1.

GUNTER :
1.Poglavlje: Razvitak teorijske pozadine medijskih istraivanja
Mehaniki aspekti prouavanja medija koje odabiru istraivai su odreeni
teoretskim vienjem prirode i proizvodnje medijskih proizvoda ili na nain na koji
pojedinci reagiraju na odreeni medijski proizvod. Medijska istraivanja su se razvila
iz disciplina kao to su: antropologija, lingvistika, sociologija, politike znanosti i
psihologija. Razliiti pristupi prouavanju medija su iznikli kao odgovor na nalaze
empirikih upita koji se promijenili naine shvaanja kako ljudi reagiraju na medije,
ali i kao rezultat promjena paradigmi unutar istraivanja socijalnih znanosti
openito.
Littlejohn je predstavio dvodimenzionaln shem koja proizlazi iz jednog
od dva epistemiolo!ka stajali!ta:
Prva dimenzija: Prvi je karakteriziran kao pretpostavka da s ljdska "i#a
okrena $zi#kim, vie!manje poznatim svijetom. %vo se zove &Pogled na
svijet "#. 'rgo stajalite izraava smnj ljudsku sposo"nost posjedovanja
znanja koje je potre"no za vi(enje &o"jektivne) slike svijeta. $nanje je
interpretacija, aktivnost u koju su svi ukljueni. %va pretpostavka se zove &Pogled
na svijet *).
Druga dimenzija:'ovori kako postoje dva ontoloka stajalita u komunikolokim
istraivanjima, oznaena kao ". (asivna pozicija i ). *ktivna pozicija.
1.Pasivna pozi+ija govori kako je pona!anje odre(eno kao odgovor na
prija!nje pritiske. Postavljanje zakona je do"ar primjer za ov tradi+ij.
Pasivni pristp smanjje materijal koji se istraje na empirijski
,o"jektivno- primjetne doga(aje koji se mog identi$+irati i testirati
inters"jektivno, te se postiu znanstveni napori kako bi se povezali empirijski
promatrani +enomeni kako bi se stvorile hipoteze. , sluaju ljudi, direktno
promatrane su reakcije ponaanja.
). .ktivna pozi+ij a, tj. teorija, pretpostavlja kako pojedin+i stvaraj zna#enja,
imaj namjere i rade prave odlke. Glavna je pretpostavka kako ljdi
donose odlke koje s zami!ljene da "i dovele do nekog +ilja. -o ljudi
donose odluke koje ovise o situaciji, te ne podravaju akcije mijenjanja zakona.
.ombinacija ovih dviju dimenzija/ epistemoloke i onkoloke, ine bazu za etiri
glave teoretske perspektive u komunikacijskim istraivanjima: ".bihevioralistika, ).
transmisijska, 0. 1nterakcijska i 2. 3ransakcijska perspektiva
Glavne teorijske perspektive:
1) Pozitivizam:
Pristp je razvijen na 4lozo+skoj !koli 1/. stolje0a koj je osnovao .gste
1omte, a kasnije razvio Emile 'rkheim. %vaj tip istraivanja je
kvantitativan2 potre"ljava eksperimente2 ankete i statistike. Pozitivisti
trae o"jektivnost mjerenjima i upotrebljavaju numerike +orme u mjerenjima i
razumijevanju sociolokih +enomena. 1ilj je dokazati ili opovrgnti hipoteze i
spostaviti niverzalne zakone pona!anja. , kontekstu razumijevanja
socijalnog ponaanja, kvantitativne metode priskrbljuju tehnike potrebne za
otkrivanje uzroka tih ponaanja. 5okus je na onome to se moe promatrati i kasnije
kvanti4cirati i klasi4cirati. Glavni je +ilj pozitivistike kole o"jasniti zro#ne
veze izme( promatranih 3enomena. Pozitivizam ne vjerje apsoltni
determinizam. Uzro#ni zakoni s vjerojtnosni 6probabilistiki7. 3akvi zakoni
mogu biti istiniti za velik broj ljudi, no ne za svakoga ili za sve. (rimjer/ ako se
dogaaj 8 dogodi, moe postojati sigurna vjerojatnost da e se dogoditi i 9. *li
dogaaj 9 se ne dogodi uvijek. 4nanstvena o"ja!njenja s nomoteli#ka
6nomotheltic/ ne znam kako da ovo prevedem7, bazirana su na univerzalnih
zakonima.
%"ja!njenja ljudskog ponaanja moraj "iti podpirana sa #injeni+ama. 5ako
"i se spostavio neki zakon, mora "iti uzastopno podpiran sa #injeni+ama/
istraivanje se mora dati repli+irati/ ponoviti sa istim rezltatima. 6straiva#
mora "iti o"jektivan2 a istraivanje se ne smije nar!avati sa s"jektivnim
razmi!ljanjima i pretpostavkama.
6nterpretativna so+ijalna znanost
7protstavlja se pozitivizm jer skre0e pozornost sa vanjskih 3aktora koje
je mog0e promatrati na unutarnje 3aktore koji pokre0 ljde. %va teorija
nalazi svoje po#etke pisanjima 8a9a :e"era, njemakog sociologa. Prema
Neman2 interpretativna so+ijalna znanost je povezana sa
hermenetikom, teorijom iz ":.stoljea koja se povezivala sa humanistikim
znanostima/ 4lozo4ja, povijest slikarstva, religijske studije, lingvistika; Nagla!ava
detaljna #itanja ili pro#avanja teksta2 koji se odnosi na razgovor, pisan
rije# ili slike. <jeruje se kako ljudi prenose subjektivna iskustva kroz tekst te da e
detaljno prouavanje teksta omoguiti pogled u unutarnje osjeaje i motivacije
ovjeka. 6straiva#i koji slijede ov paradigm naj#e!0e potre"ljavaj
promatranje sa sdjelovanjem ili terensko istraivanje. .naliziraj
transkripte razgovora ili pro#avaj videovrp+e pro#avaj0i verbalnu i
neverbalnu komnika+ij onih koje se pro#ava. Prikpljeni poda+i s vie
impresionisti#ki nego nmeri#ki de$nirani. (rimjerice kod medija. isti podaci
mogu sadravati medijske tekstove ili transkripte razgovora, umjesto istih
odgovora na unaprijed pripremljena i postavljena pitanja. %vaj pristp zagovara
kako "i so+ijalni istraiva#i tre"ali pro#avati smislene so+ijalne ak+ije2 a
ne samo vanjske 3aktore pona!anja ljdi. 7o+ijalne ak+ije s one kod kojih
ljdi daj s"jektivna zna#enja = aktivnost sa svrhom ili namjerom. >matraju da
socijalni ivot je baziran na socijalnih interakcijama. 7o+ijalna realnost ovisi o
ljdskim de$ni+ijama istog2 a istraiva#i ele otkriti !to odre(ene ak+ije
zna#e ljdima. 6straiva#i vrednj zdrav razm kao nain pok!aja
o"ja!njenja svijeta, dok pozitivisti s druge strane odbacuju zdrav razum kao
nedovoljno znanstven.
5riti#ka so+ijalna znanost
7voje po#etke nalazi razmi!ljanjima 5arla 8ar9a i podupire pojmove borbe
socijalnih klasa. 5riti#ka se slae sa interpretativnom kriti+i protiv
pozitivizma i njihovom od"ijanj zimanja o"zir oso"nih interpreta+ija
ljdi o so+ijalnim 3enomenima. Nadalje, ova teorija nadodaje so+ijalno;
ekonomsk i politi#k dimenzij identi4cirajui odreene sociopolitike motive
sa pozitivizmom2 koji se smatra kao pristup prema znanstvenom ispitivanju koji
je usklaen sa dominantnim socioekonomskim i politikim silama u drutvu. 3akoer
kritiziraju interpretativnu jer je previe subjektivna. 4a kriti#ke istraiva#e
glavni je +ilj istraivanja otkrivanje2 o"ja!njenje i razmijevanje strktra
mo0i i odnosa ntar dr!tva. 8ediji se smatraj kao moan izvor socijalne
kontrole pravljani od strane socijalne, kulturalne i politike elite. .roz
otkrivanje ovih elita moi i naina njihova upravljanja, istraivai se nadaju ojaati
one slabije kroz upoznavanje ovih procesa kontrole, 8ediji daj stereotipiziran
reprezenta+ij vanjske realnosti koja se konstantno mijenja te j je
potre"no stalno nadzirati6realnost7. %vi kritiar vjeruju kako realnost ima vie
slojeva te iza one oite se kriju duboke strukture i mehanizmi koji se moraju otkriti
iroj populaciji.
?edna grana kritike socijalne znanosti su +eministika istraivanja.
Postmoderna istraivanja
%vaj je pristp zapo#eo hmanizm i ima korijene $lozo$ji i
egzesten+ijalnizm i idejama <eidehhera2 Nietzs+hea2 7artrea i
:ittegensteina. Ekstremni postmodernisti ak i od"a+j mog0nost
postojanja znanosti so+ijalnom svijet. %ni odbacuju modernizam,
pretpostavke i vjerovanja nastala iz doba (rosvjetiteljstva i $apadne povijesti.
Postmodernosti smatraj da svi istraiva#ki mog samo istraivati i opisati
te vjerj kako niiji opis nije "olji od nekog drgog istraiva#a teoreti#ara.
Konvergencija persprektiva
(ostignut je sporazum unutar medijskih istraivanja. Mc@uail je istaknuo vanost
kritike teorije za medijsku sociologiju.. trend prema vie kvalitativnim
istraivanjima... stimuliranu kombiniranjem izmeu medijske sociologije i
humanistike, sada sve ei semioloki pristup. ?edan ameriki pisac istaknuo je
vanost konvergencije kvantitativnih i kvalitativnih istraivanja kako bi se ostvario
potencijal za tono opisivanje i objanjenje vanosti komunikacije u svim
kontekstima.
Razvijanje istraivakih paradigmi u medijskim istraivanjima
8edijska istraivanja s se razvila tijekom vremena te u tijeku tih promjena
dogodile su se znaajne promjene u medijskim ulogama i utjecajima u drutvu. %vaj
se +enomen moe objasniti kroz razliite pojmove publike u zadnjih A desetljea.
6zme( prvog i drgog svjetskog rata postojao je ra!iren konsenzs me(
istraiva#ima da mediji imaj veliki i vjeravaj0i tje+aj. Prvo *=;im i
>=;im godinama )B.stoljea do!lo je do pojave p"lika masovnih medija kao
3nk+ije rasta i spostave tiska2 $lma i radija. 'rgo2 pojavilo se mi!ljenje
kako s indstrijaliza+ija i r"aniza+ija dr!tva dovele do promjenjive, i
ot(ene p"like podlone manipla+iji. Tre0e, masovno r"anizirana
p"lika je "ila smatrana kao lak plijen persazivnim porkama, osobito onim
odaslanim od strane masovnih medija. ?etvrto2 postojao je stav da s
masovnim mediji kori!teni kako "i ljdima oprali mozak izme( * rata i da su
igrali ulogu u usponu +aizma u Curopi u meuratnim godinama. $ahvaljujui svemu
ovome mediji su postali potencijalne mone agencije za propagandu sposobne za
promjenu ljudskih miljenja i ponaanja.
@edna od kritika loga masovnih medija u svremenoj kulturi proiza!ala je
A=;ih od strane marksistike 3rank3rtske !kole. %ni s otkrili pesimisti#an
kon+ept p"like oblikovan reakcijom na slom njemakog drutva u +aizam u to
vrijeme. 4a slom s "ila zaslni ot(enje i nap!tanje tradi+ije od strane
ljdi !to ih je #inilo podlonima stranim tje+ajima2 naro#ito utjecajima
masovne propagande. %vdje se izraava pesimistina uloga masovnih medija na
publike. @edna od teorija koje su se pojavile je i pojava termina &hipodermi#ke
igle) koja govori kako s masovni mediji sposo"ni "rizgati represivne
ideologije direktno svijest masa. 7toga s p"like promatrane kao
bespomone rtve koje se nis mogle o"raniti z"og svog nedostatka
o"razovanja ili is+rpnog rada od kojeg s masovni mediji kori!teni kao
op!tanje. 8ills je medijima pripisivao mo0 stvaranja iznimne ovisnosti
zamjen za osnovnu psihi#k potre" za identitetom i samo!realiza+ijom.
(rave razlike uzrokovane klasama nisu tada ni bile promatrane.
Emigra+ija vode0ih #lanova Brank3rtske !kole .merik ,.dorno2
8ar+se2 <orkheimer- dovelo je do stvaranja .meri#ke !kole za
istraivanja A=;ima i C=;ima. Brank3rtske pesimisti#ke teorije p"likama
i lozi masovnih medija tome se za ameri#ke istraiva#e #inilo
neprihvatljivim. Njihove teze o masovnim medijima s se #inile previ!e
izravne. .meri#ki istraiva#i s rekli kako se "ilo kakva povezanost izme(
medija i p"lika mora dokazati. 4ato s razvili kvantitativn i
pozitivisti#k metodologij za empiri#ka medijska istraivanja. Dolo je do
spajanja amerikih optimistinih i +rank+urtskih pesimistinih paradigmi.
.meri#ka empirijska !kola
Teorija hipodrmi#ke igle dovela je do razvoja istraiva#kih metodologija
kori!tenih za testiranje dosega takvih tje+aja medija. %va teorija je dovela
do puno stdija kampanja 6politikih7 u 2B!ima i AB!ima. %ve s stdije
provo(ene kako "i se istraio tje+aj masovnih porka smjer tje+aja i
o"likovanja politikih i socijalnih pona!anja. Post;ratna istraivanja s dovela
do trodimenzionalne kritike pesimisti#nih teza o masovnih dr!tvima/
osvrtali s se na argmente da je in+ormacijska komnika+ija igrala samo
manj log modernom dr!tv, da s p"like mase samo smisl
agrega+ije socijaliziranog individalizma i da je mog0e izravno mjeriti
sadraj i e3ekte. .arakteristike poruke su bile vane u odnosu na to kakve vrste
utjecaja su stavljene na mase. %dre(ene porke s moe "ile povezane i sa
vjerovanjima ili vrijednostima odre(enih p"lika. Medijske porke s ovisile
i o interpreta+iji samih porka od strane p"like.
8edijski e3ekti i pora"a medija
6straivanje ovoj pozitivisti#koj paradigmi je istraivalo dva razli#ita
smjera povezanosti p"like i masovnih medija. @edna linija je "ila sastavljena
od pretpostavke prirode povezanosti izme( medijskih porka i razli#itih tipova
odgovora p"like. 'rga linija se "avila na#inima na koji s p"like koristile
medije i motivacijskim silama koje s o"likovale zroke medijske potro!nje.
1straivanja medijskih utjecaja su bila pod utjecajem biheviralistike psihologije.
Glavni interes je "io otkriti kako sadraj medijskih porka tje#e na
pona!anje publike. %va je perspektiva iznjedrila brojna istraivanja D=;ima
i E=;ima, naroito na podruju kako medijsko nasilje tje#e na p"lik. U F=;
ima se pojavila i vanost kognitivnih pro+esa medijskim tje+ajima. 7ada
se smatralo kako medijske porke imaj tje+aj samo ako mogu proi
kognitivni sistem pro+esiranja in+ormacija kod potroaa i utjecati na
ponaanje ili dugo stjecana razmiljanja. ?avilo se shvaanje kako medijski
konzumenti upotrebljavaju medije namjerno i selektivno podmirujui samo vlastitu
znatielju i zadovoljstva.
7tpanj i tip medijskih tje+aja
1straivanja medija 2B!ih, AB!ih i EB!ih su dovela do shvaanja kako mediji imaju
ogranieni utjecaj i da su ljudi oni koji manipuliraju masovnim medijima selekcijom
in+ormacija prema vlastitim interesima. -o takoer su postojala miljenja kako
mediji i imaju utjecaj na publiku, da nisu svi e+ekti dobri i da su neke grupe ljudi bile
podlonije medijskim utjecajima od drugih. (osebnu zabrinutost su izazvale mogue
posljedice medija na mlade potroae. AB!ih i EB!ih godina su se pojavile brojne
publikacije sa istraivanjima utjecaja medija na mlade. -ajvei broj ovih studija su
se usredotoila na mjerenja reakcija publika i smatrale su publike izloenima
utjecajima medijskih sadraja. .asnija istraivanja su koristila eksperimentalni
pristup u kojima su komunikacijski uvjeti manipulirani u cilju pronalaska opih teza o
tome kako bolje komunicirati ili izbjei tetne posljedice. >erija laboratorijskih
istraivanja u EB!ima su pokazala brojne dokaze o navodnim etnim posljedicama
na ponaanje publike izloene medijskom nasilju. -aglasak je bio na nasilnim
4lmovima i televizijskim programima koji su bili najgledaniji meu djecom i
studentima. (ioniri na ovom podruju su bili *lbert Fandura i Geonard FerkoHitz.
Upora"a i zadovoljenje ,U G G-
.ada su istraivanja pokazala kako mediji nisu toliko tetni koliko se mislilo, pitanje
se pomaknula na &zato neI#. %dgovor je leao u dva koncepta: selektivni i
interpersonalni odnos, proces koji se umijeao izmeu komunikatora i publike kako
bi smanjio direktan utjecaj masovnih medija. %va istraivaka struja je klasi4cirana
kod mnogih autora kao bihevioralistika istraivaka tradicija publike. Razlikuje se
od one utemeljene na bihevioralnoj psihologija po tome to je vie usredoena na
naine na koje publike koriste medije, radije nego na to kako oni reagiraju na
medijski sadraj. %va se teorija takoer re+erira na to publika ima volju i moe
odluiti koji e medij koristiti i koji e medijski sadraj konzumirati. 5okusira se na
subjektivne metode i interpretacije medijskih korisnika. .atz je rekao kako ni najbolji
mediji ne moe utjecati na pojedinca koji nema koristi od medija u socijalnom i
psiholokom kontekstu u kojem ivi. >matra kako ljudi samo odabiru to e vjerovati
od onoga to su proitali, ili uli ili vidjeli u medijima. .atz i Gazers+eld su osmislili
koncept &dva koraka toka# 6tHo step JoH7 u kojem govore kako medijske poruke
prolaze kroz opinion leadere prije nego dou do irokih masa. %va teorija se pojavila
i prije Drugog svjetskog rata, no nije se poela razvijati do EB!ih godina. %d tada se
istraivanja &uporabe i zadovoljenja# se smatrala socijalno i psiholoko izvorite
potreba koje pokreu oekivanja od masovnih medija ili drugih izvora, koji vode
razliitim uzorcima medijske izloenosti rezultirajui zadovoljenjem neke potrebe.
7la"osti empiri#koj "ihevioralnoj tradi+iji
(ostoji problem u sociolokoj paradigmi interpersonalnih odnosa. Medijska teorija
koja eli razumjeti kako se uspostavljaju i mijenjaju socijalna znaenja kroz sloeni
interaktivni proces, mora promijeniti miljenje o interpersonalnim odnosima u
kvalitativnim terminima kao +ormativna snaga pojedinevoj socijalnoj okolini, koja
duboko utjee na identitet i ponaanje.
5riti#ka paradigma
KB!ih godina se pojavio alternativni pristup studijama masovnih medija sa
izvoritem u kulturalnim studijama i kriticizmu 4lma i knjievnosti. %ve medijske
analize su se oslanjale na europskim teoretskim tradicijama, naroito na politikim
razmiljanjima MarLa, kulturalnim studijama Mabermansa, Nilliamsa i Malla i na
psihoanalitikim teorijama. Marksisti su govorili kako su mediji ideologijske agencije
koje igraju centralnu ulogu u odravanju klasne dominacije. (erspektiva kulturalnih
studija se razlikuje od tradicionalnih kritikih studija u stavljanju veeg naglaska na
interpretativne sposobnosti publike. %va kola odraava kritiku i prema teoriji >!R ali
i prema marksistima i njihovoj teoriji svemonih medija. Daljnji teoretski razvitak u
obliku teorije socijalne akcije od ove kulturalne kole, takoer ima bazu u sociologiji.
%va teorija predstavlja daljnje pokuaje razumijevanja ponaanja publike.
Metodoloki cilj ove nove kole, nazvane teorija primanja, je komparativno
prouavanje medijskih diskursa i diskursa publike kako bi se razumio proces
primitka. %va teorija naglaava ulogu itatelja u dekodiranju medijskog teksta.
(redstavnik ove teorije je Mall i njegova knjiga &.odiranje i dekodiranje u
televizijskom diskursu#, koja govori kako je znaenje teksta rekonstruirano do strane
itatelja tog teksta koji ga esto ita prema nekom svom ivotnom iskustvu i znanju.
*.PREGLE' 8ET%'%L%G6@. 8E'6@756< 67TR.H6I.N@.: 8E'6@756
U?6N.5 ,CC.;EC.7TR.-
.N.L64. 7.'RH.@.:
(rvi korijeni analize sadraja seu iz vremena Drugog svjetskog rata kada su
saveznici obavjetajnih jedinica pratili popularne pjesme na europskim radio
postajama. (rema Nimmeru i Dominicku : ,sporeujui glazbu koja je svirala na
njemakim radio postajama s pjesmama koje su svirale na drugim radio postajama
okupirane Curope, saveznici su uspjeli izmjeriti, s odreenim postotkom uspjeha,
promjene u koncentraciji vojnika na kontinentu.
%sim ovog sluaja, tehnike sline metodi analize sadraja identi4cirane su tijekom
prve polovice )B. stoljea i u velikoj su mjeri pratile drutve i ekonomske trendove.
3akoer koristila se i za provjeru autentinosti povijesnih dokumenata i tu su se
najee brojile rijei.
(oslije ":2B.!tih godina metoda analize sadraja poela se koristiti u akademskim
istraivanjima u procjenjivanju irokog spektra medijskih problema. .ako je isprva
bila upotrebljavana u istraivanjima kao zasebna metoda, tako se kasnije poela
upotrebljavati zajedno s drugim metodama istraivanja u istoj studiji,
eksperimentima i kvalitativnim istraivanjima.
(rva de4nicija analize sadraja bila je ta da je ona istraivaka metoda za
objektivno, sistematsko i kvantitativno opisivanje sadraja komunikacije
6Ferelson,":A):"O7.
%va de4nicija analize sadraja bila je zastupljena u terminologiji u idua 0
desetljea. -o, ova
je Ferelsonova de4nicija bila kritizirana iz mnogobrojnih razloga :
". %graniena je na isto kvantitativne analize
). Favi se samo sadrajem
0. 1skljuivo je opisna umjesto da daje podatke iz kojih bi se mogao zakljuiti
utjecaj medijskog sadraja na publiku i percepciju drutvene stvarnosti.
(oslije su de4nicije unaprijeene pa tako :alizer i :ienir kau da je ona
sistematska procedura smiljena da ispita sadraj snimljenog materijala.
5rippendor3 kae da je to tehnika za izradu pouzdanih i valjanih podatka o njihovu
kontekstu. 5erlinger kae da je to metoda kojom uimo i analiziramo komunikacije
na sistematski, objektivan i kvantitativan nain. >istematski znai je materijal za
analiziranje skupljen prema eksplicitnom i dosljednom pravilu. Mora postojati
ravnomjernost u kodiranju i proceduri analize. %bjektivna znai da istraivai ne
smiju nikako biti voeni nekim svojim stavovim i skrivenim namjerama u
istraivanju. 3o znai da istraivanje mora moi biti ponovljeno od strane drugih
istraivaa i da je moraju dobiti jednaki rezultati 6 ukoliko je istraivanje valjano7. >vi
koraci u istraivanju moraju biti savreno jasni i metoda mora biti dobro objanjena.
3ree = kvalitativno/ ne znai da su kvantititativni podaci najbitniji/ npr. kvalitativni
podaci mogu nam vie otkriti o nekim znaenjima sadraja koji su prezentirani
medijima. ,tvrivanje uestalosti npr. koliko se esto pojavljuju u medijima
odreene socioloke kategorije ili obrasci ponaanja moe nam otkriti motive ili
dnevni red medijskih producenata koji utjeu na publiku.
8erten je istakno * pro"lema analize sadraja :
Prvo2 moe li ona posluiti kao instrument za istraivanje drutvene stvarnostiI
'rgo J u kojoj je mjeri sadraj analize sadraja oneien reaktivnouI
(romatranje i intervjuiranje su redovito koritene tehnike za analizu drutvene
stvarnosti. .roz ove je tehnike istraivaima omogueno snimiti i kategorizirati
pojave koje su povezane s drutvenim okoli, pretvarajui ih u numerika mjerenja.
*naliza sadraja je sekundarni instrument za biljeenje drutvene zblje kada se
koristi zajedno s intervjuom i metodom promatranja. , intervjuiranju uivo postoji
opsanost da istraiva nesvjesno utjee na ispitanikov odgovor, a opet ukoliko
ispitanik pismeno odgovara na njih bez izravnog kontakta s istraivaem moe doi
do nevaljalih odgovora ukoliko se pitanje ne shvati dobro. > druge strane, analizu
sasdraja jo uvijek neki smatraju reaktivnim instrumentom i shvaaju je kao neku
vrstu +osilizirane stvarnosti. -pr. neki tekst moe bit drutve stvarnost u svom
posebnom obliku. 3o moe znaini da, kodirajui ga, istraivai mogu u kodere
prizvati odreena uvjerenja ili ponaanja koja naposlijetku mogu dovesti do toga da
se kodira na spreci4an nain.
Merten je kritiki ocjenjivao metodologiju razvijenu od strane .epplingera i >taaba
nazvanu analiza akcije i evaluacije. %va tehnika je osmiljen kako bi analizirala
procjene politikog djelovanja osobe od strane druge osobe ili novinara, zahvaljujui
standardizaciji postupaka akcije i evaluacije u argumente kroz matricu djelovanja.
5.5% 7E 5%R67T6 .N.L64. 7.'RH.@.K
%snovni je zadatak analize sadraja pruiti opisno ono to bilo koji medijski sadraj
sadri i to na nain da takvu istu analizu moe napraviti vie osoba. , svojoj
kvantitativnoj +ormi analiza sadraja mora bi objektivna, sistematska i mora se moi
replicirati. P
:immer i 'ominik s 1//A de$nirali C glavnih +iljeva analize sadraja :
". opisivanje uzoraka ili trendova u medijskim sadrajima
). testiranje hipoteze o politikama i ciljevima medijskih proizvoaa
0. usporedba medijskih sadraja sa stvarnim svijetom
2. procjena zastupljenosti pojedinih skupina u drutvu
A. vaditi zakljuke o uincima medija
1. %pisivanje zoraka ili trendova medijskim sadrajima
Filo koja anliza sadraja zapoinje selektiranjem odreenog sadraja za opisivanje.
3o povlai za sobom poetne odluke o mediju iz kojeg e se dobiti sadraj, a zatim i
odluke za izgradnju okvira za odabir medija koji treba analizirati. Recimo ako
istraujemo tekstove to zahtijeva da odluimo koje emo novine popratiti, koja e
izdanja biti izabrana 6 dani u tjednu7, i kako emo izabrati teme s obzirom na
odabrane publikacije. .ada je medij izabran, slijede odabiri pitanja i slijed datuma.
-pr. istraivanje moe biti povezano sa speci4nim dogaajima kao to su ratovi,
vee industrijske nesree, graanski nemiri i sl. , tom e sluaju uzorci medijskih
sadraja biti usmjereni na te dane kada su se zbili ti dogaaji i kada su npr.
objavljeni u novinama, a za bilo koje drugo openito istraivanje koje nije odreeno
vremenom bitno je imati jednak reprezentativan broj jedinica analize 6 npr. lanaka,
priloga raporeenih po cijelom tjednu, jednak broj ponedjeljaka, utoraka, srijeda i
sl.7.
%pisna analiza televizijskog nasilja
%vo je jedna od najteih tema za istraivanje uope. <einom se usredotouje na to
kako je nasilje prikazano na televiziji. -ajranija su istraivanja na ovom podruju bila
u ":AB.!tima. -ajee su ta istraivanja poinjala de4niranjem nasilja! to je toI.
-ajee se pobrojavaju scene nasilja i to omoguuje istraivaima da kvantitativno
&opiu# nasilje, dakle da prvenstveno dobiju koliko se scena nasilja prikazalo u
odreeno vrijeme. %va metoda je najbolja za izostavljanje bilo kakvog subjektivnog
utjecaja, sve su scene nasilja jednako tretirane to dovodi do toga da se nasilje u
crtiima i dramama poopava! dakle broji se svaka scena koja sadrava bilo kakav
oblik nasilja u sebi. %vaj nain mjerenja ne reJektira nain na koji bi gledatelji mogli
reagirati na televizijsko nasilje.
<eina analiza sadraja koji se bave medijskim nasilje naglasak stavljaju upravo na
programski sadraj 6 najee prebrojavanje scena nasilja i to prema de4niciji
utvrenoj prije samo istraivanja =to je nasilje7.
@edini+a analize :
?edinica analize je entitet, subjekt koji se broji u analizi sadraja. -ajmanji je dio
analize ali i jedan od najvanijih. -pr. u analizi pisanog teksta, jedinica analize moe
biti jedna rije ili simbol, tema, ili cijeli lanak ili pria. , televizijskoj analizi jedinica
analize mogu biti likovi, ponaanje, ili cijeli program. ?ako je bitno unaprijed odrediti
to e biti jedinica analize.
@edini+a sadraja: kriterij prema kojemu e se analizirati jedinica analize,
odnosno pitanje koje postavljamo jedinici analize, kao npr. tema priloga.
Pro"lemi oko zorka
,zorak u sadraju analize se esto izabire u vie od jednog koraka. (rvo se mora
odrediti koji se izvori biti uzroci. -pr. koje emo novine analizirati. $atim moramo
izabrati jednak broj ponedjeljaka, utoraka, srijeda i sl. kroz due vremensko
razdoblje od npr. E.mjeseci. $atim trebamo odrediti koje emo dijelove novina sve
analizirati. $atim se mora odrediti koliko e se lanaka analizirati i kako e oni biti
identi4cirani. ?edno je sigurno = to vei uzorak to bolje. -e moemo oekivati da e
nam neko istraivanje koje smo proveli pratei novine tjedan dana biti
reprezentativno.
