlatnouti pas.
- Uz ovu dvojicu nema se ega bojati.
- Nefertari je uvjerena da Henar nije odustao od na-mjere da stane na elo
Egipta.
- Misli da bi te mogao napasti prije Setijeva sprovoda... To nije njemu
nalik. Henar vie voli raditi potajice, smiljeno i polako.
- Tono, ali sada nema dovoljno vremena.
- U pravu si... Ipak, mislim da se ne bi usudio napasti te.
- Iz tvojih usta u boje ui; to bi doista bilo pogubno za Egipat. to se
pria u Karnaku?
- Puno se govorka protiv tebe.
ef gradilita postavio je Mojsija na mjesto nadzornika radova ogromnog
karnakog gradilita gdje je Seti zapoeo gradnju velianstvene sale sa
stupovima.
- Kome to smetam u Karnaku?
- Amonovim sveenicima, nekim plemiima, veziru Juga... Tvoja sestra
Dolant? i njen mu Sari ih podravaju. Ne mogu te podnijeti jer si ih
prognao u tu zabit, kako obino govore.
- Taj podli Sari pokuao je smaknuti Amenija, mog osobnog tajnika i
naeg prijatelja iz mladosti, kao i mene. Progon iz Memphisa vrlo je blaga
kazna za njih!
- Taj otrovan korov raste samo na sjeveru; na jugu oni venu. Bilo bi bolje
da si ih stroe kaznio, da si ih osudio na pravo progonstvo.
- Dolanta mi je sestra, Sari me je odgojio, bio mi je uitelj.
- Smije li kralj biti slab prema svojim blinjima? Ove su rijei pogodile
Ramzesa.
- Jo nisam kralj, Mojsije!
- Ali, ipak si morao podnijeti tubu i pustiti da pravda uini svoje.
- Ukoliko napuste Karnak, pobrinut u se da budu kanjeni.
- Iskreno se nadam da hoe; nisi nimalo svjestan koliko su tvoji
neprijatelji okrutni.
- Sada oplakujem oca, Mojsije.
- I zaboravlja svoj narod, svoju zemlju! Zar misli da je Setiju, koji te
gleda s neba, drago to si tako mlak?
Da mu Mojsije nije bio prijatelj, Ramzes bi ga udario.
- Treba li kralj imati tvrdo srce?
- Da li ovjek moe vladati ukoliko je obuzet bolom, ma koliko on bio
opravdan? Henar me je pokuao potkupiti i okrenuti protiv tebe. Da li ti je
sada jasno kakva ti opasnost prijeti?
Ramzes je bio preneraen.
- Tvoj neprijatelj je vrlo moan - nastavio je Mojsije - mora biti na
oprezu.

U Memphisu, ekonomskom sjeditu zemlje gdje se susreu Delta i dolina
Nila, vladalo je mrtvilo. Veina pomorskih trgovaca provodila je dane na
doku luke Sretan put; tijekom sedamdeset dana alosti slabo se trgovalo,
a plemii nisu prireivali prijeme u svojim raskonim vilama.
Setijeva smrt duboko je potresla stanovnike velegrada. Njegovu vladavinu
obiljeio je procvat zemlje; najugledniji trgovci strahovali su da e
dolazak novog faraona sve promijeniti. Tko je mogao biti dostojan
zamijeniti Setija? Nitko nije sumnjao u sposobnost upravljanja njegovog
starijeg sina Henara; no, bolesni kralj ostavio je prijestolje mladom i
vatrenom Ramzesu koji je, onako naoit, vie sliio na zavodnika nego na
efa drave. ak se i najmudrijima moe dogoditi da pogrijee; prialo se,
u Memphisu kao i u Tebi, da je kralj pogrijeio kada je za nasljednika
imenovao mlaeg sina.
Nestrpljivi Henar etao je s kraja na kraj gostinske sobe ministra vanjskih
poslova Mebe, diskretnog ezdeseto-godinjaka pristalog izgleda, irokog
i mirnog lica. Ministar nije volio Ramzesa pa je podravao Henara i slagao
se s njegovim politikim i ekonomskim stavovima. elio je stvoriti
mediteransko i azijsko trite i ujedno sklopiti mnogobrojne poslovne
saveze, ak i pod cijenu da neke zastarjele vrijednosti padnu u zaborav.
Smatrao je daje bolje trgovati orujem nego ga koristiti.
-Hoe li doi? - upita Henar.
-Nemate razloga za brigu, on je na naoj strani.
- Ne volim takve sirove ljude; mijenjaju miljenje kako vjetar pue.
Setijev stariji sin bio je nieg rasta i zdepast, imao je okruglo lice i jedre
obraze; po debelim, sonim usnama moglo se zakljuiti da uiva u dobroj
trpezi, a sitne, kestenaste oi odavale su trajnu uzrujanost. Taj teki i tromi
ovjek mrzio je sunce i fiziki napor; imao je piskutav i nesiguran glas, to
mu je oteavalo pokuaje da ostavi utisak smirene i otmjene osobe.
Henar nije bio pacifist iz uvjerenja, ve radi osobne koristi. Mnogi su
smatrali da zemlju iz sigurnosnih razloga ne treba uvlaiti u poslovne
tokove, ali njemu se takav stav inio apsurdnim; rije izdaja koristili su
samo nesposobni moralisti. Konzervativni Ramzes nije zasluio da vlada,
niti je za to sposoban. Zato se Henar bez grinje savjesti urotio protiv
njega, odluivi preuzeti vlast u svoje ruke. Egipat e mu jednog dana
zbog toga biti zahvalan.
Nadao se da njegov glavni saveznik nije odustao od zajednikog plana.
- Daj mi piti. - zatraio je Henar.
Meba prui svom cijenjenom gostu pehar svjeeg piva.
- Nismo mu smjeli vjerovati.
- Doi e, siguran sam; ne zaboravite da se on eli to prije vratiti kui.
Straar ministra vanjskih poslova konano najavi toliko oekivanog gosta.
Menelaj, plave kose i prodornog pogleda, sin Atreja, miljenika boga rata i
kralja Lakedemonije, veliki krvnik Trojanaca, nosio je dvostruki oklop i
iroki pojas sa zlatnim kopama. U Egiptu su mu iskazali gostoprimstvo,
ali dolo je vrijeme da se vrati kui; no njegova supruga Helena nije
eljela napustiti zemlju faraona, jer je strahovala da e biti loe primljena
na dvoru svog mua i da e je ovaj pretvoriti u robinju.
Menelaju su ruke bile vezane jer je kraljica Tuja titila Helenu; na svu
sreu, u pomo mu je priskoio Henar. Uvjerio ga je da mora biti strpljiv,
te da e razraditi pobjedonosnu strategiju do savrenstva.
im Henar postane faraon, Menelaj e se s Helenom vratiti u Grku.
Nekoliko mjeseci ranije, grki vojnici su se pomijeali s narodom; jedni su
regrutirani u egipatsku vojsku, drugi su otvorili tandove, inilo se da su
svi zadovoljni ivotom u Egiptu. Grci su u stvari samo ekali zapovijed
svog voe, pa da krenu u akciju i ponove zgodu s trojanskim konjem.
Grk je sumnjiavo promatrao Mebu.
- Ovaj ovjek mora otii - ree Henaru - elim s vama razgovarati u etiri
oka.
- Ministar vanjskih poslova na je saveznik.
- Neu dvaput govoriti. Henar
jednim pokretom ruke dade znak svom suna-rodnjaku da se udalji.
- Dokle smo stigli? - upita Menelaj.
- Doao je as da stupimo na scenu.
- Jeste li ste sigurni? S vaim nastranim obiajima i tom mumifikacijom
koja se otegla u nedogled... da ovjek poludi!
- Treba reagirati prije negoli Setijeva mumija bude poloena u grobnicu.
- Moji ljudi su spremni.
- Nisam pristaa nepotrebnog nasilja i...
- Prestanite okoliati, Henare! Vi Egipani strahujete od borbe; mi Grci
godinama smo se uporno borili protiv Trojanaca i na kraju smo ih unitili.
Ako elite smrt svojeg brata, recite to jasno i glasno i Ramzesa e stii
moj ma.
- Lukavost je esto uinkovitija od nasilja.
- Pobjeda se moe ostvariti samo ako se sluimo i jednim i drugim; zar
ete mene, heroja Trojanskog rata, poduavati strategiji?
- Morate pridobiti Helenu.
- Helena, opet Helena! Ta ena je prokleta, ali bez nje se ne mogu vratiti u
Lakedemoniju.
- Onda emo postupiti po mom planu.
- Sluam.
Henar se smijeio. Srea je, ovoga puta, bila na njegovoj strani; ovaj Grk
e mu pomoi ostvariti cilj.
- Postoje samo dvije velike prepreke: lav i Seramana. Prvog emo otrovati,
a drugog zaklati. Zatim emo oteti Ramzesa i vi ete ga odvesti u Grku.
- Zato ga ne bismo ubili?
- Zato to ne elim da moja vladavina poiva na zloinu. Slubeno,
Ramzes e se odrei prijestolja i odluit e otii na dugo putovanje na
kojem e ga snai neka nesrea; bit e rtva nesretnog sluaja.
- A Helena?
- Kada doem na prijestolje, majka e mi se morati pokoriti, pa je vie
nee moi tititi. A ukoliko se Tuja ne bude urazumila, zatvorit u je u
hram.
Menelaj je razmiljao.
- Dobar plan za jednog Egipanina.. Jeste li nabavili taj otrov?
- Svakako.
- U osobnu strau vaeg brata ubacili smo grkog asnika, iskusnog
vojnika; uhvatit e Seremanu na spavanju i prerezati mu grkljan. Kada
kreemo u akciju?
- Strpite se jo malo, eka me put u Tebu; poinjemo im se vratim.
Helena je uivala u svakom trenutku neoekivane sree. Na sebi je imala
laku haljinu koja je mirisala na nektar, a glavu je prekrila velom da bi se
zatitila od sunca. eni koju su Grci smatrali izopaenom kukom, onoj
koja je uspjela pobjei od podlog i razvratnog Menelaja koji je volio
ponizavati ju, ivot na egipatskom dvoru izgledao je kao divan san.
Tuja, velika kraljevska supruga, i Nefertari, Ramzesova ena, poklonile su
joj svoje prijateljstvo i omoguile joj da ivi slobodno u zemlji u kojoj
ene nisu zatvarane u kue.
Da li je Helena doista bila kriva za smrt tisue Grka i Trojanaca? Mrzila je
to ubilako ludilo koje je tolike godine tjeralo mlade ljude da oduzimaju
ivote jedni drugima; no, prialo se da je ona kriva i svi su je optuivali,
ne ostavljajui joj mogunost da iznese svoju obranu. U Memphisu joj
nitko nita nije predbacivao; provodila je dane ijui, sluajui glazbu,
svirajui, plivala je u umjetnim jezerima i uivala u ljepoti
dvorskog vrta. Zveket oruja ustupio je mjesto pjevu ptica.
Nekoliko puta na dan, Helena je sklapala svoje bijele
ruke i molila bogove da joj ispune jednu jedinu elju: da zaboravi prolost,
Grku i Menelaja.
Dok je hodala pjeanom alejom perseja, ugledala je uginulog sivog drala.
Prila je i vidjela da je utroba lijepe ptice rasporena. Sagnula se i
promotrila utrobu; svi su, kako Grci, tako i Trojanci, znali daje Helena
vidovita.
Menelajeva je ena nekoliko dugih minuta promatrala pticu.
Zaprepastilo ju je ono to je proitala iz droba nesretnog drala.

Teba, veliki grad na jugu Egipta, bila je posveena Amonu, bogu koji je,
naoruavi Egipane, nekada davno pomogao oslobodilakoj vojsci da
potjera iz zemlje Hikse, okrutne i ruilaki raspoloene azijske osvajae.
Otkako je zemlja povratila nezavisnost, faraoni su slavili Amona i
uljepavali njegov hram. Tako je Karnak, to ogromno, vjeno gradilite,
postao najvee i najbogatije svetite, vrsta drave u dravi. Na njegovom
elu nalazio se veliki sveenik koji je bio toliko moan da je vie bio nalik
vladaru nego ovjeku molitve.
Tek to je stigao u Tebu, Henar je zatraio prijem kod velikog sveenika.
Sastali su se pod drvenom barakom okruenom slapovima glicinije i
orlovih noktiju, nedaleko od svetog jezera.
- Doli ste bez pratnje? - zaudio se veliki sveenik.
- Vrlo malo ljudi zna da sam ovdje.
- A tako... Onda u i ja biti*tliskretan.
- Da li ste jo protiv Ramzesa?
- Vie nego ikad. Ramzes je mlad i plahovit; njegov dolazak na prijestolje
bio bi prava propast za zemlju. Seti je strano pogrijeio kad ga je izabrao
za nasljednika.
- Biste li me podrali ukoliko bih pokuao doi na prijestolje?
- Kakva bi bila vaa politika prema Amonovom hramu da ste egipatski
kralj?
- Amonov hram je najvanije svetite u zemlji.
- Seti je davao prednost hramovima u Heliopolisu i Memphisu; elim biti
siguran da Karnak nee biti potisnut u drugi plan.
- To je Ramzesova namjera.
- to predlaete, Henare?
- Treba djelovati, i to to prije.
- Drugim rijeima, prije Setijeva sprovoda.
- Da, ovo je naa posljednja prilika.
Henaru nije bilo poznato da je veliki Amonov sveenik ozbiljno bolestan;
po miljenju njegovog lijenika, u najboljem sluaju ostalo mu je nekolikp
mjeseci ivota. Bogovi su mu naklonjeni, im su mu poslali odlunog
Henara. Imat e tu sreu da doeka i vidi obezvlatenog Ramzesa, pa e
moi mirno umrijeti, znajui da je Karnak spaen.
- Neu tolerirati nasilje. - ree veliki sveenik. - Amon nam je darovao mir,
nitko ga ne smije naruiti.
- Budite mirni; Ramzes je nesposoban vladati, ali on je moj brat i jako ga
volim. Ni na trenutak nisam pomislio uiniti mu bilo to naao.
- to e biti s njim?
- Ramzes je mlad i snaan ovjek, privlae ga pustolovine i daleki krajevi;
bit e osloboen pretekog tereta, pa e krenuti na dugo putovanje, obii
e mnoge zemlje. Jednog dana e se vratiti i njegovo e nam iskustvo biti
dragocjeno.
- Vano mi je i da va glavni savjetnik bude kraljica Tuja.
- To se podrazumijeva.
- Budite odani Amonu, Henare, i sudbina e vam biti sklona.
Setijev stariji sin s potovanjem se poklonio velikom sveeniku. Pomo
lakovjernog starca dobro e mu doi.

Dolanta, starija Ramzesova sestra, mazala je svoju masnu kou kremama.
Ova krupna ena, ni lijepa ni runa, vjeno umorna, mrzila je Tebu i jug.
Tako ugledna dama mogla je ivjeti samo u Memphisu i provoditi vrijeme
u rjeavanju tisuu i jednog kunog problema, to je bila omiljena zabava
dokonog plemstva.
U Tebi se grozno dosaivala. Primale su je, dodue, najbolje obitelji,
uivala je u poastima zahvaljujui injenici da je bila ker velikog Setija;
ali moda je kasnila u odnosu na memfiku, a njen mu, bucmasti i nekada
veseli Sari, nekadanji Ramzesov uitelj, imao je sve vee psihike
probleme. On, bivi starjeina Kapa, sveuilita u kojem su kolovani
budui velikodostojnici kraljevstva, sada je, Ramzesovom grekom,
besposleno ivotario.
Da, Sari se urotio protiv Ramzesa; da, ona je stala na Henarovu stranu;
istina je da su krenuli stranputicom, ali zar im Ramzes nije mogao
oprostiti?
Bio je nemilosrdan i sada mora platiti. Ramzesu e srea prije ili kasnije
okrenuti lea, a Dolanta i Sari znati e iskoristiti priliku. U meuvremenu,
vrijeme su provodili u besposliarenju; Dolanta je po cijele dane njegovala
svoju kou, dok je Sari itao i spavao.
Henarov dolazak trgnuo ih je iz umalosti.
- Pa to je moj dragi brat! - uzvikne Dolanta kad ga je ugledala. - Donosi
li nam dobre vijesti?
- Moda.
- Nemoj nas drati u neizvjesnosti! - zahtijevao je Sari.
- Postat u kralj.
- Je li doao trenutak osvete?
- Vratite se sa mnom u Memphis; skrivat u vas dok Ramzes ne bude
nestao.
Dolanta je problijedjela.
- Nestao...
- Ne brini, sestrice; Ramzes e otii na dalek put.
- Hoe li mi dodijeliti neko vano mjesto na dvoru? - upita ga Sari.
- Nespretan si - odgovorio mu je Henar - ali e mi tvoje znanje biti
dragocjeno. Budi uz mene i eka te blistava karijera.
- Ima moju rije, Henare.
ni
Lijepa Izet samovala je u raskonoj tebanskoj palai gdje je s ljubavlju
odgajala Khaa, sina kojeg je podarila Ramzesu; Izet, druga regentova
supruga, bila je izuzetno lijepa; imala je zelene oi, mali, pravilan nos i
tanke usne, bila je graciozna i nemirna, uvijek u pokretu.
Druga supruga... Kako je teko pomiriti se s tim zvanjem, kako je bolno
trpjeti poloaj koji ono namee! No Izet nije polazilo za rukom da bude
ljubomorna na Nefertari, tako lijepu, njenu i pametnu, na tu izuzetnu
enu koja je imala uroeno dranje kraljice.
Izet se nadala da e mrnja zapaliti njeno srce, eljela je
pronai razlog zbog kojeg bi se upustila u nemilosrdnu borbu
protiv Ramzesa i Nefertari; meutim, nije mogla protiv sebe,
voljela je svim srcem onoga koji joj je pruio toliko radosti i
uitka, ovjeka kojem je rodila sina.
Lijepu Izet nisu zanimale mo i poasti; voljela je Ramzesa zbog njega
samog, zbog njegove snage, zbog toga to je zraio. No, bila joj je
uskraena njegova prisutnost, to je ponekad postajalo neizdrivo; kako
nije svjestan da joj nanosi neizmjernu bol?
Ramzes e uskoro postati kralj; dolazit e joj vrlo rijetko, ostajat e kratko,
a ona, tako slaba kad se o njemu radi, jedva e ekati da mu se poda. Kada
bi bar mogla zaljubiti se u nekog drugog... Ali, svi njeni udvarai, javni i
tajni, bili su nezanimljivi i prosjeni ljudi.

Lijepa Izet se zaudila kada je njen nadstojnik najavio Henara; zbog ega
li je Setijev stariji sin doao u Tebu prije sprovoda?
Primila ga je u dobro provjetrenu, ne pretjerano svjetlu prostoriju s uskim,
visoko postavljenim prozorima.
- Prelijepi ste, Izet.
- to elite?
- Znam da me ne volite, ali vi ste pametna ena i svjesni ste da iz trenutne
situacije moete izvui korist; dostojni ste biti velika kraljevska supruga.
- Ramzes je odluio drukije.
- A to ako se Ramzesa vie ne bude pitalo?
- to time elite rei?
- Moj brat je razuman ovjek; uvidio je daje upravljanje zemljom preteak
zadatak za njega.
- To znai da...
-To znai da u ja biti primoran ponijeti to teko breme radi dobrobiti
Egipta, a vi ete postati kraljica Dviju Zemalja.
- Laete, znam da se Ramzes nikada ne bi odrekao prijestolja!
- Niste u pravu, lijepa moja prijateljice; Ramzes se sprema otii na dugo
putovanje, u pratnji Menelaja, pa me je, u ime uspomene na naeg oca
Setija, zamolio da preuzmem njegovo mjesto. Moete biti sigurni da e,
kada se bude vratio, uivati u svim povlasticama koje mu pripadaju.
- Da li me... spominje?
- Bojim se da je zaboravio na vas, kao i na vaeg sina; u potpunosti je
obuzet milju o putovanju.
- Hoe li Nefertari poi s njim?
- Nee, Ramzes eli otkriti drai strankinja; zar nije uvijek bio nezasitan
kada je rije o uivanju?
Lijepa je Izet bila zbunjena. Henar je poelio uhvatiti je za ruku, ali je
znao da je za to prerano; nije smio uriti. Prvo je morao zadobiti njeno
povjerenje, a zatim e pokuati osvojiti ju.
- Mali Kha dobit e najbolje mogue obrazovanje - obeao joj je - i vie
nikada neete imati razloga za brigu. Vratit emo se zajedno u Memphis
poslije Setijeva pogreba.
- Da li e Ramzes dotad ve otputovati?
- Da, svakako.
- Zar nee prisustvovati sahrani?
- Nee, naalost; Menelaj je u velikoj urbi, zahtijeva da krenu to prije.
Zaboravite Ramzesa, Izet, i pripremite se da postanete kraljica.
zet nije mogla zaspati. Henar je lagao. Ramzes nikada ne bi napustio
Egipat kako bi putovao po svijetu; nee prisustvovati Setijevom pogrebu
samo ako ga netko sprijei.
Istina je da se Ramzes loe ponio prema njoj, ali ga ipak nikada ne bi
izdala i dijelila postelju s njegovim bratom. Izet nije eljela postati
kraljicom i mrzila je tog ambicioznog ovjeka okruglog lica, tog laskavca
toliko sigurnog u svoju pobjedu.
Znala je to mora napraviti: upozorit e Ramzesa, otkrit e mu Henarove
namjere.
Uzela je papirus i napisala dugo pismo u kojem je podrobno opisala susret
s Henarom, a zatim pozva upravnika kraljevskih glasonoa koji su nosili
potu u Memphis.
- Ova poruka je hitna i povjerljive prirode.
- Osobno u se za nju pobrinuti. - obea joj slubenik.
U tebanskoj rijenoj luci, kao i u memfikoj, zbog alosti se radilo manje
nego obino. Na pristanitu odakle su brzi brodovi kretali na sjever vladala
je tiina, a vojnici su drijemali. Upravnik kraljevskih glasonoa probudi
jednog od njih.
- Dii sidro, kreemo.
- Ne moemo nikuda ploviti.
- Zato?
- Tako je zapovjedio veliki karnaki sveenik.
- Nitko mi nije rekao.
- Upravo je pristigla naredba.
- Samo ti dii sidro; nosim hitnu poruku na memfiki dvor.
Na palubi se pojavi nekakav ovjek i preprijei put slubeniku. -
Zapovijed je zapovijed - ree ovjek - i morate ju potovati.
- A tko ste vi da mi se obraate tim tonom?
- Henar, stariji faraonov sin.
Upravnik kraljevskih glasonoa mu se pokloni. - Oprostite mi, nisam znao.
- Spreman sam zaboraviti vae ponaanje ukoliko mi odmah predate
poruku koju vam je dala lijepa Izet.
- Ali...
- Nosite li poruku na kraljevski dvor u Memphisu?
- Da, namijenjena je vaem bratu Ramzesu.
- Ba kreem k njemu; zar strahujete da nisam pouzdani glasnik?
Slubenik je predao pismo Henaru. Henar je priekao da brod krene, a
kada je nestao na obzoru pocijepa pismo na sitne komadie i baci ih u
vjetar.
No je bila topla, ispunjena mirisima. Bilo je teko povjerovati da je Seti
napustio svoj narod i da dua Egipta oplakuje smrt voljenog kralja,
dostojanstvenog faraona kojeg su usporeivali s monarsima iz Starog
carstva. Egipatske veeri su, u normalnim okolnostima, bile vesele i pune
ivota; na seoskim trgovima, u uliicama i vilama plesalo se i pjevalo, a
stariji su djeci pripovijedali prie u kojima su ivotinje preuzimale uloge
ljudi i ponaale se neusporedivo mudrije od njih. Ali, u vrijeme alosti,
dok su mumifikatori pripremali kraljevo tijelo za vjeni put, na ulicama je
nestalo smijeha i radosti.
Noobdija, uti Ramzesov pas, spavao je na bedrima Krvnika, ogromnog
lava koji je uvao regentov vrt. Pas i lav su leali na svjeoj travi, u blizini
vrta koji su vrtlari malo prije zalili.
Jedan od njih bio je Grk, Menelajev vojnik. Prije no to je otiao, spustio
je komade otrovnog mesa u aleju s ljiljanima; ivotinje nee moi odoljeti
njegovom mirisu. Zvijer je bila ogromna, pa e smrt vjerojatno nastupiti
tek nakon nekoliko sati, ali otrov je bio vrlo jak i nijedan ju veterinar nee
moi spasiti.
Noobdija je prvi osjetio miris.
Zijevnuo je, zatim se protegnuo, omirisao zrak i poao prema aleji. Ubrzo
je otkrio komade mesa koje je dugo njukao; okrenuo se i krenuo ka lavu.
Noobdija nije bio sebian; elio je podijeliti poslasticu sa svojim
prijateljem.
Trojica vojnika koji su uali na zidu vrta razveselili su se kada su vidjeli
da lav ustaje i kree za psom. Jo malo strpljenja i put e biti slobodan;
moi e se uuljati u Ramzesove odaje, a potom e ga zarobiti i onako
pospanog odvesti na Menelajev brod.

Lav i pas su nepomino stajali u lijehi s ljiljanima. Poslije nekog vremena
polijegali su u travu.
Desetak minuta kasnije, Grk skoi na zemlju; otrov je bio jak, lav je
sigurno ve paraliziran.
Predvodnik dade ostalima znak da je put slobodan i ubrzo se cijela grupa
nae na stazi koja je vodila do Ramzesovih odaja. U trenutku kada su
stajali pred vratima dvora, zaue riku koja ih prisili da se okrenu.
Iza njih su stajali Krvnik i Noobdija i netremice ih" promatrali. Nisu ni
takli meso; pas je na vrijeme nanjuio otrov. Lav je pratio svog prijatelja
do gredice i, uvjerivi se da je ovaj bio u pravu, izgazio otrovnu hranu.
Troje Grka, naoruanih noevima, zbili su se jedni uz druge.
Krvnik izbaci kande, razjapi eljust i baci se na uljeze.

Grki asnik koji se uspio ubaciti u Ramzesovu osobnu strau unjao se
hodnicima u san utonulog dvora, urei u smjeru regentovih odaja. Njegov
zadatak bio je provjeriti hodnike kako bi se uvjerio da u blizini nema
nikoga; ako bi netko i naiao, prepoznao bi ga i pustio ga da proe.
Grk se uputi ka granitnim vratima ispred kojih je spavao Seramana; sjetio
se daje Sard jednom rekao da neprijatelj moe doi do Ramzesa samo
preko njega mrtvog. Kada Seramane vie ne bude, regent e ostati bez
svog glavnog zatitnika, a cijela straa priklonit e se Henaru, novom
gospodaru Egipta.
Grk je stao i oslukivao.
ulo se samo pravilno disanje, netko je vrsto spavao. ak je i snanom
Seramani potrebno nekoliko sati sna. Ali, moda je on poput make koja i
u snu osjea opasnost; Grk je raunao na faktor iznenaenja, znao je da
svojoj rtvi ne smije pruiti priliku da se bori.

Oprezni plaenik jo jednom osluhnu. Seramana je, bez sumnje, bio u
carstvu snova.

Grk isuka bode i zadra dah. Obuzet nekim udnim poletom, baci se na
usnulog ovjeka i zari mu no u grlo.
Iza sebe zauje neiji dubok glas: - Nije loe, za jednog kukavicu.
Grk se okrenu.
- Ubio si ovjeka od slame i krpa. - ree Seramana. - Oekivao sam da e
me netko napasti, pa sam glasno disao, kako bi nitkov pomislio da spavam.
Menelajev plaenik je grevito drao no.
- Baci ga.
- Ipak u ti prerezati grkljan.
- Samo izvoli, pokuaj. Sard je
bio za tri glave vii od Grka. Bode udari u
prazno; usprkos visini i teini, Sard je bio izuzetno spretan.
- Ti se ak ne zna ni tui.
Iivcirani grki vojnik pokua s trikom: napravi korak u stranu, a zatim
naglo skoi prema naprijed i bodeom nasrnu na trbuh svog protivnika.
Sard mu noem koji je drao u desnoj ruci izbi bode, a lijevom ga udari u
sljepoonicu. Iskolaenih oiju i objeenog jezika, Grk zatetura; umro je
prije nego to je pao na tlo.
- Jedna kukavica manje - promrmljao je Seramana.
Ramzes je saznao to se dogodilo im se probudio. U vrtu, trojica su Grka
zavrila pod kandama lava; u hodniku je leao jo jedan mrtav Grk,
tovie, bio je to njegov osobni straar.
- Imali su namjeru ubiti vas. - potvrdio mu je Seramana.
- Jesi li neto izvukao od straara?
- Nisam imao vremena ispitivati ga; nemojte aliti zbog njega, bio je lo
borac.
- Da nemaju ovi podlaci veze s Menelajem?
- Mrzim tog tiranina. Dopustite mi da ga izazovem na dvoboj i poaljem
ga u pakao kojeg se toliko boji, na to strano mjesto gdje ive utvare i
pomahnitali heroji.
- Za sada se zadovolji time da e udvostruiti strau.
- Obrana je loa strategija, prine; jedino napad vodi u pobjedu.
- Potrebno je, prije svega, otkriti tko su nam nepri jatelji.
- Menelaj i njegovi Grci! Svi su oni podli i laljivci. Otjerajte ih to prije
iz zemlje, inae e vas ponovno napasti.
Ramzes stavi ruku na Seramanino desno rame.
- ega da se bojim kad imam tebe?
Ramzes je ostatak noi proveo u vrtu, pored lava i psa; zvijer je spavala,
dok je Noobdija drijemao. Setijev sin je sanjao o jednom mirnom svijetu,
ali ljudsko ludilo nije potovalo ak ni vrijeme mumifikacije pokojnog
faraona.
Mojsije je bio u pravu: iskazivanje dobre volje neprijatelju ne vodi nikuda.
Naprotiv, takav korak ih ohrabruje, jer ih navodi na pomisao da je njihov
neprijatelj slab.
Ramzes je u zoru izaao iz noi svoje boli. Seti je bio nezamjenjiv, ali on
ipak mora prionuti na posao.

U Setijevom Egiptu, hramovi su bili zadueni za raspodjelu namirnica i
raznih proizvoda. Od stvaranja faraonske civilizacije, zakon Maat, njene
boginje
pravde i istine, zahtijevao je da nijedno boje stvorenje ne oskudijeva ni u
emu. Kako bi netko mogao slaviti bogove dok mu krule crijeva?

Faraon je istovremeno bio kormilar koji je vodio
zemlju u dobrom smjeru i kapetan koji je brinuo da njegova
posada bude slona. Bilo je nuno kod podanika razviti osjeaj
solidarnosti, tu vrlinu bez koje bi se drutvo podijelilo, a na kraju
bi se i uruilo zbog unutarnjih sukoba.
Premda je za trgovinu namirnicama bilo zadueno
nekoliko uenih dravnih slubenika od kojih je ovisio
napredak Egipta, postojali su i samostalni trgovci koji su
uz suglasnost hramova radili, putovali du cijele zemlje i
slobodno trgovali.
Jedan od njih bio je i Raja, Sirijac koji je ve desetak godina ivio u
Egiptu. Bio je vlasnik transportnog broda i veeg broja magaraca, stalno je
putovao, sa sjevera na jug, s juga na sjever, prodajui vino, meso i razne
posude uvezene iz Azije. Srednjeg rasta, imao je kratku, picastu bradu,
uvijek odjeven u tuniku s raznobojnim vrpcama, bio je uglaen, tih i
poten, njegova roba je bila vrhunske kvalitete, a cijene primjerene, pa su
ga mnogobrojni klijenti veoma potovali. Ovaj se Sirijac doista srodio sa
zemljom u kojoj je ivio, pa je svake godine bez problema obnavljao
radnu dozvolu. Poput mnogih stranaca, pomijeao se sa stanovnitvom i
vie se ni po emu nije razlikovao od Egipana.
Nitko nije ni sanjao da je trgovac Raja hetitski pijun.
Hetiti su ga plaali da im prikuplja povjerljive informacije i da ih dostavlja
u to kraem roku. Na taj nain, anatolski vojnici mogli su izabrati
pogodan trenutak i napasti faraonove podanike kako bi im oteli zemlju, a
zatim osvojili cijeli Egipat. Raja je ostavljao dojam ovjeka od povjerenja,
pa su mu se mnogi vojnici, carinici i policajci s kojima je sklapao
prijateljstva, zahvaljujui prirodi svog posla, povjeravali; vane
informacije pretvarao je u ifrirane poruke koje je stavljao u vaze od
alabastra i slao ih u Hatuu, hetitsku prijestolnicu, gdje su ih preuzimali
voe klanova iz june Sirije, slubenog egipatskog saveznika.
Nekoliko se puta dogodilo da su carinici u tovaru pronali i proitali
Rajine spise; ali, dokumenti nisu djelovali sumnjivo, izgledali su kao
obina trgovaka pisma i rauni. Sirijski uvoznik, pripadnik pijunske
mree, kupcima je isporuivao vaze, dok je poruke predavao jednom od
svojih kolega u sjevernoj Siriji, hetitskom protektoratu, koji ih je nosio u
Hatuu.
Tako je najvea bliskoistona vojna sila, Hetitsko Carstvo, zahvaljujui
informacijama iz prve ruke, imala uvid u tijek egipatske politike.
Setijeva smrt i vrijeme alosti bili su, na prvi pogled, izvrsna prilika da
napadnu Egipat; no Raja je davao sve od sebe kako bi uvjerio hetitske
generale da se ne uputaju u taj bezumni pothvat. Suprotno njihovom
miljenju, egipatska vojska bila je opreznija nego ikad; postojala je
bojazan da e netko pokuati napasti Egipat prije ustolienja novog
monarha, pa je broj vojnika na granicama udvostruen.Raja je,
zahvaljujui Ramzesovoj brbljavoj sestri Dolenti, saznao da se Henar,
stariji brat budueg kralja, ne moe pomiriti s odlukom svog pokojnog oca.
Drugim rijeima, skovao je zavjeru, i sada se pokuava domoi vlasti prije
krunidbe.
pijun je dugo prouavao Henarov karakter; otkrio je da je ovaj vrlo
sposoban ovjek, vjet i ambiciozan, nemilosrdan kad je u pitanju njegova
osobna korist, lukav i potpuno drukiji od Setija i Ramzesa. Njegov
dolazak na prijestolje odgovarao bi Hetitima; izgleda da je povjerovao u
priu koju su razglasili na sve strane i upao u zamku, pomislivi da Hetiti
zaista ele uspostaviti diplomatske i trgovake odnose s Egiptom i
zaboraviti na sukobe iz prolosti. Nije li Seti odustao od namjere da osvoji
poznatu tvravu u Kadeu, najvaniju strateku toku Hetita? Voa
anatolskih ratnika proirio je priu da odustaje od osvajakih namjera, u
nadi da e budui faraon povjerovati u te glasine i da e se egipatska
vojska opustiti.
Raja je pod svaku cijenu morao saznati tko su Henarovi suuesnici i otkriti
njegove planove; instinkt mu je govorio da mora obratiti pozornost na
grku koloniju u Memphisu. Upalo mu je u oi to to se Menelaj
predstavlja kao okrutni plaenik, ponosan na krvoprolie u Troji. Saznao
je da grki vladar vie ne moe izdrati u Egiptu; sanjao je da se, u pratnji
Helene, vrati u Lakedemoniju i tamo uiva u svojoj pobjedi. Henar je
vjerojatno unajmio nekoliko grkih plaenika da uklone Ramzesa, to bi
mu omoguilo da naslijedi Setija.
Raja je bio duboko uvjeren da je Ramzes vrlo opasan po Hetite; bio je
mlad i strastven, imao je ratobornu narav i Setijevu odlunost.
Uravnoteeni i popustljivi Henar predstavljao je bolje rjeenje za Hetite.
Vijesti, naalost, nisu bile dobre: dvorski sluga mu je ispriao da je
nekoliko grkih plaenika pokualo napasti Ramzesa i da su svi pobijeni.
inilo se da je zavjera sprijeena.
Posljedice ovog neuspjelog napada bit e uskoro poznate: Henar e moda
uspjeti ukloniti svaku sumnju sa sebe; time bi dokazao koliko je sposoban.
Ukoliko ne uspije, ukoliko istina izae na svjetlo dana, slijedi mu
najstroa kazna.
Menelaj izgazi tit koji ga je ouvao od tolikih udaraca na bojnom polju, a
onda slomi i koplje koje je probilo grudi mnogih Trojanaca. Zatim dohvati
prvu vazu koja mu je dola pod ruku i razbije ju o zid predsoblja svoje vile.
Kada se malo smirio, okrene se k Henaru.
- Nisu uspjeli... Kako nisu uspjeli?! Moji ljudi ne znaju za poraz, to dobro
zapamtite! Dobili smo Trojanski rat, mi smo pobjednici!
- ao mi je da vam moram rei da niste u pravu; Ramzesov lav ubio je
trojicu vaih plaenika, a Seramana etvrtog.
- Netko ih je odao!
- Nitko ih nije odao, jednostavno nisu bili sposobni obaviti zadatak koji
ste im povjerili. Ramzes je sada na oprezu; sigurno e zahtijevati da vas
prognaju iz zemlje.
- Pa u morati otii bez Helene...
- Poraeni ste, Menelaje.
- Va plan je bio glup!
- Niste tako mislili prilikom naeg posljednjeg susreta. - Gubite se!
- Spremite se za odlazak.
- Znam to mi je initi.
Ameni, Ramzesov osobni tajnik i nosa sandala, bio je prije svega njegov
prijatelj iz mladosti; zakleo se regentu na odanost i obeao mu da e
uvijek biti uz njega, bez obzira to se dogodilo. Omalen i mrav mladi
prorijeene kose nije se odlikovao fizikom snagom, ali je bio neumoran
radnik i izuzetan pisar, danonono nagnut nad administrativnim
dokumentima na temelju kojih je Ramzesu sastavljao saete izvjetaje,
elei da njegov prijatelj uvijek bude dobro informiran. Nije bio
ambiciozan, ali je vrstom rukom upravljao dvadesetoricom elitnih
slubenika; tonost i disciplinu drao je svetim vrijednostima.
Iako nije cijenio sirove ljude poput Seramane, Ameni mu je bio zahvalan
zato to je spasio Ramzesa od grkog napadaa. Iznenadila ga je reakcija
njegovog prijatelja; budui faraon se ponaao kao da se nita nije dogodilo.
Regent je zamolio Amenija da mu podrobno opie dravni aparat, njegovo
funkcioniranje i odnose unutar njega.
Kada je Seramana obavijestio Amenija da je Henar na dvoru, osobni
regentov tajnik bio je vidno uznemiren; zar je morao doi ba u trenutku
kada je prouavao reformu starih zakona vezanih za upotrebu zajednikih
skela?
- Nemoj ga primiti. - posavjetova Ameni Ramzesa.
- Henar mi je brat.
- Henar je samoivi spletkar.
- Moram uti to mi ima za rei.
Ramzes se susreo s bratom u vrtu; lav je drijemao u hladu sikomore, dok
je uti pas glodao kost.
- uvaju te bolje nego to su uvali Setija! - udio se Henar. - Do tebe je
gotovo nemogue doi.
- Zar ne zna da su Grci pokuali ui na dvor kako bi me napali?
- Znam; ba sam zato i doao, da bih ti rekao tko stoji iza napada.
- Otkud ti, dragi brate, zna o kome se radi?
- Menelaj me je pokuao uvui u svoju prljavu igru.
- to ti je predloio?
- Da doem na prijestolje umjesto tebe.
- A ti si odbio...
- Zna da volim mo, Ramzese, ali sam svjestan svojih granica i nemam
namjeru prekoraiti ih. Ti si budui faraon i nita to ne moe promijeniti;
moramo potovati volju naeg oca.
- Zato bi Menelaj toliko riskirao?
- Zato to ne moe vie izdrati u Egiptu; poludio je od elje da se s
Helenom vrati u Lakedemoniju. Uvjeren je da ju ti sprjeava da ode.
Moja uloga bila bi da te prognam u neku oazu, oslobodim Helenu i
dozvolim mu da je odvede.
- Helena je slobodna i moe raditi to eli.
- Njen sadanji poloaj je nepojmljiv jednom Grku; po njima ena mora
biti podinjena mukarcu.
- Zar je toliko glup?
- Menelaj je tvrdoglav i opasan. Ponaa se kao svaki grki heroj.
- to mi savjetuje?
- Mislim da ga, obzirom na neoprostivu greku koju je napravio, mora
istoga asa prognati iz Egipta.

Pjesnik Homer ivio je u vrlo velikom stanu, nedaleko od regentova dvora.
Imao je kuhara, spremaicu i vrtlara, u podrumu je uvao vreve s vinom
iz Delte u koje je dodavao anis i korijander, a najvei dio vremena
provodio je u vrtu, uivajui u drvetu limuna, iz kojeg je crpio nadahnue.
Homer je volio mazati tijelo maslinovim uljem i puiti lulu listova alfije,
napravljenu od pueve kuice. Drei na koljenima crno-bijelog maka
Hektora, diktirao je stihove svoje Ilijade as Ameniju as nekom pisaru
kojega bi mu poslao Ramzesov osobni tajnik.
Regentov posjet je razveselio pjesnika; kuhar im je donio kretsku vazu
vrlo uskog grla sa svjeim, miriljavim vinom. Sjedili su pod sjenicom s
etiri bagremova stupa i krovom od palminog lia koje je prualo ugodan
hlad.
- Ovo dugo ljeto lijei moje bolove. - ree Homer, ije je izborano lice
krasila duga, bijela brada. Bjesne li ponekad i ovdje oluje kao u Grkoj?
- Bog Set ponekad nam poalje stranu oluju. - odgovori Ramzes. - Tamni
oblaci se nadviju nad nama, munje paraju nebo, udaraju gromovi, sve
tutnji, rijeke bujaju i izlijevaju se nanosei hrpe kamenja. Srca se tada
ispune strepnjom, neki ak pomisle da je Egiptu stigao posljednji as.
- Nije li Seti nosio Setovo ime?
- To je za mene dugo predstavljalo veliku tajnu: kako se faraon usudio za
zatitnika izabrati Ozirisovog ubojicu? Shvatio sam, naposljetku, da je
faraon ukrotio Setovu snagu, tu neizrecivu nebesku silu, i da je koristi
kako bi stvorio harmoniju, a ne kaos.
- udna je zemlja Egipat! Niste li i vi upravo doivjeli neku vrstu oluje?
- Zar su odjeci tog kobnog dogaaja stigli i do ovog mirnog vrta?
- Vid me izdaje, ali jo uvijek vrlo dobro ujem!
- Poznato vam je, dakle, da su me vai sunarodnjaci pokuali ubiti.
- Prekjuer sam napisao ove stihove: Obuzet sam strahom da ete upasti
u mreu iz koje se nitko ne moe izvui, da ete postati plijenom, rtvom
neprijateljskih ratnika. Oni e opustoiti vae gradove. Mislite o tome i
danju i nou, neumorno se borite da vam nitko ne bi zamjerio.
- Postali ste prorok?
- Pretpostavljam da budui faraon nije doao starom, onemoalom Grku
kako bi s njim razmjenjivao izraze tovanja, ve da bi uo njegovo
miljenje.
Ramzes se nasmijao. Volio je nagle i izravne, otvorene ljude poput
Homera.
- Jesu li, po vaem miljenju, napadai djelovali samostalno i
svojevoljno, ili su dobili naredbu od Menelaja?
- Vidi se da ne poznajete Grke! Spletkarenje je njihova omiljena igra.
Menelaj hoe Helenu, a ona je kod vas; ostaje, dakle, jedno jedino rjeenje
- nasilje.
- Nasilje ovaj put nije urodilo plodom.
- Menelaj je glup i tvrdoglav, i nee odustati; objavit e vam rat jo dok je
u vaoj zemlji, ne razmiljajui o posljedicama.
- to biste mi savjetovali?
- Predajte mu Helenu, pa e se vratiti u Grku.
- Ali, ona ne eli otii!
- Ta ena donosi samo nesreu i smrt, iako nije kriva za to. Znam da joj
elite pomoi, ali sudbinu je nemogue promijeniti.
- Svatko ima pravo ivjeti tamo gdje eli.
- Na meni je da vas upozorim. Ne zaboravite mi dosta-viti papirus i
maslinovo ulje najbolje kvalitete.
Mnogi su ponaanje pjesnika s bijelom bradom drali vrlo nepristojnim;
Ramzes je, meutim, volio ovog iskrenog ovjeka, njegove su mu rijei
bile daleko korisnije od ispraznog laskanja dvorjana.
S
Ramzes se spremao ui u krilo dvora u kome je stanovao kad ugleda
Amenija kako mu uri ususret.
- to se dogodilo?
- Menelaj! Menelaj je...
- to je napravio?
- Uzeo je taoce, zaposlene u luci, ene i djecu... Prijeti da e ih ubiti
ukoliko mu ne bude predao Helenu jo tijekom dananjeg dana!
- Gdje je on sada?
- Na svojem brodu, s taocima; i ostali brodovi iz njegove flote spremni su
za polazak. Svi njegovi plaenici su s njim.
- Ali, zar u luci nije bilo uvara?
- Nemoj biti prestrog s njima... Menelaj i njegovi vojnici iznenadili su
nae vojnike koji uvaju pristanite.
- Je li moja majka obavijetena?
- eka te, a s njom su i Nefertari i Helena.
Tri ene, Setijeva udovica, Ramzesova i Menelajeva supruga djelovale su
vrlo zabrinuto. Tuja je sjedila u niskoj, drvenoj stolici s pozlatom,
Nefertari na krevetu, dok je Helena stajala, oslonjena na svijetlozeleni stup
u obliku lotosa.

U sali za prijem gostiju velike kraljevske supruge bilo je svjee i ugodno;
osjeao se diskretan miris parfema. Na faraonovom prijestolju leao je
buket cvijea.
- Jesu li ti rekli to se dogodilo?
- Ameni mi je sve ispriao, situacija je zaista vrlo ozbiljna. Koliko talaca
dri?
- Pedesetak.
- Broj, u stvari, nije bitan, jer svaki ljudski ivot pred-stavlja vrijednost
koju moramo sauvati pod svaku cijenu.
Ramzes se okrenuo ka Heleni.
- to bi Menelaj uinio s taocima u sluaju da ga napadnemo?
- Sam bi ih, vlastitim rukama, poubijao.
- Zar je doista u stanju poiniti takav zloin?
- Menelaj eli mene. Ukoliko ne dobije to to trai, ubit e prije nego to i
sam bude ubijen.
- Kako netko moe ubijati nedune ljude?
- Menelaj je ratnik; za njega postoje samo saveznici i protivnici.
- A, njegovi ljudi? Je li svjestan da nijedan njegov vojnik nee preivjeti
ako poubija taoce?
- Umrijet e asno, kao junaci.
- Kakvi su to junaci koji ubijaju nevine, nenaoruane ljude?
- Pobjeda ili smrt, to je jedini Menelajev zakon.
- Pakao grkih heroja mrani je bezdan ispunjen oajem.
- Tono je da muki umiremo, ali strast za borbom jaa je od prizemne
elje za ivotom.
Nefertari je prila Ramzesu.
- to e napraviti?
- Otii u na Menelajev brod, sam i nenaoruan; pokuat u ga urazumiti.
- Ali, to nema nikakvog smisla! -ree Helena.
- Moda, ali ipak moram pokuati.
- Uzet e i tebe za taoca! - umijeala se Nefertari.
- Nema pravo dovoditi se u opasnost - sloila se Tuja.
- Ne smije upasti u zamku koju ti je postavio; nemoj igrati po njegovim
pravilima.
- Odveo bi te u Grku - naglas je razmiljala Nefertari
- a na prijestolje Egipta doao bi netko drugi. Netko tko Menelaju predao
Helenu u zamjenu za trgovinski savez. Ramzes upitno pogleda majku;
Tuja je utjela.
- Nema smisla pregovarati s Menelajem; moramo uiniti ono to od nas
trai. - ree Helena i krenu prema regentu.
- Ne dolazi u obzir. - odgovori joj Ramzes. - Vi ste naa goa i moramo
vas zatititi, to je naa sveta dunost.
- Ramzes je u pravu. - sloila se velika kraljevska supruga. - Pristanak na
Menelajevu ucjenu bio bi sramotan kukaviluk zbog kojeg bi nas boginja
Maat napustila.
- Ali, ja sam kriva zato to je do ovoga dolo i...
- Ne budite tvrdoglavi, Helena... Odluili ste ivjeti ovdje i naa je
dunost tititi vas.
- A ja u smisliti nain kako emo osloboditi taoce. - ree Setijev sin.
Meba, ministar vanjskih poslova, stajao je na pristanitu i razgovarao s
Menelajem. Drhtao je, znojio se, znao je da ga u svakom trenutku moe
pogoditi strijela nekog grkog vojnika. Na kraju mu je ipak uspjelo kralju
Lakedemonije prenijeti Ramzesovu poruku: regent ga je elio pozvati na
oprotajni banket koji e prirediti u ast Helene, prije nego to mu je preda,
prije negoli brani par zauvijek napusti Egipat.
Nakon munog i dugotrajnog pregovaranja, grki vladar je prihvatio
ponudu, ali je naglasio da nee pustiti taoce i da ovi nee dobiti hranu sve
dok Helena ne bude na njegovom brodu. Oslobodit e ih tek kada njihov
brod bude na puini, i to pod uvjetom da ih ne prati nijedna egipatska
borbena laa.
Budui da je dogovor postignut, Meba se udaljio s pristanita to je bre
mogao, praen dobacivanjima grkih vojnika. Kada je stigao na dvor,
Ramzaes mu je srdano estitao.
Tijekom noi, regent je morao smisliti na koji e nain osloboditi taoce.
Krotitelj zmija Setau, mladi srednjeg rasta, snaan Jcao Herkul, crne kose
i tamnog tena, vodio je ljubav sa svojom prelijepom enom njenog i
zavodljivog tijela, Nubijkom Lotos. Mladi je par ivio na rubu pustinje,
daleko od sredita Memphisa, u velikoj kui u kojoj se nalazio i laboratorij.
Mnogobrojne boice razliitih veliina i neobinih oblika zauzimale su
nekoliko prostorija; Setau i Lotos su preraivali zmijski otrov i pripremali
otopine koje su se koristile u medicini.
Mlada, neobino graciozna Nubijka i matoviti Setau uivali su u svojim
ljubavnim igrarijama. Lotos ga nije prestajala iznenaivati otkad ju je,
nakon to se s njom oenio, doveo u Egipat - toliko se dobro razumjela u
reptile. Dijelili su istu strast prema ovim ivotinjama, pa su vrlo dobro
napredovali u poslu, otkrivajui nove lijekove ije je stvaranje zahtijevalo
bogato iskustvo.
Setau je milovao grudi svoje ene, njeno, kao da dodiruje latice cvijea;
kobra, njihov ljubimac, prijee kuni prag.
- Imamo goste. - zakljuio je Setau.
Lotos pogleda velianstvenu ivotinju. Po nainu na koji se zmija kretala,
znala je ocijeniti da li im u posjet dolazi prijatelj ili neprijatelj.
Setau ustade iz meke postelje i dohvati kratku toljagu. Iako je vjerovao
instinktu zmije koja nije djelovala uznemireno, bio je oprezan jer posjet
usred noi nije nagovjetavao nita dobro.
Ugleda konja kako galopira, a zatim staje na nekoliko metara od kue;
konjanik sjaha.
- Ramzese! Otkud ti, u ovo doba noi?
- Prekidam li te u neemu?
- Pa prekida me, iskreno reeno. Lotos i ja smo...
- Oprosti, ali stvar je hitna; trebam vau pomo. Setau i Ramzes zajedno
su studirali, ali se Setau odrekao
karijere visokog slubenika da bi se posvetio zmijama, biima koja su,
prema njegovom miljenju, nosila u sebi tajnu ivota i smrti. Jednom
prilikom, Setau je doveo u opasnost mladog Ramzesa koji, za razliku od
njega, nije bio zatien od zmijskog otrova. Bili su u pustinji; Setauovom
krivnjom susreli su se s gospodaricom pustinje, s izuzetno opasnom
kobrom iji je ugriz smrtonosan. Nasreu, ova epizoda nije stavila toku
na njihovo prijateljstvo; Setau je pripadao uskom krugu ljudi odanih
Ramzesu u koje je budui faraon imao neogranieno povjerenje.
- to je toliko hitno? Da nije, moda, kraljevstvo u opasnosti?
- Menelaj prijeti da e pogubiti taoce ukoliko mu ne predamo Helenu.
- Velikog li problema! Zato mu ne preda tu Grkinju zbog koje je jedan
grad ve uniten?
- Ako bih prekrio zakon o gostoprimstvu, Egipat bi spao na najnie grane
i ne bismo bili nita bolji od barbara.
- Pusti onda barbare da se meusobno obraunavaju.
- Helena je kraljica i eli ostati kod nas; moja dunost je da ju branim od
Menelaja.
- Govori ba kao faraon! Sudbina ti nije sklona, mora ponijeti nadljudski
teret koji bi prihvatili samo bezumnici!
- Moram se nekako ubaciti na Menelajev brod, a da pritom ne ugrozim
ivote talaca.
- Uvijek su te privlaili nemogui poduhvati.
- Visoki asnici iz memfikih pukovnija nemaju nijedan prijedlog vrijedan
panje; ne znaju na koji bismo nain mogli izbjei krvoprolie.
- Zar te to udi?
- Jedino mi ti moe pomoi.
- Misli, da ja napadam grke brodove? -Ne ti, nego tvoje zmije.
- to si to opet smislio?
- Nai ljudi e pred zoru neujno doplivati do brodova s torbama u rukama,
uzverat e se na palubu, prikrasti se do vojnika koji uvaju taoce i pustiti
zmije na njih. Otrovnice e ugristi nekoliko vojnika, pa e nastati mete
koji e nai ljudi iskoristiti.
- Dobar plan, ali vrlo rizian; misli da e kobre birati rtve?
- Svjestan sam, ulazimo u veliki rizik. -Mi?
- Ti i ja emo, podrazumijeva se, sudjelovati u pothvatu.
- Trai od mene da stavim ivot na kocku zbog nekakve Grkinje koju ak
ni ne poznajem?
- Ne radi to zbog nje, ve zbog egipatskih talaca.
- to e biti s mojom enom i s mojim zmijama ako poginem u toj suludoj
pustolovini?
- Lotos bi, ne daj Boe, dobila doivotnu mirovinu.
- Ne, preopasno je... A, koliko bih zmija morao rtvovati radi tih prokletih
Grka?
- Dobit e njihovu trostruku vrijednost, a od tvog u laboratorija
napraviti slubeni centar za ispitivanja.
Setau je gledao Lotos, tako privlanu u toploj, ljetnoj noi.
- Dosta je brbljanja, ponimo skupljati zmije u torbe.
Menelaj je nervozno etao po glavnoj palubi broda. Straari nisu
primijetili nita neobino na pristanitu; lakedemonski kralj je bio u pravu,
Egipani su bili preveliki humanisti i kukavice da bi neto poduzeli.
Uzimanje talaca
nije bio osobito astan, ali zato vrlo koristan potez; to je bio jedini nain
da otme Helenu iz ruku njenih zatitnica, Tuje i Nefertari.
Taoci su se primirili, nisu vie plakali; sjedili su na palubi, iznemogli, s
rukama vezanim na leima; uvalo ih je desetak vojnika koji su se
smjenjivali svaka dva sata.
Menelaju je priao njegov pomonik.
- Mislite li da e napasti?
- Ne vjerujem, to bi bilo glupo i neoprezno; kada bi nas napali, morali
bismo poubijati sve taoce.
- Ali, u tom bismo sluaju ostali bez ikakve zatite!
- Borili bismo se, pobili bismo mnogo Egipana... Ali, ne vjerujem da e
Ramzes staviti na kocku ivote svojih suna-rodnjaka. Ujutro odlazim po
Helenu i vraamo se kui.
- Nedostajat e mi ova zemlja.
- Poludio si, ne zna to govori!
- Zar nismo ivjeli mirno i sretno u Memphisu?
- Roeni smo za borbu, a ne za izleavanje.
- A to ako vas ubiju, kada se vratimo? Za vrijeme vae odsutnosti sigurno
su porasli apetiti mnogih ljudi.
- Moj ma je jo uvijek ubojit; kada ljudi budu vidjeli da mi se Helena
pokorila, shvatit e da moja mo nije opala.
Ramzes je odabrao trideset elitnih vojnika, sve odline plivae; Setau im
je pokazao kako da otvore torbu i izvade zmije, a da ih ove pritom ne
ugrizu. Vojnici su bili vrlo napeti; regent je odrao vatreni govor da bi ih
potakao da se bore sa arom. Njegova mo uvjeravanja i Setauova
staloenost ulili su im snagu, bili su sigurni u svoju pobjedu.
Ramzesu nije bilo drago to je morao preutjeti svojoj majci i supruzi da
e i sam sudjelovati u akciji; ali, znao je da ni jedna ni druga ne bi
odobrile takvu bezumnu odluku.
Morao je predvoditi svoje ljude i na svojim ramenima ponijeti
odgovornost. Sudbina koja e ga dovesti na elo Egipta pomoi e mu i da
oslobodi taoce.
Setau je razgovarao sa zatvorenim zmijama. Isputao je neke udne,
nerazumljive glasove kojima ga je poduila Lotos; bili su to zvukovi koji
su nevjerojatno umirujue djelovali na zmije.
Setau je poveo ljude u smjeru Nila. Stigavi do glavnog keja koji nije bio
u vidokrugu Menelajevih straara, vojnici su uli u vodu.
Setau je uhvatio Ramzesa za ruku.
- ekaj malo... Zakleo bih se da Menelajevi ljudi odvezuju konopce.
Setau je bio u pravu.
Ramzes je spustio torbu s otrovnicom i uputio se ka Menelajevom brodu.
Mjeseina boje srebra obasjala je pramac i Ramzes ugleda Menelaja koji
je u zagrljaju drao Helenu.
- Menelaju! - povikao je Ramzes iz sveg glasa. ovjek u dvostrukom
oklopu ukraenom irokim
pojasom sa zlatnim kopama odmah je prepoznao regenta.
- Ramzese! Lijepo od tebe da si mi doao poeljeti sretan put! Zamisli
samo, Helena ipak voli svog mua. Obeala je da e mi biti vjerna, kako je
samo pametna! Bit e najsretnija ena u Lakedemoniji!
Menelaj se grohotom smijao.
- Oslobodi taoce!
- Ne brini, vratit u ti ih ive i zdrave!
Ramzes je pratio grku flotu u maloj barci s dva jedra. Kada je svanulo,
grki vojnici su stvorili zagluujuu buku, udarajui maevima i kopljima
po titovima.
Regent i velika kraljevska supruga izrijekom su dali nalog zapovjednicima
egipatske ratne mornarica da se ne mijeaju.pa je grka flota imala
slobodan prolaz ka Sredozemlju. Menelaj se bez straha mogao otisnuti
prema sjeveru.
Ramzes je na trenutak pomislio da ga je Menelaj prevario i da e poubijati
taoce; ali Grci su spustili barku
u more i taoci su pomou konopca sili u nju. Najjai ljudi uhvatili su se
veslanja, ne bi li se to prije udaljili od stranog zatvora na vodi.
Helena bijelih ruku, obuena u crveni ogrta, s bijelim velom na glavi i
zlatnim lancem oko vrata, stajala je na krmi i promatrala Egipat, zemlju u
kojoj je proivjela nekoliko sretnih mjeseci. To su bili prelijepi trenuci i
mislila je da je pobjegla od sudbine koju joj je namijenio Menelaj.
Kada su taoci otplovili i nali se izvan dometa grkih strijela, Helena je
otvorila prsten od ametista koji je nosila na desnoj ruci, izvukla iz otvora
minijaturnu boicu i popila otrov koji je ukrala iz memfikog laboratorija.
Zarekla se da nee provesti ostatak ivota kao robinja, da nee trpjeti
udarce i ponienja. Nije mogla podnijeti podlog Menelaja, bijednog
pobjednika iz Trojanskog rata koji e biti prezren i ismijan kada u
Lakedemoniju bude doveo njen les.
Kako je samo lijepo egipatsko ljetno sunce! Koliko je eljela da joj koa
vie ne bude bijela, nego bronane boje, kao kod lijepih Egipanki, tih
sretnih ena koje su mogle slobodno voljeti, koje nisu morale sputavati
duu i tijelo!
Glava joj klone i ona beumno pade. irom otvorenih oiju gledala je
plavo egipatsko nebo.

Mladi diplomat Aa vratio se u Memphis .etrdesetog dana alosti,
nakon kraeg putovanja
po jugu Sirije kuda ga je poslao ministar vanjskih poslova.
Tuja, Ramzes, Nefertari i vodei ljudi drave sljedeeg dana otputovat e
u Tebu u kojoj e, poslije Setijeva pogreba, biti okrunjen kraljevski par.
Aa, sin jedinac, elegantan mladi plemenitog roda, duguljastog, lijepog
lica, tankih, vrlo urednih brkova, pametnih oiju i zavodljivog, ponekad
prezrivog glasa, bio je Ramzesov prijatelj iz kolskih dana, ne osobito
prisan, ali otvoren, uvijek spreman rei mu to misli. Govorio je nekoliko
jezika. Jo u najranijoj mladosti privlaila su ga putovanja, kao i
prouavanje drugih naroda i diplomatska karijera; zahvaljujui velikom
talentu koji je iznenaivao ak i iskusne slubenike, napredovao je
zauujue brzo. S dvadeset i tri godine bio je jedan od vodeih strunjaka
za azijska pitanja. Pripadao je onim rijetkim ljudima koji su podjednako
dobro radili i u uredu i na terenu; toliko je otroumno analizirao injenice
da su ga mnogi smatrali vidovitim. Sigurnost Egipta ovisila je od
otkrivanja namjera njegovog glavnog neprijatelja, Hetitskog Carstva.
Aa je otiao do Mebe kako bi mu podnio izvjetaj, ali ovaj nije bio u
uredu, pa ga je doekao drugi ministar; izmijenili su nekoliko turih
reenica i ministar ga posavjetova da istoga asa dogovori prijem kod
Ramzesa, koji je zatraio sastanak sa svim visokim dunosnicima
ponaosob.
Aa je otiao na dvor gdje ga je primio Ameni, regentov osobni tajnik.
Dvojica se pozdravie.
- Nisi se udebljao ni za gram. - zakljuio je Aa.
- A ti si, kao i uvijek, odjeven po posljednjoj modi!
- Istina, to je jedan od mojih mnogobrojnih poroka. Kao da je prolo sto
godina od naih kolskih dana... Drago mi je to si dogurao do regentovog
osobnog tajnika.
- Zakleo sam se Ramzesu na vjernost i uvijek u mu biti odan.
- Napravio si dobar izbor, Ameni; Ramzes e uskoro postati kralj, ako
bogovi tako budu htjeli.
- Bogovi hoe da Ramzes doe na prijestolje. Jesi li uo da je Menelaj
poslao svoje uhode da ga ubiju?
- Da, uo sam... Taj podlac, ta karikatura od kralja!
- U pravu si, stvarno je podlac! Uzeo je taoce i prijetio da e ih ubiti
ukoliko mu Ramzes ne preda Helenu.
- to je Ramzes odluio?
- Odbio je prekriti zakon gostoprimstva i pripremio je napad na grku
flotu.
- Zaista riskantan potez.
- to bi ti napravio na njegovom mjestu?
- Pregovarao bih, pregovarao bih do iznemoglosti... Ali, priznajem da bi to
bio nadljudski teak zadatak, znam kakva je sirovina taj Menelaj. Da li je
Ramzesov napad uspio?
- Helena se iskrala iz dvora i otila svom muu da bi spasila taoce. Kada
je brod isplovio na otvoreno more, izvrila je samoubojstvo.
- Uzvien in, s dugotrajnim posljedicama.
- Zato si uvijek tako ironian?
- Rugam se drugima, kao to se rugam i sebi; ne ini li ti se da je to
izvrsna vjeba duha?
- Ne bi se reklo da te je Helenina smrt snano potresla.
- Menelaj i njegovi ljudi su otili i to je velika srea za Egipat; potrebni su
nam bolji saveznici od Grka.
- Homer je ostao.
- Ah, taj dragi, stari pjesnik... Jp uvijek pie svoje uspomene iz
Trojanskog rata?
- Imam ast da mu ponekad budem pisar. Njegovi su stihovi tragini i
uzvieni.
- Ti i tvoja ljubav prema poeziji i pjesnicima! Kakvo ti je zvanje Ramzes
namijenio u svojoj buduoj kraljevini?
- Ne znam... Vrlo sam zadovoljan svojim sadanjim poloajem.
- Zasluuje bolje.
- A ti, emu se ti nada?
- Trenutno se nadam da e me Ramzes uskoro primiti.
- Ima kakve vane informacije?
- Dozvoli mi da ih sauvam za regenta.
Ameni je pocrvenio.
- Oprosti mi; nai e ga u konjunici. Siguran sam da e te odmah primiti.
Aa se iznenadio kada je vidio koliko se Ramzes promijenio. Budui
egipatski kralj bio je ponosit i siguran u sebe; vozio je svoja kola izuzetno
vjeto, tjerao je konje da izvode nevjerojatno teke figure dok su ga stari
konjuari zaprepateno gledali.
Od krupnog tinejdera, Ramzes je postao snaan i spretan atleta
kraljevskog dranja. Ai nije promaklo da je regent previe uzbuen, da
odie nekim neobinim arom, onom vatrom zbog koje ljudi esto donose
pogrene odluke i nepromiljeno postupaju; no, da li se neto moglo
dogoditi tom ovjeku neiscrpne snage?
im je ugledao prijatelja, Ramzes je okrenuo kola i krenuo u njegovom
smjeru; na regentovu naredbu, ivotinje su se naglo zaustavile na manje od
dva metra od mladog diplomata; Au je prekrio oblak praine, njegova
nova tunika bila je unitena.
- Oprosti, Ao. Ovi mladi vranci pomalo su neposluni. Ramzes skoi na
zemlju, zapovjedi dvojici konjuara da se pobrinu za konje, pa uhvati Au
za ramena.
- Ta prokleta Azija, da li jo postoji?
- Naalost, velianstvo.
- Velianstvo? Jo uvijek nisam postao faraon!
- Dobar diplomat mora biti vidovit; ovog puta zaista nije teko predvidjeti
budunost.
- Tvoj nain izraavanja stvarno je jedinstven.
- Zamjera li mi?
- Priaj mi o Aziji, Ao.
- Stanje je normalno, na prvi pogled. U naim kneevinama ekaju
tvoju krunidbu, a Hetiti ne naputaju svoj teritorij.
- Rekao si 'na prvi pogled'.
- Da, to e proitati u svim slubenim izvjetajima.
- Ali, ti ne misli tako...
- Prije oluje uvijek je mirno.
- Popijmo neto!
Ramzes je otiao provjeriti da li su konji zbrinuti; zatim je sjeo s Asom
pod kosu nadstrenicu s pogledom na pustinju. Sluga im donese svjee
pivo.
- Misli li da Hetiti doista ele mir?
Aa je razmiljao pijuckajui ukusan napitak.
- Hetiti su osvajai i ratnici; u njihovom rjeniku, rije 'mir' pjesnika je
slika bez stvarnog znaenja.
- Ukratko, lau da ele mir.
- Nadaju se da e ti, kao mladi kralj s pacifistikim idealima, zapostaviti
obranu zemlje i postupno oslabiti vojsku.
- Kao to je napravio Ehnaton.
- To je vrlo dobar primjer.
- Proizvode li mnogo oruja?
- Vie nego ikad.
- Misli li da je rat neizbjean?
- Diplomat sam, moj posao je da pokuam ukloniti opasnost od rata.
- to namjerava napraviti po tom pitanju?
- Ovoga asa ne mogu ti na to odgovoriti; moje povlas-tice su ograniene,
pa nemam uvid u cijelu situaciju i ne mogu pronai rjeenje.
- Bi li elio odgovorniji poloaj?

- Nije na meni da razmiljam o tome. Ramzes je gledao pustinju.
- Kao dijete, Ao, sanjao sam o tome da postanem faraon, kao moj otac,
zato to sam mislio da je mo najvelianstvenija od svih igara. Kada me je
suoio s divljim bikom, Seti mi je otvorio oi, pa sam jedan san zamijenio
drugim: poelio sam da Seti zauvijek bude uz mene, da bezbrino ivim
pod njegovim okriljem. Ali, dola je smrt i prekinula sve snove. Molio
sam nevidljivo da me potedi, da uini da ne budem kralj, znajui da e mi
dati odgovor, ali ne kroz rije, nego kroz neko djelo. Menelaj me je
pokuao ubiti ba u trenutku kada sam razgovarao s duom svoga oca, a
lav, pas i ef moje osobne garde spasili su mi ivot. Toga sam asa odluio
da vie neu bjeati od sudbine. Odluio sam potovati Setijevu volju.
- Sjea li se kada smo Setau, Mojsije, Ameni, ti i ja razgovarali o
istinskoj moi?
- Ameni ju je ostvario kroz sluenje Egiptu, Mojsije ju je pronaao u
umjetnosti zidanja, Setau u poznavanju zmija, a ti u diplomaciji.
- Istinska mo... Ona e biti u tvojim rukama.
- Ne, Ao, ona e proi kroz mene, usadit e se u moje srce, u moje ruke,
ali e me napustiti ukoliko je ne budem dostojan.
- Podredit e cijeli ivot toj stranoj obvezi... Nije li to previsoka cijena
moi?
- Tako mora biti, vie nije bitno to ja elim.
- Tvoje su rijei zastraujue, Ramzese.
- Nemoj misliti da me nije strah. Ali, vladat u, nastavit u oevo djelo na
kakve god prepreke naiao, da bih jednoga dana svom nasljedniku predao
u ruke mudru, jaku i lijepu zemlju. Hoe li mi pomoi u tome?
- Hou, velianstvo.

