1. Obiljeja merkantilizma.

Doktrine ekonomske politike su skup sistematski izloenih stavova o osnovnim

ekonomskim problemima i mogunostima njihovog rjeavanja, koji su izraz interesa
vladajue klase u odreenom drutveno-ekonomskom poretku i koji ine njegovu ideoloku
osnovicu. Ovdje je naglasak na zatiti interesa vladajue klase, to u prvi plan stavlja
zahtjev za adekvatnou iznesenih stavova s drutveno-politikim okrujem, dok pitanje
eikasnosti poduzetih mjera dolazi u drugi plan. !itanje eikasnosti u prvom je planu kod
znanstvenih ekonomskih teorija koje nastoje prouiti stvarnost i dokuiti istinu o razliitim
ekonomsko-drutvenim procesima. "konomsku teoriju moemo opisati i kao sistem znanja i
shvaanja o ekonomskim pojavama zasnovanih na poznavanju uzroka njihovog nastanka,
unkcioniranja i razvoja. "lement interesa vladajue klase i #adekvatnosti# ovdje izostaje.
$ tom smislu doktrina esto iznosi i zahtjev za akciju i promjenu stanja, dok se znanstvena
ekonomska teorija zadovoljava promatranjem i analizom postojeeg stanja te odreenim
preporukama, prije svega voena idejom eikasnosti ekonomskog sustava.
%ee zanimanje za ekonomske probleme raslo je sa irenjem procesa prvobitne akumulacije
kapitala tijekom &'. i &(.st. )o je razdoblje kapitalizma, uvelike obiljeeno tenjom za
poveanjem bogatstva kao izvora drutvene moi * jaanje rudarstva, obogaivanje gradova
i priljev velikih koliina zlata i srebra iz prekomorskih zemalja utjecali su na razvoj
zanatstva, novarstva i trgovine te airmaciju trgovakog i novarskog stalea, ali i
raslojavanje eudalnog drutva i proletarizaciju sitnih obrtnika i seljaka. +a politikom
planu jaa sredinja vlast i vode se veliki ratovi to iziskuje vee trokove i savez vladara s
bogatim trgovcima i novarima. ,vemu su doprinijeli i protestantizam i kalvinizam, koji
bogaenje smatraju imperativom.
-erkantilizam je vladajua doktrina iz vremena nastanka kapitalizma, a iziokratizam
nastaje kao reakcija na merkantilizam u ime interesa eudalnih veleposjednika, osobito u
podrujima gdje ideje bogaenja te jaanja trgovine i novarstva nisu uspjele potisnuti
poljoprivrednu djelatnost.
-erkantilisti kao ideolozi trgovake buroazije od nosioca dravne vlasti trae
usmjeravanje ekonomske politike prema poveanju bogatstva * time se merkantilizam, po
usmjerenosti na konkretnu drutvenu akciju, u potpunosti uklapa u gore objanjene postavke
ekonomskih doktrina.
+asuprot dotadanjem shvaanju vrijednosti kao iskljuivo upotrebne vrijednosti .koritenje
zemlje i sl./, javlja se ideja o vrijednosti koja se izraava u opem sredstvu razmjene, novcu.
Osnovni cilj ljudske djelatnosti mora biti akumulacija vrijednosti u novcu, dakle, bogaenje0
a/ za dravu je dobro to i za pojedinca * gomilanje novca .zlato i srebro/ kao jedine
prave drutvene vrijednosti0
b/ svrha privreivanja je u poveanju koliine plemenitih metala u dravi0
c/ zemlja bez tih metala mora ih dobiti vanjskom trgovinom u kojoj mora ostvariti
pozitivnu bilancu.
&
2. Karakteristike merkantilizma u Engleskoj, Francuskoj i Njemakoj.
, obzirom na autore i drutveno-politike okolnosti u kojima su se oni nalazili, konkretne
ekonomske mjere koje su se javile u okvirima merkantilizma podosta se razlikuju.
+ajsnaniji je razvoj doivio u Engleskoj, gdje su i uvjeti za razvoj trgovine, bro!arstva i
otvaranje manu"aktura bili najpovoljniji. !arlamentarna monarhija, crkvena autonomija
te jedinstveno nacionalno zakono!avstvo po pitanju manuaktura i ukidanja cehovske
organizacije zakonodavstva znatno su doprinijeli novoj ekonomskoj praksi.
!rijedlozi engleskog merkantilista #ta""or!a odnose se u prvom redu na vanjskotrgovinsku
politiku i polaze od primitivnog shvaanja da pozitivna trgovinska bilanca znai zbroj
pozitivnih bilanci poslovanja svakog pojedinog trgovca s inozemstvom. )i su prijedlozi
odraza nali u trima zakonima0
a/ engleski trgovci koji su putovali u inozemstvo su svoju robu prodavali samo preko
posebnih stovarita .1akon o stovaritima/0
b/ tamo su djelovali posebni policijski agenti .1akon o tajnoj policiji/ koji su pazili da
trgovci pri povratku u zemlju donesu vie novca .plem. metala/ nego to su odnijeli0
c/ u "ngleskoj su ti agenti pazili da strani trgovci utroe sav doneseni novac na
kupovinu engleske robe .1akon o obaveznom troenju/.
2asnije )homas -un dokazuje da nije tetno za zemlju ako se novac iznosi da bi se u
inozemstvu kupila roba, jer se njezinom preprodajom opet moe ostvariti dobit * bitno je da
je ukupni izvoz zemlje u odreenom razdoblju vei od uvoza .moderno shvaanje platne
bilance/. ,toga su se zalagali za osnivanje trgovakih kompanija .3stonoindijska
kompanija/ te zatitu vlastitog brodarstva, koje takoer moe biti dohodovno ako se
prijevoznike usluge naplauju. 1akon o navigaciji .&('&.g./ kojim je zabranjeno dovoenje
strane robe na nematinim brodovima u engleske luke bio je povodom za rat s
+izozemskom.
2asniji merkantilisti zahtijevaju liberalizaciju ekonomske aktivnosti unutar zemlje,
poveanje eikasnosti poslovanja velikih trgovakih kompanija, a poneki i zabranu izvoza
sirovina i razvoj manuaktura radi njihove prerade u inalne proizvode.
Francuska je u to vrijeme .&4.st./ bila apsolutna monarhija, a ekonomiju vodi sloj upravnih
inovnika * intendanti. +jihovo plemiko podrijetlo, skolastike ideje, jai cehovski
mentalitet i orijentiranost na kontinentalnu "uropu snano utjeu na speciinosti
rancuskog merkantilizma, osobito ideju o razvoju manuakturne proizvodnje radi izvoza.