*. Testiranje hipoteze o por+i proizvo(a#a
-eke studije analize sadraja otile su izvan povrinog opis znaajki medija i
zakljuile da se iza tog materijala i sadraja kriju odreene karakteristike, motivi i
ideologije proizvoaa i organizacija. , nekim je sluajevima oekivano da e
odreeni medijski sadraj biti proizveden od strane medijske organizacije za
oblikovanje i manipulaciju javnog mnijenja. ,, na primjer, nekim zabavnim
podrujima, analiza sadraja je pokuala identi4cirati skrivene dnevne redove koji su
aludirali na marketinke kampanje. -pr. >oderland je usporedio spol reporetra i
spikera na privatnim i vladinim radio postajama i televizijskim postajama u .anadi i
doao je do zakljuka da su u vladinim postajama vie zastupljenije bile ene.
>.Uspore(ivanje medijskog sadraja i stvarnog svijeta
%vdje je jedno od eh pitanja da li nasilje prikazno u medijima odaje stvarnu sliku
svijeta.3ako se dolo do zakljuka u jednom istraivanju da se na televiziji neke
demogra+ske skupine relativno ee prikazuju kao rtve zloina, dok se neke
prikazuju ee kao nasilnici 6npr.crnci i sl7.
A.Pro+jenjivanje slika pojedinih skpina
Mnoge analize sadraja usmjerene su na prebrojavanje pojavljivanja i vidljivosti
odreenih drutvenih grupa u medijima. $atim su napravljene usporedbe izmeu
uestalosti pojavljivanja u svijetu televizije i njihovoj zastupljenosti u populaciji u
stvarnom svijetu. -pr. mukarci i ene. -ain na koji je svaki spol predstavljen u
nekim 4lmovima na primjer ima tendenciju promicanja i jaanja rodno!stereotipne
veze. , mnogim sluajevima, analiza sadraja na ovom polju slui za promjenu
medijskih politika prema ugoenim skupinama.
C..naliza sadraja kao osnova za djelovanje istraivanja
1ako je analiza sadraja isto deskriptivna metoda i ne moe objasniti medijske
utjecaje, ona se esto koristi u kombinaciji s drugim analizama kako bi se izmjerio
utjecaj medija na publiku.
'erbnerovo poznato istraivanje, koje je proveo izmeu ":KBih i ":OBih, koje je
dovelo do spozaje teorije kultivacije najbolji je primjer ovog tipa istraivanja. %n je
koristio analizu sadraja u istraivanju prime!timea televizijskih kanala i sekundarnu
analizu javnog mnijenja u nastojanju da potvrdi da li televizija moe oblikovati
svijest i razmiljanje pojedinaca. 1straivao je nasilne scene u medijima i imaju li one
tendenciju djelovati na pojedince i na koji nain. $akljuio je da je televizisjki svijet
daleko nasilniji od stvarnog i da televizija esto pretjeruje u scenama nasilja.
a-Eksperimentalna istraivanja o medijskim sadrajima
-eke studije o medijskim sadrajima bile su dirketno najee usmjerene na
znaajke o tome kako pojedinici medij, njegov izgled i sl. moe imati na publiku.
3ako se npr. u sluaju istraivanja novina gledalo kako njihova tipogra4ja, izgled,
ureenje, prijelom i dr. utjeu na njihovo razumijevanje i zabavu.
"-Tipogra$ja i prijelom
<rstu istraivanja koja se provodi ovdje zanima prvenstveno kako dizajn vijesti i
novina utjee na njihovo razumijevanje kod itatelja, hoe li ih zbog toga vie ili
manje kupovati i sl. %vdje je esto koritena metoda eksperimenta. %sobe na kojima
se istraivanje provodi podijeljeni su u grupe i postavljana su ima pitanja da ocijene
pojedine varijable na temelju vienih novina: je li im publikacija im+ormativna, imaju
li interesa za itanje te publikacije, kako ocjenjuju izgled stranica, tenost i
razumljivost teksta isl.
-pr. Maskins i 5lQnne 6":K2.7 su razvili zanimljivo istraivanje na temelju enskih
magazina. %ni su ispitivali hoe li razliiti +ontovi u magazinu privui vie itateljica,
nego da je sve pisano jednim +ontom slova. (ogotovo se to odnosilo na naslove. -o
kada su u konanici proveli to istraivanje dolo se do zakljuka da +ont slova ne
utjee na to hoe li ene vie ili manje privui odreeni enski magazin.
1lik+ i Laird ,1/E/.- su dali saetak vie relevantnih istraivanja u ovom podruju.
-eki od njihovi zakljuaka su:
". <elike ilistracije, +otogra4je privale vie itatelja nego li male
). neobino uokvirene slike iritiraju itatelje
0. manja koliina teksta i velika slika na poetnoj stranici lanka poveava
itateljstvo
2. itatelji ne vole itati u kurzivu
A. za naslove itatelji pre+eriraju jednostavnije, uvrijeene +ontove
E. itatelji i gra4ki dizajeri se rijetko slau o tome to ini vrhunski tip dizajna
K. 3imes neH roman +ont se ita bre od ostalih +ontova
+-6straivanje o #itanosti
1straivanje je provedeno koliko su pojedine novine i ostali tiskani mediji itljivi
6 jasni, razumljivi zbog ega e im se itatelji iznova vraati i kupovati ih7.
-ekoliko je +ormula usvojeno pomou kojih se to provjerava. ?edna od najpozntijih je
5lesch Reading Case 5orumla 6":A".7. %na zahtijeva da se odabere "BB rijei iz
teksta, odredi ukupan broj slogova u tim rijeima, odredi prosjek rijei po reenici i
zatim uvrsti u +ormulu pomou koje se matematiki izrauna itljivost.
1ako ovakva istraivanja nisu esta ona nam daju itekako vrijedne in+ormacije. -a
primjer, 5loHer i >mith 6":K:7 su uzeli primjerke tiskovina iz ":B2, ":00 i ":EA i
otkrili da su tekstovi u magazinima ostali konstantni u itljivosti , ali da je tekst u
novinama oscilirao.
d-.naliza narativa na televiziji:
%vo je drugaija metoda od analize sadraja. %na je razvijena kako bi identi4cirala
kritine znaajke in+ormacije iz nekog sadraja.3akoer ima ulogu identi4cirati
kritike znaajke pria koje mogu utjecati na publiku. %va analiza moe istraiti i
utjecaj televizijskog programa.
Rollins je proveo Sanalizu dogaaja televizijskog programaS kako bi se identi4cirali
dijelovi sadraja i odnosa izmeu njih. Rezultati se analize onda koriste za dobivanje
ocjene programa. *nalize SdogaajaS su dizajnirane kako bi se izvela struktura
naracije. , ovom obliku analize istraiva priprema popis dogaa koji e dati skupini
zrelih gledatelja. 'ledatelji zatim odabiru dogaaje bez kojih se pojedini dijelovi
programa 6ili 4lma npr.7 ne bi mogli uinkovito prepriati.
>.Gnter ,EC J F> str.-
:alt i 5rll: sistem analize 3ormata:
1. 5ompleksnost kadra: razlike i opseg odabira vrste kadra
*. 5ompleksnost seta: prosjek duljine prikaza lokacija u pogramu, svrha je
utvrditi e+ekt dodavanja razliitih lokacija snimanja.
>. 5ompleksnost vizalne interak+ije: prosjke izmjena likova koji govore
A. Na#inska kompleksnost: prosjek koliko puta u vremenu se prenese poruka
C.Iizalna pristnost govornika: u kojem opsegu se likovi joji govore pojavljuju
na tv!u
D. Iizalno J ver"alna poddarnost: broj primjera u jedinici vremena u kojem se
subjektTobjekt prie pojavljuje na ekranu
a-.naliza dje#jih tv 3ormata:
Mouston i kolege analizirali su +ormat djejih tv programa. ,sporedili su produkciju
animiranih i neamnimiranih sadraja na temelju dva uzorka: tjednog edukacijskog
programa i subote ujutro. *naliza je kategorizirala blizinu i raspon rijei aktivnosti u
svakom programu, te broj i tempo promjene scena. 3akoer, kategorizirali su
specijalne vizualne i zvune e+ekte, te upotrebu glazbe i buke. ,poraba djejeg
dijaloga zadrava panju djece,a dugotrajno zanimanje i dua prezentacija
nagalaavaju vanost sadraja.
"- @ezi#ni kodovi:
%va vrsta analize vana je zbog shavaanja koliko su djeca u mogunosti nauiti u
takvim programima. Rice je prouavao )A kategorija kroz E programa. .odirao je tri
seta lingvistikih deskriptora: protok komunikacije, strukturu jezika i sadraj
znaenja.
+- Per+ep+ija kodera i per+ep+ija p"like:
*.sadraja ukljuuje uporebu obuenih kodera koji katalogiziraju dogaaje prema
unaprijed odreenim istraivakim okvirima. 'lavni problem je taj to se kodovi ne
podudaraju uvijek s glavnim znaajkama sadraja za publiku. (otrebno je uskladiti
znaenja kodova i znaenja koja ima pridaju obini gledatelji kako bi se dobili rez.
istraivanja.
7haM i NeMel: poveli su terensko istraivanje gdje su gledatelje zatraili da
ispune upitnik o pogledanom programu, kako bi utvrdili nain na koji publika reagira
na nasilje i druge aspekte programa. Dakle, djeca i odrasli su sposobni dobro
prosuditi tv nasilje.
Gnter: eksperimentalna studija: grupi ljudi prikazao je scene iz britanskih i
amerikih krim serija, Hesterna, >5 serija i crtanih 4lmova. Dali su sudove o svakoj
sceni i kvaliteti. Rezultati su pokazali da na gledatelje utjee njihovo osobno
miljenje o 3< nasilju. (oznavanje prikazanog okruenja je jedno od najjaih +aktora
utjecaja na gledateljevu percepciju tv nasilja. , brit. serijama nasilnim su
okarakterizirali neto to im u amerikim nije bilo nasilno i obrnuto.
Grend"erg i Gordon: zakljuili su da djeca imaju sposobnost vrednovati
nasilje 6djeci od ""!"2.g.7 prikalzali su razne oblike nasilja i znali su ih kategorizirati7
>. :immer i 'ominik ,1;*=.str.-
Dva su osnovna pitanja za termin SSmasovni medijiSS
". to su oniI
). koje stvari istraitelji masovnih medija doista traeI
,niverzalna de4nicija: termin masovnih medija odnosi se na bilo koji oblik
komunikacije koji dopire do velikog broja ljudi, a mediji koji se koriste mogu biti
televizija, novine, internet, radio, knjige;
-eki od primjera i pitanja kojima se istraivanje moe baviti: koju pjesmu bi
trebala radijska postaja putatiI .akve voditelje publika eli u jutarnjim emisijamaI
.oliko je e4kasno reklamiranje na televiziji, radiju i internetuI 3ko treba voditi
pojedinu emisijuI
,kupno gledajui, tipovi pitanja zapravo su neogranieni.
Nto je istraivanjeK
@hani 5aOena na tem radija: 1straivanje ini vie od AB posto razloga zato je
neto uspjeno. Drugo otpada na osobni talent, izvore i izbor glazbe.
3ri su osnovne stvari za uspjeh u poslu:
". saznati to ljudi ele
). dati im to to ele
0. rei im da ste im dali to to su eljeli
Dva su osnovna pitanja koja istraiva poetnik mora nauiti da odgovori na njih:
". kako koristiti istraivake metode i statistike procedure
). kada koristiti istraivake metode i statistike procedure
*utori teksta su nakon 0B godina istraivanja zakljuili da je za one koji tek ele
postati istraivaima vano da naue to uiniti s istraivakim metodama, a ne
kako one radeTdjeluju
7tatisti#ari P6straiva#iP
'eneriraju statistike procedure ili oni uzmu te algoritme da bi
istraili
+ormule nazvane algoritmima pitanja i hipoteze
Ranih godina prolog stoljea nije bilo interesa o veliini publike ili o ljudima koji
sainjavaju tu publiku. $adnjih EB godina svjedoci smo evolucije po pitanju
donoenja odluka i pristupa koji kombinira istraivanje i intuiciju da bi proizveo vee
anse za uspjehom.
1straivanja nisu ograniena samo za situacije donoenja odluka, nego se puno
koriste i u teoretskom podruju kao pokuaj da se opie medij.
1straivanje medija i potreba za kvali4ciranim istraivaima e i dalje biti u porastu,
ali je teko pronai istraivae koji mogu raditi u javnom i privatnom sektoru.
*utori navode da internetska istraivanja nisu dobra za primarne izvore in+ormacija,
ali da su ona i vie nego korisna kao nekakva polazna toka.
6straivanje medija i znanstvena metoda
6straivanje masovnim medijima: primjena razliitih metoda i tehnika
drutvenih istraivanja pomou kojih se prouavaju glavne karakteristike, drutvena
uloga i trini poloaj medija, kao i opseg i osobine njihove publike. (oetkom med.
istraivanja smatra se zavretak ".svj.rata.
6straivanje: proces dolaenja do novih spoznaja, proces prikupljanja i analize
podataka iz realnog ivota kojemu je cilj dolaenje do nekih novih, jo nepoznatih
in+ormacija.
Razvoj istraivanja masovnih medija ; A 3aze:
". sam medij: to je on, kako radi, koje tehnologije ukljuuje. 3o su samo neka
od pitanja.
). koristi i korisnici medija: istraivanje poinje kada se medij razvije. (itanja
koja se postavljaju jesu kako se koristi pojedini medij u ivotu, za to se tono
koristi, koriste li ga djeca;
0. e+ekti medija: ova +aza ukljuuje istraivanje socijalne, psiholoke i 4zike
e+ekte medija. %vdje se postavljaju pitanja poput tih koliko vremena ljudi provedu s
medijem, mijenja li on njihovu perspektivu, ima li tetnih utjecaja medija na ljude;
2. kako medij moe biti poboljan: moe li medij ponuditi in+ormacije veem
broju ljudi, kako se nova tehnologija moe iskoristiti i primijeniti u dananju
perspektivu;
$a privatni sektor uz sve navedeno moe biti i jedan dodatak: kako e medij stvoriti
novac. , principu, u ovom se sektoru sve vrti oko novca, pa on ini okosnicu svega.
1straivanje je proces koji nikada ne zavrava.
'oga(aji koji s pospje!ili rast istraivanja:
". (rvi svjetski rat: rezultirao je potrebom za shvaanjem propagande.
). shvaanje oglaivaa AB. i EB. godina prolog stoljea da istraivanje moe dati
rezultate kako poveati prodaju i privui
nove kupce
0. poveani interes graana o e+ektima medija na javnost, posebno na djecu
2. poveano natjecanje izmeu medija za oglaavanje
>talno se preispituju prola istraivanja, a to rade istraivake organizacije, vlasnici
medija; (uno medijskih istraivanja oko ":EB. godine bilo je provedeno na
akademskoj razini na sveuilitima. Danas moderno istraivanje masovnih medija
ukljuuje razne psiholoke i socioloke istrage, kao to su psiholoki i emocionalni
odgovori na televizijski program, reklame, glazbu na radiju i sline situacije.
4nanstveno istraivanje:
4nanstveno istraivanje je organizirana, objektivno kontrolirana, kvantitativna
empirijska analiza jedne ili vie varijabli. >vako istraivanje poinje s osnovnim
pitanjem o speci4nom +enomenu: zato se gleda pojedini televizijski program, koja
se rubrika u novinama najvie ita;
(ostoji vie moguih naina u odgovaranju pitanja istraivanja. 5erlinger i Lee
,*===.- su pronali etiri pristupa za traenje odgovora: ustrajnost 6korisnik ove
metode prati logiku da je neto istinito zato jer je oduvijek bilo tako7, intuicija 6osoba
pretpostavi da je neto istinito zato jer je evidentno ili tono s razlogom7, autoritet
6ovdje se vjeruje da je neto tono zbor izvora koji je od velikog povjerenja, osnova
je na izvoru7 i znanost 6ova se metoda sastoji od nekoliko malih koraka7.
5arakteristike znanstvenog istraivanja:
4nanstveno istraivanje je:
a- Planirano: promiljeno i unaprijed predvieno, nema improvizacije
"- 7stavno: potuje predvienu proceduru, oslanja se na prijanje spoznaje
+- 5ontrolirano: svaka +aza je pod strogim nadzorom istraivaa
d- 6skstveno: temeljeno na injenicama, ne pretpostavkama
e- 5riti#ko: kritiki odnos prema vlastitim dometima i rezultatima
4nanstvena metoda prema :immer i 'omini+k:
1. Empirijska: utemeljena na injenicama
*. 7stavna i kmlativna: &gruda spoznaje#
>. %"jektivna i valjana: dobiveni rezultati nisu pod utjecajem stavova istraivaa
A. Prediktivna: omoguava predvianje razvoja istraivane pojave u budunosti
C. @avna: rezultati se mogu publicirati
Pro+edre istraivanja: >vrha znanstvene metode je da ponudi objektivne
podatke. Fez obzira je li rije o privatnom ili javnom sektoru, svaki istraiva
prati O koraka procedure. -o, samo praenje ovih koraka ne mora nuno znaiti
da e istraivanje biti dobro i pouzdano:
". ".%dabir problema
). provjera dosadanjih istraivanja i teorija
0. razvij hipoteze ili istraivaka pitanja
2. otkrij prikladnu metodologiju istraivanja
A. prikupi relevantne podatke
E. analiziraj i interpretiraj podatke
K. prikai rezultate u prikladnoj +ormi
O. ponovi istraivanje
Uetvrti korak podrazumijeva ako emo koristiti kvantitativno ili kvalitativno
istraivanje
'va sektora istraivanja: javni i privatni
1straivanje je podijeljeno u dva osnovna sektora, a to su kao to je vidljivo iz
naslova javni i privatni. -egdje se mogu zvati SSosnovniSS i SSprimjenjiviSS. %ba su
sektora jednako vana, a u puno sluajeva rade zajedno da bi odgovorili na pitanja
masovnih medija.
$nanstvenici sa sveuilita provode istraivanja iz javnog sektora. > druge strane,
nevladine organizacije ili privatne agencije provode istraivanja iz privatnog sektora.
3ipine teme istraivanja u potonjem sektoru su medijski sadraji i elje potroaa,
reklame i promotivne kampanje i slian sadraj;
?edna od osnovnih razlika ova dva tipa istraivanja je ta to se do podataka i
materijala iz javnog sektora moe lako doi, dok to nije sluaj kod privatnog sektora
i to iskljuivo ovisi o volji osobeTtvrtke koja je platila istraivanje. 1sto tako,
akademsko istraivanje u najveem broju sluajeva nije vremenski ogranieno, dok
u privatnom jest. *kademsko je istraivanje i je+tinije, zato jer posjeduje ve
spremne stvari za istraivanje, dok privatno po ovom pitanju zapravo kree od nule.
Mnogi pro+esori znaju raditi u oba sektora.
Fez obzira na razlike istraivai u oba sektora najee koriste iste
metodologije i statistike analize. >vi oni imaju zajedniki cilj: shvatiti problem iTili
predvidjeti budunost.
$nanstvena procjena bilo kojeg problema mora pratiti svaki korak, misli se na onih O
gore navedenih, da bi se poveala mogunost da e podaci biti relevantni.
.ada su u pitanju odabiri tema istraivanja, neki imaju ve unaprijed odreene, dok
drugi imaju slobodu pri odabiru. (osebno su u privatnom sektoru zadane teme. Rilj
istraivaa u privatnom sektoru je taj da razvije metodu koja je brza, je+tina,
pouzdana i vaea.
$a olakavanje pronalaska teme, poetnicima je dostupna razna literatura. %d
velike su vanosti str#ni #asopisi koji su odlian izvor in+ormacija, a lanci mogu
dati ideju za temu istraivanja. ?asopisi isto tako mogu biti dobar izvor, posebno
jer u nekima kolumne piu ugledni strunjaci. Meutim, neki smatraju da sve izvan
strunih asopisa nije dobro. 7ae+i istraivanja = njih pro+esionalne istraivake
organizacije povremeno objavljuju, a mogu koristiti za odabir teme. 6nternet je isto
tako vaan izvor, a trailice poput 'ooglea dodatno nam olakavaju posao prilikom
pronalaska eljene teme. >vemu ovome treba dodati i svakodnevne sita+ije, u
kojima su ljudi suoeni s raznim tipovima komunikacije preko radija, televizije,
interneta, novina; to su sve odlini izvori za istraivae. .rhiviranje podataka
mogu puno pomoi, posebno kada pogledamo neke teme iz prolosti i moda
dobijemo preko nje novu ideju kako bolje napraviti neko istraivanje.
(rava je rijetkost nai istraivaa koji je dobar strunjak u svim +azama istraivanja.
-edostaci sekundarne analize ogranieni su u smislu hipoteza koje mogu istraiti.
3akoer nema garancije da su podaci dobri.
%'REQ6I.N@E RELEI.NTN%7T6 TE8E
Da bi odredili odlike teme koju smo odabrali, moramo odgovoriti na O osnovnih
pitanja
". D* G1 ?C 3CM* (RC%(V1R-*I
Da bi izbjegli biranje preopirne teme, trebamo vizualizirati naslov teme i probat
rastavit temu na niz pitanja.
). D* G1 M%WCM% 1>3R*W131 (R%FGCMI
3ema se ponekad ne moe istraiti zato jer pitanje nema prikladan odgovor, ili ne
moe biti odgovoreno sa dostupnim in+ormacijama.
Moramo uzeti u obzir da li svi aspekti teme mogu biti de4nirani npr. ako elimo
istraiti upotrebu medija meu mladima, moramo de4nirati rije mladi, da
izbjegnemo zabunu.
Moramo istraiti literaturu da odredimo da li je tema ve istraivana, ako je, da li je
bilo problema u prethodnim studijama i koje metode su koritene pri istraivanju.
0. M%', G1 (%D*R1 F131 *-*G1$1R*-1I
1straivanje nee biti produktivno ako zahtijeva prikupljanje podataka koji ne mogu
biti izmjereni na pouzdan nain.
Moramo imati dovoljno podataka da studija bude pouzdana 6npr. "B ispitanika nije
dovoljno za re+eriranje na cijelu populaciju, ve jedino za testiranje procedura
istraivanja7.
1straivai moraju razumijeti statistike i na koji nain interpretirati rezultate.
Metode istraivanja moraju biti birane zato to pau studijiTtemi i zato to ih
istraiva shvaa
G*N %5 1->3R,MC-3 6$akon instrumenta7 = esta greka koju istraivai poetnici
rade jest biranje metode istraivanja bez razumijevanja rezultata i metode.
2. D* G1 ?C (R%FGCM <*W*-I
Moramo odrediti da li studija ima praktinu ili teorijsku vrijednost.
(itanje koje si moramo postaviti J da li 0e rezltati doprinijeti ve0 dostpnom
znanj o toj temiK
Rilj istraivaa je doprinoenje razumijevanju problema i pitanja u studiji.
! (itanje koje si moramo postaviti ! koja je prava svrha stdijeK
%vo pitanje nam pomae iskristalizirati ideju.
Da li je studija namijenjena asopisu, tezi ili odreenoj odluciI >vaki projekt
zahtijeva razliitu koliinu in+ormacija, objanjenja i detalja o studiji.
A. M%', G1 RC$,G3*31 F131 'C-CR*G1$1R*-1I
*ko istraivanje ima vrijednost van granica analize, onda mora imati vanjsku
valjanost tj mora biti mogue generalizirati rezultate u drukijim situacijama.
E..%G1U1-* 3R%V.%<* 1 <RCMC-*I
3rokovi istraivake studije odreuju da li je samo istraivanje izvedivo.
Gista materijala, opreme i sl. je potrebna prije zapoinjanja istraivanja.
Moramo imati na umu i pomo od strane kola, lokalne vlasti i raznih agencija koje
bi mogle subvencionirati projekt.
Moramo paljivo odrediti vremenske rokove za svaki korak istraivanja.
K. D* G1 ?C (G*-1R*-1 (R1>3,( (R1.G*D*- (R%?C.3,I
Da eliminiramo odreene trokove moramo studiju paljvo planirati npr. prikupljanje
podataka putem tele+ona umjesto printanja upitnika i slanja potom 6troak7.
>vaka procedura u istraivakoj studiji mora biti sagledana iz kuta Prin+ipa
!tedljivosti ,ParsimonO prin+iple- tj. %+khamove o!tri+e.
(rincip je nazvan po 4lozo+u iz "2.st znanog po imenu Nilliam o+ %ckham koji nalae
da &osoba ne smije poveavati broj subjekata potrebnih za objanjenje neega, osim
minimalno potrebnog# = drugim rijeima = -*??CD-%>3*<-1?1 (R1>3,( 1>3R*W1<*-?,
?C ,<1?C. -*?F%G?1X
O. D* G1 M%WCM% -*,D131 >,F?C.31M*I
Moramo analizirati da li e projekt nauditi ispitanicima u 4zikom i psihikom smislu.
(rije poetka istraivanja u javnom sektoru, ispitanicima se detaljno objanjava
pocedura kako bi ih se uvjerilo da nee biti oteeni na bilo koji nain.
(RC'GCD G13CR*3,RC
(rije zapoinjanja istraivanja, moramo obraditi literaturu i saznati a7 to je
napravljeno, b7 kako je napravljeno i c7 koji rezultati su pronaeni
(rije zapoinjanja projekta, istraiva si mora postaviti sljedea pitanja:
5akva istraivanja s napravljena tom podr#jK
Nto je prona(eno prija!njim stdijamaK
5oje savjete nam prija!nji istraiva#i ndeK
Nto nije istraenoK
5ako moemo doprinijeti znanj o tom podr#jK
5oje metode istraivanja s "ile potre"ljene prija!njim istraivanjimaK
(%>3*<G?*-?C M1(%3C$C 1G1 1>3R*W1<*U.%' (13*-?*
M1(%3C$* je +ormalna izjava koja se odnosi na vezu meu varijablama i testirana je
direktno
(redviena veza je istinita ili neistinita
1>3R*W1<*U.% (13*-?C je +ormalno postavljeno pitanje namijenjeno otkrivanju
indikacija o neemu, nije ogranieno na veze meu varijablama.
(itanja su namijenjena situacijama kada istraiva nije siguran o prirodi problema
koji se istrauje.
>inger i >inger su na temelju svojih primjera objasnili da istraivaka pitanja
obuhvaaju samo openita podruja teme dok su hipoteze izjave o vezama meu
varijablama.
*-*G1$* (%D*3*.* 1 1-3CR(RC3*R1?*
<rijeme potrebno za analizu podataka ovisi o namijeni studije i metodi koja je
koritena.
.ad je analiza gotova, istraiva si mora postaviti ) pitanja: ?esu li rezultati vanjsko i
unutarnje valjaniI Da li su rezultati toniI
1-3CR-* <*G?*-%>3
.ontrola nad uvjetima istraivanja je potrebna da istraivai mogua ali netona
objanjenja rezultata.
<arijabla koja stvara mogua ali netona objanjenja rezultata se zove *R3C5*.3.
-jegova prisutnost ukazuje na prisutnost na manjak interne valjanosti.
*rte+akti se mogu pojaviti iz nekoliko izvora:
! (%<1?C>3
Razliiti dogaaji koji se dogode tokom studije mogu utjecati na ponaanje i
miljenje ispitanika
! >*$R1?C<*-?C
(siho!bioloke karakteristike subjekta se mijenjaju tokom studije. 'lad, umor ili
starenje mogu bitno utjecati na ispitanika tokom studije.
! 3C>31R*-?C
>amo testiranje moe biti arte+akt. (utem testova prije i nakon testiranja, ispitanici
saznaju kako odgovoriti na pitanja i zadovoljiti potrebe istraivaa. Da bi se zatitili
od e+ekata testiranja, potrebni su razliiti predtestovi i posttestovi.
! 1->3R,MC-3*R1?* 6propadanje instrumenata7
(ropadanje istraivakih instrumenata i metoda tokom studije. %prema se moe
istroiti, istraivai mogu +ulati pri redoslijedu postavljenih pitanja ili postati
preoputeni
! >3*31>31U.% <R*Y*-?C
1spitanici koji postignu visokTnizak rezultat na testu, pomiu se prema ,zorku.
Dakle, ako su ispitanici testirani vie puta, deava se >tatistiko vraanje = oni koji
su postigli visokTnizak rezultat, mogu u sljedeem testiranju postii jo veiTnii
rezultat i zbog toga se ispitanici pomiu prema znaenju same grupe
! C.>(CR1MC-3*G-* >MR3-%>3
>ve istraivake studije suoavaju se s injenicom da e ispitanici ponekad otpasti iz
nekog razloga, pogotovo studije koje dugo traju. 3i nedostaci mogu utjecati na
rezultate i pretpostavke stoga je uvijek dobro imati vie ispitanika nego nam je
potrebno
! F1R*-?C ,$%R.*
<eina istraivaa usporeuje ) ili vie grupa ispitanika da utvrdi mogue razlike, te
grupe moraju biti odabrane nasumino
! DCM*-D RM*R*R3CR1>31R> 6doslovan prijevod nema smisla7
(ojam se koristi za opisivanje ispitanikove reakcije na eksperimentalne situacije.
%rne 6":E:7 tvrdi da svjesnost ispitanika o svrsi eksperimenta moe utjecati na
njihovo ponaanje/ ako shvate svrhu studije, onda mogu proizvoditi samo &dobar#
materijal za ispitivae. Da to sprijee, istraivai daju ispitanicima ista pitanja koja
su razliito postavljena, te tako mogu nai neusklaenosti
! C.>(CR1MC-3*G-% $*%F1G*WC-?C
Rosenthal 6":E:7 navodi razliite naine na koje istraiva moe utjecati na
rezultate istraivanja/ zaobilaenje moe doi kroz pogreke uinjene u promatranju,
interpretaciji i snimanju podataka. 1straiva moe &ui# u bilo koju +azu projekta i
uiniti ju pogodnijom/ to moe kasnije uzrokovati probleme pogotovo ako je
istraiva unajmljen od strane neke kompanije i sl. u svrhu dokazivanja neega. Da
bi izbjegli takve stvari, ljudima koji daju upute, ne moramo rei koja je svrha studije/
ispitivai ne moraju znati da li ispitanici pripadaju eksperimentalnoj ili kontrolnoj
grupi 6to se zove do"le;"lind e9periment7
! >3R*M %D C<*G,*R1?C
1spitanici se boje mjerenja ili testiranja. $anima ih dobivanje samo pozitivnih
evaluacija od strane ispitivaa i drugih ispitanika. <eina ljudi se boji ponaati na
nain koji odudara od normi pa onda slijede ostale u grupi iako se moda ne slau s
tim
! RCD%>G1?CD
Moe se dogoditi da rezultati eksperimenta nisu zbog neovisne varijable nego zbog
e+ekta zavisne varijable
! 1M13*R1?* (%>3,(.*
, situacijama gdje ispitanici budu testirani vie puta u nekoliko dana ili su
prouavani jedan za drugom, postoji mogunost meusobnog diskutiranja meu
pripadnicima razliitih seansi te kontaminiranja istraivakog projekta 6npr jedna
grupa ulazi dok druga izlazi pa priaju7
! .%M(C-$*R1?*
(onekad osoba koja radi sa kontrolnom grupom moe grupu tretirati razliito zato
to joj neto &+ali#
! .%MC(-$*R1?>.% R1<*G>3<%
1spitanici koji znaju da su u kontrolnoj grupi se mogu truditi vie da budu bolji od
eksperimentalne grupe
! DCM%R*G1$*R1?*
%sobe u kontrolnoj grupe mogu odustati ili ostati bez volje jer nisu u
eksperimentalnoj grupi
! C.>3CR-* <*G?*-%>3
.oliko dobro rezultati studije mogu biti generalizirani preko populacije, mjesta i
vremena. -a nju mogu utjecati interakcije u analizi varijabli kao to su
instrumentacija, uvjeti i odabir subjekata. Rook i Rambel imaju 0 prijedloga kako da
sauvamo valjanost: upotrebljavati nasumine uzorke, upotrebljavati heterogene
uzorke i replicirati studiju nekoliko puta, izabrati uzorak koji je reprezentativan za
grupu. ?o jedan od naina uvanja eksterne valjanosti je provoenje studije na
due vrijeme
(RC$C-31R*-?C RC$,G3*3*
1straivanje namijenjeno objavljivanju u akademskim asopisima mora slijediti
+ormat asopisa, za privatne sektore obino se koriste jednostavna objanjenja
RC(G1.*R1?*:
Da bi bili sigurni u tvrdnje neke studije, moramo ju ponoviti ili replicirati nekoliko
puta.