Henara su muile crne misli.
Napad na njegovog brata nije uspio; Menelaj je, opsjednut eljom da se
domogne Helene, zaboravio na dogovor da makne Ramzesa. Dobro da mu
je uspjelo uvjeriti brata da nije umijean u napad! Menelaj i njegovi
vojnici su otili, pa nikome nee pasti na pamet da je Henar, ustvari,
ishodite zavjere.
Meutim, Ramzes e se popeti na prijestolje i sam vladati Egiptom... A on,
Henar, Setijev stariji sin, bit e primoran sluati ga, kao neki sluga! Ne,
nee se pomiriti s tim.
Dogovorio je sastanak s posljednjim saveznikom koji mu je preostao, s
ovjekom bliskim Ramzesu i u koga nitko nije sumnjao, s nekim tko e
mu moda pomoi napasti Ramzesa iznutra i podrivati temelje njegove
vladavine.
U etvrti s lonarskom robom nou je bilo ivo; besposliari i kupci tiskali
su se oko tandova kako bi to bolje vidjeli robu zanatlija, vaze raznih
veliina i cijena. Na uglu je stajao nosa vode i nudio prolaznicima svjeu,
ukusnu tekuinu. Upravo na tom mjestu, Aa se, - odjeven u jednostavnu
pregau, i s jednostavnom perikom na glavi, kako se ne bi razlikovao od
drugih ljudi - susreo s Henarom, koji se takoer pobrinuo da se odjene na
nain da ga nitko ne prepozna. Dvojica mukaraca kupili su mjeinu vode
koju su platili groem, kao obini seljani, pa sjeli jedan pored drugog na
oblinji zid.
- Jeste li vidjeli Ramzesa?
- Vie ne polaem raune ministru vanjskih poslova, nego buduem
faraonu osobno.
- to bi to trebalo znaiti?
- Dobio sam promaknue.
- O kakvom se poloaju radi?
- Jo ne znam. Ramzes naveliko razmilja o svojoj buduoj vladavini;
budui da mu je jako stalo do prijateljstva, Mojsiju, Ameniju i meni je
namijenio najvie poloaje.
- Samo vama trojici?
- U njegov najblii krug prijatelja ubraja se i Setau, ali on je toliko
zanesen svojim dragim zmijama da ne eli prihvatiti nikakvu drugu
obvezu.
- Da li je Ramzes vrst u odluci da vlada zemljom?
- Iako je svjestan da je to teak posao za neiskusnog mladia, vrsto je
odluio sjesti na egipatsko prijestolje. Ne gajite nadu da e se predomisliti.
- Je li vam govorio o velikom Amonovom sveeniku?
- Nije.
- Izvrsno; to znai da podcjenjuje njegov utjecaj.
- Stekao sam dojam da se veliki sveenik pribojava kralja.
- Bojao se Setija, ali ne i mladog Ramzesa, potpuno nespremnog da se
suoi s borbom za vlast. to se tie Amenija, ne moemo se niemu nadati:
to prokleto malo piskaralo odano je Ramzesu kao pas gospodaru. S druge
strane, jo uvijek se nadam da u uvjeriti Mojsija da prijee u nae redove.
- Jeste li ve pokuali?
- Da, jedanput, i nije mi polo za rukom, ali neu samo tako odustati. Taj
idov je strastven ovjek i mislim da se njegovi i Ramzesovi stavovi u
nekim pitanjima razilaze. Kada bismo mu obeali ono to eli, moda bi
preao u na tabor.
- Mislim da ste u pravu.
- Moete li utjecati na Mojsija?
- Za sada mislim da ne, ali moda e mi se pruiti prilika u budunosti.
- A na Amenija?
- Izgleda mi nepodmitljiv - priznao je Aa - ali, tko zna? Penjati e se na
drutvenoj ljestvici, potrebe e mu biti sve vee, pa nam se moda ukae
prilika da iskoristimo tu slabost.
- Ne namjeravam ekati da Ramzes uvrsti vlast.
- Ni ja, Henare, ali ipak moramo biti malo strpljivi. Menelajev poraz
pokazao nam je da je dobra strategija nuna.
- Koliko moram ekati?
- Priekajmo da Ramzesa opije mo; omamit e ga sjaj i rasko dvora i
izgubit e svaki smisao za stvarnost. Ide nam u prilog i injenica da u ja
biti jedan od ljudi koji e ga izvjetavati o situaciji u Aziji, a pritom sam
siguran da e on sluati moje savjete.
- Kakvi su vam planovi, Ao?
- elite vladati, zar ne?
- Dostojan sam i sposoban biti faraon.
- Potrebno je, dakle, ili svrgnuti ili ubiti Ramzesa.
- Cilj opravdava sredstva.
- Imamo, dakle, dvije mogunosti: unutarnju zavjeru ili napad izvana. to
se prve mogunosti tie, morali bismo pridobiti brojne utjecajne ljude; u
tom sluaju, vaa uloga bila bi od presudne vanosti. Postoji i druga
mogunost - otkrijmo stvarne namjere Hetita. Mislim da oni naveliko
razmiljaju o sukobu s naom vojskom, to bismo mogli iskoristiti; bilo bi
idealno kad bi sukob uzrokovao Ramzesov pad, ali ne i propast Egipta; u
tom sluaju moramo biti na oprezu, nikako im ne smijemo dozvoliti da
ugroze Egipat, da na elo Dviju Zemalja ne bi doao neki Hetit.
Henar je bio zaprepaten.
- Ne bi li to ipak predstavljalo prevelik rizik?
- Ramzes nije bezazlen protivnik; ako mislite da ete bez tekoa zauzeti
njegovo mjesto, jako grijeite.
- Ukoliko Hetiti pobijede, porobit e Egipat.
- Ne nuno.
- Ne razumijem, je li rije o kakvom udu?
- Ne radi se o udu, nego o klopci u koju e Ramzes upasti, ali na nain
da naa zemlja ne bude izravno umijeana. Ili e poginuti, ili e biti
optuen da je kriv za poraz; u svakom sluaju, nee moi dalje vladati.
Tada na scenu stupate vi i izgledat ete kao spasitelj naroda.
- Vaa pria zvui mi kao san.
- Nisam sklon matanju. Krenut u u akciju im saznam koji mi je poloaj
Ramzes dodijelio. Ukoliko, podrazumijeva se, ne elite odustati od svega.
- Nikada! Ramzes e mi prepustiti prijestolje, iv ili mrtav.
- Ako na pothvat uspije, nadam se da neete biti nezahvalni.
- Moete biti bez brige; zasluili ste postati moja desna ruka.
- Dozvolite mi da izrazim sumnju. Henar je ostao zateen.
- Zar nemate povjerenja u mene?
- Ne, da budem iskren, nemam.
- Ali, kako...?
- Ne pretvarajte se da ste iznenaeni; znam da biste me se odavno rijeili
da nisam bio oprezan. Kako vjerovati ovjeku na vlasti? Kada doete na
prijestolje, jedino to e vas zanimati bit e osobna korist.
- Izuzetno ste nepovjerljivi.
- Ne, samo sam realan. Kada postanete faraon izabrat ete ministre koji
vam trenutno budu odgovarali; moda ete ocijeniti da je pametno
maknuti one koji su vam omoguili da doete na vlast.
Henar se nasmijao.
- Doista ste pametan ovjek, Ao.
- Na mnogobrojnim putovanjima, prouavao sam razna drutva i razliite
ljude i uvidio da svugdje vlada zakon jaeg.
- Svugdje osim u Setijevom Egiptu.
- Seti je mrtav, a Ramzes je ratnik koji jedva eka da se upusti u svoju
prvu bitku. To nam ide u prilog.
- Pretpostavljam da vaa pomo nee biti besplatna.
- Ni vaa pamet nije za podcjenjivanje, Henare.
- Recite mi to traite.
- Moja je obitelj imuna, ali - jesmo li ikada zadovoljni? ovjeku koji
mnogo putuje kao ja izuzetno bi odgovaralo da ima vile u raznim
krajevima zemlje. Volio bih se ponekad odmarati na sjeveru, ponekad na
jugu. Mislim da su mi potrebne tri kue u Delti, dvije u Memphisu, dvije u
Srednjem Egiptu, jo dvije u tebanskom podruju i jedna u Asuanu.
- Traite od mene pravo bogatstvo!
- To je obina sitnica, Henare, u usporedbi s onim to ete zahvaljujui
meni dobiti.
- elite li i drago kamenje i plemenite metale?
- Podrazumijeva se.
- Nisam znao da ste toliko pohlepni, Ao.
- Volim ivjeti na visokoj nozi, volim sjaj i bogatstvo; pretpostavljam da
me vi, strastveni sakuplja dragocjenih vaza, razumijete.
- Razumijem vas, ali traiti tolike kue...
- Bogato dekorirane, da ne zaboravim, pune dragog kamenja i
skupocjenog namjetaja! One e biti moj raj na zemlji, mjesto gdje u
uivati dok ete se vi uspinjati prema prijestolju, stepenicu po stepenicu.
- Kada moram zapoeti zidanje?
- Odmah.
- Ramzes vas jo uvijek nije postavio na novo mjesto.
- Ubrzo u se nai na dobrom poloaju; potaknite me da vam dobro
sluim.
- to elite za poetak?
- Vilu na sjeveroistoku Delte, blizu granice. elim veliko imanje, jezero,
vinograd i revnu poslugu. Moda u tamo provoditi svega nekoliko dana
godinje, ali tada se elim osjeati kao princ.
- Je li to sve?
- Ah, zaboravio sam na ene. Na putovanjima sam navikao uivati;
ispunite mi kuu lijepim i iskusnim enama! Njihovo podrijetlo nije mi
vano.
- Pristajem na sve uvjete.
- Neete poaliti, Henare. Jo neto: nai susreti moraju ostati stroga tajna;
nikome ih ne spominjite. Kad bi Ramzes saznao da se viamo moja bi
karijera zavrila za sva vremena.
- Ne brinite, to nam je u zajednikom interesu.
- Zajedniki interesi jame dugotrajno prijateljstvo; do skorog vienja,
Henare.
Gledajui mladog diplomata kako se udaljava, Henar pomisli kako ga
srea ipak nije napustila. Taj Aa je iznimno sposoban ovjek; prava teta
to e ga se jednog dana morati osloboditi!

Brod velike kraljevske supruge Tuje bio je na elu male flote koja je iz
Memphisa krenula u pravcu Tebe i Doline kraljeva, Setijeve vjene kue.
Nefertari se nije odvajala od Tuje koja je bila zadivljujue mirna unato
velikoj boli. Kraljeva udovica sluila je Nefertari kao primjer:
promatrajui ju, mlada je ena nauila da jedna kraljica mora biti
dostojanstvena ak i u najteim trenucima. S druge strane, Nefertarina
prisutnost pruala je Tuji veliku utjehu; ni jedna ni druga nisu imale
potrebu mnogo razgovarati, ali su bile vrlo bliske.
Za vrijeme putovanja Ramzes je radio.
Ameni je teko podnosio ljetne vruine, ali je ipak strpljivo pokazivao
Ramzesu ogroman broj spisa vezanih za vanjsku politiku, dravnu
sigurnost, narodno zdravlje, javne radove, ekonomiju, odravanje brana i
kanala i mnoga druga, manje ili vie sloena pitanja.
Kad je stekao uvid u svoje budue obveze, Ramzes je shvatio da ga eka
izuzetno teak i opsean posao. Svakako, imat e na raspolaganju veliki
broj slubenika, ali morao se do najmanjih pojedinosti upoznati s
administrativnom hijerarhijom. vrstom rukom e upravljati dravnim
aparatom, da Egipat ne bi zalutao i potonuo poput broda bez kormilara.
Vrijeme nije ilo naruku buduem kralju: im bude okrunjen, od njega e
se oekivati da donosi odluke i da se ponaa kao gospodar Dviju Zemalja.
Kakva ga sudbina oekuje ako uini neku veu pogreku?
Bilo mu je lake istoga asa kad je pomislio na majku, tu dragocjenu
saveznicu koja e mu pomagati da izbjegne mnoge zamke i upoznati ga s
lukavstvima kojima pribjegavaju velikodostojnici da bi sauvali svoj
poloaj. Koliko mu je takvih ve dopuzalo pred noge da bi sauvali svoje
privilegije?
Poslije nekoliko sati napornog rada s neumornim i savjesnim Amenijem,
Ramzes ode na pramac kako bi gledao Nil, tu monu rijeku iz ijih je
valova crpio novu snagu, i uivao u vjetru koji je u sebi krio boanski dah.
U tim posebnim trenucima, Ramzes je imao dojam da mu pripada cijeli
Egipat, od sjevera Delte do nubijskih pustinjskih prostranstava. Hoe li
znati voljeti svoju zemlju onoliko koliko ona to zasluuje?
Ramzes je pozvao na objed svoje poasne goste, Mojsija, Setaua, Au i
Amenija. Tako se cijelo bratstvo koje je u vrijeme studentskih dana u
Kapu, visokoj kolskoj ustanovi u Memphisu, tragalo za znanjem i
istinskom moi, ponovno nalo na okupu. Prijateljski susret za
zajednikim stolom nije odagnao tugu: svi su osjeali daje Setijev odlazak
predstavljao kataklizmu iz koje egipatska zemlja nee izii nepovrijeena.
- Ovaj put - ree Mojsije Ramzesu - tvoji e se snovi doista ostvariti.
- Moja krunidba nije san, ve ogroman teret od kojeg strepim.
- Ti ne zna za strah. - usprotivi se Aa.
- Ja bih na tvom mjestu odustao. - promrmljao je Setau.
- Poloaj faraona ne nosi sa sobom nita lijepo.
- Razmiljao sam o tome, ali to bi ti mislio o sinu koji je izdao oca?
- Mislio bih da je njegov razum pobijedio nad ludilom; to ako Teba bude
i tvoja grobnica?
- eli li time rei da su se neki opet urotili protiv mene?
- Neki... Prije bih rekao cijela vojska ljudi! Zato smo i doli ovamo, da
budemo uz tebe, mi, nekolicina prijatelja koje ima.
- Setau je postao tjelohranitelj. - ree Aa ironino.
- Tko bi rekao?
- Istina, vie volim raditi neto konkretno nego gubiti vrijeme na lijepe
govore.
- Kritizira diplomaciju?
- Diplomacija komplicira ivot koji je u stvari vrlo jednostavan: s jedne
strane postoji dobro, s druge zlo; izmeu
njih nema kompromisa.
- Tvoja vizija je previe jednostavna. - odgovori Aa prezrivo.
- Slaem se sa Setauom. - umijeao se Ameni. - S jedne strane nalaze se
Ramzesovi pristae, a s druge njegovi protivnici.
- to ako su ovi drugi sve brojniji? - pitao je Mojsije.
- To nita ne mijenja na stvari, ostajemo uz Ramzesa.
- ree Ameni.
- Ramzes uskoro vie nee biti na prijatelj, ve egipatski faraon. Vie nas
nee gledati istim oima.
Mojsijeve rijei posadile su sjeme sumnje u sve prisutne; ekali su
Ramzesov odgovor.
- Mojsije je u pravu. Sudbina me je izabrala i neu bjeati od nje; a vi ste
moji prijatelji i raunam na vau pomo.
- to od nas oekuje? - upita ga idov.
- Svatko od nas ve se nalazi na svom ivotnom putu; nadam se da e se
nai putovi susresti i da emo njima zajedno hodati, poradi sree i boljitka
Egipta.
- Zna moju situaciju. - ree mu Setau. - Vraam se zmijama odmah
poslije tvoje krunidbe.
- Znam, ali ipak u te pokuati uvjeriti da mi bude to blie.
- To je unaprijed izgubljena bitka: ispunit u svoj zadatak tjelohranitelja,
toliko od mene; neka Mojsije bude ef gradilita, Ameni ministar, Aa
veleposlanik, a ja se vraam svojim zmijama!
- Dijeli li ti to poloaje umjesto mene? Setau je slegnuo ramenima.
- A da kuamo ovo izvrsno vino koje nam je ponudio regent? - predloio
je Aa.
- Neka bogovi tite Ramzesa, neka mu daju dug i sretan ivot. - nazdravio
je Ameni.
Henar se nije nalazio na regentovom brodu, ve na svojoj raskonoj lai
na kojoj je radilo etrdeset mornara. Budui da je bio ef protokola,
pozvao je brojne uglednike, veinom Ramzesove protivnike. Dok su
uglednici kritizirali regenta, Setijev stariji sin mudro je utio, sluao i u
nekima od njih prepoznavao budue saveznike; prevladavalo je ope
miljenje da su Ramzesova mladost i neiskustvo nepremostivi nedostaci
budueg kralja.
Henar je sa zadovoljstvom zakljuio da je njegov ugled neukaljan i da su
mu ljudi naklonjeni, dok o njegovom bratu, kojeg e jo dugo usporeivati
sa Setijem, nisu imali pretjerano dobro miljenje. Razdor je oigledno
postojao, trebalo ga je proiriti, priekati pogodnu priliku i oslabjeti
mladog faraona.
Henar je posluio goste voem i svjeim pivom; njegova ljubaznost i
umjerenost dopadale su se veini dvorjana, sretnih
to imaju priliku izmijeniti nekoliko rijei s tako uglednom osobom koja
e, nesumnjivo, doi na mjesto koje zasluuje - na mjesto svog mlaeg
brata.
Dok su uzvanici raspravljali, ovjek srednjeg rasta i picaste bradice,
odjeven u tuniku s raznobojnim trakama, ekao je da ga se primi. Djelovao
je skromno, gotovo ponizno, nije mu smetalo to eka.
Henar mu naposljetku dade znak da prie.
ovjek se nakloni s dubokim potovanjem.
-Tko si ti?
- Zovem se Raja; sirijskog sam podrijetla, ali ve dugo radim u Egiptu
kao samostalan trgovac.
- to prodaje?
- Konzervirano meso vrhunske kvalitete i lijepe azijske vaze.
Henar je irom otvorio oi.
- Vaze?
- Da, prine; ja sam jedini ovjek u zemlji koji ima dozvolu za uvoz i
prodaju tih izuzetnih umjetnikih predmeta.
- Je li ti poznato da skupljam rijetke vaze?
- Da, nedavno sam to saznao; zato sam vam ih i elio pokazati, u nadi da
e vam se svidjeti.
- Jesu li skupe? - Ovisi.
Ove su rijei zaintrigirale Henara.
- Kakve su cijene?
Raja otvori torbu od grubog platna i izvadi malu, srebrnu vazu s uskim
grlom i ukrasima u obliku palminog lia.
- to mislite o ovoj, prine?
Henar je zanijemio od zadivljenosti; kapljice znoja izbie mu na elu, ruke
su mu postale vlane.
- Pa to je remek-djelo... pravo remek-djelo! Koliko trai?
- Dopustite da ovo bude moj poklon buduem kralju Egipta.
Setijev stariji sin pomisli da ga nije dobro uo.
- Nisam ja budui faraon, ve moj brat, Ramzes... Pogrijeio si, trgovce.
Dakle, reci cijenu.
- Nemam obiaj grijeiti, prine; u mom poslu pogreke se skupo plaaju.
Henar tekom mukom odvoji pogled od prelijepe vaze.
- to mi pokuava rei?
- Pokuavam vam rei da mnogi ne ele da Ramzes postane faraon.
- Ramzes e za nekoliko dana biti okrunjen.
- Moda, ali to ne mora znaiti da e zadugo ostati na prijestolju.
-Tko si ti, Rajo?
- Ja sam ovjek koji vjeruje u vau budunost i eli vas vidjeti na elu
Egipta.
- Kako zna da bih bio dobar kralj?
- Zar niste izrazili elju da unaprijedite trgovinu sa stranim zemljama i da
postanete ekonomski saveznik naj-monijeg naroda u Aziji?
- Misli na... Hetite?
- Dobro ste me razumjeli.
- Ti si, dakle, njihov pijun... Bi li Hetitima bilo drago da doem na
prijestolje?
Raja potvrdna klimne glavom.
- to predlae? - upita Henar, jo zaprepateniji nego kada je, nekoliko
minuta ranije, ugledao lijepu vazu.
- Ramzes je vatren i ratoboran; kao i njegovom ocu, stalo mu je samo do
veliine i nadmoi Egipta. Vi ste, za razliku od njih dvojice, mudar i
umjeren ovjek koji vjeruje u suradnju.
- Ako izdam Egipat, ivot e mi biti u opasnosti, Rajo. Henar je
razmiljao o Tutankamonovoj supruzi koja je osuena na smrt zbog
suradnje s neprijateljima.
- Nije li dolazak na egipatsko prijestolje vrijedan rizika? Henar je zatvorio
oi.

Hetiti... Da, esto je razmiljao o tome da ih iskoristi kako bi pobijedio
Ramzesa, ali to je bila samo ideja i nikada nije ozbiljno razmiljao o tome
da je provede u djelo. A sada je ideja postala tako stvarna, zahvaljujui
bezazlenom trgovcu koji je stajao pred njim.
- Volim svoju zemlju...
- Tko je rekao da je ne volite, prine? Ali vie od svega volite mo. A
stei ete ju ukoliko stupite u savez s Hetitima.
- Moram razmisliti.
- Taj luksuz vam, naalost, ne mogu priutiti.
- Trai od mene da ti odmah odgovorim?
- Da, zbog vlastite sigurnosti. Otkrio sam vam tko sam, jer imam
povjerenja u vas.
- to ako odbijem?
Raja mu nije odgovorio; njegov pogled postao je ukoen
i nedokuiv.
Henarova unutarnja borba nije trajala dugo; sudbina
mu je ponudila monog saveznika, na njemu je bilo da dri
uzde, procijeni situaciju i izvue to veu korist, pazei pritom da ne
ugrozi sigurnost Egipta. Svakako, i dalje e koristiti Asu, ali e mu
preutjeti da surauje s najveim neprijateljem Dviju Zemalja.
- Pristajem, Rajo.
Na trgovevu licu pojavi se blagi osmjeh.
- Sad mi je jasno zato vas prati glas pametnog ovjeka. Vidjet emo se
uskoro; nikome nee biti sumnjivo da se viamo budui da u biti jedan
od vaih dobavljaa rijetkih vaza. Molim vas da ovu zadrite, kao
uspomenu na poetak nae suradnje.
Henar je rukom prelazio po dragocjenom predmetu. Smijeila mu se
svijetla budunost.

12
Ramzes se sjeao svakog kamena u Dolini Kraljeva, j neplodnoj Velikoj
preriji' kroz koju ga je proveo otac kada su posjetili grob prvog Ramzesa,
utemeljitelja dinastije, starog vezira kojem je Savjet mudrih naloio da
stvori novu lozu vladara. Poslije samo dvije godine vladavine, Ramzesa I
naslijedio je Seti, kojeg e danas naslijediti njegov sin, Ramzes II.
Stegnuta srca, ne obazirui se na nepodnoljivu ljetnu vruinu zbog koje je
nekoliko nosaa pogrebne opreme palo u nesvijest, Setijev mlai sin
hodao je na elu povorke koja je ispraala mumiju do svog vjenog doma.
Ramzes na trenutak osjeti da mrzi tu prokletu dolinu koja mu je otela oca i
osudila ga na samou; ali mjesto je bilo arobno, odisalo je ivotom,
plijenilo mu duu.
U kamenoj tiini odzvanjao je glas predaka; govorio je o svjetlosti,
preobraaju i preporodu, nametao je potovanje prema nebeskom svijetu u
kojem su se raali svi oblici ivota.
Ramzes je prvi uao u ogroman Setijev grob, najvei i najvii u Dolini;
budui kralj e ukazom zapovjediti da nijedan grob ne smije premaiti
njegov. Nikada se nitko nee mjeriti sa Setijem.
Mumiju je nosilo dvanaest sveenika; Ramzes je, kao sudionik obreda i
pokojnikov nasljednik - zaduen da izgovori magine rijei prilikom
prelaska preminulog faraona u drugi svijet i preporoda u zemlji bogova -
bio odjeven u krzno pantere. Izgledalo je kao da su mone rijei obrednih
tekstova, itanih na sahranama, ive, kao da njihova snaga nee nestati
dokle god postoji vrijeme.
Mumifikatori su obavili posao do savrenstva. Setijevo lice bilo je
spokojno i vedro. Prisutnima se inilo da e svakog trenutka otvoriti oi,
da e progovoriti... U 'zlatnoj prostoriji', gdje Izida svojom udesnom
alkemijom smrtno pretvara u besmrtno, sveenici su zatvorili sarkofag.
- Seti je bio pravedan kralj. - ree Ramzes. - ivio je po Zakonu, svjetlost
ga je voljela, pa na Zapad odlazi iv.
Diljem Egipta brijai su bez predaha brijali mukarce jer je etrdeset dana
alosti prolo. ene su radile frizure, neke same, a neke kod frizera.
No uoi krunidbe, Ramzes i Nefertari meditirali su u hramu Gurnaha,
gdje e se od sada svakodnevno slaviti Setijev ka, kako bi preporoeni
faraon bio prisutan meu ivima za sva vremena. Zatim su otili u
karnaki hram gdje ih je primio veliki sveenik; nije im promaklo da je
karnaki poglavar neobino sluben i suzdran. Poslije skromne veere,
regent i njegova supruga su se povukli u palau koja se nalazila u blizini
zemaljskog prebivalita boga Amona. Odvojeno su meditirali pred
postoljem prijestolja, simbolom iskonskog stratita nastalog iz kozmikog
oceana iz doba hijeroglifa kojima se ispisivalo ime boginje Maat, ime 'one
koja je pravedna i pokazuje pravi put', one koja predstavlja vanvremenski
Zakon, Zakon kojim e se hraniti kraljevski par, da bi njime nahranio i
cijeli egipatski narod.
Ramzes je snano osjeao prisutnost svog oca, imao je dojam da ga Seti
hrabri u tim dugim, munim satima koji su prethodili trenutku kada e se
njegov ivot zauvijek promijeniti. Budui kralj vie nikada nee smjeti
razmiljati o sebi, njegova jedina briga bit e dobrobit egipatskog naroda i
napredak njegove zemlje.
Obuze ga strah, po tko zna koji put.
Poelio je pobjei iz palae, potrati ususret svojoj mladosti, ka lijepoj Izet,
ka uivanju i bezbrinom ivotu; ali, on je bio Setijev nasljednik i
Nefertarin suprug. Morao je prihvatiti injenicu da e sutra postati kralj,
morao je potisnuti strah i preivjeti tu no punu iskuenja.
Nona tmina je ustuknula, rodilo se novo jutro, uskrslo sunce pobijedilo je
udovite tame. Dvojica sveenika, jedan s maskom sokola, drugi s
maskom ibisa, stadoe lijevo i desno od Ramzesa; predstavljali su bogove
Hora, zatitnika kraljeva, i Tota, gospodara hijeroglifa i svete znanosti.
Sveenici su golog regenta polili vodom iz dviju visokih vaza, kako bi ga
oistili od njegovog ljudskog lika. Zatim su ga, da bi mu dali boansko
oblije, od glave do pete namazali kremama koje su mu otvorile
energetske centre i uinile da njegovo opaanje stvarnosti bude drukije
nego kod ostalih ljudi.
Kad je mazanje zavreno, sveenici su prinijeli obrednu odjeu. Obukli su
mu bijelo-zlatnu pregau iji se izgled nije mijenjao jo od drevnih
vremena, a o pojas su mu objesili bikov rep, simbol kraljevske moi.
Mladi se prisjetio susreta s divljim bikom; Seti ga je suoio s opasnom
ivotinjom kako bi iskuao njegovu snagu; danas on postaje utjelovljenje
snage i morat e nauiti njome upravljati.
Sveenici su zatim ukrasili Ramzesov vrat irokom ogrlicom od sedam
niski raznobojnih perli, stavili mu bakarne grivne na miice i zglobove i
obuli mu bijele sandale. Pruili su mu toljagu kojom e unitavati
neprijatelje i rastjerivati tminu i vezali mu oko ela pozlaenu traku koja
se zove sia - 'unutarnji vid'.
- Prihvaa li iskuenje moi? - upita ga Hor.
- Prihvaam.
Hor i Tot su uhvatili Ramzesa za ruke i uveli ga u drugu prostoriju. Na
prijestolju su leale dvije krune. Pored njih je stajao sveenik s maskom
boga Seta, uvara kruna.
Tot se povukao, a Hor i Set se bratski zagrle. Unato neprijateljstvu i
vjenoj borbi, morali su se sjediniti u istom biu, u faraonu.
Hor podie crvenu krunu Donjeg Egipta, koja je sliila sudskoj kapi sa
spiralom na vrhu, i stavi je Ramzesu na glavu; potom Set uze ovalnu
krunu s kuglom - bijelu krunu Gornjeg Egipta - i stavi je pored crvene.
- 'Dva mona' su se ujedinila zbog tebe - izgovori Tot.
- Vlada i ujedinjuje crnu i crvenu zemlju; ti si gospodar trske Juga i
pele Sjevera, ini da obje zemlje bujaju.
- Jedino ti moe sjediniti dvije krune. - ree mu Set.
- Munje koje one u sebi nose saiu podlace.
Hor prui faraonu dva ezla: prvi, Vjetina moi', sluio je za
blagoslivljanje prinosa, a drugi, 'magija', predstavljao je pastirski tap koji
e mu pomagati odrati svoj narod u slozi.
- Doao je trenutak da se prikae u svojoj slavi. ree Tot sveanim
tonom.
Tri boanstva praena faraonom izau iz tajnih prostorija i krenue ka
velikom dvoritu pod vedrim nebom gdje su ih ekali svi ugledni Egipani
koji su imali tu sreu da budu pozvani na krunidbu.
Na natkrivenoj bini nalazilo se prijestolje od pozlaenog drveta, skromno i
vrlo jednostavnih linija.
Ramzes je poznavao prijestolje na kojem je Seti sjedio prilikom slubenih
ceremonija.
Vidjevi da je Ramzes zbunjen, Tuja mu se priblii tri koraka i pokloni mu
se.
- Neka nas Vae velianstvo obasja kao svjetlost jednog novog sunca i
zauzme svoje mjesto na prijestolju ivih.
Gesta faraonove udovice, njegove voljene majke koju e potovati dok
bude ivio, duboko ga je ganula.
- Predajem ti oporuku bogova koju ti je namijenio Seti. ree sveanim
glasom. - Dobiva ju od Setija, kao to e ju tvoj nasljednik dobiti od tebe.
Tuja je pruila Ramzesu konu futrolu s papirusom, oporukom koju je u
osvit civilizacije svojom rukom zapisao Tot, proglaavajui faraona
vladarom Egipta.
- Evo tvojih pet imena: - produi kraljica majka jasnim i ozbiljnim glasom
- Moni bik, miljenik Zakona; Zatitnik Egipta od kojeg drhte strane
zemlje; Nepobjedivi ratnik koji slavno pobjeuje; Onaj kojeg je izabrala
Svjetlost jer je Zakon moan; Sin svjetlosti, Ramzes.
Tujine su rijei ostavile snaan dojam na sve nazone; dvoritem je
vladala sveana tiina. ak je i Henar, zaboravivi svoje nakane i zavist,
dopustio da ga ponesu ti arobni trenuci.
- Dvjema Zemljama vlada kraljevski par. - nastavila je Tuja. - Prii,
Nefertari, stani pored kralja, ti koja postaje velika kraljevska supruga i
kraljica Egipta.
Ramzes je bio toliko zaslijepljen ljepotom mlade ene da je poelio priviti
ju uz grudi usred ovog sveanog obreda. Nefertari je nosila dugu lanenu
haljinu, vrat joj je krasila zlatna ogrlica, ui naunice od ametista, a ruke i
noge grivne od jaspisa. Gledajui svog kralja, izgovorila je drevne rijei:
- Vidim Hora i Seta ujedinjene u tvom biu. Slavim tvoje ime, faraone, ti
si juer, danas i sutra. ivim od tvojih rijei, ivim da bih od tebe
odagnala svako zlo i opasnost.
- Ti si vladarica Egipta i svih njegovih zemalja, ti koja si beskrajno njena,
ti koja si miljenica bogova, ti koja si majka i supruga boga, ti koju volim.
Ramzes stavi Nefertari na glavu krunu s dva duga pera, simbol velike
kraljevske supruge s kojom e faraon dijeliti svoju mo.
Na nebu se pojavio sokol, niotkuda, kao da se stvorio iz samog sunca; tada
stane kruiti iznad glava kraljevskog para, kao da vreba plijen; odjednom
se usmjeri ka Ramzesu, tako brzo da nijedan strijelac nije stigao napeti luk.

Dvoritem su se razlijegali uzvici zaprepatenja kada je grabljivica sletjela
na faraonovo rame.
Setijev sin se nije pomakao; Nefertari ga je mirno promatrala.
Nekoliko dugih trenutaka prisutni su nijemo zurili u ovaj udesni prizor, u
sjedinjenje sokola Hora, zatitnika kraljevstva, i ovjeka kojeg je odabrao
da vlada Egiptom.
Zatim ptica zalepra krilima i poletje ka suncu, silna i spokojna.
Tog dvadeset sedmog dana treeg ljetnog mjeseca, Ramzes je, praen
oduevljenim povicima podanika, postao faraon.
Ramzes je morao prionuti na posao odmah po ^okonanju sveanosti.
Glavni nadstojnik Kue Faraona proveo ga je kroz njegov tebanski dvor
koji se sastojao od javnog dijela i privatnih odaja. Ramzes je obiao
dvoranu za prijeme sa stupovima u obliku lotosovog cvijea, trske,
papirusa, riba i ptica, pisarski ured, malu salu za privatne posjete, balkon
sa kojeg e pozdravljati narod, blagovaonicu s velikim stolom ukraenim
koarama s voem i buketima cvijea, spavau sobu s krevetom
prekrivenim arenim jastucima, poploanu kupaonicu!

'? Po iroko prihvaenoj pretpostavci, Ramzes je okrunjen u lipnja 1279 pr.
n. e.

Glavni nadstojnik je potom upoznao novog vladara Dviju Zemalja sa
stanarima Kue, sa sveenicima zaduenima za tajne obrede, s pisarima
Kue ivota, s lijenicima, s komornikom koji se brinuo o privatnim
odajama, sa efom slube zaduene za kraljevsku prepisku, s upravnicima
Riznice, itnice i staja i s mnogim drugim slubenicima koji su jedva
ekali da upoznaju i pozdrave novog faraona.
- A sada mi dozvolite da vam predstavim... Ramzes je ustao.
- Dosta za danas.
Nadstojnik se pobunio. - Vae velianstvo! Pa eka vas toliko vanih
linosti...
- Vanijih od mene?
- Oprostite mi, nisam vas elio...

- elim razgledati kuhinju.
- elite u kuhinju?! Pa nije vam tamo mjesto!
- Zna bolje od mene gdje bih trebao biti?
- Oprostite, ja...
- Prestani mi se ve jednom ispriavati! Radije mi reci zato me vezir i
veliki Amonov sveenik nisu doli pozdraviti.
- Ne znam, Velianstvo, to zaista nije moj posao.
- Idemo u kuhinju.
Mesari, proizvoai konzerviranih proizvoda, pekari, slastiari, pivari...
Rome je vladao cijelom vojskom tatih strunjaka, ljubomornih ljudi koji
su se neprestano hvalisali svojim povlasticama i svaali jedni s drugima,
as oko broja radnih sati as oko slobodnih dana. Romea, debeljukastog,
pomalo tromog veseljaka okruglih obraza, nisu brinuli trostruki podbradak
ni debljina s kojom e se ve boriti kada ode u mirovinu. Za sada je bio
zadovoljan time to vrstom rukom upravlja svojom vojskom, to najbolje
u kraljevstvu priprema ukusna jela i uspjeno rjeava svakodnevne
trzavice. Zahtijevao je da kuhinjske prostorije budu savreno iste, da
namirnice budu svjee, a specijalitete je uvijek probao prije nego to ih
poslui dvorskim dostojanstvenicima; ef kuhinje je zahtijevao da u
svakom trenutku sve bude savreno, bili kralj i njegova klika u Tebi ili ne.
Ugledavi dvorskog nadstojnika u pratnji miiavog mladia odjevenog u
jednostavnu, blistavo bijelu pregau, Rome pomisli da ga oekuje jo
jedna dosadna prepirka. Taj prokleti, nepodnoljivo naduti slubenik opet
mu dovodi nekakvog nesposobnog mangupa; obitelj tog mladia
nesumnjivo mu je dala lijep iznos da bi ga uvjerila da ga zaposli kao
kuhinjskog pomonika.
- Pozdravljam te, Rome! Dovodim ti...
- Znam ja koga mi dovodi.
- U tom sluaju, pokloni se kako dolikuje.

ef kuhinje stavi ruke na bokove i prasnu u smijeh.
- Ja da se poklonim pred tim tvojim mangupom? Da vidimo prvo kako
pere sue!
Nadstojnik je pocrvenio, pa se okrenuo kralju, sav zbunjen.
- Oprostite, on...
- Znam i sam govoriti. - prekinuo ga je Ramzes. - A ti, zna li ti kuhati?
- Tko si ti da sumnja u moju vjetinu kuhanja?
- Ja sam Ramzes, egipatski faraon.
Rome je bio skamenjen; shvatio je daje njegova karijera zavrena.
Mirno je skinuo konu pregau i odloio ju na niski stol. Uvrijedio je
kralja, to je bio izuzetno teak prijestup; sigurno e ga izvesti pred
vezirov sud i strogo kazniti.
- to si pripremio za ruak?
- Pe... peene prepelice, grgea s Nila u aromatinom bilju, pire od
smokava i kola s medom.
- Zvui primamljivo, ali ne znai da je i ukusno. Rome je planuo.
- Zar sumnjate, Vae velianstvo? Moj ugled...
- Ne zanima me ugled. Da probam te tvoje specija-litete.
- Odmah u dati pripremi stol u dvorskoj blagovaonici.

- ree nadstojnik susretljivo.
- Nema potrebe, ovdje u ruati.
Kralj je s uitkom jeo, dok ga je nadstojnik zabrinuto promatrao.
- Ovo je uistinu vrhunski pripremljeno. - zakljuio je.
- Kako se zove, kuhare?

- Rome, Vae velianstvo.
- Rome, to znai 'ovjek'... Dostojan si imena koje nosi. Proglaavam te
nadstojnikom dvora, peharnikom i efom svih kraljevskih kuhinja. Poi sa
mnom, da malo porazgovaramo.
Bivi nadstojnik je zamuckivao.
- A... a ja, Vae velianstvo?
- Ne podnosim nesposobne i udvorne ljude; perai suda uvijek su potrebni,
mislim da je to pravi posao za tebe.
Kralj i Rome se uputie ka trijemu.
- Primat e naredbe od mog osobnog tajnika Amenija; ne dozvoli da te
njegov izgled prevari, ispod maske slabanog i utljivog ovjeka krije se
neumoran radnik. Osim toga, imam tu ast da mi on bude prijatelj.
- Izgleda mi se da u imati velike odgovornosti, za jednog obinog kuhara.
- Otac me je nauio da procjenjujem ljude po instinktu; ako nisam u pravu,
tim gore po mene. Ljudi od povjerenja vie su mi nego potrebni. Poznaje
li dobro dvor?
- Da budem iskren...
- Budi iskren, ivcira me okolianje.
- Dvor Vaeg velianstva zborno je mjesto najambi-cioznijih ljudi
kraljevstva i stjecite najveih laskavaca; bojali su se vaeg oca, pa su se
skrivali za njegovog ivota. Sad kada je on mrtav, izmiljeli su iz svojih
jazbina, poput pustinjskog cvijea poslije olujne kie.
- to oekuju?
- Nadaju se da e se s vremenom pokazati da niste spo-sobni vladati
zemljom.
- Ako si sa mnom, zahtijevam da bude potpuno iskren.
- Mislite da sam sposoban za to?
- Dobrog kuhara ne treba podcjenjivati; ako je darovit, mnogi mu
pokuavaju ukrasti recepte, kuhinja mu je uvijek puna raznih ljudi, a on u
tom mnotvu zna prepoznati opasnog neprijatelja kao to meu
namirnicama prepoznaje nagnjilo povre. Tko se najglasnije buni protiv
mene?
- Na dvoru vas gotovo svi mrze, Velianstvo; misle da niste dostojni
naslijediti Setija. Smatraju da ste na prijestolju privremeno, da ete vladati
samo dok se ne pojavi netko bolji.
- Hoe li, bez obzira na to, prihvatiti i napustiti tebansku kuhinju da bi
se brinuo o memfikom dvoru?
Rome se nasmijao.
- Kada bih se zadovoljio time da ostanem u Tebi i pripremam ukusna jela,
bio bih miran i bezbrian. Ali, takav
ivot ima i svojih loih strana... Da, prihvaam va prijedlog, ali...
- Reci slobodno.
- S dunim potovanjem, Vae velianstvo, nemate nikakvih izgleda da
opstanete na prijestolju.
- Zato si toliki pesimist?
- Zato to je Vae velianstvo mlado i neiskusno, zato to nema namjeru
pokoravati se volji velikog Amonovog sveenika i vlastohlepnih ministara.
A ne moete se boriti protiv njih, previe su jaki.
- Zar ne zna kolika je mo jednog faraona?
?- Ne znam, iskreno reeno, ali mislim da je to unaprijed izgubljena bitka.
Kako se jedan ovjek moe boriti sam protiv svih?
- Zar ne zna da je faraon snaan poput divljeg bika?
- ak ni divlji bik ne moe pomicati planine.
- Ako sam te dobro razumio, savjetuje mi da se odreknem prijestolja na
koje sam se tek popeo.
- Ako se odreknete vlasti i prepustite je iskusnim ljudima, nitko vam to
nee zamjeriti.
- ak ni ti?
- Ja sam samo najbolji kuhar u kraljevstvu, moje milje-nje je nevano.
- Nisi li postao dvorski nadstojnik?
- Ako vam dam jedan savjet, Velianstvo, hoete li ga posluati?
- Ovisno o savjetu.
- Nikada ne prihvaajte loe pivo i osrednje meso; to e biti poetak vae
propasti. Oslobodite me mojih dosadanjih dunosti i dopustite mi da
preuredim vau administraciju.
Ramzes se nije prevario. Rome je bio ovjek kakav mu je bio potreban.
Odahnuo je i krenuo ka dvorskom vrtu.

Nefertari je tekom mukom zadrala suze. Njene slutnje su se obistinile.
eljela je voditi miran ivot u razmiljanju i duhovnom napredovanju, a
nala se usred stihijske bujice. Morala se odvojiti od Ramzesa odmah
nakon krunidbe, kako bi se upoznala s dunostima velike kraljevske
supruge, te posjetila hramove i tkalake radionice kojima e od sada
upravljati.
Tuja je upoznala Nefertari s upravnicima kraljiinih posjeda, s
nadzornicima harema u kojima su se kolovale djevojke, s pisarima koji e
voditi njene knjige, s poreznicima, sveenicima i sveenicama koji e u
njeno ime obavljati obrede 'boanske supruge' da bi stvaralaka energija
uvijek bila prisutna na zemlji.
Nefertari nekoliko dana nije imala vremena za predah, vodili su je s
jednog mjesta na drugo; morala je upoznati na stotine osoba, svakom
uputiti nekoliko rijei, pazei, pritom, da prikrije umor i da neprestano
bude nasmijana.
Svakog jutra kraljicu su posjeivale frizerka, minkerka, manikerka i
pedikerka; njena ljupkost za dobrobit Egipta bila je vana gotovo koliko i
Ramzesova snaga. Nosila je elegantnu lanenu haljinu stegnutu crvenim
pojasom; bila je doista najljepa kraljica na svijetu.
Mlada ena sjedne na niski krevet, potpuno iscrpljena. Nije imala snage
spustiti se na sveanu veeru na kojoj je trebala primiti na poklon vaze s
miriljavim mastima.
Njena Tujina prilika pojavila se na vratima polumrane sobe.
- Jesi li bolesna, Nefertari?
- Nemam vie snage.

Setijeva udovica sjedne na rub kreveta, njeno uhvati desnu ruku mlade
ene i poloi ju meu svoje ruke.
- Znam kako ti je, prola sam iste muke; za tvoju iscrpljenost postoje dva
lijeka: prvi je okrepljujui napitak, a drugi, daleko djelotvorniji,
Ramzesova je privlanost koju je naslijedio od svog oca.
- Neu biti dobra kraljica.
- Voli Ramzesa?
- Vie nego sebe samu.
- Onda ne brini, nee ga razoarati. Izabrao je enu dostojnu da bude
kraljica, enu koja e biti sposobna stati uz njega i pruiti mu podrku u
njegovoj borbi.
- A, ako je pogrijeio kad me je izabrao?
- Nije pogrijeio. Misli li da se meni nikada nije dogodilo da sam bila
umorna i maloduna? To to se zahtijeva od velike kraljevske supruge
nadilazi snagu svake ene. Tako je uvijek bilo, tako i treba biti.
- Jeste li ikada poeljeli odustati?
- Da, sto puta na dan, na poetku; preklinjala sam Setija da izabere neku
novu kraljicu, a mene da zadri uza sebe kao drugu suprugu. Uvijek sam
dobivala isti odgovor: uzimao me je u krilo i tjeio, ne oslobaajui me ni
jedne jedine obveze.
- to ako ne opravdam povjerenje koje mi je Ramzes ukazao?
- Lijepo je to si postavlja to pitanje, a na meni je da ti odgovorim.
Nefertari je uznemireno gledala u kraljicu. Tujin pogled bio je spokojan.
- Osuena si na to da vlada, Nefertari; nemoj se boriti protiv sudbine.
Ameni i Rome preuredili su tebansku administraciju za manje od tri dana,
slijedei Ramzesove upute; mladi kralj se sastao s mnogobrojnim
slubenicima, visokim i niim, poevi od gradonaelnika Tebe pa sve do
nadzornika skele. Budui da je Seti gotovo neprekidno boravio na sjeveru,
veliki junjaki grad vodio je sve autonomniju politiku; vlast velikog
Amonovog sveenika sve je vie rasla, da bi se, na kraju, njegovi ukazi i
odluke potovali vie od kraljevih. Ramzes je, zahvaljujui mnogobrojnim
razgovorima s raznim slubenicima, postao svjestan ozbiljnosti situacije;
ako nita ne poduzme, Gornji i Donji Egipat e, prije ili kasnije, postati
odvojene drave, a ta e podjela dovesti zemlju do propasti.
Mravi Ameni i bucmasti Rome, obojica imuna na laskanja i molbe
dvorjana, suraivali su iznenaujue dobro; bili su vrlo razliiti, pa su se
dopunjavali, bili su odani Ramzesu i duboko su vjerovali u njega. Uz
kraljevo odobrenje, postavili su mnoge nove ljude na visoke poloaje, i
time potresli umalu hijerarhiju.
Petnaest dana nakon krunidbe cijela Teba govorila je o kralju. Jedni su
govorili da je nesposoban, drugi da ga zanimaju samo lov i uivanje; za to
vrijeme, Ramzes je marljivo radio na dvoru, sastajao se s raznim ljudima,
donosio odluke i ubrzo se pokazalo daje naslijedio Setijevo kraljevsko
dranje i snagu.
Ramzes je ekao reakcije.
Reakcija nije bilo. Teba je utjela, zaprepatena. Kralj je pozvao vezira,
prvog ministra kraljevstva. Ovaj mu se ponizno zakleo na odanost, te
zapisao Ramzesove naredbe, uvjerivi ga da e ih uvijek revno provoditi.
Ramzes nije dijelio Amenijev mladenaki zanos niti Romeovo
zadovoljstvo. Njegovi neprijatelji su, dodue, bili iznenaeni, uvidjeli su
da su ga podcijenili, ali je znao da se oni nee lako predati, da e priekati
pogodan trenutak da ga ponovno napadnu. Kralja su uasavale te tajne
zavjere, elio se susresti s neistomiljenicima, otvoreno se sukobiti s njima,
ali znao je da su to samo mladenake elje.
Mladi kralj je, kao i svakog dana pred zalazak sunca, etao dvorskim
vrtom gdje je dvadesetak vrtlara zalijevalo cvjetne lijehe i drvee. S lijeve
strane hodao je uz njega Noobdija, ponosan na svoju draesnu ogrlicu od
razliaka, dok ga je s desne strane gracioznim hodom pratio Krvnik,
njegov ogromni lav. Pod sjenicom, u blizini vrata to vode u vrt, sjedio je
Sard Seramana, ef osobne strae Njegovog velianstva, spreman djelovati
ukoliko bi primijetio bilo kakvu opasnost.
Ramzes je jako volio sikomore, narove, smokve i perseje; drvee je
predstavljalo odmor za duu i davalo je vrtu rajski izgled. arko je elio da
njegov Egipat podsjea na ovu mirnu luku gdje su razliite vrste ivjele u
srei i harmoniji.
Te veeri Ramzes je posadio mladu sikomoru, okruio ju je zemljom i
paljivo je zalio.
- Vae velianstvo mora priekati petnaest minuta; a zatim vrlo polako
zaliti mladicu jo jednim vrem vode.
Ramzes se okrenuo i ugledao vrtlara neodreenih godina; primijetio je da
na vratu ima oiljak od velikog ira koji je vjerojatno dobio od noenja
motke s tekim zemljanim posudama na oba kraja.
- Pametan savjet. - priznao je Ramzes. - Kako se zove?
- Neem.
- 'Blagi'... Jesi li oenjen?
- Oenjen sam s ovim vrtom, drveem, cvijeem; oni su moja obitelj, moji
preci i potomci. Sikomora koju ste zasadili nadivjet e vas ak i ukoliko
poivite sto deset godina, poput mudraca.
- Sumnja da u toliko poivjeti? - upita Ramzes s osmjehom.
- Teko je biti kralj i u isto vrijeme ostati mudar; ljudi su izopaeni i
lukavi.
- I ti pripada vrsti koju toliko mrzi; misli da si bolji od drugih?
- Ne bih to smio rei, Vae velianstvo.
- Obuava li mlade vrtlare?
- Ne, to nije moj posao; mlade obuava nadstojnik vrta.
- Je li on bolji vrtlar od tebe?
- Tko zna? Ovdje ga nikada nema.
- Misli li da u Egiptu ima dovoljno drvea?
- Drvea nikada ne moe biti dovoljno.
- Slaem se.
- Ne postoji nita to bi se moglo usporediti s drvetom.
- nastavio je vrtlar. - Dok je ivo, prua nam hlad, cvjetove i voe; kada
umre koristimo njegovo stablo. Zahvaljujui njemu jedemo i gradimo, a
kada sjedimo u hladu to ga prua i uivamo u blagom sjevercu,
otkrivamo pravu sreu. Sanjam o zemlji drvea gdje bi jedini stanovnici
bili ptice i uskrsli.

- Namjeravam posaditi brojne mladice diljem zemlje.
- ree mu Ramzes. - Ni najzabaenijem egipatskom selu ne smije biti
uskraen ugodan hlad. Tu e se narod sastajati, stari e mladima
pripovijedati prie iz davnih vremena.
- Neka vas bogovi tite, Vae velianstvo; ne postoji nita mudrije to
jedan kralj moe napraviti.
- Bi li mi pomogao u mojoj nakani?
- Ali, ja sam samo...
- Uredi Ministarstva poljoprivrede puni su obrazovanih i sposobnih pisara,
ali meni je potreban netko tko voli prirodu, tko ju osjea i razumije njene
tajne.
- Ja sam samo vrtlar, Vae velianstvo, obian...
- Bit e izvrstan ministar poljoprivrede. Doi sutra na dvor i trai
Amenija; on e biti obavijeten o tvom novom poloaju i u prvo e ti
vrijeme pomagati.
Ramzes se udaljio, ostavivi iza sebe zaprepatenog Neema. Kralj
odjednom opazi jednu vitku, svjetlu priliku kako stoji u dnu vrta, izmeu
dvije smokve. Da li je ovo arobno mjesto posjetila neka boginja?
Priblii joj se brzim korakom.
Blage zrake zalazeeg sunca milovale su crnu kosu i dugu, bijelu haljinu.
Kako je jedna ena mogla biti toliko lijepa, istovremeno toliko
nepristupana i zavodljiva?
Nefertari...
ena mu potra ususret i baci mu se u zagrljaj.
- Uspjela sam nakratko pobjei. - priznala mu je. - Tvoja je majka
pristala umjesto mene otii na koncert. Jesi li me zaboravio?
- Tvoja usta su latice lotosa, tvoje usne izgovaraju aro-lije, pa ipak ih
elim uutkati poljupcima.
Ljubili su se mladenakim arom i ubrzo poeljeli postati jedno bie.
- Ja sam divlja ptica koja upada u zamku, zarobljen sam u tvojoj kosi,
otkriva mi vrt s tisuu i jednim cvijetom iji me miris opija.
Nefertari rasplete kosu, a Ramzes spusti naramenice njene lanene haljine.
Njihova tijela se sjedinie u toploj, mirnoj noi punoj mirisa.
Prve zrake sunca probudile su Ramzesa; on pomiluje po leima jo
uspavanu Nefertari i poljubi je u vrat. Ne otvarajui oi, ona ga zagrli i
privue k sebi njegovo snano tijelo.
- Sretna sam.
- Ti si ista srea, Nefertari.
- Ne razdvajajmo se vie nikada na toliko dugo.
- Nemamo izbora, ni ti ni ja.
- Hoe li od sada dunosti upravljati naim ivotima? Ramzes ju je vrsto
zagrlio.
- Ne odgovara mi na pitanje...

- I sama zna odgovor, Nefertari. Ti si velika kraljevska supruga, ja sam
faraon, to je naa stvarnost od koje ne moemo pobjei ni u najsmionijim
snovima.
Ramzes je ustao i otiao do prozora; promatrao je ozelenjelu tebansku
provinciju.
- Volim te, Nefertari, ali ja sam suprug zemlje egipatske. Ovu zemlju
moram uiniti plodnom i naprednom; moram pohitati k njoj svaki put kada
me pozove.
- Ima mnogo posla?
- Mislio sam da u vladati mirnom zemljom, zaboravivi da u njoj ive
ljudi. A ljudi su u stanju da za nekoliko nedjela zaborave na zakon Maat i
unite djelo mog oca i njegovih predaka; mir je najkrhkije blago. Ako ne
budem oprezan, mrane sile zla zavladat e Egiptom.
Gola Nefertari ustade iz kreveta; prila je Ramzesu i
zagrlila ga. Privivi njeno toplo, mirisno tijelo uz svoje, osjetio je svu
dubinu njihove povezanosti.
Netko je nervozno zakucao na vrata; ona se potom naglo otvorie i u sobu
upade razbarueni Ameni koji hitro okrene glavu kad ugleda obnaenu
kraljicu.
- Stvar je ozbiljna, Ramzese, vrlo ozbiljna!
- Toliko ozbiljna da mi dosauje ovako rano?
- Poi sa mnom, pouri!
- Smijem li se barem umiti i dorukovati?
- Ne, kreemo iz ovih stopa.
Kada je vidio da je obino vrlo hladnokrvni Ameni izvan sebe, Ramzes je
znao da je posrijedi neto krupno.
Kralj je sam upravljao dvokolicom, dok su ga u drugoj pratili Seramana i
jedan strijelac. Premda nije volio brzu vonju, Ameniju je ovog puta bilo
drago to Ramzes tjera konje da jure poput vjetra. Zaustavili su se pred
jednima od vrata karnakog bedema i sili s kola; Ameni ga je odveo do
stele s ukazom, isklesanim hijeroglifima koje je svaki imalo pismen
prolaznik mogao deifrirati.
- Pogledaj, - pokaza mu Ameni - pogledaj trei red! Znak sastavljen od
koe triju ivotinja koji je predstavljao pojam roenja, dok je u kontekstu
oznaavao da je Ramzes 'Sin' svjetlosti, bio je pogreno isklesan. Natpis je
vrijeao tajnu faraonovog bia i osporavao njegovu zatitniku magiju.
- Provjerio sam; - dodao je Ameni uasnuto - ista pogreka napravljena je
na svim podnojima statua i na svim stelama. Namjerno su to napravili,
Ramzese!
- Tko je to napravio?
- Veliki Amonov sveenik i njegovi klesari; klesanje ukaza koji
proglaava tvoju krunidbu njihov je posao! Kada sam vidio to su
napravili, pomislio sam da ne vidim dobro!
Iako sr teksta nije bila izmijenjena, stvar je bila vrlo ozbiljna.
- Pozovi klesare i zapovjedi im da isprave greku.
- Zar ih nee izvesti pred sud?
- Oni su samo izvrili naredbu.
- Veliki Amonov sveenik je bolestan; zato nije mogao doi i pozdraviti te.
- Ima li nekakav dokaz protiv tog velikodostojnika?
- Pa, oigledno je da je kriv!
- uvaj se oiglednosti, Ameni.
- Zar e proi nekanjeno? Koliko god da je bogat i moan, on je ipak
tvoj sluga!
- Sastavi detaljan izvjetaj o njegovoj imovini.

Rome se nije mogao poaliti na svoja nova zaduenja. Nakon to je
izabrao nekoliko vrijednih i savjesnih ljudi i postavio ih za higijeniare
dvora, pobrinuo se za kraljevski zvjerinjak - tri make, dvije gazele, hijenu
i dva siva drala.
Jedna mu je ivotinja zadavala strane probleme. Noobdija, uti faraonov
pas, imao je lou naviku: lovio je ribe iz kraljevskog ribnjaka; Romeu su
ruke bile vezane jer se taj svakodnevni prizor odvijao pod zatitnikim
pogledom Ramzesovog lava. Rano ujutro, Rome i Ameni prenijeli su
ogroman koveg s papirusima. Odakle je samo mali, suhonjavi pisar, koji
je malo jeo i spavao svega tri-etiri sata dnevno, crpio toliku snagu? Taj
neumorni radnik provodio je najvei dio vremena u kancelariji, zatrpan
spisima.
Ameni i Ramzes prionuli su na posao, dok je Rome krenuo u dnevnu
inspekciju dvorskih kuhinja; drao je da o kvaliteti hrane ovisi faraonovo
zdravlje, a samim tim i zdravlje cijelog Egipta.
Ameni je odmotao nekoliko papirusa.
- Evo rezultata moje istrage. - ree pomalo ponosno.
- Jesi li se namuio?
- Pa i jesam, ustvari. Slubenicima karnakag hrama nije se dopao moj
posjeta, niti su im se svidjela pitanja koja sam im postavio, ali se nisu
usudili sprijeiti me da provjerim jesu li govorili istinu.
- Je li Karnak doista bajoslovno bogat?
- Je. Ima osamdeset tisua zaposlenih, etrdeset i est gradilita u
karnakim provincijama, etiri stotine i pedeset vrtova, vonjaka i
vinograda, etiristo dvadeset tisua grla stoke, devedeset brodova i
ezdeset i pet veih ili manjih aglomeracija, izravno podinjenih
najveem egipatskom svetitu. Veliki Amonov sveenik vlada pravom
vojskom pisara i seljaka. Treba rei jo neto: popisao sam imovinu
cjelokupnog sveenstva i zakljuio da Amonovi sveenici posjeduju est
milijuna grla goveda, est milijuna koza, dvanaest milijuna f
magaraca, osam milijuna mazgi i nekoliko milijuna peradi.
- Amon je bog pobjede i zatitnik egipatskog carstva.
- Slaem se, ali njegovi sveenici samo su ljudska bia i svatko tko
upravlja tolikim bogatstvom, prije ili kasnije, podlegne iskuenju. Nisam
stigao produbiti istragu, ali sam vrlo zabrinut dosadanjim rezultatima.
- to te tono zabrinjava?
- Tebanski velikodostojnici s nestrpljenjem ekaju da se kraljevski par
vrati na Sjever; drugim rijeima, Tvoje veli-anstvo im smeta jer kvari
njihovu uobiajenu igru. Od tebe se oekuje da obogati Karnak i da ga
pusti da se razvija kao drava u dravi; na kraju e se veliki Amonov
sveenik proglasiti kraljem Juga i odcijepiti.
- To bi znailo kraj Egipta, Ameni.
- I duboku nesreu za n'arod.
- Potrebni su nam vrsti dokazi. Ako uem u sukob s velikim Amonovim
sveenikom, nemam pravo na pogreku.
- Prepusti to meni.
Seramana nije imao mira. Menelajev neuspjeli atentat u Memphisu otvorio
mu je oi, znao je da je Ramzes u opasnosti. Barbari su, istina, napustili
Egipat, ali je ipak bio zabrinut.
Bez prestanka je obilazio svaki kutak tebanskog dvora koji je smatrao
osjetljivom zonom, vojnu i policijsku etvrt, vojarnu elitnih jedinica. Ako
doe do pobune, nesumnjivo e krenuti odatle. Sard se, jo od gusarskih
dana, oslanjao samo na svoj instinkt; uvijek je bio na oprezu, bilo da pred
njim stoji visoki asnik ili obian vojnik. Koliko mu se puta ve dogodilo
da je izbjegao udarac nekog tobonjeg prijatelja samo zato to je udario
prvi?
Unato divovskoj grai, Seramana je bio okretan poput make; znao se
prikrasti i promatrati, a da pritom ne bude vien, kao i neprimjetno sluati
tue razgovore. Uvijek je nosio metalni oklop, ak i po najveoj vruini; o
pojasu je nosio bode i ma. Bio je svjestan da mu kovravi zalisci i
brkovi daju zastraujui izgled i znao je to iskoristiti.
asnici plaenike vojske, koji su veinom potjecali iz imunih obitelji,
mrzili su Sarda i s gorinom se pitali zato je Ramzes povjerio mjesto efa
svoje privatne garde tom grubijanu. Seramana se nije obazirao na zle
jezike; nije elio biti voljen, bio je ratnik spreman sluiti dobrom
vojskovoi. A Ramzes je bio dobar vojskovoa, kapetan ogromnog broda
koji je plovio opasnim, nemirnim vodama. Sardinski gusar neoekivano se
naao na vanom poloaju i vrsto je odluio na njemu i ostati. ivio je u
raskonoj vili, okruen rasnim Egipankama jedrih grudi, ali to mu nije
bilo dovoljno. Da li postoji neto velianstvenije od otvorene, krvave
borbe u kojoj ovjek moe dokazati svoju pravu vrijednost?
Dvorska se straa smjenjivala prvog, jedanaestog i dvadeset i prvog dana u
mjesecu. Vojnici su dobivali vino, meso, kolae i plau u itaricama.
Prilikom svake smjene, Seramana je paljivo promatrao ljude, da bi ih
potom rasporedio na odgovarajua mjesta. Bio je vrlo strog, svako
oputanje i nedostatak stege kanjavao je batinanjem i otputanjem.
Sard je polako etao pored vojnika poredanih u vrstu.
Uinilo mu se da je mladi plave kose nervozan, pa stane pored njega.
- Odakle si?
- Iz jednog sela u Delti, zapovjednice.
- Omiljeno oruje?
- Ma.
- Popij malo ovoga, mora se opustiti.
Seramana prui momku boicu s vinom zainjenim anisom. Ovaj popije
dva gutljaja.
- uvat e ulaz u hodnik koji vodi do kraljevskih ured-skih prostorija;
nikome ne dozvoljavaj prolaz u posljednja tri nona sata.
- Razumijem, zapovjednice.
Seramana je provjerio otrice maeva, ispravio dranje vojnika, pregledao
uniforme i razmijenio po nekoliko rijei s ostalim vojnicima.
Svatko je otiao na svoj poloaj.
Dvorski arhitekt postavio je prozore visoko na zidu kako bi dvor bio dobro
prozraen, pa je u hodnicima bilo ugodno svjee ak i u toplim ljetnim
noima.
Vladala je grobna tiina.
Izvana je dopiralo kreketanje zaljubljenih aba. Se-ramana je neujno iao
prema hodniku koji je vodio do Ramzesova ureda. Kao to je i
pretpostavio, momak plave kose nije bio na svom mjestu.
Zatekao ga je kako pokuava razbiti bravu na uredskim vratima. Sard ga
dohvati za vrat i podigne u zrak.
- Vidi ti njega! Znam da si Grk, jer samo Grk moe po-piti vino s anisom a
da se ne zagrcne. Za koga radi, deko? Za Menelaja ili nekog drugog?
Odgovori!
Mladi se tresao od straha, ali nije progovorio. Seramana je vidio da je
mladi malaksao, pa ga je spustio na zemlju, a ovaj skliznu na pod kao
krpena lutka. Sard mu je nehotice polomio vratne kraljeke.

16
Seramana nije bio vian pisanju izvjetaja; injenice je iznio Ameniju, a
ovaj ih je stavio na papirus i otiao obavijestiti Ramzesa. Nitko nije
poznavao Grka, regrutiranog zbog izuzetne snage. Kralju je bilo krivo to
je mladi umro, budui da bi iz njega mogao izvui vrijedne informacije,
ali nije ukorio hrabrog Sarda.
Ovoga puta napad nije bio usmjeren na kralja osobno, nego su pokuali
ui u njegov ured. to su traili, ako ne povjerljive dokumente iz kojih su
mogli otkriti najvee dravne tajne?
Manelajev je motiv bio osveta; iza ove neuspjele provale krilo se neto
mnogo opasnije. Tko je poslao Grka, tko se skrivao u sjeni, tko je elio
osujetiti Ramzesove planove? Moda Henar, nezadovoljni brat, o kojem
nitko nita nije uo, jo od krunidbe. U svakom sluaju, provala je bila
dokaz da su se lukavi i opasni neprijatelji urotili protiv faraona.
Rome se pokloni kralju.
- Va gost je stigao, Velianstvo.
- Odvedi ga u vrt, pod nadstrenicu.
Ramzes je bio odjeven u jednostavnu bijelu pregau, a od nakita je nosio
samo zlatnu narukvicu na desnoj ruci. Bio je sabran i miran, svjestan da od
ovog susreta dobrim dijelom ovisi budunost Egipta.
U vrtu, u hladu vrbe, nalazila se drvena nadstrenica. Posluga je donijela
zdjelu crnog groa i pehare s lakim pivom, dobrim za probavu, idealnim
za ljetne vruine.
Veliki Amonov karnaki sveenik sjedio je u udobnom naslonjau s
debelim jastucima; ispred naslonjaa nalazio se taburet za noge. Po
njegovoj perici, lanenoj haljini, velikoj ogrlici od bisera i lazurita i
srebrnim grivnama, moglo se zakljuiti da mnogo dri do sebe.
Kad je ugledao vladara, veliki sveenik je ustao i poklonio mu se.
- Odgovara li vam ovo mjesto?
- Zahvaljujem Vaem velianstvu to ga je izabrao; povoljno djeluje na
moje zdravlje.
- Kako vas ono slui?
- Nisam vie mlad, to mi, iskreno reeno, teko pada.
- Izgubio sam svaku nadu da u vas vidjeti.
- Nemojte tako, Vae velianstvo; prvo mi zdravlje nije dozvoljavalo da
izlazim iz sobe; potom sam predloio veziru juga, veziru sjevera i
potkralju Nubije da vas zajedno posjetimo.
- Kakva delegacija! Odbili su vas?
- U poetku su pristali, ali su se kasnije predomislili.
- Zato su promijenili miljenje?
- Oni su visoki slubenici... Nisu eljeli oneraspoloiti Vae velianstvo
onime to vam imaju rei. Ipak, alim to nisu doli, jer e moje rijei
vjerojatno izgubiti na teini.
- Ako budu pravedne, nemate razloga za brigu.
- A, mislite li da e biti?
- Sasluat u vas i prosuditi, kao sluga boginje Maat.
- Zabrinut sam, Vae velianstvo.
- Mogu li vam kako pomoi da odagnate brige?
- Zatraili ste izvjetaj o karnakoj imovini.
- I dobio sam ga.
- to ste zakljuili?
- Da imate sjajne sposobnosti upravljanja.
- Zamjerate li mi?
- Naravno da vam ne zamjeram. Zar nas preci nisu uili da duhovno blago
treba pratiti i materijalno blagostanje cijelog naroda? Faraon daje
bogatstvo Karnaku, a vi ga uveavate.
- Osjeam predbacivanje u vaem glasu.
- Zaista vam ne predbacujem, ali sam zbunjen; da se vratimo na vau
zabrinutost?
- Pria se da slava i bogatstvo Karnaka smetaju Vaem velianstvu i da
nam elite ukinuti neke povlastice; strahujem da ete razvijati ostale
hramove u zemlji nautrb Karnaka.
- Tko to govori?
- Glasine...
- Da li im pridajete znaaj?
- Ne mogu se pretvarati da ih ne ujem; pria se na svakom koraku.
- to vi o tome mislite?
- Mislim da Vae velianstvo mora ostaviti stvari ona-kvima kakve jesu;
ne mislite li da bi bilo mudro nastaviti provoditi politiku svog oca?
- Njegova vladavina je naalost prekratko trajala a da bi proveo sve
potrebne reforme.
- Karnaku nije potrebna nikakva reforma.
- Ne mislim tako.
- Moja zabrinutost je, dakle, opravdana.
- Da li bih i ja mogao rei to isto?
- Ne... ne razumijem vas.
- Je li veliki Amonov sveenik i dalje odani faraonov sluga?
Sveenik je izbjegao Ramzesov pogled. Pojeo je jednu smokvu i popio
gutljaj piva, tek da bi neto radio. Jednostavna odjea vladara stvarala je
iznenaujui kontrast s profinjenom elegancijom njegovog sugovornika,
nenaviknutog na tako otvorene napade. Kralj ga nije elio pourivati.
- Kako me moete uope pitati takvo neto, Vae velianstvo?
- Rezultati Amenijeve istrage ponukali su me da po-sumnjam u vau
odanost.
Veliki sveenik je pocrvenio.
- To nedonoe od pisara, to njukalo, taj takor, taj...
- Ameni mi je prijatelj i znam da je njegova jedina elja sluiti Egiptu. Ne
doputam da ga itko vrijea, pa ak ni vi.
Sveenik je zamuckivao.
- Oprostite mi, Vae velianstvo, ali njegove metode su doista...
- Je li bio nasilan?
- Ne, ali je bio strastven poput zvijeri koja se okomila na plijen!
- Ameni radi savjesno i detaljno.
- to mi, dakle, zamjerate?
Ramzes je gledao velikog sveenika ravno u oi.
- Ne znate to vam zamjeram? Sveenik po drugi put spusti pogled.
- Smatrate li da svaki pedalj egipatske zemlje treba pri-padati faraonu? -
upita ga Ramzes.
- Tako je zapisano u oporuci bogova.
- Meutim, kralj ima ovlast dodjeljivati posjede pra-vednim, hrabrim i
mudrim ljudima.
- Takav je obiaj.
- Imate li vi, kao veliki Amonov sveenik, isto to pravo?
- Ja sam va izaslanik, predstavljam vas u Karnaku.
- Niste li otili predaleko u tome?
- Ne vidim kako...
- Dodijelili ste imanja nekim ljudima, konkretno odreenom broju
vojnika, koji su na taj nain postali vai dunici, pa bi njihova odanost
meni jednog dana mogla biti dovedena u pitanje. Je li vam potrebna vojska
da bi uvala vlastito imanje?
- Radi se o sluajnosti, o jednostavnom spletu okolnosti. to vam se vrti
po glavi?
- Tri grada zaduena su da uvaju tri najvea hrama u zemlji: Heliopolis je
sveti grad boga Ra, stvaralake svjetlosti; Memphis je Ptahov grad, slui
onome koji je stvorio Rije i koji nadahnjuje obrtnike; Teba slavi Amona,
najveu tajnu, boga iji stvarni oblik nitko ne poznaje. Moj otac se trudio
odravati ravnoteu izmeu te tri sile, tri oblika boanskog koji se
nadopunjuju; vaa politika pogubno utjee na tu harmoniju; Teba je
postala uznosita i tata.
- Vaa visosti! Pa vi vrijeate Amona!
- Obraam se velikom sveeniku i od njega zahtijevam da prekine sa
svakim svjetovnim djelovanjem kako bi se posvetio razmiljanju i
obredima.
- I sami dobro znate da je to nemogue.
- Zato?
- Moje dunosti su i duhovne i administrativne prirode, kao i vae!
- Karnak pripada faraonu.
- Nitko to ne dovodi u pitanje, ali, tko bi vodio karnako gospodarstvo
kada bih se ja povukao u hram?
- Strunjak kojeg u osobno izabrati.
- Vi elite sruiti hijerarhiju! Bila bi to ogromna po-greka, Vae
velianstvo! Pogreka koja bi vas skupo stajala.
- Je li to prijetnja?
- Ne, to je savjet iskusnog ovjeka mladom vladaru.
- Mislite da u vas posluati?
- Vladate zemljom, to je vrlo teak posao; morate sklopiti neke saveze, a
prije svega savez s Amonovim sveenstvom. Ja u, razumije se, potovati
vau odluku kakva god ona bila, jer sam va vjerni sluga.
Sveenik je bio iscrpljen, ali je uspio povratiti samo-pouzdanje.
- Ne zapoinjite nepotreban rat, Velianstvo; mnogo toga moete izgubiti.
Razmislite dobro i pustite stvari na svom mjestu. Bogovi se uasavaju
takvih ispada; sjetite se samo kako se Ehnaton sramno ponio prema Tebi.
- Imam dojam da ste ispleli gustu mreu, ali sam uvjeren da je sokolov
kljun moe presjei.
- Uzalud rasipate dragocjenu snagu! Vae mjesto je u Memphisu, a ne
ovdje; Egiptu je potrebna vaa zatitnika snaga, morate nas braniti od
barbara koji sanjaju o osvajanju nae zemlje. Pustite me da vladam ovim
dijelom zemlje i bit u vam vjeno odan.
- Razmislit u.
Veliki sveenik se osmjehnuo.
- Oduvijek sam znao da ste jaki, sada vidim da ste i pametni; bit ete
veliki faraon, Ramzese.
Svi uglednici u Tebi eljeli su isto: da budu primljeni kod kralja, da ga
uvjere u svoju odanost i ouvaju dosadanje povlastice. Meutim,
neugodno iznenaenje moglo je zatei ak i najutjecajnije dvorane, jer je
novi vladar bio nepredvidiv i nije pripadao nijednom klanu. Prvo su morali
svladati glavnu prepreku, osobnog kraljevog tajnika Amenija, koji je u
posljednje vrijeme rijetko koga putao k Ramzesu. Tu je bio i ogroman
Sard Seramana, koji je pretresao faraonove goste kako bi se uvjerio da ne
nose oruje.
Tog jutra Ramzes je odbio sve posjetitelje; nije primio ak ni nadzornika
brana, zamolivi Amenija da se s njim susretne. Kralj se morao
posavjetovati s velikom kraljevskom suprugom.
Sjedili su na obali jezera, goli, u hladu sikomore koja je proputala poneku
zraku sunca, i uivali u ljepoti vrta. Neam,
RAMZES: HRAM 2A MILIJUNE GODINA
novi ministar poljoprivrede, ljubomorno je nastavio odravati ovaj rajski
vrt, uz mnogobrojne druge obaveze.
- Upravo sam se susreo s velikim Amonovim svee-nikom.