5ean 6odin govori o vanosti carinske politike kojom se drava moe obogatiti jer po
visokim stopama carini izvoz robe neophodne inozemstvu, zabranjuje izvoz sirovina,
umjereno carini strane sirovine, a visokim carinama optereuje strane inalne proizvode.
-ontchretien zahtijeva osnivanje dravnih manuaktura radi izvoza, koje ideje je nastojao
provesti kraljev ministar inancija 7olbert - kolbertizam. 1a razliku od "ngleske, u
8rancuskoj je dravno regulirana proizvodnja uske palete luksuznih proizvoda visoke
kvalitete za malen broj kupaca poluila kontraproduktivne eekte i nije doprinijela zamahu
gospodarske djelatnosti.
9
+jemaka je tijekom &'. i &(.st. podijeljena na manje dravice, oslabljenog gospodarstva i
sa smanjenim brojem stanovnika. !rivreda je sve do sredine &4.st. bila slaba i utemeljena na
poljoprivredi pa nije bilo uvjeta za snaniji ekonomski razvoj unaprjeenjem trgovine i
novarstva.
:jela s podruja ekonomske politike javljaju se tek od sredine &4. do sredine &;.st. *
!uendor, von 5usti, 6echer i dr. bave se najvie poveanjem broja stanovnika i njihovim
ekonomskim osnaivanjem te eikasnim prikupljanjem i razumnim troenjem dravnih
prihoda. Osnovne ideje su bile da se standard i sigurnost graana treba postii mudrom
dravnom upravom te marljivim i potenim radom. 1alau se za dobro upravljanje dravom
i racionalno voenje dravnih inancija, tj. dravne kase .kammer/ * kameralistika.
2ameraliste smatramo utemeljiteljima moderne znanosti o upravi i teorije javnih inancija.
$. Doktrina "iziokratizma.
+astanak i razvoj ove doktrine vezan je iskljuivo uz 8rancusku u razdoblju od &4<(. do
&4;=.g., iako je i kasnije u drugim zemljama bilo autora sklonih iziokratskim idejama.
+astaje kao reakcija na merkantilizam, a razlikuje se po tome to je rije o prvom pokuaju
stvaranja jednog konzistentnog sustava ekonomske teorije i objanjenja cjelokupnog procesa
drutvene reprodukcije kao organskog procesa. -erkantilizam smatramo i prvom
organiziranom kolom ekonomske teorije, iji je zaetnik 8ran>ois ?uesna@.
8rancuska je, za razliku od "ngleske, bila preteito poljoprivredna zemlja pa u njoj
merkantilistike ideje nisu naile na odjek na koji su naile u drugim zemljama. 1aostala
eudalna poljoprivreda je i dalje ostala osloncem rancuskog gospodarstva te je u cilju
njezinog osnaivanja bilo nuno veu panju posvetiti poljoprivredi, a ne trgovini i
novarstvu.
"konomski stavovi zasnivaju se na postavci o %riro!nom %oretku koji se temelji na
vjenim prirodnim zakonima koji stvaraju unaprijed odreeno stanje ekonomske i drutvene
harmonije. !rivredna zbivanja treba prepustiti prirodnom tijeku stvari * naelo ekonomskog
liberalizma laissez "aire. Ato se tie drutvenog bogatstva smatraju da poveanju drutvenog
bogatstva pridonosi jedino materijalna proizvodnja, a ne trgovina i razmjena. +a temelju
poljoprivredne proizvodnje u kojoj se dobiva vie od uloenog zakljuili su da je upravo taj
viak dar prirode i rezultat djelovanja prirodnih zakona. )rgovina je razmjena ekvivalenata,
a ne nain poveanja bogatstva * poljoprivreda je jedina proizvodna djelatnost * drutvo
dijelimo na poljoprivrednike, vlasnike zemlje i ostalo stanovnitvo. 1alagali su se za
dalekosene ekonomske i inancijske reorme0
a/ reorma zemljinih posjeda iji je cilj uvesti modernije mjere obrade i okupiti sitne
posjede radi vee eikasnosti proizvodnje i poveanja proizvodnog vika0
b/ reorma trgovine itaricama iji je cilj odravanje visokih cijena itarica radi veih
novanih prihoda poljoprivrednika i kontrolirani izvoz i uvoz0
c/ porezna reorma uvoenjem jedinstvenog poreza za vlasnike zemlje kojima viak
pripada.
B
&. 'iberalizam.
:rutveno-ekonomska pozadina liberalizma i protekcionizma, kao dviju dominantnih teorija
industrijskog kapitalizma, je u jaanju proizvodnje kao posljedici razvoja trgovine.
2omercijalna, eikasna i trino orijentirana proizvodnja zamijenila je sitne zanatske radnje
i u tom smislu zahtijevala mjere ekonomske politike usmjerene na poticanje razvoja
proizvodnje, emu je najvie pogodovala to vea sloboda u pribavljanju zemlje, sirovina i
radne snage. %ie se nije moglo na ekonomski proces gledati parcijalno i zahtijevati samo
jaanje trgovine, javila se potreba za cjelovitim pristupom procesu drutvene reprodukcije.
Ciberalizam je kao doktrina ekonomske politike nastao u "ngleskoj i Akotskoj, na temelju
ilozoskih i pravnih ideja o slobodi kao ovjeku priroenom i neotuivom pravu. 1asluge
za teoretsku ormulaciju liberalizma pripadaju u prvom redu ,mithu i Dumeu.
+oen idejom da je prirodni poredak nadreen ljudskim institucijama i djelovanju ,mith u
svojem djelu #En inFuir@ into the nature and causes o the Gealth o nations# govori o
ostvarenju poretka utemeljenog na slobodi konkurencije, neovisno od dravne
merkantilistike intervencije i eudalnih prerogativa. !rema njemu, automatsko djelovanje
trinog mehanizma stvara skladan sistem ekonomskih odnosa u cijelom drutvu.
,mith je razradio ideju #djelovanja nevidljive ruke# u usmjeravanju privredne aktivnosti
pojedinca. 3z navedene je ideje kasnije razraeno naelo djelovanja trine privrede,
privrede utemeljene na privatnom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju i podjeli rada
odreenoj djelovanjem trinog mehanizma. +aime, konkurencija cijenama i kvalitetom na
tritu tjera individualne proizvoae da optimaliziraju proizvodnju i proizvode samo ono u
emu su najvjetiji i ono to im donosi najveu korist.
+avedeno se kasnije razvilo u ideju o inherentno demokratskom sistemu ekonomskih
odnosa u kojem svaka novana jedinica koja je potroena na kupnju neke robe na tritu
znai i #glasaki listi o opravdanosti te i takve proizvodnje#.
