1.

def pedagogija slobodnog vremena grana pedagogije koja proizilazi iz opdih pedagokih zakonitosti a tumai, prouava i istrauje odgojnu problematiku slobodnog vremena u cjelini.

2.def-Slobodno vrijeme oznaava vrijeme koje pojedinac ispunjava i oblikuje prema vlastitim eljama, bez bilo kakve obaveze ili nude. To je dio ivota svakog ovjeka, postoji svakog
dana i u svakoj sredini, ali je razliito s obzirom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa, ciljeve drutvenog poretka i njegove mogudnosti. Slobodno
vrijeme je sastavni dio ovjekove aktivnosti, vrijeme izvan profesionalnih, porodinih i drutvenih obaveza, u kojem pojedinac po svojoj volji odabira oblike i sadraje odmora, razonode i
stvaralatva". (Pedagoka enciklopedija II, 1989.).

3.Vidove slobodnog vremena moemo podijeliti prema njihovoj osnovnoj funkcionalnosti tj. funkcijama: odmoru, razonodi i razvoju linosti.
4.
5. definicija: -to je poseban vid cjelodnevnog organizovanog odgojno-obrazovnog rada kole sa internatskim smjetajem,koji se ostvaruje u prirodnoj sredini,a podrazumjeva proireno
pedagoko djelovanje putem aktivnosti u slobodnom vremenu.
Osnovni ciljevi i zadada programakola u prirodi
Upoznavanje prirodnog okruenja
Spoznaja o ivotu na planini i u selu
Razvijanje ekoloke svijesti i ljubavi prema prirodi
Sportske igre i natjecanje
Kreativne i umjetnike radionice
kolski program
Poboljanje zdravlja,zdravstvene kulture i higijenskih navika kod uenika
Razvoj samostalnosti-istraivanje,mjerenja
Razvoj patriotizma prema zemlji,vrijednostima prirode,kulturno-historijskom nasljeu
Obogadenje socijalnih iskustava,
Razvoj emocija
kola u prirodi treba da utie na socio-emocionalni razvoj djeteta
EKOKOLA je univerzalni program odgoja i obrazovanja za okoli,namjenjen obrazovnim institucijama od najranijeg uzrasta do visokokolskih institucija.
9. Utjecaj sredstava masovnih komunikacija, kojima su u zadnje vrijeme sve ede izloeni djeca, mladi i odrasli, jako je veliki. Naroito je znaajan utjecaj interneta na ponaanje ljudi,
posebno mladih. Jedan od razloga to roditelji i kola postaju manje uticajni lei u tome to su modeli dati televizijskom internetskom i filmskom slikom daleko bogatiji detaljima, daleko
jasniji, daleko konkretniji, i prema tome, mnogo laki, za podraavanje nego to su to pouke i
verbalna upustva o tome kako se treba ponaati koje pruaju roditelji".
Neki autori smatraju da ogromna masa seksualne i agresivne stimulacije, na koje dijete neizbijeno nailazi u sredstvima masovne komunikacije utjeu na njega i na tok njegove
socijalizacije.
10.def-vrijednosti slobodno vrijeme vremenom kojim oni sami raspolau i koje je osloboeno od svih obaveza. -Roditelji trebaju da vie utiu na svoju djecu, da ih upuduju na neto
korisno, da ih okredu od droge, alkoholizma i ostaloga, Da im odrede vrijeme za uenje i druge obaveze,
11.Ekoterapija-kao proces lijeenja je pokazala sjajne rezultate u lijeenju depresije,popravljanju fizikog i mentalnog stanja kod ljudi.
13. Televizija -L.Pehar, 2004. naglaava da: "sadraji TV emisija, radioprograma i filmova s tematikom nasilja, brutalnog nipodatavanja ljudskih vrlina i vrijednosti ugroavanja ljudskih
ivota, pljake, silovanja i slinih prizemnih pobuda primitivaca i otpadnika ili odmetnika drutva, vrlo esto, bez cenzuriranja, odlaze u eter i nalaze rtve labilnog karaktera meu
mladima
14. Programiranje-Slobodno vrijeme je neophodno programirati. Time se ostvaruje njegovo racionalno koritenje. Da bi adekvatno i realno planirali nuno je da imaju na raspolaganju
razliite raspoloive objekte u koli, mjestu i okolini. To su: prostori za drutvene aktivnosti, biblioteke, itaonice, prostorije razliitih klubova, igralita, dvorita, sportske dvorane i
poligoni, prostori za kupanje, etnju, rekreaciju idr. Jako je bitno poznavati specifinosti mladei i pri programiranju voditi rauna da ne bude zastupljeno ni previe, ni premalo, ved
onoliko kolikoodgovara prirodi uenika, njegovim mogudnostima i potrebama
15. kola i organizacija slob -koli je osnovni cilj prenijeti na mlade drutvene vrijednosti, stavove i norme, tradiciju i znanje i pripremiti ih za budude zanimanje. kola je mlade okupirala
svojim obavezama tako da su oni intelektualno aktivniji od prolih generacija. Cesto mladi uenje u koli doivljavaju kao otueni "rad", kao obavezu nametnutu iz vana, kao opteredenje.
Istraivanja su pokazala da mladima nakon uenja ostaje malo slobodnog vremena. kola treba shvatiti da mladima treba slobodno vrijeme. Treba poraditi na ublaavanju negativnog
stava prema koli kod mladih ljudi.
16.Roditelji i slob vrijeme- Za pravilno koritenje slobodnog vremena djece i mladih jako je vana i uloga roditelja. Drutveni ivot i djelatnost roditelja u radnoj zajednici i slobodnom
vremenu vri odreeni utjecaj na svijest, savjest i ponaanje mladih. Razliite manifestacije socijalnog ponaanja djeteta mogude je objasniti nainom formiranja djeije linosti u porodici.
Roditelji koji ne zapostavljaju svoju djecu mogu pozitivno utjecati na stavove uenika prema kolektivnom radu u slobodnom vremenu.
17. Delinkvencija je pogreno ponaanje koje navodi dijete ili adolescente u konflikte s javnim redom i zakonima. Delinkvencija je ono to obuhvata iroku skalu razliitih oblika
ponaanja, poev od kriminala, krae i seksualnih delikata, pa do krae u koli i injenja nereda pod dejstvom, ili bez alkohola i droga u porodici ili drutvu.- Faktori- industrijalizacija i
urbanizacija, dezorganizirana i deficijentna obitelj, materijalni uvjeti (siromatvo i bogatstvo), negativni utjecaji sredstava masovne komunikacije, alkoholizam, negativni utjecaji
susjedstva i ulice, kulturni i drugi sukobi) i utjecaj linih faktora
18. Ovisnost je stanje periodine ili kronine intoksikacije (trovanja), izazvane ponavljanim uzimanjem prirodne ili sintetike droge, odnosno sredstava koja mijenjaju stanje svijesti, a
posljedica su toga zdravstvene, psihike i socijalne potekode za pojedinca i drutvo. Glavna karakteristika ovisnosti je esta snana, povremeno poremedena elja ili tenja za uzimanjem
supstanci ili lijekova, alkohola ili duhana".
19.Kultura- Meu faktore ire drutvene sredine ubrajaju se faktori "funkcionalnog odgoja" kao to su: raznovrsne javne priredbe, manifestacije, ivot na javnim mjestima, na ulici,
trgovima, parkovima, javnim lokalima itd.