- Je li jo neprijateljski raspoloen prema tebi?
- Nema nikakve sumnje; moram prihvatiti njegove sta-vove ili mu
nametnuti svoje.
- to ti je predloio?
- Da Karnak sauva prevlast nad ostalim egipatskim hramovima, da on
vlada jugom, a ja sjeverom zemlje:
- To je neprihvatljivo.
Ramzes zaueno pogleda Nefertari.
- Mislio sam da e mi rei da moram biti umjeren!
- Umjerenost je porok ako vodi zemlju u propast. Taj sveenik pokuava
nametnuti svoj zakon faraonu, eli izvui osobnu korist, makar i na tetu
ope dobrobiti. Ukoliko popusti, cjelokupno Setijevo djelo bit e uniteno.
Nefertari je govorila mirnim i blagim glasom, no njeni stavovi bili su
beskompromisni.
- Razumije li kakve bi posljedice imao otvoren sukob kralja i velikog
Amonovog sveenika?
- Ako na poetku vladavine pokae slabost, tvoji neprijatelji e se
ohrabriti i razmahati. Veliki sveenik u tom bi sluaju iskoristio situaciju i
na kraju bi imao veu mo od tebe.
- Ne bojim se upustiti u borbu, ali...
- Strahuje da e ispasti da to ini samo zbog osobne koristi.
Ramzes je promatrao svoj lik u bistroj, modroj vodi.
- ita mi misli.
- Ja sam ti supruga.
- to ti misli o tome?
- Nijedan ovjek na ovome svijetu nije dovoljno irok da u sebi nosi bie
faraona. Ti, ti si isto ovjekoljublje, polet i mo, koristi svoje oruje da
bi se uzdigao do visine nei-zmjernog zadatka na koji si vjeno osuen.
- to ako krenem pogrenim putem?
- Onaj tko rastavlja je lo, a veliki sveenik je iz osobne koristi krenuo tim
putem. Ti si faraon i ne smije mu prepustiti ni djeli onoga to ti pripada.
Ramzes stavi glavu na Nefertarine grudi, a mlada ena ga njeno pomiluje
po kosi. Iznad glava kraljevskog para letjele su lastavice.
Glasna rasprava koja je dolazila iz smjera vrtnih vrata prekine njihov mir.
Neka ena se sve glasnije svaala sa stra-arima.
Ramzes je obukao pregau i uputio se prema grupici ljudi.
- to se ovdje dogaa?
Straari se pomaknue u stranu i kralj ugleda lijepu Izet, oaravajuu i
ljupku.
- Velianstvo! - uzviknula je - Moram razgovarati s tobom, preklinjem te!

- Tko ti prijei?
- Tvoja policija, tvoja vojska, tvoj tajnik, tvoj... - Doi sa mnom.
Djeak koji se do toga trenutka skrivao iza majinih lea iskorai u stranu.
- Evo tvog sina, Ramzese. -Kha!
Ramzes uzme dijete i podie ga iznad glave; preplaeni malian brinu u
pla.
- Jako je stidljiv. - ree Izet.
Kralj njeno podigne sina na ramena; djeak ubrzo zaboravi na strah, te se
osmjehnu.
- etiri godine... Moj sin ima etiri godine! to kae njegov odgajatelj?
- Misli da je previe ozbiljan. Kha se gotovo nikada ne igra, najvei dio
slobodnog vremena provodi u deifriranju hijeroglifa. Ve je nauio
mnoge rijei, poneku zna i napisati.
- Uskoro e pisati bolje od mene! Doi se osvjeiti; ja u Khaa uiti
plivati.
- A Nefertari... Je li i ona ovdje?
- Naravno.
- Ve deset puta me vraaju s dvorskih vrata, ponaa se prema meni kao
prema potpunom strancu. Nisam to zasluila, da nema mene bio bi mrtav!
- Kako to misli?
- Zar si zaboravio da sam ti poslala ono pismo i upozorila te na zavjeru?
- O emu to govori? Lijepa Izet spusti glavu.
- Istina je da sam nekoliko dugih, bolnih noi strano patila zato to si me
ostavio, bila sam tako usamljena. Ali nikada te nisam prestala voljeti, pa
sam odbila udruiti se s lanovima tvoje obitelji koji su se urotili protiv
tebe.
- Nisam primio tvoje pismo. Izet je problijedjela.
- Pa ti onda misli da sam i ja jedan od zavjerenika!
- eli rei da nisam u pravu?
- Naravno da nisi! Nisam te izdala, kunem ti se imenom faraona!
- Zato bih ti vjerovao?
Izet stegne Ramzesovu miicu.
- Kako bih ti mogla lagati? Izet ugleda Nefertari.
Njena ljepota joj oduzme dah. Oaravajue tijelo, taj neobini sjaj...
Kraljica je bila savrena. Nefertari je bila prava kraljevska supruga, nitko
se nije mogao s njom usporeivati.
Lijepa Izet nije mogla biti ljubomorna na nju. Nefertari je zraila poput
ljetnog sunca, njena uzvienost je nametala potovanje.
- Izet! Drago mi je da vas vidim. Druga supruga se pokloni.
- Nemojte, molim vas... Okupajmo se, grozno je vrue!
Izet nije oekivala ovakav doek. Zbunila se, ali nije izdrala i, kad je
vidjela da je Nefertari ostala gola, uinila je isto, te uronila u plavo jezero.
Ramzes je promatrao kako njegove voljene ene plivaju. Kako je mogue
da prema objema gaji tako jake, ali razliite osjeaje? Nefertari je bila
ljubav njegovog ivota, izuzetno bie, prava kraljica. Ni iskuenja ni
vrijeme nee umanjiti njihovu ljubav. Lijepa Izet bila je ista elja, radost,
beskrajno uivanje. Ali, lagala mu je, bila je umijeana u zavjeru protiv
njega; mora je kazniti, nema mu druge.
- Jesam li ja stvarno tvoj sin? - zauje djeji glas iza lea.
- Jesi, Kha, ti si moj sin.
- Hm... Kad hijeroglifima eli napisati 'sin, treba nacrtati patku.
- Zna li nacrtati patku?
Djeak ozbiljno prione na posao i na pijesku kaiprstom koliko-toliko
uspjeno nacrta patku.
- A zna li kako se pie 'faraon'? Kha nacrta kuu i stup.
- Kua je mjesto gdje se svi osjeaju sigurno, a stup oznaava veliinu,
dakle, rije faraon3 znai Velika kua'. Da li zna zato me tako zovu?
- Zato to si najvei na svijetu i ivi u velikoj kui?
- U pravu si, sine, ali ta 'velika kua' u stvari je cijeli Egipat, a svaki
njegov stanovnik treba ivjeti u vlastitom domu.
- Hoe me nauiti jo neke hijeroglife?
- Zar se ne voli igrati? Djeak se namrtio.
- Dobro, dobro, hajdemo uiti hijeroglife.

3 Pisano hijeroglifima, PER oznaava 'kuu, dom, hram', dok A znai
'veliki', odakle je, fonetskom evolucijom, nastala rije faraon.

Kha se osmjehnu.
Kralj kaiprstom u pijesku nacrta krug s tokom u sredini.
- Ovo je sunce, objasnio mu je. Nazivamo ga Ra; njegovo ime se sastoji
od ruke i usta, zato to je ono i rije i djelo. Sad ga ti nacrtaj.
Djeak sa zadovoljstvom pone crtati sunca, sve bolje i bolje, i na kraju
nacrta sasvim lijep krug. Kada su izile iz vode, Nefertari i Izet su bile
oduevljene djeakovim postignuem.
- Doista je neobino talentiran! - zakljuila je kraljica.
- Ponekad me plai. - priznala je Izet. - Njegov odga-jatelj tvrdi da nikada
nije vidio takvog djeaka.
- Nema razloga za strah. - ocijenio je Ramzes. - Moj sin mora slijediti put
koji mu je odredila sudbina, bez obzira koliko mlad bio. Tko zna, moda
e me uskoro naslijediti. Njegovo rano sazrijevanje dar je bogova i ne
smijemo ga sputavati; naprotiv, trebamo ga poticati. Priekajte me ovdje.
Kralj izae iz vrta i krene prema dvoru.
Djeaka je od crtanja zabolio prst, pa je briznuo u pla.
- Smijem li ga uzeti u naruje? - upita Nefertari Izet.
- Da... svakako.
Dijete se smirilo gotovo istog asa; iz Nefertarinih oiju sjala je beskrajna
njenost. Izet je prikupila hrabrost, pa joj postavila pitanje koje joj je
plamtjelo u srcu.
- Da li razmiljate o djetetu, unato nesrei koja vas je snala?
- Mislim da sam trudna.
- Ah... neka vam boanstva ovog puta budu naklo-njena!
- Hvala vam, Izet; vae plemenite rijei pomoi e mi kada doe vrijeme
da donesem dijete na svijet.
Izet je prikrila oaj. Nije se bunila to je Nefertari postala velika
kraljevska supruga, nije joj ak ni zavidjela, svjesna kolike su obveze i
brige jedne kraljice; ali lijepa Izet sanjala je o tome da bude majka brojne
Ramzesove djece, stvoriteljica koju e kralj potovati cijelog ivota. Bila
je presretna da e zauvijek biti ona koja je kralju podarila prvog sina; ali,
ako Nefertari rodi djeaka, Kha e biti potisnut u drugi plan.
Ramzes se vratio nosei u ruci pisarsku tablicu s dvije male, crvene i crne
posudice s tintom, i tri mala pera. Kada ju je pruio sinu, lice djeaka se
ozari, te stisnu poklon na grudi.
- Volim te, tata!
Kada su Izet i Kha otili, Ramzes nije krio svoje misli Nefertari.
- Siguran sam da je Izet sudjelovala u zavjeri protiv mene.
- Jesi li je pitao?
- Priznala mi je da je jedno vrijeme bila jako nesretna i da je smatrala da
sam ja kriv za to, ali tvrdi da me je pokuala obavijestiti da me netko eli
napasti.
- Zato joj ne vjeruje?
- Imam dojam da lae i da mi ne moe oprostiti da sam za veliku
kraljevsku suprugu izabrao tebe.
- Nisi u pravu.
- Napravila je pogreku i mora biti kanjena.
- Kakvu greku? Faraon nema pravo kanjavati ako nije u potpunosti
siguran da je ovjek pogrijeio. Izet ti je podarila sina, sigurno ti ne eli
zlo. Zaboravi na greku, ako uope postoji, a pogotovo zaboravi na kaznu.

18
Setau se svojom odjeom izdvajao od dvorjana i pisara primljenih na dvor;
nosio je teki ogrta od antilopa koji je podsjeao na zimsku tuniku i bio je
natopljen protuotrovom. U sluaju zmijskog ugriza, potapao je ogrta u
vodu i na taj nain dobivao dragocjeni lijek.
- Nismo u pustinji. - ree mu Ramzes. - Ovdje ti nije potrebna ta pokretna
ambulanta.
- Ovo mjesto je opasnije od najdublje nubijske pustinje; zmije i korpioni
ovdje izgledaju drukije, ali se izuzetno brzo mnoe. Jesi li spreman?
- Nisam nita jeo, kako si mi rekao.
- Ve si imun na otrov mnogih zmija, ak i na ugriz nekih vrsta kobre. Da
li si siguran da eli dodatnu zatitu?
- Da, popit u lijek na vlastitu odgovornost.
- Rizik nije mali.
- Gubimo dragocjeno vrijeme.
- Jesi li se posavjetovao s Nefertari?
- A ti sa svojom enom?
- Lotos misli da sam pomalo lud, ali se izvrsno slaemo. Neobrijani Setau,
etvrtastog lica i neuredne perike, izgledao je zastraujue.
- Ako sam pogreno dozirao - priznao mu je - moglo bi se dogoditi da
ostane mentalno poremeen cijelog ivota.
- Nee me uvjeriti da se predomislim.
- Dobro, onda popij ovo. Ramzes ga je posluao.
- Dojmovi?
- Hm, vrlo je ukusno.
- Da, zahvaljujui soku od rogaa. Ostali sastojci nisu toliko primamljivi:
skuhana kopriva i razrijeena krv kobre. Sada si zatien od svakog
zmijskog otrova. Isti taj napitak mora popiti i za est mjeseci.
- Kad e pristupiti mojoj vladi?
- Nikada. A ti, kada e prestati biti toliko lakovjeran? Mogao sam te
otrovati!
- Ne izgleda kao ubojica.
- Kao da ti zna kako izgledaju ubojice!
- Mnogo sam nauio od Menelaja. Ne brini ti za mene, tu su Seramana,
moj Noobdija i Krvnik.
- Lijepa trojka, priznajem! Ali, zaboravlja da cijela Teba nestrpljivo eka
tvoj odlazak i da se veina velikodostojnika nada da nee dugo biti kralj.
- Nisam zaboravio, priroda mi je podarila dobro pamenje.
- ovjek pripada najstranijoj vrsti gmazova, Ramzese.
- Tono, ali ovjek je, osim toga, i materijal od kojeg faraon pokuava
sazdati jedan sloan i pravedan svijet.
- Svata! Samo sanjar kao to si ti moe tako neto rei. uvaj se,
prijatelju; okruen si zlim i mranim ljudima. No, ti si sretan ovjek, a
srea je magina snaga, vrijedna saveznica koja posjeuje ak i mene kad
god se susretnem s kobrama. Dodijelila ti je neprocjenjivo blago,
saveznicu Nefertari, uz iju e pomo moda uspjeti premostiti sve
prepreke.
- To e mi biti teko bez tvoje podrke.
- Nekada nisi bio tako slatkorjeiv. Vraam se u Memphis s otrovima koje
sam ovdje sakupio; pazi se, Ramzese.
Iako je javnost s vremenom postajala svjesna Ramzesove snage, Henar
nije zdvajao. Mladi kralj i veliki Amonov sveenik ukrstili su maeve, ali
je bilo neizvjesno tko e iz te borbe izai kao pobjednik. Vjerojatno e
obojica ostati pri svome, to e bitno oslabiti Ramzesov autoritet.
Henar je, malo-pomalo, upoznavao svog brata.
Da ga napadne otvoreno? Bio bi to siguran poraz, jer bi se mladi kralj
branio tako snano da bi preokrenuo situaciju u svoju korist. Bilo bi
mudrije da se primiri i da mu postavi niz zamki, sluei se pritom
lukavstvima, laima i izdajom. Ako Ramzes ne bude uspio otkriti tko su
mu neprijatelji, udarat e u prazno i uzalud e gubiti snagu, pa e ga tako
iscrpljenog na kraju lako dotui.
Dok je kralj postavljao nove ljude na vane poloaje i nametao Tebi svoju
volju, Henar je utio i drao se po strani, pravei se da ga se ti dogaaji ne
tiu. No, bez obzira koliko to bilo rizino, doao je trenutak da neto
poduzme.
Poslije dugog razmiljanja, Henar je odluio prividno igrati otvorenu igru,
do te mjere otvorenu da e Ramzes reagirati estoko, kao i uvijek, i ne
slutei daje njegova reakcija upravo ono to Henar eli postii. Ovaj
pokuaj bit e proba; ako se sve bude odvijalo na nain kako je Henar
predviao, ako Ramzes ne bude prozreo njegovu igru, moi e
manipulirati svojim mlaim bratom.
U tom sluaju, budunost mu se smijei.
Ramzes je po deseti put pokuao objasniti Noobdiji da to to lovi ribe iz
ribnjaka i sladi se svojim plijenom, zajedno s lavom, nije pristojno. Zar ne
dobivaju dovoljno hrane? Iz ivih oiju utog psa moglo se vidjeti da ga
savreno dobro razumije, ali da ga ne brine previe ono to mu gospodar
objanjava.
Kako mu je najbolji prijatelj bila snana zvijer, Noobdija se osjeao
potpuno sigurno.
Grdosija Seramana pojavio se na vratima Ramzesova ureda.
- Stigao je Va brat i eli vas vidjeti, ali mi ne dozvoljava da ga pretresem.
- Pusti ga unutra.
Sard se nevoljko pomaknuo u stranu. Henar mu je u
prolazu dobacio ledeni pogled.
- Dozvoljavate li da s Njegovim velianstvom razgo varam u etiri oka?
Seramana se udalji, a za njim krene uti pas, u nadi da

e mu ljudeskara, kao i uvijek, dati koji medenjak.
- Dugo te nije bilo, Henare.
- Znam da si zauzet, nisam ti elio smetati. Ramzes je
utei promatrao brata.
- Zato me tako gleda? - zaudio se.
- Smravio si, dragi brate... Henar se
trudio djelovati smireno, ali njegove male, ive
oi odavale su smetenost.
- Zato jo uvijek nosi bradu?
- Zato to u cijelog ivota oplakivati Setija. - odgovori Henar. - Kako
mogu zaboraviti naeg dragog oca?
- Ganut sam tvojom boli, i dijelim ju s tobom.
- Siguran sam u to, ali tvoj ti poloaj ne doputa da pokae koliko si
tuan; ja, na sreu, ne moram prikrivati bol.
- Kojim povodom si doao?
- Zar nisi oekivao da u doi? Kralj je utio.
- Osim to sam tvoj stariji brat, ja sam i vrlo ugledan ovjek. Priznajem da
sam ti u prvo vrijeme zavidio, ali sada sam to nadiao. Ali, ne mogu ivjeti
kao dokoni, bogati plemi, elim biti koristan svojoj zemlji.
- Potpuno te razumijem.
- Kao ef protokola nemam mnogo obveza, tim prije to Rome, novi
dvorski nadstojnik, rado preuzima veinu mojih zaduenja.
- to bi elio, Henare?
- Dugo sam razmiljao da li da te posjetim ili ne, jer me strano poniava
dolaziti ti pred noge.
- Poniava te? Pa ja sam ti brat!
- Hoe li odbiti moje zahtjeve?
- Kako ih mogu odbiti kad ih nisi ni iznio?
- Sasluat e me?
- Svakako, reci.
Henar je nervozno etao po kancelariji.
- Postati vezir, to ne mogu. Optuili bi te da si pristran. Razmiljao sam o
tome da stanem na elo policije, ali posao je vie no obiman. ef pisara?
Malo se jede, a puno se radi. ef gradilita? Nisam dovoljno struan.
Ministar poljoprivrede? Mjesto je ve popunjeno. Ministar financija?
Zadrao si starog ministra. Visoki sveeniki poloaji ne dolaze u obzir,
ne volim takav ivot.
- to ti ostaje?
- Postoji jedno jedino mjesto koje je po mom ukusu, a odgovara i mojim
sposobnostima - mjesto ministra vanjskih poslova. Poznato ti je da ve
imam kontakte sa stranim zemljama, da sam u poslovima s njima stekao
veliko bogatstvo; sada bih elio raditi za ope dobro, uvrstiti mir i
poboljati diplomatske odnose.
Henar napokon prestane etati s kraja na kraj ureda.
- Da li te moj prijedlog iznenauje?
- Trai da te postavim na izuzetno odgovorno mjesto.
- Hoe li mi dozvoliti da napravim sve to je u mojoj moi kako bih
izbjegao rat s Hetitima? Nitko ne eli taj krvavi sukob. Ako faraon za
ministra vanjskih poslova postavi svog starijeg brata, svima e biti jasno
da mu je doista stalo do mira.
Ramzes je dugo razmiljao.
- U redu. Ali, bit e ti potrebna pomo.
- Slaem se. Misli na nekog odreenog?
- Da, na svog prijatelja Asu. Diplomacija je njegov posao.
- Znai li to da eli da me tvoj prijatelj nadgleda?
- elim da uspjeno suraujete.
- Dobro, ako tako hoe...
- Bilo bi dobro da to prije dogovorite susret i upoznate jedan drugog sa
svojim planovima.
Dok je naputao dvor, Henar je tekom mukom prikrivao veselje.
Ramzes je postupio upravo onako kako se Henar i nadao.
Dolanta, Ramzesova sestra, padne niice pred kralja
i pone mu ljubiti noge.
- Oprosti nam, preklinjem te, oprosti nam!
- Ustani, izgleda smijeno!
Dolanta prihvati Ramzesovu desnu ruku, ali se ne usudi pogledati ga u oi.
Visoka ena izgledala je iscrpljeno i izgubljeno.
- Oprosti nam, Ramzese, ponijeli smo se kao dvije budale!
- eljeli ste da umrem. Tvoj mu je u dvije prigode spletkario protiv mene;
on, moj negdanji uitelj!
- Strano je pogrijeio, kao i ja, ali bili smo prevareni, vjeruj mi!
- Tko vas je prevario, draga sestro?
- Veliki karnaki sveenik. Polo mu je za rukom da nas uvjeri da e biti
lo kralj, da e dovesti zemlju do graanskog rata.
- Vas dvoje, znai, niste imali nimalo povjerenja u mene.
- Sari je smatrao da si previe nagao, da ne moe obuzdati svoju ratniku
prirodu. Kaje se zbog svojih greaka... Gorko se kaje!
- Nije li vas i na brat Henar pokuao uvjeriti u neto slino?
- Ne, - lagala je Dolanta - da smo ga barem posluali! Otkako se pomirio s
oevom odlukom, postao je jedan od tvojih najvjernijih podanika i silno
eli sluiti Egiptu.

- Zato Sari nije doao s tobom? Dolanta pogne glavu.
- Boji se faraonovog gnjeva.
- Ima sree, sestro; naa majka i Nefertari dale su sve od sebe ne bi li me
odvratile od namjere da te otro kaznim, i to zato to ele da u obitelji
vlada sloga, zbog uspomene na Setija.
- Znai... oprata mi?
- Postavljam te na mjesto poasne nadstojnice teban-skog harema. Poloaj
je kao stvoren za tebe, dobit e zvuno, ugledno zvanje, a ne mora
mnogo raditi. Bit e manja od makovog zrna, draga sestro.
- A... a moj mu?
- Proglaavam ga efom ciglara karnakog gradilita. Tako da i od njega
bude neke koristi, da naui graditi umjesto ruiti.
- Ali... Sari je profesor, pisar, obrazovan ovjek koji ne zna raditi rukama.
- Sjeti se pouke naih predaka: ako ruka i glava ne rade zajedno, ovjek
postaje lo. A sad pouri, tebe i tvog mua ekaju nove obveze.
Dolenti je laknulo. Henar je bio u pravu, Sari i ona izbjegli su ono najgore.
Ramzes je posluao majku i suprugu i odluio da e se na poetku svoje
vladavine pokazati milostivim.
Rad je za Dolentu bio izuzetno kruta kazna, ali blaga u usporedbi s
robijanjem u nekom udaljenom kazamatu ili s progonom u Nubiju. Sarija
je ekao ne osobito slavan posao, ali je, obzirom na to da je mogao biti
osuen na smrt, morao biti zadovoljan.
Nee oni dugo ostati na tim poniavajuim poloajima. Dolanta je uspjela
uvjeriti Ramzesa u Henarovu dobronamjernost. Mladi kralj e, obuzet
mnogobrojnim brigama i poslovima, na kraju povjerovati da su njegovi
dojueranji neprijatelji stali na njegovu stranu i da tee za mirnim
ivotom.
Hi
Mojsije je bio sretan da se vratio na karnako gradilite gdje su zidali salu
sa stupovima. Budui da je vrijeme alosti prolo, Ramzes je odluio da se
radovi nastave i da se to prije privede kraju velianstveno zdanje koje je
zapoeo njegov otac. Klesari i graveri hijeroglifa voljeli su svog
pretpostavljenog, tog mladog pleatog idova guste kose i brade.
Mojsije je odbio mjesto nadzornika gradilita koje mu je Ramzes ponudio
jer je osjeao da nije sposoban suoiti se s tako velikim obvezama. Ne bi
mu teko palo pomagati strunjacima i poticati njihovu volju za
savrenstvom; ali, kao arhitekt iz bratstva Deir-el-Medineha, morao bi
izraivati projekte, to je bila prevelika odgovornost. idov je dugo uio
posao, upijao savjete iskusnijih i obrazovanijih od sebe, do najmanjih
pojedinosti upoznavao svojstva graevinskih materijala, sve dok se nije
osjetio sposobnim da i sam pone graditi.
Teak ivot na gradilitu i naporan fiziki posao pomagali su mu da
zaboravi na vatru koja mu je gorjela u dui. Svake noi je leao na postelji
i, uzalud pokuavajui zaspati, postavljao sebi isto pitanje: zato nije
zadovoljan svojim sretnim, jednostavnim ivotom? Roen je u bogatoj
zemlji, ima dobar posao, faraon mu je odlian prijatelj, privlai poglede
mnogih ljepotica, ivi raskono i mirno... Ali, nije sretan. Odakle to
postojano nezadovoljstvo, to ga to iznutra izjeda?
Prionut e na posao, sluat e veselu pjesmu ekia i dlijeta, gledat e
kako zaprege natovarene ogromnim kamenim blokovima klize kroz mokri
mulj, bit e prisutan prilikom podizanja stupova - uzbudljivoj pustolovini -
i unutarnja bol e se utiati. Radnici su ljeti obino odlazili na odmor zbog
vruina, gradilita su bila zatvorena; ali ovaj put je, zbog Setijeve smrti i
Ramzesove krunidbe, napravljena iznimka. Uz suglasnost efa bratstva
Deir-el-Medineha i nadzornika karnakog gradilita kojem je detaljno
izloio svoj plan, Mojsije je odredio dvokratno radno vrijeme; radilo se od
izlaska sunca do podneva, dok je druga smjena zapoinjala kasno
poslijepodne, a zavravala u sumrak. Na taj nain svi su imali dovoljno
vremena da se odmore; ovu olakicu pratila je jo jedna: veliko gradilite
nalazilo se u sjeni zahvaljujui ogromnom platnu razapetom izmeu
kolaca.
Ugledavi Mojsija kako prolazi pored straarskog mjesta u blizini budue
sale sa stupovima, ef klesara mu urno prie.
- U ovakvim uvjetima je nemogue raditi.
- Vruine jo nisu jake.
- Ne bojimo se mi vruine... elim porazgovarati o ponaanju novog efa
ciglara koji nadgleda izgradnju temelja.
- Poznajem li ga?
- Zove se Sari; oenjen je Dolentom, faraonovom se-strom, pa misli da
mu je sve dozvoljeno!
- to mu zamjera?
- Tvrdi da je posao preteak, pa okuplja svoju ekipu tek svaki drugi dan,
ali im zato ne dozvoljava da se odmaraju i ne daje im dovoljno vode.
Ponaa se prema njima kao prema robovima. Pa nismo u Grkoj ili Hetitiji,
ve u Egiptu! Solidariziram se s ciglarima, poduzmite neto!
- Potpuno si u pravu. Gdje je Sari?
- Odmara se u atoru za efove.
Sari se zaista promijenio. U ovom mravom ovjeku koatog lica i
nervoznih pokreta jedva je prepoznao neka-danjeg veseljaka. Neprestano
je oko zgloba lijeve ruke vrtio preiroku bakrenu narukvicu; palac na
desnoj nozi bio mu je deformiran, to je bila posljedica artritisa, pa je s
vremena na vrijeme mazao melemom bolno mjesto. Po elegantnoj haljini
od bijelog lana, statusnim simbolom kaste imunih pisara, dalo se naslutiti
da je nekada bio ovjek na poloaju.
Leao je na jastucima i pio svjee pivo. Mojsije ue u ator, a Sari ga
nehajno pogleda.
- Pozdrav, Sari; da li me se sjea?
- Kako da zaboravim Mojsija, Ramzesovog besprije-kornog druga iz
klupe? I ti si osuen na ovo prokleto gradi-lite... Kralj je brzo zaboravio
stare prijatelje.
- Zadovoljan sam svojim poloajem.
- Zar se nisi nadao boljem?
- Sudjelujem u izgradnji velianstvene graevine, pa to je kao u
najljepem snu!
- Da, zaista je kao u prelijepom snu: ova vruina, praina, ljudski znoj,
sve te kamene gromade, pa iscrpljujui rad, buka, a da ne govorim o
svakodnevnim susretima sa zidarskim radnicima i njihovim nepismenim
pomonicima! Kao u nonoj mori, bolje rei! Gubi vrijeme, jadni moj
Mojsije.
- Izvrit u zadatak koji sam dobio.
- Kakav lijep i plemenit stav! Promijenit e miljenje, prije ili kasnije.
- uo sam da si i ti dobio zadatak od faraona. Bivi Ramzesov uitelj
gorko se osmjehnuo.
- Da, vladam ciglarima... Ima li uzbudljivijeg posla?
- Ciglari nisu nita manje pametni i ugledni ljudi od lijenih i debelih
pisara.
- Iznenauju me tvoje rijei, Mojsije; kao da se buni protiv socijalnog
reda...
- Bunim se protiv tvog prezira prema ljudskim biima.
- Sad e mi jo drati i prodiku!
- Odredio sam sate rada svim zaposlenima, pa i ciglarima; trebao bi ih
potovati.
- Moji radnici e raditi kad im ja kaem.
- Mora se pokoriti mojoj odluci, Sari.
- Odbijam!
- Kako hoe. Sastavit u izvjetaj, odnijet u ga nad-stojniku gradilita,
on e ga proslijediti veziru koji e odmah obavijestiti Ramzesa.
- Prijeti mi...
- Ne prijetim ti; uobiajeno je da se faraona obavijesti o svakom sluaju
neposluha na kraljevskom gradilitu.
- Poniava me i pritom uiva!
- Moj jedini cilj je da sudjelujem u izgradnji ovog hrama i da ne dozvolim
sabotau radova.
- Ruga mi se.
- Postali smo kolege, Sari; udruimo snage, to je najbolje rjeenje.
- Ramzes me je odbacio, okrenut e i tebi lea, prije ili kasnije!
- Naloi radnicima da pristupe izradi temelja, neka se odmaraju koliko je
potrebno i ne zaboravi ih redovito opskrb-ljivati vodom.

20
Vino je bilo izuzetno, govedina i pire od graha vrlo ukusni. 'Mogu govoriti
to hoe o Henaru', pomisli Meba,'ali doista zna ugostiti ovjeka'.
- Kako ti se dopada ruak? - upita ga stariji Ramzesov brat.
- Izvrstan je, dragi prijatelju! Imate najbolje kuhare u Egiptu.
Uglaeni ezdesetogodinjak je tijekom dugih godina provedenih na elu
diplomacije do savrenstva doveo vjetinu laskanja, ali ovog puta bio je
potpuno iskren. Ruak je bio prvoklasan, Henar zaista nije tedio na hrani.
- Ne izgleda li vam se da je politika koju vodi kralj neprimjerena? - upita
Meba.
- Moj brat je nedokuiv ovjek.
Mebi se svidio ovaj oprezan odgovor; obino priseban diplomat, u
posljednje vrijeme bio je vidno nervozan. Strahovao je da e Henar, radi
mirnog ivota i ouvanja pov-lastica, moda odluiti prijei na stranu
Ramzesovih pristaa. Henarov odgovor ga je uvjerio u suprotno.
- Ne odobravam to to je postavio nove ljude na vane poloaje, dok je
bive dunosnike, koji su vjerno sluili dravi, rasporedio na beznaajna
mjesta.
- Dijelim tvoje miljenje.

- Jednog vrtlara proglasiti ministrom poljoprivrede - kakav skandal!
Pomislit u da e i mene smijeniti!
- Upravo o tome elim razgovarati.
Kako bi prikrio uzbuenje, Meba pone popravljati svoju skupocjenu
periku koju je nosio i po najveim vruinama.
- Raspolaete nekim povjerljivim informacijama koje se tiu mene?
- Ispriat u ti jedan dogaaj, i to do pojedinosti, da bi u cijelosti stekao
uvid u situaciju. Juer sam primio nalog da odem kod Ramzesa. Morao
sam prekinuti svoje poslove i odjuriti na dvor gdje sam ga ekao due od
sat vremena.
- Zar niste bili... iznenaeni takvim ponaanjem?
- Moram priznati da jesam. Poslije tog poniavajueg ekanja, njegov
Sard Seramana bezobzirno me je pretresao.
- Vas, kraljevog brata? Zar smo spali na tako niske grane?
- Bojim se da da.
- Jeste li se alili kralju?
- Nije mi dao da doem do rijei. Toliko dri do svoje sigurnosti da nema
nimalo potovanja prema blinjima.
- Seti bi, bez sumnje, osudio takav stav.
- Naalost, moj otac vie nije meu nama, osueni smo na njegovog
nasljednika.
- Trenutno jesmo, ali ljudi dou i prou... A vi ste ovjek od
neprocjenjivog ugleda, dostojni ste jednoga dana postati kralj.

- Bogovi e odluiti, Meba.
- eljeli ste mi ispriati... neto to me se tie?
- Da, da, sad u doi i do toga. Dok sam drhtao od ponienja i sramote
zbog tog bezobzirnog pretresa, Ramzes mi je priopio da me postavlja na
mjesto ministra vanjskih poslova.
Meba je problijedio.
- Postavlja vas na moje mjesto? Ne razumijem!
- Razumjet e kada ti kaem da sam ja u njegovim oima obina nitarija,
da u biti okruen njegovim uhodama koji e mi podmetati noge na
svakom koraku. Ti si za. njih pretvrd orah, dragi moj Meba; bit u ministar
forme radi, a Ramzes i njegovi ljudi donosit e sve odluke. Strani
diplomati bit e poaeni time to je Ramzesu Ministarstvo vanjskih
poslova toliko bitno da je na njegovo elo postavio starijeg brata, ne
znajui da sam ja, u stvari, samo marioneta. Meba je bio poraen.
- Znai, od ovoga trenutka, ja sam nitko i nita...
- Kao i ja, ma koliko moda izgledalo drukije.
- Kralj je pravo udovite.
- Istina, i to e svi pametni ljudi prije ili kasnije otkriti. Upravo zbog toga
ne smijemo klonuti duhom.
- Imate neki prijedlog?
- to e napraviti: otii u penziju ili e stati u moje redove i upustiti se u
borbu?
- Borit u se protiv Ramzesa.
- U tom sluaju odglumi da se slae s kraljevom odlukom i ekaj daljnje
upute.
Meba se osmjehnuo.
- Ramzes grijei kada vas podcjenjuje. Bez obzira koliko vas nadzirali,
Ministarstvo je mjesto gdje moete iskoristiti brojne zanimljive prilike.
- Doista si otrouman, dragi prijatelju. Moda ne bi bilo loe da mi
ispria poneto o Ministarstvu kojim si tako mudro upravljao.
Henar je bio zadovoljan; s Mebom je sve prolo glatko. Preutio mu je da
ima jednog dragocjenog saveznika. Aina izdaja zasad e biti njegova
najvea tajna.
Drei Litu za ruku, arobnjak Ofir je sporim korakom prolazio glavnom
ulicom grada sunevog vidokruga, nekadanje prijestolnice heretikog
faraona Ehnatona i njegove supruge Nefertiti. Premda nijedna kua nije
bila sruena, grad je izgledao sablasno jer su sve graevine bile zatrpane
pijeskom koji je nanio pustinjski vjetar.
Grad se nalazio vie od etiri stotine kilometara sjeverno od Tebe i bio je
naputen ve pedesetak godina. Po Ehnatonovoj smrti, ljudi su napustili to
velianstveno mjesto u Srednjem Egiptu i dvor se preselio u Amonov grad.
Obredi predaka su obnovljeni, pa su se, umjesto Atona, sunanog tita,
utjelovljenja jedinog boga, ponovno slavili stari bogovi.
Ehnaton, pristaa sunevog kruga, odbio je sluiti idolima. Bog se ne
moe predstaviti nikakvim simbolom; On ivi na nebu, a ljudi na Zemlji.
Ali, Egipani su odbacili univerzalno uenje o jednom Bogu i doveli su
idole na Zemlju. Egipat je morao biti uniten.
Oflr je bio potomak jednog Libijca, faraonovog neraz-dvojnog savjetnika.
Ehnaton mu je diktirao svoje mistine stihove, a Libijac ih je irio po
Bliskom istoku i meu nekim sinajskim plemenima, pa su stigli ak i do
idova.
General Horemheb, pravi osniva dinastije kojoj su pripadali Seti i
Ramzes, ubio je Ofirovog pretka, tog opasnog buntovnika i crnog maga,
optuenog da je zaarao Ehnatona i uinio da ovaj zaboravi na svoje
kraljevske obveze.
Da, to su doista bile Libijeve namjere; odluio je zaboraviti na ponienja
koja je trpio od strane vlastitog naroda, oslabiti Egipat, iskoristiti
Ehnatonovo loe zdravstveno stanje i uvjeriti ga da se odrekne obrambene
politike. Gotovo da je uspio.
Ofira je danas obuzeo isti plamen. Poznavao je tajanstvenu znanost svog
pretka, naslijedio je njegove magine sposobnosti. Mrzio je Egipat istim
arom i iz mrnje je crpio ruilaku snagu. elio je unititi Egipat, morao
je, dakle, ubiti faraona, ubiti faraona Ramzesa.
Lita je bila slijepa. Ofir joj je opisivao slubena zdanja, vile plemia,
otkrivao joj je zanatske i trgovake etvrti, zooloki vrt u kojem je
Ehnaton uzgajao rijetke vrste. Satima su tumarali po praznom dvoru u
kojem su se kralj i Nefertiti nekada igrali sa svojim kerkicama, od kojih
je jedna bila Litina baka.

Ofir i Lita svake su godine posjeivali sve ruevniji
grad sunevog vidokruga. Ofir je primijetio da je Lita nekako paljivija
nego inae, kao da se napokon zainteresirala za svijet oko sebe. Uavi u
Ehnatonovu i Nefertitinu spavau sobu, nagnula se nad rasklimanu
kolijevku i gorko zaplakala.
Nakon to se smirila, Ofir ju je uzeo za ruku i poveo ju do kiparskog
ateljea. U velikim sanducima nalazile su se gipsane enske glave koje je
umjetnik koristio kao modele prije negoli je pristupao izradi u
dragocjenom kamenu.
arobnjak ih je izvadio, jednu po jednu.
Lita pone milovati jednu gipsanu glavu i osjeti pod prstima lice uzviene
ljepote.
- Nefertiti. - tiho ree ona.
Zatim rukom posegne ka drugoj, manjoj i opipa njene crte lica.
- Meritaton, 'ona koju voli Aton, moja baka. Ona tamo,
to je njena sestra, evo i druge sestre... Moja obitelj, moja

zaboravljena obitelj! Opet sam im se vratila, tako su mi bliske!
Lita stegne u naruje gipsane glave, ali joj jedna ispadne i razbije se.
Orif je pomislio da e Lita dobiti ivani slom, ali mlada ena ne pusti ni
glasa. Stajala je ukoena nekoliko dugih minuta. Odjednom uze ostale
glave, pa ih pone razbijati o zid i gaziti komade gipsa.
- Prolost je mrtva, uspjela sam je ubiti.
- Ne, Lita - usprotivio se arobnjak - prolost nikada ne umire. Tvoje baka
i majka skupo su platile to to su vjerovale u Atona. Uspio sam spasiti
samo tebe, iupao sam te iz kandi smrti.
- Znam, sjeam se... Mama i baka su pokopane tamo, u onim humcima... I
ja bih leala zajedno s njima da nije bilo tebe. Ponio si se prema meni kao
da si mi otac.
- Dolo je vrijeme osvete, Lita. Seti i Ramzes su krivi to nisi imala
bezbrino djetinjstvo, to si u ivotu upoznala samo nesreu i patnju. Seti
je mrtav, a Ramzes mui cijeli narod.
Moramo ga kazniti, ti ga mora kazniti.
- elim etati svojim gradom.
Lita je dodirivala kamenje hramova i zidove kua, kao da je sablasni grad
pripadao samo njoj. Sunce je zalazilo i ona se popela na terasu
Nefertitinog dvora, te slijepim oima promatrala svoje fantomsko
kraljevstvo.
- Dua mi je prazna, Ofire, a tvoja misao je ispunja.
- elim da postane kraljica, Lita, kako bi svi ljudi povjerovali u boga.
- Nije to ono eli, Ofire. Tebe vodi jedna jedina sila, mrnja, jer se zlo
uvuklo u tebe.
- Nee mi pomoi?
- Dua mi je prazna, a tvoja elja je puni. Strpljivo si me kovao i napokon
si uspio od mene napraviti ubojiti ma; spremna sam za borbu.
Ofir pade na koljena i zahvali se bogu. Njegove molitve su usliane.
21
U gostionici je vladala vesela atmosfera zahvaljujui trupi profesionalnih
plesaica koju su inile kako Egipanke iz Delte, tako i tamnopute
Nubijke. Mojsije je sjedio za udaljenim stolom, pijuckao palmino vino i
divio se njihovoj draesnosti. Nakon napornog dana, tijekom kojeg je
izbjegao dvije nesree na gradilitu, idov je osjeao potrebu da bude sam,
okruen amorom, da gleda druge kako se zabavljaju, ali da ne sudjeluje u
toj komediji.
U njegovoj blizini sjedio je jedan neobian par.


Mlada, punana djevojka plave kose, vrlo privlana. ovjek, mnogo stariji
od nje, mrav i zabrinutog lica; istaknute jagodice, povijen nos, vrlo tanke
usne i visoko elo davali su mu izgled ptice grabljivice. Zbog buke
Mojsije nije mogao uti njihov razgovor; uspio je razaznati tek po koju
rije i nije mogao odgonetnuti to to ovjek monotonim glasom govori
djevojci.
Nubijke su pozivale posjetitelje na ples; jedan od njih, pripiti
pedesetogodinjak, poloi ruku na desno rame plave djevojke, pomislivi
da je i ona plesaica. Djevojka se jako iznenadila, a zatim ga odgurnula.
Njena reakcija razljutila je pijanca koji nasrnu na nju. Njen prijatelj tada
uperi desnu ruku u smjeru nesretnika i ovaj odskoi itav metar, kao da
mu je neka nevidljiva sila zadala udarac. Preneraen, ovjek promrmlja
nekoliko rijei u znak isprike, pa nestade.
Neobian pokret ruke ovjeka zabrinutog lica bio je diskretan i brz, ali nije
promakao Mojsiju. Izgleda da je tajanstveni posjetitelj posjedovao
natprirodne moi.
Kada su djevojka i mukarac izali iz gostionice, Mojsije krene za njima.
Uputili su se prema jugu tebanskog sela, a zatim nestali u siromanoj
etvrti s jednokatnicama koje su odvajale uske uliice. Mojsije za trenutak
pomisli da ih je izgubio, ali ubrzo zauje vrste korake neobinog ovjeka.
U to gluho doba noi mjesto je bilo potpuno prazno; uo se samo lave
pasa i lepet krila imia. to ih je due pratio, Mojsije je postajao sve
radoznaliji. Ponovno ugleda par koji se uljao oko praznih, tronih kua
predvienih za ruenje. Djevojka gurne jedna vrata; kroz nonu tiinu
razlijee se kripa.
ovjek nestade. Mojsije je oklijevao.
Da li da ue i da ih upita tko su i zato se ponaaju tako neobino? Odmah
je uvidio koliko bi to izgledalo smijeno. Niti je pripadao redovima
policije, niti je imao pravo dosaivati nepoznatim ljudima raspitujui se o
njihovom privatnom ivotu. to ga je to obuzelo da se upustio u ovu
besmislenu potragu? Ljut na samog sebe, odluio je vratiti se.

ovjek s licem ptice grabljivice stvori se pred njim.
- Pratio si nas, Mojsije?
- Kako zna moje ime?
- Raspitao sam se u gostionici; Ramzesov prijatelj je poznata linost.
- A ti, tko si ti?
- Zato si nas pratio?
- Neki neobjanjiv poriv tjerao me da saznam tko ste.
- Jadan izgovor.
- Vjerovao ili ne, to je prava istina.
- Ne vjerujem ti.
- Pusti me da proem. ovjek uperi ruku ka pijesku. Zauje se udan zvuk.
Mojsije ugleda egrtuu kako
bijesno palaca jezikom.
- To je samo varka, privid!
- Bolje joj ne prilazi jer je stvarna. Probudio sam je. . idov se okrenuo.
Ugledao je jo jednu zmiju.
- Ui u kuu, ako ti je ivot mio.
- Vrata se otvorie uz kripu.
Mojsije nije mogao pobjei gmazovima, jer je uliica bila preuska. E, kad
bi sad ovdje bio Setau! Nije bilo druge, uao je u prostoriju s niskim
stropom i zemljanim podom. ovjek ue za njim i zatvori vrata.
- Ako pokua pobjei, zmije e te izgristi. Ponovno u ih uspavati kada za
to doe vrijeme.
- to eli od mene?
- elim razgovarati s tobom.
- Mogao bih te ubiti jednim jedinim udarcem. ovjek se nasmijao.
- Na tvom mjestu ne bih riskirao, sjeti se to si vidio u gostionici.
Plava djevojka se uurila u jednom kutu prostorije; komad tkanine
pokrivao joj je lice.

- Jesi li bolesna?
- Loe podnosi no; bit e joj bolje im svane.
- Hoe li mi konano rei to eli od mene?
- Zovem se Ofir, roen sam u Libiji, bavim se magijom.
- Za koji hram radi?
- Ne radim u hramu.
- Znai radi na crno!
- Ova djevojka i ja se skrivamo, primorani smo na to da se neprestano
seljakamo iz mjesta u mjesto.
- Poinili ste neki prijestup?
- Da, na prijestup je to to nismo iste vjere kao Seti i Ramzes.
Mojsije je bio zaprepaten.
- Ne razumijem vas...
- Ova osjetljiva, ranjena djevojka zove se Lita. Ona je unuka Meritamon,
jedne od est keri velikog Ehnatona, koji je umro prije pedeset i pet
godina u svom gradu sunevog vidokruga, faraona kojeg su izbrisali iz
svih kraljevskih ljetopisa jer je pokuao Egiptu nametnuti vjerovanje u
jednog boga, boga Atona.
- Nitko nije progonio pristae boga Atona!
- Zar zaborav nije najgora kazna? Kraljica Akeza, Tu-tankamonova
supruga i nasljednica egipatskog prijestolja, nepravedno je osuena na
smrt, pa je bogohulna dinastija koju je osnovao Horemheb stala na elo
Dviju Zemalja. Ako pravda postoji, Lita e sjesti na prijestolje.
- Borit e se protiv Ramzesa? Ofir se ponovno nasmijao.
- Ja sam samo stari arobnjak, a Lita je slaba i bolesna; nismo mi ti kojih
se moni faraon treba bojati. Doi e jedina istinska sila, unitit e
Ramzesa i nametnuti Egiptu svoj zakon.
- Koja je to sila?
- Istinski bog, Mojsije, bog iji e se gnjev uskoro oboriti na sve narode
koji mu se ne budu poklonili!
Ofirov glas bio je toliko snaan da su zidovi trone kue podrhtavali.
Mojsije osjeti neobian strah, straan i privlaan u isto vrijeme.
- Ti si idov, Mojsije.
- Roen sam u Egiptu.
- Prognanik si, kao i ja. Obojica smo u potrazi za istom zemljom koju
nisu ukaljala ta silna boanstva! idov si, Mojsije, a tvoj narod pati, eli
obnoviti religiju svojih oeva i nastaviti slavni Ehnatonov put.
- idovi su sretni u Egiptu; rade, dobro zarauju, imaju sve to im je
potrebno.
- Tvom narodu nije dovoljno da bude materijalno zbrinut.
- Ako tako misli, postani im prorok!
- Ja sam samo Libijac, niti imam tvoj autoritet, niti tvoju karizmu.
- Ti si samo luak, Oflre! Kada bi idovi krenuli na Ramzesa, osudili bi
sebe na propast. Moj narod niti se eli suprotstaviti Ramzesu, niti eli
napustiti zemlju, a ja sam blizak prijatelj jednog velikog faraona koji e
slavno vladati.
- U tebi gori vatra, Mojsije, ista vatra koja je gorjela u Ehnatonovom srcu.
Mora znati da njegovi istomiljenici nisu nestali, da se poinju okupljati.
- Dakle, Lita i ti niste sami.
- Iako smo prisiljeni skrivati se, svakodnevno sklapa-mo vrijedna
prijateljstva. Ehnatonova religija je religija budunosti.
- Ne vjerujem da Ramzes misli tako.
- Tvoj je zadatak da ga u to uvjeri, prijatelji ste.
- Neu ga uvjeravati u neto u to ni sam ne vjerujem.
- idovi e cijelom svijetu nametnuti vjeru u jednog Boga, a ti e ih
voditi.
- Tvoje proroanstvo je smijeno!
- Ostvarit e se.
- Nije mi na kraj pameti suprotstavljati se kralju.
- Svatko tko nam se makne s puta bit e poteen.
- Prestani propovijedati takve besmislice i vrati se u svoju zemlju.
- Nova zemlja jo ne postoji, ti e je stvoriti.
- Ne zna to govori!
- I ti vjeruje u jednog Boga, zar ne? Mojsije je bio potresen.
- Nisam obvezan odgovoriti.
- Ne bjei od svoje sudbine.
- Vrati se u Libiju, Ofire.
Mojsije krene prema vratima; arobnjak ga nije pokuao sprijeiti.
- Zmije su se vratile u svoje rupe - ree on mladiu - izai slobodno.
- Dovienja, Ofire.
- Do skorog vienja, Mojsije.

Malo prije svitanja, sveenik Baken je izaao iz svoje .slubene zgrade,
umio se, obukao bijelu pregau i s vazom u ruci krenuo prema svetom
jezeru iznad kojeg su letjela jata lastavica, najavljujui raanje novog dana.
Do velikog jezera, Nunove vode - neiscrpne snage koja u sebi nosi sve
oblike ivota - vodilo je jedno od etiri kamena stepenita. Baken je siao
do vode kako bi zahvatio malo dragocjene tekuine za mnogobrojne
obrede proienja koje e vriti u natkrivenom dijelu hrama.
- Sjea li me se, Bakene?
Sveenik se okrenuo ka ovjeku u halji obinog, 'istog sveenika'.
- Ramzese...
- Sjea li se da smo se u vojsci, gdje si mi bio uitelj, stalno tukli, i da
smo na smjenu pobjeivali?
Baken se poklonio.
- Ostavio sam prolost iza sebe, Vae velianstvo; sada pripadam Karnaku.
inilo se da je bivi nadzornik tala, iskusni konjanik odbojnog izgleda,
etvrtastog, neprivlanog lica i promuklog glasa, u potpunosti posveen
svom novom poslu.
- A Karnak, kome pripada Karnak?
- Pa kralju, dakako! Zato me to uope pitate?
- Oprosti, ali moram znati da li si mi prijatelj ili neprijatelj.
- Zato bih bio protiv faraona?
- Zar ti nije poznato da je izmeu velikog Amonovog sveenika i mene
dolo do razdora?
- Izmeu ljudi na poloaju nesuglasice su neizbjene...
- Ne skrivaj se iza ispraznih rijei, Bakene. U ovoj zemlji nema mjesta za
dva gospodara.
Negdanji uitelj bio je zbunjen.
- Proao sam kroz mnogo toga i...
- Ako si mi prijatelj, Bakene, mora postati moj saveznik i podrati me u
borbi.
- Na koji nain?
- Ovo mjesto mora biti, poput svih hramova diljem zemlje, oaza istine i
asti. to bi napravio kada bi znao da tome nije tako?
- Traio bih odgovorne za to i na kraju svijeta, ako bi bilo potrebno!
- Upravo to i traim od tebe, Bakene. Moram biti siguran da ovdje nitko
ne kri zakon boginje Maat.
Ramzes se okrenuo i polako poao prema svetom jezeru; ni po emu se
nije razlikovao od istih sveenika koji su silazili na jezero kako bi
napunili vaze proiavajuom vodom.
Baken je bio neodluan. Karnak je postao njegov dom, njegov svijet.
Meutim, faraonova volja bila je neprijeporna svetinja.
Sirijski trgovac Raja imao je tri lijepe trgovine u sreditu Tebe. Kuhari iz
plemikih kua kupovali su kod njega konzervirano meso vrhunske
kvalitete, dok su njihove gazdarice razgledavale izuzetne-azijske vaze.
Posao mu je krenuo izuzetno dobro otkako je zavreno vrijeme alosti. Bio
je uglaen, na dobrom glasu, pa je imao stalne muterije iji je broj iz dana
u dan rastao. Bio je dareljiv prema svojim pomonicima, a oni, govorei
o njemu, nisu tedjeli rijei hvale.
Nakon to mu je brija poravnao picastu bradu, Raja se bacio na
sreivanje rauna, prethodno zatraivi da ga nitko ne ometa.
Trgovac obrie znoj sa ela. Ljetne vruine teko su mu padale, a jo tee
neuspjeh koji je doivio plativi plavom Grku da ue u Ramzesov ured i
otkrije spise s prioritetnim sluajevima mladog vladara. Mogao je, dodue,
i pretpostaviti da e pokuaj neslavno zavriti; Raja je prije svega elio
saznati
kakve su mjere sigurnosti poduzeli Ramzes i Seramana.
Naalost, izgleda da su vrlo oprezni. Bit e teko doi do
povjerljivih podataka, morat e podmititi nekog ovjeka
bliskog kralju.
Sirijac prisloni uho na vrata svoje kancelarije. Nije
se uo nikakav zvuk u predsoblju, izgleda da ga nitko nije
pijunirao. Popeo se, za svaki sluaj, na taburet i pogledao kroz siunu
rupicu u zidu.
Kada se uvjerio da nema nikoga na vidiku, otiao je do skladita u kojem
je uvao male vaze od gipsa; uvozio ih je iz june Sirije, zemlje koja je
bila egipatski saveznik. Ova remek-djela posebno su se dopadala uglednim
damama, pa ih je Raja izlagao jednu po jednu kako bi ih drao na cijeni.
Potraio je vazu koja je na grliu bila obiljeena jedva vidljivom crvenom
tokom. U njoj se nalazila duguljasta drvena tablica, iste duine, irine i
boje kao vaza.
Na tablici su bile ispisane ifre koje je Raja proitao bez potekoa.
Poruka njegovih hetitskih poslodavaca bila je kratka i jasna: 'Boriti se
protiv Ramzesa, podrati Henara.
- Izuzetan komad. - priznao je Henar, zaljubljeno milujui ispupene
ukrase vaze koju mu je ponudio Raja, naoigled bogate klijentele koja se
nije usuivala ponuditi vie od starijeg Ramzesovog brata.
- Gledate remek-djelo jednog starog obrtnika.
- Nudim ti pet krava muzara najbolje sorte, krevet od ebanovine, osam
stolica, dvadeset pari sandala i bronano ogledalo.
Raja mu se pokloni.
- Zaista ste velikoduni, gospodaru. Da li biste mi iskazali tu ast da
stavite va peat u moju knjigu?
Trgovac je poveo Henara u prostoriju iza pulta, da bi mogli popriati
mirno u etiri oka.
- Imam sjajnu vijest: nai prijatelji stranci su vam naklonjeni i ele vas
podrati.
- Koji su njihovi uvjeti?
- Nema uvjeta, nema ogranienja.
- Da mi moda ne prepriava kakav san?
- Dobro, pregovarat emo kasnije. Za sada je dovoljno to to ste upoznati
s njihovim stavom; smatrajte ovo svojom prvom velikom pobjedom.
estitam vam, gospodaru; eka vas duga i naporna borba, ali siguran sam
da upravo razgovaram s buduim egipatskim faraonom.
Henar je bio zanesen. Ovaj tajni savez s Hetitima bio je kao smrtonosni
otrov, koristan i opasan u isto vrijeme; na njemu je da ga mudro iskoristi,
da uniti Ramzesa, a da pri tome ne dovede sebe u opasnost i ne oslabi
previe Egipat. Morao je, dakle, odravati ravnoteu nad provalijom, a
osjeao je da je za to sposoban.
- to da im odgovorim? - pitao ga je Raja.
- Prenesite im moju zahvalnost i recite im da vrijedno radim... kao
ministar vanjskih poslova.
Sirijac ga je promatrao u nevjerici.
- Dobili ste to mjesto!
- Da, ali e me neprekidno nadgledati.
- Moji prijatelji i ja raunamo s time da ete znati iskoristiti svoj novi
poloaj.
- Neka tvoji prijatelji slobodno krenu na najslabije egipatske protektorate,
neka potkupe prineve i plemena koje kontrolira Egipat, neka raire razne
glasine.
- O ogromnim osvajakim pohodima, pripajanju cijele Sirije, o
libanonskoj invaziji, gubitku morala egipatske vojske u stranim
zemljama... Moramo potpuno izludjeti Ramzesa, natjerati ga da izgubi
hladnokrvnost.
- Dozvolite mi da vam estitam na mudroj strategiji.
- Imam jo mnogo ideja, Rajo; tvoji prijatelji nisu pogrijeili to su me
izabrali.
- Usuujem se pretpostaviti da moje preporuke nisu bile beskorisne.
- Dodat u kesu nubijskog zlata na moju slubenu listu plaanja.
Henar izae iz zadnje sobe; ovjek njegovog podrijetla nije smio dugo
razgovarati nasamo s jednim trgovcem, iako je njegova strast prema
egzotinim vazama bila opepoznata stvar.
- Kakve glasine?
Da li da obavijesti diplomata Au o svom tajnom savezu s hetitskim
neprijateljima? Ne, to bi bila greka. Ocijenio je da bi bilo bolje skrivati
svoje saveznike jedne od drugih; tako e svi predanije raditi, a eventualni
pogreni koraci nee imati pogubne posljedice.
Kraljica Tuja sjedila je u ugodnom hladu sikomore i pisala kroniku
Setijeve vladavine. Prisjeala se njegovih junakih djela iz slavnog
vremena kada je Egipat ivio u srei i miru. Sjeala se svake misli svog
mua, svakog njegovog postupka; bila je s njim i u dobru i u zlu i
ljubomorno je uvala uspomenu na trenutke njihove bliskosti.
Seti e zauvijek ivjeti u njoj.
Kada je ugledala Ramzesa kako joj dolazi u susret, Tuja je osjetila da je
snaga pokojnog kralja pobijedila smrt. Promatrala je mladog faraona,
toliko razliitog od ostalih ljudi; sazdan je od jedne jedine stijene, kao
obelisk koji odolijeva stranim olujama, a zahvaljujui neizmjernoj
mladenakoj snazi djeluje tako neranjivo.
Ramzes poljubi majine ruke i sjede joj s desne strane.
- Pie po cijele dane.
- Da, ak i nou; ne smijem nita izostaviti, tebe radi. Djeluje zabrinuto.
Tuja je itala svog sina kao otvorenu knjigu,
- Veliki Amonov sveenik ne priznaje kraljev autoritet.
- Seti je predvidio da e do toga doi. Znao je da je sukob neizbjean.
- Kako bi se on ponio na mom mjestu?
- Zna i sam. Nema izbora, ostaje ti samo jedno.
- To mi je rekla i Nefertari.
- Nefertari je egipatska kraljica i samim tim uvarica Zakona.
- Zar mi nee savjetovati da pronaem neko kompro-misno rjeenje?
- Nema kompromisa kada je jedinstvo zemlje u opa-snosti.
- Otputanje velikog Amonovog sveenika uzburkalo bi mnoge strasti.
- Tko je kralj, sine moj, ti ili on?
Kolona magaraca prola je kroz karnake zidine; predvodio ju je stari
magarac koji je poznavao svaki pedalj puta koji povezuje radionicu za
izradu tkanina i hram, neobina ivotinja koja je nauila ostala grla da se
kreu ujednaenim i dostojanstvenim korakom.
Budui je isporuka bila velika, Baken je pozvan u skladite da pomogne
sveeniku zaduenom za prijem robe. Svako laneno platno za izradu
ritualne odore zavodilo se pod posebnim rednim brojem u registar;
sveenici su morali naznaiti mjesto podrijetla i kvalitetu.
- Lijepa platna - primijetio je Bakenov kolega, omanji ovjek podmuklog
izgleda.
- Ti si ovdje novi?
- Radim u hramu nekoliko mjeseci.
- Dopada li ti se ivot u Karnaku?
- Upravo je onako kako sam oekivao.
- ime se jo bavi, osim to radi u hramu?
- Pokopao sam prolost i zatraio da zauvijek radim u hramu.
- A ja ovdje radim dva mjeseca, a zatim se vraam u grad gdje sam
zaposlen kao nadzornik na skeli. Tamo se ne radi mnogo. A ovdje...
ovjek ne stigne podii glavu od posla!
- Zato radi u hramu ako ti to teko pada?
- To se tebe ne tie. Ja u se brinuti za prvoklasna platna, a ti o ostalom.
im bi skinuli teret s magarca, skladitari bi briljivo slagali lanena platna
na zaprege prekrivene tkaninom. Baken bi ih potom pregledao i popisivao,
ne zaboravljajui napisati datum isporuke. Izgledalo mu je da drugi
sveenik ne radi mnogo i da gotovo svo vrijeme gleda uokolo; kao da se
eli uvjeriti da ga nitko ne uhodi.
- edan sam - ree ovjek - hoe i ti vode?
- Hou.
Sveenik podmuklog izgleda ode po vodu. Nakon to je prvo spustio
tablicu na lea starog magarca, Baken prie i baci pogled.
Na tablici su bili ispisani neobini hijeroglifi koji nisu imali nikakve veze
s prvoklasnim lanenim platnima.
Kada se sveenik vratio s mjeinom svee vode, zatekao je Bakena kako
radi.
- Uzmi, odlina je... Prisiljavaju nas da radimo po ovoj vruini, pa to nije
humano!
- Magarci se ne ale.
- Gle, gle, pa ti si aljivina!
- Izdri, nemamo jo mnogo posla.
- Samo se ti nadaj! Kada popiemo sva platna, trk u skladita nadgledati
slaganje robe!
- A to emo s ovim tablicama?
- Daj mi tvoju, pa u obje predati u kancelariji.
- Koliko je kancelarija udaljena od skladita?
- Nije daleko, ali ipak ima za hodati.
- Hajdemo podijeliti zadatke; ja u odnijeti tablice.
- Pusti, ja u... Tamo te ne poznaju.
- Ba zato i elim ii, to je prilika da se upoznamo.
- Nezgodni su ti oni, imaju svoje navike i ne vole ih mijenjati.
- Nije li rutina pogubna po ljude?
- Hvala na ponudi, ali sam u otii. Bakenov kolega postade nervozan;
povukao se na stranu, da sveenik ne bi vidio to pie.
- Ulovio te je gr, prijatelju?
- Ne, ne, dobro sam.
- Neto mi ne da mira: zna li ti pisati? Sveenik se okrenuo ka Bakenu,
vidno uzrujan.
- Odakle ti sad to pitanje?
- Vidio sam tvoju tablicu, ostavio si je na magarcu.
- Doista si radoznao...
- I djetetu bi bilo jasno da neto muti. Popiat u platna umjesto tebe, ako
eli; ovakvu tablicu ti nee primiti, imat e probleme.
- Ne pravi se naivan, Bakene. Kao da nisi razumio...
- Razumio - to?
- Prestani s tom lakrdijom! I ti bi dio, shvatio sam. Stvarno ne gubi
vrijeme.
- Budi malo jasniji.
Sveenik podmuklog izgleda prie Bakenu i obrati mu se tihim glasom:
- Ovaj hram je bogat, vrlo bogat; mi, zaposleni, moramo se snalaziti.
Nekoliko lijepih lanenih materijala manje nee unititi Karnak, a mi emo
ih prodati dareljivim klijentima. Je T ti sada jasno?
- Umijeani su i ljudi iz kancelarije?
- Samo jedan pisar i dva skladitara. Kako platna nisu popisana, ona kao i
da ne postoje, pa nikom nismo sumnjivi i moemo neometano trgovati.
- to ako netko otkrije?
- Nee, budi miran.
- Ali, uprava hrama...
- Imaju oni drugih briga. A, tko ti kae da oni ne zatvaraju oi pred naom
malom trgovinom? Dakle, koliki postotak trai?
- Najvei mogui.
- Gle ti njega! Mislim da emo odlino suraivati. Za nekoliko godina bit
emo vie nego imuni ljudi i neemo morati ovdje raditi. Da zavrimo s
poslom?
Baken klimnu glavom.
Nefertari spusti glavu na Ramzesovo rame. Izlazee sunce obasjalo je
njihovu sobu. Svakog jutra slavili su ovo neopisivo udo, pobjedu
svjetlosti nad mrakom. Sudjelujui u jutarnjem obredu, kraljevski par je
stupao na sunevu lau i pohodio podzemne svjetove gdje se vodi bitka
izmeu boanske posade i ogromnog zmaja koji pokuava unititi
stvaranje.
-Potrebna mi je tvoja arolija, Nefertari. eka me teak dan.
- Dijeli li Tuja moje miljenje?
- Imam dojam da ste vas dvije suuesnice.
- Imamo istu viziju. - priznala je mlada ena, smijeei se.
- Uvjerile ste me; danas u smijeniti velikog Amonovog sveenika.
- Zato si ekao toliko dugo?
- Bio mi je potreban neki dokaz protiv njega.
- Ima li ga sada?
- Moj nekadanji vojni instruktor Baken, koji je sada sveenik u Karnaku,
otkrio je trgovinu lanenim platnima u koju je umijeana nekolicina
zaposlenih u Karnaku. Ili je i sam veliki sveenik umijean ili vie nije
sposoban upravljati svojim ljudima. U oba sluaja, vie ne moe biti na
elu Karnaka.
- Je li taj Baken ozbiljan ovjek?
- Mlad je, ali ivi za Karnak. Ne mogu ti opisati koliko ga je kraa
potresla. Nikako nije elio zatvarati oi pred zlodjelom, pa me je odmah
posjetio; meutim, nije osobito rjeit, morao sam mu upati rijei iz usta.
Baken nije ni pijun ni karijerist, potpuno mu vjerujem.
- Kada e vidjeti velikog sveenika?
- Za par sati. Sukob e biti estok, poricat e da je umijean, tvrdit e da
ga nepravedno otputam.
- Misli li da e pokuati osvetiti se?
- Da, bojim se da e zamrznuti poslove hrama i, barem na neko vrijeme,
obustaviti raspodjelu namirnica. Ali, to je cijena koju moram platiti da bih
sprijeio pokuaj podijele zemlje.
Ramzesova odlunost zadivila je Nefertari. Njen suprug nije bio tiranin
koji se elio osloboditi monog protivnika, ve savjestan faraon spreman
da pod bilo koju cijenu ouva jedinstvo Dviju Zemalja.
- Moram ti neto priznati. - rekla je tajanstveno. Da nisi moda na svoju
ruku provela istragu u Karnaku?
- Nita tomu slino.
- Znai, moja majka mi neto eli priopiti, pa ti govori u njeno ime!
- Nije ni to.
- Ima li to to mi eli rei neke veze s mojim susretom s velikim
sveenikom?
- Ne, ali moe se rei da ima veze s cijelom dravom.
- Koliko e me jo drati u neizvjesnosti?
- Jo nekoliko mjeseci... Trudna sam.
Ramzes stee Nefertari u naruje, njeno i zatitniki.
- Zahtijevam da u svakom trenutku bude okruena najboljim lijenicima
u carstvu.
- Ne brini.
- Kako da ne brinem? Nadam se da e nae dijete biti lijepo i snano, ali
tvoj ivot i tvoje zdravlje najvaniji su mi na svijetu.
- Imat u svu potrebnu njegu.
- Smijem li ti zapovjediti da od danas prorijedi svoje obveze?
- Jesi li siguran da bi trpio lijenu kraljicu?
Ramzesa je izdavalo strpljenje. Kanjenje velikog Amonovog sveenika
bilo je uvredljivo. to li e samo izmisliti da bi opravdao svoj nedolazak?
Sigurno je nauo da je Baken razotkrio kradu, pa pokuava obustaviti
istragu, unitava dokaze i uklanja krivce i svjedoke. Samo pogorava svoj,
ionako nezavidan poloaj.
Kada se sunce primaklo zenitu, etvrti Amonov prorok zatraio je prijem
kod kralja. Ramzes zapovjedi da ga odmah uvedu.
- Gdje je prvi prorok i veliki Amonov sveenik?
- Veliki Amonov sveenik upravo je umro, Vae veli-anstvo.
Faraon je sazvao sveeniku skuptinu. inili su je drugi, trei i etvrti
karnaki prorok, veliki sveenici i velike sveenice glavnih egipatskih
svetita. Pozivu se nisu odazvala samo dvojica sveenika, iz Dendere i
Atribisa, prvi zato to je bio prestar za putovanje, drugi zato. to ga je
bolest primorala da ostane u Delti. Obojica su poslala svoje predstavnike.
Visoko sveenstvo, mukarci i ene uglavnom zrelije dobi, zadueni da u
kraljevo ime vre obrede u svojim hramovima, okupili su se u jednoj od
dvorana hrama Totmesa III, 'Onog ije djelo zrai poput svjetlosti'. Na tom
svetom mjestu inicirani su veliki Amonovi sveenici, upravo na tom
mjestu su ih upoznali s njihovim svetim obvezama.
- Pozvao sam vas da biste me posavjetovali. - obratio im se Ramzes. -
Moramo izabrati novog karnakog poglavara.
Veina je odobravala kraljeve rijei klimanjem glave; izgleda da novi
faraon nije bio toliko nepromiljen koliko se govorilo.
- Ne nalau li pravila da slubu naslijedi drugi prorok? - pitao ga je veliki
memfiki sveenik.
- Drim da zrele godine nisu dovoljan kriterij pri izboru sveenika za tako
vaan poloaj.
- Vae velianstvo, dozvolite mi da vam skrenem pozornost na injenicu
da bi postavljanje neodgovarajue osobe moglo imati pogubne posljedice.
- umijeao se trei Amonov prorok. - Novi ljudi - kojima esto iskazujete
povjerenje - bez svake su sumnje sposobni, ali postavljanje nekog
neiskusnog ovjeka na elo Karnaka bila bi kobna pogreka. Mislim da u
ovom sluaju iskustvo i potenje moraju biti presudni kriterij.
- Upravo o tom glasovitom potenju elim razgovarati!
Da li ste upoznati s injenicom da se u Karnaku odvija unosna
trgovina lanenim platnima koja pripadaju hramovima?
Kraljeve rijei zaprepastile su prisutne.
- Krivci su uhieni i osueni na prinudni rad u tkalakim radionicama.
Vie nikada nee raditi u hramu.
- Da li je pokojnik bio umijean u krau?
- Izgleda da nije, ali razumjet ete zato ne bih elio da njegov nasljednik
bude netko iz sadanjeg karnakog vrha.
Sveenici su se nijemo gledali.
- Ima li Vae velianstvo nekog u vidu? - upita veliki sveenik
Heliopolisa.
- Oekujem ozbiljan prijedlog od ove skuptine.
- Koliko nam vremena dajete?
- U skladu s obiajem, kraljica i ja uskoro kreemo na putovanje tijekom
kojeg emo posjetiti mnoge gradove i hramove u zemlji. Iznijet ete mi
svoj prijedlog kada se vratim.