3deju o podjeli rada ,mith je proirio smatravi da je stupanj podjele rada ogranien
veliinom trita pa, kao to postoje pojedinci koji se specijaliziraju za odreeni tip
proizvodnje, mogu postojati i drave koje proizvode primarno ono za to imaju mogunosti
i to im treba * meunarodna podjela rada.
Ciberalizam se zalagao i za potpunu slobodu meunarodnih plaanja i ukidanja ogranienja
meunarodnog prometa plemenitih metala. Dume govori o skoro samostalnom reguliranju
trgovinske bilance * ukoliko u nekoj zemlji nastane pasivni saldo trgovinske bilance,
smanjuje se koliina novca u opticaju pa dolazi i do smanjenja nadnica i cijena, to utjee na
smanjenje cijena i veu konkurentnost domae robe, to stimulira izvoz i pozitivno djeluje
na platnu bilancu * to se nastavlja sve dok se ne uspostavi dovoljna koliina zlata H novca na
tritu i dok mu cijena opet ne padne.
!od ,mithovim utjecajem se liberalistika ekonomska politika poela provoditi ve krajem
&;.st. .kroz stotinjak godina je liberalizirana trgovina itaricama, sklapani su liberalni
trgovinski ugovori s inozemstvom itd./. :oktrina je najvie uspjeha imala u "ngleskoj, gdje
se ormalno odrala sve do &I&'.g., iako se stvarno poela naputati ve &;4B.g. nakon
industrijske i poljoprivredne krize.
<
(. )loga !rave u teoriji liberalizma.
Osnovni zahtjev liberalistike doktrine u pogledu voenja ekonomske politike je bio u tome
da se javna vlast treba kloniti bilo kakvog uplitanja u redovito poslovanje industrije i
trgovine0
a/ ukidanje trgovakih povlastica i zatite interesa veleposjednika0
b/ dravno osiguranje eikasne obrane zemlje na unutarnjem i na vanjskom planu0
aa/ sprjeavanje nasrtaja na ivot, slobodu i imovinu graana0
bb/ zakonodavstvo koje bi airmiralo red i mir, eikasnu dravnu upravu i naelo
povjerenja u prometu0
c/ odravanje ustanova i objekata neophodnih privredi * kanali, luke, ceste i sl. .-arJ
* drava se svodi na #nonog uvara buroazije#/.
+oen idejom da je prirodni poredak nadreen ljudskim institucijama i djelovanju ,mith u
svojem djelu #En inFuir@ into the nature and causes o the Gealth o nations# govori o
ostvarenju poretka utemeljenog na slobodi konkurencije, neovisno od dravne
merkantilistike intervencije i eudalnih prerogativa. !rema njemu, automatsko djelovanje
trinog mehanizma stvara skladan sistem ekonomskih odnosa u cijelom drutvu.
*. )vjeti nastanka i mjere %rotekcionizma.
3deja o ogranienju slobode vanjske trgovine radi zatite domae proizvodnje od
nepoeljnih uinaka inozemne konkurencije poznata je jo od antikih vremena kada je
!laton predlagao takve mjere radi revitalizacije atike poljoprivrede.
!rva ormulacija moderne doktrine protekcionizma potjee iz ,E:-a * Damilton se bavio
problemom razvoja domaih manuaktura i regulacije unutranjeg amerikog trita.
,matrao je da je najvea zapreka ostvarivanju tih ciljeva zloupotreba slobode trgovanja od
strane engleskih trgovaca koji su u mjestima gdje je otvorena neka nova manuaktura
proizvode, koje je i ona proizvodila, prodavali ispod cijene .dumping/, ime su te pogone
tjerali na zatvaranje. ,toga je predlagao uvoenje odgojnih carina radi zatite mlade
industrije sve dok se ona ne osposobi za ravnopravnu borbu s inozemnom konkurencijom.
+jegove su ideje prihvaene i u "uropi gdje je njemaki ekonomist Cist, razmatrajui
trgovinske odnose njemakih drava i "ngleske, zakljuio da konstantan izvoz
poljoprivrednih proizvoda i uvoz industrijskih dugorono negativno djeluje na njemako
gospodarstvo. 3zvoz poljoprivrednih proizvoda specijalizira njemako gospodarstvo na tu
vrstu proizvodnje. +o, uz poveanje stanovnitva i daljnju podjelu zemljita s vremenom
dolazi do pada eikasnosti i nazadovanja gospodarstva. +jega je potrebno zatititi
razvijanjem industrijskih proizvodnih kapaciteta, tj. putem tzv. industrijskog odgoja nacije.
Cist je prvi iznio teoriju privrednog razvoja putem industrijalizacije.
,ustav solidarne zatite .,olidarschutzs@stem * njemaki autor Kagner/ izrazito je
konzervativna varijanta protekcionizma karakteristina za monopolni kapitalizam, a
ukljuuje ograniavanje slobodne trgovine i poljoprivrednim i industrijskim proizvodima *
iako su u poeku poljoprivrednici odbijali, a industrijalci zahtijevali zatitu industrijskih
proizvoda, uvoz jetinih itarica iz Emerike je tijekom gospodarske krize &;4B.g.
promijenio njihovo miljenje.
'
+. ,oslje!ice %rimjene %rotekcionizma - koje su se i!eje kasnije razvile.
!rotekcionistike su ideje ve od sredine &I.st. naile na velik odjek i u ,E:-u i "uropi0
a/ ograniavanje vanjske trgovine konvencionalnim carinama .dogovorno utvrene
meu zemljama trgovinskim partnerima/0
b/ praktiko onemoguavanje trgovine izuzetno visokim prohibitivnim carinama
.carine postaju instrumentom ekonomske agresije/0
c/ jaanje industrijskog monopola u rukama domaih monopolista koji se ak udruuju
u industrijske kartele kako bi poticali izvoz pojedinih proizvoda, a inzistirali na
visokim carinama na uvoz0
d/ agrarni protekcionizam uz privatne i dravne subvencije i premije za izvoz0
e/ administrativni protekcionizam koji uvoz neke robe ograniava nametanjem
odreenih propisa o kvaliteti proizvoda0
/ kolonijalna ekspanzija .imperijalizam/ i osvajanje novih trita na silu est su
odgovor na politiku superprotekcionizma H ekstraprotekcionizma, a koja je negativno
utjecala na meunarodnu podjelu rada, mogunost izvoza, konkurentnost i prisutnost
na svjetskom tritu.