2 vrste replikacije 6GQkken, .ellQ, Rhase, 3ucker7:
1. 'oslovna replika+ija znai kopiranje svega u studiji
*. %pera+ijska replika+ija kopira samo sempliranje i eksperimentalne procedure
da vidi hoe li proizvesti sline rezultate kao i prola studija
>. 6nstrmentalna replika+ija kopira ovisne mjere rabljene u prethodnima
studijama
A. 5onstrktivna replika+ija testira valjanosti metoda namjerno ne upotrebljujui
ih/ poinjemo sa empirijskom injenicom koja nije pronaena i onda pokuamo doi
do nje
! %(>.RFG?<*U1 1>3R*W1<*-?* 1 3CRC->.* >G,WF*
%pskrbljivai sudjeluju u dizajnu studije, nadgledaju prikupljanje podataka,
analiziraju rezultate
3erenske slube su specijalizirane za tele+onske ankete, intervjue i regrutiranje ljudi
za administraciju grupe. ,najmljivanje jednog od ovog dvoje je jednostavno, nazove
se tvrtka, objasni projekt i odredi cijena. <anu ulogu ima opseg 66n+iden+e- koji
opisuje koliko je lako nai suradnike ili ispitanike/ to je manji opseg, tee je nai
kvali4cirane suradnike. -e postoji prosjean opseg ve ovisi o kompleksnosti
eljenog uzorka, trajanju projekta, dobu godine. Vto manji opseg = vei je troak.
(ostoje naknade za suradnju 6tele+onska anketa je besplatna, no ako ispitanici
moraju izai iz kue da bi sudjelovali, dobiju sitnu lovu7. >ve terenske slube i
opskrbljivai nisu jednaki, mi sami moramo odrediti koji su ljudi sposobni
pro+esionalno odraditit zadau. 1straiva mora blisko nadgledati projekt
B.4E 67TR.H6I.N@.: kon+eptaliza+ija2 operaionaliza+ija i realiza+ija
". 5on+eptaliza+ija J !to i za!toK
a. 1zbor i de4niranje predmeta
b. De4niranje svrhe 6razloga7 istraivanja
c. (regled literature
d. De4niranje ciljeva istraivanja
e. %rjentacijsko 6eksplorativno7 istraivanje
+. 5ormuliranje hipoteza
g. 1zbor 6utvrivanje, razvrstavanje7 i opis varijabli
h. 1zrada idejnog nacrta istraivanja = preliminarni izvjetaj o radu
1. Izbor i defniranje predmeta
.riteriji za izbor predmeta:
a. .akav je znaaj izabranog predmeta za znanstvenu spoznaju o nekoj pojaviili za
neku praktinu aktivnostI
b. Moe li se prouavanjem tog predmeta otkriti neto novoI
c. ?e li predmet istraivanja dovoljno odreen i speci4ciranI
De4niranje predmeta ukljuuje pojmovnu analizu, trai precizan opis.
d. (ostoje li pouzdane metode za istraivanje tog predmetaI
e. Moe li se istraivanje realizirati u praksiI
2. efniranje svrhe !raz"oga# istraivanja
a. $nanstvena svrha
Doprinos ukupnom znanju o nekoj temi ili podruju.
b. (ragmatina svrha
Doprinos unaprijeenju neke praktine aktivnosti
$. Preg"ed "iterature
<ano zbog: a7 preciznije odreenja predmeta i ciljeva istraivanja, b7 izbora
odgovarajuih metoda istra., c7 eventualne usporedbe dobivenih rezultata.
*gostino, ":OB: E pitanja kojima bi se istraiva trebao rukovoditi prilikom
odabira i pretraivanja literature:
a. .akva su istraivanja ve provedena na tom podrujuI
b. Vto je njima otkrivenoI
c. .oja su pitanja ostala otvorenaI .akve su sugestije za daljnja istraivanjaI
d. Vto u vezi s predmetom dosad nije izuenoI
e. .oliko bi istraivanje koje planiramo moglo proiriti znanje o predmetuI
.oje su istraiva. metode i s kojim uspjehom koritene u prijanjim istraivanjimaI
%. efniranje ci"jeva istraivanja
3o je zapravo detaljnija razrada glavnog predmeta istra. Riljevi su pitanja na koja
elimo odgovoriti.
a. 'eneralni 6opi, osnovni7 cilj ! proizlazi iz predmeta istra. 1 njegov je
razraeniji oblik
b. >peci4cirani ciljevi = detaljnija elaboracija generalnog cilja, odnosno
de4niranje pojedinih aspekata s kojih se istraivana pojava namjerava
promatrati
&. 'rijentacijsko !eksp"orativno# istraivanje
-astojimo proiriti znanje o pojavi koja je predmet istraivanja. 2 glavna razloga
zbog kojih se provodi:
a. Folje upoznavanje i objanjenje predmeta istraivanja
b. (rovjeravanje ispravnosti poetne istraivake orjentacije
c. (rovjeravanje prikladnosti odabranih metoda i tehnika istraivanja
d. ,pozorenje na tekoe s kojima se moemo susresti u istraivanju
(. )ormu"iranje hipoteza
Mipoteze proizlaze iz ciljeva istraivanja.
*ipoteza R mogui ili pretpostavljeni odgovor na ciljeve istraivanja kojim
predviamo mogui rezultat istraivanja, tj. jasnije i poblie +ormuliran problem
istraivanja. Mipoteza je obino +ormulirana u obliku tvrdnje o postojanju ili
nepostojanju odreenog odnosa izmeu veze ili pojave koju prouavamo i nekih
drugih pojava, a istraivanje to potvruje ili odbacuje.
1zvori za +ormulaciju hipoteza:
a. (ostojee teorije
b. (rijanja istraivanja
c. >vakodnevna zapaanja i iskustvo
<rste hipoteza:
a. *4rmativna hipoteza
b. -egativna hipoteza
c. -ulta hipoteza
,vjeti za dobru hipotezu:
a. Da je jasno i jednoznano de4nirana
b. Da je relevantna za predmet istraivanja
c. Da je vjerojatna, a ne besmislena
+. Izbor !utvr,ivanje- razvrstavanje# i opis varijab"i
F. Izrada idejnog nacrta istraivanja
Idejni nacrt istraivanja R preliminarni izvjetaj o radu u kojem opisujemo
predvienu koncepciju istraivanja, odnosno prikazujemo to se istraivanjem
namjerava obuhvatiti i zato se ono uope provodi
Dijelovi idejnog nacrta su:
a. ,vod = ukratko opisana osnovna ideja i uporita istraivanja
b. (redmet istraivanja = de4nicija glavnog predmeta istraivanja s preciznim
opisom svih pojmova koje ta de4nicija sadri
c. >vrha 6razlozi7 istraivanja = je li ona preteno znanstvena ili pragmatina,ili
obojeI
d. Riljevi istraivanja = razlikujemo osnovne i speci4cirane ciljeve
e. Mipoteze = pretpostavljeni odgovor na cilj, navodimo opu i odgovarajue
speci4ne hipoteze
+. <arijable istraivanja = treba jasno razlikovati zavisne od nezavisnih varijabli
g. Giteratura = posebno se navodi citirana literatura, a posebno ostala koritena
literatura
*. %pera+ionaliza+ija J kakoK
a. 1zrada izvedbenog nacrta istraivanja
b. 1zbor i operacionalizacija metoda i tehnika istraivanja
c. 1zrada plana uzorka
d. 1zrada istraivakog instrumenta
e. (riprema provedbe istraivanja
+. (ilot istraivanje
g. (rimjena rezultata pilot istraivanja
h. 1zrada plana i programa obrade podataka
>. Realiza+ija J proved"a istraivanja
a. (rikupljanje podataka
b. .ontrola postupaka prikupljanja podataka
c. (riprema podataka za obradu 6kodiranje, logika kontrola, unos
podataka, kontrola unosa7
d. %brada i analiza podataka
e. 1nterpretacija rezultata
+. 1zrada istraivakog izvjea
ELE8ENT6 67TR.H6I.N@.:
1.Pojam: predstavlja generaliziranu ideju +ormiranu iz dijelova i povezivanje
opaanja: (ojmovi su bitni jer:
"7 (ojednostavljuju istraivaki proces kombiniranjem raznih karakteristika objekata
i ljudi u generalizirane kategorije
)7 (ojednostavljuju komunikaciju/ istraivai upotrebljavaju pojmove kako bi
organizirali svoja zapaanja i prenijeli ih drugima/ pojam agenda setting ima isto
znaenje za razliite skupine istraivaa.
*.5onstrk+ija je koncept 6pojam7 sa 0 karakteristike:
a7 .onstrukcija je kombinacija razliitih pojmova
b7 -e moe biti opaena direktno 6zbog svog apstraktnog znaenja7
c7 >tvara se samo za ciljeve odreenog istraivanja/ -pr. .onstrukt
&sudjelovanje# se upotrebljava u mnogim istraivanjima o oglaavanju. %no nema
znaenje samo za sebe.
Cmpiriki dio pojma ili konstrukta je varijabla/ ona povezuje empiriki svijet sa
teoretskim
>. Iarija"le:
.arijab"a Z promjenjiva pojava 6osobina, proces7 koju je mogue opaati ili mjeriti
u tijeku istraivanja 6tj. kvalitativno ili kvantitativno izraziti7.
<rste varijabla prema naravi:
a. .valitativne varijable = mogu se opaati, ali ne i mjeriti 6spol,
rasa,dravljanstvo...7
b. .vantitativne varijable = mogu se mjeriti ili kvantitativno iskazati
6dob,obrazovanje, miljenjaX7
<rste varijabla prema +unkciji u istraivanju:
a. -ezavisna varijabla = za nju se pretpostavlja da utjee na drugu pojavu
6demogra+ske varijable su uglavnom nezavisne7
b. $avisna varijabla = mijenja se u zavisnosti od neke druge pojave
%dnosi meu varijablama:
a. .lauzalni 6uzrono!posljedini7 = kad je promjena u nezavisnoj varijabli uzrok
promjena u zavisnoj
b. .orelacijski = stanje i promjene u zavisnoj i nezavisnoj varijabli se mijenjaju
zajedno, ali zbog utjecaja tree, intervenirajue varijable
c. 1ntervenirajui = utjee na odnos izmeu zavisne i nezavisne varijable
Dodatni nazivi varijabli:
a. (rediktorska varijabla = ona pojava, osobina ili proces na temelju koje se predvia
neka druga pojava, osobina ili proces.
b. .riterijska varijabla = ona koju bi prediktorska trebala predvidjeti i koja moe
sluiti kao mjera valjanosti ili upotrebljivosti prediktorske varijable.
c. .ontrolna varijabla = ona pomou koje procjenjujemo ispravnost nekih
dijelova istraivakog postupka pa time posredno i valjanost dobivenih
rezultata.
%perativno de4niranje varijabli:
a7 8jerena operativna de$ni+ija de4nira kako mjeriti varijablu.
b7 Eksperimentalna objanjava kako manipulirati varijablom 6koristi se u
laboratorijskim istraivanjima7
c7 %perativna prisiljava istraivaa da izrazi apstraktan pojam u konkretnim
terminima.
*.Ljestvi+e mjerenja:
a- Nominalne ljestvi+e:
%moguavaju klasi4kaciju pojedinaca, objekata ili odgovora = oni se dijele na
odreeni broj podskupina i to tako to svaki lan podskupine ima odreeno
zajedniko obiljeje. <arijabla mjerena na ovoj ljestvici moe imati jednu , dvije ili
vie kategorija, ovisno o opsegu varijacija.
"- %rdinalne ljestvi+e:
1ma sve karakteristike nominalne ljestvice, no i jednu dodatnu. .ategorije na ovoj
ljestvici su rangirane, odnosno podijeljene u skupine s obzirom na koliinu svojstva
kod mjere. (odskupine su sloene od najvee ili od najmanje s obzirom na intenzitet
obiljeja prema kojem su grupirane.
+- 6ntervalne ljestvi+e:
1ma sve osobine ordinalne, to znai da pojedinci ili odgovori koji pripadaju
odreenoj potkategoriji imaju zajednika obiljeja , a potkategorije su rangirane
prema rastuem ili padajuem rangu. Dodatno, koriste se jedinice mjerenja koje
omoguavaju pojedincima ili odgovorima da budu postavljeni u jednako razmaknute
intervale u odnosu na raspon te varijable.
d- %mjerne ljestvi+e:
1ma sva obiljeja sve tri prethodno navedene, ali i jedno dodatno: poetna toka
ljestvice je 4ksna. 3o znai da je takva ljestvica apsolutna = razlika od nulte toke
uvijek je izmjerena od nulte toke i takva se ljestvica moe analizirati matematikim
operacijama.
A. 8jerne skale:
Ljestvi+e stavova mjere intezitet ispitanikovih stavova prema razliitim objektima
stava ili situacijama.
".Jednostavne ocjenjivake (procjenjivake) skale:
Ueste u masovnim medijima, npr. istraivai zamole ispitanike da ocjene listu
predmeta. .oju skalu upotrijebitiI "!0, "!A,"!"BI (ostoje neki kriteriji:
". >kale sa vie bodova omoguuju veu razliitost izmeu predmeta koji se
ocjenjuje
). Mukarci i ene svih dobnih skupina vole upotrebaljavati skalu od " do "B
0. .ada se upotrebljavaju jednostavne skale, najbolje je ispitanicima rei &Vto je vei
broj to se vie slaete#
2.rans!ormacijske skale:
(onekad e istraiva htjeti provesti istraivanje upotrebljavajui jednu skalu i
kasnije usporediti te podatke sa drugim podacima upotrebljavajui razliitu
ocjenjivaku skalu. -pr. *ko istraiva upotrebljava skladu od "!K i eli pretvoriti te
rezultate u skalu od "!"BB.
". ipovi ljestvica stavova:
1.Likertova ili ljestvi+a smiranog rangiranja:
-ajjednostavnija je za sastaviti. >vaka estica Tizjava na ljestvicu ima jednaku
vanost odnosno &teinu#. 3o joj je ujedno i glavno ogranienje. %na mjeri jainu
stava prema nekom pitanju. (okazuje jainu stajalita jednog ispitanika u odnosu na
jainu stajalita drugog.
(ostupak sastavljanja ljestvice:
".de4nirajte varijable, ).prikupite tvrdnje koje odraavaju stav. 3rebale bi odravati i
pozitivan i negativan stav, 0. Dajte skupini &sudaca &da procjene valjanost,
2.analizirajte odgovore dodavanjem brojevnih vrijednosti, A. izraunajte korelacije,
E.usporedite rezultate svih sudaca za svaku tvrdnju, K. Climinirajte one tvrdnje koje
meusobno ne mjere razliite elementa stava., O.sastavite upitnik od tvrdnji
#rimjer ljestvice:
"!slazem se
)!u potpunosti se slazem
0!ne slazem se
2!u potpunosti se ne slaem;
*.Thrstoneova 2 ljestvi+a jednakih intervala ili di3eren+ijalna ljestvi+a:
1ma raspon od vrlo intezivnog do vrlo slabog inteziteta6ona gore je imala i negativne
tvrdnje7
'lavna prednost je procjena sposobnosti ocjene inteziteta stava.
.oraci: de+.varijable/ prikupljanje tvrdnje/odaberi skupinu sudaca/ neka suci daju
svoju ocjene/ izraunaj vrijednost medijana za svaku tvrdnju/ tvrdnje za koje postoji
neslaganje odbacite/sastavite upitnik.
>.7emanti#ki di3eren+ijal:
%snovni cilj je mjerenje konotativne dimenzije znaenja rijei. Dobra metoda za
ispitivanje stavova, jer odreene konotacije koje pridajemo pojmovima mogu
utjecati na odraz prema stavu i odgovore o odreenom subjektu.
1zbjegavajte pojmove koje se povezuju sa dubljim negativnim znacenjima.
&>pavate li mnogo#negativna konotacija = bolje &kako provodite dan#
A.Gttmanova ljestvi+a ili kmlativna:
%snova ideja upitnika je slaganje ispitanika s tvrdnjama postupno do odreene
toke, onda dolazi do neslaganja. $a ispitivanje ekstremnih stavova.
5I.LT.T6IN. 6 5I.NT6T.T6IN. 67TR.H6I.N@.:
1. 5valitativna istraivanja ukljuuju nekoliko metoda prikupljanja podataka
kao/ +okus grupe, terensko promatranje, intervjui i studije sluaja. , ovim metodama
ispitivaki pristup je variran. Drugim rijeima, iako istraiva sastavlja pitanja
dodatna pitanja su potrebna. %ve metode imaju svoju prednost jer se odvijaju u
prirodnom okruenju i pridodaju dubljem razumijevanju istraivanja. %ne su
Jeksibilne i omoguuju istraivau istraivanje novih polja interesa. -eki nedostaci:
uzorci su premaleni i ne omoguuju kvalitetno generaliziranje. $ato su esto podaci
prikupljeni kvalitativnih istraivanjem predkorak za kvantitativna istraivanja.
(ouzdanost podataka je takoer problem. -a kraju ako kvalitativno istraivanje nije
dobro pripremljeno podaci nemaju nikakve vrijednosti.
Irste: 3oks grpe2 terensko promatranje2 intervj i stdije sl#aja.
*. 5vantitativna istraivanja ukljuuju tele+onske ankete, email ankete i
1nternet ankete. (itanja su standardizirana i svi anketirani odgovaraju na ista pitanja
bez popratnih pitanja. %bje vrste istraivanja, usprkos razlikama, mogu biti iste.
-eke prednosti kvantitativnih istraivanja: vei broj uzorka omoguuje bolje
predvianje. , istraivanjima obje metode su jednako bitne.
Irste: anketa2 eksperiment2 analiza sadraja i analiza statisti#kih
podataka
Glavne vrste analize sadraja:
a- kvalitativna ili ne3rekven+ijska : subjektivno vrednovanje prouavane
grae
"- kvantitativna ili statisti#ka: sustavan i objektivan postupak sa
standardiziranom metodologijom. %vo je objektivizirana istraivaka metoda koja
omoguava da se kvalitativne osobine pisane ili slikovne grae izraze u
kvantitativnim pokazateljima
Glavne prednosti analize sadraja: Moe posluiti za opisivanje komunikacijskih
sadraja. 3akoer, primjenjuje se i pri testiranju hipoteza o karakteristikama poruke,
pri usporedbi medijskog sadraja sa &stvarnim svijetom#. >lui i za procjenu imida
odreenih drutvenih skupina. *naliza sadraja je odlina polazina toka studijama
koje istrauju uinke medija. -adalje, koristi se i u studijama postavljanja agende.
-una je analiza relevantnog medijskog sadraja kako bi se odredila vanost
odreenih vijesti.
%grani#enja i nedosta+i:
>ama po sebi ne moe posluiti kao osnova za donoenje zakljuaka o uincima
sadraja na publiku. Rezultati odreene a.s. ogranieni su okvirom kategorija i
de4nicija koritenih pri toj analizi. ?o je jedno ogranienje nedostatak poruka bitnih
za istraivanje. Mnoge teme i likovi vrlo su slabo izloeni masovnim medijima! eli li
se istraiva baviti nekim slabo eksponiranim pitanjem, morat e biti spreman
pogledati itav niz nepreglednih medijskih sadraja ne bi li doao do grae dovoljno
opsene za analizu. Uesto je skupa, te zahtijeva mnogo vremena za provedbu.
Pozdanost i vrijednost
<ano je preliminarno testiranje prije upotrebe skale. 3reba se provesti barem jedna
pilot studija. >va mjerenja su polona nekoj vrsti greaka. (ouzdanost se sastoji od
tri komponente: stabilnost, unutranja dosljednost i ekvivalencija. Vto se tie
vrijednosti postoje etiri vrste: osobna vrijednost, prediktivna vrijednost, podudarna
vrijednost i konstruktivna vrijednost.
D*.;FC.- RE7E.R1< ET<617
ET65. 6 67TR.H6I.?56 PR%1E7
<eina masmedijskih istraivanja ukljuuje ljude koje se ispituje ili promatra. (ri
tome istraivai moraju voditi rauna da na bilo koji nain ne povrijede prava
ispitanika. 3o podrazumijeva uzimanje u obzir etike = odvajanje loeg od dobrog,
prigodnog od neprigodnog. -aalost, ne postoje univerzalna etika pravila, no
postoje prirunici ije savjete usvajaju brojni pro+esionalci.
Primjeri hipotetskih istraiva#kih sita+ija koje klj#j eti#ka pitanja:
istraivanje na >veuilitu kada istraiva &zaprijeti# studentima ukoliko ne ispune
upitnik nee dobiti pozitivnu ocjenu na kolegiju
! istraiva na 5acebooku kreira lani pro4l kojim se koristi da bi meu studentima
bez njihova znanja prikupio potrebne in+ormacije
! istraiva obavlja anketiranje putem e!maila o preuzimanju pornogra+skih sadraja,
u upitniku je naznaeno da je istraivanje anonimno, ali svaki mail je kodiran tako
da istraiva moe locirati poiljatelja.
4a!to "iti eti#anK
-ajbolji razlog za etino postupanje je osobno znanje da ste postupili ispravno i
moralno. -eetina ponaanja mogu negativno utjecati na cijelo istraivanje. %sim
toga, ako osoba koju ispitujete sazna za neetine radnje vrlo je vjerojatno da u
sljedeem istraivanju nee htjeti sudjelovati. 3akoer, ovo se moe i negativno
reJektirati na pro+esiju i u javnosti izazvati negativna miljenja i komentare.

/uskegee s0phi"is stud0 1 siromani *+ro!*merikanci oboljeli od si4lisa bili su
prouavani bez njihove suglasnosti i ostavljeni u uvjetima koji su istraivaim
omoguili da prouavaju daljnje razvijanje bolesti. -epovjerenje i sumnje izazvane
ovim eksperimentom navode se kao +aktor u razvoju nekih teorija zavjere o irenju
*1D>!a.
%p0e eti#ke teorije:
1 J teorija zasnovana na pravilima ili deontologija:
(ovezuje se s 1mmanuelom .antom. (oznat je kategori#ki imperativ = principi koji
de4niraju prikladnu akciju u svim situacijama. %soba bi se trebala ponaati onako
kako eli da se drugi prema njoj odnose.
* J teorija "alansa ili teologijska:
-ajbolji primjer za ovu teoriju je ono to ?ohn >tuard Mill naziva tilitarizmom.
(ojedinci nastupaju tako da maksimaliziraju dobro, a tetu svode na minimum.
Niki Utilitaristi#ki kriterij: .od ovog kriterija odluke se donose iskljuivo ovisno
o tome imaju li ili ne pozitivne posljedice. (okuava se postii najvea mogua dobit
za najvei broj ljudi. -ajee koriteni kriterij u poslovnim organizacijama i u skladu
je s ciljevima e4kasnosti, produktivnosti i visokog pro4ta.
> J relativisti#ka teorija:
(rema ovoj teoriji ne postoji apsolutno dobar ili lo nain ponaanja. Ctike odluke
ovise o kulturi unutar koje istraiva provodi istraivanje. (onaanje koje je u jednoj
kulturi osuivano, u drugoj moe biti skroz legitimno.
Eti#ki prin+ipi:
%pe etike principe teko je konstruirati u istraivakom podruju. -o, postoje etiri
relevantna principa.
1 J Prin+ip atonomije koji svoje korjenje ima u kategorikom imperativu. %snova
ovog koncepta je zahtjev da istraiva potuje prava, vrijednosti i odluke drugih
ljudi.
* J Nonmale$+en+e = >vako namjerno nanoenje boli i tete drugome je tetno i
krivoX
> J 'o"rotvornost = obino djeluje u tandemu s prethodnim principom. 3emelji se
na uklanjanju postojee tete i donoenju bene4cija drugima.
A J Prin+ip pravednosti = povezan je s deontologijskim i teologijskim teorijama
etike. Gjudi koji su jednaki trebaju biti tretirani na jednak nain. Fene4cije bi trebale
biti podijeljene sa svima koji su kvali4cirani.
)re0- 2otan i Kreps nude saetak mora"nih nae"a koja obino istraivai
zagovaraju:
". osigurati slobodan izbor osobama koje prouavate
). zatita njihovih prava na privatnost
0. odnositi se prema njima sa potovanjem
2. bez nanoenja tete
3ook rasprav"ja o "aboratorijskom pristupu:
! bez uplitanja ljudi u istraivanje bez njihova znanja
! bez prinude ljudi na istraivanje
! bez skrivanja i laganja o namjeri istraivanja
! ispitanici ne smiju biti podvrgnuti mentalnom stresu
! ne smije se ulaziti u tuu privatnost
7PE16B6?N6 ET6?56 PR%LLE86
Iolontiranje i in3ormirani pristanak:
(ojedinac ima pravo odbiti sudjelovanje u istraivanju ili ga u bilo kojem trenutku
prekinuti. >udjelovanje je uvijek volontersko i zabranjena je svaka prinuda.
1straivai svim sudionicima prije provedbe istraivanja trebaju naglasiti namjenu
istraivanja kako bi sudionici donijeli pametnu odluku. , eksperimentu svi moraju
biti obavijeteni o moguim neugodnostima.
4P45 /he 4merican Ps0ho"ogica" 4ssociation 3ounci" Istraivai trebaju
odati:
! namjenu istraivanja, trajanje i procedure
! da svaki sudionik ima pravo odbiti sudjelovanje ili od njega odustati
! mogue posljedice odustajanja
! bene4cije istraivanja
Prikrivanje i prijevaraSo"mana
(rikirivanje i prijevara uglavnom se nalaze u eksperimentalnim istraivanjima.
(rikrivanje je zadravanje odreenih in+ormacija od subjekta nad kojim se provodi
istraivanje, a prijevara je namjerno dostavljanje krivih in+ormacija. -eki se pravdaju
da je obamana nuna da bi se istraivanje provelo.
Ke"man pred"ae da takvi istraivai istrae tri pitanja:
". koja je vanost studije koja se provodi
). jesu li dostupne alternativne procedure koje e osigurati jednake in+omacije
0. koliko je jaka obmanaI
6"ms 1 pet uvjeta pod kojima je obmana opravdana u istraivanjima:
". kad ne postoji drugi nain kojim bi se pridobile potrebne in+ormacije
). kada korist znatno premauje moguu tetu
0. kada je subjektima reeno da u bilo kojem trenutku mogu odustati
2. kada je bilo koja psihika ili 4zika teta samo privremena
A. kada su subjekti upoznati sa svim bitnim obmanama i istraivake procedure
dostupne su javnosti 6ovdje se spominje pojam debriefng = to znai da se nakon
zavretka istraivanja subjektima objasni zato su bile nune odreene prijevare7.
4.NT6T. PR6I.TN%7T6
(roblem zatite privatnosti lanova see esto iz podruja promatranja i anketnih
istraivanja, vie nego u laboratorijskoim studijama. , podruju studije, promatrai
mogu prouavati ljude na javnim mjestima bez njihovog znanja 6npr. pojedinci
gledaju 3< na aerodromu u louge baru7. Vto vie javnosti na mjestu, manje je
vjerojatnost da e osoba imati oekivanja tj. potrebu za privatnou.
-o ipak neke javne situacije donose etike brige. 6npr. Da li je etino kada se
istraiva pretvara da bira u videoteci 4lmove, kada ustvari promatra tko posuuje
pornogra+ski sadrajI7. Vto je primjerice sa prislukivanjem razgovora ljudi za
veerom u restoranu, koje se kao vodi u svrhu nekog istraivanja, kako bi se otkrilo
koliko su esto vijesti predmet neije raspraveI
.ako bi minimizirao etiki problem, istraiva bi trebao prekriti privatnost na
najmanji stupanj potreban kako bi prikupio podatke.
.ada se uzima anketa, ispitanici imaju pravo znati da li e se njihova privatnost
koristit i tko e imati pristup svim in+ormacijama koje su dali.
'va na#ina koja garantiraj privatnost:
! ostati anoniman, osigurati povjerenje.
%beanje anonimnosti je garancija da e dani odgovor biti zatien. , mnogim
istraivanjima anonimnost je prednost jer ohrabri ispitanika da bude iskren u svojim
odgovorima.
Vto se tie osobnih i tele+onskih intervjua, oni su lieni privatnosti jer istraiva
mora doznati adresu ili tele+onski broj ispitanika kako bi s njim stupio u kontakt. ,
tim sluajevima trebala bi se osigurati povjerenje i anonimnost iako ih istraiva
osobno poznaje. 3rebalo bi osigurati da se osobni podaci ispitanika nee povezati s
in+o koje oni daju. 1straiva ne bi nikako trebao koristiti pojam anoniman na nain
da se ini da bude sinoniman sa povjerenjem. 1spitanicima bi trebalo biti reeno tko
e imati uvid u in+o koje oni daju.
(rilkom zavretka istraivanja, odgovornost istraivaa ne prestaje, tj. ne bi smjela
nestati.