Prije tradicionalnog obilaska Egipta na koji je morao otii tijekom prve
godine svoje vladavine, Ramzes je posjetio hram u Gurnahu, na zapadnoj
obali Tebe, gdje se slavio Setijev ka, njegova besmrtna snaga. Nekoliko
sveenika svakodnevno je recitiralo litanije i prinosilo na rtvenik meso,
kruh, voe i povre, da bi dua pokojnog kralja zauvijek bila prisutna na
zemlji.
Kralj je promatrao reljef koji je predstavljao njegovog vjeno mladog oca.
Molio ga je da izae iz kamena, da se za trenutak stvori pred njim i zagrli
ga kako bi mu prenio snagu jednog kralja koji je postao zvijezda.
Ramzes je Setijev nestanak doivljavao kao gubitak i poziv. Kao gubitak,
zato to vie nije mogao traiti savjete od mudrog i velikodunog oca; kao
poziv, jer je glas pokojnog faraona ivio u svakoj njegovoj misli,
zapovijedajui mu da ne odustaje, bodrei ga da hrabro koraa svojim
putem, bez obzira na kakve prepreke nailazio.
Svi stanovnici Tebe, od bogatih plemia i obrtnika do domaica, eljeli su
isto: saznati koje e dvorjane Ramzes i Nefertari povesti u obilazak Dviju
Zemalja, tko su ti sretnici koji e prisustvovati njihovom sklapanju pakta s
egipatskim boanstvima?
Svatko je imao povjerljivu informaciju od osobe bliske ( kraljevskom paru
ili kakvog dvorskog slubenika. Jedni su iz povjerljivih izvora saznali da
kraljevska flota kree najprije prema jugu, do Asuana, a zatim se vraa na
sjever kako bi posjetila Deltu. Drugi su priali da je brodska posada ve
saznala da e putovanje biti naporno, da e se morati ploviti brzo, da
faraon nee imati vremena dugo se zadravati u mjestima i hramovima.
No, bez obzira kakve prie kruile, jedno je bilo sigurno - svi su bili sretni
zbog ovog putovanja tijekom kojeg e se kraljevski par sjediniti sa1
svojom zemljom, kako bi odrao sklad izmeu Egipta i boginje Maat,
vjenog Zakona.
Tek to su krenuli, Ameni je zatrpao Ramzesa nepreglednom gomilom
spisa koje je kralj morao podrobno prouiti prije negoli se susretne s
provincijskim starjeinama, nadstojnicima hramova i gradonaelnicima.
Osobni kraljev tajnik predao je Ramzesu biografije svih uglednika, u
kojima je detaljno opisao njihovo napredovanje u karijeri, obiteljsku
situaciju, tenje, odnose s ostalim velikodostojnicima. Ako je do nekog
podatka doao pomou neprovjerenih glasina, Ameni je naznaio vladaru
da ga uzme sa zadrkom.
- Koliko ti je dana i noi bilo potrebno da bi prikupio ovo blago? - upitao
gaje Ramzes.
- Nisam brojao. Moja jedina briga jest da ti pribavim to vie informacija
bez kojih se ne moe vladati.
- Bacio sam pogled na tvoje spise i zakljuio da veina bogatih i
utjecajnih ljudi pripada krugu Henarovih pristaa.
- Nisi valjda iznenaen?
- Jesam, vie ih je nego to sam mislio.
- Ne sumnjam da e ih uvjeriti da promijene miljenje.
- Zaista si optimist.
- Ti si kralj, a kralj treba vladati. Ostalo nije bitno.
- Ti se nikada ne odmara?
- Kada umrem, imat u vie nego dovoljno vremena; a sad radim za tebe i
moram kriti put kojim hoda. Svia li ti se tvoja stolica?
Faraonova drvena stolica na rasklapanje sastojala se od okovanog konog
sjedita i masivnih nogu koje su zavravale pajim glavama od slonovae.
Kralj e na njoj sjediti za vrijeme slubenih ceremonija i prijema na
putovanju.
- Sastao sam se s ljudima iz tvoje pratnje i moram ti priznati da sam bio
izuzetno strog i zahtjevan. - rekao mu je Ameni. - Nita ti ne smije
nedostajati tijekom putovanja. Hrana e biti ukusna kao na dvoru.
- A ti, ti si vjerojatno jo uvijek onako umjeren u jelu i piu?
- Pravilna prehrana jami dug ivot, umjereno konzu-miranje alkohola
uva snagu i koncentraciju. Poslao sam obavijesti gradonaelnicima i
velikim sveenicima gradova koje emo posjetiti; naloio sam im da
osiguraju smjetaj za tvoju pratnju. Ti i kraljica ete, podrazumijeva se,
odsjedati na dvorovima.
- Da li vodi rauna o Nefertari?
- Ne mora ni pitati; kraljiina trudnoa je dravna stvar. Njena kabina je
provjetrena, moe se na miru odmarati. Pet lijenika e je neprekidno
nadgledati, svakodnevno e ti biti dostavljan izvjetaj o njenom
zdravstvenom stanju. Neto drugo me brine... A, da!
- U vezi nje?
- Ne, ne, radi se o neem drugom. Prema izvjetajima koje sam dobio,
neka pristanita navodno su u jako loem stanju, u to osobno ne vjerujem;
rekao bih da e starjeine nekih provincija iskoristiti tvoj posjet i pokuati
izvui od tebe novanu pomo za odravanje opreme na pristanitima.
Svaki velikodostojnik pokuat e izvui to vie, pa te molim da bude
pravedan pri raspodjeli sredstava i vodi rauna o opoj dobrobiti.
- U kakvim si odnosima s vezirima Sjevera i Juga?
- Ovisi o toki gledita; oni smatraju da smo u vrlo loim odnosima, a ja
da smo u odlinim. Obojica su savjesni, ali previe bojaljivi slubenici,
strahuju da e ih otpustiti. Zadri ih, nikada te nee izdati.
- Ali, mislio sam...
- Da mene postavi za vezira? Nikako! Za tebe je mno-go bolje da
ostanem na ovom poloaju. Mogu raditi iz sjene, nemam prevelike
administrativne zadatke.
- O emu govore moji uzvanici?
- Oduevljeni su to im se pruila mogunost da pou na ovo putovanje,
ali nisu ba oarani Seramaninim ponaa-njem; Sard je toliko sumnjiav
da ih pretresa kao da su kriminalci! Njihove stalne pritube uu mi na
jedno uho, a na drugo iziu; Seramana doista savjesno obavlja svoj posao.
- Da nisi zaboravio na lava i psa?
- Ne brini, tvoji vjerni uvari siti su i zadovoljni.
- Kako se snalazi Rome?
- Izvrsno, pomislio bih da ti je nadstojnik oduvijek! Dvorsko osoblje
zahvaljujui njemu besprijekorno funkcionira. Instinkt te nije prevario.
- A Neam?
- Tvoj novi ministar poljoprivrede svoj posao shvaa vrlo ozbiljno.
Svakog jutra po dva sata me opsjeda raznim administrativnim pitanjima, a
zatim se zatvara sa savjetnicima biveg ministra koji ga poduavaju poslu...
Ne bih rekao da e tijekom ovog putovanja nai vremena kako bi uivao u
krajolicima!
- A, moj voljeni brat, to on radi?
- Henarov brod je prava palaa na vodi. Novi ministar inozemnih
poslova danonono dri postavljen stol za blagovanje i obeava
Ramzesovom Egiptu svijetlu budunost.
- Zar misli da sam toliko naivan?
- Stvari su se promijenile. - ocijenio je Ameni. - Izgleda mi da je presretan
otkako si ga postavio za ministra.
- Ne misli valjda da mi je Henar iskreno naklonjen?
- Mislim da je u dubini due ostao isti; ali tvoj brat je pametan, poznaje
svoje granice. Mudro si postupio kad si nahranio njegovu glad za moi i
ugledom. Omoguio si mu da bude bogat i ugledan, moda e se primiriti.
- Iz tvojih usta u boje ui!
- Mora na poinak, sutra te eka naporan dan. Imat e najmanje deset
sastanaka i tri prijema. Je li ti krevet udoban?
'Bio bih zadovoljan i mnogo skromnijom posteljom',
RAHZES: HRAH ZA MILUUHE 60DINA
pomislio je kralj. Krevet se sastojao od strunjae izraene od isprepletenih
vlakana konoplje, privrenih klinovima za okvir, etiri noge u obliku
lavljih apa, uzglavlja i naslona za noge ukraenog razlicima,
mandragorama i lotosima, kako bi mu snovi bili posuti cvijeem.
- Moram jo dati nalog da ti donesu mekane jastuke. - ree kraljev osobni
tajnik.
- Dovoljan mi je ovaj ovdje.
- Ne dolazi u obzir! Pogledaj na to slii... Ameni podie jastuk s uzglavlja.
Odmae se, sav prestravljen.
Crni uznemireni korpion spremao se za napad.

Ramzes Je bio prisiljen tjeiti Seramanu. efu tijegove osobne
garde nije ilo u glavu kako je
korpion dospio u kraljevu odaju. Iako je podrobno preispitao
cjelokupnu posadu, nije saznao nita.
- Nisu oni krivi. - zakljuio je Sard. - elim ispitati vaeg nadstojnika.
Ramzes se nije protivio.
Rome nije volio Seramanu, ali nije prosvjedovao nijednom rijeju kada je
vladar zatraio od njega da odgovori na sva Sardova pitanja.
- Koliko osoba ima pristup u ovu sobu?
- Pet. Ustvari... pet osoba ima stalan pristup.
- to time elite rei?
- Kada se usidrimo, dogaa se da zaposlim jo ponekog radnika.
- Je li netko, osim stalne posluge, ulazio u kraljevu odaju pri naem
posljednjem pristajanju?
- Da, unajmio sam ovjeka da pokupi posteljinu i da ju odnese u praonicu.
- Kako se zove?
- Ne znam, pogledajte platni spisak.
- Nema potrebe - ree kralj - sigurno je dao lano ime kako ga ne bismo
mogli pronai.
- Kako se moglo dogoditi da nisam upoznat s vaom praksom da
unajmljujete nepoznate ljude? Moje sigurnosne mjere bile su, znai,
potpuno beskorisne!
- to se dogodilo? - upita Rome, zateen.
- Ne tie vas se! Odsada u osobno pretresati svakog tko doe na brod
Njegovog velianstva, bio on general, sveenik ili ista!
Rome se okrenuo ka Ramzesu koji je odobravao Sardove rijei klimanjem
glave.
- to emo s obrocima?
- Jedan od vaih kuhara preda mnom e probati svako jelo.

- Kako vi kaete.
Rome je izaao iz kraljeve kabine. Seramana je bio toliko bijesan da je iz
sve snage udario akom o gredu.
- korpion vas ne bi ubio, Vae velianstvo - ocijenio je Seramana - no,
dobili biste jaku groznicu.
- I morao bih prekinuti putovanje... to bi znailo da mi bogovi nisu
naklonjeni. To im je, dakle, bio cilj!
- Ovakav se incident nee ponoviti. - obeao mu je Sard.
- Bojim se da hoe, jer ne znamo tko doista stoji iza njega. Seramana je i
dalje kiptio od bijesa.
- Sumnja li moda na nekog?
- Ljudi znaju biti nezahvalni.
- Budi jasniji.
- Taj Rome... to ako je lagao, to ako je sam podmetnuo korpiona?
Nije li tvoj posao utvrditi je li uistinu tako? Raunajte na mene.
Obredno putovanje kraljevskog para bio je veliki uspjeh. Ramzesov
autoritet i Nefertarin arm oarali su provincijske starjeine, velike
sveenike, gradonaelnike i ostale velikodostojnike, ugodno iznenaene
dranjem novih egipatskih vladara. Ramzes nije zaboravljao pohvaliti
svog starijeg brata kojeg je poznavala veina uglednih linosti; njegovo
postavljenje na mjesto ministra inozemnih poslova smirilo je mnoge
duhove. S jedne strane, kraljevska je obitelj ostala na okupu i braa su
ostavila iza sebe sve nesuglasice zbog dobrobiti Egipta; s druge strane,
opepoznati Henarov patriotizam i njegove grandiozne vizije jamili su
uspjenu obrambenu politiku koja je bila uvjet da se civilizacija sauva od
barbarskih napada.
Kad god bi brod pristao, kraljevski par odavao je poast kraljici majci Tuji;
ovu izuzetnu enu, koja je samom svojom prisutnou nametala
potovanje, bilo je lako voljeti. Njena, tiha, nenametljiva, majinski
privrena Ramzesu i Nefertari, bila je olienje tradicije, olienje trajanja.
Brod se pribliavao Abidosu, prestinom Ozirisovom svetitu. Na pramcu
su stajali Ramzes i njegov prijatelj Aa. Mladi diplomat u svako doba dana
bio je elegantan i profinjen.
- Jesi li zadovoljan putovanjem, Ao?
- Velikodostojnici hvale Tvoje velianstvo na sva usta.
- Nije li to pomalo licemjerno, i s moje i s njihove strane?
- Sigurno da jest, ali najvanije je da priznaju tvoj autoritet.
- to misli o Henarovom novom poloaju?
- Rekao bih da je to iznenaujui potez.
- okiran si, drugim rijeima.
- Tko sam ja da bih kritizirao faraonove odluke?
- Misli da moj brat nije sposoban za tako teak posao?
- Diplomat mora biti pravi umjetnik u dananje vri-jeme.
- Tko bi se usudio izazvati moni Egipat?
- Nemoj dozvoliti da ti uspjeh koji si doivio u svojoj zemlji pomuti vid.
Hetiti ne sjede prekrienih ruku; shvatili su da s tobom nema ale, pa su se
vjerojatno primirili i pokuavaju ojaati prije nego to nas napadnu.
- Raspolae nekim preciznim informacijama?
- Ne, zasad mogu samo pretpostavljati.
- Vidi Ao, Henar je moj stariji brat i vrlo ugledan ovjek. Prijemi i
banketi njegov su teritorij. Vjeto e zavoditi veleposlanike stranih
zemalja ispraznim govorima, to e ga initi beskrajno sretnim. Ali,
vjerojatno e pasti u napast, uplest e se u neku zavjeru. Sumnjam u
iskrenost njegove elje da bude vjeran dravi i kralju. Zato je tvoja uloga
od presudne vanosti.
- to oekuje od mene?
- Proglaavam te upravnikom tajnih poslanstava Gor-njeg i Donjeg Egipta.
Slubena dunost bit e ti, kao i tvojim prethodnicima, upravljanje
slubom diplomatske prepiske, dakle nadzor svih spisa koje Henar sastavi.
- Drugim rijeima, zapovijeda mi da ga uhodim?
- Da, to bi bio jedan od tvojih zadataka.
- Zar misli da neu biti sumnjiv Henaru?
- Dao sam mu do znanja da nee imati odrijeene ruke. Svjestan je da e
ga netko nadgledati, pa moda nee pasti u iskuenje da napravi kakvu
pogubnu pogreku.
- to emo ukoliko me nadmudri?
- Ne vjerujem, previe si talentiran, prijatelju moj.
Ramzesu se stee srce kada je ugledao svetu zemlju Abidosa. Svuda se
osjeala Setijeva prisutnost. Pokojni faraon, koji je za svog zatitnika
izabrao boga Seta, inkarnaciju kozmike snage i ubojicu svog brata
Ozirisa, podigao je velianstveno svetite da bi se u njemu slavila tajna
umrlog i uskrslog boga. Ramzes i Nefertari bili su posveeni u tajne
uskrsnua i zagrobnog ivota, pa su osjeali da je njihova dunost
podijeliti ih sa svojim narodom.
Obale kanala kojim se stizalo do pristanita bile su puste. Naravno, na toj
svetoj zemlji svetkovine su bile dozvoljene samo u vrijeme proslave
Ozirisovog uskrsnua. Ali, putnici su ipak bili zaueni; stanovnike
Abidosa kao da je posjet kraljevskog para ostavio potpuno ravnodunima.
Seramana je, naoruan maem, prvi siao s broda, a uskoro mu se
pridruie i ostali faraonovi straari.
- Ne svia mi se ovo. - promrmljao je Sard. Ramzes je siao na pristanite;
u daljini ugleda Ozirisov hram, okruen bagremovom umom.
- Ne izlazite se nepotrebnoj opasnosti. - posavjetovao ga je Seramana. -
Priekajte da provjerim okolinu.
Nepokorni stanovnici Abidosa! Kralj je bio zaprepaten njihovim
nepotovanjem.
- Pripremite kola. - zapovjedio je. - Stat u na elo kolone.
- Ali, Vae velianstvo...
Sard je shvatio da nema smisla navaljivati. Kako uvati tog nerazumnog
kralja?
Ramzes je proao put od pristanita do zidina hrama brzo poput vjetra. Na
njegovo veliko iznenaenje, prva vrata bila su otvorena. Siao je s kola i
uao u dvorite.
Oko proelja hrama podignute su skele; na zemlji je leala Ozirisava
statua; posvuda pobacan alat. Ni jedan jedini radnik nije bio na svom
radnom mjestu.
okirani faraon uao je u svetite. Na oltarima nije bilo prinosa, nigdje ni
traga sveeniku, mjesto je bilo sablasno pusto.
Hram je bio naputen.
Ramzes izae i pozva Seramanu koji je stajao na pragu.
- Odmah pronai nadzornike gradilita i dovedi mi ih.
- Seramana je jedva doekao ovu zapovijed.
Cijeli Abidos se tresao od Ramzesovog gnjeva.
U velikom dvoritu hrama okupili su se sveenici, slubenici, obrtnici i
obredni pomonici zadueni za odravanje svetita. Poklonili su se kralju,
pali na koljena i nosevima dotakli zemlju; faraon ih je, glasom od kojeg su
svi drhtali, ukorio zbog lijenosti i nemara.
Ramzes nije elio sluati isprike. Kako se osoblje Abidosa uope
usuivalo svoje skandalozno ponaanje i lijenost pokuati opravdati
Setijevom smru? Da ih nije otro opomenuo, zavladali bi nered i lijenost,
i nitko vie ne bi mislio na svoj posao.
Umjesto da kazni nemarne radnike, mladi faraon im
je, na njihovu sreu, naloio da udvostrue obredne prinose
Setijevom kau. Zapovjedio im je da zasade drvee i naprave
vonjak, stave pozlatu na sva vrata, nastave sa zidanjem hrama,
zavre zapoete kipove i uz to svakodnevno vre obrede; obavijestio ih je,
takoer, da e dobiti barku koja e se koristiti pri slavljenju Ozirisovih
tajni. Odluio je da seljaci zaposleni na posjedu svetita budu osloboeni
poreza i da se hramu odobre velika sredstva, pod uvjetom da osoblje
savjesno radi svoj posao.
Stanovnici Abidosa u tiini su napustili veliko dvorite. Uvjerivi se u
kraljevu dobrotu i blagost, zarekli su se jedni drugima da vie nikada nee
izazvati njegov gnjev.
Ramzes je potom uao u glavnu kapelu, abidoko 'nebo'; bila je to
prostorija gdje je tajanstvena svjetlost rastjerivala tminu, i tu se Ramzes
sjedinio s duom svoga oca, duom koja je prebivala medu zvijezdama,
dok je suneva barka krstarila nebom, nastavljajui svoje vjeno putovanje.
Henar je likovao.
Nije se uzrujavao zbog neuspjelog pokuaja sa korpionom; kraljev stariji
brat nije ni mislio da plan Sarija, nekadanjeg faraonovog uitelja, sada
zaslijepljenog mrnjom, moe uspjeti. elio je oslabiti Ramzesa, oduzeti
mu snagu, i bio je svjestan da ga eka teak posao. Ali, iskustvo mu je
govorilo da i najbolje uvana tvrava ima svoje slabe toke.
Henar je likovao, jer mu je Asa, poslije vrlo uspjele veere, priopio divnu
novost. Stajali su na krmi broda koji je plovio Nilom. Nitko nije mogao
uti njihov razgovor; na palubi je ostalo samo nekoliko pijanih gostiju koji
su se zabavljali promatrajui kako brodski lijenik pomae jednom
uglednom slubeniku koji je povraao.
- Upravnik tajnih poslanstava... Pa ja sanjam!
- Ne sanjate, doista me je postavio na taj poloaj.
- Pretpostavljam da vam'je naloio da me pijunirate, izmeu ostalog?
- Tono tako.
- Izgledat e, dakle, da nemam nikakvu vlast u rukama, da sam beznaajna
figura koja ee po prijemima.

- Tako eli na kralj.
- Pa, ispunimo mu elju, dragi moj Ao! Odigrat u svoju ulogu savreno.
A vi ete, ako sam vas dobro razumio, biti glavni kraljev izvor informacija
vezanih za hetitsko pitanje.
- Vjerojatno.
- Odgovara li vam na savez i dalje?
- Vie nego ikad. Duboko sam uvjeren da je Ramzes tiranin; prezire svoje
podanike, zaljubljen je u sebe. Njegova tatina vodi zemlju u propast.
- Vidim da smo istomiljenici, ali jeste li spremni za rizik?
- Moje se namjere nisu promijenile.
- Zato toliko mrzite Ramzesa?
- Zato to je Ramzes.
Okruen zelenim poljima, hram lijepe i nasmijane
boginje Hator bio je oda skladu neba i zemlje. Velike sikomore zasaene
su nedaleko od bedema, pa su hram i muzika kola, smjetena u nekoliko
zgrada, bili u ugodnom hladu. Zatitnica Hatorinih sveenica, ena koje su
poznavale tajne Plesa zvijezda,
Nefertari se osobito radovala ovom dijelu puta, nadajui se da e imati
dovoljno vremena da u svetitu provede nekoliko sati u meditaciji. Po
zavretku posjeta Abidosu kraljevska flota trebala je krenuti prema sjeveru,
ali kraljica je inzistirala da posjete Denderu.
Nefertari se uinilo da je Ramzes zabrinut.
- O emu razmilja? - upita ga ona.
- O buduem velikom Amonovom sveeniku. Ameni mi je pokazao
biografije glavnih kandidata; nijedan mi se ne dopada.
- Da li si razgovarao s Tujom?
- Da, majka dijeli moje miljenje. Seti nije potovao nijednog od njih, ali
oni se nadaju da e sa mnom imati vie sree.
Nefertari je promatrala Hatorine likove naslikane na kamenu. Dok se
divila neopisivoj ljupkosti boginje, kraljiin pogled zaslijepi neka
neobina svjetlost.
- Nefertari...
Nije odgovorila, sva obuzeta nekakvom vizijom. Ramzes je uhvati za ruku,
prestraen da e je zauvijek izgubiti, da e je boginja njenog lika odvesti
u nebo. Ali kraljica iznenada zagrli svog faraona.
- Otila sam daleko, tako daleko... Gledala sam ocean svjetlosti i sluala
milozvuni glas koji mi je prenio poruku...
- Sjea li se poruke?
- Da. Nemoj izabrati nijednog od kandidata. Na nama je da pronaemo
budueg velikog Amonovog sveenika.
- Nemam vremena.
- Mora posluati nebeski glas koji oduvijek upravlja postupcima faraona.
Upraviteljica glazbene kole povela je kraljevski par u vrt hrama gdje je u
njihovu ast priredila koncert. Nefertari se prepustila uivanju, dok je
Ramzes bio vrlo nervozan. Znai li to da mora ekati jo jednu viziju kako
bi pronaao ovjeka dostojnog poloaja velikog Amonovog sveenika?
Umjesto da se vrati na brod i porazgovara s Amenijem, Ramzes je
nastavio obilaziti hram, radionice i skladita. U mjestu su vladali red i
ljepota.
Kad se spustio do obale svetog jezera, Ramzes je zaboravio na brige; iz
lijeha irisa i razliaka irio se blagi miris, a graciozne sveenice lagano su
prilazile jezeru da bi zahvatile vode za veernji obred.
Neki starac je sporim i preciznim pokretima upao korov i stavljao ga u
torbu. Kleao je na zemlji, ne obazirui se na kraljevski par; takva drskost
zasluivala je kaznu, ali Ramzesu nije smetala jer je vidio da starac
predano radi.
- Prelijepo vam je cvijee. - rekla mu je Nefertari.
- Priam mu s ljubavlju. - odgovorio je. - U suprotnom, raslo bi ukrivo.
- Da, da, i sama sam dola do istog zakljuka.
- Doista? Zar tako mlada i lijepa ena ima vremena za rad u vrtu?
- Da, kada mi obaveze dozvole.
- Toliko ste zauzeti?
- Moj poloaj mi ne ostavlja mnogo slobodnog vre-mena.
- Da niste nadzornica sveenica?
- Jesam, izmeu ostalog.
- Izmeu ostalog... Imate i drugih obveza? Ah, opros-tite... Nemam pravo
dosaivati vam pitanjima. Kada se sretne dvoje ljubitelja cvijea, dobro se
razumiju, ak i ako ne znaju nita jedno o drugom.
Starac napravi bolnu grimasu.
- Prokleto koljeno... ponekad me toliko boli da ne mogu ustati.
Ramzes je vrtlaru pruio ruku.
- Hvala vam, prine... Pretpostavljam da ovjek vaeg dranja mora biti
barem princ.
- Je li vam veliki sveenik Dendere zapovjedio da se brinete ovom vrtu?
- Da, upravo on.
- Govori se da je strog i toliko bolestan da ne moe putovati.
- Istina je. Da li i vi volite biljke kao ova mlada ena?
- Uivam u sadnji drvea. elio bih se susresti s velikim sveenikom.
- Zato?
- Zato to nije doao na sveeniku skuptinu; njegovi kolege dobili su
zadatak pomoi Ramzesu da izabere novog velikog Amonovog sveenika.
- Biste li napravili veliku uslugu starom bojem slugi i pustili ga da se
brine o svom cvijeu?
Ramzes vie nije sumnjao: ovjek koji se pretvarao daje obian vrtlar bio
je veliki sveenik Dendere glavom i bradom.
- Znam da je star i bolestan, ali zar bi mu bilo toliko teko ukrcati se na
brod za Tebu?
- Boli ga i desno rame, pritiu ga godine, sav je..,
- Je li veliki sveenik Dendere nezadovoljan svojom sudbinom?
- Naprotiv, Vae velianstvo; jedino to stari sveenik eli jest da mu se
dozvoli da provede ostatak ivota u miru, iza zidina hrama.
- A kako bi reagirao kada bi ga faraon osobno zamolio da prisustvuje
sveenikoj skuptini, kako bi ostali sveenici izvukli neku korist iz
njegove ivotne mudrosti?
- Ako je mladi faraon ve stekao neto ivotnog iskus-tva, potedjet e
starog ovjeka nepotrebnog napora. Da li bi mi Ramzes dodao moj tap
koji je prislonjen uza zid?
Kralj ga je posluao.
- Pogledajte i sami, Vae velianstvo: stari Nebu jedva hoda. Zar imate
srca tjerati ga da naputa svoj vrt?
- Biste li barem, kao veliki sveenik Dendere, dali egi-patskom kralju
jedan savjet?
- U mojim godinama najbolje je utjeti.
- Mudri Ptahotep iz doba piramida, ije se pouke prenose s koljena na
koljeno, ne dijeli vae miljenje. Vae rijei su dragocjene, zaista bih elio
uti vae miljenje. Tko bi, po vaem miljenju, bio dostojan poloaja
velikog Amonovog sveenika?
- Cijeli sam ivot proveo u Denderi, nikada nisam bio u Tebi. Ne
razumijem se u probleme hijerarhije. Neka mi Vae velianstvo oprosti, ali
navikao sam rano lijegati.
Nefertari i Ramzes su u drutvu astronoma proveli dio noi na terasi
hrama. Tisue dua i milijuni vjenih zvijezda svijetlili su na nonom nebu,
a sredinje mjesto zauzimala je Sjevernjaa kroz koju je prolazila nebeska
os, granica vidljivog i nevidljivog.
Potom se kraljevski par povukao u dvor koji je imao velianstven pogled;
u toj maloj, udobnoj zgradi s rustinim namjetajem, proveli su preostali
dio noi. Ptice su ve poele najavljivati raanje novog dana kad je
Nefertari zaspala u Ramzesovom naruju.
Poslije jutarnjeg obreda i obilnog doruka, kralj i kraljica su se okupali u
jezeru. Budui da se pribliilo vrijeme polaska, sveenstvo se okupilo
kako bi ih pozdravilo. Ramzes se iznenada odvoji od ostalih i uputi se
prema vrtu.
Nebu je kleao i promatrao tek zasaeni neven.
- Je li kraljica na vas ostavila dobar dojam, Nebu?
- to oekujete da vam odgovorim, Vae velianstvo? Nikada nisam
upoznao tako lijepu i pametnu enu.
- Rekao bih da ne drite da je lakomislena osoba.
- to eli Njeno velianstvo?
- Duboko alim zbog toga to sam primoran naruiti va mir, ali moram
vas zamoliti da poete sa mnom u Tebu. To je kraljiina elja.
- Zato u Tebu, Vae velianstvo?
- Zato to ete postati veliki karnaki sveenik.
Stanovnici Tebe zaprepastili su se kada su opazili kako se kraljevska flota
pribliava pristanitu grada. Zato se Ramzes vraa prije vremena? Razne
glasine su se proirile galopirajuom brzinom. Jedni su tvrdili da se kralj
vratio kako
bi otpustio cjelokupno Amonovo sveenstvo i napravio od Tebe
beznaajni provincijski gradi; drugi su govorili da se razbolio, da ga je
nebo kaznilo zbog prevelikih ambicija.
Sirijac Raja, hetitski plaenik, bio je ozlojeen. Po prvi puta u ivotu nije
bio u tijeku zbivanja. Dok je Ramzes bio na putu, mogao je, zahvaljujui
svojim trgovcima, putujuim i onima sa stalnim boravkom, pratiti kralja i
saznavati njegove odluke.
Nije mu bilo jasno zato se Ramzes vratio u Tebu. Kralj je, kao to je bilo
predvieno, posjetio Abidos, ali se, umjesto da nastavi put prema sjeveru,
nekoliko dana zadrao u Denderi.
Imao je dojam da je Ramzes nepredvidiv. Shvatio je da kralj brzo reagira,
donosi odluke napreac i da se ne povjerava svojim brbljavim i
indiskretnim savjetnicima. Raja je kiptio od bijesa; Ramzes je doista bio
ozbiljan neprijatelj, bilo ga je teko uhoditi. Henar e se morati pokazati
kao izuzetno darovit da bi na pravi nain iskoristio oruje kojim je
raspolagao. Ukoliko bude dolo do otvorenog sukoba, Ramzes e se
pokazati mnogo opasnijim nego to se mislilo; Raja e morati iskoristiti
sve svoje adute i ukloniti nesposobne i slabe ljude iz svojih redova.
U dugoj plisiranoj lanenoj haljini, s plavom krunom na glavi i ezlom u
desnoj ruci, Ramzes je ulijevao strahopotovanje. Tek to je uao u salu
hrama gdje su se okupili lanovi sveenike skuptine, prostorijom
zavlada muk.
- Da li ete mi predloiti neko ime?
- Vae velianstvo - oglasio se veliki sveenik Helio-polisa - jo vijeamo.
- Ne morate se vie truditi. Predstavljam vam velikog Amonovog
sveenika.
Oslanjajui se na tap, Nebu je sporim koracima uao u salu.
- Nebu! - uzviknula je velika sveenica Saisa. - Mislila sam da si bolestan
i nepokretan!
- Jesam, ali Ramzes ini uda.
- Ali, u vaim godinama... - usprotivi se drugi Amonov prorok - zar ne
elite otii u mirovinu i uivati u starosti? Morate upravljati Karnakom i
Luksorom, pa to je vie nego naporan posao!
- Potpuno ste u pravu, ali tko se smije suprotstaviti kraljevoj volji?
- Ukaz je ve isklesan u kamenu. - obavijestio ih je Ramzes. - Po cijelom
gradu bit e postavljene stele s objavom o Nebuovom imenovanju. Smatra
li netko od vas da starac nije dostojan ovog visokog poloaja?
Niko se nije oglasio.
Ramzes je predao Nebuu zlatan prsten i tap od elektruma, smjese zlata i
srebra, kao simbola njegove moi.
- Od ovog trenutka, ti si veliki Amonov sveenik; dobit e peat svih
Amonovih riznica i itnica. Budi savjestan, poten i oprezan nadstojnik
Amonovog hrama i njegovih dobara. Ne radi u svoju korist, neprestano
tei za tim da dopre do boanstva, do njegovog ka. Amon iskuava due i
ispituje srca, zna to se skriva u svakom biu. Ako bude zadovoljan tobom,
opstat e na elu hijerarhije i doivjet e duboku i sretnu starost.
Zaklinje li se da e potovati Zakon boginje Maat i ispunjavati svoje
obveze?
- Zaklinjem se faraonovim ivotom. - ree Nebu i pokloni se Ramzesu.

Drugi i trei Amonov prorok bili su bijesni i razoarani. Ramzes ne samo
to je na elo sveenika postavio jednog starca koji e skakati na svaki
njegov mig, ve je i za etvrtog Amonovog proroka postavio nekog
Bakena, kojeg nitko nije poznavao! Taj fanatik od kralja nadzirat e starca
i sam upravljati Karnakom. San o nezavisnosti ostat e tek san.
Dvojica velikodostojnika izgubila su svaku nadu da e jednog dana vladati
najbogatijom egipatskom pokrajinom. S jedne strane nadgledat e ih Nebu,
s druge Baken, imat e potpuno sputane ruke i morat e prije ili kasnije
podnijeti ostavke. Oajniki su traili saveznika. Pomislili su na Henara,
ali imali su dojam da stariji faraonovbrat postaje sve privreniji kralju.
Budui da nije imao to izgubiti, drugi prorok je, u ime svih Amonovih
sveenika koji se nisu slagali s Ramzesovom odlukom, zatraio prijem
kod Henara. Sjeli su pod platnenu nadstrenicu, u blizini ribnjaka. Sluga ih
je posluio sokom od rogaa.
Henar je uvio papirus koji je do tada itao.
- Poznati ste mi odnekud...
- Zovem se Doki; ja sam drugi Amonov prorok. Posjetitelj se svidio
Henaru. Omalen ovjek obrijane
glave imao je nisko elo, bademaste oi, a picasti nos i brada podsjeali
su na eljust krokodila.
- to mogu uiniti za vas?
- Oprostite mi, nisam naviknut na protokol i uljudne izraze.
- Preskoit emo ih.
- Starac Nebu je upravo imenovan za velikog sveenika, prvog Amonovog
proroka.
- A tom ste se poloaju, kao drugi prorok, vi nadali, zar ne?
- Da, pokojni veliki sveenik elio je da ga naslijedim, ali mi je kralj
uskratio to pravo.
- Kritiziranje kraljevih odluka moe biti vrlo opasno.
- Nebu nije sposoban upravljati Karnakom.
- Ramzesov prijatelj Baken vladat e iz sjene.
- Oprostite mi radoznalost, ali moram vas pitati odobravate li vi
kraljev postupak?
- O faraonovoj volji ne treba raspravljati.
Doki je bio razoaran; Henar je bio na Ramzesovoj strani. Sveenik ustane.
- Ne bih vas vie zadravao.
- Priekajte malo... Imam dojam da se neete pomiriti s Ramzespvom
odlukom iako ste svjesni da je ona neopoziva.
- Kralj eli umanjiti utjecaj Amonovog sveenstva, to je nedopustivo!
- A na koji nain biste mu se vi suprotstavili?
- Nisam sam.
- Koga predstavljate?
- Doao sam u ime gotovo svih poglavara i veine sveenika.
- Imate li neki plan?
- Gospodaru Henare! Nismo mi pobunjenici!
- Neodluni ste, Doki, ni sami ne znate to hoete.
- Potrebna mi je vaa pomo.
- A meni dokaz da mislite ozbiljno.
- Ali, na koji nain da vam to dokaem?
- Naite nain.
- Ja sam samo sveenik, jedan obini...
- Ako mi ne moete dokazati da ste spremni na borbu, onda ste nesposobni.
Ako se samo alite na sve strane i ne poduzimate nikakve korake, ne
zanimate me.
- to ako poradim na tome da faraonovi ljudi dou na lo glas?
- Ako vam to bude polo za rukom, vidjet emo se ponovno. Jo neto...
Nas dvojica se nikada nismo vidjeli.
U Dokiju se rodila nova nada. Dok je izlazio iz Henarove vile, kroz glavu
mu je prolo nekoliko suludih zamisli; nije bilo lako smisliti lukav plan,
ali se nadao da e mu, prije ili kasnije, pasti na pamet neka pametna ideja.
Henar je bio skeptian. Doki mu se dopao, ali mu se inilo da je pomalo
neodluan i povodljiv. Postat e svjestan opasnosti, uplait e se i odustat
e od borbe. No, nikada ne treba odbaciti mogueg saveznika. Henaru sine
jedna ideja; bez imalo muke otkrit e pravu prirodu drugog Amonovog
sveenika.
Ramzes, Mojsije i Baken obilazili su gradilite gdje su klesari zidali
ogromnu salu sa stupovima, neostvaren Setijev san. Sve je bilo u
najboljem redu, isporuke kamenih blokova nisu kasnile, radovi su se
odvijali po planu, kameni stupovi koji su predstavljali papiruse iz
iskonskog oceana nicali su jedan po jedan.
- Jesi li zadovoljan svojim radnicima? - upita Ramzes Mojsija.
- Da. Imao sam, dodue, problema sa Sarijem, ali mislim da je sada sve
pod kontrolom.
- to je Sari uinio?
- Odnosi se prema radnicima s prezirom, zakida ih na hrani ne bi li dio
sredstava pospremio u svoj dep.
- Tui ga sudu.
- Nema potrebe - ree idov raspoloeno - drim ga na oku. Ako pretjera,
uzet u stvar u svoje ruke.
- Pazi se, jer ako ti pretjera, podnijet e albu.
- Ne ivciraj se, velianstvo, Sari je kukavica.
- Nije li Sari bio va uitelj? - pitao je Baken.
- Jest - odgovorio je Ramzes - mudri uitelj i odgojitelj. Ali, obuzelo ga je
neko udno ludilo; na mom mjestu, svatko bi ga osudio na teku robiju, s
obzirom na njegova zlodjela. Nadam se da e mu rad pomoi da povrati
razum.
- Prvi rezultati nisu nimalo ohrabrujui. - primijetio je Mojsije sa
aljenjem.
- Vidim da te polako izdaje strpljenje... Za nekoliko dana, ti i ja putujemo
na sjever.
idov je negodovao.
- Ali, sala sa stupovima jo nije zavrena!
- Taj zadatak povjeravam Bakenu, etvrtom Amonovom sveeniku; dat
e mu sve potrebne upute. Kada privede posao kraju, eka ga proirenje
hrama u Luksoru. Jedva ekam da vidim stupove, ulaze i obeliske! Pobrini
se da ljudi rade brzo, Bakene; moda mi sudbina nije odredila dug ivot,
no, iza sebe elim ostaviti velianstvene znamenitosti.
- Zahvaljujem vam se na ukazanom povjerenju, Vae velianstvo.
- Nemam obiaj na odgovorna mjesta postavljati neznalice i lijene
ljude, Bakene. Stari Nebu obavljat e svoj posao, a ti svoj; on e upravljati
Karnakom, a ti e voditi velika gradilita. Od obojice oekujem da me
obavijestite ukoliko se susretnete s potekoama. Prioni na posao, ne
razmiljaj ni o emu drugom.
Faraon i Mojsije su napustili gradilite, i krenuli alejom tamarisa koja je
vodila do svetita boginje Maat, zatitnice Zakona, istine i pravde.
- esto dolazim ovamo razmiljati. - povjerio se kralj prijatelju. - Okolina
me oputa, pa jasnije vidim. Kakvi su sretnici sveenici koji ovdje ive!
Due boanstava proimaju svaki kamen hrama, u svakoj kapeli jasno se
moe uti njihova poruka.
- Zato me prisiljava da napustim Karnak?
- Oekuje nas nesvakidanja pustolovina, Mojsije. Sjea li se kada smo s
Asom, Amenijem i Setauom razgovarali
0 istinskoj moi? Tada sam bio uvjeren da njome raspolae jedino faraon.
Privlaila me je kao to svjetlost privlai insekte,
1 da me otac nije nauio kako da s njom ivim, spalila bi mi krila.
Oslukivao sam silu koja obitava u meni, Mojsije; ona od mene zahtijeva
da gradim.
- to si odluio?
- Moja vizija je do te mjere ogromna da se jo ne usuujem govoriti ti o
njoj; na ovom putovanju dobro u razmisliti. Ako je ono to sam zamislio
izvedivo, ti e imati vrlo vanu ulogu.
- Moram ti priznati da si me iznenadio.
- Zato?
- Bio sam siguran da e zaboraviti prijatelje, da e se okruiti
dvorjanima i razmiljati samo o moi i veliini.
- Jako si se prevario, Mojsije.
- Da li e se promijeniti, Ramzese?
- ovjek se mijenja u skladu s ciljem kojem tei; ivim za to da moja
zemlja bude velika i lijepa i to se nikada nee promijeniti.
Sari, nekadanji Ramzesov uitelj, kiptio je od bijesa. Spao je na najnie
grane, rukovodio je jadnom ekipom ciglara, on koji je poduavao djecu
najuglednijih obitelji u carstvu! Da bi sve bilo jo gore, morao je trpjeti
neprekidne prijetnje snanog Mojsija! Sve je tee podnosio ponienja i
ismijavanje. ak je pokuao nahukati radnike protiv idova, ali su ga ovi,
naalost, jako voljeli i potovali.
Mojsije je bio samo izvritelj. Treba udariti na glavnog, treba se osvetiti
pravom krivcu za nesreu i pad.

- Dijelim tvoju mrnju. - priznala mu je supruga Dolanta, Ramzesova
sestra, leei na jastucima. Ali ono to predlae toliko je strano...
- to nam se moe dogoditi?
- Bojim se, dragi. to ako postanemo rtve vlastitog oruja?
- Gle ti nje! Pa, tebe su zaboravili i odbacili, a ja sam postao predmet
poruge, zlostavljaju me na svakom koraku! Dalje vie ovako ne moe!
- Razumijem te, Sari, potpuno te razumijem... Ali, ii tako daleko...
- Ide li sa mnom ili ne?
- Ja sam ti ena. Pomogao joj je da ustane.
- Da li si dobro razmislio?
- Ve vie od mjesec dana ne razmiljam ni o emu drugom.
- A to ako nas... otkriju?
- Nema bojazni da e se to dogoditi.
- Kako moe biti tako siguran?
- Poduzeo sam mjere predostronosti.
- Znai, potpuno smo sigurni?
- Dajem ti svoju rije.
- Ne bi li se moglo izbjei...
- Ne, Dolanta. Vrijeme je da donese odluku.
- Poimo.
Skromno odjeveni, suprunici oprezno krenue prema siromanoj tebnskoj
etvrti u kojoj su mahom ivjeli stranci. Sva napeta, Ramzesova sestra se
privila uz mua, oklijevajui pri svakom koraku.
- Da se nismo izgubili, Sari?
- Naravno da nismo.
- Treba li jo dugo hodati?
- Ne, kua se nalazi na drugom uglu.
Prolaznici su ih gledali, bilo je jasno da ne pripadaju tom mjestu. Dok se
njegova supruga sve vie tresla, tvrdoglavi Sari nije obraao pozornost na
sumnjiave poglede, nepokolebljiv u odluci da stigne do cilja.
- Evo kue.
Sari pokuca na niska crvena vrata. Otvori im neka starica; suprunici su
sili niz drvene stepenice koje su vodile do vlane peine osvijetljene
mnotvom uljanih svjetiljki.
- Pozvat u ga - rekla im je starica. - Sjedite na taburete. Dolanta nije
htjela sjesti, ovo mjesto ju je uasavalo. Crna magija bila je zabranjena u
Egiptu, ali je nekoliko arobnjaka ipak prualo usluge klijentima dubljega
depa.
Sari primijeti debelog Sirijca koji im je iao ususret sitnim koracima.
- Sve je spremno. - ree bez pozdrava. - Imate li neto za mene?
Sari mu na ruku istrese sadraj kone torbice, deset tirkiza izuzetne finoe.
- Ono to ste upravo kupili od mene nalazi se na dnu peine; pored tog
predmeta vidjet ete riblju bodlju kojom ete napisati ime osobe na koju
elite baciti urok. Zatim ete razbiti predmet i ta e se osoba razboljeti.
Dok je mag govorio, Dolanta je prekrila lice velom. Kada se stranac
udaljio, ona grevito uhvati mua za ruke.
- Bjeimo odavde, ovo je grozno!
- Strpi se jo malo.
- Ramzes mi je ipak brat!
- Nije ti vie brat, on je na najgori neprijatelj. Moramo obaviti ono to
smo naumili, bez straha i grinje savjesti. Potpuno smo sigurni, Ramzes
nikada nee saznati tko je na njega bacio urok.
- Moda bismo mogli...
- Nema vie povratka, Dolanta.
U dnu peine, na oltaru prekrivenom udnim simbolima koji su
predstavljali udovine ivotinje i zle duhove, nalazile su se tanka ploa
od krenjaka i riblja bodlja, duga, debela i otra. Ploa je bila uprljana
smeim mrljama. arobnjak ju je sigurno potopio u zmijsku krv da bi
poveao tetno djelovanje.
Sari uze bodlju i pone urezivati Ramzesovo ime. Dolanta je zatvorila oi,
sva prestravljena.
- A sada ti. - ree zapovjednim tonom.
- Ne, neu!
- Kletva nee djelovati ako ime ne ispisu oba supru-nika.
- Ne elim ubiti Ramzesa!
- Nee umrijeti, mag mi je obeao. Razboljet e se i nee moi vladati,
Henar e samim tim postati regent, a nas dvoje emo se vratiti u Memphis.
- Ne mogu...
Sari je stavio bodlju u desnu ruku svoje supruge i stegnuo joj prste.
- Ispisi Ramzesovo ime.
Dolanti je ruka drhtala, pa joj je Sari pomogao. Nesigurnom rukom
napisala je kraljevo ime.
Trebalo je jo samo razbiti tanku krenjaku plou. Sari je uzme u ruku, a
Dolanta ponovno prekrije lice velom. Nije eljela biti svjedokom ovog
stranog zlodjela.
Iako je bio snaan ovjek, Sari nije uspio razbiti plou. Ploa je pri
svakom pokuaju ostajala cijela, kao da je od granita. Iivcirani Sari
podie kamen s tla i silovito pone udarati po ploi, ali ona se nije ak ni
okrhnula.
- Ne razumijem... Ova ploa je tanka, tako tanka!
- Ne moemo nita Ramzesu! - urlala je Dolanta. - Nitko mu nita ne
moe, pa ak ni arobnjak! Idemo odavde, bjeimo, brzo!
Suprunici su lutali uliicama sirotinjske etvrti; Sari se toliko uspaniio,
da mu nije polazilo za rukom pronai put do kue. Vrata i aluzine su se
zatvarali pred njima, osjeali su na sebi mnotvo pogleda. Unato velikoj
vruini, Dolanta je i dalje nosila veo preko lica.
Priao im je mrav ovjek s licem ptice grabljivice.
Njegove tamnozelene oi blistale su udnim sjajem.
- Da se niste izgubili?
- Ne - odgovorio mu je Sari - gubite se.
- Nisam vam neprijatelj, mogu vam pomoi.
- Snai emo se sami.
- U ovakvim etvrtima moete naletjeti na opasne ljude.
- Znamo se braniti.
- Da vas napadne naoruana banda, ne biste imali nikakvih izgleda. S tim
dragim kamenjem vrlo ste privlaan plijen.
- Otkud vam ideja da imamo drago kamenje?
- Sirijskom magu namjeravali ste platiti tirkizima. Dolanta se pribila uz
mua.
- Ne vjerujte lanim glasinama.
- Stvarno ste neoprezni, oboje; da niste zaboravili... ovo ovdje?
Mravi ovjek u ruci je drao tanku plou od krenjaka s Ramzesovim
imenom.
Dolanta se onesvijestila u Sarijevom naruju.
- Ne znate da se koritenje crne magije protiv faraona kanjava smru?
Ali, ja vas neu odati, ne brinite.
- to... to hoete od nas?
- Hou vam pomoi, kao to sam ve rekao. Uite u kuu koja je s vae
lijeve strane; vaa supruga mora se oporaviti.
Kua u koju su uli bila je skromna ali ista. Debeljukasta mlada plavua
pomogla je Sariju smjestiti Dolentu na drvenu klupicu prekrivenu
prostiraem od rogozine, te joj ponudi vode.
- Zovem se Ofir - ree mravi ovjek - a ona je Lita, Ehnatonov potomak i
zakonska nasljednica egipatskog prijestolja..
Sari je zanijemeo od uda. Dolanta je dolazila k sebi.
- Vi... vi se sigurno alite?
- Ne, govorim vam istinu. Sari se okrene ka mladoj eni.
- Lae li ovaj ovjek?
Lita je odmahnula glavom i povukla se u zabaeni kut prostorije, kao da je
se cijela stvar ne tie previe.
- Neka vas njeno ponaanje ne iznenauje - rekao je Ofir - toliko je
propatila u mladosti da se teko i polako navikava na normalan ivot.
-Ali... to su joj napravili?
- Prijetili su joj smru, tukli je, zatvarali, morala se odrei vjere u Atona,
jedinog boga, uinili su sve da zaboravi svoje ime, roditelje, pokuali su
joj unititi duu. Da joj nisam pomogao, jadnica bi potpuno poludjela.
- A zato ste joj pomogli?
- Zato to i sam potjeem iz prognane obitelji. Lita i ja smo slini, oboje
ivimo za osvetu. Osvetit emo se, Lita e stei mo, prognat emo lane
bogove iz zemlje egipatske!
- Ramzes nije kriv za vau nesreu!
- Niste u pravu. Ramzes potjee iz proklete dinastije koja vara i mui
narod.
- Kako uspijevate preivjeti?
- Atonove pristae nas skrivaju i hrane, ivimo u nadi da e bog usliati
nae molitve.
- Ima li vas mnogo?
- Ima nas vie nego to moete zamisliti, ali smo primo-rani skrivati se.
Lita i ja emo se boriti dok budemo ivi, ak i ako ostanemo sami.
- Ali, dogaaji o kojima govorite davno su zaboravljeni. - usprotivila se
Ramzesova sestra. - Vaa mrnja tie se samo vas samih.
- Grijeite. - odgovorio joj je Ofir. - Od danas i vi ste moji suuesnici.
- Idemo odavde, Sari; ovi ljudi nisu pri zdravoj pameti.
- Znam tko ste. - ree Ofir.
- Govorite kojeta!
- Vi ste Dolanta, Ramzesova sestra; ovaj ovjek je va suprug, zove se
Sari i nekadanji je faraonov uitelj. Oboje ste pali u njegovu nemilost i
sada mu se elite osvetiti.
- To se vas ne tie.
- Ploa od krenjaka, pomou koje ste namjeravali baciti urok na
Ramzesa, nalazi se kod mene. Ako je odnesem u ured vezira i ako odluim
svjedoiti protiv vas...
- Pa vi nas ucjenjujete!
- Udruite se s nama i neete imati razloga za brigu.
- to time dobivamo? - upita ga Sari.
- Odlazak magu nije bila loa zamisao, ali vidi se da ste neupueni.
Opredijelili ste se za urok koji bi djelovao na obinog smrtnika, ali ne i na
kralja. Faraon je krunidbom dobio nevidljivu zatitu, opasan je monim
bedemom koji treba unititi, kamen po kamen. A Lita i ja znamo kako to
napraviti.
- to traite od nas?
- Krov nad glavom, neko skrovito mjesto gdje bismo se mogli sastajati s
naim istomiljenicima.
Dolanta je prila Sariju.
- Ne sluaj ga. Opasan je, upropastit e nas. Sari se okrenuo k Ofiru.
- Dogovoreno. Od danas smo saveznici.
Ramzes je upalio uljane svjetiljke koje su osvjetljavale carnaki haos,
najtajanstvenije mjesto u hramu u koje su imali pristup samo kralj i, u
sluaju njegove odsutnosti, veliki sveenik. Svjetlost obasja kapelu od
ruiastog granita u kojoj je obitavao zemaljski lik Amona,'skrivenog', ije
e pravo oblije zauvijek ostati tajna svakom ljudskom biu. Tamjan
je sporo gorio, opojni miris se irio ovim svetim mjestom u kojem se
cjelokupna boanska snaga predstavljala kroz vidljivo i nevidljivo.
Kralj je slomio glineni peat s naosa, podigao zasun i otvorio vrata
relikvije.
- Probudi se u miru, iskonska snago, ti koja stvara u svakom trenutku.
Prepoznaj me, ja sam tvoj sin, moje srce te voli, dolazim se ispuniti
tvojom mudrou da bih spoznao to eli da uinim. Probudi se u miru i
obasjaj ovu zemlju koja ivi samo od tvoje ljubavi. Svojom snagom
uskrsni sve to postoji.
Kralj je osvijetlio kip boanstva, odmotao raznobojne trake kojim je bio
uvijen, oprao ga vodom sa svetog jezera, namazao mastima i prekrio
novim, istim trakama. Zatim je najavio prinoenje darova, a sveenici su
ih poeli smjetati na mnogobrojne oltare u hramu. Ovaj obred se svakog
jutra vrio u svim egipatskim svetitima. Na kraju obreda prinijeli
su darove Zakonu ivota, boginji Maat.
- ivi od Zakona. - rekao je kralj boanstvu. - On te oivljava svojim
mirisom, hrani te svojom rosom; tvoje oi su Zakon, cijelo tvoje bie je
Zakon.
Ramzes je toplo poljubio boanstvo, a zatim zatvorio naos, spustio zasun i
zapeatio vrata glinenim peatom. Od sutra e veliki sveenik Nebu vriti
obrede u njegovo ime.
Kada je Ramzes izaao iz naosa, u hramu je bilo kao u konici. Sveenici
su micali darove s oltara, budui da se proiena hrana vraala ljudima. U
pekarnama su se pekli kolai i kruh, u mesnicama su rasijecali meso za
ruak, obrtnici L su prionuli na posao, vrtlari su ukraavali kapele
cvijeem. Stanovnike Karnaka ekao je miran i sretan dan.
Ramzesove dvokolice, predvoene Seramaninim kolima, kretale su
se prema Dolini Kraljeva. Premda je bilo vrlo rano, vruina je ve postala
nesnosna. Nefertari je teko podnosila ljetnu egu, pa je ponijela
suncobran i oko vrata zavezala vlanu maramu.
Ramzes je prije povratka na sjever jo jednom elio posjetiti oev grob i
razmiljati pred sarkofagom kojeg su Egipani nazivali 'gospodarem
ivota'. Setijeva se dua neprestano obnavljala u tajanstvenoj zlatnoj sobi.
Kola su se zaustavila ispred uskog ulaza u Dolinu. Ramzes je pomogao
sii Nefertari. Iako je sve vrvjelo od policije, sumnjiavi Seramana
promotrio je okolinu. Kada je odmjerio policajce koji su stajali na ulazu,
Sard se uvjerio da je sve u redu.
Na Nefertarino iznenaenje, Ramzes nije krenuo puteljkom koji je vodio
prema vjenim obitavalitima Setija i njegovog pretka, prvog Ramzesa,
koji su poivali jedan pored drugog, nego je skrenuo udesno i uputio se ka
gradilitu. Radnici su pijucima udarali o stijenu i skupljali kamenie u
torbe.
Nadzornik gradilita iz bratstva Deir el-Medineha odmotao je papirus i
poloio ga na uglaani kameni blok. Ugledao je kraljevski par i poklonio
im se.
- Ovdje grade moj grob. - otkrio je Ramzes Nefertari.
- Ve razmilja o tom trenutku...
- Svaki faraon mora razmiljati o svom vjenom domu i zapoeti radove
onoga asa kad doe na prijestolje.
S Nefertarinog lica nestade alosti.
- U pravu si, smrt je naa suputnica; ako smo sposobni pripremiti se za nju,
bit e blaga i nasmijana.
- Svia li ti se ovo mjesto?
Kraljica se polako osvrtala oko sebe, kao da eli osjetiti mjesto i ispitati
svaku stijenu, svaki komad zemlje. Zatim je stala i zatvorila oi.
- Na ovom e mjestu poivati tvoje tijelo. - prorekla je. Ramzes je stee u
naruje.
- Premda Zakon nalae da tvoj vjeni dom bude u Doli-ni Kraljica, mi se
nikada neemo rastati. Nijedna grobnica nee se moi mjeriti s tvojom,
izgradit u ti najljepi vjeni dom ikada vien u Egiptu. Tvoju e grobnicu
pamtiti brojna pokoljenja, pjevat e o njenoj ljepoti sve dok bude svijeta.
Snaga Doline i uzvienost trenutka vezali su kraljevski par novom sponom,
toliko snanom da su je osjetili i klesari koji su radili u blizini. Njih dvoje
nisu bili samo mladi, strasno zaljubljeni ljudi, nego i faraon i velika
kraljevska supruga iji su ivot i smrt obiljeeni peatom vjenosti.
Zvuk alata je zamro, svi su prestali s radom. Svakom prisutnom klesaru
inilo se da sudjeluje u tajni ovih dvoje ljudi koji su vladali da bi se nebo
odmaralo, a zemlja svetkovala. Bez njih Nil ne bi tekao, ribe ne bi plivale,
ptice ne bi letjele, ovjeanstvo bi ostalo bez daha ivota.
Ramzes i Nefertari su se odvojili, gledajui se netremice. Upravo su proli
kroz vrata pravog vjenanja.
Radnici su se vratili na posao, a kralj je priao nadzorniku gradilita.
- Pokai mi graevinski projekt. Kralj je paljivo pro-motrio crte.
- Produbi prvi hodnik, proiri salu s etiri stupa i salu boginje Maat.
Uzeo je pero koje mu je ponudio nadzornik gradilita i ispravio crte
crvenom tintom.
- Iz sale boginje Maat vodit e hodnik iskopan pod pravim kutom; kratki,
uski hodnik vodit e do zlatnog doma s osam stupova u sredini kojeg e se
nalaziti sarkofag. elim da kapele s pogrebnom opremom budu spojene s
tom prostorijom. to ti o tome misli?
- Tehniki je to izvedivo, Vae velianstvo.
- Ako e imati bilo kakvih potekoa, odmah me oba-vijesti.
- Moj zadatak je da rijeim sve probleme.
Kraljevski par i pratnja napustili su Dolinu Kraljeva i krenuli prema Nilu.
Seramana, sav napet zbog toga to mu kralj nije rekao kuda idu, nije
skidao pogled s vrhova okolnih breuljaka. Mladi kralj nije znao za strah,
pa doista nije bilo lako brinuti o njegovoj sigurnosti. Ako bude previe
izazivao sreu, ta nevjerna pratilja naposljetku bi ga mogla i napustiti.
Kraljevska kola stigla su do njiva, skrenula udesno i prola pored plemike
nekropole i pogrebnog hrama Totmesa III, faraona koji je, privevi kraju
ratove u Aziji, glas o sjaju egipatske civilizacije pronio do Bliskog istoka,
pa ak
i dalje.
Stigavi u naputeni grad koji se nalazio na rubu izmeu pustinje i
gradilita, nedaleko od radnikog sela, Ramzes je zaustavio kola.
Seremana je istog trenutka postrojio svoje ljude te im zapovjedio da
pretrae penino polje u koje se eventualni neprijatelj lako mogao sakriti.
- to misli o ovom mjestu, Nefertari?
Graciozna i leprava kraljica izula je sandale kako bi bolje osjetila snagu
zemlje. Njene bose noge dodirivale su uareni pijesak, hodala je lijevo-
desno, gazila po svojim stopama, a zatim sjela na ravan kamen pod
palmom.
- Na ovom mjestu poiva snaga, ista ona snaga koja ivi u tvom srcu.
Ramzes klekne i pone njeno masirati lijepa kraljiina stopala.
- Juer sam osjetila neto neobino, skoro sam se prestraila. - priznala
mu je.
- Moe li to opisati?
- Nalazio si se u jednoj velikoj stijeni koja te je titila; netko ju je
pokuavao razbiti, elio je unititi silu koja te titi.
- Je li mu uspjelo?
- Ne, moj duh se borio protiv te mrane sile, uspjela sam ju odbiti.
- Hoe rei, runo si sanjala.
- Ne, bila sam budna, a ta mi je slika obuzela um, bila je kao stvarna,
daleka ali prisutna, snano prisutna...
- Jesi li jo uvijek zabrinuta?
- Jesam, pomalo. Imam dojam da je neprijatelj tu neg-dje, blizu, ali izvan
naeg dohvata, da vreba iz sjene i gori od elje da te uniti.
- Imam mnogo neprijatelja, Nefertari, ali to nas ne tre-ba uditi. Ako me
odlue unititi, nee prezati ni pred im. Imam na raspolaganju dvije
mogunosti: da se predam, shrvan strahom, ili da nastavim svojim putem,
ne osvrui se. Odluio sam ii naprijed.
- U tom sluaju, moja je dunost da te branim.
- Za to se brine Seramana.
- Seramana izvrsno izlazi nakraj s vidljivim neprijate-ljima, ali kako te on
moe zatiti od nevidljivih napada? To e biti moj zadatak, Ramzese;
obavit u tvoju duu ljubavlju, bedemom kroz koji demoni nee moi
prodrijeti. No, to nije dovoljno...
- O emu razmilja?
- O biu koje jo ne postoji, o nekom tko e sauvati tvoj ivot i tvoje ime.
- Rodit e se upravo na ovom mjestu, na ovoj zemlji po kojoj si gazila
bosim nogama. Dugo sam razmiljao o tom dragocjenom savezniku
kamenog tijela ija e dua biti sazdana od neprolaznih materijala. Na
ovom mjestu izgradit emo moj vjeni hram, Rameseum. elim da ga
zanemo zajedno, kao to smo zaeli i nae dijete.
Seramana je zalizao brkove, obukao ljubiastu tuniku sa irokim
ovratnikom, stavio parfem i poeljao'kosu. S obzirom na ono to se
spremao priopiti Ramzesu, morao je djelovati kao razuman i ugledan
ovjek ije se miljenje potuje. Sard je dobro razmislio prije negoli se
odluio na ovaj korak; meutim, bio je uvjeren da je u pravu i nije vie
mogao drati u sebi ono to ga je titalo.
Odluio je posjetiti kralja tijekom prijepodneva. Odmo-ran i dobro
raspoloen, Ramzes e biti otvoren za razgovor.
- Vidi ti njega! - divio mu se Ramzes. - Doao si mi rei da podnosi
ostavku kako bi postao modni savjetnik?
- Mislio sam da u ovako...
- Mislio si da u te tako elegantnog ozbiljnije shvatiti.
- Tko vam je rekao...?
- Nitko, ne uzrujavaj se; vidim da mi eli neto vano priopiti.
- Vae velianstvo, znam da sam u pravu!
- Doista zna lijepo zapoeti razgovor! U vezi ega si to u pravu?
- Onaj korpion koji vas je zamalo ugrizao i gotovo vas sprijeio da
nastavite put... Netko ga je podmetnuo.
- Nema sumnje, Seramana. Kako bi se inae stvorio u mojoj sobi?
- Strano sam se bio uzrujao zbog svog propusta, pa sam proveo istragu.
- I sad si uznemiren zbog onoga to si otkrio.
- Upravo tako, Velianstvo, upravo tako...
- Da se ti to nisi moda uplaio, Seramana?
Sard je problijedio, silno uvrijeen. Da Ramzes nije egipatski faraon,
Seramana bi mu zatvorio usta.
- Zaduen sam za vau sigurnost, to nije uvijek lagan zadatak.
- Predbacuje mi da sam nepredvidiv?
- Kad biste bili samo malo oprezniji...
- Ti bi se smrtno dosaivao.
- Volim biti besprijekoran u poslu, iako sam nekada bio gusar.
- Tko te sprjeava da savjesno obavlja svoj posao?
- Nitko, kada su moja svakodnevna zaduenja u pitanju; ali, smijem li...
otii malo dalje?
- Budi jasniji.
- Slutim da je netko vama blizak umijean u priu sa korpionom. Netko
tko je znao gdje se nalazi vaa kabina.
- Ogroman broj ljudi zna gdje je moja kabina!
- Mogue, no instinkt mi govori da u otkriti krivca.
- Kako e ga otkriti?
- Imam ja svoje metode.
- Egipatsko drutvo poiva na pravdi, Seramana; faraon je prvi sluga
Zakona, nije iznad njega.
- Drugim rijeima, neete mi dati slubenu dozvolu.
- Hoe li te to sprijeiti da obavi istragu?
- Razumijem, Vae velianstvo!
- Nisam siguran, Seramana. Slijedi svoj put, ali imaj obzira prema
ljudskim biima; nisam pristaa nasilja. Osjeam se odgovornim za tvoje
postupke, dao ti ja slubenu dozvolu ili ne.
- Neu biti grub ni prema kome.
- Daj mi svoju rije.
- Znai li vam neto rije jednog gusara?
- Nijedan astan ovjek nee je pogaziti.
- Kada sam rekao da neu biti grub, mislio sam...
Daj mi rije, Seramana.
Imate moju rije, Vae velianstvo!
Rome, Ramzesov nadstojnik, bio je opsjednut istoom dvora. istai,
perai podova i ostali radnici na dvoru imali su pune ruke posla.
Nadgledao ih je jedan sitniavi pisar koji se na sve naine pokuavao
dodvoriti Romeu. Pratio je radnike u stopu, provjeravao ih je, opominjao,
nekima je ak prijetio da e im smanjiti plau.
Kada je pisar izaao iz dvora ulatenog poput ogledala, ve je padala no.
Bio je umoran i edan, pa odlui svratiti u oblinju gostionicu u kojoj su
nudili izvrsno pivo. Zaao je u jednu uliicu. U trenutku kada je prolazio
pored magaraca natovarenih vreama s penicom, iz mraka se pojavi neka
snana ruka, epa ga za okovratnik tunike i uvue ga u mrani duan;
vrata se uz tresak zatvorie za njim. inovnik je bio toliko prestraen da
nije stigao ni kriknuti.
Dvije ruetine ga zgrabie za vrat.
- Propjevat e ti meni, lupeu!
- Pustite me... ne mogu disati... Seramana malo olabavi stisak.
- Ti si njegov suuesnik, a? On ti je gazda!
- Gazda... kakav gazda?
- Rome, nadstojnik!
- Ali, ja doista besprijekorno radim svoj posao!
- Rome mrzi Ramzesa, zar ne?
- Ne znam... Ne, ne vjerujem! A ja, ja sam odani kraljev sluga!
- Siguran sam da se Rome jako dobro razumije u korpione.
- On?! Pa on ih se uasava!
- Lae.
- Kunem vam se!
- Zna da zna sa korpionima, vidio si ga!
- Grijeite...
Sarda obuze sumnja. Navikao je da njegove metode daju izvrsne rezultate.
Izgleda da je pisar govorio istinu.
- Traite ovjeka koji zna sa korpionima?
- Poznaje li nekog takvog?
- Da, kralj ima jednog prijatelja... Zove se Setau... ivi sa zmijama i
korpionima. Pria se da zna njihov jezik i da ga one sluaju.
- Gdje je on sada?
- Otiao je u Memphis; tamo ima laboratorij. Oenjen je nubijskom
vjeticom po imenu Lotos koja je strana koliko i on sam.
Seramana je pustio pisara koji je bio presretan da ponovno moe disati.
- Mogu li... mogu li otii?
Sard mu rukom da znak da nestane.
- ekaj trenutak... nisam te povrijedio, je 1' da?
- Ne, ma kakvi...
- Gubi se i nikome ne spominji na razgovor. U suprot-nom, moje ruke e
se pretvoriti u zmije i zadavit e te.
Pisar je pobjegao glavom bez obzira, dok je Seramana mirno izaao iz
duana i krenuo na suprotnu stranu, duboko zamiljen.
Rome, koji je neoekivano dospio na visok poloaj, imao je mnotvo
prilika da napadne kralja. Seramana je prezirao takvu vrstu ljudi, koji su
pod maskom veseljaka prikivali svoje stvarne ambicije. Sard je morao
priznati da je pogrijeio; ali, ispostavilo se da je pogrena procjena korisna,
jer ga je pisar moda uputio na pravi trag. Moglo bi se ispostaviti da iza
sluaja sa korpionom stoji kraljev dobar prijatelj, Setau, krotitelj zmija.
Seramana se namrtio. Ramzes je vjerovao u prijateljstvo, ono je za njega
bilo svetinja. Bilo bi vrlo riskantno optuiti Setaua, kraljevog dobrog
prijatelja, koji je, osim toga,
posjedovao zastraujue oruje. Ali, Seramana nije mogao samo tako prei
preko toga. Kad se bude vratio u Memphis, pozabavit e se ovim
neobinim parom.
- Nitko mi se nije alio na tebe. - zakljuio je Ramzes.
- Odrao sam rije, Vae velianstvo.
- Siguran si u to?
- Da, u potpunosti.
- Da li je tvoja istraga urodila plodom?
- Nije, zasad.
- Nisi, dakle, doznao nita novo?
- Ne, bio arana pogrenom tragu.
- Pretpostavljam da nee odustati.
- Moja dunost je da vas uvam... potujui, naravno, zakon.
- Neto skriva, Seramana?
- Mislite da sam sposoban neto vam preutjeti?
- Nije li jedan gusar spreman na sve?
- Ja sam bivi gusar. Previe mi se dopada moj sadanji ivot da bih ga
stavio na kocku.
Ramzes ga je otro pogledao.
- Znam da nee odustati od istrage premda si sumnjao na pogrenog
ovjeka.
Seramana potvrdno klimnu glavom.
- ao mi je da moram prekinuti tvoju istragu. Sard nije krio razoaranje.
- Uvjeravam vas da sam bio diskretan...
- Nisi ti kriv. Sutra putujemo u Memphis.
Rome je bio izvan sebe od brige. Imao je posla preko jlave, budui da je
elio do savrenstva pripremiti brod za odlazak u Memphis. Morao je
misliti na svaku sitnicu, ak i na posudice s puderom za dvorjane koji su
pratili modu i na udobne stolice za plemie. Obroci e biti ukusni kao na
dvoru, ak e i pas i lav, kraljevi ljubimci, dobivati kvalitetnu i raznovrsnu
hranu. No, kuhar se upravo razbolio, pralja je kasnila, dostavili su mu
pogreno rublje!
Kako je Ramzes zapovjedio, tako e i biti. Rome, koji se nekada nadao da
e ostatak ivota provesti u miru, pripremajui ukusne specijalitete, divio
se kralju, zahtjevnom i hrabrom mladiu. Ramzes je, dodue, bio vrlo
strog, ak netolerantan, a vatra koja je u njemu plamtjela prijetila je i
mogla je opeci svakoga tko bi mu se pribliio. Meutim, novije faraon bio
velianstven, podsjeao je na svog zatitnika, sokola koji krstari nebeskim
plavetnilom. Rome je elio dokazati kralju koliko vrijedi, makar pritom
izgubio svoj mir.
Nadstojnik se popeo na brodski most, nosei koaru sa svjeim smokvama.
Seramana mu preprijei put.
- Moram te pretresti, kao i sve ljude koji ulaze na brod.
- Ali, ja sam nadstojnik Njegovog Velianstva!
- Pretres je obavezan za sve.
- Ti ba eli izazvati prepirku!
- Da ti je savjest ista ne bi ti smetalo to to te elim pretresti.
Rome je bio zaprepaten.
- O emu to govori?
- Ako ne zna, tim bolje po tebe; ali ako zna, nee mi se izvui!
- Poludio si, Sarde! Budui si toliko nepovjerljiv, moe slobodno sam
odnijeti kralju ovu koaru. Mene eka jo tisuu obveza.
Seramana je skinuo bijelo platno s koare. Smokve su bile vrlo lijepe, ali
mogle su u sebi kriti smrtonosni otrov. Stane ih vaditi jednu po jednu i
sputati na zemlju. Bio je oprezan, znao je da svakog trenutka moe
ugledati rep stranog korpiona.
Kada je ispraznio koaru i uvjerio se da je prazna, ostalo mu je da paljivo
vrati smokve, pazei da ne zgnjei zrelo voe.