+a osnovama ovih ideja, kasnije se razvijajuL
a/ protekcionizam kao sredstvo za razvoj nerazvijenih zemalja
* rumunjski ekonomist -anoilesco ukazuje na koristi koje malene i nerazvijene
zemlje imaju od promjene ekonomske strukture industrijalizacijom0 o transeru
moderne tehnologije, poboljanju trgovanja s inozemstvom asimetrinim
trgovinskim dogovorima i stabiliziranju deviznog priljeva diverziikacijom izvoza
govori i argentinski ekonomist !rebisch0
b/ doktrina imperijalizma razvijena je u nacistikim H aistikim zemljama izmeu dva
svjetska rata kao doktrina o ekonomiji velikog prostora .MrossraumGirtschat/, a
zagovarala je nezavisnost nacionalnih privreda stvaranjem autarkinih privrednih
cjelina na osvojenim prostorima u cilju to manje ovisnosti o inozemnim sirovinama.
/. 0jere za1tite ko! %rotekcionizma.
a/ Odgojne carine je u ,E:-u predlagao Damilton, kao sredstvo zatite mlade industrije i
njezinu pripremu za konkurentnost na tritu.
b/ Cist je u +jemakoj razvio teoriju o privrednom razvoju putem industrijalizacije.
,ukladno tome, cjelokupni privredni razvoj zemlje treba temeljiti na industriji, jer ona
jedina osigurava dugoronu opstojnost privrede. ,toga treba zatititi domau industriju
nametanjem ogranienja na uvoz tih proizvoda.
c/ ,ustav solidarne zatite .,olidarschutzs@stem * njemaki autor Kagner/ izrazito je
konzervativna varijanta protekcionizma karakteristina za monopolni kapitalizam, a
ukljuuje ograniavanje slobodne trgovine i poljoprivrednim i industrijskim
proizvodima.
-jere protekcionizma su razliite, a meu ostalima moemo navesti i konvencionalne i
prohibitivne carine, administrativni protekcionizam, agrarni protekcionizam i sl.
(
2. Obiljeja intervencionizma.
"konomsko-drutvenu pozadinu nastanka intervencionizma uvelike odreuje razdoblje
industrijskog kapitalizma sa svojim neravnomjernim razvojem, brojnim privrednim
krizama, rastom nezaposlenosti, zaotrenim klasnim i socijalnim odnosima te, slijedom
toga, zahtjevom prema javnoj vlasti da djeluje kako bi smirila vee drutveno-socijalne
probleme i potrese. +astaje !oktrina !ravno3mono%olnog ka%italizma.
:oktrina intervencionizma je, prema 2e@nesovom miljenju pravi odgovor na kapitalizam,
a ima kao osnovni zadatak uklanjanje glavnih ne!ostataka ka%italistikog %oretka0
a/ nesposobnost osiguranja pune zaposlenosti0
b/ proizvoljnost i nepravednu raspodjelu bogatstva i dohotka0
c/ ovisnost domae ekonomije o odnosima s inozemstvom.
Drava mora preuzeti vodeu ulogu u reguliranju sistema drutvene reprodukcije i
uklanjanju nedostataka kapitalistikog poretka te u ostvarivanju glavnih ciljeva ekonomske
politike. .vidi &&./
2onkretne mjere ekonomske politike bile su razliite0 pojava nacionalnih investicijskih
planova radi suzbijanja nezaposlenosti, promjene u koliini novca u optjecaju i korekcija
visine kamatnih stopa, progresivno oporezivanje, regulacija ekonomskih odnosa s
inozemstvom, unaprjeivanje kolstva i znanosti u skladu s potrebama privrede, zatita
ugroenih slojeva stanovnitva, jaanje vojne i ostalih industrija od nacionalnog interesa...
14. 5ntervencionizam Ke6nesa.
$ svojem djelu #)he general theor@ o emplo@ment interest and mone@# iz &IB(.g. 2e@nes
u pitanje dovodi postavke liberalizma i izlae ideje dravno-monopolnog kapitalizma, tj.
intervencionistike doktrine.
!olazi od problema nezaposlenosti, najveeg kapitalistikog problema. 1aposlenost i visina
dohotka ovise o razini ukupne potranje .potranja za potronim dobrima i potranja za
investicijama/, a investicije i poveana potronja ne vode nuno poveanju dohotka i
zaposlenosti, jer u obzir moramo uzeti unkcije potronje i tednje.
+aime, pojedinci dohodak ne rasporeuju, kako su to smatrali njegovi prethodnici, samo
prema potronji .ponuda rezultira nekim dohotkom kojim se pribavljaju nova dobra/ i prema
tednji .ako se ponude dobre kamate/, nego u skladu s unkcijom potronje i unkcijom
tednje * sklonost potronji opada, a sklonost tednji s rastom dohotka raste.
2e@nesovi su prethodnici smatrali da se prirodna ravnotea uspostavlja pri stanju pune
zaposlenosti i pune iskoritenosti proizvodnih kapaciteta. +o, on smatra da se prirodna
ravnotea, a izjednaavanje tednje i investicija je glavni pokazatelj uspostave te ravnotee,
uspostavlja na razini dohotka koja je nia od pune zaposlenosti.
+aime, pri punoj zaposlenosti i odreenoj sklonosti potronji u bogatijim drutvima postoji
velik interes za tednju, to ne ostavlja prostora za investicije, ija razina mora biti dovoljna
da apsorbira viak ukupne proizvodnje nad potronjom, dakle tednju. E da bi razina tih
investicija bila na zadovoljavajuoj razini, moraju postojati poticaji za investicije, kojih u
4
bogatijim drutvima nema ili su vrlo niski * zato se prirodna ravnotea ostvaruje samo
siromaenjem tih drutava, padom zaposlenosti te poveanjem poticaja.
+a koji e nain investicije poveati dohodakN !osredstvom djelovanja posebnih
multiplikatora, koji se temelje na sukcesivnosti procesa reprodukcije. 3nvesticija jedne
osobe je dohodak druge osobe * njegova potronja je opet dohodak druge osobe i sl.
-ultiplikator je broj koji pokazuje koliko se puta u odnosu na poetnu investiciju poveao
dohodak. Eko je sklonost tednji &HB, vrijednost multiplikatora je B, to znai da se u odnosu
na poetnu investiciju dohodak poveao tri puta.
$ sluaju krize ili nezaposlenosti, principom multiplikatora postii emo punu zaposlenost -
drava moe putem investicija izazvati proces multiplikativnog poveanja dohotka,
proizvodnje i zaposlenosti sve dok ti pokazatelji ne dosegnu zadovoljavajuu razinu
prirodne ravnotee.
, obzirom na naela slobodne trgovine, ovakvo ponaanje moe zemlju koja provodi ove
mjere dovesti u tekoe u meunarodnim gospodarskim odnosima. !oveane investicije iz
budetskog deicita negativno utjeu na platnu bilancu i poveavaju uvoz, a politika jetinog
novca potie odljev novca u inozemstvo, ako su tamo kamatne stope vie. 2ako bi se
izbjegli navedeni problemi, 2e@nes je isticao vanost autonomije unutranje ekonomske
politike, kao nunog preduvjeta u procesu postizanja pune zaposlenosti. )o je
podrazumijevalo kontrolu ekonomsko-inancijskih odnosa s inozemstvom i
institucionalizaciju ekonomske suradnje putem meunarodnih organizacija u okviru kojih bi
se dogovarale globalne mjere ekonomske politike.