,pitnici koji zadre osobne podatke ne bi trebali biti dostupni na javnim mjestima,
niti bi drugim istraivaima trebalo dati dozvolu da da ispituju povjerljive podatke,
osim ako su identi4kacijske oznale uklonjene.
4P47s !4merican 8ocio"ogica" 4ssociation# ne sadri mnogo vodilja po pitanju
privatnosti i povjerenja. 3u se govori kako istraivaim trebaju in+ormirati subjekta o
tome da li e se njihovi podaci dijeliti ili koristiti u neke svrhe.
Njihov vodi# klj#je:
! sociolozi uzimaju razumne mjere opreza kako bi zatitili povjerljivost ispitanika
! povjerljive in+o svih ispitanika su tako i tretirane iako nema legalne zatite da se do
napravi. >ociolozi imaju obvezu uvanja povjerljivih in+o, i ne smiju dopustiti da in+o
bude koritena
kako bi komprimirala ispitanika. (ovjeljivost nije zahtjevana na javnim mjestima gdje
su svi izloeni pogledima. 3akoer nije zatjevana na mjestima gdje se javno snimaju
neki dogaaji.
Bederal reglations 1on+erning Resear+h:
":K".! Ministarstvo $dravstva obrazovanja i ivotnog osiguranja objavilo je prvu
verziju pravila za izvravanje in+ormiranosti ispitanika koje je ukljuivalo punu
dokumentaciju o procedurama.
<lada je sastavila sistem institucionalnih pravila 61RFSs7 kako bi zatitila ljudska
prava.
, )BBO.g. postojalo je vie od OBB 1RF!a u medicinskim kolama, koledima,
bolnicama i dr. 1nstitucijama. 1RFSs su za mnoge iritantan izvor, posebno za
istraivae. -eke vrlo uden 1RF odluke su bile publicirane. 1pak, na mnogim su
sveuilitima 1RFSs postali dio stalne birokracije. %dravaju redovne sastanke i
razvili su standardiziranu +ormu koja mora sudjelovati u istraivakim ponudama
koje ukljuuju ljudske subjekte ili odgovrne. 6nisam ba skuila ovaj dio, sorrQ,
proitajte si taj odlomak7.
":O".g MM> 6Ministarstvo $dravstva i ljudskih usluga omekao je svoj sustav
regulacija koji se tiu istraivanja socijalnih znanosti. %djel $atite prava ljudskog
istraivanja koristi studije koje koriste javne podatke.
(otpisane +orme istraivanja 6ankete7 nisu potrebne u sluaju intervjua, zato to
osoba obino ne trai pisani sadraj prije nego li joj se postavi pitanje.
,red za zatitu ljudskih istraivanja kreirao je seriju intrigirajuih odluujuih tablica
kako bi pomogao istraivaima da odlue ako njihovo istraivanje treba 1RF dozvolu.
Ta"li+a sa odgovorima povezanje sa sljede0im pro"lemima: aktivnost u
istraivanju mora biti pregledana od 1RF!a, pregled mora biti izveden sa
eLpeditivnom procedurom.
-eke 1RF regulacije su jae kontrolirane nego vladine.
.ako se mass komunikacija bavi raznim temama koje istrauje osjetljive teme 6npr.
pornogra4ju, govor mrnje, terorizam...7 takva e istraivanja biti podlona veim i
stroim kontrolama. 3o je izazvalo brojne kontroverze u akademskoj zajednici koja
tvrdi da su 1RF prijetnja ".amandmanu.
ET5. U .N.L646 P%'.T.5. i 64I@ENT.I.N@U
1straivai su odgovorni za provedbu pro+esionalnih standarda u analizi i izvjetaju
podataka. 'lavno pravilo:! istraivai imaju moralnu i etiku obavezu da ne odstupe
od mijenjanja podataka. %d istraivaa se oekuje da vjebaju razumnu brigu u
voenju podataka kako bi se obranili od nepotrebnih greaka. Drugo univerzalno
pravilo: ! (lagiranje je strogo zabranjenoXXXX
-eiji rad se ne bi smio reproducirati bez davanja vanosti originalnom autoru
6autor mora biti potpisan7. Vto se tie navoenja autora koji su koriteni u neijem
radu, obino se na prvom mjestu spminje onaj koji je najzasluniji za rad. >vako
istraivanje treba sadravati opis metode, posebno ako sadri odstupanje od
standardnih procedura. %tkada je znanost postala javna aktivnost, istraivai imaju
obavezu podijeliti svoje nalaze i metode sa ostalim istraivaima. 1straivae
obavezuje etika dunost da izvode zakljuke iz svojih podataka koji su dosljedni tim
podacima. 3rebali bi poteno objaviti svoje podatke.
Etika pro+es p"lika+ija
!!sve se svodi na istu +oru, moral, etika, naela...bla bla, ono bitno si ponovite iz
kodeksa...sve se vrti oko zatite prava subjekta o kojem se pie.
Prava stdenata kao ispitanika istraivanj
1spitanici trebaju znati glavnu svrhu istraivanja te to se od njih oekuje. 3rebaju
biti obavijeteni o svemu to ih zanima da bi sudjelovali . 3akoer, mogu odustati u
svakom trenutku od ispitivanja ukoliko ne ele imati veze s tim. 1maju pravo
postaviti pitanja za sve to ih zanima i dobiti poteni i iskren odgovor.
,koliko nisu zadovoljni sa dobivenim in+o, mogu traitit da se nihovi podaci uklone.
1maju svako pravo na anonimnost., osim ako svojevoljno ne pristanu na suprotno.
1maju pravo znati za obmanu u istraivanju 6ako je ona koritena, te zato7.
Etika on line
.ada se radi o on line etici istraivanje moe ukljuiti iroki dijapazon postavki:
Hebstranice, e!mail, chat room, instant poruke, neHs grupe, portali...(ostoji =
pasivno i aktivno istraivanje.
4aklj#ak
! potrebno je paljivo planirati istraivanje i sve detalje oko njegove izvedbe
6metoda, ankete7. <oditi rauna o ispitanicima i njihovoj privatnosti. 1mati na umu
vanost ljudskih prava.
!!!sve se vrti oko morala i etike u ovome dijelu.
67P6T6I.N@E U4%R.5.: ,FC.;11>.str.-
Popla+ija je skupina jedinki na koje se istraivanje odnosi i na koju se poopavaju
6generaliziraju7 dobiveni rezultati.
Uzorak je dio populacije na kojemu se provodi istraivanje i temeljem kojega se
zakljuuje o cijeloj populaciji.
Ienn;ov dijagram = odabir uzoraka prikazan je <ennovim dijagramom = vei od
dva kruga predstavlja cenzus,mjerio bi svaki element populacije 6*7, dok bi uzorak,
manji krug unutar populacije, mjerio jedan segment populacije 6*"7
'reke su u istraivanju uzoraka neizbjene, stoga ih treba uzeti u obzir prilikom
primjenjivanja rezultata istraivanja = greka je +okus novoga istraivanja
Gre!ke istraivanj:
<eina greaka u bihevioristikoj znanosti potkrade se jer su subjekti istraivanja
ljudi, a kao takvi podlijeu neprestanim promjenama. -a istraivaima je da
minimaliziraju greke pravilnim koracima u istraivanju/ neke e greke uvijek biti
prisutne
'va s op0a tipa gre!aka prisutna u svim istraivanjima:
". 'RCV.* (R1G1.%M F1R*-?* ,$%R.*
). 'RCV.* .%?* -1?C (%<C$*-* > ,$%R.%M 6nonsampling error7 = odnosi se na sve
one greke koje se mogu dogoditi tokom istraivanja 6gre!ke mjerenjima,
greka u analizi podataka, utjecaj pojedinih situacijskih +aktora na istraivanje ili
pogreka uzrokovana nepoznatim izvorom koji se ne moe identi4cirati7
-adalje, gre!ke mjerenjima ima dvije kategorije:
". >luajna greka = uzrokovane su nepoznatim ili nepredvienim varijablama i
stvarno ih je teko ili nemogue detektirati i prepraviti
). >ustavna6planska7 greka = neprestano dobiveni netoni rezultati vode u istom
smjeru ili istom kontekstu, stoga su te greke predvidive
- navod da je istraivanje neto SdokazaloS ili SutvrdiloS zapravo je netoan jer su
greke u svakom istraivanju, mjerenju i opservaciji6zapaanju7
- ovako se esto prikazuje +ormula da bi se neto SdokazaloS:
uoeni rezultatT pravi rezultat,
mjerenjeT Z mjerenje,
opservacija opaanje
- u stvarnosti, svi rezultati istraivanja trebali bi biti izvjeteni i interpretirani
kroz +ormulu:
uoeni rezultatT pravi rezultat,
mjerenjeT Z mjerenje,
opservacija opaanje P gre!ka
- greke u rezultatima istraivanja predizbornih predsjednikih kampanja:
- ":0E. = TLiterarO 'igestT 6ameriki tjedni magazin7 predvidio je u anketama
da e predsjedniki kandidat *l+ Gandon pobijediti 5ranklina D. Roosevelta65DR7 =
uzorak je ukljuivao vie od milijun biraa 6veinom utjecajnih Republikanaca7 =
istraivanje je neuspjelo jer nisu uzeli u obzir parametre popla+ije
6karakteristike, u ovom sluaju Republikanaca7
- )BBO . = .L1 i 1NN radili su dobra i tona istraivanja, dok je Gallp 6jedna
od vodeih kompanija za anketiranja7 promaio toan ishod glasovanja ak i izvan
margina razumnih odstupanja PT! 2.B[
.arakteristike uzorka o kojima treba voditi rauna da bi se ostvarila njegova
reprezentativnost i preciznost dobivenih rezultata su:
a. Plan zorka:
". Riljana populacija
). %snovni skup i okvir za izbor uzorka
0. -ain izbora uzorka ! o njemu ovisi preciznost istraivanja
2. <eliina uzorka ! poeljno je to vie lokaliteta pri izboru ispitanika
A. Disperziranost 6rasprenost uzorka7
b. Realiza+ija zorka:
". %dsutnost ispitanika
). %dbijanje ankete
0. -eizjanjavanje na pojedina anketna pitanja
2. 'reke anketara prilikom realizacije postavljenog plana uzorka
1. %snovni skp i okvir za iz"or zorka
%snovni skp je skupina jedinki iz koje biramo uzorak, a okvir za iz"or zorka je
popis jedinica osnovnog skupa odnosno podaci iz kojih emo taj uzorak izabrati.
*. Na#in iz"ora zorka
". pro$a$ilistiki 6uzorak se bira na temelju prorauna vjerojatnosti ! npr.jednostavni
sluajni, sluajni sustavni, sluajni strati4cirani i klaster uzorak7
). nepro$a$ilistiki 6uzorak se bira prema pretpostavkama i oekivanjima
istraivaa, a ne prema kriteriju vjerojatnosti ! npr. kvotni, prigodni, namjerni,
nasumini uzorak ili uzorak dobrovoljaca7
'o"rovolj+i za istraivanja:
istraivai mogu jedino pozvati subjekte da sudjeluju u istraivanju, oni ih ne
mogu natjerati da sudjeluju ili odgovaraju na pitanja 6niti ih mogu prisiliti da ostanu
ukljueni u istraivanje do kraja7
postoji znaajna razlika izmeu toga kako je takav subjekt uao u uzorak:
a7 u nekim sluajevima, ne postoje kvali4kacije ili ogranienja prilikom odluka
tko SideS u uzorak = ovaj oblik uzorka je potpuno samo!odabran, Sne!vjerojatanS
uzorak koji oznaavamo kao Tnekvali$+iranimT do"rovoljnim zorkom
b7 za razliku od toga, postoje sluajevi kada se potuju pravila SvjerojatnihS
uzoraka i kada se uzorak sastoji od sistematski odabranih subjekata ija su imena
odabrana jednom od SvjerojatnihS metoda = ti subjekti moraju ispuniti jedan ili vie
upitnika kako bi se vidjelo odgovaraju li uzorku obzirom na spol, starost, upotrebu
medija; ! iako i ovdje govorimo o volonterima = Tkvali$+irani T do"rovoljni
zorak
NE5I.L6B616R.N6 '%LR%I%L@N6 U4%R.5:
- dolazak 1nterneta kao sredstva masovne komunikacije sve je vei broj
Snekvali4ciranihS dobrovoljaca koji se pozivaju na sudjelovanje u raznima anketama
ili upitnicima 6radio i 3< posebice to koriste: S?avite nam kako ste vi doivili;S, SVto
mislite o;IS7 = vlasnicima medijskih kua to odgovara jer je uloeno minimalno
novanih sredstava i malo vremena ! Rosenthal i RosnoH 6":E:.7 identi4cirali su
neke karakteristike nekvali$+iranih zoraka, obzirom na provedene studije:
- dokazuju veu razinu obrazovanosti
- vei pro+esionalni drutveni status
- veu potrebu za odobravanjem
- veu intelektualnu razinu
- manju razinu autoritarnosti
- vie su socijalno aktivni
- nekonvencionalni su
5I.L6B616R.N6 '%LR%I%L@N6 U4%R.5:
- izabrani su koritenjem vjerojatnog uzorka i upotrebom pravila kako bi se
tono ograniio odabir tipa osoba koje su pozvane na sudjelovanje u istraivanju
- kontrola, koja sainjava okvir uzorka, pomae kako bi se eliminirao laan
rezultat od subjekata koji ne bi trebali sudjelovati
- vlasnik medija, istraiva ili unajmljena agencija za provoenje istraivanja
moraju se tono bazirati na ciljanu skupinu
- poneka kvali4cirana osoba odbija sudjelovati = Tkvali$+irano od"ijanjeT
R.4L65. TNE5I.L6B616R.N6<T 6 5I.L6B616R.N6< U4%R.5.:
- najvea je razlika upravo u samoj kontroli nad procesom odabira
pojedinacaTdobrovoljaca, za sudjelovanje u istraivanju
- legitimno znanstveno ponaanje prisutno je samo kod kvali4ciranih uzoraka
istraivanja
- sva istraivanja6i nekvali4c. i kvali4c.7 naposljetku trebala bi ukljuivati
potpuni opis postupka istraivanja uzoraka
1.Pro"a"ilisti#ki zor+i
Da bismo neki uzorak nazvali probabilistikim, moramo:
\ $a svakog lana populacije znati vjerojatnost da bude izabran u uzorak
\ 1zbor liiti bilo kakvog utjecaja, namjere ili odluke istraivaa.
(robabilistiki uzorci biraju se prema kriteriju matematike vjerojatnosti, a dijelimo
ih na:
a7 jednostavni sluajni uzorak
b7 sluajni sustavni uzorak
c7 sluajni strati4cirani uzorak
d7 klaster uzorak
a- @ednostavni sl#ajni zorak
.od jednostavno sluajnog uzorka svi lanovi populacije imaju jednake izglede da
budu izabrani u uzorak. Ulanovi se biraju izborom jedinica populacije 6osnovnog
skupa7 iz
]bubnja], izborom na temelju tablice sluajnih brojeva ili generiranjem sluajnih
brojeva
uz pomo raunala.
(rednosti: nije potrebno nikakvo prethodno znanje o populaciji, nema mogunosti
pristranog izbora, omoguava veliku disperziju uzorka zbog ega je pogodan za
tele+onske ankete, ankete potom i sl.
-edostaci: potreban je popis jedinica osnovnog skupa 6npr. liste studenata, popis
adresa, biraki popis i sl.7, uzorak ne mora uvijek biti reprezentativan, lanovi
uzorka su
]raspreni] pa je ovaj uzorak nepraktian u terenskim istraivanjima.
"- 7l#ajni sstavni ,sistematski- zorak
.ao i kod jednostavnog sluajnog uzorka svi lanovi populacije imaju jednake anse
da
budu izabrani u uzorak, ali se izabiranje moe izvriti i bez koritenja ]bubnja],
tablica
sluajnih brojeva ili raunalnog generiranja sluajnih brojeva.. $a konstrukciju
uzorka
potreban je popis jedinica osnovnog skupa iz kojeg se po odreenom intervalu
izabire
svaka n!ta jedinica, pri emu je najvanije da prva jedinica koja e ui u uzorak bude
izabrana sluajno 6putem ]bubnja], raunalnim generiranjem i sl.7
(rednosti: jednostavan izbor, osigurava sluajni izbor.
-edostatak: potreban je spisak cijele populacije 6npr. adresar, imenik i sl.7.
+- 7l#ajni strati$+irani zorak
(ojam ]strati4kacije] oznaava grupiranje jedinica populacije u grupe ili stratume
6skupine sa slinim karakteristikama7. %vaj uzorak upotrebljava se u sluaju kad
istraiva eli imati pod kontrolom odreene karakteristike, segmente ili stratume u
populaciji, a koje smatra relevantnima s obzirom na cilj istraivanja 6te
karakteristike mogu biti teritorijalna pripadnost, spol, dob, nacionalni sustav, socio!
kulturne ili socioekonomske
karakteristike i sl.7
(rednosti: osigurana je reprezentativnost s obzirom na relevantne varijable, mogua
je izravnija komparacija s drugim uzorcima, velika je preciznost uzorka.
-edostaci: potrebno je predznanje o karakteristikama populacije i njihovom utjecaju
na
istraivanu pojavu, procedura je skupa i komplicirana.
d- 5laster zorak
.oristimo ga kad nemamo relevantnih podataka o populaciji 6demogra+ska, socijalna
i
slina obiljeja7 koji bi bili osnova za strati4kaciju. -aziv uzorka potjee od rijei
]cluster] 6grozd7 jer je uzorak +ormiran u obliku grozda. 6pr. ako elimo provesti
istraivanje na podruju jedne drave bilo bi skupo i trajalo bi dugo da analiziramo
svakog pojedinca, stoga se drava dijeli na opine, opine na gradske zajednice itd.
te se onda biraju pojedinci iz tih podskupova7 = ovakvo uzorkovanje stvara dvije
vrste greaka u uzorku:
".7 greka u de4niranju poetnog klastera
).7 greka u selekciji uzorka iz klastera
<rsta klaster uzorkovanja koja se esto koristi = vi!estpanjsko zorkovanje ! u
kojemu su izabrani individualni kuevlasnici ili ljudi 6ne grupe7
(rednosti: ne zahtjeva predznanje o populaciji, izbor je jednostavniji nego kod
strati4ciranog uzorka.
-edostaci: ne osigurava reprezentativnost prema svim relevantnim
karakteristikama,
zahtjeva raspolaganje potpunim popisom jedinica.
*. Nepro"a"ilisti#ki zor+i
-eprobabilistiki uzorci ne biraju se prema kriteriju matematike vjerojatnosti nego
po
nekim kriterijima istraivaa 6npr. njegovim pretpostavkama, oekivanjima ili znanju
o
populaciji na koju se rezultati poopavaju7.
'lavne vrste neprobabilistikih uzoraka su:
a7 kvotni
b7 prigodni
c7 uzorak dobrovoljaca.
d7 namjerni 6ekspertni, samo s odreenim karakteristikama7
e7 pseudo!sluajni 6nasumini7
a- 5votni zorak
-ajee se upotrebljava kao 6loija7 zamjena za probabilistiki strati4cirani uzorak.
Moe
sadravati iste +aze izbora, ali izbor jedinica unutar pojedinih stratuma nije
probabilistiki,
nego namjeran ili pseudo!sluajan 6nasumian7.
(rednosti: jednostavnija izrada plana uzorka i jednostavniji izbor.
-edostaci: potrebno je precizno poznavati kvote u populaciji, mogua je znaajna
pristranost usprkos prividnoj reprezentativnosti 6prema kontroliranim kvotama7,
nikada nije mogue imati sve relevantne karakteristike pod kontrolom.
"- Prigodni ,raspoloivi- zorak
%vim uzorkom obuhvaena je skupina dostupnih pojedinaca koji su dio populacije
na
koju generaliziramo rezultate, a koristimo ga kad ne moemo pronai prikladnija
rjeenja.
(rednosti: jednostavan izbor ispitanika i to bez odgovarajuih popisa 6jednostavna
realizacija7, jednostavna izrada plana uzorka.
-edostaci: neopravdanost generaliziranja rezultata na opu populaciju, loa
reprezentativnost 6ak i malih populacija7.
+- Uzorak do"rovolja+a
%va vrsta uzorka ukljuuje samo one ispitanike koji su se dobrovoljno javili da
sudjeluju
u nekoj anketi. 1zrazito je pristran zbog snane autoselekcije jer se osobe koje ele i
ne
ele sudjelovati u anketiranju znaajno razlikuju.
d- Namjerni zorak
.od ovog uzorka istraivai sami biraju ispitanike, na osnovi nekih karakteristika.
(rednosti: mogunost izbora ispitanika koji su kompetentni za predmet istraivanja,
prikladan je za kvalitativna, orijentacijska i dopunska istraivanja.
-edostaci: neopravdanost poopavanja rezultata na cijelu populaciju, potreban je
popis
eksperata za predmet koji se istrauje, sloena provedba istraivanja.
e- Psedo;sl#ajni ,nasmi#ni- zorak
%va vrsta uzorka daje privid probabilistikog uzorka, ali se ne temelji na
matematikoj
vjerojatnosti. 1zbor u ovaj uzorak temelji se na naelu ]sluajno sam ga sreo], pa
zbog toga jedinice populacije nemaju jednaku vjerojatnost da budu izabrane u
uzorak.
1straiva moe birati svakog desetog prolaznika, ili ih moe birati po nekom
drugom kriteriju prividno ]sluajnog] izbora, no time ipak nije osiguran osnovni
uvjet probabilistikog uzorkovanja.
(rednosti: jednostavan izbor ispitanika, niski trokovi provedbe, pogodni su za
orijentacijska istraivanja.
-edostaci: samo prividna sluajnost i nepristranost pri izboru ispitanika 6izbor je u
biti vrlo pristran7, nemogunost generaliziranja rezultata na bilo koju drutvenu
skupinu.
%kvir zorka: lista lanova populacije iz koje biramo uzorak
Test pozdanosti:
>lui kao pokazatelj pouzdanosti = kljunoga +aktora analize sadraja. (okazuje u
kojoj se mjeri podudara dvoje ili vie kodera. Molstijeva +ormula utvruje pouzdanost
nominalnih podataka u obliku postotka &podudarnosti# , tj. njome se testira koliko je
matrica pouzdana, odnosno mogu li razliiti koderi na isti nain kodirati neki lanaka
koristei zadanu matricu.
)MT-"P-)
IEL6?6N. U4%R5.:
?edno od najkontroverznijih pitanja kada se radi o uzimanju uzoraka iz populacije. -e
postoji jednostavan odgovor na pitanje koliki bi uzorak trebao biti obzirom na
pojedina istraivanja.
<eliina uzorka potrebna za istraivanje ovisi o najmanje jednom od sedam
navedenih +aktora:
".7 tip istraivanjaTprojekta
).7 svrhaTcilj istraivanja
0.7 kompleksnost istraivanja
2.7 koliina toleriranih greaka
A.7 vremenska ogranienja
E.7 4nancijska ogranienja
K.7 prethodna istraivanja iz toga podruja
(itanja koja bi svojim zakljucima odgovorila na vana pitanja 6ona za ije je
odgovore uloena velika svota novca ili odluke koje bi mogle utjecati na ljudske
ivote7 zahtijevaju veu razinu preciznost, samim time i velike uzorke
>ljedei principi pomau istraivaima otkriti poetnu toku po pitanju veliine
uzorka:
1.veli#ina zorka ovisit 0e o istraiva#koj metodi = +okus grupe koriste uzorke
od E!") ljudi, ali rezultati se ne koriste kao generalizacija za populaciju iz koje je
uzorak uzet, uzorak "B!AB ljudi esto se koristi kod pilot studija ili mjernih
instrumenata te kod istraivanja koja se koriste nedokazanim spoznajama.
*.6straiva#i #esto koriste skpine od C=2 EC ili 1== s"jekata po skupini, ili
polju istraivanja, poput onih po dobnim skupinama = pr. podjela prema dobi: "O!)2,
)A!02, 0A!22, 2A!A2, idealno bi bilo "BB ispitanika za pojedinu dobnu skupinu, dakle
ukupno 2BB, ukoliko istraujemo razlike i dobi i spola tada bi idealan broj uzorka za
ovo istraivanje bio OBB62BBL)6muki i enski spol77 = procjena je da bi na takvo
istraivanje trebalo potroiti EA tisua dolara 6tele+onskih poziva7
>.Binan+ijska i vremenska ograni#enja uvijek utjeu na veliinu uzorka =
istraivanja s otp. "BBB subjekata mogla bi kotati i do KA BBB dolara
A.Ii!evarija"ilne stdije zahtijevaj vi!e zoraka nego jednovarijabilne studije
jer analiziraju vie odgovornih injenica, zahtjeva se vie mjerenja na istom subjektu
= jedna smjernica kae da za vievarijabilna istraivanja vrijedi omjer:
C.4a panel stdije2 3oks grpe i ostala ponovna istraivanja2 istraivai
uvijek trebaju uzeti vei broj uzoraka nego se obino trai = obino se moe
oekivati da e na 6posebno dugotrajnim7 istraivanjima odustati "B!)A[ sudionika
D.5oristiti in3orma+ije dostpne iz o"javljenih istraivanja = konzultacije s
prethodnim istraivanjima osiguravaju barem poetnu toku istraivanja
E.%p0enito govore0i2 ve0i zorak jam#i "olj kvalitet istraivanja = ipak
veliki nereprezentativni uzorci su beznaajni koliko su znaajni mali reprezentativni
uzorci
GREN5E U4%R.5.:
$nanstvenici se susreu sa uzorcima iz populacije, stoga mora postojati nain da bi
usporedili rezultate 6ili donijeli zakljuak7, onoga to je pronaeno u uzorku s onim
to postoji u ciljanoj populaciji. (ogreka u raunanju obzirom na uzorkovanje koje
omoguava procjenu razlike izmeu uoenih i oekivanih mjerenja, osnova je svih
istraivakih tumaenja Dva su vana pojma vezana uz greke raunanja obzirom
na uzorkovanje:
". 7tandardna gre!ka zorka: prikazuje koliko dobiveni rezultati odstupaju od
stvarnih vrijednosti u populaciji tj. u kojem se rasponu moe oekivati prava
vrijednost u populaciji. >tandardna greka ovisi iskljuivo o veliini uzorka i nije
pokazatelj ukupne greke uzorka, nego samo sluajnog varijabiliteta rezultata koji
nastaje jer istraivanjem nije obuhvaena cijela populacija. Vto je uzorak iz
populacije vei, standardna greka je manja.
*.gre!ka zorkovanja: 6koja se takoer odnosi na marginu pogreke ili
povjerljivog intervala, odreena je se ili m7 = niska razina greke uzorkovanja
oznaava da je prisutna manja varijabilnost ili domet u podjeli uzoraka.
Raunalne greke uzorkovanja su primjerene samo za vjerojatne uzorke = greke
uzorkovanja ne mogu biti izraunate u istraivanjima koja upotrebljavanju ne!
vjerojatne uzorke, jer nemaju svi jednaku ansu biti izabrani u uzorak. 1zraunavanje
greaka uzorka je bitno u istraivanju i osnovano je na konceptu teorema
osnovneSglavne grani+e J teorem tvrdi da suma velikih brojeva neovisnih i
identino podijeljenih sluajnih varijabli 6ili podijeljenih uzoraka7 ima otprilike
normalnu podjelu.
(odjela teoretskog uzorkovanja je set svih mogunosti uzoraka u zadanoj veliini.
Raunanje greaka uzoraka je proces odreivanja, sa odreenom dozom pouzdanja,
razlike izmeu uzorka i ciljane populacije.
Razina pozdanja i 6nterval pozdanja:
'reke uzoraka podrazumijevaju dva koncepta:
1. razina pozdanja = upuuje na stupanj sigurnostiTtonosti 6kroz postotke7 da
rezultati istraivanja spadaju pod odreenu kategoriju vrijednosti = idealne razine
pouzdanja su :A[!::[
*. interval pozdanja = je plusTminus postotak kojemu je opseg unutar razine
pouzdanja = pr. ako se koristi interval pouzdanja PT! A[, a AB[ uzorka da odreeni
odgovor na pitanje, realan rezultat na to pitanje pada izmeu 2A[!AA[ 6AB PT! A7
-akon istraivanja, istraivai procjenjuju tonost rezultata u terminima razine
pouzdanja i da se rezultati nalaze unutar odreenog intervala. ?edinica standardne
devijacije upuuje na koliinu standardnih greaka = pr. koristei razinu pouzdanja
PT! ", jedinice standardne devijacije = ", standardna greka pokazuje da je
vjerojatnost da e EO[ uzoraka iz populacije stvoriti procjenu u sklopu razmaka od
vrijednosti populacije. <eu vjerodostojnost rezultati imaju kada se podaci testiraju
na visokim razinama, recimo :A[!::[. 1straivai moraju balansirati nunost sa
praktinou
#r. EO[ razine pouzdanja 6odstupanja sa strane krivulje B.027 odgovara ".BB
standardnoj pogreci/ :A[ razine pouzdanja podudara se sa ".:E standardnom
grekom, a ::[ intervala podudara se sa ).AKE standardnom grekom
Ra#nanje gre!aka zorkovanja:
! bit testiranja statistikih hipoteza je da se izvue uzorak iz ciljane populacije,
izraunaju neki tipovi statistikih mjerenja i usporedi rezultate sa teorijskim
dijeljenjem uzoraka
! usporedba odreuje uestalost s kojom se vrednuje uzorak i ono to se statistiki
oekuje da e se pojaviti
! nekoliko je naina kako izraunati greke uzoraka, ali niti jedna metodologija nije
primjerena za sve tipove istraivanja ili sve situacije
! jedna +ormula greke, napravljena za koritenje sa dihotominim podacima 6oni
koji nude odgovor sa da ili ne7, a procjenjuje veliinu publike za odreeni 3<
program kroz odreeni vremenski period, koristei standardnu greku iz postotka
deriviranog iz jednostavnog sluajnog uzorka
! ako je postotak uzorka 6onih koji su odgovorili s D*7 oznaen slovom p, veliina
uzorka s %,a greka uzorka kao se, +ormula je:
) (
Z
N
p p
p se *
100
) (

= za odgovaraju&u razinu pouzdanja
! pretpostavimo da smo uzeli uzorak od ABB kuanstava, izvodei procjenu da je
postotak gledatelja neke emisije u odreeno vrijeme bio )B[, sa :A[ razine
pouzdanja, koja ima odgovarajuu z!vrijednost od ".:E, pomou gore navedene
+ormule moemo izraunati greku uzorka:
( )
5 . 3 96 . 1 *
500
80 20
) ( = = p se
! greke uzorka su vaan koncept u svim istraivanjima jer osiguravaju indikaciju
stupnja tonosti istraivanja
%grani#enaSkona#na popla+ija i 3aktor ispravka:
-eki se znanstvenici nadmeu da ukoliko je uzorkovanje zavreno bez zamjene za
malu populaciju, potrebno je prilagoditi izraunati greku uzorka i to +aktorom,
poznatim pod nazivom kona#ni popla+ijski 3aktor ispravka 65(R5!5inite
(opulation Rorrection 5actor7. ,biajeni pristup je da se 5(R5 koristi ako uzorak
zauzima vie od A[ populacije. 5aktor ispravka evidentira injenicu da bi parametar
bio bolje procijenjen iz male populacije kada je veina jedinki uzorkovana.