Lijepa Izet oduzimala je dah.
Poklonila se Ramzesu, toliko uzbuena da je bila na rubu da se onesvijesti,
poput mlade plemkinje koja se po prvi put susree s kraljem. Pomogao joj
je da ustane, istovremeno i njean i snaan.
- Smravila si?
- Moda, malo.
Lice joj je bilo ozbiljno, gotovo zabrinuto, ali su joj se oi smijale.
- Neto te mui?
- Dozvoli mi da ti se povjerim.
Sjeli su na niske stolice, jedno pored drugog.
- Uvijek mogu odvojiti malo vremena za privatne razgovore.
- Pretrpan si obvezama?
- Nemam vie vremena za sebe, Izet; jedva uspijevam izvriti sve obveze.
- Dvor se vraa u Memphis.
- Da, uskoro kreemo.
- Nisam dobila nikakve upute... Trebam li poi s vama ili ostati u Tebi?
- Moe li pretpostaviti zato nisi dobila nikakvu kon-kretnu uputu?
- Ne, ali ti moram priznati da mi je zbog toga vrlo teko.
- Sama odlui, Izet.
- Zato?
- Volim Nefertari.
- Ali, voli i mene, zar ne?
- Sigurno me mrzi.
- Ti si veliki kralj, vlada monim carstvom, ali razu-mije li srce jedne
ene? Nefertari je, za razliku od mene, izuzetna osoba. Ali, nitko na
svijetu ne moe mi zabraniti da te volim, ni ona, ni ti, ni bogovi. Zato
druga supruga ne bi imala pravo na sreu, ukoliko zna iskoristiti svaki
trenutak koji joj pokloni voljeni ovjek? Dovoljno mi je da te ponekad
vidim i da razgovaram s tobom. Te dragocjene trenutke ne bih mijenjala ni
za to na svijetu.
- to si odluila?
- Idem s vama u Mempis.
etrdesetak brodova isplovilo je iz tebanske luke, praeni su klicanjem
naroda koji se okupio kako bi pozdravio Ramzesa i Nefertari. Proglaenje
velikog Amonovog sveenika prolo je bez incidenata, gradonaelnik
june prijestolnice i vezir ostali su na svojim poloajima, narod se radovao
obilnim poplavama Nila koje e osigurati bogate prinose i napredak
zemlje.
Rome si je priutio nekoliko minuta odmora. Zakljuio je da je na
kraljevskom brodu sve u najboljem redu, osim to je ona grdosija od Sarda
dosaivala putnicima. Zaista je otiao predaleko, zatraivi da sve kabine
kao i svi gosti, bez iznimke, budu pretreseni. Taj neotesani gusar kad-tad
e napraviti neki pogrean korak, a tada ga nitko nee aliti. Ve je stekao
mnogobrojne neprijatelje meu velikodostojnicima prema kojima nije
pokazivao nimalo potovanja. Opstajao je na poloaju zahvaljujui
kraljevoj podrci. Ali, dokad e kralj trpjeti njegovo ponaanje?
Nadstojnika je po tko zna koji put obuzela panika, pa je otiao provjeriti
kraljevske nosiljke i naslonjae za goste, zatim je siao u kuhinju kako bi
se uvjerio da pripreme za ruak teku po planu, potom je odjurio na palubu
da bi odnio mjeinu svjee vode lavu i psu koji su se odmarali pod
baldahinom.
Ramzes se zabavljao promatrajui ovaj prizor s prozora Nefertarine
prostrane kabine.
- Rome je jedini nadstojnik na svijetu kojem su zaduenja vanija od
privilegija! Doista lijepo iznenaenje, zar ne?
Preko Nefertarinog lijepog lica prijee sjenka umora. Ramzes sjedne na
krevet i zagrli je.
- Izgleda da Seramana ne dijeli tvoje miljenje. Njih se dvojica
jednostavno ne podnose.
Kralj se zaudio.
- Ali, zato?
- Seramana je sumnjiav, uvijek na oprezu.
- Ali, sumnjati na Romea, pa to nema nikakvog smisla!
- Nadam se da si u pravu.
- Zar i ti sumnja u njegovu odanost?
- Ne poznajemo ga dovoljno.
- Ali, postavio sam ga na mjesto o kojem je sanjao cijeloga ivota!
- Ljudi brzo zaboravljaju dobra djela.
- Stvarno si pesimist.
- Nadam se da e me Rome uvjeriti da sam se nepotrebno brinula.
- Jesi li otkrila neto zbog ega sumnja u njega?
- Ne, samo sam primijetila da ga Seramana ne voli.
- Tvoja zapaanja su dragocjena... Kraljica mu stavi glavu na rame.
- Prema tebi, Ramzese, nitko ne moe biti ravnoduan; ljudi te ili vole ili
mrze.
Kralj legne na lea, a Nefertari se privije uz njega.
- Nije li moj otac bio neusporedivo jai od mene?
- Vas dvojica ste na neki nain slini, ali ipak tako razliiti. Seti je znao
nametnuti svoj autoritet bez nepotrebnih rijei, posjedovao je neku
tajanstvenu snagu; a ti, ti si vatra, bujica, neustraivo kroi naprijed, kri
nove putove, bez obzira koliko oni izgledali neprohodni.
- Razmiljam o jednom pothvatu, Nefertari, jednom ogromnom pothvatu.
- Samo jednom?
- Kada kaem da je ogroman, zaista to i mislim. Ideja se rodila poslije
krunidbe, i od tada postoji u meni kao silna potreba kojoj se ne mogu
oduprijeti. Ako je uspijem ostvariti, Egipat e dobiti novo lice.
Nefertari je milovala kraljevo elo.
- Da li je ideja o kojoj govori ostvariva, ili se radi o nedostinom snu?
- Mislim da taj san mogu pretvoriti u stvarnost, ali ekam znak.
- Kako to da oklijeva?
- elim da nebo blagoslovi moju zamisao. Nitko ne smije pogaziti
dogovor sklopljen s bogovima.
- eli svoju tajnu sauvati za sebe?
- Kada bih je pretoio u rijei, ona vie ne bi bila tajna; ali ti si velika
kraljevska supruga i od tebe ne smijem nita tajiti. Ramzes je otvorio duu,
Nefertari ga je pozorno sluala. Velianstvena... Doista, Ramzesova ideja
bila je velianstvena.
- U pravu si kad eka znak s neba. - zakljuila je.
- Odsad emo ga ekati zajedno.
- to ako se ne pojavi?
- Strpi se, pojavit e se. Na nama je da ga prepoznamo. Ramzes se uspravi
i stane promatrati Nefertari, kojoj je nadi-mak 'najljepa meu dvorskim
ljepoticama' savreno pristajao. Sliila je na idealnu enu iz ljubavnih
pjesama, s udovima od majolike i tirkiza i glatkim, mekim tijelom koje u
sebi nosi dubinu boanskih voda.
Kralj njeno prisloni uho na trbuh svoje supruge.
- Osjea li kako nae dijete raste?
- Rodit e se ivo i zdravo, obeavam.
S Nefertarine haljine skliznula je naramenica i otkrila bjelinu dojke.
Ramzes njeno uhvati tkaninu u zube, povue je nadolje i otkri prelijepu
bistu svoje ene. U njegovim oima iitavala se bezgranina ljubav.
Ramzes je, po prvi puta otkako je okrunjen, uao u oired svog oca u
Memphisu. Promatrao je skromnu prostoriju golih zidova s tri uska
prozora, veliki stol, kraljev naslonja s ravnim naslonom, slamnate stolice
za posjetitelje, plakar za papirus.
Preplavila ga je bujica osjeaja.
Isposnika odaja, u kojoj je Seti proveo tolike dane i noi, bdijui nad
egipatskom sreom, bila je proeta njegovim duhom. Neizbrisiv trag
njegove jedinstvene volje nadjaao je i samu smrt.
Obiaji su nalagali da sin izgradi kuu, da stvori sebi kutak u kojem e
raditi. Oekivalo se da e Ramzes zapovjediti da se uniti Setijeva
kancelarija i da e sazidati svoju po vlastitoj viziji. Mladi faraon je upravo
to i namjeravao, ali je promijenio miljenje istoga asa kad je, poslije
toliko vremena, kroio u ovu prostranu odaju.
Ramzes je priao prozoru i bacio pogled na unutarnje dvorite u kojem su
stajale kraljevske koije. Zatim je dotakao stol, otvorio plakar s praznim
papirusima, pa sjeo u naslonja s ravnim naslonom.
Setijeva dua ga nije odgurnula. Sin je naslijedio oca, otac je priznao sina
kao vladara Dviju Zemalja. Ramzes je odluio da e zadrati kancelariju,
da e raditi u njoj dok boravi u Memphisu i sauvati njen izgled, osjetivi
da e mu skromno, isposniko okruenje biti od velike pomoi pri
donoenju vanih odluka.
Na velikom stolu opazi dva gipka bagremova pruta, povezana lanenim
konopcem, Setijeve ralje pomou kojih je pronaao vodu u pustinji.
Koliki trag je ostavio taj dogaaj na mladog princa, jo dok nije ni sanjao
o putu koji mu je sudbina namijenila! Shvatio je da faraon ima vlast nad
prirodom, njenim elementima, da mu se otkriva tajna stvaranja, da je
sposoban proniknuti u bit svake stvari.
Vladati Egiptom nije znailo samo upravljati dravom, faraon je morao
poznavati tajni jezik nevidljivog.
Homer je zgnjeio listove alfije pomalo ukoenim, starakim prstima,
napunio lulu napravljenu od iroke kuice pua, zapalio je i povukao
nekoliko dimova kako bi se dobro razgorjela. Izmeu dva dima sladio se
jakim, mirisnim vinom s dodatkom anisa i korijandera. Sjedio je pod
limunom, u naslonjau s mekim jastucima, i uivao u ugodnom sumraku,
kada ga spremaica obavijesti da mu je u posjet doao kralj.
Homer je promatrao Ramzesa kako mu se pribliava, iznenaen njegovim
dostojanstvenim dranjem.
Pjesnik je ustao tekom mukom.
- Sjednite, molim vas.
- Vae velianstvo, kako ste se promijenili!
- Vae velianstvo... Odakle takva poniznost, dragi moj Homere?

- Okrunjeni ste. Vladar takvog dranja izaziva po-tovanje. im sam vas
ugledao shvatio sam da nestani deran kojem sam nekada drao prodike
vie ne postoji... Da li me faraon razumije?
- Drago mi je da ste dobroga zdravlja. Jeste li zadovoljni uvjetima u
kojima ivite?
- Doveo sam u red spremaicu, vrtlar je utljiv, kuhar talentiran, a pisar,
rekao bih, oduevljen mojim stihovima. to bih jo mogao poeljeti?
Hektor, crno-bijeli maak, skoi pjesniku u krilo i pone presti.
Homer je, kao i uvijek, bio namazan maslinovim uljem. Smatrao je da se
nijedna krema po djelotvornosti i po mirisu ne moe usporediti s
ljekovitim uljem.
- Kako napredujete?
- Nisam nezadovoljan rijeima koje Zeus upuuje bogovima: Al' kad bih
i ja htio da ozbiljno ue povuem, vas bih povukao njim sa zemljom i
morem samim; zatim bih ue privezao za vrh Olimpa samog, te bi od tada
sve u zraku ostalo visei!
- Drugim rijeima, jo se nisam uvrstio na prijestolju, a moje kraljevstvo
posree pod naletima vjetra.
- ivim povueno, kako bih mogao znati to se dogaa?
- Pjesniko nadahnue i brbljava posluga ine svoje. Homer je gladio
svoju sijedu bradu.
- Mogue je da ste u pravu... Nije loe biti nepokretan. Drago mi je to ste
se vratili u Memfis.
- Morao sam se pozabaviti jednim osjetljivim pro-blemom.
- Da, znam, dali ste se u potragu za novim velikim Amonovim
sveenikom, tragali ste za nekim tko vas nee izdati... Ozbiljno ste
pristupili tom zadatku i postupili ste vrlo otroumno. Izbor neambicioznog
starca svjedoi o neobinoj umjenosti tako mladog vladara.
- Potujem tog ovjeka.
- Zato da ne? Vano je da vam je odan.
-Ako se Sjever i Jug razjedine, Egipat e propasti za sva vremena.
- udna je zemlja egipatska, udna, ali vrlo privlana. Toliko mi je
prirasla srcu da sam ak iznevjerio svoje omiljeno vino.
- Da li vodite rauna o zdravlju?
- Nevjerojatno je koliko lijenika ima u Egiptu! Kroz moju sobu proetali
su zubar, oftalmolog, lijenik ope prakse. Prepisali su mi brdo lijekova,
ali sam odbio uzimati ih. Dodue, koristim obloge za oi koji mi pomalo
poboljavaju vid. Da sam znao za njih dok sam ivio u Grkoj, moje oi bi
jo bile zdrave. Nikada se neu vratiti... Irna previe sukoba, pobunjenika,
voda klanova i kojekakvih vladaria koji se bore za prevlast. Za pisanje
su nuni mir i udobnost. Potrudite se stvoriti jedan veliki narod, Vae
velianstvo.
- Moj otac je zapoeo to djelo.
- Napisao sam ove rijei: emu suze koje kidaju duu, kad od sudbe nitko
ne moe utei, a bogovi namijenie smrtnicima da ive u bolu? Smrtnik
ste, neete pobjei od sudbine, ali va zadatak ipak nadilazi ovo nesretno
ovjeanstvo osueno na patnju. Faraonov zadatak stoljeima je isti;
uinite da va narod vjeruje u sreu, da uiva u njoj, pa ak i da je sam
stvara.
Ramzes se osmjehnuo.
- Poinjete pronicati u tajne egipatske zemlje.
- Ne alite svog oca i ne pokuavajte ga oponaati; po-stanite, kao i on,
nezamjenjivi kralj.
Ramzes i Nefertari su posjetili sve memfike hramove, prisustvovali
obredima i izrazili potovanje velikom sveeniku grada koji je upravljao
obrtnikim obrazovnim ustanovama, ukljuujui i kolu za nadarene
kipare.
Doao je trenutak kojeg su se toliko bojali: morali su pozirati.
Kralj i kraljica bili su primorani da, s krunama na glavi i ezlima u rukama,
sjede na svojim prijestoljima beskrajno dugo, da bi 'oni koji daju ivot'
mogli isklesati u kamenu vjeno mladu sliku kraljevskog para. Nefertari je
dostojanstveno podnosila muke, dok je Ramzes bio vrlo nestrpljiv. Ve
drugog dana doveo je Amenija, jer nije mogao mirovati.
- Kakva je poplava?
- Zadovoljavajua. - odgovori mu osobni tajnik. - Po-ljoprivrednici su se
nadali da e biti obilnija, ali u slubi za navodnjavanje su optimisti.
Neemo oskudijevati u vodi.
- to radi moj ministar poljoprivrede?
- Povjerio mije savuredski posao,ne zalazi u kancelariju. Ide s mjesta na
mjesto, s njive na njivu i svakodnevno rjeava ogroman broj problema.
Takvo ponaanje nije uobiajeno za jednog ministra, ali...
- Samo neka tako nastavi! Jesu li seljaci zadovoljni?
- etva je bila bogata, itnice su pune.
- Kakvo je stanje sa stokom?
- Sudei po posljednjem popisu, natalitet je u porastu, a mortalitet pada.
Nisam dobio nikakav uznemiravajui izvjetaj iz veterinarskih stanica.
- A, to radi moj dragi brat Henar?
- On je pravi primjer odgovornosti. Okupio je surad-nike iz Ministarstva
vanjskih poslova, hvali te na sva usta i zahtijeva od svojih slubenika da ti
savjesno i marljivo slue radi dobrobiti Egipta. Ozbiljno shvaa svoj posao,
radi od ranog jutra, svakodnevno se konzultira sa savjetnicima, a prema
naem prijatelju Ai odnosi se s velikim potovanjem. Henar postaje
uzoran ovjek i odgovoran ministar.
- Ti se ali, Ameni?
- S takvim se stvarima nikada ne treba aliti.
- Jesi li razgovarao s njim?
- Naravno.

- Kako te je primio?
- Bio je vrlo uljudan. Nije negodovao kada sam zatraio da mi dostavlja
tjedne izvjetaje o svom radu.
- Iskreno sam iznenaen... Bio sam siguran da e te odbiti.
- Imam dojam da Henar igra neku igru. No, mislim da se ne treba brinuti
sve dok ga drimo na oku.
- Budno pazi da ne napravi neki prijestup.
- To je suvian savjet, Velianstvo.
Ramzes je ustao; odloio je ezlo i krunu na prijestolje i rekao kiparu da
moe otii. Nefertari je jedva doekala da uini isto.
- Poziranje je pravo muenje. - ree kralj. Da sam znao koliko je strano,
nikada ne bih pristao! Dobro je to se to radi samo jednom u ivotu.
- Svaki poloaj ima svoje neugodne strane; tvoje veli-anstvo ne smije
izbjegavati obveze.
- ekaj samo, Ameni! Jednog e dana postati mudrac, pa e poeljeti da
izrade i tvoj kip!
- Sumnjam! Uz brigu o tebi neu imati vremena ni za kakve mudrosti!
Ramzes je priao svom prijatelju.
- to misli o mom nadstojniku Romeu?
- Izuzetno vrijedan ovjek, neobino uredan.
- Kako to misli'neobino'?
- Kada radi, ne promie mu ni najmanja pojedinost, neprestano tei za
savrenstvom.
- Dakle, slini ste. Ameni prekrii ruke, ljutit.
- Predbacuje li ti to meni?
- Ne, samo elim znati je li ti Romeovo ponaanje sumnjivo.
- Ne, naprotiv! Kad bi barem svi bili tako marljivi, vie ne bih imao
razloga za brigu. to mu zamjera?
- Zasad nita.
- Ne mora se bojati Romea. Ako ti vie nisam potreban, vratio bih se u
ured.
Nefertari njeno uhvati Ramzesa za ruku.
- Ameni se nikada nee promijeniti.
- Nezamjenjiv je.
- Da li se pojavio znak?
- Nije, Nefertari.
- Predosjeam da hoe.
- Kako emo ga prepoznati?
- Ne znam, ali e nam pojuriti ususret, poput konja u galopu.
Prvih dana rujna poplave su mirovale. Egipat je podsjeao na ogromno
jezero iz kojeg su se tu i tamo nazirali vrhovi breuljaka. Oni koji nisu
radili na faraonovim poljima uivali su u odmoru i izletima na vodi. Stoka,
sklonjena na vrhove brda, uivala je u hrani koju su donosili seljaci.
Stanovnici iz krajeva u kojima su radovi zavreni prije poetka poplave
provodili su vrijeme pecajui.

Na junom Deltinom rtu, malo iznad Memphisa, Nil je irok dvadeset
kilometara; na sjeveru, u blizinu ua gdje se silovita rijeka ulijeva u more,
poplava je prekrila preko dvije stotine kvadratnih kilometara zemljita.
Papirusi i lotosi su bujali, zemlja je povratila svoj izgled iz pradavnih
vremena, kada ovjek jo nije postojao. Voda je proiavala zemlju,
unitavala tetne insekte i nanosila plodan, koristan mulj.
Kao i svakog jutra od polovice svibnja, tehniar se sputao stepenitem u
memfiki nilometar, bunar obiljeen skalom u arinima5, gdje je oitavao
razinu vode i izraunavao ritam njenog nadolaenja. Poetkom rujna voda
je obino poinjala opadati, da bi se krajem mjeseca potpuno povukla.
etvrtasti bunar, zvan nilometar, bio je sazidan od klesanog kamena.
Tehniar se oprezno sputao kako se ne bi poskliznuo. U lijevoj je ruci
drao drvenu tablicu i pero za pisanje od riblje kosti; desnom se oslanjao o
zid.
Zaprepateno je promatrao oznake na zidu. Pomislio je da ne vidi dobro,
pa je jo jednom provjerio, pa jo jednom, a zatim se trei popeo uz
stepenice.
Nadzornik kanala memfike regije zaueno je promatrao tehniara.
- Proitao sam tvoj izvjetaj. Sigurno si se prevario.
- Juer sam i ja to mislio, ali danas sam ponovno pro-vjerio; izvjetaj je
toan!
- Jesi li svjestan da je poetak rujna?!
- Naravno da jesam!


5 Jedan arin = 0,52 metara

- Savjestan si slubenik, marljiv, tvoje ime se nalazi na listi za
promaknue; spreman sam zaboraviti ovaj ispad, ali odmah ispravi
pogreku i potrudi se da se to vie ne ponovi.
- Nema pogreke.
- Prisiljava me da protiv tebe pokrenem disciplinski postupak!
- Provjerite sami, molim vas!
Nadzornik kanala, zauen, zakljuio je da je tehniar potpuno uvjeren u
ono to govori.
s - Ali, dobro zna da je to nemogue!
- Ni ja ne razumijem... ali dva dana zaredom oitao sam isto!
Dva su se ovjeka uputila do nilometra.
Nadzornik se uvjerio da je tehniar u pravu; umjesto da pada, razina vode
je rasla!
esnaest arina, to je idealan nivo vode u vrijeme poplava. esnaest arina,
'savrena radost'.
Vijest se proirila zemljom nevjerojatnom brzinom i svi su zakljuili isto:
Ramzes je ve u prvoj godini vladavine uinio udo! Bazeni e biti puni,
bit e dovoljno vode za navodnjavanje do kraja sue, Dvije Zemlje ivjet
e u izobilju, zahvaljujui magiji faraona.
U srcima podanika Ramzes je naslijedio Setija. Egiptom je vladao faraon
dobroinitelj, obdaren natprirodnim moima, udotvorac koji kontrolira
poplavu, tjera glad i hrani svoj narod.
Henar je bjesnio. Glupi seljaci su prirodnu pojavu protumaili kao magiju.
Razina vode oitana na nilometru bila je uistinu nevjerojatna, u ovo doba
godine poplave nikada nisu bile tolikih razmjera, ali to nije imalo nikakve
veze s Ramzesom! U gradovima i selima organizirana su veselja, svi su
slavili faraonovo ime. Bilo je samo pitanje vremena kada e ga narod
poeti smatrati boanstvom!

Stariji kraljev brat otkazao je sve sastanke i dodijelio zaposlenima u
Ministarstvu dan odmora, ugledavi se na svoje kolege. Znao je da se ne
smije izdvajati.
Zato Ramzes ima toliko sree? Njegova popularnost nadmaila je
Setijevu za samo nekoliko sati. Kraljevi neprijatelji bili su uznemireni,
poeli su gubiti nadu da e ga ikada biti u stanju pobijediti. Henar se
morao pritajiti, biti na oprezu vie nego ikada i strpljivo ekati svojih pet
minuta.
Henar e pobijediti Ramzesa zahvaljujui svojoj upornosti. Njegovog
mlaeg brata pratila je srea, nevjerna suputnica koja e mu kad-tad
okrenuti lea. Henar e mirovati sve dok taj trenutak ne doe, a tada e
krenuti u akciju. Zasad moe samo ekati i pripremiti oruje za bitku.
Na ulici su se zauli povici. Henar je pomislio da se radi o ulinoj svai,
ali galama nije prestajala; ubrzo je cijeli Memphis odzvanjao od
oduevljenog klicanja i ministar vanjskih poslova popeo se na krov zgrade.
Skamenjen je promatrao ono to je uzbudilo njegove sugraane.
Ogromna plava ptica koja je sliila aplji kruila je iznad grada.
'Feniks!', pomisli Henar. 'Feniks se vratio, pa to je nemogue...'. Stariji
Ramzesov brat nije uspijevao izbiti iz glave tu glupu ideju i netremice je
promatrao plavu pticu. Prema legendi, feniks e se vratiti kada na elo
drave stane sjajan vladar koji e obiljeiti poetak jednog novog doba u
zemlji.
Prie za malu djecu, glupost koju su smislili sveenici, budalatine kojima
se naivni narod zabavlja! Meutim, velianstvena ptica letjela je nebom
kao da eli dobro promotriti grad prije negoli odlui gdje e sletjeti.
Da je bio dobar strijelac, Henar bi pogodio ptiurinu i tako uvjerio narod
da se radi o obinoj, zalutaloj ptici selici. Da li da zapovjedi nekom
vojniku da je skine? Ne, nitko se ne bi usudio izvriti takvu naredbu, jo bi
ga i proglasili ludim! Narod je bez daha promatrao prizor. Odjednom
povici utihnue.
U Henaru se ponovno rodila nada. Pa naravno, svi su znali priu! Ako je
plava ptica zaista feniks, nee samo letjeti iznad grada, ve e sletjeti na
odreeno mjesto. A ova je ptica oklijevala... Oduevljenje naroda ubrzo e
splasnuti, uvidjet e da Ramzes nije napravio svoje drugo udo, moda e
ak posumnjati i u ono prvo.
Kolo sree se ve poelo okretati!
ulo se jo nekoliko djejih uzvika, a zatim je zavladala potpuna tiina.
Ogromna plava ptica i dalje je nadlijetala grad u irokim krugovima. Nije
bilo vjetra, pa se mogao uti lepet njenih krila koji je podsjeao na
utanje svile. Oduevljenje je ustupilo mjesto gorkom razoaranju, neki
su ak i zaplakali. Nisu, dakle, imali sree vidjeti feniksa koji se pojavljuje
jednom u petnaest stoljea, ve obinu, zalutalu aplju.
Henar je odahnuo i vratio se u kancelariju. Kako je samo bio u pravu kad
nije vjerovao u stare legende, namijenjene maloumnima! Ni ovjek ni
ptica ne ive tisuama godina, nikakav feniks ne dolazi svakih petnaest
stoljea da bi najavio blistavu vladavinu faraona! Henar je iz ovog
dogaaja izvukao pouku: ako eli vladati, mora nauiti manipulirati
narodom, uvjeriti ga da vjeruje u snove i iluzije. ef drave mora biti
omiljen meu svojim podanicima, makar se sluio laima i prijevarama.
Ponovno se zauje galama.
Henar je bio siguran da su to povici razoaranja prevarene mase. Sa
zadovoljstvom je zakljuio da uzvikuju Ramzesovo ime. Narod je bio
bijesan na kralja.
Vratio se na terasu i zaprepastio kada je ugledao kako zadivljena masa
pozdravlja feniksa koji je letio ka iskonskom kamenu, jedinstvenom
obelisku.
Morao je priznati, crven od bijesa, da su bogovi doista poslali feniksa kako
bi proglasio poetak jednog novog doba. Ramzesovog doba.
- Dva znaka. - zakljuila je Nefertari. Neoekivane poplave i povratak
feniksa! Da li je iija vladavina imala blistaviji poetak?
Ramzes je itao upravo pristigle izvjetaje. Voda je zaista neoekivano
porasla do idealne razine to e imati pozitivne uinke na Egipat; velika
plava ptica kojoj se divio cijeli Memphis doista je sletjela na vrh obeliska
velikog hrama u Heliopolisu, na zrak okamenjene svjetlosti.
Doavi iz nekog drugog svijeta, feniks je mirno stajao na obelisku i
motrio zemlju egipatsku, miljenicu bogova. - Kao da si zbunjen. -
primijetila je kraljica.
- Tko ne bi bio zauen snagom ovakvih znakova?
- Plae li te?
- Ne, Nefertari. Oni su dokaz da moram nastaviti dalje, ne obazirui se na
prepreke, tekoe i zle jezike.
- Doao je, dakle, as da ostvari svoju velianstvenu zamisao.
Uzeo ju je u naruje.
- Poplava i feniks dali su mi odgovor.
Zadihani Ameni uletio je u salu za prijeme kraljevskog para.
- Nadstojnik... Kue ivota... eli razgovarati s tobom.
- Neka ue.
- Seramana zahtijeva da ga pretrese... Izazvat e skandal!
Ramzes se urno uputi ka predsoblju gdje su nadstojnik,
ezdesetogodinjak obrijane glave, odjeven u bijelu haljinu, i sardinski div,
naoruan i u oklopu, neprijateljski odmjeravali jedan drugog.
Nadstojnik se poklonio faraonu. Seramani se uini da je kralj
nezadovoljan njegovim ponaanjem.
- Moram pretresti svakog tko ulazi u dvor, bez iznimke. - branio se Sard. -
U suprotnom ne mogu jamiti za vau sigurnost.
- to elite? - upita Ramzes nadstojnika.
- Molim vas da to prije doete u Kuu ivota, Vae velianstvo.
Posljednji put kada je Ramzes bio u Heliopolisu, Seti ga je podvrgao
kunji o kojoj je ovisila njegova sudbina. A danas, kroz vrata zidina
Raovog hrama, velikog poput Amonovog hrama u Karnaku, prolazi kao
faraon.
Na tom svetom mjestu, nedaleko kanala, nalazilo se nekoliko graevina:
hram iskonskog kamena, svetite Atuma stvoritelja, kapela od vrbovog
drveta, memorijal Zosera, graditelja stepenaste piramide u Sakari.
Heliopolis je bio prelijep. Kamena odmorita s kipovima boanstava
ukraavala su aleje koje su presijecale umu bagrema, tamarisa i vrba;
pelari su prikupljali med kojeg je bilo u izobilju, tale su bile pune krava
bogatih mlijekom, a iz mnogobrojnih radionica izlazili su vrhunski
majstori-obrtnici; stanovnici stotinjak sela radili su za sveti grad koji im je
zauzvrat omoguavao lagodan ivot.
Mjesto je predstavljalo kolijevku egipatske mudrosti, sauvane u obredima
i mitolokim priama, prenoene od davnina s koljena na koljeno; aci
kole znanosti, obreda i magije prouavali su svoje umjetnosti u miru i
tiini.
Kua ivota u Heliopolisu bila je najstarija u zemlji, uzor svih institucija
ove vrste u Egiptu. Njen nadzornik, posveen meditaciji i uenju, rijetko
se pojavljivao u javnosti.
- Va otac je esto boravio kod nas. - otkrio je Ramzesu. - Silno je elio
povui se iz svijeta, ali je znao da mu se taj san nikada nee ostvariti. A vi,
Vae velianstvo, vi ste mladi, puni ideja i planova. Ali, da li ste dostojni
imena koje nosite?
Ramzes je tekom mukom skrivao ljutnju.
- Znai li da sumnjate u to?
- Nebo e dati odgovor na to pitanje. Poite sa mnom.
- Je li to zapovijed?
- Vi ste gospodar zemlje, ja sam va sluga. Nadzornik Kue ivota gledao
je Ramzesa ravno u oi.
Mladi se kralj nikada nije susreo s ovako jakim protivnikom.
- Da li ete poi sa mnom?
- Pokaite mi put.
Nadzornik se sigurnim korakom uputio ka svetitu iskonskog kamena u
kojem se nalazio obelisk prekriven hijeroglifima.
Na njegovom vrhu mirno je sjedio feniks.
- Hoete li, Vae velianstvo, podii glavu i pogledati ovu pticu?
Bilo je podne i sunce je tako snano sjalo da se feniks jedva vidio.
- Zar elite da oslijepim?
- Procijenite sami, Vae velianstvo.
- Ja sam kralj, ne moram prihvatiti va izazov.
- Vi morate odluiti.
- Objasnite mi svoje ponaanje.
- Vae velianstvo, nosite ime Sina svjetlosti. Da li ga zasluujete?
Ramzes je pogledao u sunce.
Oi ga nisu zapekle. Ugledao je feniksa; ptica zamahnu krilima i vinu se u
nebo. Nekoliko dugih minuta kralj nije skidao pogled sa sunca.
- Zaista ste Ramzes, Sin svjetlosti i dijete sunca. Neka vaa vladavina
bude vjesnik pobjede nad silama mraka.
Ramzes je shvatio da nikada nee morati strahovati od sunca, on koji je
bio njegova zemaljska inkarnacija. Bio je sjedinjen s tom sjajnom
zvijezdom, iz nje e crpiti snagu.
Nadzornik se bez rijei uputi ka duguljastoj zgradi visokih i debelih
zidova. Ramzes krene za njim i prijee prag heliopolike Kue ivota. U
njenom sreditu nalazio se breuljak na kojem je poivao boanski kamen,
prekriven koom ovna; alkemiari su je koristili u svojim tajnim obredima,
dok su komadii krzna ove ivotinje polagani u sarkofage posveenika
kako bi pokojni preli put od smrti do uskrsnua.
Nadzornik je uveo kralja u prostranu knjinicu u kojoj su uvani kraljevski
spisi, proroanstva i mnogobrojna djela iz podruja astronomije i
astrologije.
- Prema naim analima - ree mu nadzornik - feniks se nije pojavio u
Heliopolisu tisuu etiri stotine ezdeset jednu godinu. Vratio se u prvoj
godini vae vladavine, i to u trenutku kada su se dva kalendara koja su
utvrdili nai astronomi poklopila; prvi rauna vrijeme na temelju fiksne
godine, koja gubi po jedan dan svake etvrte godine, a drugi na temelju
stvarne godine, koja gubi etvrtinu dana svake godine. U sekundi kada ste
se popeli na prijestolje, ta su se dva kozmika ciklusa poklopila. Ukoliko
elite, dati u gravirati stelu i objaviti ovaj dogaaj.
- to znai sve to to ste mi upravo rekli?
- Znai da ne postoji sluajnost, Vae velianstvo, i da vaa sudbina
pripada bogovima.
udesna poplava, povratak feniksa, poetak novog doba... Za Henara, to je
bilo previe. Ipak, na sveanostima koje su prireivane u ast Ramzesa
vjeto je prikrivao depresiju i apatiju. Poslije udesnih znakova svima je
bilo jasno da e vladavina mladog kralja biti izuzetna, nitko vie nije
sumnjao da su bogovi izabrali upravo njega da upravlja Egiptom i povea
njegov ugled.
Seramana nije dijelio opu radost. Bilo je nemogue uvati kralja u
ovakvim okolnostima; bujice velikodostojnika opsjedale su dvor elei se
pokloniti faraonu koji je, da stvar bude gora, svakodnevno obilazio grad u
otvorenim koijama i pozdravljao oduevljeni narod. Kralj je uivao u
popularnosti, ne obazirui se na Sardove molbe da bude oprezan.
Ramzes zatim krene u obilazak unutranjosti, mahom prekrivene
ustajalom vodom. Seljaci su popravljali orue i plugove, spremali itnice,
dok su djeca uila plivati. dralovi crvenih i crnih kljunova nadlijetali su
zemlju, a nilski su konji ljenarili u rijeci. Ramzes je stigao obii mnoga
sela. Provincijski starjeine i gradonaelnici zaklinjali su mu se na vjernost,
a
stjecao je i sve vee povjerenje sirotinje.
Kada se vratio u Memphis voda se poela povlaiti;
zemljoradnici su se pripremali za sjetvu.
- Nevjerojatno, uope ne djeluje umorno. - primijetila je Nefertari.
- Kako kralj moe biti umoran kada je sjedinjen sa svo-jim narodom? Ali,
ti ne izgleda dobro.
- Imam munine...
- to kau lijenici?
- Da moram leati ako elim da poroaj proe bez komplikacija.
- Zato si onda na nogama?
- Nije te bilo, pa sam morala ...
- Neu naputati Memphis do tvog poroda.
- A tvoja velika ideja? Kralj se zbunio.
- Hoe li mi ipak dozvoliti da odem... na jedan kratak put?
Kraljica se osmjehnula.
- Kako bih ti mogla ita odbiti?
- Kako je naa zemlja lijepa, Nefertari! Shvatio sam daje ona nebeski dar,
ki sunca i vode. U njoj su sjedinjene Horova snaga i Hatorina ljepota.
Moramo joj pokloniti svaki tren naih ivota; nas dvoje nismo roeni da
bismo vladali njome, ve da bismo joj sluili.
- Tako sam i ja nekada mislila.
- A sada ne misli?
- Sluenje je najplemenitiji in, jedini koji u potpunosti ispunjava svako
ljudsko bie. Hem, 'sluga', kakva divna rije... Oznaava kako
najskromnijeg ovjeka, radnika na polju, tako i monog faraona, jer on
slui bogovima i svom narodu. Ali, od tvoje krunidbe sve vie uviam da
ni ti ni ja ne moemo biti zadovoljni time to emo sluiti. Moramo voditi,
usmjeravati, upravljati kormilom naeg kraljevstva i voditi ga u dobrom
smjeru. To nitko ne moe uiniti umjesto nas.
Kralj se snudio.
- Isto sam se tako osjeao dok mi je otac bio iv. Kako je bilo lijepo
ivjeti pod okriljem tog izuzetnog ovjeka, sposobnog da vodi, savjetuje i
zapovijeda! Zahvaljujui njemu, nijedna tekoa nije bila nepremostiva,
nijedna bol nije bila neizljeiva.
- Narod isto to oekuje od tebe.
- Gledao sam u sunce i ono mi nije opeklo oi.
- Sunce je u tebi, Ramzese; sunce je izvor ivota svakog ivog stvorenja,
ljudi, ivotinja i biljaka, ali ako postane previe jako, ono sui i ubija.
- Pustinja je sprena suncem, ali u njoj ipak ima ivota!
- Pustinja je nalije zemlje, ljudi u njoj ne ive. Tamo se grade samo
vjene kue koje e nadivjeti mnogobrojna pokoljenja i nadvladati
vrijeme. Nisi prvi faraon koji je na trenutak poelio u mislima utonuti u
njena prostranstva i zaboraviti na ljude.
- Moj otac je bio ovjek pustinje.
Svaki faraon je ovjek pustinje, ali njegov pogled mora biti uprt ka
Dolini.
Ramzes i Nefertari su uivali u miru veeri dok su zrake zalazeeg sunca
obasjavale heliopoliki obelisk.

Seramana je priekao da Ramzes ugasi svjetiljke u sobi, uvjerio se da su
straari koje je sam odabrao na svojim mjestima, a potom je napustio dvor.
Skoio je na lea prelijepog vranca, proao u galopu kroz Memphis i
uputio se prema pustinji.
Egipani nisu voljeli putovati nou. Kada nema sunca demoni bi izlazili iz
svojih jazbina i napadali neoprezne putnike. Seramanu, meutim, nisu
zabrinjavala takva praznovjerja; pa ak i da su tona, hrabro bi se
suprotstavio oporu zastraujuih zvijeri. Kad bi neto odluio, sardinskog
diva nita nije moglo zaustaviti.
Seramana se nadao da e Setau doi na dvor da bi sudjelovao u
sveanostima prireenim u Ramzesovu ast. Ali krotitelj zmija, kojeg su
smatrali udakom, nije provirio iz svog laboratorija unato vanim
dogaajima u zemlji.
Sard je uporno tragao za ovjekom koji je podmetnuo korpiona u
Ramzesovu kabinu. Ispitao je svakog tko je na bilo koji nain bio povezan
s tim dogaajem, neumorno pokuavajui doi do informacija.
Nitko nije volio Setaua. Ljudi su se bojali arolija i uasnih stvorenja s
kojima se mladi bavio, ne shvaajui da je njegov posao bio sve unosniji.
Prodavao je zmijski otrov koji
se koristio za lijeenje tekih bolesti i njegovo bogatstvo se postupno
uveavalo.
Premda je i dalje drao Romea na oku, Seramana je morao priznati da mu
je Setau sumnjiviji. Poslije neuspjelog napada, krotitelj zmija sigurno se
nije mogao pojaviti i pogledati Ramzesu u oi; nije li injenica da ne
naputa svoje imanje dokaz i priznanje da je pokuao izvriti taj straan
zloin?
Seramana ga je morao vidjeti. Negdanji gusar obiavao je procjenjivati
neprijatelje po izgledu, i to mu je nebrojeno puta spasilo ivot; kada se
nae oi u oi sa Setauom, znat e s kim ima posla. A budui da se ovaj
skrivao, Sard ga je morao istjerati iz jazbine.
Stigavi do oranice, Seramana je sjahao, vezao uzde za stablo smokve,
apnuo nekoliko rijei konju na uho da bi ga ohrabrio i neujno se uputio
prema zgradi u kojoj se nalazio Setauov laboratorij. Mjesec je bio mlad,
ali je no bila vedra pa je dobro vidio. Krici hijene nisu prestraili Sarda.
Zamiljao je da prelazi na neprijateljski brod; morao je iznenaditi posadu
kako bi ga osvojio.
U laboratoriju je gorjelo svjetlo. Ui e unutra i ispitati osumnjienog;
ukoliko ovaj ne bude raspoloen za razgovor, morat e inzistirati.
Seramana je dodue obeao kralju da nee primjenjivati grubosti, ali zar
cilj ne opravdava sredstvo? Sagnuo se, obiao brdace i oprezno krenuo
prema stranjem dijelu zgrade.
Stao je uza zid i oslukivao.
Iz laboratorija je dopiralo stenjanje. Tko li je nesretnik kojeg je krotitelj
zmija muio? Seramana dopuza do otvora na zidu i baci pogled. Lonci,
upovi, filteri, kavezi sa zmijama i korpionima, noevi raznih veliina,
koare... Police i stolovi bili su prepuni kojekakve starudije.
Na podu su sjedili ovjek i ena, goli i zagrljeni. Prelijepa, vitka, vatrena
Nubijka stenjala je od zadovoljstva. Njen ljubavnik crne kose i etvrtaste
glave bio je snaan i muevan.
Sard okrene glavu. Premda nezasitan kada su ene u pitanju, nije mu se
dopadalo promatrati ih kako vode ljubav s drugim mukarcima; ali ljepota
ove Nubijke ostavila ga je bez daha. Nije elio prekidati bujicu strasti;
odluio je priekati. A i lake e mu biti ispitati iscrpljenog Setaua.
Dok je ekao, sjetio se lijepe Memfianke s kojom e otii na veeru;
njena najbolja prijateljica rekla mu je u povjerenju da ova voli visoke,
miiave mukarce.
Seramana zauje neki neobian zvuk.
Okrenuo je glavu i ugledao ogromnu kobru; zmija je bila uspravljena,
spremna za napad. Krenuo je polako unazad, elei stati uza zid, ali
odjednom stade, sav preneraen. Druga zmija, slina prvoj, preprijeila
mu je put.
- Gubite se, zvijeri!
Divov bode nije uplaio zmije koje su ga i dalje prijetei gledale. ak i
kad bi mu polo za rukom da jednu ubije, druga bi ga sigurno ugrizla.
- to se ovdje dogaa?
Setau, gol, s bakljom u ruci, priao je Sardu.
- Namjeravao si ukrasti moje proizvode... Moji psi uvari znaju me
potedjeti takvih neugodnosti. Hrabri su i privreni, samo to je po tebe
nezgodno to to je njihov otrov smrtonosan.
- Nee me ubiti, Setau!
- Gle, gle, pa ti zna kako se zovem... Ali to ne mijenja injenicu da si
lopov uhvaen na djelu, s bodeom u ruci. Sudac e procijeniti daje u
pitanju bila samoobrana.
- Ja sam Seramana, ef Ramzesove osobne garde.
- Da, istina, poznat si mi. Zato si me pokuao pokrasti?
- Doao sam te vidjeti, nisam lopov.
- U ovo doba noi? Prvo si me prekinuo u voenju ljubavi, a sad mi jo i
besramno lae!
- Govorim istinu.
- Odakle tolika elja da me vidi?
- Iz sigurnosnih razloga.
- to bi to trebalo znaiti?
- Moj je zadatak tititi kralja.
- A ja ugroavani njegovu sigurnost?
- Nisam to rekao.
- Ali to misli, inae me ne bi doao uhoditi.
- Biti sumnjiav, to je moj posao.
Kobre su se pribliile Sardu. Setau ga je gledao pun gnjeva.
- Nemoj napraviti neto zbog ega bi se mogao pokajati.
- Zar se bivi gusar boji smrti?
- Ovakve da.
- Gubi se, Seramana, i ne vraaj se vie nikada. Ako jo jednom kroi na
ovo imanje, neu obuzdavati svoje uvare.
Na Setauov znak kobre su Seramani napravile prolaz. Sard, obliven
znojem, polako je proao pored njih i uputio se prema oranici.
Osjeaj ga nije varao: taj Setau u dui je bio zloinac.
- Zato to rade? - upitao je mali Kha, gledajui seljake kako pred sobom
tjeraju stado ovaca.
- Ovce zatrpavaju zemlju u koju su seljaci posijali ito. - odgovorio mu je
Neam, ministar poljoprivrede. - Poplava je nanijela mulj na obale i
oranice, pa e penica dobro roditi.
Voda se povlaila, radovi su zapoeli. Zadovoljni ljudi gazili su kroz
plodni mulj koji je nanijela rijeka. Nekoliko dana poslije poplave zemlja je
ostajala vlana i lako se obraivala, pa su seljaci ustajali vrlo rano i radili
po cijele dane. Jedna grupa je motikama iskopavala grumenje zemlje i
bacala sjeme u rupe pune vode, dok je druga tjerala stado ovaca koje su ga
zatrpavale i utabale posijanu zemlju.
- Svia mi se biti ovdje na selu - rekao je Kha - ali ipak vie volim papirus
i hijeroglife.
- Bi li elio posjetiti jo jedno imanje?
- Ako ti hoe.
Ministar primi djeaka za ruku. Malian je hodao kao to je i itao i pisao,
nevjerojatno ozbiljno za dijete svojih godina. Kada je upoznao Khaa,
Neama je potresla njegova samoa, pa je zamolio njegovu majku, lijepu
Izet, da mu dozvoli poduavati ga. elio je izvesti Ramzesovog sina iz
njegovog zlatnog kaveza, upoznati ga s prirodom i njenim udima.
Kha je sa zanimanjem promatrao svijet oko sebe, ali ne kao dijete
zbunjeno novim i neobinim, ve kao iskusni pisar spreman sastaviti
izvjetaj.
Posjed se sastojao od silosa, tala, dvorita za perad, pekare i povrtnjaka.
Kada su stigli do ulaza, seljaci su im ponudili da operu ruke i noge. Zatim
ih je primio gazda, presretan to su mu tako vane osobe dole u goste.
Pokazao im je svoje najljepe krave muzare; vidjelo se da ih dobro hrani i
njeguje.
- Moja tajna je u tome da ih vodim na ispau na posebna mjesta - povjerio
je djeaku - negdje gdje im nije vrue, pa lijepo jedu i napreduju iz tjedna
u tjedan!
- Krava je ivotinja boginje Hator. - ree mali Kha. - Zato je tako lijepa i
dobra.
Gazda je bio zbunjen.
- Tko vam je to rekao, prine?
- Proitao sam u jednoj prii.
- Ve znate itati?
- Hoe mi napraviti neto?
- Svakako, samo reci!
- Daj mi komad krenjaka i pero od trske.
- Evo, evo... stie!
Gazda pogleda Neama koji odobri klimanjem glave. Kada je dobio ono
to je traio, malian otra u dvorite, a zatim ue u talu, praen
iznenaenim pogledima seljaka.
Sat kasnije Kha se vratio i pruio svom domainu komad krenjaka
ispisan brojevima.
- Dva puta sam prebrajao, ree mu Kha; ima tono sto dvanaest krava.
Djeak je sanjivo protrljao oi, pa obavio ruke oko Neamovih nogu.
- A sada mi se spava. - priznao mu je.
- Ministar poljoprivrede ga uze u naruje.
Kha je utonuo u san. 'Jo jedno Ramzesovo udo', pomislio je Neam.
m:
"ojsije, preplanuli mladi atletske grae, irokih .ramena, visokog ela,
guste kose i brade, uao je u kancelariju egipatskog kralja.
Ramzes je ustao i dvojica se prijatelja zagrlie. - Ovdje je i Seti radio, zar
ne?
- Da, Mojsije, odluio sam zadrati njegov ured. Ova prostorija je proeta
Setijevim duhom to e mi, nadam se, pomoi pri donoenju tekih odluka.
Blaga svjetlost dopirala je kroz uske prozore; prostorija je bila prozrana
zahvaljujui njihovom poloaju. Tog poznog ljetnog dana bilo je ugodno
toplo.
Ramzes je ustao iz kraljevskog naslonjaa s ravnim naslonom i sjeo na
slamnatu stolicu, nasuprot svom prijatelju.
- Kako si, Mojsije?
- Zdravlje me dobro slui, ali ubija me besposliarenje.
- U zadnje se vrijeme ba ne viamo, preplavljen sam obvezama.
- eznem za Karnakom, ne znam to bih sa sobom od dosade.
- ini mi se da ne voli memfiki dvor.
- Ne sviaju mi se tvoji dvorjani. Hvale te na sva usta, jo e te poeti
smatrati boanstvom. To je glupo i vrijedno prezira.
-Ti me, dakle, kritizira?
- Poplava je bila udesna, pojavio se feniks, uli smo u novo doba... Te
nepobitne injenice objanjavaju tvoju omiljenost. Da li ti, Ramzese,
doista posjeduje natprirodne moi, jesi li predodreen za to da bude
izuzetan vladar? Tvoj narod misli da jesi.
- A ti, Mojsije?
- Mogue je da je tako. Ali, ti nisi Bog.
- Tko je rekao da jesam?
- uvaj se, Ramzese; uvaj se pretjeranog laskanja koje dovodi do
neizmjerne tatine.
- Izgleda da nisi svjestan uloge faraona i njegovih dunosti. Osim toga,
smatra me osrednjim ovjekom, ako misli da e me zavesti hvalospjevi.
- Samo ti pokuavam pomoi.
- Uskoro e ti se pruiti prilika. Mojsijeve oi zasijae od radoznalosti.
- alje me nazad u Karnak?
- Ne, ii e na daleko vaniji zadatak, ukoliko se, narav-no, slae.
- Vaniji od Karnaka?
Kralj je ustao i naslonio se na prozor.
- U meni se rodila grandiozna ideja i povjerio sam je Nefertari. Zakljuili
smo da ne treba razmiljati o njenom ostvarenju sve dok nam nebo ne
bude dalo znak. Nil je poplavio zemlju u rujnu, onda se vratio feniks...
Nebo se dva puta oglasilo, a astronomi iz Kue ivota potvrdili su da je
poelo novo doba. Dovrit u, razumije se, Setijeve radove, kako u
Karnaku tako i u Abidosu; ali novo doba mora biti obiljeeno novim
poduhvatima. Je li to moja oholost, Mojsije?
- Tradicija nalae da svaki faraon tako postupa. Ramzes je bio zabrinut.
- Svijet se mijenja, Hetiti predstavljaju sve veu prijetnju naoj zemlji.
Egipat je bogata zemlja, mnogi sanjaju o tome da ga osvoje, i upravo me
je to i potaklo na ovu ideju.
- Pojaat e vojsku?
- Ne, Mojsije, pomaknut u sredite Egipta.
- Hoe rei...
- Sagradit u novu prijestolnicu. idov je bio zaprepaten.
- Nije li to ... suluda zamisao?
- Sudbina nae zemlje rjeava se na sjeveroistonoj granici. Moja nova
prijestolnica nalazit e se u Delti. Na taj u nain biti pravovremeno
obavjetavan o svim dogaajima u Libanonu, Siriji i naim protektoratima
koje Hetiti ugroavaju. Teba e ostati Amonovo sveto mjesto, prelijepi
grad kojim dominiraju ogromni Karnak i blistavi Luksor; uljepavat u te
nae svetinje sve dok budem vladao. Na zapadnoj obali, Planina tiine
vjeno bdije nad Dolinom Kraljeva, Dolinom Kraljica i grobnicama
pravednika.
- Ali... to e biti s Memphisom?

- Memphis je spona Dviju Zemalja, grad u kojem se Delta susree s
dolinom Nila; i dalje e biti ekonomsko i ad-ministrativno sredite.
Meutim, moramo ii prema sjeveru i istoku, Mojsije, ne smijemo se
uljuljkati u miru i srei i zaboraviti da su neprijatelji ve napadali nau
zemlju, a da je ona danas primamljiviji plijen nego ikada.
- Zar linija obrane nije dovoljna?
- U sluaju opasnosti, moram brzo reagirati. to budem blie granici, bre
u biti i obavijeten.
- Izgleda mi da je izgradnja nove prijestolnice vrlo opasan pothvat. Zar
Ehnaton nije doivio potpuni poraz kada je pokuao to isto?
- Ehnaton je napravio neoprostive pogreke. Grad koji je namjeravao
izgraditi u Srednjem Egiptu bio je osuen na propast od samog poetka.
elio je stvoriti taj grad, ali ne zbog dobrobiti svog naroda, ve da bi
ispunio svoj mistini san.
- Zar se on nije suprotstavio Amonovim sveenicima, ba kao i ti?
- Zato bih se sukobio s velikim Amonovim sveenikom ukoliko je odan
Zakonu i kralju?
- Ehnaton je vjerovao u jednog boga i izgradio je grad u njegovu ast.
- Pritom je gotovo unitio bogatu zemlju koju je nasli-jedio od svog oca,
velikog Amenhotepa; Ehnaton je bio slab i neodluan, obuzet svojim
molitvama. Za vrijeme njegove vladavine, Egipat je izgubio mnoga
podruja. Znai li to da ga brani?
Moj sije je oklijevao.
- Njegov grad danas je naputen.
- A u mojem e ivjeti budua pokoljenja.
- Pomalo me plai, Ramzese.
- Samo hrabro, prijatelju moj!
- Koliko je godina potrebno da bi ni iz ega niknuo grad?
Ramzes se osmjehnuo.
- Nee niknuti ni iz ega.
- Ne razumijem.
- Tijekom kolovanja, Seti me je vodio u obilazak svih veih gradova u
zemlji. Na svakom od tih putovanja davao mi je mudre pouke, a ja sam se
trudio zapamtiti ih; sada sam otkrio smisao tih zajednikih hodoaa.
Jedan od gradova koje smo obili bio je Avaris.
- Avaris, prokleti grad, nekadanja prijestolnica naih krvnih neprijatelja
Hiksa?
- Seti je nosio ime boga Seta, Ozirisovog ubojice, jer je uspio obuzdati
ruilaku silu i iz nje crpsti skrivenu svjetlost koja mu je omoguila da
gradi.
- A ti od prokletog Avarisa eli stvoriti Ramzesov gradi
- Egipatska prijestolnica zvat e se Pi-Ramzes, 'Grad Ramzesa'.
- Pa to je ludost!
- Pi-Ramzes e biti raskoan, gostoljubiv grad kojeg e opjevati mnogi
pjesnici.
- Za koliko godina?
- Nisam zaboravio na tvoje pitanje; zato sam te i pozvao.
- Bojim se da poinjem razumjeti...

- Potreban mi je ovjek od povjerenja koji e nadgledati radove i voditi
rauna da ne bude kanjenja. uri mi se, Mojsije; Avaris mora postati Pi-
Ramzes to je prije mogue.
- Jesi li razmiljao o roku?
- Da, bit e nam potrebno manje od godine dana.
- To je nemogue!
- Nije, zahvaljujui tebi.
- Misli li da sam sposoban pomicati kamenje brzinom sokola i slagati
gromade jednu na drugu snagom volje?
- Pomicati kamenje ne, ali pomicati cigle da.
- Mislio si, dakle, na...
- Na idovske zidare kojih je tamo mnogo. Trenutno su ratrkani po
raznim gradilitima; ako ti uspije okupiti ih, sastavit emo izvrsnu ekipu
kvalificiranih radnika, sposobnih ostvariti moju zamisao!
- Ne grade li se hramovi od kamena?
- Proirit u ve postojee hramove, radovi e trajati nekoliko godina. Od
cigala emo sazidati dvorove, vile za plemie, administrativne zgrade,
stambene etvrti. Za manje od godinu dana Pi-Ramzes e biti naseljen i
postat e prijes-tolnicom.
Mojsije je bio suzdran.
- Mislim da je to nemogue. Samo za izradu projekta potrebno nam...
- Projekt ve postoji, u mojoj glavi! Prenijet u ga na papirus, a ti e
osobno nadgledati radove.
- idovi su svadljivi; svaki klan ima svog vou.
- Ne traim od tebe da postane njihov kralj, ve nad-zornik radova.
- Nee mi biti lako nametnuti se.
- Znam da e uspjeti.
- Mnogi e idovi pokuati doi na moje mjesto im se bude proulo da
radovi poinju.
- Misli da e nekome to poi za rukom? Moj sije se nasmijao.
-Ali taj rok... to je nemogue.
- Podii emo Pi-Ramzes, grad e zablistati pod nebom Delte i obasjati
Egipat svojom ljepotom. Na posao, Mojsije.

Ciglar Abner nije vie mogao podnositi Sarijevu nepravdu. Taj Egipanin
je mislio da moe postupati grubo i neuljudno s radnicima samo zato to je
bio oenjen Ramzesovom sestrom. Prekovremene sate im je plaao manje
nego to je to bilo propisano, zakidao ih je na hrani, nije im dozvoljavao
da se odmaraju pod izgovorom da loe rade.
Kada je Mojsije boravio u Tebi, Sari je morao biti na oprezu, pa su uvjeti
rada bili izdrljivi; ali, zato je za vrijeme dok idova nije bilo bio osobito
svirep. Prethodnog dana kaznio je djeaka, zaduenog za noenje cigle od
radionice do broda, s petnaest udaraca batinom, optuivi ga da ne radi
dovoljno brzo.
To je bila kap koja je prelila prepunu au.
Kada se Sari pojavio na vratima radionice, idovi su sjedili u krugu.
Jedino je Abner stajao.
- Na posao! - zapovjedio im je sve mraviji Sari.
- Zahtijevamo ispriku. - ree mu Abner mirnim glasom.
- to si to rekao?
- Djeak kojeg si nepravedno kaznio osjea se loe, pao je u postelju.
Duguje mu ispriku, kao, uostalom, i nama.
- Da nisi moda poludio, Abnere?
- Ne vraamo se na posao dok ne dobijemo ono to traimo.
Sari se okrutno nasmija.
- Ba si smijean, jadni moj Abnere!
- Budui da nam se ruga, podnijet emo tubu.
- Smijean si i glup. Policija je na temelju mog naloga provela istragu i
zakljuila da je taj mladi najamnik bio rtva nesretnog sluaja, i to svojom
grekom.
- Ali... to je la!
- Pisar je zabiljeio njegovu izjavu u mojoj prisutnosti. Ako bude neto
pokuao, bit e optuen da lae.
- Kako se usuuje izvrtati istinu?
- Ukoliko iz ovih stopa ne krenete na posao, snosit ete teke posljedice.
Morate isporuite cigle za novu vilu tebanskog gradonaelnika, a on ne
trpi kanjenje.
- Ali zakon govori da...
- Ne priaj mi o zakonu, idove! Ne razumije ti zakon. Podnesi tubu
protiv mene, pa e vidjeti to e se dogoditi s tvojom obitelji!
Egipanin je uspio zaplaiti Abnera. Radnici su se vratili na posao.
Dolanta, Sarijeva ena, sve je vie bila oduevljena Ofirom, libijskim
magom. Premda je imao lice ptice grabljivice, pridobivao je ljude utjenim
rijeima i toplinom s kojom je govorio o Atonu, sunevom titu. Poeo je
primati mnogobrojne prijatelje Ramzesove sestre; govorio im je o
nepravednom progonu Ehnatona, uvjeravao ih da je nuno potrebno
proiriti kult jednog boga.
Ofir je uistinu bio neobian ovjek i nikoga nije ostavljao ravnodunim.
Jedni su bili zateeni snagom njegovih rijei, drugi su se s njim sloili ve
nakon prvog susreta. U lukavo ispletenu mreu hvatalo se sve vie bogatih
i utjecajnih ljudi. Za svega nekoliko tjedana Ofir je stekao mnogobrojne
istomiljenike. Jo se nije okupio dovoljan broj ljudi da bi se bilo to
poduzelo, ali jedan novi idejni pokret sve je vie uzimao maha.
Lita je prisustvovala razgovorima, ali nije govorila. Dostojanstvo mlade
ene, njen stav i suzdranost na neke plemie su ostavili dubok dojam.
Bilo je oigledno da Lita pripada kraljevskoj lozi i da je njeno mjesto na
dvoru.
Ofir nije nikoga kritizirao, niti je neto traio. Govorio je, ozbiljnim i
uvjerljivim glasom, o Ehnatonovim uvjerenjima, o ljepoti pjesama koje je
ispjevao u slavu boga Atona, o njegovoj istinoljubivosti. Poruka
progonjenog kralja i njegove nasljednice Lite mogla se saeti u dvije rijei
- ljubav i mir. A ta je poruka najavljivala blistavu budunost, budunost
dostojnu Egipta i njegove civilizacije.
Dolanta je, vie nego ponosna na samu sebe, predstavila magu
nekadanjeg ministra vanjskih poslova Mebu. Bila je sretna da je izala iz
stanja uobiajene apatije, ponosna da slui viem cilju. Ramzes ju je
napustio, ali je mag njenom ivotu dao novi smisao.
Bivi diplomat irokog, mirnog lica i plemikog dranja nije skrivao
nepovjerenje.
- Upoznat u se s vaim prijateljem, draga moja, ali samo zato to ste
oaravajui.
- Zahvaljujem vam, Mebo; neete se pokajati. Dolanta i Meba stigli su do
maga koji je sjedio pod
persejom. Ofir je ispreplitao dva lanena konca, izraujui od njih traku za
amajliju.
Ustao je i poklonio im se.
- Poaen sam time to mi u posjet dolazi jedan ministar.
- Bivi ministar. - ispravi ga Meba.
- Nepravda je doista nepredvidiva, moe snai bilo koga, u bilo koje
vrijeme!
- To ba nije utjeno. Ramzesova sestra se umijeala.
- Sve sam objasnila svom prijatelju Mebi; moda e pri-stati pomoi nam.
- Ne zavaravajmo se, draga moja! Ramzes me je zatvorio u zlatan kavez.
- Vi mu se elite osvetiti. - zakljuio je mag sigurnim glasom.
- Ne pretjerujmo. - usprotivi se Meba. - Ostalo mi je nekoliko utjecajnih
prijatelja koji e mi...
- Vai prijatelji vam nee pomoi jer su im vanije njihove vlastite
karijere. Pridruite nam se u borbi, pomozite nam da se Lita popne na
prijestolje koje joj pripada.
- To je neizvedivo. Ramzes je izuzetno snana linost, nikome nee
ustupiti svoju mo. Osim toga, treba dodati da je postao vrlo omiljen u
narodu zbog uda koja su se dogodila u prvoj godini njegove vladavine.
Ne moemo mu nita, vjerujte mi.
- Da bismo pobijedili takvog neprijatelja, moramo se boriti na svom
terenu.
- Imate neki plan?
- Biste li ga eljeli uti?
Meba, sav uznemiren, nesvjesno je dotaknuo amajliju koju je nosio oko
vrata.
- Pa, ne znam...
- Vidite, ovim jednostavnim pokretom ruke upravo ste pokazali gdje lei
odgovor: u magiji. Mogu unititi zatitu ko-jom je Ramzes okruen. Bit e
to teak i dugotrajan posao, ali znam da u uspjeti.
Diplomat je ustuknuo.
- ao mi je, ne mogu vam pomoi u vradbinama! ?
- Ni ne traim to od vas, Mebo. Ramzesa treba napasti na jo jednom polju,
a tu ste mi vi potrebni.
- Ne razumijem vas.
- Atonovim pristaama potreban je voa. Netko tko e odigrati odluujuu
ulogu i svrgnuti oslabljenog i nesposobnog Ramzesa kada Aton uniti
egipatska boanstva.
- To je... jako rizino!
- Progonili su Ehnatona, a ne Atona. Ne postoji zakon koji zabranjuje kult
naeg boga; njegovi sljedbenici su mnogo-brojni i uporni. Ehnaton nije
uspio, ali mi hoemo.
Meba je bio uznemiren; ruke su mu se tresle.
- Moram razmisliti.
- Zar to nije uzbudljivo? - upitala ga je kraljeva sestra. - Pred nama se
otvara jedan novi svijet, svijet u kojem e biti mjesta za nas!
- Da, nesumnjivo... Ipak, moram razmisliti.
Ofir je bio zadovoljan ovim susretom. Meba je bio prestraen i oprezan
ovjek, nije bio roen za vou. Meutim, *1
mrzio je Ramzesa i arko je elio povratiti ugled i poloaj. si
Bit e neodluan, pa e se posavjetovati sa svojim vodiem i >j,
prijateljem Henarom, kojeg je Ofir elio pridobiti. Dolanta mu je mnogo
govorila o novom ministru vanjskih poslova koji je bio neizmjerno
ljubomoran na brata. Ofir je bio siguran u to da se Henar samo pretvara da
se promijenio, i da u njemu plamti elja da uniti Ramzesa. Mag e,
zahvaljujui Mebi, doprijeti do ovog monika i pretvoriti ga u svog
glavnog saveznika.
Poslije iscrpljujueg i beskrajno dugog dana na poslu, Sarijev noni palac
bio je crven i nateen, sav izoblien od artritisa. Jedva je upravljao svojim
slubenim kolima, toliko mu je bilo teko stajati. Malo se oraspoloio
kada je pomislio da ga eka poduzimanje disciplinskih mjera protiv
idova koji su naposljetku uvidjeli da mu ne mogu nita. Zahvaljujui
njegovim vezama u tebanskoj policiji i gradonaelnikovoj podrci, i dalje
e moi iskaljivati bijes na tom olou.
Sve ga je vie ivcirala prisutnost tajanstvenog maga i njegove utljive
suputnice. Njih dvoje su, dodue, bili vrlo diskretni, ali su previe utjecali
na Dolentu koja je sa sve veim arom ispovijedala vjeru u Atona. Tonula
je u misticizam i gutala Ofirove rijei kao vodu s izvora ivota,
zapostavljajui pritom brane dunosti.
Krupna, lascivna brineta ekala je mua na pragu vile.
- Otii po melem za masiranje. - zapovjedio joj je. - Strano me boli prst.
- Jako si razmaen, dragi.
- Ja, razmaen? Ne moe zamisliti kako se muim na poslu! Padnem u
depresiju im vidim one idove.
Dolanta ga je primila za ruku i povela u spavau sobu. Sari je legao na
jastuke; supruga mu je oprala noge, namirisala ih i melemom namazala
nateeni prst.
- Je li onaj tvoj mag jo uvijek u gradu?
- Da, danas ga je posjetio Meba.
- Bivi ministar vanjskih poslova?
- Da, dobro se slau.
- Meba - Atonov pristaa? Pa on je najobinija kukavica!
- I dalje ima dragocjene veze, mnogi plemii ga potuju. Ofiru i Liti dobro
e doi njegova pomo.
- Ne misli li da si previe zaluena tim misticima?
- Sari! Kako se usuuje rei tako neto?
- Dobro, dobro... Kao da nita nisam rekao.
- Oni su nam jedina nada, samo uz njihovu pomo moemo povratiti
poloaj i ugled. A vjera u Atona tako je lijepa, tako ista... Zar ne osjea
toplinu u srcu dok slua Ofirove propovijedi?
- Tko ti je vaniji, taj Libijac ili ja?
- Ali... kako vas mogu usporeivati?
- On te gleda po cijele dane, dok se ja muim s onim idovskim
lijeninama. Plavua i brineta pod istim krovom... Taj tvoj Ofir doista ima
sree!
Dolanta ga prestane masirati.
- Govori gluposti, Sari! Ofir je mudrac, ovjek molitve. Odavno vie ne
misli na...
- A ti, da li ti misli?
- Gadi mi se!
- Skidaj haljinu, draga, pa me jo malo izmasiraj. Mene molitve pretjerano
ne zanimaju!
- A, da, skoro sam zaboravila!
- to?
- Dvorski glasnik ti je donio pismo.
- Daj mi ga.
Dolanta se udalji. Sarija je noni palac manje bolio. Kakvo li je to pismo?
Vjerojatno ga obavjetavaju da je pre-mjeten na neki bolji poloaj; nee
vie morati gledati idove!
Krupna brineta vratila se s pismom u ruci. Sari je skinuo peat s papirusa,
odmotao ga i poeo itati.
Nabrao je elo, a usne su mu pobijelile.
- Loa vest?
- Zovu me da doem u Memphis sa svojom ekipom ciglara.
- Pa to je... divno!
- Pismo je potpisao Mojsije, nadzornik kraljevskih gra-dilita.
Svi ciglari idovi odazvali su se pozivu. Kada su Mojsijeva pisma
pristigla u gradilita diljem zemlje, zavladalo je ope oduevljenje. Od
Mojsijevog boravka u Karnaku, sve su ga vie potovali. Branio je svoju
brau idove, nije dozvoljavao da se itko prema njima odnosi kao prema
pripadnicima nie rase. injenica da je bio Ramzesov prijatelj dodatno mu
je poveala ugled; a sad je dobio zvanje nadzornika kraljevskih gradilita!
U mnogima se rodila nada. Mladi idov sigurno e poveati plae
zaposlenima i poboljati uvjete rada.
Ni sam Mojsije nije se nadao ovakvom uspjehu. Voe nekih klanova su
negodovali, ali nitko se nije smio ogluiti o faraonove zapovijedi, bilo im
je jasno da ga moraju bespogovorno sluati. Mojsije je obilazio kamp u
sjevernom dijelu Memphisa kako bi se uvjerio da su radniki atori udobni
i da je higijena zadovoljavajua. Sari mu preprijei put.
- Zato si me pozvao u Memphis?
- Ubrzo e saznati.
- Ja nisam idov!
- Pozvao sam i druge Egipane, efove zidarskih ekipa.
- Zaboravlja da je moja supruga kraljeva sestra?
- Ja sam nadzornik njegovih gradilita. Drugim rijeima, tvoj
pretpostavljeni.
Sari se ugrizao za usnu.
- U mojoj ekipi vlada rasulo, idovi su toliko nedisci-plinirani da
razumiju samo jezik batine. Nemam namjeru biti blag prema njima.
- Potpuno si u pravu, ponekad je nuno primijeniti silu; naravno, u sluaju
da ef nepravedno kazni radnika, i sam mora biti izbatinan. Osobno u se
pobrinuti da se ovaj zakon primjenjuje.
- Ne bojim te se.
- Ne zaboravi da mi je Razmes dao potpuno odrijeene ruke.
Mojsije se okrene i ode; kada se malo udaljio, Sari pljune za njim.
Boravak u Memphisu, kojem se Dolanta toliko veselila, bit e, izgleda,
pravi pakao. Ramzes nije reagirao kada je dobio slubenu obavijest da je
njegova starija sestra stigla u grad sa svojim suprugom. Brani par je
odsjeo u ne ba velikoj vili, u kojoj je boravila i njihova tobonja posluga,
Ofir i Lita. Dolanta, mag i njegova utljiva suputnica, unato Sarijevom
protivljenju, vrsto su odluili svoje djelovanje proiriti i na Memphis.
Ekonomsko sredite zemlje bilo je puno stranaca, pa samim tim i
pogodniji teren za propagiranje nove vjere od tradicionalistikog juga,
neprijateljski raspoloenog prema religioznim promjenama. Dolanta je
znala da im ta okolnost ide u prilog, i da e stei veliki broj novih pristaa.
Sari je i dalje bio sumnjiav i nije se pretjerano mijeao u njihove planove.
Vie ga je zanimalo to e Mojsije rei u govoru koji e odrati pred
idovima.
Na ulazu u Ministarstvo vanjskih poslova nalazila se statua ogromnog
pavijana od ruiastog granita, koji je predstavljao boga Tota. Gospodar
hijeroglifa, tvorac svih jezika, predstavljen je kao strana ivotinja od koje
su bjeale divlje zvijeri. Egipatski diplomati su po uzoru na njega govorili
po nekoliko stranih jezika, kako ne bi strancima otkrivali svoj sveti jezik.
Kada su boravili u stranim zemljama, egipatski veleposlanici i glasnici
govorili su jezikom svojih domaina.
Aa je uao u kapelu za dunosnike Ministarstva koja se nalazila lijevo od
ulaza u zgradu, i poloio narcise na oltar boga Tota. elio se pomoliti
boanskom pisaru prije negoli prione na odgovoran posao od kojeg je
ovisila sigurnost zemlje.
Elegantni i uglaeni diplomat potom je iziao iz kapele, proao kroz
prostrane uredske prostorije slubenika zaposlenih u Ministarstvu i
zatraio da bude primljen kod Henara ije su prostorije zauzimale gornji
kat.
- Ao, konano! Gdje ste dosad?
- Sino sam se malo zabavljao, pa sam ustao neto kasnije nego obino.
Nadam se da vam ne smeta to malo kasnim.
Aa primijeti da je Henarovo lice nateeno i crveno; nije bilo sumnje da je
neto duboko potreslo kraljevog starijeg brata.
- to se dogodilo?
- Jeste li uli da se govori o skupu idovskih ciglara na sjeveru Memphisa?
- Kakve to ima veze s nama?
Mladi diplomat duguljastog lica duboko je prezirao radnike i rijetko je
dolazio u dodir s tim drutvenim slojem.
- Da li ste uli tko ih je pozvao, znate li tko je imenovan za nadzornika
kraljevskih gradilita? Mojsije!
- to je u tome neobino? Ve je nadgledao gradilite u Karnaku, logino
je da je unaprijeen.
- Da je samo to u pitanju... Mojsije se juer obratio idovima i otkrio im
je Ramzesov projekt; kralj eli izgraditi novu prijestolnicu u Delti!
Aa je dugo utio. Mladi diplomat, obino siguran u sebe, bio je okiran.
- Jeste li sigurni?
- Da, Ao, potpuno sam siguran! Mojsije izvrava naredbe mog brata.
- Nova prijestolnica... Nemogue.
- Kada je Ramzes u pitanju, nita nije nemogue!
- Moda je to samo ideja.
- Ne, faraon je ve izradio projekt i izabrao lokaciju. eli da se grad
podigne u prokletom Avarisu, upravo na onom mjestu gdje smo pretrpjeli
poraz od osvajaa Hiksa, od kojih smo se potom jedva oslobodili!
Henar se odjednom oraspoloio.
- A to... ako je Ramzes poludio? Njegov pothvat je osuen na propast,
moda se moemo obratiti za pomo nekim razumnim ljudima...
- Nemojte biti preveliki optimist. Ramzes mnogo toga stavlja na
kocku, ali njegov instinkt je, naalost, dobar vodi. Nije mogao donijeti
bolju odluku; nova prijestolnica na sjeveroistoku zemlje, blizu granice, bit
e jasna opomena Hetitima. Umjesto da se zatvori u sebe, Egipat e svima
dati do znanja da je svjestan neprestane opasnosti koja mu prijeti i da nee
ustupiti neprijateljima ni pedalj svoje zemlje. Kralj e biti pravovremeno
obavjetavan o kretanju neprijatelja, pa e moi pravovremeno reagirati.
Henar je sjeo, silno razoaran.
- Pa to je katastrofa. Nai planovi padaju u vodu.
- Sada ste, pak, previe pesimist. S jedne strane, Ramzes moda nee
uspjeti ostvariti svoju elju; s druge strane, zato bismo odustali od naeg
plana, ak i da je ostvari?
- Zar ne razumijete da moj brat uzima u svoje ruke vanjsku politiku?
- Razumijem, ali to je bilo za oekivati. Ne zaboravite da emo i dalje biti
njegov glavni izvor informacija. Ostavimo ga u uvjerenju da smo mu
duboko odani.
Henaru se vraalo samopouzdanje.
- U pravu ste, Ao; nova prijestolnica nije nepremostiv problem.