11. 7iljevi !oktrine intervencionizma i njihova o!re8enost.
:rava mora preuzeti vodeu ulogu u reguliranju sistema drutvene reprodukcije i
uklanjanju nedostataka kapitalistikog poretka te u ostvarivanju glavnih ciljeva ekonomske
politike0
a/ maksimalno poveanje drutvenog proizvoda poveanjem proizvodnosti i
iskoritenosti prirodnih kapaciteta .oko ;'O - razina na kojoj se poduzetnici odluuju
za nove investicije0 pad ispod te razine signal je dravi da intervenira/0
b/ postizanje pune zaposlenosti situacija je u kojoj svatko tko je voljan i sposoban raditi
ima i mogunost dobiti posao .oko BO nezaposlenosti/0
c/ #pravedna#raspodjela dohotka termin je koji oznauje potrebu adekvatne raspodjele
dohotka meu vlasnicima triju glavnih #aktora proizvodnje# * vlasnika zemlje, rada i
kapitala0 osnovica je ormiranja teorije o dravi blagostanjaL
d/ odravanje stabilne vrijednosti novca kako bi on bio pravo mjerilo vrijednosti i
prihvaeno sredstvo razmjene * opi porast cijena ne bi smio premaiti BO0
e/ odravanje ravnotee u platnoj bilanci neophodno je za nesmetanu vanjsku trgovinu0
stanje ravnotee traje od ' do 4 godina bez ugroavanja zaposlenosti i domae
proizvodnje, uz stalnost deviznih i zlatnih rezervi te bez novih vanjskotrgovinskih
ogranienja * ovakvu ravnoteu platne bilance moemo nazvati i undamentalnom
ravnoteom.
1a razliku od planskih privreda, nosioci ekonomske politike intervencionistike doktrine
poduzimaju odreene mjere i akcije u cilju rjeavanja nekih od navedenih problema, ukoliko
;
i kada se oni pojave, ali ne u skladu s nekim sveobuhvatnim planom koji detaljno deinira
razvoj svih aspekata neke privrede.
12. Ogranienja i ne!ostaci intervencionizma.
a/ Ogranienja tehnike prirode * poveanje aktivnosti drave poveava i administrativni
aparat .dodatne analize i izvjetaji/, to usporava sposobnost reagiranja i dovodi do
jaanja centralistikih i etatistikih tendencija i onemoguuje djelovanje
samoupravnih tijela, vanog elementa politike demokracije0
b/ Ogranienja pravne prirode * ugroavaju se jedinstvenost i eikasnost pravnog
sistema0 gubi se jasnoa i preglednost, a intenzivne i este intervencije poveavaju
opasnost od korupcije, velik broj propisa poveava i mogunost greaka0
c/ Ogranienja ekonomske prirode * opasnost od opadanja ekonomske eikasnosti i
djelatnosti0 umjetno odravanje trokova u poduzeima kako bi se primjenom
progresivnog oporezivanja plaao manji porez, otupljivanje poduzetnikog duha,
poveavanje rizika poslovanja zbog nepredvidivosti dravne intervencije0
d/ Ogranienja drutveno-politike prirode * opasnost od gubitka kontrole nad
administracijom0 samovolja i voluntarizam administracije, zanemarivanje
zakonodavstva, utjecaj privrede na odluke administracije i sl.
1$. ,olitika je"tinog novca i njezine %oslje!ice.
:rava bi, takoer, i provoenjem politike jetinog novca, tj. poveanjem koliine novca u
optjecaju, trebala djelovati na poticanje privatnih investicija i opet izazivanje
multiplikatornog eekta poveanja ostalih ekonomskih pokazatelja. !olitika jetinog novca
bazira se na niim kamatnim stopama, koje potiu investicije, a ne zadravanje novca.
!olitika jetinog novca nadovezuje se na mogunost primjene multiplikatornog eekta u
poveanju zaposlenosti.
1&. )zroci krize u razvijenim za%a!nim zemljama se!am!esetih go!ina.
1aotravanje suprotnosti u okviru dravno-monopolistikog kapitalizma kao poretka unutar
kojega je i nastala ekonomska doktrina intervencionizma, kako na unutarnjem, tako i na
meunarodnom planu, dovelo je do krize intervencionizma, koja je najoitija postala za
vrijeme meunarodne privredne krize &I4<. i &I4'.g., kada su se vodee kapitalistike
zemlje nale u situaciji da nisu mogle ostvariti skoro nijedan cilj svoje ekonomske politike.
+avedeno je rezultiralo gospodarskim usporavanjem, padom drutvenog proizvoda,
inlacijom, porastom nezaposlenosti i inozemnog zaduivanja. 2riza se oitovala i padom
vrijednosti dionica, padom proizvodnosti, jaanjem protekcionizma i izolacionistikih
ekonomskih tendencija, izraenijim drutvenim suprotnostima, brojnim trajkovima...
a/ na unutranjem planu uzroci krize su bili u izraenim suprotnostima izmeu radnika i
poslodavaca, koje su se ogledale u borbi za raspodjelu novostvorene vrijednosti
.spirala nadnica i cijena/ * neprekinuti lanac poveanja cijena potronih dobara i
zahtjeva za poveanjem nadnica
b/ na meunarodnom planu osnovni je razlog tekoama sukob tenji pojedinih zemalja
za to veom autonomijom u usmjeravanju svojih privrednih aktivnosti s potrebom
koordinacije ekonomske politike u meunarodnim razmjerima radi lakeg odvijanja
I
prometa i trgovine * sve vee spekulacije s amerikim dolarom umanjile su povjerenje
u njega i oslabile njegovu poziciju kao svjetske valute0
aa/ slom sistema vrstih valutnih teajeva nakon to je ameriki predsjednik
ukinuo obavezu konverzije dolara u zlato * ormiranje teajeva prema
dnevnim odnosima ponude i potranje na meunarodnim deviznim
tritima .sistem plivajuih teajeva/0 valutni teajevi postaju nepouzdani
pokazatelji odnosa cijena u vanjskoj trgovini0
bb/ jaanje protekcionistikih tendencija pootravanjem vanjskotrgovinskih
ogranienja, osobito administrativnim mjerama * poremeaji svjetskih
trgovinskih odnosa, blokada izvoza, onemoguavanje zemalja u razvoju u
otplaivanju svojih dugova poveanjem izvoza
1(. 9to je s%irala na!nica i cijena te uslije! ega nastaje.