5(R5 se rauna prema +ormuli:
1

=
N
n N
FPCF
.N.L64. N.R.T6I.:
Mogua tri pristupa = moemo analizirati:
".>3R,.3,R, -*R*31<* identi4ciramo odreene naine kombiniranja dijelova da
bi nastala znaenjska cjelina
).(R%RC> -*R*R1?C kako su in+ormacije ponuene, zakanjele ili sauvane te
kako nas to potie na odreene kognitivne aktivnosti/ kako utjee na nae kulturne
pretpostavke, kakav je stil naracije Z prouavamo narativ kao dinamian proces
komunikacije i razvoja
0.DR,V3<C-, RC(RC$C-3*R1?, istrauje se ire drutveno, politiko, ideoloko
znaenje narativa/ koji su stereotipi, itd.%vi pristupi su esto komplementarni, tj.
kombiniraju se u praksi.
, ovome tekstu +okus je na analizi tv i 4lmskih narativa = konkretno ameriki 4lm
&1mitation o+ Gi+e# iz ":A:.godine.
4.NT% .N.L646R.T6 N.R.T6IK
-*R*31< Z lanac dogaaja u uzrono!posljedinoj vezi koji se odvija u vremenu i
prostoru. %n poinje nekom situacijom, prolazi kroz seriju povezanih promjena te
zavrava novom situacijom.
-arativ je pria, ali emo kasnije u tekstu vidjeti da trebamo pri analizi razlikovati
&storQ# i &plot#.
Da bismo to bolje razumjeli naraciju, potrebna je analiza veze izmeu onoga koji
pria priu i onoga tko je prima, slua, gleda.
! lat. narrare Z znati
(rie su izvor naeg znanja jo od djetinjstva.
*naliza narativa nam pomae shvatiti kako znanje, znaenja i vrijednosti su
reproducirani i cirkuliraju u drutvu. Medijski narativi daju mentalne scheme i uzorke
koji utjeu na nain na koji percipiramo, znamo i vjerujemo.
Gillespie tvrdi da smo roeni s prirodnim i intuitivnim smislom za narativ i sve oko
sebe doivljavamo na taj nain.
>torQtelling Z selektiranje i izostavljanje materijala za priu
.od narativa one t'ing leads to anot'er = pokuavamo imati znaenjske uzrone
veze izmeu dogaaja i poteza/ smjetamo ih u odreeno vrijeme i mjesto.
-arativ osim to nabraja, takoer i stvara dogaaje = namee odreeni red i oblikuje
uzorak znaenja.
*nalize medijskih narativa vane:
". kako bismo razumjeli kako mediji konstruiraju nae znanje o svijetu
). kako bismo razumjeli kakva je mo narativa da oblikuje percepciju drutvene
stvarnosti 6i iz toga saznajemo o odnosima moi u drutvu7. $nati koje 6i ije7 prie
budu 6ne7ispriane je presudno za razumijevanje raspodjele moi u drutvu.
Medijski narativi koje proizvode multinacionalne medijske korporacije mogu biti
itekako utjecajni.
". jer narativi reJektiraju i komuniciraju kontinuitete i promjene
). jer su narativi kljuni izvor zadovoljstva 6zadovoljstvo prianja i sluanja pria7 =
povezano sa znanjem i eljom. .ristotel je rekao da nas prie zadovoljavaju kroz
&imitaciju ivota# te zbog svog jedinstvenog ritma.
(rie prizivaju nau identi4kaciju = gotovo uvijek se radi o ciljevima pojedinaca ili
grupa, o preprekama i svemu to moraju poduzeti da bi ispunili svoju elju,
ambiciju. Mi elimo znati 6desire to knoH7 = elimo otkriti tajne, lai, kako e stvari
zavriti i slino Z EP67TE8%B6L6@..
1zvor zadovoljstva moe biti i zakanjelo ispunjenje elje 6delaQed +ul4lment o+
desire7 te estetsko zadovoljstvo iz oblika i +orme narativa.
5rancuski semiotiar Roland Larthes tvrdi da je studija narativa jako vana jer je
on prisutan u mitu, legendama, romanima, dramskim djelima, u slikama, stripovima,
razgovorima = svugdje Z u svako doba, na svakom mjestu, u svakom drutvu. $a
njega, narativ je +undamentalna kulturna +orma.
7TRU5TUR. N.R.T6I.: B.LUL. ,PL%T- i PR6?. ,7T%RU-
(R1U* Z suma svih dogaaja koji su nam predstavljeni eksplicitno, kao i oni zakljuci
i pretpostavke koje sami donosima o likovima, uzrocima i sl.
D1C'C>1> 6&recounted storQ#7 Z cijeli &svijet# u kojem se dogaaji odvijaju, tj. sve
ono to nam je, npr. u 4lmu, eksplicitno prikazano, dano
5*F,G* Z sve to nam je direktno predstavljeno i poredak kojim nam je
predstavljeno = to je sve ono to u 4lmu ujemo i vidimo. 5abula ukljuuje i
&diegetic# i &non!diegetic# elemente. -on!diegetic moe biti npr. uvodna pica u 4lm
koja nema veze sa diegetic svijetom 4lma.
D. FordHelli i .. 3hompson rekli da 4lma pretvara priu u +abulu, a gledatelj ini
obrnuto.
0 su D1MC-$1?C -*R*31<*:
1- U4R%?N%7T
3ipini hollQHoodski 4lmovi = likovi i njihove speci4ne osobine glavni su agenti
promjene = najee su uzrok serije dogaa u narativu.
.amera je vana da bi gledatelj logino povezao uzrok i posljedicu.
(rve scene u konvencionalnim +abulama obino predstavljaju in+ormacije koje su
vane za uspostavljanje narativne situacije, predstavljajui vane likove i pravei
dovoljno &poveznica# da privuku gledatelja.
-aravno, i +abula esto zadrava ili daje neke vane in+ormacije kasnije = zato
pravimo vie pretpostavki i predvianja o moguim uzrocima i posljedicama 6e+ekt
tajnovitosti7.
5abula obino ne predstavlja uzroke dogaaja po redu kojim su se dogodili.
(onekad moe predstaviti uzroke, ali ne i posljedice, to zagolica nau matu i
spekulacije.
)7 IR6@E8E
.ako je vrijeme strukturirano i predstavljenoI
>3%R9 31MC Z vremenski period kojeg pria sveukupno obuhvaa
(G%3 31MC Z vremenski period, +ragment prie koji nam je prikazan
>RRCC- 31MC Z vrijeme potrebno da pogledamo neki 4lmTtv program
-arativi organiziraju i predstavljaju vrijeme na razliite naine.
0 su tipa vremenskih veza u 4lmu i televizijskome tekstu:
a7 RCD 6order7 dramska napetost, klimaks i zavretak narativa,esto se koristi
5G*>MF*R. ili pak 5G*>M 5%RN*RD.
b7 3R*?*-?C 6duration7 veza izmeu vremena potrebnog da se dogaaj pojavi u
+abuli i vremena potrebnog da se pojavi u prii = vanost montae. Montaa je ta
koja kontrolira timing i ritam narativa = iekivanje, znatielja, iznenaenje.
Montaa je diskontinuirana veza izmeu snimaka. 1sputanje nebitnog u montai se
zove elipsa.
(lot duration selects +rom storQ duration i predstavlja znaajno irenje vremena
preko nekoliko dana, mjeseci, godina.
c7 ,UC>3*G-%>3 6+re^uencQ7 npr. isti dogaaj kroz prizmu razliitih naratora =
moemo dobiti nove in+ormacije, razumjeti dogaaj, lika ili uzrono!posljedinu vezu
na drugaiji nain
>- PR%7T%R
.retanje objekata i 4gura ima veliku narativnu vanost = pomau nam shvatiti
kauzalnost. >vi narativi se pojavljuju u odreenom okruenju, drutvenom prostoru i
svi se sastoje od dinaminog kretanja tim prostorom.
(G%3 >(*RC Z eksplicitno prikazan prostor
>3%R9 >(*RC Z mjesta koja zamiljamo, a nikad zaista ne vidimo
M1$*->RC-* Z najvaniji nain na koji se komunicira naracijska vanost, to su svi
elementi ispred kamere koji e biti snimljeni = kostimi, svjetlost, rekviziti, minka,
kretanje, ponaanje, gluma, itd.
(ri analizi strukture medijskog narativa moramo misliti na:
! uzrono!posljedinu logiku koja povezuje dogaaje
! likove i kako oni motiviraju dogaaje
! vremenski slijed, trajanje i uestalnost dogaaja te kako je vrijeme samo po
sebi prikazano
! kako +abula manipulira i komunicira in+ormacijama o prostoru te kako
narativni prostor i pokreti u njemu su konstruirani i dobivaju znaenje
UN6IER4.LN6 8%'EL6 R.4I%@. N.R.T6I.K
Fugarski &naratolog# Tzvetan Todorov = narativ je sistem s unutarnjom logikom ili
gramatikom. <eina je narativa motivirana silom ili moi koja stvara problem ili
nemir u postojeem stanju stvari. .retanje od originalne, relativno stabilne situacije
prema drugoj, ali drugaijoj stabilnoj situaciji, se odvija kroz seriju nemira,
komplikacija i prepreka. Dakle, prema 3odorovu, narativ se sastoji od prijelaza s
jedne ravnotee, kroz neravnoteu, prema novoj ravnotei.
(roirena 3odorova schema:
"7 C8(%>131%- = poetna ravnotea, stanje normalnosti, stabilnosti, drutvenog
reda
)7 D1>R,(31%- = agent promjene uzrokuje odreeni dogaaj koji stvori
neravnoteu, uznemiri poetno stanje, kreirajui neki manjak, problem ili traganje.
Gikovi dobiju nekakav motiv za djelovanje, mijenjaju se u procesu pojave nemira =
tzv. &liminal phase# = ponaanje likova na granici normalnosti.
07 R%M(G1R*31%- = pojavljuje se serija prepreka koje nastavljaju odravati stanje
neravnotee
27 RG1M*8 = dramatian vrhunac konJikta, uzbuenja i li napetosti/ slijedi
razrjeenje
A7 RC>%G,31%- and RG%>,RC = glavni lik rijei problem, postigne ciljeve, ispuni
elje, vrati red, stvori novu ravnoteu, zavri pria
Z takav model se moe primijeniti na gotovo svaki uobiajeni narativ
(ritom je vano usporediti poetnu i zavrnu ravnoteu u narativu, detaljno prouiti
tonu prirodu inicijalnog poremeaja, nemira = to je &okinulo#, motiviralo +abulu kao
proces.
(ladimir #ropp je prouavao "BB ruskih bajki = otkrio da su svi ti narativi konstrirani
svaki od tono 0" +unkcije = pritom identi4cirao E loga:
o zlikavac
o junakTglavni protagonist
o donator koji junaku daje arobni dar, mo
o pomaga
o princeza i njen otac 6ili osobe koje se trai7
o onaj koji otpremi junaka
o lani junak
%vo je primjenjivo na mnoge hollQHoodske dokumentarce i medijske tekstove.
<ijesti i dokumentarci openito se esto baziraju na putovanju ili pohodu nekog
junaka.
(roblem je moda u tome to su se i (ropp i 3odorov vie koncentrirali na to &kako
tekstovi znae# 6hoH teLts mean7, a manje na V3% oni znae = njihovi modeli nisu
dovoljno osjetljivi u moralnom pogledu, ne mogu uhvatiti tako dobro skrivenu
kompleksnost znaenja niti prepoznati drutvenu i politiku kritiku.
%penito, ako analiziramo >3R,.3,R, narativa, takav pristup je >3*31U*-X
-arativ treba prouavati kao dinamian proces kretanja i komunikacije, protoka
in+ormacija i aktivnosti promatraa.
PR%1E76 N.R.16@E: .5T6IN%7T PR%8.TR.?. ,GLE'.TEL@.-
3ko je naratorI (onekad nije lako precizno identi4cirati ga = je li on redatelj ili
kameraI MizanscenaI ?e li u prii ili izvan njeI ?e li odsutanI
LordMell 6":EA.7 tvrdi da smo mi, gledatelji, ti koji konstruiramo priu iz onoga to
ujemo i vidimo = naglasak na aktivnoj prirodi gledatelja. Rilj gledanja je
konstrukcija smislene prie iz +abule = pritom imamo odreena oekivanja, prola
znanja = cijelo vrijeme stvaramo uzrone, vremenske i prostorne veze izmeu
dogaaja koje promatramo te interpretiramo stilistike elemente kako bismo shvatili
znaenje narativa.
, analizi naracije moemo prouavati kako gledatelji slau priu:
+ormulirajui, testirajui i provjeravajui hipoteze na temelju in+ormacija koje
dobiju
kreirajui uzrone veze i poveznice
rekonstruirajui vremenski slijed i trajanje dogaaja
popunjavajui praznine u logici i vremenu narativa
dajui prii odreen prostorni okvir
uzimajui u obzir kako prostor, dekor, osvjetljenje i drugi stilski elementi
izraavaju ljudske veze
Dva najvanija aspekta naracije: R*>(%- 6range7 i D,F1-* 6depth7 narativnih
in+ormacija, tj. znanja.
Raspon se odnosi na raspon in+ormacija koje primamo = razlikujemo restricted
6ogranienu7 naraciju koja je tipina za detektivske 4lmove 6znamo samo jednu
stranu, neizvjesnost zbog &rupa# u znanju7, te unrestricted 6neogranienu7 naraciju
koja je tipina za melodrame = znamo puno vie od samih likova, ali smo znatieljni
jer elimo predvidjeti kako e likovi reagirati na dogaaje i kako e se veze razvijati.
, melodrami kamera ide od jednog do drugog lika.
Dodue, naracija nikad nije do kraja ograniena ili pak neograniena = uvijek znamo
vie ili ipak postoje stvari koje ne znamo. Raspon in+ormacija o prii koju dobijemo
kroz +abulu stvara hijerarhiju znanja izmeu gledatelja, likova i naratora.
Depth ili dubina znanja = stupanj nae identi4kacije s likovima koji nam je doputen,
dubina znanja koje nam je dano o razmiljanjima i osjeajima likova. -aracija moe
biti izvedena na kontinuumu objektivnosti ili subjektivnosti = ovdje vanu ulogu igra,
naravno, kameraX
Raspon i dubina in+ormacija su dvije neovisne varijable.
<aan pojam je i tzv. &stupanj samosvjesti# = u kolikoj mjeri se 4lm direktno obraa
publici, pokazuje da je svjestan njenog postojanja.
N.R.16@. U 8EL%'R.86
$ato plaemoI -eki kau da melodrame uspostavljaju toliko prepreka izmeu elja
likova i njihovih ostvarenja da iekivanje zavretka postaje kraj sam po sebi. 1pak,
vjerojatnije je da plaemo zbog naracijskih strategija koritenih u melodrami =
nejednaka distribucija znanja izmeu likova te izmeu likova i gledatelja Z emotivni
e+ekt.
7teve Neale = melodrame karakteriziraju viestruki nesporazumi i kriva
identi4ciranja/ neoekivani susreti, dogaaji, sluajnosti, propusti da se neto ili
nekoga prepozna, spas u zadnji as, itd.
%mniscient narration = mi znamo vie od bilo kojeg lika.
(laemo jer vidimo da likovi ne mogu sprijeiti svoju patnju = identi4ciramo se s
njima.
-eale = ) +aktora u igri u trenutku kada gledatelji uobiajeno zaplau:
". znanje koje u nekom trenutku o neemu ima gledatelj, te koje ima lik 6primjerice,
mi shvatimo da neki lik voli nekog drugog lika beskonano, a ovaj drugi toga nije
svjestan7
). vano znanje dolazi &prekasno# 6tek netko umre i ovaj drugi mu se na grobu
plae, a dok je bio iv nije pokazivao emocije koje ima prema njemu7
-eale tvrdi da narativ ima &+antasQ# strukturu koja se temelji na &i+ onlQ# scenariju.
$a njega, zadovoljstvo lei u pronalaenju naina da se ostvare elje, nego u
njenom samom ostvarenju.
I.HN%7T 864.N71ENE ,867E;EN;71ENE-
?edna od najvanijih tehnika prianja prie u 4lmu i na televiziji. , melodrami
mizanscena ima emotivne +unkcije.
Mizanscena = koritenje svjetla, boja, kostima, rekvizita, dekora, stil glume i izvedbe,
prostorna organizacija glumaca i objekata te njihove meusobne veze.
(ritom treba obratiti panju i na +raming, kretanje kamere i kinematogra+ske odluke
= mis!en!shot.
>ve to oblikuje vizualni stil 4lma.
Mizanscena, poput naracije, i daje i zadrava in+ormacije o tome to se dogaa ili bi
se moglo dogoditi. %na uspostavlja vezu izmeu onoga to vidimo, onoga to je
reeno, i ona to znamo. Moe nam otkriti vane ideje ili teme koje bi inae bilo
teko prepoznati u 4lmu, ili pak izraava emocije koje su toliko snane da ne mogu
biti sadrane u 4lmskom &+rameu#.
E/.;11E. 7E86%T65.: 4N.5%I62 5%'%I6SPR.I6L. 6 5ULTURE
5ltrna kompeten+ija svakodnevnom ivot: znakovi i kodovi:
(rimjer: -a televiziji se pojavljuje slika i prvo to vidimo je uvodna pica za vijesti.
.ako znamo da su to vijestiI Mogla bi biti i najava za 4lm ili neto drugo. %no to
nam odmah pokazuje da gledamo vijesti nije vizualni +aktor, nego glazba
6soundtrack7. (oznati zvuk, poput otkucavanja sata i bubnjanje vojnog karaktera
ine glazbu koju smo nauili povezati sa vanim dogaajima i posebnim
televizijskim programom = vijestima. 'lazba koju ujemo nas upuuje na smjer
tumaenja onoga to je na ekranu.
, samo par sekundi sposobni gledatelji SproitajuS koja je vrsta programa na osnovu
slike i zvuka. <rijedi spomenuti da rije itati 6njemaki SlesenS, +rancuski SlireS7 dolazi
od latinske rijei SlegereS to znai slagati zajedno razliite elemente radi stvaranja
nove cjeline. 3o je ustvari ono to mi radimo kada itamo = spajamo slova da
stvorimo rijei, a rijei da tvore manje ili vie smislene reenice. .ao to vidimo,
slian se proces deava sa slikama i zvukovima. <idimo poznatu gra4ku i ujemo
poznatu glazbu, koje odvojeno mogu znaiti potpuno razliite stvari ali u ovom
trenutku smo naueni da ih povezujemo sa posebnom cjelinom koju zajedno
predstavljaju = vijestima.
$a svaki od vizualnih i zvunih elemenata se moe rei da imaju +unkciju znaka.
(rema vicarskom lingvistu 5erdinandu de >aussure 6koji je izmislio termin
SsemiologQS = danas se koristi termin SsemioticsS ali je ustvari isto7 znak se sastoji od
materijalnog oznaitelja 6material signi4er7 i nematerijalnog oznaenika 6immaterial
signi4ed7. %znaitelji mogu biti toke, linije, oblici ili neki drugi konkretni 4ziki
subjekti koje mi povezujemo ili poistovjeujemo sa nekom idejom ili pojmom. 3a
ideja je oznaenik. $naajno je da se mi skoro nikada ne zaustavimo i razmislimo o
takvim asocijativnim vezama jer su one zasnovane na kodovimaTpravilima koja smo
mi nauili davno. 3a pravilaTkodovi su konvencije tj sporazumi ustanovljeni na
navikama u zajednicama koje koriste isti jezik, slike, glazbu... (raviloTkod je
konvencija koja povezuje oznaitelja sa oznaenikom ili znaenjem.
Ieze izme( ozna#itelja i ozna#enika: proizvoljnost i motiviranostSpo"daV
.arakteristika verbalnog jezika, u usporedbi sa slikama, je da je veza izmeu
oznaitelja i oznaenika sluajna ili proizvoljna. -ema nita kod pravih pasa to
odreuje da se zvuk SpasS odnosi na njih. 3o je samo ustaljena konvencija donesena
prije mnogo vremena na koju smo mi naueni.
<izualni znakovi su drugaiji tj oni su speci4niji, dok je u jeziku znaenje generalno
6na slici psa moemo vidjeti i rasu, boju, veliinu.. dok u reenici u kojoj je napisano
samo pas ne vidimo nita drugo osim oitog7. 1sto tako je nain na koji mi tumaimo
vizualne znakove nauen tj moda postoji kultura u kojoj pas ne postoji to znai da
pripadnicima te kulture slika psa bila potpuno nerazumljiva.
.ada kaemo da je neto motiviranoTpobueno mislimo na to da postoji aspekt ili
aspekti oznaitelja koji odgovaraju oznaitelju, npr. znakovi na vratima javnih Hc!a
koji oznaavaju za koga su namjenjeni, mukarce ili ene, ne slie veoma pravim
mukarcima i enama ali su u ljudskom obliku i zato kaemo da su
motiviraniTpobueni.
<eze izmeu oznaitelja i oznaenika mogu biti od potpuno proizvoljnih i sluajnih u
verbalnog jeziku do minimalno proizvoljnih i potpuno motiviranihTpobuenih u
izravnoj +otogra4ji.
'va koraka ozna#avanja: denota+ija i konota+ija:
Denotacija je neposredno i direktno, a konotacija neizravno oznaavanje. ,
stvarnosti mi opaamo oba znaenja manje ili vie simultano. Razlog zato je razlika
izmeu denotacije i konotacije razvijena je jer znaenje ili oznaenici znaka imaju
tendenciju promjene tijekom vremena ili mjesta. %ni nisu apsolutno 4ksirani u svom
znaenju zauvijek. 1sti oznaitelj moe znaiti razliite stvari razliitim ljudima u
razliito vrijeme i u na razliitim mjestima. $nakovi koji su jednom imali pozitivne
konotacije mogu kasnije imati negativne konotacije 6simbol boga %dina kod <ikinga
danas ima negativne konotacije jer su ga nacisti prisvojili7.
Irste zna#enja: konota+ijska pravilaSkodovi i kltrne razlike:
$naenja znakova mogu varirati prema kontekstu u kojem se pojavljuju tj znaenja
su odreena mjestom, vremenom i svrhom komunikacije, ali i speci4nou
poiljatelja i primatelja. $nakovi razliitih vrsta uvijek su koriteni i percipirani u
konkretnim povijesnim, socijalnim i kulturnim situacijama, i iako je veina
denotativnih znaenja manje ili vie konstantna, varijacije konotativnih znaenja su
od velike vanosti za sve vrste komuniciranja. .onotativna znaenja su, isto kao
denotativna, regulirana pravilimaTkodovima tj konvencijama koje povezuju
oznaitelja i oznaenika. *li ta pravilaTkodovi su promjenjiva tj brzo se mijenjaju.
(ojam pravilaTkoda zbog toga je presudan za semantiku, s obzirom da je vezan za
odreene kulturne zajednice koje dijele odreene konvencije. , ovom kontekstu
kulture mogu jednostavno biti de4nirane kao zajednice pravilaTkodova. -pr. ako se
netko iz Cngleske preseli u *meriku, iako poznaje jezik, ne znai da e odmah
razumijeti sve jer postoje uzreice, pjesme, mjesta, dogaaji bitni za tu zajednicu
koje onTa ne poznaje.
'ledajui kroz masovne medije dogaa se da konotativna pravilaTkodovi koji su
jedinstveni za neku kulturu oteavaju razumijevanje pripadnicima drugih kultura
6Danci nisu razumijeli prijetnju u obliku Ssjeti se bostonske ajankeS izreenu Fritanki
u amerikoj seriji DQnastQ = nisu upoznati sa bostonskom ajankom iz "KK0.godine7.
$nanje pravilaTkodova esto je poveano sa injeninim znanjem, kao u ovom
primjeru, ali i konvencionalnih znaenja u odreenoj kulturi. 3akvo znanje ovisi o
prisnosti koja se ostvaruje kroz ivot unutar kulture.
5ako znakovi do"ij svoje zna#enje: jezik kao sstav razlika:
Moemo vidjeti veze izmeu semantikog razumjevanja znaka s jedne strane i
pojma
kulture i kulturnih razlika s druge strane ako bolje pogledamo >aussureovu teoriju
kako znakovi u jeziku stiu svoje znaenje. >aussure je tvrdio postoji proizvoljna
veza izmeu oznaitelja i oznaenika znaka, kao to se vidi u injenici da razliiti
jezici koriste veoma razliite rijei za isti +enomen.
%znaenici dijele svijet u kategorije sadraja. %ve kategorije, ili ideje kako je svijet
ustrojen, nisu uvijek diktirane 4zikom realnou/ esto su kulturoloki speci4ne
6npr. u nekim kulturama ne postoji smea boja, a narandasta nije postojala do prije
nekoliko stotina godina tj boja jeste ali naziv za nju nije/ engleski ima manje rijei za
snijeg nego ekimski a *rapi imaju veoma razvijen set termina za deve7. >vi ovi
primjeri pokazuju kako su oznaenici u odreenoj mjeri kulturno odreeni i relativno
proizvoljno organizirani.
5ako je zna#enje konstitirano kroz razlike:
>ausseure je tvrdio da poto znaenje ili oznaenik verbalnog znaka 6poput boje
SnarandastaS7 ne proizlazi iz same stvari 6iz naranaste boje7 mora se objasniti kao
rezultat principa da znak stjee svoje znaenje kroz odnos sa drugim znakovima
6znaenje verbalnog znaka SnarandastaS odreeno je njegovim odnosom sa
znakovima ScrvenaS, SutaS, SsmeaS...7. Moe se rei i da je oznaenik verbalnog
znaka odreen suprotnou svog oznaitelja 6to je toplo odreuje to je hladno7.
%vo bi moglo biti +ormulirano kao princip da je znaenje konstituirano na
razliitostima. ?ezik je sustav razliitosti = to najbolje vidimo promatrajui +oneme,
svaki +onem donosi novu razliitost 6zamjenom SbS sa SpS dobija se novo znaenje
rijei u engleskom = bassTpass7.
7intagme i paradigme:
.ao to smo vidjeli razliitost je bitna za semantiku. -jem utjecaj kao
organizirajueg principa u socijalnom ivotu protee se od slova i rijei do razine
tekstova velikih razmjera, i pitanja kulturne i politike razliitosti. Meutim,
semiotika teorija ne tretira razliitosti jedino u smislu binarnih suprotnosti kako
smo ih mi promatrali. -adalje prijedlae da su razliitosti organizirane u dvije
dimenzije = sintagme i paradigme.
,obiajeno je sintagma isto to i reenica, ali moe se o njoj razmiljati kao o
neemu vie proirenom, kao da se odnosi na linearnu dimenziju teksta, njezinu
dosljednost. 'ramatika nas je nauila da u razliitim jezicima postoje razliiti uzorci
ispravnog slaganja da bi se dobila reenica 6na mjesto subjekta mora se postaviti
imenica,ne glagol7. (aradigme su kategorije iz kojih biramo to nam treba za
popunjavanje odreene pozicije u sintagmi.
*ko pomjerimo analizu iz gramatike u semiotiku slini uvjeti u oznaavanju se
primjenjuju. >vakakve vrste oznaavanja se mogu zamisliti kao organizirane u
sintagme gdje su komponente izabrane iz paradigmi, koje e ovdje biti grupe
verbalnih ili drugih znakova sa slinim ili srodnim znaenjem. %dnos bi mogao bi
mogli predstavljati bliski sinonimi 6polu!identino znaenje7 ili antonimi 6potpuno
opreno znaenje7. 'lavna poanta svega je 6po Metzu7 da se paradigme sastoje od
velikog broja jedinica koje se natjeu za isto mjesto u sintagmi, i da bilo koja
odabrana jedinica svoje znaenje dobiva kroz usporedbu sa onima koje su se mogle
pojaviti na istom mjestu.
3eorija sintagme i paradigme moe se primjeniti i u medijima i svim oblicima
komuniciranja = zamislimo 4lm kao sintagmu, ima svoje pravilo nastanka i slijeda
prie, a producentski izbor glumaca koji bi najbolje odgovarali prii 4lma kao
paradigmatski izbor. 1sto tako analizirajui te izbore moemo saznati mnogo o
odreenoj kulturu kao npr. u amerikim sapunicama su svi uspjeni, uvijek dotjerani,
u rasponu godina od )B do 2B dok se u britanskim vie pazi na ukljuivanje razliitih
grupa ljudi.
4nak prema 1harles 7aners Peir+e
.ao to je ve napisano termini SsemiologQS i SsemioticsS oznaavaju jedno te isto ali
eto prvo je izmislio vicarac >aussere a drugo R.>.(eirce 6u hrvatskom se prevodi sa
semiotika7.
(ierceova de4nicija znaka se razlikuje od >ausserove jer on pod znakom smatra sve
to u bilo kojem pogledu moe znaiti neto drugo. 1 za razliku od >ausserea ne
uzima verbalni jezik kao poetak nego su za njega znakovi neto mnogo opirnije tj
sve je znak, sve ima znaenje za nas. >ve zavisi od osobe koja se susretne sa
znakom i situacije u kojoj se susretne tj to je znak za mene ne mora biti i za tebe.
>amim time razlika izmeu denotacije i konotacije nestaje. 6on uvodi posebnu rije
SinterpretantS koja se re+erira na interpretaciju ali oznaava da je objekt koji mi
vidimo ustvari znak objekta 6znai ne gledamo u sunce nego u znak sunca7 i sve
zavisi od interpretanta kako emo mi o tome razmiljati 6moemo povezati sunce i
zvijezde7 ugl = previe je zbunjujue ta on tu pria !.!SS7 (oanta je da po njegovom
modelu postoji neogranien broj interpretacija, i samim time je nemogue odrediti
4nalno i apsolutno znaenje znaka = ovakvo razmiljanje je veoma dinamino tj
orjentirano je na promjene u znaenju prema speci4nim situacijama i visokom
stupnju Jeksibilnosti znakovnih sustava koje postoje unutar kultura, koje mediji
proizvode i posreduju.