Snane emocije su preplavile kraljicu Tuju kada je zakoraila u vrt svog
memflkog dvora. Jako je voljela etati ovuda sa Setijem, dok je vrijeme s
njim brzo prolazilo! Sjeala se svake njegove rijei, svakog pogleda.
Mislila je da e zajedno uivati u dugoj, mirnoj starosti. Ali, Seti je otiao
nekud daleko, a ona je ostala sama, na ovom prelijepom mjestu punom
narova i tamarisa. Vrt je bio prekriven razlikom, anemonama, abnjacima.
Osjetivi blagi umor, Tuja sjedne pod sjenicu prekrivenu penjaicom s
plavim cvjetovima, pored bazena s lotosima.
S njenog lica nestalo je svakog traga alosti kada je ugledala Ramzesa
kako joj dolazi ususret.
Za manje od godinu dana vladavine, njen sin je stekao neobinu sigurnost.
Nije bio nita manje energian vladar od Setija i bilo joj je jasno da se u
njega uselila neka neiscrppa snaga.
Ramzes njeno poljubi majku i sjedne s njene desne strane.
- Moram razgovarati s tobom.
- Zato sam ovdje, sine moj.
- Postavio sam nove ljude na visoke poloaje. Odobrava li moj izbor?
- Sjea li se Setijevog savjeta?
- Da, on mi je bio zvijezda vodilja. 'Istrauj dubine ljudske due, okrui se
pravednim, asnim ljudima, sposobnima da nepristrano prosuuju, onima
koji nikada nee prekriti zakletvu odanosti'. Da li sam uspio? Samo mi
vrijeme moe dati odgovor na to pitanje.
- Boji li se da bi netko mogao ustati protiv tebe?
- Znam da je to nemogue izbjei, obzirom na moj poduhvat. Mnogi e
biti uvrijeeni zato to gradim novu prijestolnicu, doi e do sukoba
interesa. Ta ideja je bljesnula u meni, preplavila mi je misli poput
svjetlosti, nametnula mi se kao neunitiva istina.
- To se zove sia, ista intuicija koja ne priznaje razum i analizu. Seti se
esto oslanjao na nju i vjerovao je da se prenosi s faraona na faraona.
- Da li se slae s mojom odlukom o gradnji Pi-Ramzesa?
- Sia je progovorila iz tvog srca. Nije ti potrebno moje miljenje.
- elim uti to misli jer osjeam oevu prisutnost u ovom vrtu, jer znam
da oboje ujemo njegov glas.
- Znakovi su se pojavili, Ramzese; tvoja vladavina obiljeava poetak
novog doba. Pi-Ramzes e biti tvoja prijestolnica.
Ramzesove i Tujine ruke se sjedinie. *
- Kada bude vidjela moj grad, srce e ti se ispuniti radou, majko.
- Brinem se, nisam sigurna da si dobro zatien.
- Seramana je budan uvar.
- Mislila sam na magijsku zatitu. Jesi li razmiljao o izgradnji vjenog
hrama?
- Da, ve sam izabrao mjesto, ali Pi-Ramzes je moj prioritet.
- Ne zaboravi na taj hram. Ako se sile mraka urote protiv tebe, on e ti
biti najbolji saveznik.


Mjesto je bilo arobno.
Plodno zemljite, iroka polja, prostrani panjaci, putovi du kojih se
prostiralo cvijee, vonjaci s kao med slatkim jabukama, veliki maslenjak,
bogati ribnjaci, bare sa slanom vodom, uma s visokim, vrstim stablima
papirusa - okolica Avarisa, prokletog grada koji su inili hram boga Seta i
nekoliko kua, bila je prelijepa.
Na ovom mjestu Seti je Ramzesa suoio s moi. Na ovom mjestu Ramzes
e sagraditi svoju prijestolnicu.
Ljepota i rasko predjela iznenadili su Mojsija. Bio je lan ekspedicije
koju su inili idovi i egipatski poslovoe. Predvodio ju je osobno
Ramzes, praen svojim ljubimcima, lavom i psom. Seramana i desetak
izvidnika ili su ispred kolone kako bi se uvjerili da je put ist.
Avaris je drijemao na jesenjem suncu. U gradu su ivjeli usporeni seljaci,
berai papirusa i nekolicina neambicioznih slubenika. Vrijeme kao da je
stalo u tom mjestu osuenom na zaborav.
Krenuvi iz Memphisa, ekspedicija se zaustavila u svetom gradu
Heliopolisu da bi Ramzes prinio darove svom zatitniku, bogu Ra. Zatim
je prola kroz Bubastis, grad Bastete, boginje ljubavi i njenosti s oblijem
make, te je zaplovila Peluanskim6 rukavcem Nila koji se nazivao

6 Peluanski rukavac', jedan od tri velika rukavca u Delti, dobio je ime po
Peluzi (u blizini Tel Farameha), gradu u istonom dijelu Delte.

i 'Raovim vodama'. Avaris se nalazi u blizini Menzaleha, na zapadnoj
strani'Horusove staze', puta kojim se preko sinajskog primorja stie do
Palestine.
- Mjesto doista ima velik strateki znaaj. - zakljuio je Mojsije nakon to
je prouio Ramzesov projekt.

- Razumije li sada zato sam ga izabrao? Iskopavanjem kanala i
produavanjem 'Raovih voda, otvorit emo vodeni put do velikih jezera
koja granie s prevlakom El-Kantara. U hitnim sluajevima bit emo u
mogunosti brzo doploviti do tvrave u Sili i do malih pograninih utvrda.
Pojaat u zatitu istone Delte, osigurat u putove, a vijesti iz naih
protektorata stizat e mi vrlo brzo. Ljeti je ovdje ugodno; vojska e biti
poteena velikih vruina, i u sluaju opasnosti moi e pravovremeno
djelovati.
- Tvoja dalekovidnost je zapanjujua. - Priznao je Mojsije.
- Kakvog su raspoloenja tvoji ljudi?
- ini mi se da su zadovoljni time to u im ja biti nadreeni. Ali, ipak ih
najvie motiviraju velike plae.
- Nema uspjeha bez irokogrudnosti. elim da izgrade velianstveni grad.
Mojsije se vratio prouavanju projekta. etiri glavna hrama bit e
izgraena na etiri strane svijeta: na zapadu e se nalaziti hram Amona,
'skrivenog' boga; na jugu e biti svetite posveeno Setu, zatitniku grada;
sirijska boginja Astarteja dobit e svoj hram u istonom dijelu grada; dok
e sjever krasiti hram 'zelene' Uaete. Uz Setov hram bit e izgraena
rijena luka, povezana s Raovim i Avarisovim vodama, irokim kanalima
koji e okruivati grad i snabdijevati ga vodom za pie. Oko luke bit e
smjetena skladita, itnice i radionice. Sjeverno od luke, u sreditu grada,
niknut e kraljevska palaa, administrativne zgrade, vile i stambene etvrti.
Palaa e gledati na glavnu ulicu u kojoj e biti hram boga Ptaha,
Stvoritelja; ulicu e presijecati dvije velike aleje, jedna s lijeve, druga s
desne strane, koje e voditi prema Amonovom i Raovom
hramu. Setovo svetie bit e najizoliranije, nalazit e se s druge strane
kanala koji e povezivati Raove i Avarisove vode.
Vojska e imati na raspolaganju etiri vojarne, jednu izmeu Peluanskog
rukavca i administrativne etvrti, a ostale tri na obali 'Avarisovih voda',
prvu iza Ptahovog hrama, drugu u stambenoj etvrti i treu u blizini
hramova boginje Astarteje i boga Raa.
- Majstori e ve sutra osposobiti radionice za izradu glaziranih opeka. -
ree mu Ramzes. - elim da sve graevine, od najskromnije kue pa do
sale za prijeme, budu u ivim bojama. Jo samo da ih napravimo; a to je
tvoj posao, Mojsije.
Mojsije je palcem provjeravao jednu po jednu zgradu koje je vladar ucrtao
na projektu.
- Ovo je ogroman posao, pravi izazov. Ali...
- to, ali?
- Bez uvrede, Velianstvo, ali nedostaje jedan hram. Moemo ga podii
izmeu Amonovog i Ptahovog svetita.
- Kojem bi boanstvu bio posveen?
- Onom kojem faraon mora zahvaliti za svoju mo. Zar ne moramo
izgraditi hram u kojem e se podvrgnuti obredu preporoda?
- Da bi se podvrgnuo obredu preporoda, faraon mora vladati najmanje
trideset godina. Nanio bih uvredu sudbini kada bih ve sada zapoeo s
njegovom gradnjom.
- Ali, ipak si ostavio prazan prostor.
- Da nisam to uinio, uvrijedio bih sreu koja me prati. Kada budemo
slavili tridesetogodinjicu moje vladavine, ti e sjediti na poasnom
mjestu s naim prijateljima iz mladosti.
- Za trideset godina... Kakvu li nam je sudbinu Bog namijenio?
- Za sada eli da zajedno izgradimo egipatsku pri-jestolnicu.
- Podijelio sam idove u dvije grupe. Prva e prenijeti kamene blokove na
gradilita gdje se zidaju hramovi, a zatim e tamo raditi pod vodstvom
egipatskih majstora. Druga grupa e izraditi tisue cigala za tvoju palau i
svjetovne graevine. Bit e mi naporno voditi obje grupe. Mislim da neu
vie dugo biti omiljen meu radnicima. Zna li kako me zovu idovi?
Masa,'iz vode izvaen'!
- Da nisi moda i ti napravio kakvo udo?
- Radi se o staroj babilonskoj legendi koja im se jako svia; a oni su se
poigrali mojim pravim imenom; Mojsije znai 'Onaj koji je roen, pa
misle da sam ja, idov, blagoslovljen od bogova, kao u toj legendi. Nisam
li kolovan kao plemi, nisam li faraonov prijatelj? Bog me je izbavio
iz'vode' nesree i siromatva. Smatraju da zasluujem da me prate jer
imam toliko sree; zato ciglari i imaju povjerenja u mene.
- Ne smiju ni u emu oskudijevati. Kraljevske itnice stoje ti na
raspolaganju u sluaju nude.
- Izgradit u ti prijestolnicu, Ramzese.
idovski ciglari ljubomorno su uvali tajne svog zanata. Nosili su kratke
crne perike vezane bijelom trakom, otkrivene ui, kratke brkove i bradu,
imali su nisko elo i debelu donju usnu. Sirijci i Egipani uzalud su
pokuavali dostii njihovo umijee, idovi su uvijek bili najbolji ciglari i
tako e i ostati. Posao je bio teak, ali su korektno plaeni i imali su pravo
na slobodne dane. Dobivali su ukusnu hranu, a i smjetaj je bio dobar.
Mojsije im nije tajio da e se na gradilitima Pi-Ramzesa raditi vie negoli
igdje drugdje, ali im je obeao da e njihov napor biti na odgovarajui
nain nagraen. Svatko tko bude marljivo radio na izgradnji nove
prijestolnice stei e pravo malo bogatstvo.
Tri prosjena radnika mogla su u toku dana izraditi osamsto do devetsto
manjih cigala; za izgradnju Pi-Ramzesa bile su potrebne i cigle veih
dimenzija, za temelje na koje su se potom slagale manje cigle serijske
proizvodnje. Bilo je od velike vanosti da ovi temelji budu kvalitetni, pa je
na ciglarima leala velika odgovornost.
idovima je ve od prvog dana bilo jasno da e Mojsije upravljati
radnicima vrstom rukom. Oni koji su mislili da e moi zabuavati grdno
su se prevarili, svi e morati marljivo raditi sve do dana proglaenja nove
prijestolnice. Abner je, kao i njegove kolege, odluio da e dati sve od
sebe kako bi od mulja s Nila i mljevene slame napravio dobru mjeavinu
za cigle. Na nekoliko velikih lokacija radnici su vlaili mulj vodom koju
su crpili iz rova povezanog s kanalom; zatim su, uz pjesmu, gnjeili mokar
mulj budacima i pijucima da bi cigle koje su se od njega izraivale bile
vrhunske kvalitete.
Abner je bio spretan i vrijedan ovjek; kada bi dobio zadovoljavajuu
smjesu, sipao bi je u kantu koju je pomonik potom nosio u radionicu gdje
su je izlili u drvene kalupe. Vaenje cigala iz kalupa bio je osjetljiv posao
kojem je esto prisustvovao i sam Mojsije. Cigle su odlagane na suhu
zemlju; poslije etverodnevnog suenja slagane su na gomile i noene na
gradilita.
Premda napravljene od jednostavnog materijala, dobre cigle od mulja s
Nila bile su vrlo otporne; kada bi se nale u rukama iskusnih zidara, zub
vremena nije im mogao nakoditi.
idovi su se meusobno natjecali tko e bolje raditi; svakako, bili su
potaknuti velikim plaama, ali su, s druge strane, bili i vrlo ponosni stoga
to sudjeluju u velianstvenom pothvatu. Kad bi elan opao, Mojsije ih je
poticao i hrabrio, te je opet na tisue savrenih cigala izlazilo iz kalupa.
Pi-Ramzes se raao, jedan veliki san postupno se pretvarao u stvarnost.
Majstori i klesari strogo su se drali kraljevog projekta i zidali solidne
temelje; neumorni radnici raznosili su cigle.

7 Svaka od ovih lokacija prostirala se na oko 6000 kvadratnih metara.
Grad je pod sunevom svjetlou polako rastao.
Abner se divio Mojsiju. idov je u sumrak svakodnevno obilazio grupe
radnika, provjeravao kakvou hrane, slao bolesne i previe iscrpljene
radnike na odmor. Radnici su ga oboavali.
Zahvaljujui dobroj plai, Abner e svojoj obitelji priutiti lijepu kuu, i to
ba ovdje, u buduoj prijestolnici.
- Jesi li zadovoljan sobom, Abnere? Sari se zlokobno smjekao.
- to hoe?
- Ja sam ti ef. Da nisi moda zaboravio?
- Radim svoj posao.
- Loe ga radi.
- Kako to misli, loe?
- Upropastio si nekoliko cigala.
- Nije tono!
- Poslovoe su primijetili da ne radi dobro, pa su sastavili izvjetaj. Ako
ga dostavim Mojsiju, bit e otputen, moda i osuen.
- emu takve lai?
- Ostaje ti samo jedna mogunost: mora kupiti moju utnju.
- Pravi si akal, Sari!
- Nema izbora, Abneru.
- Zato me mrzi?
- Zato to si idov; morat e platiti danak, i za sebe i za druge idove.
- Nema pravo na to!
- Hou odgovor, odmah!
Abner je pognuo glavu. Sari je bio jai.
On se u Memphisu osjeao bolje nego u Tebi. U 'velikom je gradu ivjelo
mnogo stranaca od kojih se veina toliko uklopila u egipatsko drutvo da
se ni po emu nisu razlikovali od Egipana. Meu njima je bilo i pristaa
Ehnatonove doktrine i magu je uspjelo pridobiti ih na svoju stranu,
obeavi im sretnu budunost.
Oni koji su imali sree vidjeti utljivu Litu bili su oduevljeni. Nitko nije
sumnjao da u njenim venama tee krv prokletog kralja. Svojim uvjerljivim,
sugestivnim govorima mag je inio uda. Memfika vila Ramzesove sestre
postala je stjecitem Atonovih vjernika kojih je svakog dana bivalo sve
vie.
Ofir nije bio prvi stranac koji je propovijedao nove ideje, ali je jedini
pokuavao oivjeti herezu koju su odbacili Ehnatonovi nasljednici.
Prijestolnica prokletog kralja i njegovo groblje zauvijek su naputeni,
nitko vie nije bio pokopan u velikoj nekropoli pored Atonovog grada.
Budui da se Ramzes ve obraunao s crkvenim velikodostojnicima u
Karnaku, bilo je jasno da faraon nee tolerirati nikakva vjerska previranja.
Ofir je u svojim govorima kritizirao kralja i njegovu politiku, vrlo vjeto i
umjereno, kako ne bi naiao na neodobravanje svojih novih pristaa.
Mag je napredovao.
Dolanta mu je donijela svje sok od rogaa.
- Djelujete umorno, Ofire.
- Na zadatak nije lak. Kako vam je suprug?
- Nezadovoljan je poslom. Sudei po njegovom zadnjem pismu,
svakodnevno se svaa s lijenim i laljivim idovima.
- Ali, govori se da radovi dobro napreduju.
- Svi govore da e nova prijestolnica biti prelijepa.
- Ali, bit e posveena Setu, gospodaru zla i mranih sila! Ramzes
pokuava unititi svjetlost, ugasiti sunce. Moramo ga zaustaviti.
- Znam, Ofire.
- Svjesni ste da mi je vaa podrka neophodna. Hoete li mi dozvoliti da
upotrijebim svoje tajno znanje kako bih sprijeio Ramzesa da uniti Egipat?
Krupna lascivna brineta ugrizla se za usnu.
- Ramzes mi je brat!
Ofir njeno uhvati Dolantu za ruke.
- Toliko nam je zla ve nanio! Potovat u, razumije se, vau odluku, ali
oklijevanje ne vodi nikuda. Ramzes je sve jai, iz dana u dan! Njegova
magijska zatita sve je monija. Nisam siguran da u je uspjeti unititi ako
budemo dugo ekali.
- Ali, to je tako strano...
- Morate biti svjesni svoje odgovornosti, Dolanta. Uskoro e biti
prekasno.
Kraljeva sestra je oklijevala prije negoli e izgovoriti konanu presudu.
Ofir joj pusti ruke.
- Moda postoji drugi nain.
- Na to mislite?
- Krue glasine da je kraljica Nefertari trudna.
- Ne radi se o glasinama! Dovoljno je pogledati je, u njoj buja novi ivot.
- Volite li je?
- Ni najmanje.
- Dobro. Noas e mi jedan Libijac donijeti sve to je potrebno.
- Zatvorit u se u svoju sobu! - uzviknu Dolanta prije nego to je nestala.
ovjek je stigao usred noi. Dolanta i Lita su spavale, u vili je vladala
tiina. Ofir otvori vrata, uzme torbu iz ruku trgovca i isplati ga s dva
lanena sukna koja mu je dala Dolanta.
Neobina trgovina trajala je svega nekoliko sekundi. Ofir se zatvorio u
malu, slabo osvijetljenu sobu bez prozora.
Posloio je sadraj torbe na nizak stol: kip majmuna, ruku od slonove
kosti, mali stup i dvije figurice od kojih je jedna predstavljala golu enu, a
druga enu sa zmijama u rukama. Majmun e mu podariti umijee boga
Tota, ruka sposobnost da djeluje, gola ena e mu omoguiti da napadne
kraljiine genitalije, stup e jamiti da posljedice napada budu trajne, a
ena sa zmijama utrcat e otrov crne magije u Nefertarino tijelo.
Ofirov zadatak nee biti lagan. Kraljica je bila jaka linost, titile su je,
kao i kralja, nevidljive sile. Ali, njena zatita bila je smanjena zbog
trudnoe. Kraljica je hranila u sebi jedno novo bie koje ju je, malo-
pomalo, liavalo snage.
Ofiru e biti potrebno najmanje tri dana i tri noi da bi vradbina uspjela.
alio je zbog injenice to e odloiti izravan napad na Ramzesa. Da bi se
svim silama mogao baciti na glavni plijen, morao je najprije u potpunosti
pridobiti Dolentu. U meuvremenu, oslabit e protivnika.
Ramzes je tekue poslove povjerio Ameniju i ministrima kako bi mogao
to vie vremena provoditi na gradilitu u Pi-Ramzesu. Radovi su odlino
napredovali zahvaljujui Mojsijevom elanu i savrenoj organizaciji posla.

Meu radnicima je vladala dobra atmosfera; i dalje su dobivali kvalitetnu
hranu, a pri odreivanju plaa, koje su bile redovito isplaivane, uzimalo
se u obzir zalaganje svakog pojedinca; najmarljiviji su zaraivali lijepe
iznose i jednog dana e se moi nastaniti u novoj prijestolnici ili kupiti
zemlju u nekoj drugoj provinciji. Dobro opremljena zdravstvena sluba
pruala je besplatnu pomo bolesnicima; za razliku od drugih gradilita, u
Pi-Ramzesu nije bilo zabuanata koji su se pravili da su bolesni da bi
iskamili koji dan odmora.
Kralj je vodio rauna o sigurnosti ljudi, pa je zapovjedio poslovoama da
ih neprestano nadgledaju; zahvaljujui njihovom nadzoru nije bilo veih
nesrea. Nekoliko radnika lake se ozlijedilo pri postavljanju granitne
ploe na gradilitu gdje se zidao Amonov hram, ali su se brzo oporavili.
Radilo se u dvije smjene, a svaki radnik je poslije est radnih dana dobivao
dva slobodna dana da bi se opustio i povratio snagu.
Mojsije nije imao vremena za odmor. Trao je s gradilita na gradilite,
izbjegavao sukobe, pisao izvjetaje, donosio vane odluke, naruivao
materijal, slao iscrpljene radnike na odmor. Spavao je jedan sat poslije
ruka i tri sata nou. idovski ciglari bespogovorno su ga sluali; nikada
nisu radili za ovjeka koji se tako predano borio za njihove interese.
Abner se elio poaliti Mojsiju na Sarija, ali je strahovao od posljedica,
budui da je Egipanin imao dobre veze u policiji. Ako bi ga optuili za
izazivanje nereda, bio bi protjeran iz zemlje i nikada vie ne bi vidio svoju
obitelj. Otkako je platio Sariju, ovaj ga vie nije maltretirao, gotovo da je
bio ljubazan prema njemu. Uvidjevi da je najgore prolo, idov je
odluio da nikome ne govori o Sarijevoj ucijeni i nastavio je raditi s istim
arom.
Ramzes je tog jutra stigao na gradilite. im su uli da e ih kralj posjetiti,
idovi su se okupali, skratili brade i brkove, stavili na glave sveane
perike, vezali ih istim trakama i poredali cigle.
S prvih kola koja su se zaustavila pred radionicom siao je gorostas,
naoruan i u oklopu, te su idovi zanijemjeli od straha. Da nije netko
poinio kakav prijestup? Prisutnost dvadesetak strijelaca unijela je dodatni
nemir u ljude.
Seramana bez rijei proe pored vrste prestraenih idova. Kada se
uvjerio da je sve u redu, dade znak jednom vojniku da propusti kraljevske
koije.
Ciglari su se poklonili faraonu koji im je ponaosob estitao na vrijednom
radu, oslovivi svakog imenom. Bili su presretni kada su uli da e dobiti
nove perike i upove bijelog vina iz Delte; ali najvie ih je dirnula panja s
kojom je kralj prouavao svjee oprane cigle, uzimajui jednu po jednu u
ruku.
- Savrene su. - pohvalio ih je. - Sljedei tjedan ete dobiti dvostruke
porcije hrane i dodatni dan odmora. Gdje vam je ef?
Sari je istupio iz vrste.
Nekadanji Ramzesov uitelj jedini se nije radovao kraljevom posjetu.
Njemu, nekada savrenom profesoru i ambicioznom dvorjaninu, bilo je
teko stati pred ovjeka protiv kojeg se urotio.
- Jesi li zadovoljan svojim novim poloajem, Sari?
- Zahvaljujem Vaem velianstvu to mi ga je povje-rilo.
- To moe zahvaliti mojoj majci i Nefertari. Da nije bilo njih, tvoja bi
kazna bila daleko stroa.
- Svjestan sam toga, Vae velianstvo; trudim se iskupiti za greke iz
prolosti.
- Tvoje greke su neoprostive, Sari.
- Grinja savjesti koja mi izjeda srce gora je od kiseline.
- To je neizmjerno blaga kazna u odnosu na zloin koji si poinio.
- Zar se ne smijem nadati oprostu od Vaeg velianstva?
- Ne poznajem tu rije, Sari; ili se ivi po Zakonu, ili izvan njega. Uprljao
si ime boginje Maat, tvoja dua je zauvijek prokleta. Pazi to radi, zna
to te eka ako mi se Mojsije poali na tebe.
- Zaklinjem vam se, Vae velianstvo, da u...
- Vie ni rijei! I budi sretan da ima priliku raditi na izgradnji Pi-Ramzesa.
Kralj se popeo na koiju,.praen oduevljenim povicima. Sari se teka srca
prikljuio klicanju.
Kao to se moglo i pretpostaviti, gradnja hramova ..ila je sporije od
podizanja svjetovnih graevina. Isporuka kamenih blokova odvijala se,
meutim, bez kanjenja, a nosai, meu kojima je bilo i mnogo idova,
marljivo su ih raznosili po gradilitima.
Zahvaljujui trudu ciglara, u sreditu budue pri-jestolnice rasla je
kraljevska palaa. Ve su pristizali prvi transportni brodovi, skladita su
bila otvorena, iz jednih radionica izlazili su luksuzni komadi namjetaja, iz
drugih glazirane opeke za fasadu. Zidovi vila kao da su nicali iz zemlje,
stambene etvrti postupno su zadobivale oblik, bilo je pitanje dana kada e
se prve jedinice useliti u vojarne.
- Jezero pored palae bit e predivno. - ree Mojsije. - Kopanje e biti
zavreno sredinom sljedeeg mjeseca. Tvoja e prijestolnica biti lijepa
zato to je gradimo s ljubavlju.
- A ti e biti najzasluniji za na uspjeh.
- Moda, na prvi pogled. Ti si izradio projekt; ja sam samo izvritelj.
Kralj je osjetio predbacivanje u Mojsijevom glasu. elio ga je upitati za
objanjenje, ali mu pozornost privue glasnik s memfikog dvora koji je
galopirao prema njima. Seramana ga je jedva zaustavio na desetak metara
od kralja. Glasnik skoi na zemlju, sav zadihan.
- Vae velianstvo... morate urno... u Memphis. Kraljica...
bolesna je.
Ramzes se sudario s Pariamakuom, glavnim dvorskim lijenikom,
obrazovanim i potovanim pedesetogodinjakom dugih i otmjenih ruku.
Ovaj iskusni kirurg bio je na glasu kao izuzetan lijenik, ali se govorilo da
je strog prema svojim pacijentima.
- elim vidjeti kraljicu. - zahtijevao je Ramzes.
- Kraljica spava, Vae velianstvo. Sestre su je izmasirale uljem u koje
sam dodao sredstvo za spavanje.
- to se dogodilo?
- Strahujem da bi moglo doi do prijevremenog poroda.
- Pa to je... opasno!
- Da, naalost, vrlo opasno.
- Zapovijedam vam da spasite kraljicu.
- Mislim da postoji nada da rodi zdravo dijete.
- Kako znate?
- Moji lijenici obavili su uobiajen test, Vae veli-anstvo. Stavili su
jeam i ito u platnene torbe i nekoliko ih dana zalijevali kraljiinim
urinom. Kako su i jeam i ito proklijali, kraljica e roditi; ito je
proklijalo prvo, to znai da e kraljica roditi djevojicu.
- Mislio sam daje suprotno.
Doktor Pariamaku mu uputi hladan pogled.
- Vae velianstvo vjerojatno misli na drugi eksperiment s penicom i
jemom koji se zasade u zemlju. Ostaje nam da se nadamo da se sjeme,
koje je izalo iz vaeg i ulo u kraljiino srce, dobro privrstilo za
kraljenicu i djetetove kosti. Kvalitetna sperma osigurava dobru hrptenu
modinu i kotanu sr. Moram li vas podsjetiti da otac stvara kosti i tetive,
a majka kou i krv?

Pariamaku nije bilo nezadovoljan predavanjem koje je upravo odrao
ovom uvaenom ueniku.
- Sumnjate u znanje iz podruja fiziologije negdanjeg uenika Kapa,
doktore?
- Naravno da ne sumnjam, Vae velianstvo!
- Niste predvidjeli da kraljici nee biti dobro.
- Moja znanost, Vae velianstvo, ima svoje granice, i...
- Moja mo ih nema, doktore. Zahtijevam da mi se rodi ivo i zdravo
dijete.
- Velianstvo...
- Da, doktore?
- I vae zdravlje zasluuje moju pozornost. Jo nisam imao ast pregledati
vas, iako mi dunost nalae...
-Pustite mene, ja ne znam to je to bolest. Obavijestite me im se kraljica
probudi.
Kada je Seramana propustio doktora Pariamakua u Ramzesovu kancelariju,
sunce je ve zalazilo. Lijeniku je bilo neugodno.
- Kraljica se probudila, Vae velianstvo. Ramzes je ustao.
- Ali...
- Govorite, doktore!
Pariamaku, koji se ve pohvalio kolegama da je odrao lekciju kralju,
alio je to pred njim ne stoji Seti, premda je smatrao da je pokojnik bio
neugodan i udljiv ovjek.
- Kraljicu su upravo odveli u salu za porod.
- Ali, zahtijevao sam da je vidim!
- Babice su rekle da ne smijemo izgubiti niti sekunde. Ramzes je slomio
trano pero kojim je pisao. Hoe li
imati snage nastaviti vladati ako Nefertari umre?

est babica iz Kue ivota, odjevenih u tunike, s ogrlicama od tirkiza oko
vrata, pomoglo je Nefertari da doe do sale za porode koja se nalazila u
prozranoj zgradi punoj cvijea. Kraljica e, kao i sve Egipanke, roditi u
ueem poloaju, na tranom krevetu prekrivenom kamenjem. Kamenje
je simboliziralo sudbinu svakog novoroeneta iji je ivotni vijek
odreivao Tot.
Prva babica e stezati kraljicu oko struka, druga e pomagati u svim
fazama poroda, trea e primiti dijete na ruke, etvrta e mu pruiti prvu
njegu, peta e ga nahraniti, a esta e predati kraljici dva kljua ivota
prije nego to dijete zaplae. Premda svjesne opasnosti, ene su bile
pribrane.
Nakon to je dugo masirala Nefertari, glavna babica joj je stavila vrue
obloge na donji dio trbuha i stegnula joj abdomen. Ocijenila je da e porod
biti vrlo bolan, pa je, da bi ga ubrzala, namazala unutranjost kraljiine
vagine kremom od smole smrdulje, luka, mlijeka, komorana i soli. Protiv
bolova upotrijebit e smjesu od samljevene kuhane zemlje i mlakog ulja
kojom e namazati genitalije.
Babice su bile svjesne da Nefertari eka duga borba i da je ishod
neizvjestan.
'Neka Hator podari dijete kraljici', zapjevala je jedna od njih, 'neka ga
zatiti od svake bolesti; odlazi, demone koji dolazi iz mraka, ti koji
podmuklo ulazi krijui lice! Nee nauditi ovom djetetu, nee ga
uspavati, nee ga odvesti! Neka u njega ue duh, neka ga oivi i odagna
sve vradbine, neka mu zvijezde budu naklonjene!'
Kada je pala no, kontrakcije su postale uestale. Babica je kraljici
napunila usta pastom od graha kako se ne bi povrijedila kada bude stezala
zube.
ene su poele recitirati vradbine protiv bolova. est pribranih babica,
sigurnih u sebe i u svoje znanje, pomoglo je egipatskoj kraljici da donese
dijete na svijet.
Ramzes vie nije mogao izdrati. Kada sfc doktor Paraimaku pojavio po
deseti put, pomislio je da e kralj skoiti na njega.
- Je li konano gotovo?
- Je, Vae velianstvo.
- Kako je Nefertari?
- Kraljica je iva i zdrava, dobili ste djevojicu.
- Kako je beba?
- To je... teko pitanje.
Ramzes je odgurnuo doktora i pojurio ka zgradi za porode. U sali je naao
samo babicu.
- Gdje su mi supruga i ki?
- Prebaene su na dvor, Vae velianstvo.
- Recite mi istinu!
- Dijete je vrlo slabo.
- elim ih vidjeti.
Nefertari je spavala, oputena, iscrpljena, ali blistava. Glavna babica joj je
dala sedativ.
Beba je bila prelijepa. Zaueno je promatrala svijet oko sebe.
Kralj ju je uzeo u naruje.
- Pa, ona je prelijepa! ega se bojite?
- Htjele smo joj staviti amajliju oko vrata, ali se uzica prekinula. To je lo
znak, Vae velianstvo, vrlo lo znak.
- Je li netko prorekao to e se dogoditi?
- ekamo proroicu.
Proroica se pojavila poslije nekoliko minuta; ona i babice inile su
'sestrinstvo sedam Hatora' koje je proricalo sudbinu novoroenadi. ene
su stale uokolo djeteta i sjedinile misli kako bi proitale sudbinu.

Obred je trajao due nego obino.
Neraspoloena, proroica se odvoji od grupe i prie kralju.
- Oprostite, Vae velianstvo, izgleda da nije pravi tre-nutak za proricanje.
Nismo u mogunosti da...
- Ne lai.
- Moda nismo u pravu.
- Budi iskrena, preklinjem te.

- Sudbina ovog djeteta odigrat e se u sljedea dvadeset etiri sata. Ako
ne pronaemo nain kako istjerati demona koji joj rovari po srcu, vaa ki
nee preivjeti sljedeu no.
ra prehranu novoroeneta bila je zaduena dojilja /izvrsnog zdravlja.
Doktor Pariamaku osobno je provjerio kakvou njenog mlijeka kako bi se
uvjerio da ima karakteristian, ugodan miris brana od rogaa. Da bi imala
dovoljno mlijeka, dojilja je morala piti sok od smokava i jesti smjesu od
ulja i skuhane, mljevene hrptene kosti mlijene ribe.
Na veliko razoaranje dojilje i lijenika, beba Je odbila sisati. Probali su s
drugom dojiljom, ali bez uspjeha. Ni posljednji pokuaj s izuzetno
kvalitetnim mlijekom uvanim u vazi u obliku nilskog konja nije dao
rezultate. Beba nije mogla gutati gustu tekuinu to je curila iz bradavice
ivotinje.
Lijenik je navlaio usne male bolesnice i spremao se poviti ju u vlane
plahte, kad ju je Ramzes uzeo u naruje.
- Izgubit e svu tekuinu, Vae velianstvo!
- Vaa je znanost ovdje nemona. Samo e je moja snaga odrati na
ivotu.
Nosei ker na grudima, kralj ode do Nefertarinog uzglavlja. Premda
iscrpljena, mlada ena je sjala.
- Tako sam sretna! Je li joj dobro?
- Kako se ti osjea?
- Dobro sam, ne brini. Jesi li razmiljao kako da je nazovemo?
- Majka treba dati ime keri.
- Zvat e se Meritamon, Amonova miljenica, i vidjet e tvoj vjeni hram.
Dok sam raala, obuzele su me neobine misli... Mora ga to prije
izgraditi, Ramzese... Taj hram e biti tvoje najbolje oruje protiv zla, uz
njegovu pomo zajedno emo se boriti protiv mranih sila.
- Ostvarit u ti elju.
- Zato tako snano stee dijete?
Nefertarin pogled bio je tako bistar, tako pun povjerenja, pa Ramzes nije
imao srca lagati joj.
- Meritamon je bolesna.
Kraljica su uspravi i uhvati kralja za runi zglob.
- to joj je?
- Ne eli jesti, ali izlijeit u je. Umorna kraljica padne u postelju.
- Ve sam izgubila jedno dijete... Mrane sile ele nam oduzeti ker...
Pada no...
Nefertari se onesvijestila.
- to mislite, doktore? - upita Ramzes.
- Kraljica je vrlo slaba. - odgovori mu Pariamaku. - Ako preivi, nee vie
moi raati; sljedea trudnoa po nju bi bila kobna.
- Kako je naa ki?
- Nije mi jasno; trenutno je tako mirna! Do maloprije sam mislio da su
babice u pravu, a sada mi njihova pretpostavka djeluje apsurdno.
- Kakva pretpostavka? Govorite!
- Misle da se radi o vradbinama.
- Vradbine, ovdje, na mom dvoru?
- U pravu ste, nemogue. Ali moda bi ipak trebalo pozvati dvorske
arobnjake...
- A, ako je ovo djelo nekog od njih? Ne, ostaje mi samo jedno.
Meritamon je zaspala na snanim oevim rukama.
Dvorom su kruile razne prie: Nefertari je donijela na svijet
mrtvoroene; kraljica je na samrti; Ramzes je oajan i poinje gubiti
razum. Henar se nadao da ove glasine nisu tek obina izmiljotina.
Kada je stigao na dvor da bi se naao sa sestrom Dolentom, Henarovo lice
bilo je ozbiljno i utueno. Dolanta je djelovala slomljeno.
- Postala si izvrsna glumica, draga sestro.
- Duboko sam potresena ovim dogaajem.
- Ti, potresena? Pa ne zna se koga vie mrzi, Ramzesa ili Nefertari!
- Ali, dijete... to je ono krivo?
- Kakve to ima veze? Sada si odjednom osjetljiva! Ako su glasine tone,
smijei nam se lijepa budunost.
Dolanta se nije usudila priznati Henaru da pravi razlog njene zabrinutosti
lei u injenici da su Ofirove vradbine urodile plodom. Taj Libijac je
doista gospodario mranim silama, ako mu je polo za rukom promijeniti
tijek sudbine kraljevskog para.
Ameni, bljei nego inae, primio je Dolentu i Henara.
- Pomislili smo da bi kralju, s obzirom na situaciju, bilo drago biti s
najbliima. - ree Henar.
- ao mi je, kralj eli biti sam.
- Kako je Nefertari?
- Kraljica se odmara.
- A, dijete? - upita Dolanta.
- Doktor Pariamaku bdije nad djevojicom.
- Zar nemate konkretnije novosti?
- Budite strpljivi.
Dok su izlazili iz dvorca, Henar i Dolanta su vidjeli Seramanu i njegove
vojnike kako vode nekog neobrijanog ovjeka bez perike, odjevenog u
koni ogrta s nekoliko depova. Grupa je uurbano ila prema
kraljevskim odajama.
- Setau! Ti si mi zadnja nada.
Krotitelj zmija je priao kralju kako bi bolje pogledao bebu koja je spavala
u njegovom naruju.
- Ne volim djecu, ali ovo ovdje je pravo malo udo. To je sigurno
Nefertarina zasluga.
- Gleda nau ker Meritamon. Ona umire, Setau.
- O emu govori?
- Netko je bacio uroke na nju.
- Ovdje, na dvoru?
- Ne znam.
- Na koji se nain oituje bolest?
- Ne jede.
- Kako je Nefertari?
- Sve joj je gore.
- Pretpostavljam da dobri doktor Pariamaku nemono slijee ramenima.
- Ne zna to napraviti.
- On nikada ne zna to treba napraviti. Paljivo spusti ker u kolijevku.
Ramzes ga je posluao. Dijete pone teko disati.
- Iskljuivo tvoja snaga odrava ju na ivotu... Toga sam se i bojao. Ali...
to je vama, ljudi? Ovo dijete ne nosi ak ni zatitnu amajliju!
Setau izvadi iz jednog od depova amajliju u obliku skarabeja, objesi je na
uzicu sa sedam vorova i stavi je oko Meritamoninog vrata. Na skarabeju
je pisalo: Grabljivica smrt nee me se doepati, boanska svjetlost e me
spasiti.
- Uzmi je u naruje - naloio mu je Setau - i otvori mi vrata laboratorija.
- Misli li da e uspjeti...
- Pustimo prie za kasnije. Nemamo vremena za gub-ljenje.
Dvorski laboratorij sastojao se od vie prostorija. Setau se zatvorio u odaju
u kojoj su se uvali donji onjaci nilskih konja. Neki su bili dugi preko
sedamdeset i iroki vie od deset centimetara. Uzeo je jedan zub i
rezuckao ga sve dok nije dobio oblik mladog mjeseca s izduenim kracima;
zatim je ispolirao povrinu, pazei pritom da ga ne oteti, te ugravirao
nekoliko simbola koji su trebali sluiti za tjeranje mranih sila koje su se
okomile na majku i dijete, elei ih ubiti. Setau je izabrao simbole u
skladu sa situacijom: krilatu zvijer s glavom sokola i tijelom lava, enku
nilskog konja s noem, abu, sunce i bradatog patuljka sa zmijama u
rukama. Opisao ih je naglas kako bi ih oivio, a potom im je zapovjedio da
zakolju muke i enske demone, da ih zgaze, oderu im kou i natjeraju ih
u bijeg. Zatim je pripravio napitak od zmijskog otrova kojim su se otvarala
usta eluca; premda je stavio najmanju moguu koliinu otrova, ipak je
strahovao da e napitak biti koban po novoroene.
Kada je izaao iz laboratorija, ugleda doktora Paria-makua koji je bio
izvan sebe.
-Brzo, djetetu je loe.

Ramzes je stajao licem okrenut ka suncu. I dalje je drao svoju djevojicu
u naruju. Unato njegovoj moi, beba je teko disala. Nefertarino dijete,
jedino koje e ikada imati... Ako Meritamon umre, izgubit e i Nefertari.
Kraljevo srce se ispunilo gnjevom, gnjevom kojim e pobijediti podlu
tamu i spasiti Meritamon od vradbina.
Setau je uao u sobu. U ruci je drao izrezbareni zub.
- Ovo bi moralo zaustaviti vradbine. - objasnio je Ramzesu. - Ali, to nije
dovoljno. Kako bismo izlijeili bolesno tijelo, da bi beba poela jesti, prvo
mora popiti ovaj lijek.
Kada je Setau rekao od ega je lijek napravljen, doktor Pariamaku je
skoio.
- Ne dolazi u obzir, Vae velianstvo.
- Jesi li siguran da e joj pomoi, Setau?
- Postoji veliki rizik. Na tebi je da odlui. - Dat emo joj lijek.
Setau je poloio zub na bebine grudi. Djevojica je leala u kolijevci i
gledala ga velikim oima; disanje joj ubrzo postane ujednaeno.
Ramzes, Setau i doktor Pariamaku sjedili su u tiini. Talisman je djelovao,
ali koliko dugo e je tititi?
Deset minuta kasnije, Meritamon je zaplakala. - Neka odmah donesu kip
boginje Opet. - zapovjedi Setau. - Vraam se u laboratorij. Doktore,
vlaite usta bebi i ni sluajno ne radite nita drugo!

Opet, enka nilskog konja, bila je zatitnica babica i dojilja. Na nebu je
imala oblik sazvijea i sprjeavala je Velikog Medvjeda, nositelja
ogromne moi, da remeti mir uskrslog Ozirisa. Njenu statuu, napunjenu
majinim mlijekom, postavili su na uzglavlje kolijevke.
Setau se vratio, nosei u svakoj ruci po jedan, na brzinu izrezbaren zub.
- Nije savreno, - ree - ali mislim da e posluiti. Prvi zub stavio je na
bebin trbuh, a drugi pored nogu. Meritamon nije reagirala.
-Trenutno je titi polje pozitivnih sila. Uroci su uklo-njeni, vradbina je
zaustavljena.
- Znai li to da je spaena? - upita kralj.
- Samo je mlijeko moe spasiti od smrti. Umrijet e ako se usta eluca ne
otvore.
- Daj joj napitak.
- Daj joj ga ti.
Ramzes je njeno otvorio usne svoje zaspale keri i ulijevao tamnu
tekuinu u mala usta. Doktor Pariamaku okrenuo je glavu.
Nekoliko trenutaka kasnije, Meritamon je otvorila oi i zaplakala.
- Setau, brzo mi dodaj statuu!
Ramzes je podigao ker, skinuo metalni poklopac s dojke boginje i
naslonio mali grli na bebina usta. Meritamon je eljno pila dragocjenu
tekuinu, isputajui uzdahe olakanja.
- to eli, Setau?
- Nita, Ramzese.
- Postat e upravnik dvorskih magova.
- Neka se tvoji magovi snalaze bez mene! Kako je Nefertari?
- Pravo je udo kako se brzo oporavlja. Sutra e sii u vrt i proetati.
- A, mala?
- Njena e je neutaiva.
- to kau Hatorine vile?
- Crni veo koji je bio nadvijen nad Meritamoninom sudbinom uniten je;
vidjele su sveeniku haljinu, plemenitu enu i zidine nekog hrama.
- Izgleda da je eka isposniki ivot.
- Zasluuje bogatu nagradu, Setau.
- Dovoljne su mi moje zmije, korpioni i Lotus.
- Od danas e imati na raspolaganju neograniena sredstva za svoja
istraivanja. Dvor e otkupljivati otrov po najviim cijenama i isporuivat
e ga bolnicama.
- Ne elim privilegije.
- Privilegije? Pa tvoji proizvodi su odlini, mora biti dobro plaen!
- Ako te smijem zamoliti...
- Zamoli me.
- Da li ti je moda ostalo crnog vina iz Fajuma, iz tree godine Setijeve
vladavine?
- Dobit e nekoliko amfora, zapovjedit u da ti ih odmah sutra dostave.
- Platit u ti otrovom.
- Dozvoli mi da ti poklonim vino.
- Ne volim dobivati poklone, pogotovo ne od kralja.
- Molim te, kao prijatelj, da prihvati dar. Kako si uspio spasiti Meritamon,
odakle ti to umijee?
- Zmije su me nauile najveem dijelu, ostalo je Lotusina zasluga.
Vjetina nubijskih vjetica je nezamjenjiva. Ako amajliju koju nosi tvoja
ki bude svake godine punio pozitivnom energijom, titit e je od mnogih
nezgoda.
- Lotus i ti ete dobiti raskonu vilu.
- U sreditu grada! Sigurno se ali... Kako moemo raditi sa zmijama u
gradu? Potrebne su nam pustinja, no i opasnost. Kad smo kod opasnosti...
Ova vradbina je izuzetno rijetka.
- Ne razumijem.
- Jedva sam je otklonio, Nefertari i Meritamon napao je neki silno moan
arobnjak. Prepoznao sam elemente sirijske, libijske ili idovske magije;
bez tri magina zuba ne bih uspio unititi polje negativnih sila. Da ne
govorim o tome da je netko bio spreman izgladnjeti novoroene do
smrti... Rekao bih da je rije o nevjerojatno izopaenom umu.
- Misli da je netko od dvorskih magova?
- Ne bih rekao. Tvoj neprijatelj gospodari zlim silama.
- Pokuat e ponovno...
- U to ne treba sumnjati.
- Kako da otkrijem krivca?
- Doista ne znam. Takav je demon sigurno pravi umjetnik u pretvaranju.
Moda ste se i upoznali; ako jeste, vjerojatno si stekao dojam da je
ljubazan i miran. Bit e da se krije u nekoj nepristupanoj jazbini.
- Kako da zatitim Nefertari i Meritamon?
- Slui se sredstvima koja su se pokazala uinkovitima, amajlijama i
obredima prizivanja sila zatitnica.
- to ako to ne bude dovoljno?
- U tom sluaju, mora se naoruati energijom, veom od one koju ima
crni mag.
- Moram, dakle, pronai mjesto iz kojeg u crpiti tu energiju.
Vjeni hram... Ramzes si je morao stvoriti tog dragocjenog
saveznika.
Pi-Ramzes je rastao.
Mjesto je sve vie poprimalo izgled grada, nicale su kue kojima je
dominirala kraljevska palaa. Temelji dvora bili su vrsti poput onih u
Tebi i Memphisu. Ljudi su radili neumanjenim arom. inilo se da je
Mosije neumoran. Svi graditelji nove prijestolnice, od zidarskih
nadzornika do pomonika, eljeli su se nastaniti u buduem gradu, plodu
njihovog rada.
Voe dva najvea klana bili su ljubomorni na Mojsijev uspjeh, pa su mu
pokuali unititi ugled. Ali, mladi se idov nije ak morao ni braniti od
lanih optubi jer su ga radnici jako voljeli, te su se slono izjasnili da ele
da im on i dalje bude na elu. Od tog trenutka, Mojsije se, a da toga nije
bio svjestan, sve vie ponaao kao kralj bez krune jednog naroda bez
zemlje. Izgradnja prijestolnice oduzimala mu je toliko energije da su
njegove more prestale; nisu ga vie optereivale misli o jednom Bogu,
posvetio se voenju gradilita duom i tijelom.
Razveselio se kada je uo da Ramzes dolazi. Do Pi-Ramzesa je stigla
vijest da se nad Nefertari i njenom kerkom nadvila sjena smrti. Nekoliko
dana na gradilitima je vladala sumorna atmosfera. Mojsije je utjeio ljude,
uvjerivi ih da se radi o netonim glasinama. Bio je siguran da e ih kralj
uskoro posjetiti.
Bio je u pravu.
Seramana nije uspio sprijeiti radnike da naprave poasni palir pored puta
kuda e proi kralj. Svi su eljeli dotaknuti faraonove koije jer su
vjerovali da e dio njegove magije prijei na njih. Sard je proklinjao
mladog vladara koji je bio toliko pun sebe, da nije pridavao nikakvu
vanost mjerama sigurnosti. Ako se neki atentator umijea meu radnike,
Seramana e biti nemoan.
Ramzes je odmah otiao do montanog naselja u kojem je stanovao
Mojsije. Sjahao je i idov mu se poklonio; kada su se malo udaljili,
prijatelji se zagrlie.
- Ako ovako nastavimo, tvoj nemogui san e se ostvariti.
- Ima li nade da neke radove privede kraju prije roka? - Svakako.
- Danas elim vidjeti sve!
- ekaju te ugodna iznenaenja. Kako je Nefertari?
- Kraljica se dobro osjea, kao i naa ki. Meritamon e, kao i njena majka,
biti prava ljepotica.

- uo sam da su jedva preivjele.
- Da, Setau im je spasio ivot.
- Napravio je lijek od zmijskog otrova?
- Setau je postao vrstan strunjak u podruju magije, uspio je skinuti zle
uroke koje je netko bacio na Nefertari i nau ker.
Mojsije je bio zaprepaten.
- Tko bi se usudio napraviti neto takvo?
- Jo uvijek ne znamo.
- Zaista bijednik, kad je napao majku i tek roeno dijete; i lud, kad je
pokuao ubiti suprugu i kerku faraona!
- Pomislio sam da je taj straan napad vezan za izgradnju Pi-Ramzesa.
Mnogim velikodostojnicima nije drago da gradimo novu prijestolnicu.
- Ne vjerujem... To to su nezadovoljni ne znai da bi poinili gnjusan
zloin.
- Kako bi reagirao ako bi se otkrilo da je krivac neki idov?
- Zloinac je zloinac, bez obzira na nacionalnost. Ali, ne vjerujem da je
krivac idov.
- Nadam se da e me obavijestiti ako neto sazna.
- Zar nema povjerenja u mene?
- Bih li ti ovo ispriao da ti ne vjerujem?
- idov nije sposoban za ovakvo zlodjelo.
- Neu navraati nekoliko sljedeih tjedana, Mojsije; moj grad je u tvojim
rukama.
- Kada se bude vratio nee ga moi prepoznati. Pouri, ne bih elio da
odlaemo sveano proglaenje nove prijestolnice.

44
Prvih dana prevrueg lipnja Ramzes je proslavljao poetak druge godine
svoje vladavine. Prola je ve godina dana otkako se Seti preselio u
kraljevstvo zvijezda.
Kraljevski brod je pristao u visini Gebel Silsileha, na mjestu gdje se rijeka
suavala. Vjerovalo se da upravo na tom mjestu obitava duh Nila; faraon
je bio duan probuditi oca hranitelja kako bi razina vode porasla.
Nakon to su prinijeli darove, mlijeko i vino, te izgovorili obredne molitve,
kralj i kraljica su uli u kapelu iskopanu u stijeni. Unutra je bilo ugodno
svjee.
- Jesi li se vidjela s doktorom Pariamakuom? - upita Ramzes Nefertari.
- Da, pretpisao mi je novi lijek koji e otkloniti posljednje posljedice
umora.
- Nita drugo ti nije rekao?
- Da mi nije preutio neto u vezi Meritamon?
- Nije, ne brini se.
- Znam da mi neto taji.
- Moram priznati da dobri doktor nije ba hrabar ovjek.
- to mi je preutio?
- Nefertari, pravo je udo da si preivjela porod. Preko Nefertarinog lica
prijee sjenka tuge.
- Neu vie moi imati djece, zar ne? Neu ti podariti sina.
- Kha i Meritamon su nasljednici krune.
- Faraon mora imati vie sinova i keri. Ako smatra da se moram povui
u hram...
Kralj zagrli suprugu.
- Volim te, Nefertari. Ti si ljubav, svjetlost, egipatska kraljica. Nae due
su sjedinjene za sva vremena, nitko nas ne moe rastaviti.
- Izet e ti podariti sina.
- Nefertari...
- Tako mora biti, Ramzese. Ti nisi obian ovjek, ti si faraon.

im su stigli u Tebu, kralj i kraljica su posjetili mjesto gdje e se nalaziti
Ramzesov vjeni hram. Krajolik je ulijevao potovanje, mjesto je bilo
proeto ogromnom energijom koju je upijalo iz Zapadne planine i plodne
ravnice.
- Jako sam pogrijeio kada sam zbog prijestolnice zanemario gradnju
hrama. Upozorenje moje majke i udar na tebe i na nau kerku otvorili su
mi oi. Samo nas vjeni hram moe zatititi od zla skrivenog u tami.
Plemenita i blistava Nefertari etala je neplodnim podrujem pijeska i
stijenja. Mlada ena je, kao i njen suprug, bila miljenica sunca; koa joj
nije gorjela, sjajna zvijezda ju je milovala svojim zrakama. Kraljica je
sliila boginji, svaki njen korak posveivao je izabrano prostranstvo.
Velika kraljevska supruga utiskivala je peat vjenosti u zemlju sprenu
suncem.
Dva su se ovjeka sudarila na mostu kraljevskog broda, pa stanu jedan
nasuprot drugog. Setau je bio nii od Seramane, ali podjednako irok u
ramenima. Pogledi im se sretoe.
- Nadao sam se da te neu vidjeti u kraljevoj blizini.
- Drago mi je to u te razoarati.
- Govori se daje crni mag ugrozio ivote kraljice i njene keri.
- A ti jo nisi otkrio o kome se radi? Ramzes je okruen nesposobnim
ljudima.
- Uutkat u ja tebe!
- Pokuaj, ako hoe. Samo, pazi se mojih zmija.
- Je li to prijetnja?
- Mene nee prevariti, Seramana. Gusar ostaje gusar.
- Zato ne prizna zloin, da ne gubimo vrijeme?
- Prilino si loe obavijeten za jednog efa osiguranja. Zar ne zna da
sam spasio kraljevu ker?
- Obina farsa. Lukav si ti, Setau.
- A ti si lud!
- Ako pokua povrijediti kralja, ubit u te golim rukama.
- Ma nemoj!
- Hajde, moemo se ovoga asa potui!
- Ako bez razloga napadne kraljevog prijatelja, strpat e te u zatvor.
- Pravit u ti drutvo, budui da e prije ili kasnije zavriti tamo.
- Tek poslije tebe, Sarde. U meuvremenu, mii mi se s puta.
- Kuda ide?
- Moram vidjeti Ramzesa. Zamolio me je da oistim od zmija mjesto na
kojem e podii hram.
- Ako neto pokua... Setau je odgurnuo Seramanu.
- Radije uvaj kralja, umjesto da govori gluposti.
Ramzes se dugo molio u Setijevoj kapeli, u hramu Gurnahu, na lijevoj
obali Tebe. Kralj je prinio na oltar groe, smokve, borovnice i pinjole.
Setijeva dua hranila se darovima, ivei u miru u svom poivalitu.
Upravo na tom mjestu Seti je objavio da e ga Ramzes naslijediti. Mladi
princ tada nije osjetio teinu oevih rijei. ivio je u oblacima, pod
okriljem jednog diva ije su misli plovile nebeskim prostranstvima poput
boanske lae.
U trenutku kada su mu na glavu stavljene crvena i bijela kruna, Ramzes se
za sva vremena odrekao bezbrinog ivota i suoio se s jednim novim
svijetom, surovijim nego to je mogao zamisliti. Iza zidina ovog hrama,
nasmijani ali ozbiljni bogovi posveivali su ivot; uskrsli faraon odavao
im je poast i sjedinjavao se s nevidljivim. Izvan zidina ivjeli su ljudi.
Hrabri i kukavice, asni i laskavci, velikoduni i pohlepni. A on, Ramzes,
stajao je izmeu boanstava i ljudi, odravao je veze koje su ih spajale, ne
mislei o svojim eljama i slabostima.
Premda je vladao tek godinu dana, osjeao je da vie ne pripada sebi.
Kada se Ramzes popeo na Seramanina kola, sunce je ve zalazilo.
- Kuda odlazimo, Vae velianstvo?
- U Dolinu Kraljeva.
- Zapovjedio sam ljudima da pretresu sve brodove iz flote.
- Nisu otkrili nita sumnjivo?
- Ne.
Sard je bio uznemiren.
- Nema mi nita drugo za rei, Seramana?
- Doista nita, Vae velianstvo.
- Siguran si?
- Ne smijem nikoga optuiti bez dokaza, to je ozbiljan prijestup.
- Misli da si na tragu crnom magu, sumnja na nekog?
- Moje miljenje nije vano. Vane su injenice.
- Natjeraj konje u galop, Seramana.
Konji su poletjeli prema Dolini koju su uvali vojnici. U smiraj ljetnog
dana, vruina se uvukla u stijene, a kralju se inilo da ulazi u uarenu pe
bez zraka.
Straar, obliven znojem i izmuen od sunca, poklonio se faraonu. Obeao
mu je da e budno paziti na ovo sveto mjesto, da se kakav lopov ne bi
uvukao u Setijevu grobnicu.
Ramzes nije krenuo ka Setijevoj, ve ka svojoj grobnici. Radni dan je bio
na izmaku, pa su klesari istili alat i vraali ga u koare. Neoekivani
faraonov posjet prekinuo je amor; zanatlije su stali u red, iza svojih
poslovoa koji su predali kralju dnevne izvjetaje.
- Iskopali smo dugaak hodnik do sale Maat. Smijem li vam ga pokazati,
Vae velianstvo?
- Nema potrebe, sam u.
Ramzes je preao prag svoje grobnice i siao kratkim stepenitem
iskopanim u stijeni koje je predstavljalo ulazak sunca u tminu. Na
zidovima hodnika koji se nalazio u podnoju stepenita hijeroglifima su
ugravirani tekstovi, rijei molitve koju je vjeno mladi faraon upuivao
sili svjetlosti. Zatim su predstavljeni noni sati, nezgode s kojima se staro
sunce susretalo u skrivenoj odaji i njegova nada u uskrsnue jutra.
Kada je proao kroz carstvo sjena, Ramzes ugleda prikaz na kojem je on
slavio boanstva. Kralju su se jako svidjeli crtei ivih boja.
S njegove desne strane nalazila se odaja kraljevskih koija sa etiri stupa.
U njoj e se uvati kolsko rudo, sjedite, kotai i drugi dijelovi
Ramzesovih obrednih koija, da bi pokojni faraon i na drugom svijetu
mogao putovati i satrti neprijatelje svjetlosti.
Odaja je bila povezana s uskim hodnikom. Njegove zidove ukraavali su
crtei i obredni tekstovi za otvaranje usta i oiju preobraenog, uskrslog
kralja.
Ramzes se naao pred ulazom u budue odaje boginje Maat i Zlatnog
doma u kojem e se nalaziti sarkofag. Klesare je ekao posao od nekoliko
mjeseci.
Ramzes je promatrao izrezbarenu stijenu. Pred oima su mu oivjeli
trenuci njegove mirne, tajanstvene smrti. U tom prikazu vjenosti nije
nedostajala nijedna rije, nijedna scena. Uskrsli kralj postat e dio drugog
svijeta iji e zakoni zauvijek ostati nedokuivi ljudskom umu.
Kada je faraon izaao iz svoje grobnice, dolinom njegovih predaka vladala
je mirna no.
Saznavi da je kralj sazvao vodee karnake veliko-dostojnike, Doki,
drugi Amonov prorok, otrao je do tebanskog dvora. Nii ovjek obrijane
glave, niskog ela, istaknute brade, picastog nosa i krokodilske vilice
strahovao je da e zakasniti. Njegov glupi tajnik zanio se provjeravanjem
rauna pisara zaduenog za stoku, pa je zaboravio obavijestiti ga o ovom
vanom skupu. Doki sam sebi obea da e tog glupana poslati na neku
udaljenu farmu, daleko od udobnih uredskih prostorija.
Seramana je pretresao Dokija i propustio ga u faraonovu salu za prijeme.
Nasuprot kralju, u stolici s naslonima za laktove, sjedio je stari Nebu,
veliki sveenik i prvi Amonov prorok. Izborani starac sputenih ramena
drao je bolesnu lijevu nogu na jastuku i udisao cvjetni miris iz boice.
- Oprostite, Vae velianstvo. Kasnim zato to sam...
- Nemamo vremena za isprike. Gdje je trei prorok?
- Priprema se za obrede proienja u Kui ivota, eli biti sam.
- U redu. to je s Bekenom, etvrtim prorokom?
- On je na gradilitu u Luksoru.
- Zato nije doao?
- Nadzire postavljanje obeliska. Pozvat u ga, ako elite.
- Nema potrebe. Kako velikog karnakog sveenika slui zdravlje?
- Loe, vrlo loe. - odgovorio mu je Nebu umornim glasom. - Teko
hodam, pa vei dio vremena provodim u arhivi. Moj prethodnik je
zapostavio obrede naih predaka, pa to elim promijeniti.
- A ti, Doki, jesi li jo zauzet svjetovnim poslovima?
- Netko mora i to raditi, Vae velianstvo! Baken i ja upravljamo ovim
posjedom pod budnim okom naeg cijenjenog velikog sveenika.
- Da, moji mladi pomonici uvidjeli su da vrlo dobro vidim, iako su mi
noge slabe. Kralj mi je povjerio teak zadatak i neu tolerirati lijenost i
netonosti.
Nebuov ton je iznenadio Ramzesa. Premda star i bolestan, veliki
sveenik je drao uzde u svojim rukama.
- Veseli me vaa prisutnost, Velianstvo. Ona dokazuje da neete
zapostaviti Tebu zbog nove prijestolnice.
- Nikada nita slino nisam namjeravao, Nebu. Da li faraon dostojan svog
poloaja moe zapostaviti grad Amona, boga pobjede?
- Zato vas toliko dugo nije bilo?
U sveenikovom pitanju osjealo se predbacivanje.
- Velikom Amonovom sveeniku ne dolikuje da se mijea u politiku
zemlje.
- U pravu ste, Vae velianstvo, ali prvi Amonov prorok mora voditi
rauna o budunosti svog hrama.
- Ne brini, Nebu. Zar velika sala sa stupovima u Karnaku nije najljepa u
zemlji?
- Istina, i zahvalan sam vam na tome, Vae velianstvo; ali, dozvolite da
vas jedan starac bez ambicija upita koji je pravi razlog vaeg posjeta.
Ramzes se nasmijao.
- Tko je nestrpljiviji od nas dvojice, Nebu?
- U vama gori vatra mladosti, a ja se pribliavam kraljevstvu sjena. Ostaje
mi premalo vremena, a da bih ga troio na isprazne razgovore.
Doki je bio zapanjen ovim otrim rijeima. Ukoliko starac ovako nastavi,
izazvat e kraljev gnjev.
- Kraljevska obitelj je u opasnosti. - priznao mu je faraon. - Doao sam u
Tebu jer nam je nuna zatitna magija.
- to namjeravate napraviti?
- Izgradit u svoj vjeni hram. Nebu je stegnuo tap.
- Trebate to napraviti, slaem se, ali prije toga morate se naoruati kaom,
snagom koja je dostupna samo vama.
- Kako da to uinim?
- Tako to ete zavriti hram u Luksoru, svetite u kojem obitava ka.
- Iznenaen sam da se ne zalae za izgradnju svoje kapele.
- Zalagao bih se, da su okolnosti drukije. Ali, ozbiljnost vaih rijei
nalae mi da vam savjetujem da se okrenete Luksoru. U njemu nastaje
snaga koja je potrebna Karnaku da bi zraio boanskom svjetlou. Bez te
svjetlosti faraon ne moe vladati.
- Imat u na umu tvoj savjet, veliki sveenice, ali ti zapovijedam da
obavi pripreme za obred osnivanja mog vjenog hrama koji u podii na
zapadnoj obali.
Doki se tresao u groznici, pa je popio nekoliko pehara jakog piva kako bi
snizio temperaturu. Ruke su mu drhtale, niz lea mu je curio hladan znoj.
Poslije tolikog podnoenja nepravde, srea mu se konano nasmijeila!
On, drugi Amonov prorok, osuen da trune na drugorazrednom poloaju,
drao je u svojim rukama dravnu tajnu od najvee vanosti! Ramzes je
pogrijeio kada se pred njim povjerio Nebuu, jer Doki e znati iskoristiti
tu pogreku, ne bi li se domogao poloaja koji zasluuje, te postao veliki
Amonov sveenik.
Vjeni hram... Pruila mu se neoekivana prilika o kojoj nije mogao ni
sanjati! Ali, morao se smiriti, dobro razmisliti; nije smio gubiti vrijeme,
morao je skovati savren plan.
Iskoristit e svoj poloaj, pa e iz skladita krasti robu kojom e
potkupljivati ljude. Bio je ef pisara koji su nadzirali popisivanje robe, pa
nije bilo bojazni da e ga netko otkriti.
Pitao se, ne elei se zavaravati, da li je doista sposoban za takav poduhvat.
Ni veliki sveenik ni kralj nisu bili naivni. Znao je da ga i najmanji
pogrean korak moe unititi. No, ovakva prilika vie mu se nee ukazati.
Faraon samo jednom u ivotu gradi vjeni hram.
Luksor se nalazi na pola sata hoda od Karnaka. Grad je s ogromnim
Amonovim hramom povezan alejom sa sfingama zatitnicama. Nakon to
je u arhivu Kue ivota izuio nebeske i zemaljske tajne i proitao Totove
knjige, Baken je, potujui Ramzesovu volju, izradio projekt za proirenje
Luksora. Radovi su napredovali brzo zahvaljujui Nebuovoj podrci.
Pored svetita Amenhotepa III izgraeno je dvorite dugo pedeset i dva, a
iroko etrdeset i osam metara, u kojem su uvane Ramzesove statue.
Ispred elegantnog pilona,8 irokog ezdeset pet metara, est divovskih
kipova s likom

Vrsta ulaza u hram (prim. prev.)

faraona uvat e ulaz kaovog hrama, dok e se dva obeliska, visoka po
dvadeset i pet metara, uzdizati prema nebu kako bi se rastjerale mrane
sile.
Lijepi pjeani kamen, zidovi obloeni elektrumom i srebrni plonik uinit
e Luksor remek-djelom Ramzesove vladavine. Jarboli sa zastavama
neprekidno e podsjeati ljude na prisutnost boanskog.
Ali scena kojoj je Baken bio nazoan gotovo cijeli sat bacala ga je u oaj.
Tovarni brod dugaak sedamdeset metara, koji je prenosio prvi od dva
obeliska iz asuanskih rudnika, uletio je u vrtlog i obrtao se u krug nasred
Nila. Mornar iji je zadatak bio da stoji na pramcu izraenom od drveta
sikomore i dugom motkom provjerava dubinu rijeke kako se brod ne bi
nasukao, nije na vrijeme opazio pjeani sprud. Motka se zabila u pijesak;
u trenutku kada je uspanieni mornar upao u vodu, jedno od dva kormila
se slomilo. Drugo kormilo se zaglavilo, pa se brodom nije moglo
upravljati.
Brod se toliko ljuljao da se je tovar poeo klimati. Obelisk, teak vie od
dvije stotine tona, pokidao je veinu uadi kojom je bio privren. Bilo je
samo pitanje trenutka kada e i ostala popustiti. Gromada od ruiastog
granita uskoro e se strovaliti u rijeku.
Baken je zario lice u ruke i zaplakao.
Nikada se nee oporaviti od ove tragedije. Bit e odgovoran za gubitak
obeliska i za smrt velikog dijela posade. Toliko je urio da je zapovjedio
da teretnjak isplovi premda je voda bila niska. Nesvjestan da time posadu
izlae opasnosti, mislio je da je iznad zakona prirode.
etvrti Amonov sveenik rado bi dao ivot ako bi se time mogla izbjei
ova katastrofa. Ali, brod se sve vie ljuljao, a zlokobna kripa je
najavljivala da e trup broda ubrzo puknuti. Obelisk je bio savren;
nedostajala je samo pozlaena mala piramida na vrhu, koja bi zasijala na
zrakama sunca. Prelijepom obelisku bilo je sueno da nestane u dubinama
Nila.
Na obali je stajao neki ovjek i uznemireno mahao rukama. Rijei
negodovanja brkatog, naoruanog diva u oklopu nestajale su u jakom
vjetru.
Baken opazi da se div obraa nekom ovjeku u vodi, preklinjui ga da se
vrati na obalu. Ali, prilika je brzo plivala u smjeru broda. ovjek se uspio
uhvatiti za pramac broda, pa se uz pomo konopca uzverao do palube.
vrsto je uhvatio zaglavljeno kormilo. Odupro se nogama, s
nevjerojatnom snagom povukao kormilo i uspio pokrenuti teko drvo.
Brod se uskoro smirio. Mornar s motkom, iskoristivi povoljan vjetar,
uspio je izai iz vrtloga. Nakon to su se pribrali, mornari su zaveslali ka
obali.
Kada je teretni brod pristao uz obalu, klesari su potrali i istovarili obelisk.
im je hrabri ovjek kroio na mosti broda, Baken ga je prepoznao.
Ramzes, egipatski kralj, stavio je ivot na kocku kako bi spasio kamenu
iglu koja para nebo.