,pirala nadnica i cijena .Gage-price spiral/ jedan je od uzroka na unutranjem planu koji je
rezultirao iz zaotrenih odnosa poslodavaca i radnika u dravno-monopolistikom
kapitalizmu. +aime, visoka razina potranje utjecala je na porast cijene potronih dobara i
poveanje trokova ivota te smanjivanje realnog iznosa nadnica. 1bog toga su sindikati
traili njihovo poveanje * ukoliko su u tome uspjeli, uprave poduzea bi pod izlikom da su
se poveali trokovi proizvodnje poveale cijene dobara i trokova ivota. )o bi opet
rezultiralo novim sindikalnim zahtjevima da se poveaju nadnice, a taj se proces mogao u
krug ponavljati unedogled. 3nlatorni impuls se poveavao zbog prikrivene klasne borbe.
Opasnost od inlatornih uinaka su pojedine zemlje nastojale suzbiti posebnom #politikom
dohodaka# u sklopu koje se od poslodavaca trailo da ne poveavaju cijene, a od sindikata
da ne trae poveanja dohotka vie od rasta produktivnosti. , obzirom da je de acto
zamrzavala postojee stanje, ovakva politika je doivjela neuspjeh. 6ilo je dovoljno da doe
do poveanja trokova za samo jedan element proizvodnje pa da se spiralni inlatorni uinak
ponovi, to se i dogodilo poveanjem cijena energenata i sirovina, to je kapitalistike
privrede dovelo u stanje velike nezaposlenosti, gospodarske stagnacije i inlacije *
staglacije.
1*. 0onetaristika !oktrina.
2ako je Malbraithova ideja o opoj kontroli razine nadnica i cijena ocijenjena suprotnom
principima trine ekonomije, kao pokuaj odgovora na probleme inlacije s kojima su se
suoile kapitalistike zemlje tijekom sedamdesetih godina nastaje ova doktrina, iji je tvorac
8riedman, zajedno sa sljedbenicima iz tzv. ikake kole.
1asniva se na postavci o tijesnoj povezanosti izmeu rasta koliine novca u opticaju i
porasta cijena. :a bi se suzbila inlacija, monetarna vlast ne smije dopustiti poveanje
koliine novca u optjecaju preko #prirodne stope rasta monetarne mase# od oko BO
godinje, dok ponudu i potranju na tritu novca i kapitala treba odrati reguliranjem visine
kamatne stope. +a poetku ovakva politika izazvat e poveanje nezaposlenosti, ali i pad
inlacije. !rema njihovim razmiljanjima, kada se privreda prilagodi novim uvjetima
poslovanja, nezaposlenost e pasti na svoju prirodnu stopu. Ovakvu politiku dosljedno su
provodile ,E: i vlada -argaret )hatcher u $jedinjenom 2raljevstvu.
&=
1+. Ekonomika %onu!e :!oktrina neoliberalistikog karaktera;.
"konomika ponude je drugi pokuaj odgovora na ekonomsku krizu u zapadnim zemljama, a
njezin je najznaajniji predstavnik 8eldstein. 2ejnezijanski intervencionizam je neprovediv
jer ogranienjima i manipulacijom poveava rizik poslovanja, negativno djeluje na poslovne
aktivnosti i poveava potronju. 8eldstein predlae deregulaciju .smanjenje ili ukidanje to
veeg broja ogranienja/, reormu poreznog sustava u korist bogatih slojeva .ukidanje
progresivnog oporezivanja/ kako bi se poveala sklonost tednji, smanjenje socijalnih
beneicija te struno osposobljavanje potencijalnih poduzetnika za upravljanje poduzeima.
)o su bile i okosnice ekonomske politike predsjednika Peagana. +jegova je administracija
proraunskim deicitom inancirala velike vojne izdatke i time doprinijela svjetskoj utrci u
naoruanju, poveanju politike napetosti i porastu amerike zaduenosti u svijetu.

1/. Osnovne slabosti i ne!ostaci !oktrine !ravnog socijalizma.
:oktrina dravnog socijalizma nastala u ,ovjetskom ,avezu i doktrina socijalistikog
samoupravljanja koja se razvila u 5ugoslaviji samo su dvije varijante socijalistike doktrine
ekonomske politike. :akle, konkretno ostvarenje socijalistikih ideja uvelike je ovisilo o
stupnju razvoja i karakteristikama pojedinih zemalja.
!oetke socijalistikih ekonomskih doktrina veemo uz Oktobarsku revoluciju &I&4.g. *
naime, smatralo se da je uspjean zavretak revolucije otvorio vrata razvoju socijalizma,
besklasnog drutva koje e zamijeniti nepravedni kapitalizam i dokinuti eksploataciju
radnika. , obzirom na socijalistiku doktrinu i teoriju osobito -arJa i "ngelsa, stvarnost je
bila potpuno drugaija pa niti daljnji razvoj socijalizma nije tekao onako kako je to teoretski
bilo predvieno * carska Pusija je u to vrijeme bila zaostala i nerazvijena zemlja, iako se
predvialo da e do revolucije doi u najrazvijenijim industrijskim zemljama0 industrijski
proletarijat koji je trebao biti okosnicom revolucije inio je samo manji dio stanovnitva i na
njega se nije bilo mogue osloniti0 revoluciju je provodila komunistika partija, malobrojna
i autoritarna organizacija koja se nije mogla dovoljno brzo adaptirati potrebama masovnosti
i demokratinosti. 2onano, teoretiari koji su se bavili socijalistikom doktrinom tu teoriju
nikada nisu dovoljno razradili pa su mnoga pitanja na koja se u stvarnosti nailazilo ostala
bez odgovora.
$pravo su svi navedeni imbenici znatno utjecali na nedovoljnu teoretsku deiniranost
socijalistike doktrine i razliitost njezinog konkretnog ostvarenja.
a/ niska %roizvo!nost zbog nezainteresiranosti * dravno upravljanje drutvenom
reprodukcijom - radnici nisu zainteresirani za rezultate rada, ne ovise primanja0
b/ nedovoljno eikasno kori1tenje proizvodnih kapaciteta0
c/ ekstenzivan razvoj zasnovan na gradnji novih velikih objekata i zapoljavanje nove
radne snage0
d/ s%orost u usvajanju i koritenju tekovina tehnikog napretka0
e/ nizak ivotni stan!ar! zbog niske produktivnosti i visokih izdvajanja za
akumulaciju0
/ niska konkurentna sposobnost i nemogunost plasmana na vanjska trita *
poljoprivreda je bila osobito slabo konkurentna zbog usitnjavanja posjeda i poveane
potronje0
g/ prevelika dravna a!ministracija.