" vrste znakova prema #eirceu
(eirce razlikuje 0 vrste znakova = simbol, ikonu i indeks. Razlikuje ih po loginom
odnosu izmeu znaka i onoga to on predstavlja, pa tako se znakovi koji su
proizvoljni i potpuno konvencionalni nazivaju simbolima 6verbalni jezik, boje i drugi
+enomeni za koje mi moramo nauiti odreena pravilaTkodove kako bismo shvatili
znaenje7/ ikone su znakovi koji slie onome to predstavljaju 6slike ili skulpture tj
)T0 dimenzionalne prezentacije7 i indeksi su znakovi koji upuuju na ono to
predstavljaju tj postoji ne+ormalni odnos izmeu znaka i onoga to on predstavlja
6dim je ne+ormalni znak da neto gori7.
%ve tri kategorije postaju veoma vani termini u teoretskim raspravama sa
praktinim posljedicama = npr. +otogra4je su ikone ali pitanje da li su i indeksi
6+otogra4ja kao medij objektivne dokumentacije7 dovodi do velikih rasprava koje se
kreu od toga da su sve +otogra4je kompjuterski obraene 6po nekima bi to trebalo i
pisati na njima7 a drugi opet govore da sami tvorac +otogra4je utjee na kut, irinu,
poloaj.. i da s toga ni analogne +otogra4je nisu same po sebi objektivne... ugl =
velika rasprava koja nema zakljuka.
7like i ver"alni jezik J TrelaOT i Tan+horageT ,glpo ih je prevoditi-
>like su sastavljene od elemenata koje nije mogue jasno razlikovati te je njihovo
znaenje esto nerazumljivo ili dvojno i zbog toga su esto popraene dijalogom,
zapisom ili glazbom 6novinske +otogra4je su popraene naslovom iTili
lankomTpriom, slike u reklamama su popraene tekstome ili logom kompanije,
umjetnike +otogra4je uvijek imaju naslov...7.
Roland Farthes u svom lanku SS3he rhetoric o+ the imageSS razlikuje ) vrste +unkcija
koje verbalni jezik ima u odnosu na sliku: relaQ i anchorage. RelaQ znai da tekst
doda slici neto novo to nije prikazano tj neki novi element sveukupnom znaenju.
*nchorage se koristi da pokae koje je znaenje, od nekoliko moguih, bitnije.
$akljuak svega je da je semiotika kao teorija razvijena za razumijevanje i analizu
tekstova tj subjekata koji se prenose u procesu komunikacije ali je i vaan dio ope
teorije kulture jer nam daje produktivan pristup analizi onoga to se deava pri
stvaranju medijskih tekstova ali i primanju, uporabi i razumijevanju od strane
publike.
Michael Foucault Poredak diskursa
- diskrs _ jedinstveni dogaaj koji nestane im se dogodio, bilo da je rije o
oralnom ili pisanom dogaaju
- diskrs nije puki govor ve speci4na +ormacija, niz iskaza, koju treba
razlikovati od govora jer se on ne uspostavlja kao vlasnitvo subjekta nego
upravo on odreuje subjekt u tolikoj mjeri da ga konstituira
- instit+ionalno gledanje _ institucija namee ritalizirane oblike, diskurs se
nalazi u poretku zakona te sva mo koju on katkada moe stei dobiva upravo
od institucije
- proizvodnju diskursa u svakom drutvu kontrolira, organizira i redistribuira
stanoviti broj procedura ija se uloga sastoji u tome da umanje njegove moi i
opasnosti, da gospodare njegovim sluajnim zgodama, da umanje njegove moi
i opasnosti
PR'369R6 I8K:;9<I.4=;4 ,vanjske pro+edre koje se odnose na dio
diskrsa koji iskazje mo0 i elj-
1- 4.LR.N. ,4.LR.N@EN6 G%I%R-
- najoiglednija i najobinija, ne moemo govoriti o bilo emu, niti bilo tko moe
govoriti u bilo kojoj prigodi/ predmetni tabu, prigodni ritual, povlateno pravo
subjekta koji govori = igra triju tipova zabrane koje se isprepliu, pojaavaju ili
kompenziraju
- primjer: podruje seksualnosti koje se razoruava ili politike koja se treba
paci4cirati: &Ribona je prvak bive drave# = titula koja se ne govori jer je
predmetni tabu komunistiki poredak
- diskurs je, kako je pokazala psihoanaliza, predmet elje
*- P%'@EL. 6 %'L.16I.N@E ,protslovlje razma i ldila-
- govor l(aka: onaj iji diskurs ne moe biti u opticaju kao diskurs ostalih =
njegov se govor smatra nitavnim i bezvrijednim, ne nosi ni istinu ni znaenje
- dogaa se i to da se govoru luaka pripisuju nadnaravne moi, izricanje
skrivene istine, mo da naivno uvia ono to mudrost ostalih ne moe = govor
luaka u Curopi nije bio sluan stoljeima, a ako jest ulo ga se kao govor
istine
- veinom on nije postojao = ludilo luaka se prepoznavalo preko njegovih rijei:
one su bile mjesto na kojemu se vrila podjela te one nikada nisu bile sabrane i
posluane
- danas govor luaka vie nije bezvrijedan, u njemu traimo smisao nekog djela
iako stara podjela nije izgubila ulogu no ima drugaije uinke = to dokazuje cijela
armatura znanja pomou koje dei+riramo taj govor, odnosno mrea institucija
6lijenici i psihoanalitiari7 koji sluaju taj govor i omoguuju pacijentu
istovremeno omoguuju da ga prinese ili mu ga uskrauju
>- PR%TU7L%IL@E 67T6N6T%G 6 L.HN%G ,I%L@. 4. 67T6N%8-
- prethodne podjele su proizvoljne te organizirane oko povijesnih kontingencija i
sistema institucija koje ih nameu i vode te se ne oituju bez prislile, pa makar
i djelomine
- ostanemo li na razini stava, unutar diskursa, podjela izmeu istinitog i lanog
nije ni proizvoljna, ni promjenjiva
- volja za znanjemZistina _ ono to je svrstava u procedure iskljuivanja jest
druga volja, odnosno, najopenitiji tip podjele koji njome upravlja kroz,
primjerice, institucionalni sistem
- povijesno stvorena podjela _ jo kod grkih pjesnika iz E.st. istiniti diskrs
je pobuivao strah i potovanje, valjalo mu se pokoriti jer on vlada, a, prema
ritualu, izgovarao ga je netko tko je na to imao pravo, bio je to diskurs koji nije
samo najavljivao to e se dogoditi, nego je pridonosio da se to i dogodi
- stoljee kasnije, uzviena se istina kao ritualizirani i ispravni in izraavanja
pomie prema inu samome, njegovom obliku, smislu, predmetu i njegovu
odnosu spram vlastitog uporita
- izmeu <esioda i Platona uspostavljana podjela koja razdvaja istiniti od
lanog diskursa = otada istiniti diskurs vie nije dragocjen ni poeljan jer nije
povezan s vrenjem moi
- u ":. st. postoji volja za znanjem koja se ne podudara s voljom za znanjem koja
karakterizira klasinu kulturu = na prekretnici izmeu "E. i "K. >toljea,
pogotovo u Cngleskoj, pojavila se volja za znanjem koja propisuje tehniku
razinu do koje bi spoznaje morale dospjeti kako bi bile provjerljive i korisne =
tzv. Platonisti#ka podjela
- kao i drugi sistemi iskljuivanja, i volja za znanjem se oslanja na
instit+ionaln podlog = tu volju prati cijeli niz prakti#kih o"lika kao to je
sistem knjiga, pedagogija, labaratoriji..
- temeljnije je prati nain upotrebe znanja u odreenom drutvu, nain kako se
ono vrednuje, rasporeuje, raspodjeljuje i dodjeljuje
- volja za istinom, temeljena na institucionalnoj podlozi, tei tome da na druge
diskurse vri svojevrsni pritisak i odreenu mo0 prisile 6zapadna knjievnost
morala je traiti temelje u prirodi tj. istinitom diskursu, ekonomska praksa na
temelju teorije bogatstva i proizvodnje te kazneni sustav svoja uporita trai u
pravnoj teoriji i rijei zakona koja u naem drutvu moe biti pravovaljana samo
pomou diskursa istine7 najvaniji sistem iskljuivanja jer do njega stoljeima
nastoje dospjeti i prva dva zbog toga to ih on sve vie pokuava prisvojiti da bi
ih istodobno izmijenio i utemeljio
- o istini se najmanje govori = istiniti diskurs kojeg nunost volje oslobaa od
moi, ne moe priznati volju za istinom koja ga proima, a nametnuta volja za
istinom je takva da tu istinu koju ona hoe mora maskirati 6lana istina ili
polistina7
UNUTARNJE PROCEDURE ISKLJUIVANJA
- budui da diskursi vre vlastitu kontrolu, unutranje se procedure javljaju u
svojstvu principa klasi4kacije, sreivanja i distribucije pri emu se radi o tome
da se zagospodari dimenzijom diskursa koji se odnosi na dimenzije doga(aja i
sl#aja
1- 5%8ENT.R
- ritualizirani sklopovi diskursa koji se deklamiraju u sasvim odreenim prigodama
- u drutvima postoji tzv. raslojavanje diskrsa J diskursi koji se izriu
svakodnevno i koji nestaju samim inom svoga izraza i diskursi iz kojih nastaje
stanovit broj novih govornih inova to ih produuju, preoblikuju ili o njima
govore, diskursi koji se beskrajno izriu = religijski, pravni, knjievni i znanstveni
tekstovi
- takva podvojenost nije ni postojana, ni trajna, ni apsolutna = stvaralaki diskurs
ne postoji
- brojni se najznaajniji tekstovi mijeaju i nestaju, a komentari ponekad
zauzimaju prvo mjesto
- igra komentara je sveano i namjerno ponavljanje od rijei do rijei onoga to se
komentira 6kritiar koji bi beskonano govorio o nepostojeem djelu7
- princip jest da se u meusobnom odnosu komentara i komentiranog ukine samo
jedan od lanova odnosa, a ne odnos sam 6jedno te isto djelo moe istovremeno
potaknuti razliite tipove diskursa7
- raskorak izmeu prvotnog i sekundarnog teksta igra dvije uzajamno povezane
uloge = s jedne strane pritisak prvotnog teksta, njegova postojanost i
obnovljivost omoguuje beskonano stvaranje novih diskursa/ no s druge strane,
uloga komentara se sastoji u tome da se napokon kae ono to je preutno =
komentar mora po prvi put rei ono to je bilo ve reeno i neumorno ponavljati
ono to nije _ komentar klanja sl#ajnost diskrsa
- novo nije u onome to je reeno nego u dogaaju njegova povratka
*- .UT%R
- drugi princip razvodnjavanja diskursa, autorZdiskurs
- ne radi se o shvaanju autora kao pojedincu koji je izrekao ili napisao tekst ve o
autoru kao prin+ip grpiranja diskrsa2 kao jedinstvu i izvoru njegovih
znaenja, kao aritu njegove koherentnosti 6nitko se drugi o neemu ne bi
mogao izraziti jedinstveno i jednako kao autor7
- taj princip ne djeluje postojano niti posvuda jer oko nas krue brojni diskursi iji
smisao i djelotvornost ne pripadaju autoru kojemu se pripisuju 6ugovori koji
trae potpisnika, ne autora i tehnike upute koje se prenose anonimno7
- u srednjem vijeku potivanje autorstva je bilo neophodno jer je to bio indeks
istine = zahtijeva se da autor vodi rauna o jedinstvu teksta koji se nalazi pod
njegovim imenom jer se smatralo da neki iskaz sadri znanstvenu vrijednost
samog svog autora ! autor je onaj koji jeziku 4kcije daje njegovo jedinstvo,
njegovu uklopljenost u zbilju govori se o autoru kakvim ga kritika naknadno
otkriva
- (ojedinac koji pie neki tekst u ijem se vidokrugu nazire mogue djelo
preuzima na svoj raun +unkciju autora
- autor je ovjek koji izbija iz svih upotrebljenih rijei, saimajui u njima svoj
genij ili nered
- igrom identiteta koja ima oblik ponavljanja i istosti, komentar je ograniavao
sluajnost diskursa/ princip autora ograni#ava t sl#ajnost igrom
identiteta koja ima o"lik individalnosti i jamstva
>- %RG.N64.16@. '6716PL6N.
- ono to je propisano za izvoenje novih iskaza
- da bi postojala disciplina, mora postojati mogunost da se beskonano
+ormuliraju nove propozicije
- jedna disciplina nije zbir svega istinitog to se moe rei o neemu 6npr.
botanika se ne moe de4nirati zbirom svih istina koje se odnose na biljke7
- da bi pripadala nekoj disciplini, propozicija se mora uklopiti u odreen tip
teorijskog vidokruga
- ukratko, da bi pripadala cjelini jedne discipline, propozicija mora udovoljiti
sloenim i tekim zahtjevima, prije nego ju je mogue proglasiti istinitom ili
lanom
- disciplina je princip kontrole proizvodnje diskurza/ igrom identiteta ona utvuje
njegove granice
PROCEDURE ODREENJA UVJETA UPORABE MOI
- cilj je nametnuti stanoviti broj pravila tako da se dostupnost diskursa ne dopusti
svakome
1- PR%R@EQ6I.N@E G%I%RN6< 7UL@E5.T. J nitko nee doi u poredak ako ne
udovoljava stanovitim zahtjevima ili ako od poetka nije kvali4ciran za to/ tj. sva
podruja diskursa nisu jednako prohodna i i otvorena, neka su izrazito zatiena
6di+erencirajua7, a druga se ine otvorenima i bez prethodnog ogranienja te
stoje na raspolaganju svakom govornom subjektu
*- R6TU.L J najpovrniji i najvidljiviji oblik sistema ograniavanja/ ritualno de4nira
sposobnost to je moraju imati pojedinci koji govore = ono de4nira geste,
ponaanja, okolnosti i cijeli skup znakova koji moraju pratiti diskurs/ utvruje
pretpostavljenu ili nametnutu djelotvornost rijei, njihov uinak na one kojima se
obraaju te granice njihova obvezujueg vaenja
- BUN516%N6R.N@E &'RUNTI. '675UR7.) = imaju +unkciju odravanja i
proizvodnje diskursa, ali njihov opticaj zadravaju u ogranienom prostoru/
raspodjeljuju ih prema strogim pravilima, a sama raspodjela ne razvlauje
predsjednike
- npr. arhajski primjer grupa rapsoda 6ritualno recitiranje, ali je to predstavljalo
umijee, neto uvano unutar odreene grupe7
- drutva diskursa vie ne postoje, ali ak i u poretku istinitog diskursa jo se
uvijek prisvajaju tajne i nezamjenjivosti
- razliitost pisca koju on sam neprestano suprotstavlja djelovanju svakog drugog
govornog ili piueg subjekta, kroz iskaze i prakse, izraava postojanje
odreenog &drutva diskursa#
- Politi#ki i ekonomski diskrs = na prvi pogled obrnuto od drutva diskursa
to ga sainjavaju uenja 6religijska, politika 4lozo+ska7
- tu broj govornih pojedinaca 6iako neutvren7, tei da bude ogranien i upravo se
izmeu tih pripadnika moe zbivati opticaj i prenoenje diskursa 6 reim
iznimnosti i prenoenja7 uenje, naprotiv, tei irenju = zajednitvom jednog
te istog diskursa pojedinci, bez obzira na svoju brojnost, de4niraju uzajamnu
pripadnost, jedini je obvezni uvjet priznavanje istih istina i prihvaanje
stanovitog pravila sukladnosti s vaeim diskursima
- bez toga, uenja se ne bi razlikovala od znanstvenih disciplina i diskurzivna bi se
kontrola odnosila samo na oblik ili sadraj iskaza, a ne i na govorni subjekt koji
svoju pripadnost uenju dobiva preko iskaza i obrnuto
- uenje povezuje pojedince s odreenim tipovima iskaza te im, prema tome,
zabranjuje sve ostale, a s druge se strane slui odreenim tipovima iskaza da bi
pojedince meusobno povezalo i time ih razlikovalo od svih ostalih = doktrina
obavlja dvostruko podreivanje: govornih subjekata nad diskursima i diskursa
nad grupom, makar virtualnom, govornih pojedinaca 6hereza i pravovjerje
nipoto ne proizlaze iz +anatikog pretjerivanja doktrinarnih mehanizama, oni im
bitno pripadaju7
- 'r!tveno prisvajanje diskrsa = pojedinac u drutvu, u svojoj distribuciji, u
onome to doputa i u onome to spreava, slijedi pravce koji su oznaeni
socijalnim distancama, suprotnostima i borbama = sustav obrazovanja je
politiki nain zadravanja ili mijenjanja prisvajanja diskursa
- sistem o"razovanja je ritualizacija govora, kvali4kacija i utvrivanje uloga
govornih subjekata, uspostavljanje doktrinarne grupe, raspodjela i prisvajanje
diskursa s njegovim moima i njegovim znanjima
POMO FILOZOFSKIH TEMA IGRAMA ISKLJUIVANJA
- Bilozo$ja = zagovara idealnu istinu kao zakon diskursa i imanentnu racionalnost
kao princip njegova dogaanja, ime je ustanovila odreenu etiku spoznaje koja
istinu doputa jedino samoj elji za istinom i moi da se ona misli
Utemeljj0i s"jekt ,B6L%4%B6@. UTE8EL@U@UWEG 7UL@E5T.- J doputa
potiranje 6osiromaenje7 realnosti diskursa, ima zadau svojim nakanama
izravno oivotvoriti prazne oblike jezika/ on intuitivno zahvaa njihov smisao,
utemeljuje vidokruge znaenja koja e povijest samo trebati razjasniti
- u svom odnosu spram smisla utemeljujui subjekt raspolae znakovima,
obiljejima, tragovma i slovima
Pro"lem izvornog iskstva ,B6L%4%B6@. 64I%RN%G 675U7TI.- J igra
analognu ulogu/ pretpostavlja da na razini iskustva, prethodna, iskazana
znaenja krue svijetom, udeavaju ga posvuda oko nas i od poetka ga
otvaraju svojevrsnom prvotnom prepoznavanju 6prvotna sukrivnja sa svijetom
utemeljuje nau mogunost da o njemu govorimo i spoznajemo ga u +ormi
istine7
stvari apuu stanoviti smisao, a naem jeziku ostaje samo da ga polui
Pro"lem niverzalnog posredovanja ,B6L%4%B6@. UN6IER4.LN%G
P%7RE'%I.N@.- J jedan od naina da se izvri osiromaenje realnosti
diskursa, sam diskurs dolazi u sredite situacije/ sve moe poprimiti oblik
diskursa, sve se moe iskazati

diskurs je igra, igra pisanja u prvom, igra ianja u drugom i igra ra!mjene u re"em s#uaju
- logo3o"ija = strah od dogaaja diskursa _ sve se dogaa tako kao da su
zabrane, zapreke, pragovi i granice podeeni na nain da barem djelomino
ukrote njegovu proli+eraciju diskursa na nain da se njegov nered organizira u
likove koji izmiu onome to najmanje podlono kontroli.
3 $%&'() ($*+,- .) /-0- ,+.-$ $%'1+2) ( a koje nam poma3u da uk#onimo aj
sra4)5
1- staviti u pitanje nau volju za istinom
*- vratiti diskusu njegov karakter dogaaja
>- uspostaviti suverenitet oznaitelja
6-78*)9+ ,)8$%) ($*) $9) ,+.&+ +6+.('*'
>#
PR6N16P %LR.T. J tamo gdje se tradicionalno smatra da se raspoznaje izvor
diskursa, njegovo bujanje i kontinuitet, valja radije raspoznati negativnu igru
sjee i razvodnjavanja diskursa
2#
PR6N16P '675%NT6NU6TET. J to to postoje sistemi razrjeivanja, ne znai da
bi pod njima trebao vladati neogranieno velik, trajan i tih diskurs kojeg bi oni
guili ili suzbijali, te da bi se naa zadaa sastojala u tome da ga uspravimo i
vratimo mu napokon njegov govor/ diskursi se moraju promatrati kao
diskontinuirane prakse koje se ukrtavaju, ponekad idu zajedno, ali se
meusobno ne poznaju ili iskljuuju
$#
PR6N16P 7PE16B6?N%7T6 J diskurs ne treba razlagati u igri prethodnih
znaenja/ diskurs valja pojmiti kao nae nasilje nad stvarima tj. praksu koju im
nameemo i upravo u toj praksi, dogaanje diskursa nalazi princip svoje
pravilnosti
%#
PR.I6L% E57TER6%RN%7T6 J ne treba ii od diskursa prema njegovoj
unutranjosti i skrivenoj jezgri, prema sreditu misli i znaenja koja se oituju =
no polazei od diskursa samog, od njegove pojavnosti i pravilnosti, valja
doprijeti do njegovih izvanjskih uvjeta mogunosti, do onoga to daje
mogunost neizvjesnom nizu tih dogaaja i to mu utvruje granice
REGUL.T6IN. N.?EL. .N.L64E = pojam dogaanja, pojam niza, pojam
pravilnosti i pojam uvjeta mogunosti
- oni se pojedinano suprotstavljaju:
dogaaj stvaranju,
niz jedinstvu,
pravilnost izvornosti
uvjet mogunosti znaenju
- ta etiri pojma su dominirala u tradicionalnoj povijesti ideje gdje se tragalo za
jedinstvom djela i njegovim skrivenim znaenjima
- suvremenoj se povijesti pripisuje da je ukinula povlastice to ih je nekad imao
pojedinani dogaaj = povijest kakvu danas poznajemo ne zaobilazi dogaaje,
nego proiruje njihovo polje, ona de4nira ijeg je niza dogaaj dio i analizu niza
te nastoji odrediti uvjete o kojima oni ovise = povijest ne nastoji shvatiti
dogaaje pomou igre uzorka i posljedica u hijerarhiziranom zbivanju
- ako se diskursi moraju promatrati ponajprije kao skupovi diskurzivnih dogaaja,
koji stats dogaaj treba imati on nije nematerijalan, on proizvodi uinak i
on jest uinak uvijek na razini materijalnosti, on proizlazi kao posljedica iz i
unutar neke materijalne disperzije, stoga se 4lozo4ja dogaaja treba zaputiti u
pravcu materijalizma bestjelesnosti
- diskurzivni se dogaaji promatraju kao homogeni, ali meusobno diskontinuirani
nizovi, pa se status diskontinuiteta ne odnosi na slijed vremenskih trenutaka ili
na mnotvo razliitih misleih trenutaka, nego na +enzr koja ponitava
trenutak i raspruje subjekt u mnotvo moguih pozicija i +unkcija = meu tim
diskontinuiranim nizovima valja razraditi teoriju diskontinuiranih sistematinosti
- idealna nnost X ako diskurzivni i diskontinuirani nizovi imaju u odreenim
granicama svoju pravilnost, tada vie nije mogue govoriti da meu elementima
koji ih sainjavaju postoji veza mehanike uzronosti ili idealne nunosti treba
prihvatiti da se u proizvodnju dogaaja uvede neizvjesnost kao kategorija
6manjak teorije koja bi omoguila promiljanje7 = poanta je u tome da se ne
razmatraju predodbe to stoje iza diskursa, nego diskursi kao pravilni i razliiti
nizovi dogaaja koji omoguavaju da se u izvorite miljenja uvedu sluaj,
diskontinuitet i materijalnost to je suprotno od povijesnog zagovaranja idealne
nunosti
5R6T6?5. .N.L64. = koristi se principom obrata = pokuava naznaiti oblike
iskljuivanja, ograniavanja i prisvajanja/ podjela izmeu ludila i razuma =
posveuje se sistemima zaokruivanja diskursa, nastoji naznaiti i obiljeiti
principe iskljuivanja i razvodnjenosti diskursa 6prakticira marljivu nehajnost7
GENE.L%N5. .N.L64. = odnosi se na zbiljsko oblikovanje diskursa uz podrku
tih sistema, bilo unutar granica kontrole ili izvan granica kontrole/ ovaj dio
analize nastoji shvatiti potvrdnu mo diskursa koja se odnosi na mo
ustanovljivanja predmetnih podruja o kojima se mogu iznositi potvrdni ili
nijeni stavovi istinitim ili lanim iskazima 6s+era pozitiviteta7
razlika i!me:u kriikog i genea#o;kog po4vaa nije
%G1<CR F,R'CG1-
>3R,R3,R*G *-*G9>1> *-D M*>> R%MM,-1R*31%-
JEZINI MODEL
- strukturalna lingvistika jedna je od prvih hmanisti#kih znanosti
- zasluuje se zvati znanou zbog svojeg +ilja i rezltata istraivanja
6otkrili su da su veze nune7
- 7.U77URE _ smatra da se jezik ne bi trebao razmatrati kao sadraj, ve kao
3orma
- terminu &jezik) suprotstavlja pojam &govor) te je ova antiteza slina
dananjem odnosu kod!poruka
- kljuan trenutak jezinog procesa je imanentna analiza ; u obzir se uzimaju
samo unutranje veze u sistemu, npr. izmeu sistema i ovjeka
- samostalnom analizom strukture poruka 6ne uzimajui u obzir utjecaje drugih
znanosti7 nastoje otkriti kodove
- ova naela mogu se primijeniti i u drugim humanistikim znanostima
- sve poruke u masovnim medijima nisu kodirane lingvistiki 6muzika, video,
+oto7
IMANENAN !"IJE MA!O"NI# $OM%NI$A&IJA
- prijelaz sa lingvistikog pristupa na semioloki
- prvotni objekt istraivanja masovnih komunikacija nisu samo lingvistike
odrednice poruka, ve njihovo zna#enje i &svijet# koji konstruiraju
- rje#nik masovnih medija _ ne odnosi se na rijei, ve na simbole 6esto se
koriste7 koji su postali dio masovne komunikacije
- +ilj semiologije _ otkriti kako su cjeline neke vrste meusobno povezane s
veim cjelinama, npr. odnos rijei u reenici 6subjekt, predikat...7
- +otogra4je u medijima takoer spadaju u rjenik masovnih medija
- kada nekoga nepripremljenog pitamo da nam opie npr. reklamnu +otogra4ju,
dobit emo odgovor poput &djevojka pije kavu# _ takve reenice idealne su
za semiologe jer kroz njih i njih same mogu pronai znaenje njihovih
konstruktivnih elemenata
- glavno je pitanje tko bi trebao de4nirati znaenje elemenata 6to ne moe biti
osoba koja radi istraivanje, ne smije se koristiti de4nicijama iz rjenika i sl.7
- odailjai poruka i publika koja ih prima znaju manipulirati simbolima u
masovnim medijima, bez da znaju odrediti njihovo znaenje
- moemo rei da ih esto nisu ni svjesni _simbole je teko de4nirati bez
konteksta 6poruke u kojoj se nalaze7
- upravo zbog toga prvotni +ilj semiologije je opisati imanentni svijet
znaenja podruja koje prouava 6masovni mediji7
- primjer reklame kave _ uvijek se prikazuje kao stimulans i povezuje s
odmorom, pauzom
- imanentna analiza nastoji objasniti tu vezu, no je li ona zapravo adekvatna
za to objanjenjeI
- mogua su dva objanjenja koja na prvu zvue radikalno, ali bitno je odmah
sve razmatrati kroz miljenje da mediji ne +ormuliraju itavu kulturu
samostalno
- imanentna analiza uvijek e biti potrebna da objavi problem, ak i onda kada
nee biti u stanju rijeiti taj isti problem
!'%$%'NA ANALIZA I ANALIZA !AD'(AJA
- strukturna analiza i analiza sadraja zauzimaju razliite pristupe u analizi
teksta
- ta razlika najvie se oituje u trima tokama:
1. pro"lem kvanti$ka+ije
-na#i!a sadr3aja radi<iona#no je k)a*titati)*a +etoda.
/e mogu sa sigurno;"u o=jasnii ;o neki eks !nai, a#i sigurno mogu re"i ko#iko se pua npr.
.a#jin pojavio u eksu. . druge srane srukurna ana#i!a rijeko se kada korisi kvaniaivnom
meodom. $ni prouavaju e#emene na drugaiji nain e pukim =rojanjem ne mogu do"i do
!ak#juaka.
*. 3orma i sadraj
2a!#ika i!me:u sadr,a-a i .or+e5 sadr3aj- >;o neko 3e#i re"i?, anegdoa i @orma-> nain na koji
je o rekao?, si#.
2ek#amni si# prepo!na#jiv je po uesa#osi kori;enja reoriki4 @igura( npr naoa#e- o!=i#jnos,
kompeen<ija).
1osoje dvije ra!ine !naenja koje =i re=a#i prouavai unuar !ajednikog okvira (pro=#emaino
!a ana#i!u sadr3aja koja rijeko u#a!i u pro=#em du=#je od =rojanja).
.rukurni ana#iiari vrde da =i si# re=a#o promarai kao ra!inu inegra<ije sadr3aja me:u
kodovima.
>. o#it i skriven sadraj
1rema Aere#sonu, cil- a*alize sadr,a-a je opisai oi sadr3aj komunika<ije.
(ada ana#i!iramo dreamlike sadr3aje popu pjesama, nove#a i#i @ik<ije, oio je da u ana#i!u
moramu uk#juii i /skri)e*i sadr,a-01
!ig+u*d Freud- prije#a! i! oiog u skriveni sadr3aj pove!an je sa snovima. 8ipine meode
pre#aska s jedne ra!ine na drugu su !gu;njavanje i isiskivanje. 1aradoks oii4 i skriveni4
sadr3aja je samo jo; jedan i!ra! !a rea#nos koju poku;avamo ra!umjei u o=#iku 2aradoksa
sadr,a-a i .or+e.
PO3LED NA P%4LI$%
- tradi+ionalne stdije masovne komnika+ije tvrde da su jednako panje
u prouavanju pruale porukama, odailjaima in+ormacija, publici i e+ektima
poruka
- ipak, to je samo teorija
- nailaze na probleme pri istraivanju poruka i odailjaa in+ormacija, dok se
ee istrauju podruja publika i e+ekata poruka
- strktrna analiza koncentrira se na analizu same poruke
- tvrde da je prvotno istraivanje poruka nuno da bi pravilno istraili publike i
e+ekata poruka.