46
Henar je jeo est puta dnevno i sve se vie debljao.
.Izgubio je svaku nadu da e se osvetiti Ramzesu i preuzeti vlast. U hrani
je nalazio utjehu, ona mu je pomagala da zaboravi novu prijestolnicu i sve
veu kraljevu popularnost. ak ni Ai nije polazilo za rukom utjeiti ga.
Mladi diplomat ga je uvjeravao da e Ramzesova mo kad-tad oslabiti, da
e njegov entuzijazam splasnuti, da e kralj pokleknuti pred
mnogobrojnim potekoama... Ali, Aa nije imao nijedan konkretan
argument. Izgledalo je da su Hetiti prestravljeni udima mladog kralja.
Sve u svemu, sve je bilo toliko loe da gore ne moe biti. Tek to se Henar
bacio na dinstani guji batak, u sobu je uao njegov kuepazitelj i
obavijestio ga da mu je u posjet doao Meba, bivi ministar vanjskih
poslova na ije je mjesto stupio.
- Ne elim ga vidjeti.
- Inzistira da ga primite.
- Reci mu da me nema.
- Rekao mi je da ima vrlo vane informacije koje se tiu vas.
Nekadanji ministar je izgradio karijeru zahvaljujui opreznosti. Sigurno
se ne bi alio s takvim stvarima.
- Dobro, uvedi ga.
Meba se nije promijenio. Mirni, staloeni ovjek irokog lica i bezbojnog
glasa, nauen na udobnost, nije ni sanjao da je stvarni krivac za njegov
pad upravo Henar.
- Hvala vam to ste me primili.
- Posjet dugogodinjeg prijatelja pravo je zadovoljstvo. Da li si gladan,
edan?
- Mogao bih popiti malo hladne vode.
- Zar si se odrekao vina i piva?
- Otkako sam ostao bez posla, mue me strane migrene.
- ao mi je da sam protiv svoje volje profitirao na tvojoj nesrei. Vrijeme
prolazi, Mebo. Moda u ti jednog dana uspjeti nai posao dostojan tvog
ugleda.
- Ramzes nije ovjek koji gleda unatrag. Kakav je samo uspjeh postigao za
svega nekoliko mjeseci!
Henar je zagrizao u guje krilce.
- Pomirio sam se sa svojom sudbinom. - priznao je nekadanji diplomat. -
No, tada me je vaa sestra upoznala s jednim neobinim ovjekom.
- Kako se zove?
- Ofir. Libijac je.
- Nikad uo.
- Skriva se.
- Zato?
- Zato to titi enu po imenu Lita.
- Ne razumijem o emu govori.
- Ofir tvrdi da je Lita potomak Ehnatona.
- Svi Ehnatonovi potomci odavno su mrtvi!
- to ako Ofir govori istinu?
- Ramzes bi ih prognao.
- Vaa se sestra zduno zalae za njih, odnedavno vje-ruje u boga Atona.
ak i u Tebi postoji njihov klan.
- Nadam se da te nisu uspjeli pridobiti! Ta lakrdija e ih skupo stajati. Zar
si zaboravio da Ramzes pripada dinastiji koja je osudila Ehnatonovu
doktrinu?
- Potpuno sam toga svjestan, bio sam prestravljen kada sam se upoznao s
Ofirom. Ali, onda sam malo razmislio; taj bi nam ovjek mogao biti
dragocjeni saveznik u borbi protiv Ramzesa.
- Libijac koji se mora skrivati?
- Niste uli sve; Ofir je mag.
- U Egiptu ih ima na stotine!
- Ali, nitko nije uspio ugroziti ivot Nefertari i njene keri.
- to si to rekao?
- Vaa sestra je uvjerena da je Ofir mudrac i da e se Lita popeti na
egipatsko prijestolje. Budui da rauna da u joj pomoi u borbi, stekao
sam njeno povjerenje. Ofir je moan mag, odluio je unititi sile koje tite
kraljevski par.
- Jesi li siguran?
- Da, a bit ete i vi kada ga upoznate. Ali to nije sve, Henare; razmislite
malo o Mojsiju.
- O Mojsiju... Zato o njemu?
- Ehnatonova doktrina donekle se podudara s idejama nekih idova. Zar
niste uli da se govori kako je faraonov prijatelj opsjednut milju o silasku
Boga meu ljude, zar ne znate da sve vie gubi vjeru u egipatske tekovine?
Henar je paljivo sluao Mebu.
- to predlae?
- Podrite Ofira i razgovarajte s Mojsijem.
- Ide mi na ivce ta pria o Liti koja bi trebala doi na prijestolje...
- I mene, ali kakve to ima veze? Uvjerimo Ofira da vjerujemo u Atona
i da se slaemo s time da Lita vlada Egiptom. A kada Ramzes bude
oslabljen, otarasit emo se tog stranog maga i njegove tienice.
- Zanimljiv plan, dragi moj Mebo.

- Drago mi je da vam se svia.
- to trai za uzvrat?
- Moje nekadanje radno mjesto. Diplomacija je moj ivot; volim primati
veleposlanike i organizirati mondene veere, uivam u protokolu, u
razgovorima sa stranim velikodostojnicima, u malim lukavstvima i
zamkama... Tu strast moe razumjeti samo netko tko je u diplomaciji.
Kada postanete kralj, postavite me na mjesto ministra vanjskih poslova.
- Hou, u potpunosti to zasluuje. Meba je bio oduevljen.
- Ukoliko vam ne smetam... popio bih malo vina. Vie me ne boli glava.
Baken, etvrti Amonov prorok, pao je Ramzesu pod noge.
- Nemam opravdanja, Vae velianstvo. Jedini sam krivac za katastrofu.
- Koju katastrofu?
- Obelisk bi potonuo, posada bi bila desetkovana...
- Nema razloga za oaj; bitno je da se sve dobro zavrilo.
- To ne opravdava moju nesmotrenost.
- Dobro, onda mi reci zato si bio nesmotren.
- Zato to sam elio da Luksor to prije postane dragulj vae kraljevine.
- Misli li da mi je jedno remek-djelo dovoljno? Ustani, Bakene.
Baken se nije promijenio od vremena kada je bio Ramzesov vojni
instruktor. Vie je sliio atleti nego isposniku.
- Imao si sree, Bakene, a ja cijenim ljude kojima je sudbina sklona. Zar
ne misli da je to to si izbjegao udarac sudbine dokaz da ti je nebo
naklonjeno?
- Da se vi niste umijeali...
- Tvoja je zasluga da je faraonov ugled porastao u oima mnogih ljudi! Taj
izuzetan dogaaj mora ui u anale! Baken je strahovao da e poslije ovih
ironinih rijei slediti strana kazna. Ali, Ramzes se okrenuo i stao
promatrati teretnjak koji su radnici istovarivali.
- Obelisk je predivan. Kada e drugi biti gotov?
- Krajem rujna, nadam se.
- Reci graverima hijeroglifa da poure!
- Vruina je postala neizdriva u asuanskim rudni-cima.
- Jesi li ti graditelj ili kukavica, Bakene? Otii tamo i bdij nad radovima.
to je s orijakim kipovima?
- Klesari su izabrali vrhunski pjeani kamen iz rudnika u Gebel Silsilehu.
- Neka i oni odmah prionu na posao. Poslat e jednog izaslanika ve
danas, a zatim e se pobrinuti da kipari ne gube ni sekunde. Zato veliko
dvorite jo nije zavreno?
- Ne moemo bre raditi, Vae velianstvo!
- Nisi u pravu, Bakene. Gradi kaovo svetite, poivalite stvaralake sile,
i ne smije se ponaati kao osrednji poslovoa, neodluan i tedljiv na
materijalu. Da bi ovaj hram nikao, moni gromovi moraju pretoiti tvoje
misli u kamen kojim zida. Pokazao si se kao lijen i spor, to je tvoja
istinska greka.
Baken je bio toliko iznenaen da nije mogao izustiti ni jedne rijei.
- Kada Luksor bude zavren, u njemu e se stvarati ka, energija koja mi je
neophodna. Zaposli najbolje zanatlije.
- Ali, veina radi na izgradnji vaeg vjenog doma u Dolini Kraljeva.
- Dovedi ih ovamo. Moja grobnica moe priekati. I to nije sve; nadzirat
e izgradnju mog vjenog hrama na zapadnoj obali. Hram e zatititi
kraljevstvo od mnogih nedaa.
- elite li da...
- elim da izgradimo velianstvenu graevinu, svetite koje e biti toliko
silno da e njegova magija odbiti sve nae neprijatelje. Sutra poinjemo s
radovima.
- Ali ve radimo na Luksoru, Vae velianstvo, i...
- Gradimo i Pi-Ramzes, cijeli jedan grad.
- Sazovi kipare iz svih provincija i odaberi najbolje.
- Vae velianstvo, ne mogu produljiti dan.
- Ako ti nedostaje vremena, stvori ga, Bakene.
I oki i kipar su se nali u tebanskog gostionici u kojoj ni jedan ni drugi
dotada nikad nisu bili. Sjeli su u najzabaeniji kut, blizu libijskih radnika
koji su glasno razgovarali.
- Primio sam vau poruku i doao sam. - ree kipar. - to je razlog tolikoj
tajnovitosti?
Doki je nosio periku koja mu je prekrivala ui i elo kako ga ne bi
prepoznali.
- Jeste li nekome govorili o mom pismu?
- Nisam.
- Ni svojoj eni?
- Nisam oenjen.
- Ni ljubavnici?
- Ne, tek u se sutra vidjeti s njom.
- Dajte mi to pismo.
Kipar je Dokiju pruio smotuljak, a ovaj ga uzme i podere ga na bezbroj
komadia.
- Ako se ne uspijemo dogovoriti - objasnio mu je - ovaj susret e ostati
tajna. Nikada vam nisam pisao, nikada se nismo vidjeli.
Kiparu, krupnom i zdepastom ovjeku, nije se svidio ovaj ton.
- Ve sam radio u Karnaku, ali me nitko nikada nije pozvao na tajni
sastanak u gostionicu, niti sam morao sluati nepovezano brbljanje!
- Da ne okoliamo; elite li se obogatiti?
- A tko ne eli?
- Nudim vam mogunost da doete do lijepe imovine u vrlo kratkom roku,
ali morate prihvatiti odreeni rizik.
- Kakav rizik?
- Moramo se dogovoriti prije negoli vam otkrijem o emu se radi.
- to da se dogovorimo?
- Ako odbijete, morat ete napustiti Tebu.
- A, ako vas ne posluam?
- Moda je ovo bila greka. Doki je ustao.
- Priekajte. U redu, pristajem.
- Zakunite se ivotom faraona i boginjom fiine koja gromom ubija
izdajice.
- Kunem se.
Zakletva je bila magian in. Ako bi je netko pogazio, ka bi ga zauvijek
napustio i bio bi proklet za sva vremena.
- Sve to trebate uiniti je da ugravirate hijeroglife na jednu stelu. - otkrio
mu je Doki.
- Pa... to mi je posao. emu tolika tajnovitost?
- Saznat ete kada doe vrijeme za to.
- A... to bogatstvo?
- Dobit ete trideset krava muzara, sto ovaca, deset utovljenih volova,
brodi, dvadeset pari sandala, neto na-mjetaja i konja.
Kiparu se uini da sanja.
- Sve to... za jednu jedinu stelu!
- Upravo tako.
- ovjek mora biti lud da odbije takav posao. Evo ruke! Doki i kipar se
rukovae.
- Kada moram poeti?
- Sutra u zoru budite na zapadnoj obali Tebe.
Meba je pozvao Henara u vilu svog nekadanjeg slubenika, koja se
nalazila na selu, dvadesetak kilometara od Memphisa. Bivi ministar
vanjskih poslova i Ramzesov stariji brat doli su razliitim putevima i u
razliito vrijeme. Henar je odluio da Au nee obavijestiti o tajnom
sastanku.
- Tvoj mag kasni. - predbacio je Mebi. - Obeao mi je da e doi.
- Nisam navikao na ekanje. Ako se ne pojavi u roku od sat vremena, ja
odlazim.
No, Ofir i Lita su ubrzo stigli.
Henar se oraspoloio istoga trenutka kad je ugledao Ofira. Zadivljeno je
promatrao tog neobinog ovjeka. Mravi Libijac istaknutih jagodica i
nosa i vrlo tankih usana izgledao je kao divlja zvijer, spremna rastrgati
plijen. Mlada ena pognute glave djelovala je nekako poraeno i
beskarakterno.
- Iskazujete nam veliku ast. - ree Ofir prodornim glasom od kojeg
Henar zadrhta. - Nismo mogli ni sanjati da emo imati priliku upoznati vas.
- Moj prijatelj Meba mi je govorio o vama.
- Bog Aton e mu se oduiti.
- Doista je opasno izgovarati to ime.
- Posvetio sam ivot borbi za Litina prava jer sam duboko uvjeren da joj
pripada kruna. Znai li to to me je stariji Ramzesov brat pristao primiti da
se on donekle slae s mojim stavovima?
- Da, Oflre; no, ne zaboravljate li na glavnu prepreku - samog Ramzesa?
- Ne, naprotiv. Egipatski faraon je moan protivnik, sile koje ga tite
gotovo da su neunitive. Ali, smatram da raspolaem orujem koje ih
moe unititi.
- Crna magija kanjava se smru.
- Ramzes i njegovi preci pokuali su unititi Ehnatonovo djelo; borba
izmeu nas dvojice bit e nemilosrdna.
- Bilo bi, dakle, suvino savjetovati vam da budete umjereni.
- Da.
- Dobro poznajem svog brata; tvrdoglav je i nasilan, nee dopustiti da itko
dovede u pitanje njegov autoritet. Ako mu se na putu nau Atonovi
vjernici, pregazit e ih.
- Upravo stoga i mislim da je jedino rjeenje napasti ga s lea.
- Izvrstan plan, ali teko izvediv.
- Moja e ga magija nagristi kao kiselina.
- Da li biste eljeli imati unutarnjeg saveznika? Ofirove oi se skupie
poput majih.
Henar je bio zadovoljan sobom, pogodio ga je u pravo mjesto.
- Recite njegovo ime.
- Mojsije. idov, Ramzesov prijatelj iz mladih dana, trenutno nadzire
radove u Pi-Ramzesu. Uvjerite ga da vam pomogne i postat emo
saveznici.
General, zapovjednik tvrave u Elefantini, ivio je sretno. Od Setijevog
pohoda na nubijske provincije, u novim egipatskim protektoratima bilo je
mirno; u Egipat su redovito pristizale isporuke s nubijskim proizvodima.
Juna granica bila je dobro uvana; nubijska plemena bila su mirna ve
desetljeima. Nubija je za sva vremena postala dio egipatskog teritorija;
sinovi voa plemena kolovani su u Egiptu, a zatim bi se vraali u svoju
zemlju gdje su pod nadzorom nubijskog potkralja, kojeg je postavljao kralj
osobno, irili faraonsku kulturu. Premda Egipani nisu voljeli due
vrijeme ivjeti izvan svoje zemlje, mnogi su prieljkivali ovaj poloaj jer
je pruao velike privilegije. No, general, pod-rijetlom iz Elefantine, nije
zavidio potkralju; ni za to na svijetu ne bi mijenjao miran ivot u
Elefantini i njenu ugodnu klimu. Vojnici su ustajali u zoru, vjebali, a
zatim odlazili u rudnike i pomagali pri utovarivanju granitnih blokova na
teretne brodove koji su polazili na sjever. Vrijeme vojnih pohoda odavno
je prolo i general je bio vie nego sretan zbog toga.
Otkako je premjeten u tvravu, general se pretvorio u carinika. Njegovi
su ljudi kontrolirali proizvode koji su stizali s Velikog Juga i naplaivali
poreze koje su odredili Dvojni Bijeli dom, Ministarstvo gospodarstva i
financija. Njegove uredske prostorije bile su pretrpane raznim
dokumentima, ali je generalu bilo drae boriti se s administracijom nego
sa stranim nubijskim ratnicima.
Za nekoliko minuta trebao se ukrcati na brzi brod i krenuti u obilazak
priobalnih utvrda; uivat e, kao i svakog dana, u ugodnom povjetarcu i
ljepoti obale. A tek kada pomisli da ga poslije obilaska eka ukusna veera
kod mlade udovice koja je sve manje mislila na svog pokojnog mua!
Neobina buka prekinula je njegovo sanjarenje. U kancelariju ude
generalov autant, sav zadihan.
- Hitna poruka, generale.
- Od koga?
- Od patrole iz nubijske pustinje. - Iz rudnika zlata?
- Da, generale.
- to je rekao glasnik?
- Da je stvar vie nego ozbiljna.
Drugim rijeima, general nee moi odloiti smotuljak u ormar i
zaboraviti na njega nekoliko dana. Skinuo je peat, odmotao papirus i
proitao poruku. General je bio zapanjen.
- Ovo... ovo je la!
- Nije, generale. Glasnik vas eka.
- Ali, to nije mogue... Nubijski pobunjenici su napali vojnu povorku koja
je prenosila zlato u Egipat!

Mjesec je bio mlad.
.Ramzes, gol do pojasa, bio je odjeven u starinsku pregau kakve su nosili
faraoni starog kraljevstva. Kraljica je bila u dugoj bijeloj haljini pripijenoj
uz tijelo; na glavi je umjesto krune nosila sedmokraku zvijezdu boginje
Sehat, koju je predstavljala tijekom obreda osnivanja Rameseuma, vjenog
hrama. Ramzes se prisjeao boravka u rudnicima Gebel Silsileha, gdje su
ga klesari nauili koristiti se ekiem i dlijetom. Zanat mu se toliko dopao
da je poelio ostati meu njima, ne znajui kakva ga budunost oekuje.
Kraljevskom paru je pomagalo tridesetak ritualista iz karnakog hrama;
predvodili su ih veliki sveenik Nebu, drugi prorok Doki i etvrti prorok
Baken. ekao se jo dolazak dvojice arhitekata sa svojim ekipama i radovi
su mogli zapoeti.
Pet hektara! Ramzesov vjeni hram prostirat e se na pet hektara.
Rameseum e se sastojati od samog svetita, palae, pomonih zgrada,
knjinice, skladita i vrta. Sveto mjesto posveeno kultu natprirodne
faraonove moi bit e ekonomski nezavisno.
Baken je bio zaprepaten veliinom projekta, ali nije si dozvolio
razmiljanje o neizbjenim potekoama, ve se usredotoio na obred
kraljevskog para. Kada su postavili simboline uglove budue graevine,
kralj i kraljica su u slavu Imotepa, graditelja prve piramide i uzora svih
arhitekata u zemlji, velikim ekiima zabili kolie u zemlju.
Potom je kralj motikom iskopao rov, spustio u njega male ipke od zlata i
srebra, minijaturne alate i amulete, i zatrpao ga pijeskom.
Zatim je sigurnim pokretom, pomou poluge, postavio prvi ugaoni kamen
i usuo u kalup prvu ciglu; iz tog stvaralakog ina rodit e se pod, zidovi i
potkrovlje hrama. Doao je trenutak proienja; Ramzes je obiao sveto
mjesto, bacajui usput tamjan, koji se na jeziku hijeroglifa naziva sonter ili
onaj koji posveuje.
Baken mu je prinio drvena vrata, maketu budueg velianstvenog ulaza u
graevinu. Kralj ih je posvetio; tim inom je otvorio usta svog vjenog
hrama i udahnuo mu ivot. Od tog trenutka, u njemu e za sva vremena
obitavati Rije. Ramzes je dvanaest puta udario po vratima bijelom
toljagom, 'rasvijetliteljicom', prizivajui na taj nain boanstva. Drei u
ruci upaljenu svjetiljku, osvijetlio je svetite u kojem e stanovati
nevidljivo.
Na kraju je izgovorio drevnu formulu, objavljujui da hram ne gradi sebi,
ve svom pravom gospodaru, Zakonu, poetku i kraju svih egipatskih
hramova.
Baken je imao dojam da prisustvuje pravom udu. Ono to se ovdje, pred
oima nekolicine povlatenih dogaalo, nadilazilo je ljudski razum. Mo
ka poela se stvarati iz jo gole zemlje, ali koja je ve pripadala bogovima.
- Stela osnivanja je spremna. - priopio je Doki.
- Neka je zabodu u zemlju. - zapovjedio je kralj. Kipar kojemu je Doki
platio da izgravira stelu prinio
im je kamen prekriven hijeroglifima. Isklesani tekst zauvijek je
posveivao podruje Rameseuma; magija znakova pretvarat e zemlju u
nebo.
Setau je priao steli, nosei papirus i svjeu tintu. Doki se trgnuo; nije
oekivao da e taj udak biti prisutan.
Setau je ispisao tekst, u vodoravnim linijama, slijeva nadesno, a zatim gaje
naglas proitao:
'Neka svaka usta koja govore ili namjeravaju govoriti protiv faraona
zauvijek budu zapeaena. Neka ovaj vjeni hram bude kraljev zatitni
bedem, neka odbije od njega svako zlo'.
Doki se preznojavao. Nitko mu nije rekao da e biti iz-govorene ove
magine rijei. Na sreu, to nije remetilo njegov plan. Setau je predao
papirus Ramzesu. Kralj ga je zapeatio i poloio u podnoje stele, gdje e
biti zakopan. Potom je proitao tekst sa stele, kako bi pogledom oivio
isklesane hijeroglife.
Odjednom se okrenuo prema nazonima.
- Tko je isklesao ove hijeroglife? Kraljev glas bio je pun srdbe. Kipar mu
je priao.
- Ja, Vae velianstvo.
- Tko ti je dao tekst?
- Veliki Amonov sveenik osobno, Vae velianstvo. Kipar se poklonio
Ramzesu u znak iskazivanja poasti,
ali i stoga da bi izbjegao njegov ljutit pogled. Netko je promijenio tekst
koji je ve stoljeima bio isti, i kojim se objavljivala izgradnja vjenog
hrama; netko je pokuao unititi zatitnu silu svetita. Stari Nebu je, znai,
izdao Ramzesa, veliki Amonov sveenik stao je na stranu mranih sila!
Kralj je poelio razbiti mu glavu ekiem, ali odjednom osjeti kako neka
neobina sila izvire iz posveenog tla, ulazi u njega i proima mu
kraljenicu ugodnom toplinom. U kraljevom srcu se otvorie nova vrata i
on pogleda iza njih. Ne, ne treba koristiti silu. Kralj je pogledao Nebua.
Ono to je starac kradom uinio u tom trenutku bilo je dokaz da je Ramzes
u pravu.
- Ustani, kiparu! ovjek ga je posluao.
- Otii do velikog sveenika i dovedi mi ga.
Doki je likovao. Sve se odvijalo po planu; starac e se uzalud braniti, kralj
e ga otro kazniti; morat e izabrati novog velikog Amonovog sveenika.
Ovog puta faraon e ukazati povjerenje iskusnom ovjeku, njemu, Dokiju.
Kipar je dobro svladao svoju ulogu. Zaustavio se ispred starca koji je u
desnoj ruci drao pozlaeni tap, a na srednjem prstu zlatan prsten, to su
bili simboli velikog Amonovog sveenika.
- Je li ti taj ovjek dao tekst za stelu? - upita ga Ramzes.
- Da, upravo on.
- Ti si, dakle, laljivac.
- Nisam, Vae velianstvo! Kunem vam se da mi je veliki sveenik
osobno...
- Nikada ti nisi vidio velikog sveenika, kiparu! Nebu uze tap i prsten
koje je dao jednom starom
ritualistu ba u trenutku kada ga je kipar, okrenut leima, krivo optuio.
Izbezumljeni kipar se tresao od straha.
- Doki... Gdje si, Doki? Pomozi mi, reci im da nije moja greka! Ti si mi
zapovjedio da kaem da je veliki Amonov sveenik htio unititi magiju
hrama!
Doki se dade u bijeg.
Kipar ga je sustigao i bacio se na njega, izvan sebe od bijesa.

Doki je podlegao ozljedama. Kipar, optuen za ubojstvo, skrnavljenje
hijeroglifa, korupciju i la, bit e izveden pred vezirov sud; osudit e ga ili
na smrtnu kaznu trovanjem, ili na doivotnu robiju u nekoj udaljenoj oazi.
Sutradan, u smiraj dana, Ramzes je osobno postavio stelu osnivanja
Rameseuma s ispravljenim tekstom.
Rameseum je roen.
- Je li ti palo na pamet da te Doki eli unititi? - pitao je Ramzes Nebua.
- Poznajem ljudsku prirodu. - odgovori veliki sveenik. - Rijetki su oni
koji idu svojim putem i ne zavide drugome. Mudraci kau da je zavist
smrtna bolest koju nijedan lijenik ne moe izlijeiti.
- Moramo nai zamjenu za Dokija.
- Jeste li razmiljali o Bakenu, Vae velianstvo?
- Svakako.
- Neu se protiviti vaoj odluci, ali smatram da je pre-uranjena. Baken
nadzire radove u Luksoru, kao i izgradnju vaeg vjenog hrama. On je
ovjek koji zasluuje vae povje-renje. Ali, nemojte ga optereivati
pretekim bremenom. Mlad je, ima vremena za napredovanje u hijerarhiji.
- Koga, dakle, predlae?
- Postavite nekog starca koji e se posvetiti meditaciji i obredima. U tom
sluaju, Amonov hram u Karnaku nee vam zadavati brige.
- Sam e ga izabrati. Jesi li vidio projekt Rameseuma?
- Imao sam dug ivot u srei i miru, ali alim zbog jedne stvari; neu
doivjeti da vidim va vjeni hram.
- to to govori, Nebu?
- Bole me kosti, Vae velianstvo, vid me polako izdaje, postajem gluh i
sve vie spavam. Osjeam da mi se blii kraj.
- Zar mudraci ne ive i do sto deset godina?
- Ja sam samo jedan zadovoljan starac. Zato bih se ljutio na smrt koja mi
eli pruiti divnu priliku?
-Ali, imam dojam da jo odlino vidi. to bi se dogodilo da nisi dao tap i
prsten starcu koji je stajao pored tebe?
- U bojim smo rukama, Vae velianstvo; zatitio nas je Zakon boginje
Maat.
Ramzes je promatrao iroku ravnicu.
- Vidim velianstvenu graevinu, Nebu, svetite od granita, pjeanog
kamena i bazalta. Njegovi stupovi dopirat e do neba, vrata e biti od
pozlaene bronce, jezera sa istom vodom nalazit e se u hladu drvea,
spremita e biti puna ita, riznice krcate zlatom, srebrom, dragim
kamenjem i rijetkim vazama; kipovi e krasiti dvorita i kapele; a svo to
blago titit e zidine. U zoru i u sumrak penjat emo se na terasu i slaviti
vjenost utisnutu u kamenu. Tri e bia zauvijek ivjeti u ovome hramu:
moj otac Seti, moja majka Tuja i moja supruga Nefertari.
- Zaboravljate etvrto, koje je ujedno i prvo bie: sebe samog, Ramzese.
Prila im je velika kraljevska supruga, nosei u ruci sadnicu bagrema.
Ramzes je kleknuo na zemlju i posadio biljku; Nefertari ju je paljivo
zalila.
- uvaj mi ovo drvo, Nebu; ono e rasti zajedno s mojim hramom. Neka
mi bogovi dozvole da jednog dana legnem u njegov hlad, zaboravim na
svijet i ljude i vidim boginju Zapada kako se pojavljuje iz njegovog stabla
i prua mi ruku.

Mojsije je leao u svom krevetu od drveta sikomore. .Iza njega je bio
naporan dan. Pedesetak manjih incidenata, dvojica lake ozlijeenih
radnika na gradilitu gdje su zidali dvor, kanjenje isporuke hrane za treu
vojarnu, tisuu cigala s grekom koje je morao unititi... Drugim rijeima,
mnotvo svakodnevnih briga koje je sve tee podnosio.
Neki unutarnji glas opet ga je muio, razna pitanja ponovno su mu se
vrzmala po glavi. Bio je sretan zbog toga to gradi ovu prijestolnicu; no,
zidanjem hramova u ast boanstava, meu kojima je bio i zlokobni Set,
uvrijedio je Boga. Budui da je bio nadzornik svih gradilita u Pi-Ramzesu,
Mojsije je sudjelovao u slavljenu drevnih egipatskih kultova.
Iz mranog kuta sobe zauo se neki um.
- Tko je to?
- Prijatelj.
Mravi ovjek slian ptici grabljivici izaao je iz sjene; obasjala ga je
svjetlost uljane svjetiljke.
- Ofire!
- Moramo razgovarati. Mojsije je sjeo na krevet.
- Umoran sam, spava mi se. Vidjet emo se sutra, ako uspijem odvojiti
malo vremena.
- U opasnosti sam, prijatelju.
- Zato?
- Zna ti dobro zato! Zato to vjerujem u jednog Boga, spasitelja ljudskog
roda. U Boga kojeg tvoj narod potajno slavi,
u Boga koji e unititi idole i zavladati svijetom. A borba mora poeti u
Egiptu.
- Zaboravlja da je Ramzes faraon?
- Ramzes je tiranin. Ne zanima njega Bog, ne zanimaju ga ak ni njegova
boanstva, stalo mu je iskljuivo do vlastite moi.
- Koju bi i ti morao potovati! Ramzes mi je prijatelj, gradim njegovu
prijestolnicu.
- Potujem uzvienost tvojih osjeaja, tvoju odanost. Zbog toga i jesi
rastrgan. Znam da duboko u srcu ne priznaje Ramzesovu vlast, znam da
eka dolazak istinskog Boga.
- Ne zna to govori, Ofire.
- Budi iskren, Mojsije, prestani lagati samom sebi.
- Poznaje li me ti bolje nego to poznajem sam sebe?
- Moda. Ista nepravda razdire nam duu, veu nas isti ideali. Ako se
udruimo, moemo iz temelja promijeniti ovu zemlju i budunost njenih
stanovnika. Ovdanji idovi smatraju te voom, htio ti to ili ne. Postali su
sloni od kada si im na elu.
- idovi su faraonovi podanici, a ne moji.
- Ne priznajem njegovu diktaturu! I znam da je ni ti ne priznaje.
- Grijei; faraon mora vriti svoje dunosti, kao i svi drugi.
- Tvoja dunost je povesti narod ka istini, a moja je da nametnem kult
jednog Boga tako to u na prijestolje dovesti Litu, Ehnatonovu zakonitu
nasljednicu.
- Govori svata, Ofire. Nemoj pozivati svoje sljedbenike na ustanak
protiv faraona, posljedice bi bile tragine.
- Postoji li drugi nain da narod povjeruje u jednog Boga? Ako znamo to
je istina, moramo se svim silama boriti da ju obznanimo.
- Lita i ti... Dva vizionara... Pa to je smijeno!
- Ne misli valjda da smo sami? Ofirove rijei su zainteresirale idova.
- Pa oigledno je da...
- Situacija se prilino promijenila od naeg prvog susreta. - priznao mu je
Ofir. - Zagovaratelji jednog Boga brojniji su i odluniji nego to moe i
zamisliti. Ramzesova mo je samo iluzija koja e ga stajati glave. Veliki
dio egipatske elite ugledat e se na tebe i prijei e na nau stranu.
- Na mene... Zato na mene?
- Zato to nas samo ti moe voditi, zato to mora stati na elo
sljedbenika prave vjere. Lita mora ostati u sjeni sve da stupanja na
prijestolje, a ja sam ovjek molitve i nemam utjecaja na mnotvo. Ali, tebe
e sluati, tebe e uti.
- Tko si ustvari ti, Ofire?
- Obian vjernik koji je, kao i Ehnaton, uvjeren da e Bog pokoriti tati
Egipat i stati na elo svih naroda.
Mojsije je znao da ovog luaka mora izbaciti iz kue, ali bio je opinjen
njegovim rijeima. Ofir je izgovorio sve ono to je idov dugo pokuavao
potisnuti iz svojih misli.
- Tvoj plan je besmislen, Ofire; nema izgleda za uspjeh.
- Vrijeme radi za nas, Mojsije i pregazit e svakog tko nam se bude naao
na putu. Stani pred idove, podari im zemlju, neka se poklone Bogu i
upoznaju njegovu svemo. Lita e vladati Egiptom, a na savez bit e
arite istine koju e upoznati svi narodi svijeta.
- Sanja.
- Ni ti ni ja nismo sanjari.

- Ponavljam ti da je Ramzes moj prijatelj. Dobro ga poznajem, sasjei e
te u korijenu.
- Ne, Mojsije, on ti nije prijatelj, ve najgori neprijatelj. Ramzes eli
ugui istinu.
- Odlazi iz moje kue, Ofire.
- Razmisli o ovome to sam ti rekao. - Vidjet emo se uskoro.
- Ne raunaj s tim.
- Dovienja, Mojsije.
Te noi idov nije oka sklopio.
Ofirove rijei odzvanjale su mu u glavi. Nije elio priznati sebi da je dugo
oekivao njegov posjet.
Lav i pas leali su jedan pored drugog i sladili se pileim kostima. Ramzes
i Nefertari sjedili su zagrljeni pod palmom i uivali u ljepotama tebanskog
kraja. Poslije duge rasprave, kralju je polo za rukom uvjeriti Seramanu da
ih ostavi malo same. Nisu li Krvnik i Noobdija izvrsni uvari?
Iz Memphisa su stigle dobre vijesti. Mala Meritamon je lijepo napredovala,
a njen brat Kha joj je po prvi put doao u posjet, u pratnji svog uitelja
Nedama, ministra poljoprivrede. Lijepa Izet jako se razveselila roenju
djevojice i poslala je Nefertari toplo pismo.
Blago sunce predveerja milovalo je Nefertarinu glatku, preplanulu kou.
Odnekud je dopirao zvuk flaute; govedari su vraali stada u tale, magarci
s tekim tovarom ili su prema farmama. Obzor na zapadu bio je
naranaste boje, dok je zalazee sunce obojilo tebansku planinu u
ruiasto.
Vru ljetni dan zamijenila je ugodna veer. Kako je Egipat lijep, sav
okien zlatnom i zelenom bojom, srebrom Nila i plamenom zalazeeg
sunca! Kako je samo Nefertari lijepa u svojoj mekoj, prozirnoj lanenoj
haljini! Miris njene glatke koe opijao je Ramzesa; na njenom ozbiljnom i
spokojnom licu odraavale su se plemenitost i blistava dua.
- Da li te zasluujem?
- Kakvo udno pitanje...
- Ponekad mi se ini da ne pripada ovom svijetu, da si iznad
ovozemaljskih niskosti, dvorskih ulizica, tvojih napornih dunosti.
- Da li ih obavljam loe?
- Ne, naprotiv. Nikada nisi napravila ni najmanju gre-ku, ponaa se kao
da si cijelog ivota egipatska kraljica. Volim te i divim ti se, Nefertari.
Njihove se tople usne sjedinie.
- vrsto sam bila odluila da se neu udavati. - priznala
mu je. - eljela sam provesti ivot u hramu. Nisam prezirala '
mukarce, ali svi koje sam upoznala bili su robovi ambicija, nekako mali i
tati. A ti, ti si iznad ambicija jer ti je sudbina odredila put. Divim ti se i
volim te, Ramzese.
Oboje su osjeali da su jedno bie i da ih nita ne moe rastaviti. Gradnja
vjenog hrama bila je prvo zajedniko magino djelo kraljevskog para.
- Ne zaboravi na svoje dunosti. - podsjetila ga je.
- Koje dunosti?
- Mora dobiti sina.
- Ve ga imam.
- Mora imati mnogo djece. Ako bude dugo ivio, moda e neka
umrijeti prije tebe.
- Zato me ne bi naslijedila naa ki?
- Astrolozi kau da e ona biti sklona meditaciji, kao i
mali Kha.
- Ne bi li to morala biti prednost?
- Sve ovisi o okolnostima i ljudima koji e je okruivati.
Veeras je naa zemlja tako mirna i lijepa, ali tko zna to e biti
sutra?
Spokoj sutona prekine neki konjanik koji im se pribliavao u galopu.
Seramana skoi na zemlju, sav prekriven prainom.
- Oprostite to vas uznemirujem, Vae velianstvo, ali ovo je hitno.
Ramzes je proitao poruku koju mu je uruio Sard.
- Izvjetaj generala iz Elefantine. - rekao je Nefertari. - Nubijci su napali
povorku s tovarom zlata za nae velike hramove.
- Ima li rtava?
- Dvadesetak mrtvih i mnogo ranjenih.
- Tko je to mogao uiniti, obini lopovi ili pobu-njenici?
- Jo ne znamo.
Ramzes je uznemireno etao, vijest ga je potresla. Lav i pas su opazili da
im je gospodar zabrinut, pa su mu prili i lizali mu ruke.
Faraon je izgovorio ono ega se velika kraljevska supruga toliko bojala:
- Odlazim u Nubiju uspostaviti red. Dok me nema, ti e vladati Egiptom,
Nefertari.
Faraonovu ratnu flotu inilo je dvadesetak brodova u obliku mladog
mjeseca, iji su vrhovi bili toliko uvijeni da pramac i krma nisu dodirivali
vodu. Ogromno jedro bilo je vezano konopcima za jedan jedini jarbol,
dovoljno vrst da izdri i najjae nalete vjetra. Velika kabina za posadu i
vojnike nalazila se na sredini broda, dok je manja, kapetanova, bila na
pramcu.
Ramzes, koji je putovao admiralskim brodom, osobno je provjerio dva
kormila, jedno na lijevoj, a drugo na desnoj strani broda. U ograenom
prostoru natkrivenom nadstrenicom leao je kraljev lav. Meu prednjim
apama zvijeri odmarao se Ramzesov pas, ekajui vrijeme ruka.
Ramzes je, kao i na prijanjem putovanju, zadivljeno promatrao ogoljene
breuljke, otoie s bujnom vegetacijom, plavo nebo i zeleni pojas uz
pustinju. Ova vatrena i nedodirljiva zemlja sliila je na Ramzesovu duu.
Lastavice, dralovi i plamenci nadlijetali su flotu, pavijani su sa vrha
palmi vikom pozdravljali njen prolazak.

Vojnici kao da su zaboravili cilj putovanja; jedni su kartali za novac, drugi
pili palmino vino, trei spavali u hladu.
Drugi vodopad, ulaz u zemlju Kusa, vratio ih je u stvarnost. Brodovi su
pristali uz pustu obalu i vojnici su se iskrcali u tiini. Razapeli su atore,
postavili zatitnu ogradu oko logora i ekali faraonove zapovijedi.
Nekoliko sati kasnije, pred kraljem koji je sjedio na stolici na rasklapanje
od pozlaene cedrovine, pojavio se potkralj Nubije sa svojom pratnjom.
- Zahtijevam objanjenje. - zagrmio je Ramzes.
- Drim stvari pod kontrolom, Vae velianstvo.
- Rekao sam da zahtijevam objanjenje!
Potkralj se jako udebljao. Obrisao je elo maramicom od bijelog platna.
. - Incident koji se dogodio je neugodan, ali mu ne treba pridavati previe
vanosti.
- Vi krau i ubojstva nazivate neugodnim incidentom?
- Moda smo, u uzbuenju koje nas je obuzelo, malo pretjerali u poruci.
Sve u svemu, presretan sam da vas vidim, Vae velianstvo.
- Moj otac je sklopio mir s Nubijom, a moja je dunost da ga ouvam.
Meutim, mir je ugroen zbog tvoje lijenosti.
- Nisam kriv ako mi sudbina nije sklona!
- Ti, potkralj Nubije, kraljev konjaniki zastavnik, star-jeina June
pustinje, zapovjednik dvokolskih jedinica, ti se usuuje govoriti o
nesklonoj sudbini... Kome se ti ruga?
- Uvjeravam vas da besprijekorno obavljam svoje dunosti! Ali, moj
posao je zahtjevan: nadgledam starjeine sela, itnice, upravljam...
- A, zlato?
- Revno nadzirem proizvodnju i isporuku tog pleme-nitog metala!
- I to tako da zaboravlja zatititi povorku?
- Kako sam mogao pretpostaviti da e je napasti grupa bezumnika?
mhz&hmm u milijune eoiiiu
- Nije li to jedna od tvojih obveza?
- Zla sudbina...
- Odvedi me na mjesto prepada.
- Ali, napadai su zaustavili povorku na stazi koja vodi u rudnike zlata,
najednom usamljenom, pustom mjestu! Tamo neete nita saznati.
- Tko su poinitelji?
- Nekakvo jadno pleme; to sramno djelo poinilo je nekoliko pijanih
ratnika.
- Da li ih tvoji ljudi trae?
- Nubija je velika zemlja, a ja nemam dovoljno vojske.
- Nisi, dakle, zapovjedio ozbiljnu istragu?
- Ne, ekao sam da Vae velianstvo dovede vojsku.
- Moe ii.
- Trebam li poi s vama u potragu za zloincima?
- Reci mi istinu, potkralju: zar Nubija nije spremna pruiti im podrku?
- Pa... ne vjerujem, ali...
- Je li ustanak ve poeo?
- Nije, Vae velianstvo, ali ima sve vie bandi. Zato mislim da je
pametno to ste doli.
- Pij. - rekao je Setau Ramzesu.
- Je li ovo nuno?
- Nije, ali bolje da smo oprezni.
Kralj je odluio popiti opasan napitak od koprive i razrijeene krvi kobre,
koji mu je Setau pripremao u odreenim vremenskim razmacima. Popivi
serum, Ramzes se zatitio od zmijskog otrova, te se je slobodno mogao
otisnuti na put.
- Hvala ti da si me poveo na ovo putovanje; Lotos je presretna da je u
svojoj zemlji. Ovdanje zmije su prave ljepotice!
- Ne zaboravi da nismo ovdje zbog uivanja. eka nas susret s opasnim
neprijateljem.
- Zato ne pusti te lopove na miru?
- Ukrali su zlato i poubijali ljude. Svatko tko izda Zakon boginje Maat
mora biti kanjen.
- Nita te ne moe natjerati da popusti, zar ne?
- Dobro me poznaje.
- Jesi li svjestan da si u velikoj opasnosti?
- Jesam, ali ovu istragu ne mogu povjeriti nekom podinjenom, situacija je
jednostavno preozbiljna.
- Reci svojim ljudima da budu oprezni; reptili su vrlo otrovni u ovo doba
godine; neka se namazu tekuom smolom perzijske devesilje. Neke vrste
bjee od njenog neugodnog mirisa. Odmah me obavijesti ako nekog
vojnika ugrize zmija. Lotos i ja spavat emo u tovarnim kolima.
Kolona je kamenitom stazom krenula prema rudnicima zlata. Predvodila
su ju tri ovjeka na krupnim konjima, izvidnik, Seramana i kralj; za njima
su ila volovska kola, magarci natovareni orujem i uturama, dok je na
zaelju kolone bilo pjeatvo.
Nubijski izvidnik bio je siguran da se zloinci nisu previe udaljili od
mjesta napada. Na nekoliko kilometara od puta nalazila se oaza gdje su
mogli sakriti plijen dok ga ne prodaju.
Ramzes se, s mapom u ruci, bez straha mogao kretati kroz pustinjske
predjele jer su cijelom duinom puta bili iskopani bunari. Po izvjetajima
koje je kralj redovito dobivao, godinama se nije dogodilo da neki rudar
umre od ei.
Izvidnik se zaudio kada je ugledao le magarca. Tragai za zlatom obino
su vodili najbolja i najizdrljivi)a grla. Ljudi su odahnuli kada su se nali u
blizini prvog bunara. Napit e se vode, napunit e uture, odmorit e se u
hladu velikog platna koje e razapeti izmeu etiri kolca... Svi su sanjali
samo o jednom, od najobinijeg vojnika do asnika. Za tri sata pasti e
mrak, pa e kralj zasigurno zapovjediti odmor. Izvidnik je prvi stigao do
bunara. Premda je vruina bila neizdriva, od onoga to je vidio sledila mu
se krv u ilama. Potrao je ka Ramzesu.
- Vae velianstvo... Bunar je presuio!
- Moda je samo pala razina vode. Sii dolje i provjeri. Izvidnik je siao u
bunar pomou ueta koje je drao Seramana.
Kada se vratio, izgledao je nekoliko godina stariji.
- Potpuno je suh, Vae velianstvo.
Jedinica nije imala dovoljno vode da bi se vratila; kralj se nije smio
odluiti na taj potez, jer bi samo najizdrljiviji preivjeli. Morali su, dakle,
nastaviti naprijed, u nadi da e naii na drugi bunar. Ali, kako su mogli
znati da i taj nee biti suh, kad izvjetaji iz Nubije oigledno nisu bili toni?
- Moemo sii s glavnog puta - predloio je izvia
- i krenuti prema pobunjenicima. Na putu do njihove oaze sigurno postoji
barem jedan bunar odakle crpe vodu kada ekaju povorke.
- Odmor do kraja dana. - zapovjedio je Ramzes.
- Potom kreemo dalje.
- Ali, opasno je hodati nou, Vae velianstvo! Zmije, zasjede...
- Nemamo izbora.
Kakve neobine okolnosti! Ramzes je razmiljao o svom prvom pohodu u
Nubiju, u drutvu Setija. Vojnici su tada bili na istim mukama, jer je
pobunjeniko pleme zatrovalo bunare. Kralj je priznao sebi da je previdio
opasnost. Obina vojna operacija mogla se pretvoriti u pravu katastrofu.
Ramzes se obratio ljudima i rekao im je istinu. Moral je znatno pao, ali
iskusniji i hrabriji vojnici nisu gubili nadu, pa su tjeili one mlae. Ne
predvodi li ih faraon udotvorac?
Vojnicima iz redova pjeatva je, unato opasnosti, bilo drago to e
hodati nou. Oprezni vojnici na zaelju kolone znat e se obraniti u
sluaju iznenadnog napada. Izvidnik je budno promatrao okolinu; bio je
pun mjesec pa je vidljivost bila dobra.
Ramzes je mislio na Nefertari. Ako se ne vrati, mlada e ena morati
ponijeti Egipat na svojim pleima.
Kha i Meritamon bili su premladi da bi sjeli na prijestolje, a Ramzesovi
protivnici imat e odrijeene ruke.
Seramanin konj odjednom se propeo. Sard je izgubio ravnoteu i pao na
otro kamenje. Sav omamljen, ne mogavi se pomaknuti, kotrljao se
dugom pjeanom strminom i zaustavio se tek u nekoj rupi koja se nije
vidjela s puta. Zauje udan zvuk, nekakvo teko disanje.
Na dva koraka od njega, zmija je naglo ispustila sav zrak iz plua, to je
stvorilo zvuk nalik na riku. Kad joj netko poremeti mir, ova ivotinja
postaje agresivna, spremna napasti.
Seramana je izgubio ma dok je padao. Ostaje mu samo pokuaj bijega,
bez naglih pokreta. No, zmija mu to nee dozvoliti.
Uzalud je Sard pokuavao ustati, skoni zglob desne noge neizdrivo ga je
bolio. Bit e lak plijen, ovako nepokretan.
- Prokleta ivotinjo! Liava me lijepe smrti u borbi! Zmija mu se
pribliila. Seramana joj baci pijesak u oi,
to ju je dodatno razdrailo. U trenutku kada se nevjerojatnom brzinom
bacila prema nesretnom Seramani, odnekuda su doletjele ralje i
priklijetile joj glavu uz zemlju.
- Sjajan pogodak! - estitao je Setau sam sebi. - A izgledi da uspijem bili
su jedan prema deset!
Uhvatio je zmiju za vrat i podigao ju u zrak; ivotinja se bijesno koprcala.
- Kako je samo lijepa ova zmija,kakve boje! Svijetloplava, modra i
zelena... Vrlo elegantna gospoica, nema to! Srea tvoja da se njeno
itanje moe prepoznati iz velike daljine.
- Pretpostavljam da ti moram zahvaliti.
- Njen ugriz izaziva otok koji se postupno iri a rana na kraju prokrvari.
Otrov ovih zmija izuzetno je opasan, ali ga nemaju mnogo. Postoje dobri
izgledi da rtva preivi ukoliko ima jako srce. Da budem iskren, manje je
opasna nego to izgleda.
Setau je Seramanin uganuti zglob prekrio ljekovitim travama i povio ga
lanenim zavojem natopljenim melemom. Za nekoliko sati otok e
splasnuti. Sumnjiavom Sardu prolo je kroz glavu da je krotitelj zmija
inscenirao ovaj napad kako bi ispao junak i dokazao da je pravi Ramzesov
prijatelj. Ali, Setau je bio prilino suzdran, nije pokuavao izvui korist iz
svog podviga.
Ljudi su se odmarali od jutra do sredine poslijepodneva. Zatim su krenuli
dalje. Zalihe vode za ljude i stoku bile su pri kraju. Premda su vojnici bili
na izmaku snage, Ramzes ih je tjerao da hodaju brzo, a od pripadnika
pjeatva s kraja kolone zahtijevao je najvei mogui oprez. Ako se
neprijatelj nalazi u blizini, sigurno ih nee napasti sprijeda, ve e
iskoristiti faktor iznenaenja ne bi li ih to vie oslabio.
Ljudi se vie nisu smijali, nisu spominjali povratak u dolinu, nisu vie
razgovarali.
- Evo ga. - ree izvidnik.
Korov, kamenje poredano u krug, drveni okvir, konopac, mjeina.
Bunar.
Njihova posljednja nada.
Seramana i izvia potrali su prema spasonosnoj tekuini. Nekoliko
dugih trenutaka kleali su nad otvorom, a zatim ustali i lagano krenuli
ususret ostalima.
Sard je nijeno odmahnuo glavom.
- Ova zemlja oduvijek oskudijeva u vodi, umrijet emo od ei. ak i ako
nekome poe za rukom pronai je, bunar brzo presui. Preselit emo se na
onaj svijet pa emo tamo traiti izvore!
Ramzes je okupio ljude i priznao im da je situacija krajnje ozbiljna. Zalihe
vode bit e iscrpljene ve sutra. Nisu mogli ni naprijed ni nazad.
Nekoliko vojnika bacilo je oruje na zemlju.
- Smjesta podignite oruje! - zapovjedio im je Ramzes.
- Zato, kad e nas sunce ionako spriti?
- Doli smo u ove puste predjele s namjerom da uspo-stavimo red i mir, i
to emo i napraviti.
- Kako e se nai leevi boriti protiv Nubijaca?
- Moj otac se jednom naao u slinoj nevolji i uspio je spasiti svoje ljude.
- podsjetio ih je Ramzes.
- Onda i vi nas spasite!
- Sklonite se sa sunca i napojite stoku.
Kralj je okrenuo lea svojoj vojsci i suoio se s pustinjom. Setau mu je
priao.
- to e uiniti?
- Hodat u. Hodat u sve dok ne pronaem vodu.
- Glupa odluka.
- Kako me je nauio otac, tako u i postupiti.
- Ostani s nama.
- Faraon ne moe ekati smrt prekrienih ruku. Pojavi se Seramana.
- Vae velianstvo...
- Pobrini se da ljudi ne paniare i budite na oprezu. Ne smijete zaboraviti
da ete moda biti napadnuti.
- Ne mogu vas pustiti da sami hodate ovim divljim krajem. Netko vas
mora braniti...
Ramzes je stavio Sardu ruku na rame.
- uvaj mi vojnike.
- Brzo se vratite. Trebamo vas.
Praen nijemim pogledima, kralj se uputio u smjeru kamenitog breuljka.
Popeo se na vrh i stao promatrati opustoeni krajolik.
ekao je. ekao je da, kao neko njegov otac, pronikne u tajne podzemlja,
da ugleda ile zemlje i vodu koja iz iskonskog oceana tee kroz kamenje i
prodire u planine. Zabolio ga je trbuh, zamrailo mu se pred oima, a tijelo
mu je gorjelo kao da ima jaku groznicu.
Ramzes sa pojasa skine ralje koje je Seti koristio kada je elio produiti
trajanje svojih vizija. Ralje su, sasvim sigurno, jo uvijek bile arobne.
Ali, odakle poeti, gdje traiti u ovom nepreglednom bespuu?
Kralj zauje u sebi neki unutarnji, natprirodni glas, snaan poput Setijevog.
Bol u trbuhu postala je neizdriva i neobina sila natjerala ga je da sie sa
breuljka. Ramzes nije osjeao iscrpljujuu egu pred kojom bi svaki
zalutali putnik odavno pokleknuo. Ritam srca mu se usporio, kao kod
bijele gazele.
Stijene i pijesak promijenili su boju i oblik. Ramzesov pogled je, malo-
pomalo, prodirao u pustinjske dubine; prsti mu se obavie oko dva gipka
bagremova pruta povezana lanenim konopcem.
Ralje su se izdigle, zatreperile, pale. Kralj je nastavio hodati, ali unutarnji
glas se utiao. Vratio se zatim po svojim stopama, te skrenuo lijevo. Glas
se opet pojaao, a ralje se zatresoe. Ramzes je naletio na gromadu od
ruiastog granita, izgubljenu u moru stijena.
Zemljina sila otela mu je ralje iz ruku. Ramzes je pronaao vodu.
Vojnici su pomakli gromadu i poeli kopati na mjestu gdje im je kralj
pokazao. Grla su im bila suha, koa sprena suncem, miii su ih
neizmjerno boljeli. Kada su naili na ogromnu baru, duboku pet metara,
njihovoj srei nije bilo kraja.
Ramzes je zapovjedio da se iskopa nekoliko bunara koji e biti povezani
podzemnim hodnikom. Primijenio je ovu rudarsku tehniku kako bi, nakon
to je spasio ivot vojnicima, navodnio prilino veliku povrinu zemlje.
- Ovdje e niknuti zeleni vrtovi, moe li vjerovati? - pitao ga je
oduevljeni Setau.
- Sretan je ovjek koji iza sebe ostavi plodnost i napredak.
Seramana se pobunio.
- Zaboravljate na nubijske pobunjenike?
- Ne prestajem misliti na njih.
- Ali, nai vojnici su se pretvorili u kopae!
- Egipatski vojnik oduvijek je bio i ratnik i radnik.
- Poslovi se ne smiju mijeati, tako govore gusari. Hoemo li se znati
obraniti ako nas ti divljaci budu napali?
- Nisam li te zaduio da se brine o naoj sigurnosti? Dok su vojnici
osiguravali bunare i irili podzemni hodnik, Setau i Lotos su hvatali reptile,
kako velike tako i primjerke srednje veliine; prikupljali su i dragocjeni
otrov. Zabrinuti Seramana je pojaao strau; natjerao je vojnike da
vjebaju na smjene, kao da su u vojarni. Ljudi su mahom zaboravili
na krau zlata i ubojstva, sanjali su o tome da se sa faraonom
udotvorcem vrate u dolinu Nila.
'Amateri', gunao je negdanji pirat u sebi.
Egipatski vojnici su se lako pretvarali u radnike i seljake.
Nisu bili naviknuti na krvave bitke na ivot i smrt. Nita se ne moe
mjeriti s obukom kroz koju prolaze gusari. Uvijek su na
oprezu, spremni da svakom neprijatelju prerezu grkljan bilo
kojim orujem. Sard je digao ruke; nema smisla ni pokuavati
nauiti ove eprtlje lukavim zahvatima i neoekivanim manevrima.
Ovi se nikada nee nauiti boriti.
Seramana je bio uvjeren da je neprijatelj u blizini. Ve dva dana imao je
dojam da se pobunjeni Nubijci pribliavaju egipatskom logoru. Pas i lav
su takoer osjetili neiju prisutnost; bili su uznemireni, malo su spavali,
udno su se kretali i esto dizali njuke i mirisali zrak.
Ako su prie da su Nubijci pravi gusari tone, egipatska trupa bit e
unitena.
Budua egipatska prijestolnica koja je rasla iz dana u dan vie nije
zanimala Mojsija. Pi-Ramzes je za njega bio strani grad u kojem e
obitavati lani bogovi i njihovi zabludjeli idolopoklonici.
Mojsije je, kao i ranije, svakodnevno posjeivao gradilita i odravao
ritam radova. Ali, iz dana u dan, bio je sve otresitiji prema egipatskim
poslovoama, najee bez razloga, optuujui ih da su previe strogi
prema radnicima. Mojsije je dobar dio dana provodio sa svojim
sunarodnjacima, dok je naveer iao od grupe do grupe idova i
razgovarao s ljudima o budunosti njihovog naroda. Veina je bila
zadovoljna svojim poloajem i nije eljela da se bilo to promijeni. Borba
za nezavisnost predstavljala bi opasnu pustolovinu, imali su mnogo toga
to su mogli izgubiti.
Mojsije nije dizao ruke. Podsjeao ih je da je njihova kultura utemeljena
na vjerovanju u jednog Boga, da se moraju osloboditi egipatskog jarma i
lanih idola. Jedni su mu davali za pravo, drugi su ostajali pri svojim
stavovima. Ali, ovi govori nikoga nisu ostavljali ravnodunim, svi su se
sloili da je Mojsije roen za vou i da e se do posljednjeg daha boriti za
dobrobit idovskog naroda.
Ramzesov prijatelj iz mladosti spavao je sve manje. Otvorenih oiju
sanjao je o plodnoj zemlji kojom e vladati Bog njegovog srca, o zemlji u
kojoj nitko nee tlaiti njegov narod, o zemlji ije e granice idovi uvati
kao najdragocjenije blago.
Najzad je otkrio odakle ta vatra koja mu tolike godine razdire duu! ivio
je za to da stane na elo svog naroda i povede ga na put istine. Ali... Srce
mu se stegnulo. Hoe li Ramzes promatrati pobunu prekrienih ruku, da li
e bez rijei gledati kako Mojsije porie njegovu mo? Mojsije e ga
morati uvjeriti da prihvati njegove ideale.
Preplavile su ga uspomene. Ramzes mu nije obian prijatelj s kojim se u
djetinjstvu igrao, ve istinski prijatelj, bie u kojem gori slian, a opet
toliko razliit plamen. Mojsije ga nee izdati, nee se urotiti protiv njega;
ne, suoit e se s njim, prisilit e ga da mu se pokori i prihvati njegovu
vjeru. Koliko god borba bila teka, izai e iz nje kao pobjednik.
Jer, Bog je s njime.

Nubijski pobunjenici spljotenih noseva, s dopola obrijanim glavama, s
alkama u uima, s ogrlicama od raznobojnih perli oko vrata, odjeveni u
pregae od koe pantera, okruili su egipatski logor rano poslijepodne, u
trenutku kada se veina Ramzesovih vojnika odmarala. Do zuba naoruani
bagremovim lukovima i strijelama, lako e smaknuti veinu iznenaenih
Egipana prije negoli ovi stignu reagirati.
Meutim, njihov voa je oklijevao s naredbom za napad; grupica
egipatskih vojnika, naoruanih podjednako monim lukovima, stajala je
iza ograde napravljene od titova i palminog granja. Na njihovom elu
nalazio se Seramana, koji je na vrijeme osjetio da e biti napadnuti.
Najbolji pripadnici pjeatva koje je izabrao nesumnjivo e nanijeti veliku
tetu neprijatelju. Svjestan ove injenice, voa pobunjenika je oklijevao,
premda je njegova vojska bila jaa.
Vrijeme je stalo. Nitko se nije pomakao.
Glavni savjetnik nubijskog voe nagovarao je svog starjeinu da prvi
napadnu, da ubiju to vie Egipana, a da se za to vrijeme nekoliko brzih
vojnika usmjeri prema ogradi. Ali voi, iskusnom ratniku, bilo je jasno da
Seramanino lice ne obeava nita dobro. to ako im je brkati orija
postavio kakvu zamku? Taj ovjek sigurno nije sliio na Egipane s
kojima se do sada susretao u borbi. Njegov lovaki instinkt govorio mu je
da ga se mora uvati.
Svi pogledi bili su uprti u Ramzesa koji je izaao iz atora. Nosio je plavu
krunu koja je pratila oblik glave, irei se odostraga u lijevak, lanenu
plisiranu koulju s kratkim rukavima i pozlaenu pregau s repom divljeg
bika o pojasu. U ruci je drao ezlo zvano 'magija' koje je podsjealo na
pastirski tap.
Iza njega je iao Setau, s vladarevim bijelim sandalama u ruci. Krotitelj
zmija je, unato ozbiljnosti situacije, pomislio na Amenija. Kako bi se
njegov prijatelj, faraonov nosa sandala, zaprepastio kada bi ga sad vidio!
Ovako obrijan, s perikom i pregaom, podsjeao je na nekog
dostojanstvenika s dvora. Da, upravo je tako izgledao, s jednom malom
razlikom: oko pojasa je nosio neku udnu torbu, a na leima remen za ma.
Praeni zabrinutim pogledima, faraon i Setau krenuli su prema izlazu iz
logora i zaustavili se na tridesetak metara od Nubijaca.
- Ja sam Ramzes, egipatski faraon. Tko vam je voa?
- Ja sam voa. - odgovori mu Nubijac i iskorai. Mii-avi poglavica s
crvenom trakom oko glave vitlao je kopljem ukraenim nojevim perjem.
- Prii ako nisi kukavica. - viknuo je Ramzes. Glavni savjetnik stade
uvjeravati vou da ga ne poslua.
Meutim, kralj i njegov nosa sandala nisu bili naoruani, dok je voa
imao koplje, a savjetnik bode s dvije otrice. Poglavica pogleda u smjeru
Seramane.
- Dri se lijevo od mene. - zapovjedio je savjetniku. Ukoliko brkati orija
zapovjedi vojnicima da odapnu

strijele, savjetnik e mu biti ivi tit.
- Strah te je? - upita ga Ramzes.
Dvojica Nubijanca krenue prema kralju i njegovom nosau sandala.
Zaustavili su se na tri metra od protivnika.
- Ti si, dakle, taj faraon koji tlai moj narod.

- Nubijci i Egipani ive u miru. Ti si ga, meutim, ugrozio ubivi ljude i
ukravi zlato namijenjeno egipatskim hramovima.
- Zlato je nae. Ti si lopov, a ne ja.
- Nubija je egipatska provincija, to znai da zakon boginje Maat vrijedi i
za vas. Za zloin i krau slijedi stroga kazna.
- Briga mene za tvoj zakon, faraone! Ovdje ga nitko ne potuje. Ostala
plemena spremna su mi se pridruiti. Postat u junak kada te ubijem! Svi
ratnici e mi se pokoriti, istjerat emo Egipane iz nae zemlje za sva
vremena!
- Na koljena! - zapovjedi mu kralj. Nubijci se pogle-dae.
Voa se zacereka.
- Hoe li mi oprostiti ako ti se poklonim?
- Oprostom bih povrijedio Zakon koji si prekrio.
- Ne zna, znai, za milost...
- Ne.
- Zato bih te onda posluao?
- Zato to si pobunjenik i zato to mi se mora pokoriti!
Glavni savjetnik stade ispred Voe i isuka bode.
- Neka faraon umre u ime nae slobode!
Setau, koji nije skidao pogled s neprijatelja, otvori torbu. Zmija se u tren
oka nala pred Nubijcem, te ga ugrizla za nogu.
Prestravljeni savjetnik je kleknuo i bodeom otvorio ranu kako bi pustio
krv.
- Ve je hladniji od vode, a gori poput vatre. - ree Setau, gledajui vou
ravno u oi. - Tijelo mu je obliveno znojem, vie ne vidi nebo, iz usta mu
curi pljuvaka. Oi ga bole, lice mu natie; neizdrivo je edan, umire. Ne
moe se
vie ni pomaknuti, koa mu je crvena, uskoro e pocrnjeti... mrtav je.
Setau je podigao torbu sa zmijama. Nubijski ratnici uzmakoe.
- Na koljena! - jo jednom je zapovjedio faraon. - U suprotnom, eka vas
strana smrt.
- Tebe, tebe eka smrt!
Voa je podigao koplje, ali ubrzo je zauo neobian zvuk. Imao je
dovoljno vremena da se okrene i vidi Ramzesovog lava s otvorenim
eljustima. Zvijer je kandama rasporila Nubijeve grudi, a potom
zatvorila eljust iznad glave nesretnika.
Na Seramanin znak, strijelci su napeli lukove i uperili ih u skamenjene
Nubijce; pripadnici pjeatva su ih razoruali.
- Veite im ruke iza lea. - zapovjedio je Sard.
Kada se proulo da je Ramzes pobijedio, na stotine Nubijaca izalo je iz
svojih skrovita i sela kako bi mu se poklonilo. Kralj je izabrao jednog
sijedog ovjeka, starog vou nekog klana, i dodijelio mu novo, plodno
podruje oko iskopanih bunara. Predao mu je i zatvorenike koji e pod
nadzorom nubijskih policajaca obraivati zemlju.
Egipani su, potom, krenuli prema oazi koja je bila sredite pobunjenika.
Nije im bilo teko pronai ukradeno zlato koje e krasiti kipove i ulaze u
hramove.
Kada je pala no, Setau je pronaao dva suha palmina lista; zatakao ih je
meu koljena i poeo trljati o njih jednako suhi pruti, to je bre mogao.
Kora prutia se ubrzo zapalila, pa su straari napravili lijepu vatru koja je
nou tjerala kobre, hijene i druge divlje zvijeri.
- Jesi li skupio dovoljno zmija? -upitao ga je Ramzes.
- Da, Lotos je zadovoljna. Noas emo se dobro odmoriti.
- Nije li ova zemlja prelijepa?
- ini mi se da je voli podjednako kao i mi.
- Iskuava me, prisiljava me da nadilazim samog sebe. Njena snaga je i
moja.
- Da nije bilo mojih zmija, Nubijci bi te ubili.
- Kao to vidi, iv sam. :
- Tvoja je strategija bila rizina.
- Ali smo izbjegli krvoprolie.

- Neoprezan si, Ramzese.
- Pa, to?
- Ja sam samo Setau i mogu se do mile volje zabavljati s otrovnicama; ali
ti si vladar Dviju Zemalja. Tvoja smrt znaila bi propast za Egipat.
- Nefertari bi mudro vladala.
- Nema pravo biti mlad, Ramzese, premda ima samo dvadeset i pet
godina. Pusti druge da se bore.
- Moe li faraon biti kukavica?
- Ne pretjeruj. Samo sam traio da bude malo oprezniji.
- Potpuno sam miran. tite me kraljica i njena magija, ti i tvoji reptili,
Seramana i njegovi plaenici, Noobdija, Krvnik... Ima li sretnijeg ovjeka
od mene na svijetu?
- Ne rasipaj nepotrebno svoju sreu.
- Ona je neiscrpna.
- Idem na spavanje, jer s tobom nema smisla raz-govarati.
Setau je okrenuo kralju lea i ispruio se pored Lotos; uzdah mlade ene
natjerao je kralja da se udalji. Krotitelj zmija se ipak nee naspavati.
Na koji nain da ga uvjeri da je roen za to da bude ministar? Setau je bio
prvi kraljev neuspjeh. Nije elio karijeru, ivio je za svoj poziv. Da li da
ga pusti na miru, ili da ga primora da postane jedan od prvih ljudi u
kraljevstvu?
Ramzes je cijele noi promatrao zvjezdano nebo, to sjajno prebivalite
dua umrlih faraona. Premda ponosan daje,
kao i Seti, pronaao vodu u pustinji i pokorio pobunjenike, bio je zabrinut.
Nubijsko pleme se pobunilo; jedno vrijeme vladat e mir, ali neto slino
ponovit e se prije ili kasnije. Nee stati na kraj nemirima sve dok ne
uniti korijen zla. Ali, gdje ga traiti?
Rano ujutro, Ramzes osjeti da mu je netko iza lea. Polako se okrenuo i
ugledao ga.
Zahvaljujui vjetru, ogromni slon se neopaeno uuljao u logor. Pas i lav
su otvorili oi, ali se nisu micali, kao da su znali da njihov gospodar nije u
opasnosti.
To je bio veliki mujak irokih uiju i dugih kljova kojem je Ramzes
nekoliko godina ranije spasio ivot, izvadivi mu strijelu iz surle.
Egipatski kralj pomilovao je surlu gospodara savane, a ovaj je zadovoljno
riknuo i probudio cijeli logor.
Slon se sporim koracima udaljio stotinjak metara, a zatim stao i okrenuo
glavu prema kralju.
- Hoe da ga slijedimo. - shvatio je Ramzes.