&&
:oktrina dravnog socijalizma u ,ovjetskom ,avezu je prola kroz razliite konkretne
oblike ostvarivanja * od nacionalizacije banaka te trgovakih i industrijskih poduzea
&I&;.g. do privatizacije temeljem Cenjinove +ove ekonomske politike0 od prisilnog otkupa
poljoprivrednih proizvoda do plaanja poreza u naturi0 od ukidanja robno-novane privrede
pa do njezine restauracije +"!-om0 garantirano snabdijevanje gradskog stanovnitva...
Cenjinova smrt pokrenula je nove rasprave o smjeru sovjetske ekonomske politike0
a/ 6uharin predlae oporavak poljoprivrede i poveanje izvoza0 razvijena poljoprivreda
pomae preraivakoj industriji, a ona dalje tekoj0
b/ )rocki i !reobraenski predlau politiku stvaranja socijalistike prvobitne
akumulacije prije svega oporezivanjem bogatijih seljaka i niskim otkupnim cijenama
za njihove proizvode * ta bi sredstva tada trebalo investirati u industriju.
12. Karakteristike #taljinove in!ustrije :sovjetska !oktrina;.
,taljin na elo sovjetske drave dolazi &I9;.g. te propagira politiku intenzivne
industrijalizacije i kolektivizacije sela. ,taljin preuzima osnovne postavke !reobraenskog o
industrijalizaciji i poveanju drutvene akumulacije kolektivizacijom sela * na selu se
stvaraju kolektivne organizacije * kolhozi i sovhozi koji su politikom niskih otkupnih cijena
postali imbenicima te prvobitne socijalistike akumulacije.
Obiljeja industrijalizacije0
a/ prioritet razvoju teke na raun lake industrije0
b/ maksimiziranje proizvodnje bez obzira na ekonominost uz koritenje svih raspoloivih
proizvodnih sredstava0
c/ ograniavanje ivotnog standarda, nematerijalno poticanje radnika .npr. plakete/0
d/ poticanje prelaska poljoprivrednika u nepoljoprivredne djelatnosti0
e/ ogranienje ekonomskih odnosa s inozemstvom0
/ kvaliiciranje stanovnitva za rad u industriji.
24. Osnovna obiljeja sustava u!ruenog ra!a.
$ 5ugoslaviji se socijalistika ekonomska politika poela provoditi jo tijekom :rugog
svjetskog rata, osobito nakon njega * dravno upravljanje reprodukcijom, dravni planovi
prometa roba i usluga meu pojedinim poduzeima, kolektivizacija poljoprivrede,
podravljenje ekonomskih odnosa... no, neeikasnost i sukob sa sovjetskim vlastima doveli
su do naputanja ove doktrine i postupne izgradnje poretka radnikog samoupravljanja, koji
se kasnije pretvorio u sistem udruenog rada.
!roces je iao u dva smjeraL
a/ &I'B. - &I4=.g.0 jaanje radnih kolektiva i naputanje sovjetske doktrine privrednog
razvoja, osobito u pogledu ukidanja detaljnih administrativnih planova0
b/ od &I4=.g.0 proces odumiranja drave i stvaranje sistema udruenog rada.
&9
Obiljeja0
a/ jaanje autonomije radnih kolektiva .npr. radniki savjeti/0 samostalnost u
odluivanju, odreivanju obujma proizvodnje, ormiranju dohodaka i sl.0 nakon
&I4&.g. privredne su organizacije reorganizirane na nain da osnovna jedinica
privreivanja postane osnovna organizacija udruenog rada, koja se dalje moe
povezivati u sloenije institucije0 OO$P PO0
b/ trino-planski karakter privrede0 nema vie detaljnih planova, postoje planovi
globalnih proporcija i openitih naela0 planovi nastaju kao rezultat samoupravnog
sporazumijevanja i drutvenog dogovaranja0 uveden sustav obaveznih doprinosa
drutvenoj zajednici i naputena vezanost ekonomije na proraun0
c/ nagraivanje prema rezultatima rada0
d/ delegatski sustav koji na politikoj razini odgovara privrednim oblicima.
21. Nave!ite najvanije ciljeve ekonomske %olitike.
Qetiri su osnovne komponente ekonomske politike * nosioci .oni koji provode ekonomsku
politiku/, ciljevi .koji su u zavisnom odnosu s ostalim komponentama i ija irina i brojnost
govori o spektru ekonomske politike/, instrumenti .nain ostvarivanja ciljeva/ i sredina .u
kojoj se ekonomska politika ostvaruje/.
7iljeve ekonomske politike moemo deinirati kao neka eljena budua stanja koja se nastoji
ostvariti, ali i kao zadatke od kojih ni politika, ni ekonomska politika ne smiju odstupiti.
!rema pro. -irkoviu, ciljeve moemo podijeliti0
a/ neekonomski ciljevi ekonomske politike su oni ciljevi koje ima politika u irem
smislu0 ouvanje poretka, nezavisnosti, politike i gospodarske samostalnosti...0
b/ ekonomski ciljevi ekonomske politike odnose se na stvaranje narodnog dohotka,
poveanje produktivnosti, proizvodnja dobara koja su potrebna stanovnitvu,
postizanje blagostanja naroda...0
c/ socijalni ciljevi ekonomske politike odnose se na nastojanje da stanovnitvo bude
zadovoljno te da bude postignuta socijalna ravnotea.
7iljevi ekonomske politike razliiti su u vremenu i prostoru, razlikuju se unutar odreenih
privrednih grana, razlikuju se po svojoj vanosti i intenzitetu, a ovise i o politici u irem
smislu.
22. ,roblemi %rilikom izbora i %rimjene mjera ekonomske %olitike.
2&. Koji su %roblemi ko! instrumenata ekonomske %olitike.
!rema proesoru -e@naudu, zadatak izbora i speciiciranja i primjene odreenih
instrumenata .mjera/ ekonomske politike jest zadatak subjekata politike. !ri selekciji
instrumenata treba primijeniti odreena naelaL
a/ politiko-socijalno naelo nalae da se u obzir uzmu potencijalni socijalni
eekti odreenih mjera ekonomske politike, ali i njihova primjenjivost i adekvatnost s
politikom u irem smislu0
&B
b/ tehnika strana upuuje na .ne/mogunost preciznog deiniranja eekata
primjene nekih mjera i obavezu imanja navedenog na umu.
!rilikom primjene odreenih mjera treba imati na umuL
a/ intenzitet pojedinih mjera nije mogue egzaktno odrediti pa se esto govori u
rasponima0
b/ vrijeme primjene mjere na to utjeu razliite okolnosti0
c/ komplementarnost i koherentnost primjene razliitih mjera i instrumenata.