- ":EB!KB _ istraivanja o utjecaju nasilja iz medija na djecu 6jedna od najteih
tema za istraivanje7
- prilikom istraivanja uvijek se moramo pitati &jesmo li pitanje postavili dobro,
moemo li na njega dobiti odgovorI#
- mnogi su stoga izmijenili svoje poetno pitanje tako da danas znamo vie o
tome to djeca rade s medijima, nego obrnuto
- 7<R.88%I. B%R8UL.! novi nain +ormulacije problema koji se koristi u
istraivanjima ,`'!a.
- masovni mediji nisu samo skupine materijala koje publika koristi kako eli, oni
su proizvodi koji razliito djeluju
- strukturnu analizu najvie zanimaju naglaene +orme elemenata kodova.
(rouavanjem njih dobivaju detaljnu sliku svakog koda
- ostaje nam jo za istraiti drugu razinu ovog procesa i odgovoriti na pitanje
kako se proizvodi masovnih medija uklapaju u masovnu kulturu
- sljedee pitanje koje se postavlja je &.ako se komunikacija uklapa u kulturni
svijet onih koji ju konzumirajuI#
- na ove probleme moi e se odgovoriti strukturnom analizom jer
kvantitativna analiza nije prikladna za takvo istraivanje
PO!E4NI P'O4LEMI
!LI$A
- 1ako nije jezik, slika je svakako komunikacija.
- (rouavanje slika u masovnim medijima lake je nego u drugim podrujima
jer su slike gotovo uvijek praene nekim rijeima ili priom te to analizu ini
lakom.
- (ostoje dva pristupa u analizi slike.
a7 analiziraju se propisane znaajke slike poput prostora, svijetla, boje i sl.
a- analiziraju se 4gurativne karakteristike slike. 3rae se &simboli# u
&rjeniku# te se analizira njihov odnos u masovnim medijima.
$INO
- (roblem kina lei u multidimenzijalnosti 4lma koji se sastoji od pokretnih
slika, ali i govora i glazbe.
- %kviri u kojima su postojali navedeni elementi sada se integriraju u novu
dimenziju 6openito govorei u dimenziju narativa7.
NA'AI"
- >emiologija samostalno odluuje o problemima koje prouava, ne zamarajui
se prijanjim podjelama nastalim u drugim disciplinama.
- -arativ je openita struktura integracije koju moemo nai u svim jezicima,
kulturama, svakodnevnom ivotu i masovnim medijima.
MODA
- Moda je totalni socijalni +enomen. (ovezuje podruja estetike, psihologije,
ekonomije i sociologije u jedno.
- Modni magazini govore nam kakva odjea i boje su u modi te samim time
nameu znaenje. (onavljanjem takve prakse oni stvaraju modni diskurz.
6Roland Farthes! strukturna analiza modnog diskurza7
'EO'I$A
- antiteza +orme i sadraja provlai se kroz sve poruke masovnih medija
6 reklame, 4lmovi, magazini;7
- 1n+ormativni diskurz masovnih medija odgovara *ristotelovoj kategoriji
&onoga to se pojavljuje kao istinito#. -e temelji se na znanstvenim
injenicama, ve na miljenju javnosti. , tim elementima oituje se slinost
semiologije i retorike. 6imaju razliite ciljeve7
N6 15 1%UL'RU; 6 N76 'E 1ULTURE
T<E 1<.LLENGE %B T%% 8.NU TEYT7
- ":AB!te ! medijska istraivanja odnose se na televiziju, radio, glazbu, knjige;
- ":OB!:B!te ! istraivanja video i kompjuterskih igara
- (ojavom interneta teoretiari postaju svjesni 3enomena intertekstalnosti
=gusta mrea meusobno povezanih tekstova. Da bismo bolje razumjeli taj
+enomen bitno je podijeliti ga na tri razine: tekst, tekstualnost i taktika.
E5!
- Moramo se pitati: .oja je osnovna cjelina u analizi kada govorimo o
tekstualnoj produkciji kao socijalnom +enomenuI Moemo li i dalje govoriti o
&tekstu#I
- npr. analizirajui pjesme ili knjige one su cjelina u odnosu na opus tog autora.
- 5ilm je kompleksniji i neprirodno je njegov tekst analizirati izolirano, ne
ukljuujui nikakve druge elemente.
- Tekst ! kompleksni meuodnos znaenja koji itatelji nastoje interpretirati
kao posebnu opu cjelinu.
E5%ALI6
- Tekstalnost! razliiti naini na koje &neto# moe +unkcionirati kao tekst u
interpretaciji itatelja. %vise o tome to itatelj oekuje od nekog teksta. -pr.
4lmovi su raeni s pretpostavkom da e se gledatelji moi koncentrirati na
radnju, dok magazini pretpostavljaju ogranienja i diskontinuitet u itanju.
6?oke Mermes! pojam &ptdoMna"le)7
- >ve ee svjedoci smo intertekstualnosti u medijima. -pr. Gara Rro+t6 lik iz
video igre7 reklamira pie.
A&I&!
- (ostojanje raznolikih medijskih sadraja tjera publiku na selektivnost. 3aj
problem prvi je teorizirao Michel de Rerteau ! 'e #ractice od )ver*da* +i!e
kroz pojam taktike. -a &svijet# je oznaen tekstovima prema odreenom
redu i stratekim obrascima. Uitatelj na taj nain prolazi kroz taktiko
putovanje i krianja koja bi bilo teko predvidjeti iz perspektive samog teksta.
%vaj pristup esto se koristi u kulturnim studijama.
E5%AL ANAL6!I! AFE' E5%AL P'OLIFE'AION
- ,koliko se zanimamo za tekstualnu analizu u vrijeme tekstualne proli+eracije
na kljuni objekt istraivanja odnosit e se na itav tekstualni okoli.
'E7EMPLO6IN3 #E E5PE' 'EADE'8
- Mnoga istraivanja tvrde da su opa, socioloka ili kulturna, a bave se
analizom samo jednog problema. -ije dobro ignorirati injenicu da u
istraivanje moramo ukljuiti itavu tekstualnu okolinu jer takvo istraivanje
gubi na vrijednosti. %ni itaju tekst na samo jedan nain, to nije dobro jer ne
postoji dokaz da je ba taj nain dobar te ne mogu znati da itatelji tekst
itaju isto kao i oni. 6npr. analiza pjesme ! ne tumae je svi na jednak nain !
tekst je mit7.
- 7onia Livingstone istraivala je kako gledatelji interpretiraju sapunice te je
naila na probleme u povezivanju njihovih interpretacija sa tekstualnom
strukturom.
- !&%ntologi+allO mi9ed); nastaje nakon irenja ideja o tekstu kao
preopenitom da bi bio koristan. (ojam nije precizno odreen tako da se
gotovo sve moe promatrati kao tekst. > druge strane itatelji te stvari uope
ne doivljavaju kao tekst6 npr. kulturolozi prouavaju shopping centre kao
tekstove7.
- @ohn <artleO ozbiljno pristupa izazovima tekstalne proli3era+ije. >matra
da se tekstualna analiza ne moe zapoinjati individualnim primjerom,
trebamo prouiti beskonanu cirkulaciju znaenja. 3renutni tekstualni
proizvodi zapravo su gigantska arhiva tekstualnosti, skup ljudskog
odreivanja smisla. ,pravo to svi ignoriraju. %n znaajnu ulogu vidi u
tekstualnoj kritici u irem podruju. %na bi trebala moi identi4cirati
simbolike tekstove i trenutke u kontaktu proizvoaa, teksta i itatelja.
,mjesto individualnog teksta MartleQ za re+erentnu toku uzima
&medias+eru#6koncept koji je preuzeo iz &semios+ere# 9uria Gotmana7
- Lotmanova semios3era oznaava integriranu cjelinu koju su svojim
meuodnosom +ormirali odreeni semiotiki sistemi.
- 8edias3era oznaava medijski javno!privatni prostor veza koji je zamijenjen
s javnom s+erom. Uitateljstvo se ne povezuje samo na javnoj domeni ve se
povezuju i s kulturom u irem smislu.
- Masovni mediji proizvode veze meu razliitim podrujima ivota koji do tada
moda nisu bili povezani. -pr. tekstovi u magazinima i obiteljski ivot.
- MartleQ je ukazao na potencijalni problem, ali ga nije rijeio. -e donosi
konkretne dokaze, samo kritizira i raspravlja.
A NE9 PLA&E FO' E5%AL ANAL6!I!
- Tekstalnom okoli! lake je raspravljati ako ga doivimo kao tri
elementa kretanja:
tijek teksta,
tijek znaenja
kretanje potencijalnog itatelja 6 u odnosu na tijek teksta i tijek
znaenja7
- , principu, onoliko koliko je itatelja toliko je i moguih perspektiva u cijelom
modelu tijeka.
- .ada govorimo o procesu koji organizira tijek teksta i itatelje potrebno je
koncentrirati se na: materijalne strukture tekstualnih proizvoda, materijalne
strukture objavljenih tekstova i procese koji nastoje odrediti kako itamo,
kako se povezujemo s tekstovima i sl.
- (rva dva procesa slina su te su oni sredite svake politike ekonomije
tekstualnih proizvoda. 3rei proces objanjen je kroz prikazivanje raznih
poveznica koje se ponavljaju u masovnim medijima.
- Da bi razumjeli tekstualni okoli, trebamo u obzir uzeti i pro+es
tekstaliza+ije. .ako neki kompleks znaenja poinje biti doivljavan kao
tekst koji se ita unutar tekstualnog okoliaI
- TonO Lennett i @anet :oolla+ott ! studija ,ond and ,e*ond o kulturnom i
sociolokom utjecaju ?amesa Fonda. -apravili kon+ept #itanja 3orma+ije !
speci4no itanje speci4nog teksta unutar speci4nog seta intertekstualnih
asocijacija. Radi se o apstraktnom pristupu tekstualizaciji. .ritiziran je zbog
sugeriranja da je uvijek asociran manje ili vie dosljednom ideologijskom
tvorbom te zbog toga to su njihovi argumenti vani za mnoga druga
djelovanja te nee uvijek &pasti# unutar ideje o itanju +ormacije.
8ari anne Brankl i n
% 8ET%'.8. J N.?6 N6 8. 6 7TR.H6 I.N@ .
- %.5E7 6 5.UB8.N = 8etode su pravila i procedure koje istraivai
upotrebljavaju. (onekad su ta pravila i procedure zapisana u prirunicima
6primjerice kuharice7. 1straivai koji se pridravaju dobrih istraivakih metoda
mogu pouzdanije donositi ispravne zakljuke.
- teko je odrediti koja pisana i nepisana pravila i procedure moramo koristiti kako
bi ostvarili svoj cilj/ znanstvenici se razilaze u miljenjima 6lingvisti govore o
semiotikim metodama, politiari o kritikom realizmu...7
- dva kljuna kriterija za empirijske istraivae 6ali i ostale7 su repli+iranje i
transparentnost netko drugi mora biti u mogunosti pokrenuti jo jedno
istraivanje na istu temu i biti u mogunosti doi do navedenih izvora
in+ormacija/ za razliku od novinara = akademski istraivai moraj otkriti svoje
izvore
- vano je znati dobre i loe strane odabrane metode te koliko je ona prikladna
naem istraivanju upravo zato odabir metoda nije &neutralni igra# u naem
istraivanju. 'lavna metoda vaeg istraivanja govori sama za sebe
NT% 8ET%'%L%G6 @ . 6 8. 7 T6 8EK
- koja je distinkcija izmeu metodologije koju korisitimo i naeg konceptualnog
okviraI
- u irem smislu, metodologija moe biti akademska disciplina za sebe, zasebni
objekt prouavanja/ svaka disciplina proizvodi vlastiti set metodolokih
zagonetki
- 8%7E7 6 5NUT7EN = valja razlikovati kutiju s alatom od metoda koritenja
svakog pojedinog alata/ razliiti alati trebaju razliite tipove kutija s alatom
- @%<N 1RE7:ELL = straregije istraivanja/ razlikuje metodologiju kao
strategiju, a metodu kao speci4nu tehnik koju koristimo da bi proveli
istraivanje/ naglaava vanost teorije
- Nekoliko stavki na koje tre"a smjeriti pozornost pri istraivanj:
diskusija o metodologiji zahtjeva vie od deskripcije pojedinih metoda ili
procedura
postavljanje speci4nih tehnika prikupljana podataka koje se namjeravaju
koristiti sve napisati
vanost jednostavnosti jezika koji se koristi pri opisivanju metoda istraivanja
vano naglasiti povezanost izabranog pristupa s istraivakim pitanjem
- kada radimo na istraivanju u kojem skupljamo empirijske podatke putem
6ne7direktnog promatranja, pravila i procedure koje koristimo pri promatraju
moraju biti striktno odre(ene
- ukoliko prikupljamo kvantitativne podatke rijetko dolazi do debata o metodologiji
6osim ako se radi o problemima sa statistikim instrumentima tj. ukoliko se radi
o ljudskoj pogreci tj.nainima smanjivanja iste = onda dolazi do diskusije7. ,
ovakvim sluajevima speci4na i generalna stajalita mogu ukljuivati
istraivako pitanje. Metodoloka pitanja takoer mogu biti temom istraivanja
- ukoliko nemamo ideju o tome koju poziciju emo u svojem istraivanju zauzeti i
zato, ostavljamo otvoren prostor za temeljitu kritiku oko same svrhe naeg
rada i relevantnosti pristupa prikupljanja podataka
- u kvalitativnim istraivanja prezentiranje izarane metode trai prezentiranje
njezinog odgovarajueg teoretskog potpornja
- kod kvantitativnih istraivanja istraiva bi trebao dati doprinos odabranom
polju kojeg istrauje 6postoje razliiti naini razumijevanja kako je taj doprinos
povezan s pristupom prikupljanja podataka7
- nemojte pretpostavljati da:
27 metoda sama za sebe sve objanjava i rjeava veu intelektualnu zagonetku
za vas
A7 je teoretska i metodoloka egzegeza zamjena za rjeavanje vaih osnovnih
praktinih detalja 6koji se odnose na naine na koje ete pronai smisao
svojeg prikupljenog materijala7
E7 koritenje vie metoda pridonosi boljem odgovaranju na istraivaka pitanja
6jer u ovom sluaju vrijedi pravilo manje je vie7
K7 na samom poetku morate navesti koritenu metodologiju
4.5L@ U?N6 5%8ENT.R6
27 teorija = odnosi se na konceptualizacijsku stranu istraivanja, 4lozo+ski potporanj
istraivanja
A7 taj potporanj je u skladu s odreenim svjetonazorima, jasno izraenim
vjerovanjima i poimanjima svijeta 6ontologija7 te +ormi prikladnog znanja o
svijetu 6epistemologija7
E7 kada govorimo o metodi2 mislimo na posebne metodoloke tehnike ili taktike
unutar istraivakog plana koje nam omoguavaju prikupljanje podataka 6ovo
zahtjeva usporeivanje, analizu i oblikovanje zakljuaka7
K7 vano je razlikovati kvantitativne od kvalitativnih istraivakih planova
O7 iako se ovo sve ini jednostavnim, esto dolazi do toga da naa najbolja
metodoloka rasprava dolazi nakon samog pisanja rada
:7 metoda i teorija nisu same po sebi istraivaka pitanja
"B7 autorica preporuuje da istraivanja uvijek zapoinjemo identi4ciranjem
onoga to uistinu elimo istraiti 6nikada ne zapoinjite istraivanje odabirom
metodolokih tehnika7
""7 metodologija se smatra sinegdohom jednog veeg carstva, carstva
istraivanja
Provo(enj e i strai vanj a J anal i zi ranj e zakl j #aka
-%.J ()+/0/ )01
R.' 7 TE57T%I6 8.
- u zapadnjakim akademskim zajednicama, velika veina prikupljenog,
analiziranog i prezentiranog materijala saima se u obliku pisanog teksta
- pisani dokumenti su i dalje primarni izvor za veinu istraivaa
- povjesniari se koriste arhivskim dokumentima, kulturni i socijalnio antropolozi,
strunjaci za medije i komunikaciju, sociolozi i politolozi pokazuju interes za
vizualne kulture
- pojam tekst oznaava puno vie od pisane rijei jer +otogra4ja, 4lm, televizijski
program, reklama ili glazba se takoer mogu promatrati kao tekstovi
- injenica da se ni jedan tekst ne pojavljuje niotkuda 6izvan konteksta7 je
osnovna premisa onih istraivanja koja se +okusiraju na nain produkcije teksta
6tko ga stvara i pod kojim uvjetima7
- istraivai mogu poimati tekstove kao prozirne i neprozirneV u oba sluaja
istraivake planove vidimo kao gra( koju tretiramo kao ralanjenu
kombinaciju dijelova koji se istrauju, a potom rekonstruiraju u nove cjeline i
nova znanja
- 3ekstovi se promatraju kao empirijski objekti sastavljeni od rijei, +raza,
gramatike i sintakse. (uno se moe nauiti analizom oiglednog sadraja 6u
metodolokom, konzistentom i usporeujuem smislu7. Rjelokupni e+ekt ovog
pristupa odnosi se na:
>- dokuiva i mjerljiva znaenja konteksta
A- interpretaciju implikacija koje iz njega proizlaze
- upotreba hermeneutike, semiotike, konverzacijske analize
.N.L6 4. 7.'RH.@ .
- ovaj je pojam identi4ciran istraivanjima koja ine napisane,a u nekim
sluajevima i vizalne materijale mjerljivim sadrajem
- rijei, +raze i slike koje obuhvaaju vidljiv sadraj zapravo uvaju poruku koju je
mogue interpretirati
- 5vantitativna tradi+ija analize sadraja svoj naglasak stavlja na analizi
agregiranog, mjerljivog sadraja. ?edinica analize je poruka koja je vidljiva
itatelju.3ekst je sam za sebe smislen i zbroj svih poruka koje iz njega proizlaze
je eljeni ishod.
- 5valitativna tradi+ija analize sadraja tretira sadraj kao netransparentan.
Razliita znaenja koja se skrivaju izmeu redova svakog sadraja su jednako
vani, ako ne i vaniji 6u psiholokom i politikom smislu7 od eksplicitne poruke.
- 1straivai koji se koriste kvantitativnim metodama razvijaju sstav kodova
kojim olakavaju raspoznavanje i mjerenje odreenog sadraja = poruke svode
na prikladne komponente = +raze, prijelaze ili jednostavne rijei koje je lake
kvanti4cirati.
- >,>3*< .%D%<*:
A- brojanje ponavljanja 6odreenih kljunih rijei ili +raza7
C- analiza kljunih rijei u kontekstu 6to je zapravo ono to na Heb pretraiva
radi za nas svaki dan7
- Rezultati se &prevode# u numerike vrijednosti, organiziraju se te prezentiraju
kroz tablice ili gra+ove. >vaki sustav kodova mora biti smislen s obzirom na
istraivako pitanje i ciljeve istraivanja. ?ednom kad pronaemo rezultate
moramo prei u viu razinu analize i zapitati se to ti brojevi znae za nae
istraivanjeI
- istraivai koji se koriste kvalitativnim metodama ne razvijaju sustav kodova
nego dekodiranja = to znai da je istraivaev cilj dekodirati unutarnje
6skriveno7 znaenje poruke unutar nekog konteksta _ u ovom je sluaju
pretpostavka da postoji skriveno znaenje ili vie njih
- izmeu ova dva pristupaJ arhitektonski model = istrauje konstrukciju
6strukturu7 teksta i nain na koji lingvistiki +unkcionira
- analiza sadraja 6kvalitativna ili kvantitativna7 predstavlja kako drutva i kulture
svoj ivot ine smislenim
- kvantitativni pojmovi analize sadraja se baziraju na istraivakim pitanjima
koja zahtjevaju testiranje hipoteza i koja tekst smatraju transparentnim
nositeljem znaenja
PRE'N%7T6 .N.L64E 7.'RH.@.
- materijal se moe ograniiti
- jednom izabran, materijal moe biti pregledan na mnogo naina 6manualno ili
digitalno7
- analiza sadraja je vrlo korisna za predoavanje javnih i politikih izjava
- to se tie medijskih sadraja = pogodna je za bolje razumjevanje dogaaja i
kontroverzija 6lokalnih i globalnih7
- sustav kodova i analizu moe provesti jedan istraiva
- tekstovi 6za razliku od ljudi7 ne mogu odgovarati tj. od njih ne moramo traiti
pristanak za sudjelovanje u istraivanju
NEDO!A&I ANALIZE !AD'(AJA
- +okusiranjem na pisanu rije 6ukljuujui vizualne podatke7 pretpostavljamo da
su drutveni +enomeni i veze sadrane iskljuivo u tekstovima
- striktno govorei, analiza sadraja se +okusira na uinak drutvenih akcija i time
je manje prikladna za pitanja o ponaanju, interpersonalnoj komunikaciji...
- e+ektivno provoenje analize sadraja uzima puno vie vremena nego to se
misli/ problem selektivnosti tekstova koje analiziramo
- bez obzira na to koristimo li ve postojei sustav kodova ili razvijamo vlastiti,
moramo shvatiti da on nije dobvoljan te da gra+ovi i tablice koje proizvodimo
zahtjevaju puno vie panje
- +okusiranje na sam sadraj moe onemoguiti +okus na jednako bitne, ako ne i
bitnije sastavnice 6npr.uvjete u kojima su tekstovi nastali7
- u nekim politikim i kulturnim kontekstima, sadraj moe biti varljiv te rezultirati
krivim shvaanjem situacije 6npr. nekad je ono to nije reeno tj. to je
izostavljeno iz sadraja vanije od onoga to je spomenuto7
8ET%'%L%N5E 68PL65.16@E
- analiza sadraja je generalno govorei, speci4an izraz kvantitativnog
istraivanja koje primjenjujemo na pisane i audio!vizualne tekstove
- s jedne strane, istraivai tretiraju sadraj primano kao samostalan i
jednosmjeran 6to znai da su poiljatelj i primatelj poruke u interakciji jedan na
jedan7
- s druge strane, istraivai smatraju znaenje kao uzajamno djelovanje izmeu
onoga to je proizvedeno i naina na koji je to primljeno
TE57TU.LN.S I6 4U.LN. .N.L6 4.
- ova vrsta analize odnosi se na istraivanje sadraja, ali pod nazivom istraivanje
teksta. 3ekstovi su uklopljeni u drutvo te predstavljaju autonomne simbole,
znakove i reJeksije
- ova je metoda kvalitativna, a pojam tekstualne analize ukljuuje vizualne i
pisane materijale
- u ovoj se metodi smatra da znaenje ne moemo shvatiti svoenjem sadraja
na mjerljive komadie
- koritenje pojma StekstoviS u ovoj se metodi odnosi na injenicu da produkcija i
recepcija poruka ukljuuje vie od jednog naina odgovora 6moe biti
emocionalan, intelektualan...7
- tekstualna analiza promatra sadraj 6vizualni ili pisani7 kao latentan jer znaenje
zahtjeva aktivnu interpretaciju koja je pun ovie od obinog zbroja +rekventnosti
pojavljivanja nekog sadraja
- rijei su same za sebe kodovi
- naglasak je na induktivnom rasuivanju = vano je konceptualizzirati i
teoretizirati svoj materijal, radije nego pretoiti ga u kodni sustav
Prakti:*osti
- 1straivanja bazirana na pisanoj i vizualnoj produkciji drutva jo uvijek
zahtijevaju od istraivaa da precizira i odredi jedinicu analize, istraivako
pitanje, objekt i teorijski okvir. 1straivako pitanje ima ima centralnu ulogu, kao
i mogunost istraivaa da koristi svoj tekst na nain da se njegovi argumenti i
dokazi spajaju zajedno. 1pak, glavno je pitanje za studente injenica da biti
naviknut na neto nije isto kao i biti sposoban analizirati to, ili tretirati to u
akademskom istraivakom smislu.
- >ljedee praktinosti moda zvue udno, no edukatori znaju da promatranje
predmeta nije jednako kao njegovo analiziranje. -ain na koji neto vidimo ili
ujemo i nain na koji analiziramo zahtijevaju razliite razine angairanosti.
Dakle, vano je odrediti:
- Vto je tono tekstI ?e li jedinstven ili sastavljen od vie slinih dijelova ili pak
kontrastnih dijelovaI Radi li se o +otogra4ji, video ili 4lmskom isjekuI Radi li
se o audio kompoziciji, ambijentalnom zvuku, soundtracku, pop pjesmiI
- ?ednom kada odredimo o emu se radi, kako opisujemo jedinicu 6tekst, audio,
video7I .ako je organizirana, koliko je duga, je li jasna ili apstraktnaI
- .oji je inicijalni odgovor na tekst, +otogra4ju, audio ili klipI
- ?e li odgovor pozitivan ili negativanI .ako utjee na razumijevanje
znaenjaI
- ,tjee li kontekst na reakcijeI
- >ljedei je korak promiljanje pristupa koji emo iskoristiti u analizi,
pretpostavljajui da se prije toga nismo odluili za odreeni smjer analize
6npr. .ritika analiza diskursa7. (ostavljamo pitanja:
- ?esmo li zainteresirani prvenstveno za analizu teksta u njegovim
okvirima, kao estetskom ili kulturnom arte+aktuI
- 1mamo li ideju elimo li se usredotoiti na sociokulturalni, ekonomski ili
politiki znaaj ili na sam kontekst jedinice analize 6teksta, videa...7I
- 1mamo li ideju o kakvom se svjetonazoru radi unutar pristupa koji
odaberemo 6hermeneutiki, psihoanalitiki, semiotiki, strukturalni,
postkolonijalni, +eministiki pristup7I
- .ako emo prezentirati nalaze i dokaze! kakav je komentar potreban da bi
dokaz postao argumentom u analiziI <ano je i pitanje copQrighta
6+otogra4je7.
- .akav je oblik diskusije nuan za interpretacijuI
- -a osnovu ega gradimo svoje zakljukeI
- ,kljuujemo li sve mogue interpretacije o tekstu, poveznice sa
svijetom i okruenjem i historijski kontekst u kojem je cirkulirao i bio
konzumiranI
- %va se lista re+erira na vei obujam literature i njihove debate. ,kazuje na niz
pogleda na svijet, od kojih su neki oblikovani od alternativa konvencionalnim
pristupima za istraivanje kulturalne i socioloke produkcije. %d kraja )B.
stoljea te vee debate pomalo izlaze iz naega vidokruga, no njihovi odjeci o
tome kako generacije studenata prilaze nekom tekstu u istraivanju, ipak su
de4nirani u knjigama, uionicama i disertacijskom radu.
Metodolo;ke i+2likaci-e
- %bzirom da studenti koji se bave istraivanjima ive u zasienome svijetu, od
ega veinom u +ormi multimedije, tu takoer moemo vidjeti dugotrajnu
tradiciju istraivanja pod pritiskom uzimanja u obzir svih razliitih kvaliteta
takvih multimedijalnih sadraja. 3ome se moe dodati i instantnost i globalna
cirkulacija reklama, vijesti i zabave, prema emu moemo prepoznati nove
izazove u istraivanju takvih jedinica analize. ?udith Nilliamson u Decoding
.dvertising naglaava da prizori u reklamama daju znaaj, koji se prenosi na
proizvod. $bog toga je reklamiranje toliko neobuzdano, nekontrolirano, jer
restrikcijama se ne moe zabraniti uporaba prizora i simbola. (rizori su u
reklamama vani, ne rijei.
- $apadna akademska istraivanja veoma ovise o pisanoj rijei, iako je danas
vidljiva prevlast audiovizualnih kultura. Razlike izmeu 4lozo+skih pristupa o
tome kako ljudi kreiraju i prezentiraju svoj svijet, u 4gurativnom i doslovnom
smislu, koji ukljuuje vjerovanja, iskustvo i onih koji sadraj tretiraju u
kvantitativnom smislu, dijele se prema crti podjele.
- Radi se o ontolokoj razlici izmeu 4zikog svijeta i njegove reprezentacije, ili
kao u dadaistikom pokretu, prema kojem je relativna naa mogunost da tono
i reprezentativno opisujemo svijet oko sebe. (rema tome, socijalni je svijet
stvoren od kontradiktornih pogleda na isti, to ukljuuje emocije, nagone i
senzibilitet. (rva se opcija moe povezati s kvantitativnim istraivakim
+ormama, iako se prema njima tekst tretira kao mani+estni 6nekodirani7 sadraj.
, drugoj se opciji primjeuje mogunost interpretiranja pisanog ili vizualnog
teksta na nain koji propisuje istraivaki scenarij, kao i u svjetlu onoga to
drugi imaju za rei, primjerice, putem intervjua ili +okus grupa.
- ,koliko se usredotoimo na drugu opciju, epistemoloki izazov proizvodi pitanja
o prirodi proizvedenoga znanja: koji je najbolji nain interpretacije kontradikcija i
dvostrukih znaenja, je li mogua samo jedna interpretacija, jesu li znaenja
dobivena na individualnoj ili institucionalnoj razini, kako su nastali i razvili se,
itd.
- ,koliko nas nae istraivanje i pitanja navode na razmatranje neke druge opcije
osim ovih, nema razloga da ne dizajniramo dobro, prikupimo podatke i
analiziramo potpuno. >tvar je u aplikaciji elemenata koji e se pokazati
in+ormativnima, pitanje nije u nizanju pristupa, jednog na drugog. -aposljetku,
metodoloka racionalnost ima apstraktnu, ali i praktinu stranu.
ANALIZA DI!$%'!A
- -a prvi pogled, ovaj se pojam preklapa s analizom tekstaTsadraja, no proizlazi
iz interakcije izmeu politikog protesta i skretanja kasnih SEB.!ih, kada pisani
tekst! arhive i govori, dominiraju kao objekt i protest socijalnog pokreta i
dekolonijalizacije. <ano je naglasiti kako je pojam diskursa vea, vie kovna
rubrika koja pokriva sve navedene distinkcije. >adraj i tekst se tretiraju na
nain da mone elite tijekom vremena, u odreenom institucionalnom ureenju
reproduciraju mo putem smjetanja pojmova, poput debate i agende, iz ega
proizlazi selektivnost i nereprezentativnost svih pogleda. 1z tih razloga, analiza
diskursa je pristup koji svjesno pomie mreu selektivnosti prema van, kako bi
se uklopili i povezani tekstovi, oblikovani u govor, pisani dokumenti i socijalne
prakse koje proizvode znaenje i organiziraju socijalno znanje.