Ramzes, Seramana, Setau i deset naoruanih pjeaka .pratili su slona.
Preli su preko polja, a zatim krenuli putem du kojeg se prostirala trnjika;
put je vodio do visoravni na kojoj se isticao bagrem, star vie od stotinu
godina. Slon je stao, Ramzes mu je priao. Nikada u ivotu nije vidio
ljepi krajolik. Velianstveni greben, dio planinskog masiva, orijentaciona
toka mornara, izdizao se nad krivudavim Nilom. On, suprug zemlje
egipatske, promatrao je tajnu stvaralake plime, boansku rijeku u svoj
njenoj ljepoti. Hijeroglifi na stijenama otkrivali su da kraj pripada boginji
Hator, zatitnici zvijezda i mornara koji su se rado ovdje zaustavljali.
Slon je prednjom desnom nogom gurnuo gromadu od pjeanog kamena
koja se otkotrljala u klanac prekriven zlatnoutim pijeskom. Sjeverna
strana planine, okrenuta prema rijeci, bila je strma, dok se juna blago
sputala do prostrane ravnice koja se irila u smjeru istoka.
Na obali su ugledali ukotvljenu barku od izdubljenog palminog debla, u
kojoj se odmarao neki mangup.
- Dovedite mi ga. - zapovjedi kralj dvojici vojnika. Kada je vidio da mu se
ljudi pribliavaju, nubijski djeak
se dade u bijeg. Tek to je pomislio da im je umakao, spotakne se o kamen
koji je jedva virio iz pijeska i padne na obalu rijeke. Egipani su mu
zavrnuli ruku iza lea i odveli ga kralju. Bjegunac se tresao od straha,
mislei da e mu odsjei nos.
- Nisam lopov! Kunem vam se da je barka moja i....
- Odgovori na moje pitanje i pustit u te. Kako se zove ovo mjesto?
- Abu Simbel.
- Moe ii.
Deran je otrao do barke i zaveslao rukama to je bre mogao.
- Krenimo odavde. - savjetovao je Seramana Ramzesa.
- Osjeam da smo u opasnosti.
- Nisam vidio tragove zmija. - usprotivio se Setau.
- Ba udno... Da se ne boje boginje Hator?
- Nemojte me pratiti. - ree odjednom Ramzes. Seramana krene prema
kralju.
- Vae velianstvo!
- Zar moram ponavljati?
- Ali, vaa sigurnosti...
Ramzes se uputio ka strmoj stazi koja je silazila do vode. Setau je zadrao
Sarda.
Pusti ga samog.
Seremana je teka srca posluao Setaua. Ramzes bez pratnje, u ovim
zabaenim krajevima, u neprijateljskoj zemlji! Sard je obeao sebi da e se
u sluaju opasnosti umijeati unato kraljevoj naredbi.
Ramzes je stigao do rijeke, pa se okrenuo prema strmoj obali od
pustinjskog kamena.
Ljudi nisu svjesni da srce Nubije kuca upravo ovdje. Njegov zadatak je da
od Abu Simbela stvori udo koje e pobijediti vrijeme i zapeatiti mir
izmeu Egipta i Nubije.
Faraon je nekoliko sati meditirao u Abu Simbelu, udiui ist zrak,
upijajui mrekanje Nila i snagu stijene. Ovdje e podii glavno
provincijsko svetite koje e skupljati boansku energiju; iz njega e
isijavati moni zatitni zrak koji e za sva vremena prekinuti buku oruja.
Ramzes je promatrao sunce. Njegove zrake nisu samo udarale o obalu, ve
su prodirale u srce stijene i obasjavale ju iznutra. Tijekom gradnje svetita
arhitekti e morati ouvati ovo udo.
Kada se kralj vratio na vrh grebena, Seramana je bio toliko zabrinut i
nervozan da je vrsto odluio da e podnijeti ostavku. Ali, pokolebao se
kada je opazio da je slon potpuno miran; nee si on dozvoliti
predbacivanje da je nestrpljiviji od ivotinje!
- Vraamo se u Egipat. - odluio je kralj.
Nakon to je isprao usta sodom bikarbonom, Henar se prepustio svom vie
nego njenom i paljivom brijau. Stariji Ramzesov brat volio je da mu
masiraju glavu aromatinim uljima prije nego to stavi periku. Ta mala
veselja uljepavala su mu ivot. Moda nije lijep i jak kao Ramzes, ali
sigurno se s njim moe nadmetati u eleganciji.
Bacio je pogled na svoj skupocjeni vodeni sat i zakljuio da mora krenuti.
Udobna velika stolica u kojoj su ga nosili bila je najljepa u Memphisu;
nadilazila ju je samo faraonova nosiljka koja e jednoga dana pripadati
njemu. Spustio se do velikog kanala koji je bio povezan s glavnom lukom.
Mag Ofir je sjedio pod vrbom. Henar se naslonio na stablo i stao
promatrati ribarske barke koje su prolazile.
- Jeste li postigli kakav napredak, Ofire?
- Mojsije je izuzetan ovjek, teko ga je ukrotiti.
- Drugim rijeima, niste uspjeli.
- Ne bih rekao da nisam.
- Dojmovi mi nisu dovoljni, Ofire; dajte mi injenice.
- Put do uspjeha dugaak je i trnovit.
- Potedite me svoje filozofije. Jeste li ga uvjerili ili niste?
- Mojsije nije odbio moj prijedlog. Zar to nije izvrsno, za poetak?
- Lijepo, lijepo... Prihvaa li vae stavove?
- Ehnatonova misao nije mu nepoznata. Zna da je ona doprinijela
stvaranju idovske vjere i da stoga naa suradnja moe biti plodonosna.
- Vole li ga njegovi sunarodnjaci?
- Da, njegova popularnost raste iz dana u dan. Mojsije je roen zato da
bude voa, zna se nametnuti. Moramo priekati zavretak radova u Pi-
Ramzesu.
- Kada e radovi biti gotovi?
- Za svega nekoliko mjeseci. Ciglari rade punom parom zahvaljujui Moj
siju.
- Ta prokleta prijestolnica! Zahvaljujui njoj, za Ram-zesovo djelo e se
daleko uti!
- Gdje je sada faraon?
- U Nubiji.
- Opasan kraj...
- Uzalud se nadate, Ofire; kraljevski glasnici donose sve same 'izvrsne'
vijesti. Ramzes je napravio jo jedno udo otkrivi vodu u pustinji,
njegova vojska navodnila je veliku povrinu zemlje. Faraon e vratiti
ukradeno zlato u Egipat i predat e ga hramovima. Uspjean pohod, sve u
svemu.
- Mojsije je svjestan da se mora suoiti s Ramzesom.
- Sa svojim najboljim prijateljem...
- Vjera u jednoga Boga jaa je od prijateljstva, sukob je neizbjean. A
kada do njega doe, podrat emo Mojsija.
- To e biti va zadatak, Ofire. Razumjet ete da se ne mogu boriti u
prvim redovima.
- U redu, ali potrebna mi je vaa pomo.
- Recite.
- Treba mi kua s poslugom u Memphisu, a moramo pomoi i mojim
pristaama da se lake kreu.
- Dogovoreno, ako mi obeate da ete me redovito izvjetavati.
- To je najmanje to mogu uiniti za vas.
- Kada se vraate u Pi-Ramzes?
- Ve sutra. Vidjet u se s Mojsijem i uvjeriti ga da svakodnevno
napredujemo.
- Pobrinut u se da dobijete sve to vam je potrebno, a vi uvjerite Mojsija
da u ime svoje vjere ustane protiv Ramzesove tiranije.
Ciglar Abner je pjevuio. Za manje od mjesec dana prvi pripadnici
memfikog pjeatva uselit e se u vojarnu u Pi-Ramzesu. Zavrni radovi
dobro su napredovali, spavaonice su bile prostrane i dobro provjetrene.
Mojsije je nagradio Abnera za njegov trud postavivi ga na elo desetorice
iskusnih i marljivih ciglara. Sarijeva ucjena bila je samo runa uspomena;
Abner e se s obitelji nastaniti u novoj prijestolnici i vodit e ekipu za
odravanje javnih zgrada. Oekuje ga lijepa budunost.
Veeras e s prijateljima uivati u grgeu s Nila, a zatim e igrati igru
zvanu zmija. Nadao se da njegovi pijuni nee esto upadati u mnogobrojne
zamke postavljene po poljima. Abner je osjeao da mu se srea smijei,
bio je siguran da e mu poi za rukom da prvi prebaci pijune na suprotnu
stranu table. U Pi-Ramzesu bilo je kao u konici; divovsko gradilite sve
je vie sliilo na grad ije e srce uskoro zakucati. Ve su svi govorili o
proglaenju, o tom sveanom trenutku kada e faraon udahnuti ivot novoj
prijestolnici. Blagonaklona sudbina je htjela da Abner slui jednom
velikom kralju i da upozna Moj ija.
- Kako si mi, Abnere?
Sari je nosio libijsku tuniku na iroke uto-crne pruge, stegnutu u struku
remenom od zelene koe. Lice mu je bilo ispijeno.
- to hoe?
- Pitati te za zdravlje.
- Idi svojim putem.
- Gle ti njega, kako je postao bezobrazan!
- Zar ti nije poznato da sam unaprijeen? Vie mi nisi ef!
- Abneri se epuri kao pijetao! Dobro, daj... Smiri se.
- uri mi se.
- Ima li neeg vanijeg od susreta sa starim prijateljem? Abner je uzalud
pokuavao prikriti strah. Sarija je to
zabavljalo.
- Mali Abner je razuman ovjek, zar ne? On eli pro-vesti svoj lijepi, mali
ivot u Pi-Ramzesu, ali zna da lijepe, male stvari imaju svoju cijenu. A
cijenu odreujem ja.
- Gubi se!
- Ti si insekt, idove, a insekti se ne bune kada ih gazimo. Zahtijevam
polovicu od tvoje plae i premija. A kada grad bude zavren, dobrovoljno
e se prijaviti da mi bude sluga. Umirem od elje da imam slugu idova!
I da zna, kod mene ti nee biti dosadno. Ba si sretnik, mali moj Abnere;
da te nisam primijetio, cijelog bi ivota bio bijedni crvi.
RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60BINA
- Odbijam, ne...
- Pokoravaj mi se i ne priaj gluposti.
Sari se udaljio. Abner je pao na koljena, sav slomljen. Sari je ovog puta
prevrio svaku mjeru. Sve e ispriati Mojsiju.

54
Prelijepa Nefertari, jutarnja zvijezda koja najavljuje sretnu godinu,
Nefertari iji prsti miluju poput cvjetova lotosa. Blistava Nefertari mirisne,
raspletene kose, te zamke u koju je tako dobro zaplesti se.
Voljeti tu enu znai ponovno se roditi.
Nakon to joj je njeno izmasirao stopala, Ramzes prekrije njene noge
poljupcima, dok je rukama istraivao meko tijelo pozlaeno suncem. Ona
je vrt u kojem raste egzotino cvijee, jezero sa svjeom vodom, daleka
zemlja u kojoj drvee mirie na tamjan. Kada se spoje, njihova je elja
snana poput vala nadolazeeg Nila i njena kao zvuk oboe u smiraju
zalazeeg sunca.
Ramzes i Nefertari predali su se jedno drugome pod zelenom kronjom
sikomore. im se vratio s puta, faraon je otiao svojoj eni, odloivi
susret s najbliim suradnicima. Najljepe drvo u vrtu tebanskog dvora,
sikomora tirkiznih listova i plodova crvenih poput jaspisa, skrivala je u
svom hladu zaljubljeni kraljevski par.
- Mislila sam da se nikada nee vratiti.
- Kako je naa ki?
- Kha i mala Meritamon su divni. Tvoj sin smatra da mu je sestra
prelijepa, premda previe glasna. Zamisli, pokuao ju je nauiti itati!
Njegov uitelj jedva ga je uvjerio da prieka jo malo!
Ramzes je zagrlio suprugu.
- Nije u pravu... Ne treba gasiti vatru koja gori u biu.
Nefertari nije imala vremena odgovoriti mu jer joj je kralj prekrio usne
poljupcima. Grane sikomore, te pristojne suuesnice, savile su se pod
naletom sjeverca.
Desetog dana etvrtog mjeseca razdoblja poplava, tree godine
Ramzesove vladavine, Baken je, sa tapom u ruci, poveo kraljevski par u
upravo zavreni hram u Luksoru. Pratila ih je ogromna procesija koja je
krenula iz Karnaka alejom sa sfingama koja je povezivala dva hrama.
Novi izgled Luksora prisutnima je oduzeo dah.
Dva obeliska, kraljevski kipovi i pilon, istovremeno i moan i profinjen,
inili su savreni sklad. Pred njima se uzdizala graevina koja je
podsjeala na remek-djela iz doba piramida.
Dva obeliska odbijat e negativnu energiju i u hram provoditi nebeske sile
koje e jaati ka. U njihovom podnoju nalazili su se pavijani, inkarnacija
uma boga Tota. Ogromni majmuni su, glasajui se svakog jutra, slavili
roenje svjetlosti. Svaki komadi, svaki dio velianstvenog zdanja, od
hijeroglifa do orijakih kipova, sudjelovao je u slavljenju svakodnevnog
uskrsnua sunca koje je sjedilo na svom prijestolju izmeu dvije kule
velebnog pilona, tono iznad sredinjih vrata.
Ramzes i Nefertari su preli prag i uli u veliko dvorite pod vedrim
nebom, uokolo kojeg su stajali teki stupovima koji su predstavljali snagu
ka. Kipovi s likom kralja, postavljeni izmeu stupova, simbolizirali su
faraonovu neiscrpnu snagu. Privijena uz nogu diva, krhka, ali vrsta
kraljica Nefertari.
RAMZES: HRAM ZA M1LIJUHE 60DIHA
Nebu, veliki karnaki sveenik, prilazio je kraljevskom paru sporim
koracima, oslanjajui se na pozlaeni tap. Starac im se pokloni.
- Vae velianstvo, evo kaovog hrama. Ovdje e se u svakom trenutku
stvarati energija koja vam je potrebna da biste vladali Egiptom.

Svi stanovnici Tebe i tebanskog kraja, od najsiromanijeg do najbogatijeg,
prisustvovali su prazniku posveenja Luksora. Sljedeih deset dana, plesat
e se i pjevati na ulicama, a gostionice i krme pod vedrim nebom u
kojima e se sluiti besplatno pivo bit e prepune.
Banket na kojem su kralj i kraljica bili domaini uao je u sve anale.
Ramzes je objavio da je gradnja hrama zavrena i da se izgled graevine
nikada ne smije mijenjati. Trebalo je jo izabrati simboline prikaze
kraljeve vladavine koji e krasiti proelje pilona i zidove velikog dvorita.
Mudra kraljeva odluka da ne brza s izborom motiva, ve da se prije odluke
posavjetuje s obrednim sveenicima iz Kue ivota, naila je na sveope
odobravanje.
Ramzes je bio oduevljen Bakenom, etvrtim Amonovim prorokom;
sveenik nijednog trenutka nije spomenuo svoje zasluge, ve je hvalio
arhitekte koji su izgradili Luksor u skladu sa zakonima harmonije. Na
kraju sveanosti, kralj je predao velikom Amonovom sveeniku zlato iz
Nubije, uvjerivi ga da e iskopavanje i prijevoz dragocjenog metala od
sada biti paljivo nadgledani.
Prije negoli su krenuli na sjever, kralj i kraljica su posjetili Rameseum.
Baken je i ovo gradilite savjesno vodio. Geodeti, zidari i klesari ve su
poeli s radom i vjeni hram je polako nicao iz pustinje.
- Pouri, Bakene. Pobrini se da temelji budu postavljeni to prije.
- Ekipa koja je radila u Luksoru od sutra prelazi na ovo gradilite, tako da
u imati na raspolaganju dovoljan broj strunih i iskusnih radnika.
Ramzes je zakljuio da se Baken u potpunosti drao njegovog plana. Ve
je zamiljao kapele, veliku salu sa stupovima, stolove za prinos darova,
laboratorij, knjinicu... U kamenim ilama ove graevine tei e vjenost.
Ramzes i Nefertari su proetali gradilitem i kralj podijeli s voljenom
enom svoju viziju.
- Rameseum e biti remek-djelo tvoje vladavine.
- Moda.
- Zato sumnja?
- Zato to elim izgraditi svetita diljem zemlje, nji-hovom snagom elim
zatititi Egipat; elim da ova zemlja slii na nebo.
- Ali, koje bi svetite moglo nadmaiti tvoj vjeni hram?
- U Nubiji sam sreo slona koji mi je otkrio jedno arobno mjesto.
- Da li to mjesto ima ime?
- Da, zove se Abu Simbel. Njegova zatitnica je boginja Hator, mornari se
esto u njemu zaustavljaju prilikom svojih putovanja. Nalazi se na
najljepem dijelu Nila, rijeka se vjenava s jednom velianstvenom
stijenom, a strme kamene obale kao da ekaju da na njima nikne hram.
- Namjerava graditi u tako udaljenom mjestu... Svakodnevno bi se
susretao s nepremostivim preprekama.
- Naizgled nepremostivim.
- Nijedan faraon nije se odvaio graditi tako daleko od kue...
- U pravu si, ali to ne znai da neu uspjeti. Ne mogu prestati razmiljati o
Abu Simbelu. Taj slon je boanski glasnik; hijeroglifski naziv za slona je
abu; ivotinja i grad nose isto ime, a ono znai 'poetak'. Novi poetak za
Egipat mora se nalaziti u njegovoj najudaljenijoj toki, u srcu Nubije, u
Abu Simbelu. Nema boljeg naina da se zapeati mir s nubijskim narodom.
- To je nepromiljeno.
- Sigurno da jest! Ali, ka prebiva u meni. Vatra koja me proima pretvara
se u vjeni kamen. Luksor, Pi-Ramzes, Abu Simbel... Oni su moja elja i
moja misao. Kada bih se zadovoljio time da obavljam tekue dunosti,
iznevjerio bih ime koje nosim.
- Kada stavim glavu na tvoje rame, tako sam sretna i zatiena... Ali, i ti
se moe osloniti na mene, kao stup na svoje postolje.
- Odobrava li moju zamisao?
- Priekaj da ideja sazre u tebi, da tvoja vizija postane snana i blistava.
Zatim poni raditi na njenom ostvarenju.
Iza zidina vjenog hrama, Ramzes i Nefertari su bili proeti nekom
neobinom silom koja ih je inila neranjivim.
Radovi na radionicama, vojarnama i skladitima bili su zavreni. Izgraeni
su glavni putevi koji su povezivali stambene etvrti i velike hramove u
kojima su se, iako su radovi jo bili u tijeku, ve vrili neki obredi.
Dok su ciglari privodili posao kraju, u grad su pristizali slikari, vrtlari i
specijalizirani dekorateri koji e Pi-Ramzesu dati bajkovit izgled. Svi su se
zabrinuto pitali hoe li se grad dopasti Ramzesu.
Mojsije se popeo na krov dvora i stao promatrati Pi-Ramzes. On je, kao i
faraon, napravio udo. Marljivost radnika i besprijekorna organizacija
posla nisu bili dovoljni; ovakav je poduhvat zahtijevao entuzijazam, tu
nadljudsku osobinu koja proizlazi iz ljubavi Boga prema stvaranju. Koliko
je samo Mojsije elio da ovaj grad bude posveen istinskom Bogu, a ne
Amonu, Setu i njima slinima! Toliko protraenog talenta u slavu nijemih
idola...
Sljedei grad e podii u slavu svog Boga, u svojoj svetoj zemlji. Ramzes
mu je bio pravi prijatelj i razumjet e njegove ideale.
Mojsije udari akom ogradu balkona.
Zato sam sebe zavarava? Egipatski kralj nee tolerirati odvajanje
nacionalne manjine, niti e prepustiti prijestolje Ehnatonovoj nasljednici.
Ispred jednih od sporednih vrata dvora stajao je Ofir.
- Moemo li razgovarati? - upita ga mag.
- Popni se.
Ofir se znao pretvarati. Svi su mislili da je mag iskusni arhitekt kojeg
nadzornik gradilita u Pi-Ramzesu povremeno poziva da bi se s njim
posavjetovao.
- Odustajem. - ree mu odmah Mojsije. - Ni ne pokuavaj me uvjeravati u
suprotno.
Mag je sauvao hladnokrvnost.
- Dogodilo se neto nepredvieno?
- Dobro sam o svemu razmislio, naa zamisao je glupa.
- A ja sam doao s dobrim vijestima. Broj naih pristaa se u zadnje
vrijeme drastino poveao. Brojne ugledne linosti smatraju da se Lita
mora popeti na egipatsko prijestolje, budui da ima boji blagoslov. U tom
sluaju, idovi bi bili osloboeni jarma.
- Namjeravate svrgnuti Ramzesa... Ti se sigurno ali!
- Nita nas nee natjerati da odustanemo.
- Mislite li da e vai govori zadiviti kralja?
- Tko je rekao da emo s njim razgovarati?
Mojsije je zaprepateno zurio u Ofira, kao da ga prvi put vidi.
- Ne razumijem...
- Ne lai, Mojsije. Boji se jer zna da smo istomiljenici. Ehnaton je
svrgnut i prognan zato to nije elio koristiti silu protiv svojih neprijatelja.
Bez sile nema pobjede. Je li itko toliko naivan da pomisli kako bi Ramzes
nekome ustupio makar i mrvicu svoje moi? Kad ga mi udarimo iznutra,
vi idovi ete se pobuniti.
- Bilo bi mrtvih, na stotine, moda i na tisue... Zar si spreman na
krvoprolie?
- Ako dobro pripremi svoj narod, iz borbe ete izai kao pobjednici. Zar
vas ne titi Bog?
- Vie ni rijei. Gubi se, Ofire.
- Uskoro emo se vidjeti, bilo ovdje, bilo u Memphisu.
- Ne raunaj s tim.
- Ne postoji drugi nain, ti to dobro zna. Ne opiri se svojoj elji, Moj sije,
ne pokuavaj uguiti glas koji govori iz tebe. Zajedno emo se boriti i Bog
e pobijediti.
Iviaja, sirijski trgovac, gladio je svoju kratku picastu obradu. Bio je
zadovoljan poslovima, njegovo se bogatstvo uveavalo iz godine u godinu.
Kvalitetno konzervirano meso i azijske vaze oduevljavali su sve brojniju
bogatu klijentelu, kako u Memphisu tako i u Tebi. A uskoro e stei jo
jedno trite, novu prijestolnicu Pi-Ramzes! Raja je ve dobio dozvolu za
otvaranje velikog lokala u srcu trgovake etvrti, pa je poeo obuavati
prodavae koji e se vjeto cjenkati s naivnim kupcima.
Predvidjevi da e mu posao cvjetati, naruio je stotinjak skupocjenih vaza
neobinih oblika iz sirijskih radionica. Raja je osobno vie cijenio
egipatske obrtnike, ali je morao udovoljiti ukusu ovdanjih snobova jer je
zahvaljujui
njima bio sve bogatiji.
Premda su mu Hetiti zapovjedili da podri Henara u borbi protiv Ramzesa,
Raja je, poslije neuspjelog pokuaja atentata na kralja, odluio vie se ne
uputati u sline pothvate. Faraonovo osiguranje bilo je prejako, jo jedan
neuspjeh i Ramzesovi ljudi e doi na pravi trag.
Tijekom tri godine vladavine Ramzesov ugled je porastao do te mjere da
su mnogi smatrali da je, zahvaljujui mladenakom poletu, nadiao i
sa/nog Setija. Kralj je bio poput bujice koja rui sve prepreke. Premda su
neki njegove graevinske poduhvate drali previe smjelima, nitko mu se
nije usudio suprotstaviti. Svi su bili zaprepateni snagom mladog vladara
koji je zbrisao sve protivnike.
Meu skupim vazama nalazile su se i dvije od alabastra.
Raja je zatvorio vrata skladita i naulio ui. Kada se uvjerio da
je sam, zavukao je ruku u vazu, diskretno oznaenu crvenim znakom, i
izvukao ploicu od borovine sa zabiljeenim karakteristikama predmeta,
dimenzijama i mjestom podrijetla.
Raja je znao tajni kod napamet, pa je bez potekoa deifrirao poruku koju
mu je poslao njegov uvoznik iz june Sirije, takoer pijun.
Trgovac je razrogaio oi, unitio ploicu i istrao na ulicu.
- Prelijepa je. - ree Henar zadivljeno gledajui plavu vazu s grliem u
obliku labuda. Koliko kota?
- Bojim se da je vrlo skupa, gospodaru. Ali, ovo je uistinu izuzetan,
jedinstven primjerak.
- Porazgovarajmo malo o cijeni.
Stiui vazu na grudi, Raja je krenuo za Ramzesovim starijim bratom.
Ovaj ga odvede na zastakljenu terasu gdje su1 mogli nesmetano
razgovarati, bez straha da e ih netko uti.
- Ako sam te dobro razumio, Rajo, izgovorio si lozinku za hitne sluajeve.
- Jesam.
- to se dogodilo?
- Hetiti su odluili krenuti u napad.
Henar se uplaio kada je uo novost kojoj se toliko dugo nadao. Da je na
Ramzesovom mjestu, odmah bi stavio vojsku u stanje pripravnosti i
osigurao bi granice. Ali, najgori neprijatelj Egipta nudio mu je jedinstvenu
priliku da se domogne prijestolja.
- Budi malo jasniji.
- ini mi se da vas je vijest potresla.
- Kako me ne bi potresla?
- Imate pravo, gospodaru. I ja sam jo u oku. Novo-nastala situacija
promijenit e mnogo toga...
- Nisi ni svjestan koliko si u pravu, Rajo. U igri je sudbina cijelog sveta.
A ti i ja smo glavni akteri drame koja e se uskoro odigrati.
- Ja sam samo beznaajan obavjetajac.
- Preko tebe u kontaktirati sa svojim vanjskim savez-nicima. Na plan
nema izgleda za uspjeh ukoliko me ne bude obavjetavao tono i brzo.
- Ali, ja da imam tako vanu ulogu...
- eli li ostati u Egiptu poslije nae pobjede?
- Da, navikao sam se na ovu zemlju.
- Postat e bogat, Rajo, nezamislivo bogat. Neu biti nezahvalan prema
ljudima koji e mi pomoi da doem na vlast.
Trgovac mu se poklonio. "- Va sam vjerni sluga.
- Ima li preciznije informacije?
- Jo nemam.
Henar se naslonio na ogradu terase te upro pogled u smjeru sjevera.
- Ovo je veliki dan, Rajo. Ostat e nam u sjeanju kao dan Ramzesova
pada.
Aina ljubavnica, Egipanka, bila je pravo malo udo. Vesela, matovita,
nezasitna, s tijelom kao stvorenim za uivanje. Prijanje Aine ljubavnice,
dvije Libijke i tri Sirijke, bile su iznimno lijepe ali dosadne. Mladi
diplomat od ena je zahtijevao da budu matovite, jer samo mata
oslobaa osjetila i pretvarala tijelo u milozvunu harfu. Tek to se
usredotoio na slatke none prstie svoje drage, sobar mu pokuca na vrata,
premda mu je Aa izrijekom zapovjedio da ga ne uznemiruje.
Iivcirani Aa nije se potrudio odjenuti prije negoli e otvoriti vrata.
- Oprostite to smetam... Hitna poruka iz Ministarstva.
Aa baci pogled na drvenu tablicu, na kojoj su pisale samo dvije rijei:
'Doite odmah'

Ulice Memphisa u dva sata ujutro bile su puste. Ain konj je u tren oka
stigao do Ministarstva vanjskih poslova. Diplomat nije imao vremena
prinijeti darove Totu. Preskakao je po etiri stepenice kako bi to prije
stigao u kancelariju svog tajnika.
- Mislio sam da ete htjeti da vas pozovem.
- to se dogodilo?

- Nai agenti u sjevernoj Siriji poslali su nam hitnu obavijest.
- Pobrinut u se da budu propisno kanjeni ako se opet radi o nekakvoj
gluposti.
Ai se uinilo da je dno lista prazno. Kada je stavio papirus iznad plamena
uljane svjetiljke, pojavila su se slova. Prepoznao je neobian rukopis.
Samo je egipatski pijun iz sjeverne Sirije znao tako iskriviti hijeroglife da
budu gotovo neitljivi.
Aa je dvaput proitao poruku.
- Vana poruka? - upita ga tajnik.
- Ostavite me samog.
Aa je jo jednom provjerio tekst. Ako se ne vara, dogodilo se ono najgore.
li
- Nije jo ni svanulo. - promrmljao je Henar zijevajui.
- Proitajte ovo. - ree Aa, pruajui mu poruku. Kada ju je proitao,
stariji Ramzesov brat se u trenutku
razbudio.
- Hetiti su preuzeli vlast nad veinom sela u srednjoj Siriji i napustili su
tampon zonu ...
- Tako pie.
- Reklo bi se da nema ni mrtvih ni ranjenih. Moda se radi o obinoj
provokaciji.
- Ne bi bilo prvi puta; ali Hetiti nikada nisu uli tako duboko na jug.
- to iz toga zakljuujete?
- Mislim da pripremaju veliki napad na junu Siriju.
- Je li to pretpostavka ili tvrdnja?
- Pretpostavka.
- Kako moemo biti sigurni?
- Mislim da e nam poruke redovito pristizati, obzirom na situaciju.
- Bilo kako bilo, moramo utjeti o tome to je due mogue.
- To bi bilo vrlo opasno.
- Znam, Ao, ali to je odlina strategija. Cilj nam je prevariti Ramzesa,
namamiti ga u zamku, natjerati ga da pogrijei, ali Hetiti izgleda ure.
Moramo, dakle, odloiti pripreme egipatske vojske to je due mogue.
- Nisam siguran. - usprotivi mu se Aa.
- Zato?
- S jedne strane, dobit emo svega nekoliko dana, to ni izdaleka nije
dovoljno da bismo sprijeili kontranapad; s druge strane, moj tajnik zna da
sam primio vanu poruku. Ako je ne predamo kralju, bit emo vrlo
sumnjivi.
- Znai, nemamo nikakve koristi od toga to smo prvi saznali za namjere
Hetita!
- Grijeite, Henare. Ramzes ima povjerenja u mene, im me je postavio na
mjesto upravnika tajnih poslanstava. Drugim rijeima, vjerovat e sve to
mu budem rekao.
Henar se osmjehnuo.
- Igrate se vatrom; zar se ne govori da je Ramzes spo-soban itati misli?
- Nitko ne moe proitati misli jednog diplomata. Vi ete se to je prije
mogue sastati s Ramzesom. Kada mu is-priate ono to vam budem rekao,
bit e uvjeren da ste mu odani.
Henar se zavalio u naslonja.
- Vaa me pamet ponekad doista plai.
- Dobro poznajem Ramzesa. Pazite to govorite, vrlo je lukav.
- Dogovoreno, postupit emo po vaem planu.
- Ostaje nam glavni problem; moramo otkriti stvarne namjere Hetita.
Henar ih je ve znao, ali je procijenio da je bolje tajnu zadrati za sebe.
Moda e, ovisno o tome kako e se situacija razvijati, morati rtvovati
mladog diplomata svojim hetitskim prijateljima.

Mojsije je trao na sve strane; ulazio je u javne .zgrade, pregledavao
zidove i prozore, prolazio na kolima kroz gradske etvrti, pourivao
slikare da zavre s poslom. Za svega nekoliko dana kraljevski par e doi
u Pi-Ramzes na proslavu povodom podizanja grada i proglaenja nove
prijestolnice.
Mojsije je pronaao tisuu i jedan propust, ali to je mogao napraviti u
tako kratkom vremenu? Ciglari su pristali pomoi drugim majstorima koji
su bili pretrpani poslom. U ovim odluujuim trenucima idov je bio
popularniji nego ikad. Njegova snana volja hrabrila je radnike, tim vie
to je san postajao stvarnost.
Premda iscrpljen, Mojsije je do kasno u no sjedio sa svojom braom
Zidovima i sluao njihove strahove i nade. Postao je istinski voa naroda
koji je tragao za svojim identitetom. Smione ideje plaile su veinu
njegovih sugovornika, ali njegova linost ih je oduevljavala. Mojsije je
otvarao idovima jedan novi put.
Svake noi sanjao je Ofira. Taj zagrieni vjernik bio je u pravu. Kada se
interesi sukobe, rijei vie nisu dovoljne; potrebno je prijei na djela koja
esto sa sobom nose nasilje.
Mojsije je izvrio zadatak koji mu je povjerio Ramzes, pa vie nije imao
nikakvih obveza prema egipatskom kralju. No, to nije znailo da ima
pravo izdati prijatelja, morao ga je upozoriti da je u opasnosti. Bit e
slobodan tek kada mu savjest bude potpuno ista.
Faraonov glasnik donio je vijest da kraljevski par za dva dana stie u Pi-
Ramzes. Svi stanovnici okolnih gradova i sela sjatili su se na pristanite
budue prijestolnice kako ne bi propustili ni najmanji dio ovog vanog
dogaaja. Prezaposleni uvari reda nisu ih uspjeli rastjerati, u gradu je
vrvjelo kao u konici.
Mojsije se nadao da e zadnje mirne sate provesti u etnji izvan grada. Ali,
u trenutku kada je izlazio iz Pi-Ramzesa ugledao je arhitekta kako mu tri
ususret.
- Orijaki kip... Ogroman kip e se sruiti!
- Stup na Amonovom hramu?
- Ne moemo ga zadrati
- Izriito sam zapovjedio da ga nitko ne dira!
- Znam, ali mislili smo da...
Mojsijeve koije su prole gradom poput vihora.
Ispred Amonovog hrama odvijala se prava drama. Kip
teak dvije stotine tona, koji je predstavljao kralja na prijestolju,
bio je nagnut ka graevini. Ili e se sruiti na hram i napraviti ogromnu
tetu, ili e pasti na tlo i razbiti se u sitne komadie. Lijep e prizor
doekati sutra Ramzesa!
Pedesetak uspanienih ljudi uzalud je vuklo konopce koji su povezivali
stup i velike drvene sanjke. Zatitne koe, postavljene na mjestima gdje su
se kamen i konopci dodirivali, ve su bile poderane.
- to se dogaa?
- Kip je klizio u dobrom smjeru, ali je neki ovjek pao u njegovo
podnoje. Radnici su poduprli stup drvenim ko-nicama da se ne bi sruio
na nesretnika. Stup je skrenuo s blatnjave staze po kojoj je klizio. Zaprega
se zaglavila i pitanje je trenutka kada e se stup sruiti...
- Pri postavljanju stupa trebalo je sudjelovati najmanje stotinu pedeset
ljudi!
- Veina radnika zauzeta je drugim poslovima...
- Donesite mi upove s mlijekom.
- Koliko?
- Na tisue! I odmah dovedite pojaanje. Radnicima se vratila
hladnokrvnost, jer ih je ohrabrila
Mojsijeva prisutnost. Mladi se idov uzverao uz desni bok orijaa, popeo
se na poprenu gredu od granita i stao polijevati mlijeko ispred
zaglavljene zaprege. Ljudi su napravili lanac i dodavali Mojsiju upove s
masnom tekuinom. idov je pokuavao stvoriti novu sklisku stazu za
zapregu koja je vukla ogromni kip. Ljudi koji su u meuvremenu stigli
privezali su konopce za zapregu. Stotinjak radnika vuklo je s tri strane,
pokuavajui je usporiti. Malo-pomalo zaprega se vratila na pravi put.
- Donesite nosa konica! - povikao je Mojsije. Tridesetak radnika, koji su
dotad zapanjeno promatrali
prizor, postavili su nazubljeni nosa pored postolja na koje je trebalo
postaviti Ramzesov stup.
Orija je polako klizio po stazi natopljenoj mlijekom i zaustavio se na
postolju.
Mojsije skoi na zemlju obliven znojem. Po izrazu njegovog lica bilo je
jasno da e odgovorni biti otro kanjeni.
- Dovedite mi krivca, ovjeka koji je pao sa statue.
- Evo ga.
Dvojica radnika gurnue Abnera koji padne na koljena pred Mojsijem.
- Oprostite mi. - zajecao je. - Bilo mi je loe i...
- Zar ti nisi ciglar?
- Jesam... Zovem se Abner.
- Pa, to si radio na ovom gradilitu?
- Skrivao sam se.
- Jesi li poludio?
- Morate mi vjerovati!
Abner je bio idov. Mojsije ga nije mogao kazniti prije nego to uje to
e mu ovaj rei u svoju obranu. Shvatio je da smeteni ciglar eli s njim
razgovarati nasamo.
- Poi sa mnom, Abnere.
Egipatski arhitekt se usprotivio.
- Ovaj ovjek je napravio ozbiljnu greku. Ako ga ne kaznite, uvrijedit
ete druge radnike.
- elim ga prvo ispitati, a zatim u donijeti odluku. Arhitekt se poklonio
svom nadreenom. Da krivac
nije idov, Mojsije bi sigurno drukije postupio. Ve nekoliko tjedana
nadzornik gradilita bio je pristran prema idovima.
Mojsije je pomogao Abneru da se popne na njegovu koiju, te ga privezao
sigurnosnim pojasom.
- Za danas je dosta padova, zar ne?
- Oprostite mi, molim vas!
- Prestani kukati i objasni mi to se dogodilo. Koija se
zaustavi ispred malog dvorita u zavjetrini,
u blizini Mojsijeve kue. Dvojica mukaraca siu. Mojsije je skinuo
pregau i periku te pokazao Abneru veliki up.
- Popni se na zidi - naloio je ciglaru - i polako mi lijevaj vodu na
ramena.
Dok se Mojsije trljao ljekovitim travama, njegov sunarodnjak ga je
polijevao.
- Zavezao ti se jezik, Abnere?
- Bojim se.
- Zato?
- Netko me ucjenjuje. -Tko?
- Ne... ne mogu vam to rei.
- Ako mi ne odgovori, predat u te vlastima.
- Nemojte, preklinjem vas! Izgubit u posao!
- To i zasluuje.
- Niste u pravu, vjerujte mi!
- Onda, govori.
- Pokraden sam i ucijenjen...
- Tko je krivac?
- Jedan Egipanin. - ree Abner tihim glasom.
- Kako se zove?
- Ne smijem vam rei. Ima jake veze. - Neu te dvaput pitati.
- Osvetit e mi se!
- Zar nema povjerenja u mene?
- Namjeravao sam vam se obratiti, ali toliko ga se bojim!
- Prestani se tresti i reci mi njegovo ime. Obeavam ti da te vie nee
zlostavljati.
Uznemireni Abner je ispustio up koji se razbio o tlo.
- Sari, zove se Sari.
Kraljevska flota bila je blizu kanala koji je vodio do Pi-Ramzesa. Veina
dvorjana pratila je Ramzesa i Nefertari. Jedva su ekali da vide novu
prijestolnicu u kojoj e ivjeti svatko tko je elio biti u faraonovoj milosti.
Ljudi su kritizirali kraljevu odluku. Kako se tako brzo podignut grad moe
mjeriti s Memphisom? Ramzes je teko pogrijeio i, prije ili kasnije, morat
e zaboraviti na Pi-Ramzes.
Faraon je s pramca promatrao Nil i Deltu dok je brod skretao u kanal koji
je vodio do luke budue prijestolnice. Priao mu je Henar.
- Znam da nije pravi trenutak, ali moram govoriti s tobom. Vano je.
- Toliko da ne moe priekati?
- Bojim se da jest. ao mi je da u ti pokvariti ba dananji dan. U
posljednje vrijeme sam se svim silama trudio doi do tebe, ali uzalud.
- Sluam te, Henare.
- Bilo bi mi drago da ti kao ministar vanjskih poslova donosim samo
lijepe vijesti.
- Dakle, ovo to mi eli rei nije lijepo?
- Sudei prema izvjetajima koji mi redovito pristiu, situacija s Hetitima
je svakim danom sve ozbiljnija.
- Prijei na stvar.
- Izgleda da su Hetiti napustili tampon-zonu koju je odredio na otac i
zauzeli srednju Siriju.
- Jesi li siguran da su izvjetaji toni?
- Prerano je da bih bio siguran, ali elio sam te obavijestiti, za svaki sluaj.
Hetiti se u zadnje vrijeme vole epuriti, nadam se da je i ovo samo obina
provokacija. Ali, ipak mislim da ne bi bilo loe poduzeti zatitne mjere.
- Razmislit u o tome.
- Sumnjiav si.
- Sam si rekao da nisi siguran da su okupirali srednju Siriju. Obavijesti
me im neto sazna.
- Velianstvo moe raunati na svog ministra.
Struja je bila jaka, vjetar je puhao u povoljnom smjeru. Ramzes je
razmiljao. Da li je mogue da se njegov brat toliko promijenio? Moda,
ali Henar je bio u stanju izmisliti hetitsku invaziju samo da bi sebi dao na
vanosti.
Srednja Sirija... Neutralna zona koju ne nadziru ni
Egipani ni Hetiti. Otkako se Seti odrekao Kadea, tamo je bilo
relativno mirno.
Moda je izgradnja strateki vanog Pi-Ramzesa probudila ratnike strasti
u Hetitima, moda ih je brinulo to to faraon poklanja toliko pozornosti
Aziji i njihovom carstvu. Samo mu je jedan ovjek mogao otkriti istinu:
njegov prijatelj Asa, koji je vodio slubu tajnih poslanstava. Slubeni
izvjetaji koje je dobivao Henar bili su samo jedna strana medalje; prave
namjere neprijatelja mogao je saznati samo od Ae. Mladi mornar koji se
uzverao na vrh jarbola nije mogao prikriti radost.
- Evo luke, grada... Stiemo u Pi-Ramzes!

57
Sin svjetlosti na pozlaenim je koijama prolazio glavnom ulicom Pi-
Ramzesa koja je vodila do Amonovog hrama. Bilo je podne i kralj je
izgledao kao sunce pod ijim se zrakama raao grad. Uz dva okiena
konja hodao je lav; njegovu glavu krasila je velianstvena griva.
Narod je nijemo promatrao ovaj prizor, zauen snagom i natprirodnom
moi ovjeka koji je za straara imao ogromnu zvijer. Zatim se nekome
oteo uzvik 'ivio Ramzes!', koji je za sobom povukao jo deset, stotinu,
tisuu glasova... Kralj je stajao na koiji, miran i dostojanstven, dok su ga
njegovi podanici oduevljeno pozdravljali.
Plemii, obrtnici i seljaci odjenuli su sveanu odjeu; mukarcima se kosa
sjajila od ulja, a glave ena krasile su najljepe perike; djeca su pred
kraljevske koije bacala latice cvijea.
Pripreme za veliko slavlje bile su u tijeku; nadstojnik novog dvora naruio
je tisuu pogaa od finog brana, dvije tisue emlji, deset tisua kolaa,
suhog mesa, mlijeka, bombone od rogaa, groe, smokve i narove. Na
jelovniku su se nali i guje peenje, riba, krastavci i poriluk, kao i stotine
upova s vinom i pivom napravljenim prethodne veeri.Na dan roenja
nove prijestolnice kralj je pozvao narod za svoju trpezu.
Djevojice, sve do posljednje, bile su odjevene u nove, arene haljine,
konji su bili ukraeni trakama i bakrenim rozetama, a magarci su oko vrata
nosili vijence od cvijea.. Psi, make i majmuni dobili su dvostruku
porciju hrane; kada gozba pone, svi stariji ljudi, bez obzira na podrijetlo i
stale, bit e prvi poslueni, nakon to se budu smjestili u udobne
stolice u hladu sikomora i perseja.
Narod je pripremio pismene molbe, netko za posao, netko za kuu, netko
za zemlju. Ameni ih je skupljao i dobronamjerno prouavao. Tog
radosnog dana svi su morali biti velikoduni.
idovi su bili presretni. Njihov nadljudski napor se isplatio, bili su
ponosni da su svojim rukama izgradili prijestolnicu egipatskog kraljevstva.
Njihov podvig e prepriavati mnoga pokoljenja.
Prisutni su zadrali dah kada su se kraljevske koije zaustavile pred
ogromnim kipom koji je predstavljao Ramzesa,
pred istim onim stupom koji dan ranije zamalo nije izazvao
katastrofu.
Ramzes je digao pogled ka kamenom divu. U njegovom
podnoju nalazila se kobra, koja je otrovom osljepljivala kraljeve
neprijatelje; na glavi 'dvije sile', bijela i plava kruna, simboli Gornjeg i
Donjeg Egipta. Kameni Ramzes je sjedio na prijestolju, s rukama na
pregai, i promatrao svoj grad.
Ramzes je siao s koije. Bio je odjeven u iroku haljinu s dugim
rukavima pod kojom je blistala pozlaena pregaa s posrebrenim remenom;
oko vrata je nosio zlatan lanac, a na glavi dvije krune.
- Tebi koji predstavlja ka moje vladavine i mog grada, otvaram usta, oi i
ui. Od sada si ivo bie, i svatko tko bi se usudio napasti te, bit e
kanjen smru.
Sunce je bilo u zenitu, tono iznad faraonove glave. Kralj se tada okrenuo
narodu.
- Pi-Ramzes je roen, Pi-Ramzes je naa nova prijestolnica!
Tisue glasova podralo je kraljev usklik.

Ramzes i Nefertari su obilazili iroke aleje, ulice i ceste; posjetili su sve
etvrti Pi-Ramzesa. Oduevljena kraljica dala mu je nadimak'tirkizni grad',
koji je odmah i prihvaen. Mojsije je Ramzesu priredio doista prelijepo
iznenaenje: sva proelja, od onih na raskonim vilama do onih na
skromnim kuama, bila su prekrivena plavom glaziranom opekom.
Ramzes nije mogao vjerovati da su za tako kratko vrijeme radnici uspjeli
proizvesti ogromnu koliinu opeke. Zahvaljujui njima, prijestolnica e
biti prepoznatljiva i jedinstvena.
Mojsije, elegantan i dostojanstven, bio je ceremonijal-majstor. Postalo je
jasno da e kralj svog prijatelja iz mladosti postaviti na mjesto vezira i
proglasiti ga prvim ministrom zemlje. idov je postigao nevjerojatan
uspjeh. Kralj nije imao ni jednu jedinu primjedbu. Mojsije je ispunio, pa
ak i nadmaio, sva njegova oekivanja.
Henar je bjesnio. Ili mu je Ofir lagao, ili je precijenio svoju mo
uvjeravanja kada mu je rekao da e pridobiti idova na svoju stranu.
Poslije ovakvog uspjeha, Mojsije e postati bogat ovjek i revan dvorjanin.
Nije imalo nikakvog smisla zbog beznaajne vjerske razmirice sukobiti se
s Ramzesom; to se tie idova, oni e se toliko dobro uklopiti u egipatsko
drutvo da im nee pasti na pamet naputati zemlju. Henaru su ostali samo
Hetiti. Opasni poput zmija otrovnica, ali jedini pravi saveznici.
Prijem u velikoj sali sa stupovima, iji su zidovi ukraeni prizorima iz
prirode, oduevio je ljude s dvora. Bili su zadivljeni Nefertarinom
ljepotom i njenim dostojanstvenim dranjem. Prva dama zemlje, zatitnica
dvora, pronalazila je lijepu rije za svakoga.
Nazoni su oduevljeno razgledavali pod poploen raznobojnim
komadima glazirane opeke; mozaici su predstavljali bazene sa
svjeom vodom, cvjetne vrtove, patke u umi papirusa, rascvjetane lotose
u ribnjacima. Blijedozelene, svijetlo plave, bijele, zlatnoute i purpurno
ljubiaste nijanse mijeale su se u simfoniju boja, tvorile su sklad koji je
slavio stvaralako savrenstvo.
Sumnjiavcima i podrugljivcima zatvorena su usta. Premda jo nezavreni,
hramovi u Pi-Ramzesu nisu bili nita manje raskoni od onih u Memphisu
i Tebi. Ovdje se nitko nee osjeati kao stranac. Gotovo svi uglednici
kraljevstva odmah su poeljeli kupiti vilu u novoj prijestolnici.
- Evo ovjeka koji je izgradio Pi-Ramzes. - ree faraon sveanim glasom i
stavi ruku na Mojsijevo rame.
amor utihne.
- Protokol nalae da sjednem na prijestolje i priekam da mi se Mojsije
pokloni, prije negoli ga nagradim za odanost i trud, i darujem ga zlatnim
ogrlicama. Ali, Mojsije je moj prijatelj iz mladosti. Zajedno smo izborili
ovu bitku. Ideja se rodila u meni, a on ju je ostvario.
Ramzes je toplo zagrlio Mojsija, to je bila najvea ast koju je faraon
nekome mogao ukazati.
- Mojsije e jo nekoliko mjeseci ostati nadzornik kraljevskih gradilita
kako bi obuio svog nasljednika. Zatim e postati drugi ovjek kraljevstva.
Henarove strepnje bile su opravdane. Dva mona prijatelja bit e opasnija
od cijele vojske.
Ameni i Setau estitali su Mojsiju. Iznenadili su se kada su vidjeli da je
vrlo nervozan, ali su to pripisali uzbuenju.
- Ramzes nije u pravu. Pretjeruje u hvalospjevima.
- Bit e izvrstan vezir. - uvjeravao ga je Ameni.
- Ali e raditi pod palicom malog, dosadnog pisara. - umijeao se Setau.
- On e i dalje vladati iz sjene.
- Pazi to govori, Setau!
- Hrana je vie nego ukusna. Ako Lotos i ja nanjuimo da ovdje ima
lijepih zmija, moda emo se i preseliti u Pi-Ramzes. Kako to da nema
Ae?
Ne znam. - odgovori mu Ameni.
- Ovo je lo potez za njegovu karijeru, to je sigurno. To ne slii na
diplomata.
Trojica prijatelja stanu promatrati Ramzesa koji je priao majci i poljubio
je u elo. Premda je sjena alosti prekrila njeno lice za sva vremena,
Setijeva udovica nije skrivala ponos. Kada je objavila da e se preseliti u
novu prijestolnicu, Ramzesovoj srei nije bilo kraja.
Kavez je bio prazan, egzotine ptice koje e pjesmom i izgledom
razgaljivati due dvorjana jo nisu stigle. Mojsije, oslonjen na stup, nije se
usuivao prijatelju pogledati u oi. Nije smio o njemu razmiljati kao o
ovjeku, ve kao o neprijatelju, kao o egipatskom faraonu.
- Svi spavaju osim nas dvojice.
- Djeluje iscrpljeno, Mojsije. Hoe da ostavimo razgo-vor za sutra?
- Ne, ne mogu vie podnositi ovu komediju.
- Kakvu komediju?
- Ja sam idov i vjerujem u jednoga Boga. Ti si Egip-anin i oboava
idole.
- Opet te tvoje djetinjarije!
- Smetaju ti jer zna da govorim istinu.
- Obrazovan si u egipatskom duhu. Tvoj pravi, bezo-blini bog u stvari je
sila skrivena u svakom treptaju ivota.
- Moj Bog nema oblije ovce!
- Amon je tajna ivota, javlja nam se kroz nevidljivi vjetar koji pokree
jedra laa, kroz spiralne rogove ovna koji predstavljaju sklad stvaranja,
kroz kamen od kojeg su sazidani nai hramovi. On je sve to i nije nita od
toga. A tebi je dobro poznata ta mudrost, kao i meni.
- Kakva varka! Postoji samo jedan Bog.
CHRIST1AH JACQ
- Da li ga to sprjeava da ima razne oblike?
- Ne trebaju mu hramovi i kipovi!
- Umoran si, poi na poinak.
- Nitko, pa ak ni ti, ne moe promijeniti moja uvje-renja.
- Ako te tvoj bog ini tako netrpeljivim, uvaj ga se. Odvest e te u
fanatizam.
- Ti se uvaj, Ramzese! U zemlji se raa jedna nova snaga. Tek je u
zaetku, ali borit e se za istinu svim silama.
- Ne razumijem te.
- Sjea li se Ehnatona i njegove vjere u jednoga Boga? Ehnaton je
osvijetlio put. Sluaj njegov glas, sluaj moj glas. U suprotnom, tvoje e se
kraljevstvo sruiti.
Mojsiju je savjest bila ista. Nije izdao Ramzesa, .tovie, upozorio ga je
da mu prijeti opasnost. Bio je miran, mogao je poi ususret svojoj sudbini,
nije vie morao sputavati vatru koja mu je gorjela u srcu.
Pravi Bog, Jahve, prebivao je u planini. U planini koju e pronai, na
kakve god potekoe naiao tijekom putovanja. Premda svjesni da mogu
izgubiti sve, neki idovi su odluili poi s njim. Mojsije je zavravao s
pakiranjem stvari, kada se sjetio jednog neispunjenog obeanja. Moral mu
je nalagao da izvri svoju dunost prije nego to napusti Egipat.
Sari je ivio blizu Mojsija, u zapadnom dijelu grada. Njegova se kua
nalazila nasred prelijepog palminjaka. Sari je sjedio uz bazen i uivao u
svjeem pivu.
- Mojsije! Posjet poznatog graditelja priinjava mi osobito zadovoljstvo.
- Koje nikako nije obostrano. Sari ustane, vrlo ljut.
- To to si napredovao u slubi ne znai da me moe vrijeati. Zar
zaboravlja s kim razgovara?
- S obinom nitarijom.
Sari je podigao ruku kako bi ga oamario, ali ga idov uhvati za zglob.
Prisilio je Egipanina da klekne.
- Zlostavlja ovjeka po imenu Abner.
- Nikad uo.
- Lae, Sari. Pokrao si ga i ucjenjivao.
- On je obini idovski ciglar. Mojsije mu stee ruku. Sari jaukne.
- I ja sam obian idov, ali ti mogu slomiti ruku.
- Ne bi se usudio!
- Na kraju sam strpljenja. Ako se ovoga asa ne zakune da e ostaviti
Abnera na miru, izvest u te pred sud!
- Kunem.., kunem se da mu vie neu dosaivati!
- Kune se u faraona?
- Da, kunem se u faraona.
- Ako pogazi zakletvu, bit e proklet za sva vremena. Mojsije ga je
pustio.
- Donio si ispravnu odluku.
Mojsije je vrsto odluio to prije otii iz Egipta, pa nije podnio tubu
protiv Sarija, nadajui se da e ovaj ozbiljno shvatiti upozorenje.
Ali, idov nije bio miran. Iz oiju Egipanina sijevala je mrnja.
Mojsije se sakrio pod palmu. Nije morao dugo ekati. Sari je izaao iz
kue s toljagom u ruci i uputio se u smjeru ciglarske etvrti.
idov ga je pratio. Vidio ga je kako ulazi u Abnerovu kuu ija su vrata
bila otvorena. Poslije svega par trenutaka zauo je bolne jecaje.

Mojsije potra, ue u kuu i ugleda Sarija kako nemilo-srdno udara
Abnera toljagom; nesretnik je leao na zemljanom podu i pokuavao
zatititi lice rukama.
Mojsije otme Sariju toljagu, te ga snano udari po glavi. Egipanin padne,
sav obliven krvlju.
- Ustani, Sari, i gubi se.
Kad ovaj nije odgovarao, Abner dopuza do njega.
- Mojsije... Mislim... da je mrtav.
- Nemogue, nisam ga ba tako jako udario!
- Ne die.
Mojsije je priao Sariju i uvjerio se da je Abner u pravu. Ubio je ovjeka.
U uliici je vladala tiina.
- Mora se negdje sakriti. - rekao mu je Abner. - Ako te policija pronae...
- Svjedoit e u moju korist, Abnere, rei e im da sam ti spasio ivot!
- Tko e mi povjerovati? Optuit e me za suuesnitvo. Bjei, pouri!
- Ima li kakvu veliku torbu?
- Imam, torbu za alat.
- Donesi je.
Mojsije je ugurao Sarijev le u torbu koju je prebacio preko ramena.
Pronai e neko naputeno mjesto gdje e ga zakopati, a potom e se kriti
u nekoj praznoj kui dok se strasti ne budu stiale.
Policijski hrt je cvilio. Obino miran, pas je vukao svog gazdu tako snano
da je povodac mogao puknuti. Policajac ga je pustio, te ovaj potra prema
pjeanoj poljani na rubu grada.
Pas je grozniavo kopao. Kada su mu se pribliili, policajci su najprije
ugledali ruku, zatim rame, i naposljetku lice mrtvaca.
- Poznajem ga. - ree jedan policajac iz patrole. -To je Sari.
- Mu kraljeve sestre?
- Da, to je on... Gledaj, na potiljku ima zgruane krvi! Policajci su izvadili
le. Vie nije bilo nikakve sumnje,
doista se radilo o Sariju. Netko ga je ubio jednim udarcem.
Mojsije se cijele noi prevrtao, poput sirijskog medvjeda u kavezu.
Pogrijeio je kada je pokuao sakriti le onog nitkova. Vlasti bi ga
vjerojatno sasluale i oslobodile. Ali, tu je bio Abner, uspaniio se... Ne,
obojica su idovi. Moj sije vi neprijatelji ne bi se ustruavali iskoristiti
ovaj dogaaj da ga unite. ak bi i Ramzes bio protiv njega.
Netko je uao u jo nezavrenu vilu. Policija je ve ovdje... Borit e se
svim silama, nee im pasti u ruke.
-Mojsije... Mojsije, to sam ja, Abner. Pokai se ako si ovdje.
idov je izaao iz sklonita.
- Odluio si svjedoiti u moju korist?
- Policija je otkrila Sarijev le. Optuen si za ubojstvo.
- Tko se usudio izdati me?
- Moji susjedi. Vidjeli su te.
- Ali, oni su idovi! Abner je pognuo glavu.
- Ni oni se ne ele sukobiti s vlastima. Bjei, Mojsije! Ne moe vie ostati
u Egiptu.
Mojsije je pobjesnio. On, nadzornik kraljevskih gradilita, budui prvi
ministar Dviju Zemalja, ispast e zloinac i bjegunac! Za svega nekoliko
sati strovalio se sa zvijezda u blato... Moda ga je Bog stavio na kunju,
moda je iskuavao njegovu vjeru. Bog mu je umjesto ispraznog,
lagodnog ivota u bezbonikoj zemlji ponudio slobodu. - Odlazim
veeras. Zbogom, Abnere.
Mojsije je uao u ciglarsku etvrt. Nadao se da e uvjeriti svoje
sunarodnjake da pou s njim i organiziraju grupu koja bi, malo-pomalo
rasla. Nije im imao mnogo toga za ponuditi. Za poetak bi se nastanili u
nekom pustom, udaljenom predjelu. Primjer... Morao im je sluiti kao
primjer, koliko god to skupo platio!
U ulici je gorjelo nekoliko svjetiljki. Djeca su spavala, domaice su tiho
razgovarale. Njihovi su muevi sjedili na trjemovima i ispijali zadnje
gutljaje aja prije spavanja.Mojsije skrene u uliicu u kojoj su ivjeli
njegovi prijatelji i ugleda dva ovjeka kako se tuku. Prepoznao ih je kad
im je priao. Njegovi najvatreniji pristae! Svaali su se oko nekakve
klupice.
Mojsije ih je razdvojio. - To si ti...
- Prestanite se svaati oko gluposti i poite sa mnom. Napustit emo
Egipat i krenuti u potragu za naom pravom domovinom!
Stariji idov je prezrivo pogledao Mojsija.
- Tko te je postavio za naeg kraljevia i vou? Hoe li i nas ubiti kao
onog Egipanina ako te ne budemo posluali?
Mojsije je bio toliko poraen da nije rekao ni rijei. Sruili su se svi
njegovi snovi. Bio je obian bjegunac kojem su svi okrenuli lea.

Ramzes je elio vidjeti Sarijev le. Ovo je bio prvi smrtni sluaj u
novoutemeljenoj prijestolnici.
- Ubijen je. - ree mu Seramana. - Udaren je toljagom po glavi.
- Je li moja sestra obavijetena?
- Da, Ameni joj je rekao.
- Je li krivac uhapen?
- Vae velianstvo...
- emu oklijevanje? Ubojici se mora suditi.
- Krivac je Mojsije.
- Govori svata!
- Postoje oevici.
- Osobno u ih sasluati!
- Svi idovi su ga vidjeli. Glavni svjedok je neki Abner. Bio je prisutan
kada se zloin dogodio.
- to se dogodilo?
- Posvaali su se. Mojsije i Sari odavno su se mrzili. Raspitao sam se,
izgleda da su se ve sukobili u Tebi.
- to ako svi oevici grijee? Mojsije nije ubojica!
- Policijski pisari uzeli su njihove izjave. idovi su ih potpisali.
- Mojsije e mi sve objasniti.
- Nee, Vae velianstvo; pobjegao je.

Ramzes je zapovjedio da se pretrese svaka kua u Pi-Ramzesu, no Mojsiju
nije bilo ni traga ni glasa. Konjika policija je proeljala Deltu i ispitala
veliki broj seljana, ali Mojsije kao da je propao u zemlju. Vojska na
sjeveroistonoj granici dobila je zapovijed da bude na oprezu, ali izgledalo
je da su zakasnili.
Kralj je neprekidno zahtijevao izvjetaje, meutim, nije saznao nita novo.
Moda se skriva u kakvom ribarskom selu u blizini Mediterana, ili se
uuljao u brod koji plovi na jug. A, to ako je u nekom samostanu u
unutranjosti?
- Pojedi neto. - savjetovala mu je Nefertari. - Otkako je Mojsije nestao,
nita nisi jeo.
Kralj njeno uhvati suprugu za ruke.
- Bio je iscrpljen, a Sari ga je isprovocirao. Znam da bi mi sve objasnio da
je ovdje. Uinio je veliku pogreku kad je pobjegao.
- Unitit e ga grinja savjesti.
- Znam, toga se i bojim.
- Tvoj pas je tuan, misli da ga vie ne voli. Ramzes je dopustio
Noobdiji da mu skoi u krilo. Lud
od veselja, pas je liznuo gospodarev obraz, te spustio glavu na njegovo
rame.
Ove tri godine bile su udesne... Proirio je Luksor, zapoeo gradnju
vjenog hrama, izgradio novu prijestolnicu, a onda se dogodila ova
tragedija! Svijet koji je Ramzes poeo stvarati bez Mojsija e se uruiti.
- Ne osjea se samo Noobdija naputeno. - proaputala je Nefertari. - Zar
ti ne mogu nekako pomoi u ovim tekim trenucima?
- Moe, Nefertari, samo me ti moe utjeiti.
Henar i Ofir su se nali u sve ivljoj luci Pi-Ramzesa. Mornari su
istovarivali ivene namirnice, namjetaj, posue i drugu robu.Brodovi su
dovozili magarce, telad i konje. Silosi s penicom i vinski bunari polako su
se punili. Na ulicama su se ve vodile ive rasprave meu trgovcima na
veliko; svi su oni pokuavali istisnuti svoje konkurente i probiti se u uzak
krug ljudi koji e dobavljati robu za novu prijestolnicu.
- Mojsije sada nije nita drugo nego obini ubojica u bijegu, Ofire.
- Rekao bih da vam to ne pada teko.
- Prevarili ste se u vezi s Mojsijem, taj nikada ne bi preao na nau stranu.
Da nije poinio ovu ludost, Ramzes bi imao vjernog saveznika.
- Mojsije je iskren ovjek. Njegova vjera u Boga sigurno nije prolazni hir.
- Slaem se, ali to mi imamo od toga? Ili se nikada nee vratiti, ili e ga
uhititi i osuditi. U svakom sluaju, vie nee moi utjecati na Zidove.
- Ehnatonovi sljedbenici godinama se bore za svoje ideale. Nastavit e
borbu bez obzira koliko uvjeti bili teki. Da li ete nam pomoi?
- Ne budite patetini. to konkretno predlaete?
- Svake noi podrivam temelje na kojima stoji kraljevski par.
- Oni su na vrhuncu svoje moi! Zar niste uli za vjeni hram?
- Ramzes je mnogo toga zapoeo, ali nita nije zavrio. ekat emo da
napravi neki pogrean potez, a onda kreemo u akciju.
Henar je bio zadivljen magovom mirnom odlunou. Ako Hetiti doista
ostvare ono to su naumili, znatno e oslabiti Ramzesov ka. S druge strane,
kralj je napadnut i iznutra. Koliko god bio jak i moan, Ramzes e na
kraju pokleknuti pred vidljivim i nevidljivim udarima.
- Pojaajte svoje djelovanje, Ofire; jednog dana u vam se oduiti.
Setau i Lotos su odluili osnovati novi laboratorij u Pi-Ramzesu. Ameni je
danonono radio u svojoj novoj kancelariji. Tuja se svakodnevno hvatala u
kotac s problemima s kojima su joj dolazili dvorjani, Nefertari se
prihvatila vjerskih obveza i protokola, lijepa Izet i Neam vodili su brigu o
obrazovanju malog Khaa, Meritamon je odlino napredovala. Dvorski
nadstojnik Rome neprekidno je trao iz kuhinje u podrum, iz podruma u
blagovaonicu, dok je Seramana radio na usavravanju sustava sigurnosti...
ivot u Pi-Ramzesu bio je miran i sretan, ali Ramzes je bio duboko
nesretan zato to njegov prijatelj Mojsije nije s njim.
idov je bio nagao ovjek, ali njegova snaga bila je dragocjena pri
izgradnji kraljevstva. Mojsije je ostavio dio srca u gradu iz kojeg je
pobjegao. Njihov zadnji susret bio je dokaz da je idov rtva opasnih
utjecaja, da je okovan u lance, a da toga nije svjestan.
Netko je bacio urok na Mojsija.
Ameni je, s papirusima u rukama, uao u salu za prijeme po kojoj je kralj
nervozno etao.
- Stigao je Asa; eli te vidjeti.
- Neka ue.
Mladi diplomat, koji je diktirao modu u Egiptu, nosio je lijepu,
blijedozelenu haljinu opivenu crvenom trakom. Bio je elegantan i
profinjen, ali neto manje raspoloen nego obino.
- Zato nisi prisustvovao proglaenju nove prijestolnice?
To me je jako pogodilo.
- Moj ministar me je predstavljao, Visosti.
- Gdje si ti bio, Ao?
- U Memphisu. ekao sam poruke mojih obavjetajaca.
- Henar mi je rekao da nas Hetiti ele zastraiti i da se motaju oko srednje
Sirije.
- Ne ele nas samo zastraiti, a u igri nije samo srednja Sirija.
- Mislio sam da moj dragi brat samo eli dobiti na vanosti, bio sam
uvjeren da pretjeruje!
- Da je barem tako! Iz nepotpunih informacija koje sam prikupio izvukao
sam zakljuak da su Hetiti napali Kanaan i cijelu Siriju. Mislim da su i
libanonske luke ugroene.
- Jesu li napali nae vojnike u Siriji?
- Jo nisu, ali su uzeli pod svoje dio neutralnog terito-rija, neka sela i
okolna polja. Za sada su poduzeli samo administrativne, naizgled
nenasilne mjere. Ali, Hetiti ustvari nadziru teritorij kojim mi upravljamo i
koji nam plaa porez.
Ramzes je razvio kartu Bliskog istoka.
- Hetiti se sputaju koridorom prema naoj sjevero-istonoj granici.
Njihov cilj je, dakle, Egipat.
- Ne mora nuno znaiti.
- Zato onda pustoe Bliski istok?
- ele zauzeti nove zemlje, prestraiti narod i umanjiti na utjecaj... Imaju
dobre razloge.
- to ti osobno misli?
- Mislim da se Hetiti pripremaju za rat, Velianstvo. Ramzes je crvenom
tintom bijesno prevrljao Anato-
lijsku kraljevinu.
- Taj pogani narod uiva u krvi i nasilju. Predstavljat e prijetnju svim
civilizacijama sve dok ga ne unitimo.
- Diplomacija...
- Nema ovdje mjesta diplomaciji!
- Tvoj otac je pregovarao s njima...
- Da, znam, o graninom pojasu u Kadeu! No,


Hetiti nemaju potovanja ni prema emu. Od danas e mi svakodnevno
dostavljati izvjetaje o njihovom poloaju.
Aa mu se poklonio. Pred njim nije stajao njegov prijatelj, ve moni
faraon.
- Jesi li uo da je Mojsije optuen za ubojstvo i da je pobjegao?
- Mojsije? Pa, to je obina besmislica!
- Mislim da je rtva nekakve zavjere. Poalji potjernicu u sve- nae
protektorate i pronai ga, Ao.
Nefertari je svirala lutnju u dvorskom vrtu. S njene desne strane, u
kolijevci je spavala Meritamon. Obraii su joj bili rumeni i bucmasti.
Mali Kha je sjedio s kraljiine lijeve strane i itao pounu priu o nekom
arobnjaku koji je uspio pobijediti strane demone; Noobdija je
pokuavao otkopati mladicu bagrema koju je Ramzes zasadio proteklog
dana. Zario je njuku u vlanu crnicu i kopao prednjim apama, tako
predano da se Nefertari nije usuivala prekinuti ga.
Pas odjednom die glavu, onjui zrak i potra ka izlazu. Pozdravio je
gospodara veselim laveom.
Nefertari je po Ramzesovom hodu zakljuila da je vrlo neraspoloen.
Ustala je i pola mu je ususret.
- Da Mojsije nije...
- Ne, siguran sam da je iv.
- A... tvoja majka?
- Tuja je dobro.
- Zato si onda tako nesretan?
- Zbog Egipta, Nefertari. Moji snovi se rue... Snovi o sretnoj, mirnoj
zemlji.
Kraljica je zatvorila oi. -Rat...
- Izgleda da je neizbjean.
- Znai... otii e.
- Tko e drugi voditi vojsku? Ako dozvolim Hetitima da dalje napreduju,
osudit u Egipat na smrt.
Mali Kha je bacio pogled na kraljevski par prije nego to je ponovno
utonuo u svoju priu, Meritamon je bezbrino spavala, Noobdija kopao
rupu.
Nefertari se privila uz Ramzesa. Daleko na nebu, veliki bijeli ibis
nadlijetao je usjeve.
- Rat e nas razdvojiti, Ramzese; gdje mogu pronai snagu kako bih
preivjela to grozno iskuenje?
- U ljubavi koja nas vee, Nefertari, u ljubavi koja e vjeno trajati, bez
obzira to se dogodilo. Tijekom moje odsutnosti ti, velika kraljevska
supruga, e vladati tirkiznim gradom.
Nefertari je gledala prema horizontu.
- U pravu si. - rekla mu je. - Sa zlom se ne moe pregovarati.
Veliki bijeli ibis u velianstvenom letu pozdravio je kraljevski par,
obasjan zalazeim suncem.