- Re+erence na analizu diskursa ekspanzivnije su od re+erenci na analizu sadraja
ili teksta, i tu poinje problem. >adrajnost samoga pojma diskursa ostaje
otvorena debata izmeu uspjenih generacija zagovornika ovakvog tipa
istraivanja i onih sadrajno i tekstualno baziranih. 'lavni je prigovor nedostatak
preciznosti o tome koji e se parametri podataka selektirati i kako se odreuje
njihova vanost. .ljuna je osoba vezana uz to Michel 5oucault, +rancuski 4lozo+
i kum pokreta koji je promovirao analizu diskursa kao kritiku alternativu analizi
teksta: svaka produkcija diskursa u drutvu kontrolirana je, selektirana,
organizirana i redistribuirana prema odreenom broju procedura, ija je uloga
oznaiti njegove moi i opasnosti.
- %vaj pristup vue korijene iz arhitektualnih i tekstualno baziranih procedura za
dei+riranje teksta, de4niran u nekoliko pogleda: svjesnim kombiniranjem
literarnih tehnika s historijskim istraivakim metodama, upotrebom sociolokih
i antropolokih pristupa za povezivanje tehnike i metode u njihovom
sociokulturnom i institucionalnom kontekstu, to se zapravo odnosi na ljude i
praktian rad! intervjue i promatranje.
- >ve u svemu, radi se o nizu istraivanja koja istrauju ovakve procedure u bilo
kojem vremenu. %bzirom na raspon konceptualizacija i primjena pojma diskursa
koji su u +unkciji, zakljuak je da se sve svodi na dizajniranje istraivanja, koje
provjerava nain na koji mi opisujemo e+ekt realnosti, koji pak utjee na
percepciju naeg okruenja. -ove perspektive mogu voditi prema tome da
razmotrimo alternativne smjerove akcije.
!a,etak
- .ljuna razlika za projekte kojima je nuna analiza diskursa jest da se mogu
+okusirati na literarne tekstove, kao i na tekstove i prekse u njihovom
intersubjektivnom kontekstu, to znai kvalitativno i interpretativno
&oporavljanje# znaenja jezika koji akteri koriste za opisivanje i razumijevanje
socijalnih +enomena. Drugim rijeima, dobivanje znaenja nije zakljuano u
tekstu kao statinom objektu, ve je bitno to akteri, kao individue, postiu i
rade s tim tekstom. Diskurs se re+erira i na prakse, pisanu rije, vizualne i audio
znakove: namjere iza poruka, kao i na naine kojima publike preuzimaju te
namjere, mijenjaju ih, re+eriraju se i priaju o njima. (odaci prikupljeni u analizi
diskursaTteksta mogu biti kvantitativni u smislu da visoka ili niska razina
pojavljivanja rijei ili +raze u pisanim podacima mogu biti znaajni, ukoliko se
gledaju u kontekstu. 3akoer, odsutnost kljunih rijei moe biti znaajna, ovisno
o tome kojim je nainom tekst pisan. 'lavni je +okus na interpretaciji tekstova i
njezinom smjetanju u vei kontekst, pri emu se itatelje uvjerava da je
rekonstrukcija intersubjektivnog konteksta nekog socijalnog +enomena vrlo
korisna za razumijevanja empirijskog rezultata.
- Moemo prepoznati razliite modele analiziranja sadraja:
- 5vantitativni: dominira mani+estnost sadraja 6uestalost, smjetanje
kljunih rijei, +raming7, kodiranje shema i hipoteza. (rimjenjuju se razliite
razine statistikih operacija unutar kodirane sheme.
- 5valitativni: sadraj se tretira kroz nemogunost reduciranja iskljuivo na
mani+estnost sadraja te postoji intepretacija, prema kojoj se podtekstTovi
izoliraju i analiziraju. 3o se postie pitanjima s otvorenim krajem, ili
strukturiranim analitikim okvirom, baziranom na gramatikoj i sintaktikoj
strukturi 6lingvistiki termini, odnos oznaitelj! oznaeno7.
- <ano je, prije interpretacije ireg znaenja, shvatiti na koji su nain tekstovi
pisani. 3o moe osigurati i tedljivi pristup generiranju nekih originalnih
podataka. 1pak, kao to nam +okus grupe ne moraju nuno nadoknaditi gubitak
vremena i truda za intervjue, analiza sadraja u svom kvantitativnom smislu ima
svoje prednosti i mane.
DED%$I"NI I IND%$I"NI P%E"I $ ZNANJ%
- <alja promatrati razlike u pristupima i disciplinama kako bi se shvatilo to je
klju za put k znanju. (ostoji implicitna, no kljuna distinkcija izmeu
deduktivnog i induktivnog modela rasuivanja. 1ndukcija se re+erira na proces i
smjer rasuivanja od speci4ne opservacije do generalnog principa teorije, a
dedukcija upravo suprotno! od generalnog k speci4nome. %ba su pristupa
ukljuena u povijest i prakse znanstvenih otkria i 4lozo+ske debate u zapadnim
akademskim krugovima. Deduktivni model rasuivanja kree od vrha prema
dnu. 1nduktivni obrnuto! zakljuci i generalni zakoni nastaju tek nakon dovoljno
dokaza i injenica, nastalih pristupom od dna prema vrhu. $a deduktivno
rasuivanje, theoretike +ormulacije e+ektivno prethode skupljanju podataka.
.od induktivnog rasuivanja, teorije i generalizacije proizlaze iz sirovog
materijala mnogo kasnije. >herlock Molmes prosuuje na deduktivan nain:
opservira i promatra, zatim deducira i eliminira nemogue, nakon ega
preostaje istina. ,zimajui u obzir ranu +orenziku znanost i znanstveni narativ
tijekom kasnog ":. i )B. stoljea, pojavnost logikog pristupa u rjeavanju
problema dovela je do distinkcije znanstvenog od neznanstvenog, metodikog
od kaotinog i loginog od neloginog. -eki pristupi detektivskom poslu 6autor
se re+erira na Molmesa7 su modeli ljudskog ponaanja. .ada inspiracija, intuicija
i sluajnost doprinose, pobjeuje pristup Molmesijanskog isticanja bliske veze
logikog rasuivanja i opservacije.
- (oinje se s zakonom, ili hipotezom, koja se obrazlae prema injenicama
osnovnih naela prirodnih znanosti i njihovih striktno kvantitativnih &roaka#
drutvenih znanosti. (oinjanje s injenicama i navoenje privremenih
zakljuaka oznaka je kvalitativnog i kvantitativnog rada a u oba sluaja postoje
dobre i loe strane.
- -o, postoje li dva naina razmiljanja koja se meusobno iskljuujuI <eina
istraivake prakse ukljuuje hibrid induktivnog i deduktivnog rasuivanja. -eki
smatraju kako je holmesijanska dedukcija ustvari indukcija drugoga imena. $bog
ega je onda vana ta razlikaI <anost se ogleda u paradoksu! problemu
indukcije. , povijesti zapadnog akademstva i uvoenja znanstvene metode kao
arbitra znanja i istine, nije nevana rasprava o tome to dolazi prvo! teoretiko
znanje ili iskustvo, percepcija ili koncepcija svijeta. (aradoks u svakodnevnom
istraivanju je zakljuak da hipoteze ne mogu proizai samo iz opservacije,
budui da nema opservacije bez hipoteza. ,koliko je to sluaj, najbolji je nain
znanstvenog rada uvoenje odreenog naina +ormiranja hipotezi, onaj koji
omoguuje da sama hipoteza bude otvorena za +alsi4ciranje. Drugim rijeima!
ako elite stvoriti znanje, morate biti spremni i eljeti da se vae hipoteze
dokau netonima.
- (rema (opperu, ono to znanstvenici rade je to da se uputaju u niz odluka o
tome kako da rade u znanosti, kada su u pitanju striktna pravila o proceduri,
dizajnirana na nain da ne tite nijednu znanstvenu izjavu protiv +alsi4kacije. 3o
razlikuje znanstveno znanje od meta4zike. Deduktivni modovi! idealtipski modeli
rasuivanja dominiraju u popularnoj i akademskoj zamisli, istraivakoj kulturi,
strukturama karijere i istraivakim pitanjima. <ladajui koncenzus, sada
institucionaliziran, jest taj da istraivai teoriziraju cijelo vrijeme kako bi
navigirali svijet, i nai susreti s negativnim dokazima su krivine koje nam donose
in+ormacije o obliku realnosti. $akljuci i posljedice koje mogu ili ne moraju
proizai iz takvih krivina u sociokulturnom, politikom i ekonomskom smislu su
mjesta gdje istraivai i komentatori ulau sve vrste zahtjeva. .ritiari (oppera
uzimaju u obzir, pokrivajui spektar pogleda na svijet i istraivakih kultura, one
koje cijene svjesno induktivne pristupe empirijskom istraivanju. -eki se ne
slau s teoriziranjem u svrsi navigivanja svijetom, dok se drugi ne slau da su
oblik realnosti i krivine na koje nailaze neodvojivi od teoriziranja. (ostoji vie
naina da se znanje o znaenju krivina proizvede/ znanstveno znanje moe
ukljuiti modele rasuivanja koji su kvalitativno drugaiji i razliiti od
konstrukcije moebitno +alsi4ciranih teorija i dizajna eksperimentalnog
istraivanja. >triktna demarkacija (oppera i drugih, izmeu znanosti i ne!
znanosti, odvija se na 4lozo+skoj, ali i kulturalnoj te politikoj razini. (ogledi na
svijet se suoavaju s time to se ogleda u konstituciji objektivne realnosti. ,
meuvremenu, te zamrenosti se manje odnose na to to je prvo u
retrospektivi. Radi se o nainu razumijevanja i omoguavanja takve veze u
krucijalnim tokama, unutar veeg procesa! je li pogodna metoda za +enomen
istraivakog pitanja uenjeI Fruce Ferg naglaava da je produktivniji nain rad
s modelom koji obuhvaa ) pristupa, nazvane istraivanje prije teorije i teoriju
prije istraivanja. 3o je miks induktivnog i deduktivnog rasuivanja s
pre+erencijama i njihovim posljedicama.
4I#E"IO'ALIZAM I NJE3O"A NEZADO"OLJ!"A< !"JEONAZO' % A$&IJI
- , prethodnom dijelu bilo je govora o razlikama izmeu induktivnog i
deduktivnog modela, kako se ti pristupi dijele u teoriji, ali i preklapaju u praksi,
tijekom istraivakih projekata u kojima je skupljanje primarnih podataka manje!
vie bazina aktivnost. (ostoji dublje pitanje, koje se moe vidjeti i kao oznaitelj
kvantitativno! kvalitativne podjele: razlika meu istraivanjima baziranima na
bihevioralistikim razumijevanjima ljudske prirode i istraivanjima na temelju
strukturalnih razumijevanja 6konstruktivistikih7. .ako te razlike postaju vidljive,
njihova se sve jaa nesamjerljivost sve vie javlja u javnim debatama,
procedurama i seminarima.
- .oje su kljune razlike i zbog ega su bitneI
- .onstruktivistiki pristupi razumijevanju istraivanja smjetaju obrazloenja u
kombinaciju snaga, tvrdei da su ideje 6misli7, akcije 6ponaanje7 i +enomen
socijetalnog poloaja meusobno povezani.
- Fihevioralistiki se istraivanja manje bave ovim pitanjima. Radije pokuavaju
izolirati speci4na ponaanja i stavove u kontroliranim uvjetima. , sluaju
uloga spola i roda, ili ponaajnih razlika baziranih na rodnom ponaanju, koje
se mani+estiraju kroz akciju, stavova izmeu ena iTili mukaraca! moemo
vidjeti da istraivanja dokuuju stavove o spolno! rodnim ulogama.
- %ba pristupa se oslanjaju na akumulaciju i uporabu kvantitativnih i kvalitativnih
dokaza, iako konstruktivistika istraivanja ipak +avoriziraju potonje. .ljuna se
razlika odnosi na odvajanje naina zakljuivanja o tome kako individualci, grupe
ili drutva djeluju, ali i na objanjenja zbog ega je to tako. ,koliko se
usredotoimo na bihevioralistiki pristup, za potrebe ove diskusije +okus je na
povijesnoj vezi izmeu bihevioralnih psihologijskih modela i bihevioralnih
pristupa socijalnim istraivanjima. %ba se baziraju na kljunom pitanju: $ato se
ljudi ponaaju tako kako se ponaajuI 3o je pitanje drukije od drugog kljunog
pitanja: $ato ljudi misle tako kako misleI Vtovie, odgovori na prvo pitanje e
se razlikovati prema osnovi, ako ne prema eksplicitnom psihologijskom pristupu
ljudskom ponaanju.
- Dva operaciona principa razlikuju bihevioraliste od drugih:
- >vaka analiza mora se temeljiti na promatrajnom ponaanju, individualnom ili
grupnom. (odaci se skupljaju pomou instrumenata ankete, eksperimenta ili
u kombinaciji.
- .ako je ovaj pristup baziran na pogledu da su empirijski podaci de4nirani
time to se promatraju, unutar veih rasprava to znai da se bihevioralisti
pozicioniraju na mjesrto istraivaa koji se slue znanstvenim pristupom u
uenju o socijalnim i politikim +enomenima, to je izvor nesuglasica oko toga
to ini znanost i njezinu kritiku.
- Filo koja teorija koja pokuava objasniti politiko ili socijalno ponaanje, mora
biti empirijski i kvantitativno provjerljiva. , bihevioralnoj psihologiji, politikoj
znanosti, medijima i komunikacijskoj znanosti moemo primijeti kako je interes
za ljudsko ponaanje postao jednak kvantitativnim metodama i velikom rasponu
tehnika skupljanja podataka. Meutim, prihvaanje kvantitativnih tehnika unutar
bihevioralnog pokreta, kao i tvrdnja da je to jedini nain za razumijevanje pojma
empirijskog ili objektivnog znanja, nije bilo podcijenjeno. (rimjerice, u politikom
istraivanju 4lozo4 su brzo predlagali tvrdnju da je to najbolji nain prouavanja
zbog poveane pouzdanosti tehnika. , ezdesetima tendencija kreiranja
so4sticiranih anketnih instrumenata svela se na komentiranje rtvovanja
politike relevantnosti na oltaru metodologije. (itanja su bila vie determinirana
limitima znanstvene metode, nego biti subjekta. %vaj se pristup javljao u drugim
akademskim krugovima/ kritika je zasnovana i razvila se bogata literatura i
tradicija istraivanja, to je proizalo iz temeljnih razlika ciljeva istraivanja i
tvrdnji o proizvodnji odreenog superiornog znanja/ od +eministkinja i
postkolonijalnih uenjaka u ezdesetima do dananjih generacija koje rtvuju
znanstvenu reputaciju. -astojanje u kvanti4kaciji neega nije, sama po sebi,
besciljna vjeba za projekt ne!bihevioralnog istraivanja. 1nkorporacija anketnih
podataka ili kvantitativnog sadraja analize ne bi trebala nuno otpraviti projekt
u &tui kamp#, a provoenje etnogra+ske studije, koja ukljuuje upitnike ili
statistike ne pretvara nas u &vunene postmoderne mislioce#.
- (olemike oko dobrih i loih strana odreenih metoda reduciraju procedure na
njihove aplikacije u pojedinim sluajevima, ime se karikiraju suptilnosti i
korespondirajue debate koje se pojavljuju tijekom istraivanja. 3akve pojavnosti
zapravo zamrauju praktinu realnost odluka u vezi istraivakog dizajna,
uzimajui da nijedno skupljanje podataka, kao proizvod ili proces nije
besprijekorno. Medijske diskusije o dobroj ili looj znanosti vie proizvode
karikature i stereotipe o akademskim istraivanjima, nego to utjelovljuju
produktivnu debatu.
P'I$%PLJANJE PODAA$A $AO P'O&E! I P'OIZ"OD
- $a projekte nastale kao dio sveuilinih stupnjeva, pojam empirije kao sinonima
kvantitativnog modela skupljanja podataka i kvantitativnih podataka, kao i
njihove statistike analize moe rezultirati odbacujuim pogledom na njihovu
iskoristivost. Mnogi studenti ure s odreivanjem karakteriziranja njihovog
projekta kao kvantitativnog ili kvalitativnog, zbog ega grijee i u odabiru
pogodnog naina prikupljanja podataka. %dabir ovisi o tome jesmo li
zainteresirani za kvanti4ciranje i generalizacije, ili simbolike i iskustvene
dimenzije svijeta.
(rvo se moramo zapitati postoje li ve skupljeni podaci 6arhive za sekundarno
koritenje7. 3akvi podaci mogu biti shvaeni kao kvalitativni ili kvantitativni,
ovisno o prirodi skupljenoga.
,nutar kvantitativne tradicije postoji esta zabluda da se kvalitativni podaci
re+eriraju samo na ono nemjerljivo. (ostoji mnogo kvalitativnih podataka koji
mjere atribute i kvalitete, samo ne koriste konretne numerike kategorije
6primjer FodQ Mass 1ndeL! FM1, kvalitativnoP kvantitativno7.
.vantitativni su podaci distancirani od kvalitativnih: prvi su numerike mjere
6visina, teina, cijena7, dok drugi mogu koristiti u opisu svih atributa 6spol,
nacionalnost7.
%no to spada pod kvantitativne podatke moe se dodijeliti brojevima
kvalitativnih kategorija, primjerice rod! muko i ensko! ukoliko se radi o
mukarcu! " muko B ensko.
- Nto takve konven+ije zna#e za dizajn i proved" istraivanja
projektK
- <anije od privilegiranja jedne vrste podataka jest da teorijske premise,
ukljuujui istr. pitanje, podupiru bilo koji nain istraivanja. Mora se upotrijebiti
unutarnja logika u tehnici i analizi. ,koliko je teorijska strana artikulirana i
promiljena, morala bi biti i +orma analize, kao i tehnika prikupljanja podataka.
3akve odluke ovise o hipotezi/ ne valja prerano pretpostavljati koji je najbolji
nain provoenja.
- Nto ovi prin+ipi zna#e 3azi analizeK
- <ani su naini na koje se kvalitativni podaci koriste u kvantitativnoj
istraivakoj tradiciji. 1pak, ne mogu se svi kvalitativni podaci kvanti4cirati.
a7 (ripisivanje kvaliteta: primjer esto postavljanog pitanja u anketi! termometar
osjeaja! skala brojeva od B do "BB. 3akav pristup prepoznaje oevidnost za
kvalitativno istraivanje: u praksi je teko odvojiti a+ektivne procjene policQ!
based procjena.
b7 Rod kao empirijska kategorija: Rod se smatra kvalitativnom kategorijom i u
krugovima kvantitativnih istraivaa! nemogue je govoriti o prosjenom rodu,
ali je mogue govoriti o postotku ena u populaciji. Rod je konstruiran kao
relativna i analitika kategorija, u kojoj kvanti4ciranje nije glavni cilj.
c7 .valitativne baze podataka: 3he Cconomic an >ocial Data >ervice 6C>D>7!
projekt ouvanja kvalitativnih podataka za sekundarnu uporabu u <F.
9'IIN3 I ALL %P AND 3OIN3 P%4LI& =str1 >?@1A
! Da bi se istraivaki projekt uspjeno priveo kraju, potrebno je niz tehnika,
umijea i umjetnost pisanja. *kademsko pisanje u znanstvenim uvjetima ima
odreene +ormalnosti, stilistike i pro+esionalne idiome i setove vjetina.
! >tudenti esto imaju ideje o tome to znai pisati akademskim nainom i kako
se razlikuje od novinarskog ili kreativnog naina.
! >ve su vjetine, poput novinarskih, (R, pisanja blogova, vane za oblikovanje
pisanja za odreene publike, na odreen nain.
! *kademsko pisanje ukljuuje i niz speci4nih znanja, poput +ormatiranja i
kompiliranja popisa literature, stila citiranja, argumentacije i vokabulara.
! -egativan utjecaj idioma poput e!maila i poveanog oslanjanja na pretraivae
na standarde pisanja i razmiljanja u +okusu je popularnih debata.
! (isanje poinje od prvog dana projekta, ovisno o kontekstu pronalazimo mentora
koji nadzire pisanje usporedo s razvitkom projekta.
! Rilj akademskog pisanja ogleda se u radu za prikazivanje toj zajednici, pisana je
rije prvotna +orma izlaska znanja u akademsku zajednicu, bilo da se radi o
usmenom ili prezentacijskom obliku.
'.I6' <E78%N'<.LG<
'671%UR7E .N.LU767 .N' 1%NTENT .N.LU767
&#
.naliza diskrza = usredotouje se na medijski jezik.
a. >emiotika je pristup koji je incijalno izrastao iz lingvistike, no,
paradoksalno, koriten je primarno za pomo u razumijevanju vizualnih
slika i kako one stvaraju znaenje. 3o je rezultiralo time da je medijski
jezik = izostavljen.
b. >lino, anr i narativi su koncepti koji mogu biti dobro povezani s
medijima temeljenima oko govorne i pisane rijei, ba kao i audio!
vizualnim medijima poput 4lma i televizije.
c. Meutim, studije koje se +okusiraju na anr i narative, obraaju malo
pozornosti na medije bazirane na rijeim 6radio, novine7 i zanemaruju
speci4ne lingvistike naine na koji mediji poput 4lma i televizije
stvaraju znaenje, osim kada je u pitanju slika.
*naliza diskurza popunjava upravo tu rupu u analizi medijskih tekstova.
d. 5valitativna metoda = bazirana na intrerpretaciji
(#
.naliza sadraja ! omoguuje pregled velikog broja tekstova 6za razliku od
nekih +ormi analize tekstova koji se bave znaenjem i pojedinanim tekstovima7
a. 5vantitativna metoda = ukljuuje brojenje i mjerenje broja jedinica
kao to su rijei, +raze, slike/ kvantitivne metode imaju vei potencijal
za generalizaciju podataka/ kvantitativne studije mogu otkriti
ponavljajue procese reprezentacije koji utjeu na vjerovanja i
vrijednosti putem velikog broja sluajaTjedinica analize.
+#
.naliza diskrza zna#ajna je otkrivanj onog latentnog ili skrivenog
por+i2 a analiza sadraja "avi se istraivanjem mani3estnog ili o#itog
zna#enja.
$'IE'IJI E"AL%A&IJE MEDIJ!$I# I!$AZA =teza888 clai+s a*d accou*ts o. the
+ediaA
?#
Mnogo je naina na koi istraivai razmiljaju o evaluaciji medijskih iskaza. ?edan
potencijano koristan pristup je sljedei:
djelotvoran medijski iskaz kom"inira teorij i dokaze na koherentan2
opsean ,+omprehensive- i empiri#ki adekvatan na#in:
a. kohenrentnost = ima li tezaTiskaz smislaI Djelomino ovisi o
jasnoi kljunih tvrdnji i koncepata unutar teksta i argumenta,
to pak djelomino ovisi o kvaliteti pisanja. 3akoer, ukljuuje i
rasuivanje koje te koncepte povezuje. $akljuak se mora
logiki nadovezivati na argumente. (rocjenjvanje toga ukljuuje
evaluaciju vjerodostojnosti i tonosti neizgovorenih
pretpostavki koje se nalaze ]iza] tvrdnji, koncepata i
rasuivanja.
b. sveo"hvatnost 6comprehensivness7 = odnosi se na opseg
kojim tvrdnje ili teze o medijima uspjeno pokrivaju raspon
teorije i dokaza relevantnih za pitanje o kojem se diskutira.
-ijedan iskaz ne moe pokriti sve, no valja paljivo razmiljati o
razini na kojoj se e rezultati poopavati.
c. empirijska adekvatnostTpodudarnostTosnovanost: odnosi se
na uspjenost iskaza u koritenju dokaza i teorije pri
opravdavanju zakljuaka. (otvruju li dokaziTrezultati analize
iskazTpretpostavkuI
@#
3a su 0 kriterija meusobno povezna. Razmiljati o metodama istraivanja
medijskog teksta znai razmiljati o emprijskoj adekvatnosti. Djelotvoran nain
koritenja metode istraivanja medijskog teksta prua empirijske dokaze koji
adekvatno podupiru teze o medijim i njihovo mjesto u drutvu. %ni koji koriste
kvantitativne metode drugaije shvaaju djelotovrnost iskaza od onih koji koriste
kvalitativne metode.
DJELO"O'NA ANALIZA !AD'(AJA<
>A#
A 3aze analize sadraja:
3ormliranje pro"lema ili pitanja
oda"ir zorka 6veliina i raspon7 to je uzorak vei, manja je
mogunost sluajnosti 6tj. manje je vjeorjatno da su neki uzorci =
patterns! rezultat sluaja7
brojanje 6u uzorku7 i kodiranje 6podataka7 brojanje znai kodiranje,
to znai da treba odrediti relevantne kategorije te podatke svrstati u
te kategorije. (itanje koje su tu postavlja je pitanje pouzdanosti: vaan
aspekt pouzdanosti ukljuuje stupanj konzistentnosti izmeu razliitih
koderaTistraivaa 6il kod istog istraivaa u razliitim situacijama7 koji
jedinice analize svrstavaju u kategorije. 3j. razliiti istraivai bi morali
neovisno jedn o drugome istu jedinicu analize svrstati u istu kategoriju.
interpreta+ija rezltataSpodataka
POZII"IZAM )s1 INE'P'EAI"IZAMB$ON!'%$&IONIZAM<
>>#
pitanje empirijske adekvatnosti sa sobom povlai pitanje generalizacije,
poudzanosti i opravdanosti = cilj je postii to toniju tezu o +enomenu koji se
istrauje, ak i ako nikad ne moemo biti stopostotno sigurni je li ta teza istinita
>2#
ipak, nee svi medijski istraivai kriterije koherentnosti, opsega i emprijske
adekvatnosti promatrati na isti nain
>$#
dvije suprotne 4lozo+ske tradicije utemeljuju sva drutvena i kulturalna
istraivanja, ukljuujui i medijska istraivanja: pozitivistika tradicija i
interpetativistika2konstruktivisitika tradicija
a. pozitivizam _ temelji se na pretpostavci da drutveni svijet nije razliit od
prirode, tj. da bi drutvene znanosti trebale slijediti prirodne znanosti u:
i. promatranju i mjerenju +enomena, i to
ii. nastojei se odmaknuti od njih te tako izbjei mijeanje injenica s
vrijednostima na nain da
iii. identi4ciraju uzrono!posljedina objanjenja koja mogu posluiti kao
temelj za univrzalne 6poopene7 zakoneTpravila
b. interpretativizamSkonstrktivizam _ koncentrira se na istraivanje naina
na koji ljudi drutvenom okruenju daju smisao, umjesto da pokuava utvrditi
uzroke i posljedice ili uspostaviti nekakvo ope znanje.
i. razlika izmeu pozitivizma i interpretativzima povezana je s razlikom
izmeu realizma i konstruktivizma 6konstrukcionizmaI7
>%#
1straivai koji koriste kvalitativne metode istraivanja 6pr. analizu diskurza7
naginju prema interpretativistikoj tradiciji. 1straivai koji koriste kvantitativne
metode istraivanja 6pr. analiza sadraja7 pokazuju utjecaj pozitivizma. 1 jedni i
drugi vodit e rauna o koherentnosti, opsegu i empirisjkog adekvatnosti, no
interpretativisti e dati ogranienije tvrdnje 6more limited claims7 od pozitivista.
]>nana] interpretativistika tradicija promatra znanje kao ]situacijsko] = tvrdnje
koje uspostavlja odnose se samo na odreene speci4ne okolnosti 6mjesto,
vrijeme akteri7 u kojima je istraivanje provedeno.
>&#
<ana posljedica tih razlika u pristupu za medijska istraivanja jest u podjeli
rada: neki istraivai rade iskljuivo pomou ili kvalitativnih ili kvantitativnih
metoda. > druge strane, zbog toga su studije koje kombiniraju i jedno i drugo
jako rijetke.
>(#
Meutim, kvalitativne i kvantitatvine metode mogu se kombinirati.
$OM4INI'ANJE ANALIZE !AD'(AJA I ANALIZE DI!$%'ZA
>+#
jedan od dobrih naina na koji se ove dvije analize mogu kombinirati jest taj da
se analiza diskrza koristi postavljanj hipoteza, ija e se
sveobuhvanost 6comprehensivness7 testirati analizom sadraja
>?#
drugi je nain taj da se mogunosti analize diskurza u otkrivanju latentnih
znaenja kom"iniraj i kompletiraj s analizom sadraja koja otkriva
mani+estnaToita znaenja.
>@#
kada se ove dvije metode kombiniraju, vano je uzeti u obzir pitanja
ko'erentnosti, sveo$u'vatnosti i empirijske adekvatnosti
2A#
vano je dobro odrediti naine uzorkovanja i kodiranja: Vto brojati i kako kodiratiI
_ potrebno je uspostaviti naela za prosu3ivanje, te radi pouzdanosti dio
analiziranih jedinica dati drugom istra4ivau da i' kodira, kako bi se provjerila
pouzadnost kategorizacije
2>#
ukoliko je stupanj slaganja izmeu prvog i drugog kodera niska, empirijska
adekvatnost je upitna
22#
primjer _ kombinacija dviju analiza u istraivanju naina na koji britanski talk!
shoHovi prezentiraju instituciju obitelj
ZA$LJ%A$
2$#
razlog za!to "i kom"iniranje analize sadraja i analize diskrza
istraivanj "ilo do"ro 6plodnosno7 lei u injenici da ove dvije metode
predstavljaj dva sprotna tipa istraivanja: kvantitativno i kvalitativno
2%#
analiza diskurza ukljuuje pomnu interpretaciju 6uglavnom7 jezika _ analiza
sadraja ukljuuje brojanje i mjerenje sadraja 6rijei, slika itd7
2&#
prva je bolja za analiziranje latentnih ,skrivenih- zna#enja, potonja za
analizu znaenja koja su o#igledna 6koja se mani+estiraju kroz rijei i slike7
2(#
) razlitie tradicije, pozitivizam i interpretativizam, kriterije koherentnosti,
sveobuhvatnosti i emprijske adekvatnosti, promatraju razliito
2+#
veina istraivaa koji koriste kvantitativne metode naginj pozitivisti#kim
vjerenjima, a veina istraivaa koji koriste kvalitativne metode
interpretativisti#kima
2?#
posljedica toga jest podjela rada, zbog ega su kvantitativne i kvalitativne
metode rijetko kombinirane
2@#
meutim, njihova bi kombinacija mogla omoguiti dobar 6plodan = +ertile7 nain
za istraivanje medija i njihove moi, ako bi se veliku pozornost pridalo
pitanjima ko'erentnosti, sveo$u'vatnosti i emprijske adekvatnosti istra4ivanja
$A#
u kombinaciji, moda bi se pokazale i kao najbolji nain za istraivanje tih
+enomena