2$. <rste instrumenata ekonomske %olitike.
3nstrumenti u ekonomskoj teoriji se koriste manje precizno i samo parcijalno se obrauju,
dok se u ekonomskoj analizi koriste vie, osobito u ocjenjivanju neke konkretne ekonomske
mjere ili politike. !rema proesoru 2irschenu0
&. 3nstrumenti u ekonomskoj analizi
a/ instrumenti iz grupe javnih inancija odnose se na javne prihode i rashode te
njihov saldo, mogu se dalje podijeliti prema razinama javne vlasti0
b/ monetarno-kreditni instrumenti u nadlenosti su vlade, centralne banke te
kreditnih institucija .dravni krediti i zajmovi i sl./0
c/ devizni .valutni/ teajevi odraavaju odnos valuta, mogu biti iksni, razliiti,
plivajui i sl.0
d/ instrumenti direktne kontrole su vrlo snani i koriste se u doba kriza0
instrumenti kontrole vanjskih odnosa, instrumenti kontrole cijena dobara i
usluga te instrumenti ostalih kontrola u nacionalnoj ekonomiji .investicije,
potronja i sl./0
e/ instrumenti reorme sistema odnose se na legislativne ili druge ormalne
oblike promjene strukture i institucija ekonomskog sustava * mogu biti
kvantitativni, institucionalni i instrumenti meunarodnih institucija0
9. 3nstrumenti u ekonomskoj teoriji
a/ instrumenti spoznaje koriste se u pripremanju neke odluke, kao njezina
osnova .input-output tablice, privredne bilance, indeksi cijena ili proizvodnje
kao objektivni instrumenti i sl./0
b/ interventni instrumenti mogu biti globalnog i sektorskog karaktera
.ogranienje kredita ili smanjenje nekih poreznih stopa na nacionalnom niovu
ili, pak, regionalno ili u samo jednoj seri ekonomske aktivnosti/, a po
karakteru mogu biti budetski, monetarni ili direktni .odnose se na smanjenje
ili poveanje proraunskih sredstava, intervencije na tritu novca kreditima i
zajmovima i na direktne akcije npr. devalvacije valute/0
c/ intranacionalni instrumenti reguliraju ekonomske odnose unutar neke zemlje0
d/ strukturalni ili sistemski instrumenti dugorono mijenjaju temelje
unkcioniranja gospodarstva neke zemlje0
e/ konjunkturni instrumenti ili instrumenti tekue ekonomske politike djeluju na
brzo uspostavljanje stanja koje je odstupilo od poeljnog.
&<
2(. Naro!na %rivre!a.
+arodnu privredu deiniramo kao skup proizvodnih snaga i ekonomskih subjekata u nekoj
drutvenoj zajednici, koji sudjeluju u procesu drutvene reprodukcije povezani drutvenim i
ekonomskim odnosima.
$nutar ekonomske teorije, deinicije su narodne privrede razliite0 ova deinicija sjedinjuje
proizvodne snage kao materijalne aktore proizvodnje .proizvodni kapaciteti/ i ekonomske
subjekte koji su nosioci procesa drutvene reprodukcije i njime rukovode.
)ermin #drutvene zajednice# koji se pojavljuje u ovoj deiniciji termin je koji upuuje na
postojanje odreeno ormalno-pravnog drutvenog okvira za navedene procese0 rije je o
dravi s teritorijem, vlau, pravnim sustavom i institucijama. !ojam narodne privrede
obuhvaa i dio procesa drutvene reprodukcije koji se odvija u interakciji s inozemstvom,
putem vanjske trgovine.
!ostojanje jedinstvene drutvene zajednice ipak ne iskljuuje mogunosti lokalnih i
regionalnih, unutardravnih razlika u reguliranju odreenih privrednih aktivnosti.
:rutveno-ekonomski odnosi o kojima je u deiniciji rije imbenici su i na unutarnjem i na
vanjskom planu, ali nisu jedinstveni i monolitni, jer se i u najrazvijenijim trinim zemljama,
npr., javljaju oblici dravnog vlasnitva nad nekim poduzeima od dravnog interesa.
Padi opsenosti, narodna privreda se najee promatra u svojim strukturnim oblicima0
!o tehnolokom principu, rije je o pojedinim ekonomskim djelatnostima0 industrija i
rudarstvo, poljoprivreda, umarstvo, graevinarstvo, promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i
turizam te obrt.
!o institucionalnom principu, rije je o prouavanju ponaanja pojedinih vrsta ekonomskih
subjekata0 poduzea, kuanstva, seoski sektor, ustanove ope uprave .svi oblici dravnih
institucija/ i ostali svijet.
!o unkcionalnom principu, rije je o o razliitim sektorima unutar procesa reprodukcije,
koji se uzimaju u obzir prilikom analize stanja platne bilance0 proizvodne djelatnosti,
primanja i izdaci stanovnitva, primanja i izdaci neproizvodnih djelatnosti, tekua opa i
osobna potronja, investicije i inozemstvo.
2*. Na kojim osnovicama su utemeljeni %rivre!ni sustavi zemalja organiziranih %rema
mo!elu tri1ne %rivre!e i kako su rije1ena osnovna %itanja njihovog ustroja.
,vaka narodna privreda je organizirana drutveno-ekonomska zajednica u kojoj je ponaanje
sudionika procesa drutvene reprodukcije regulirano racionalnim principima. )i principi
usmjeravaju ekonomske aktivnosti lanova drutva u skladu s vrijednostima te zajednice. $
tom smislu, a sukladno postojanju tih naela, moemo govoriti o drutveno-ekonomskim
porecima koji na odreeni nain reguliraju sistem drutvene reprodukcije .dva osnovna
teoretska poretka su model slobodne trine privrede i model centralnoplanske privrede koji
su u realnosti mijeani * bilo koje ukljuenje drave u proces * budet * unosi i elemente
centralne privrede/.
&'
Osnove modela trine privredeL
a/ utemeljen na tritu i naelu konkurencije0
b/ liberalistiki i individualistiki karakter * ekonomski subjekti na tritu nastupaju
slobodno, voeni ostvarivanjem najvee osobne koristi0
c/ konkurencija prisiljava proizvoae da minimiziraju trokove, a potroaima da uz
najmanje trokove zadovolje svoje potrebe * odnos ponude i potranje djeluje na cijene
koje poveanjem ponude padaju0
d/ promjene cijena djeluju na rentabilnost neke proizvodnje te, ovisno o padu H rastu cijena
i rastu H padu rentabilnosti i preorijentacije proizvoaa prema drugim proizvodima0
!ojedinci u ekonomskim aktivnostima sudjeluju noeni jedino i samo vlastitim interesom,
ekonomske aktivnosti koordinira trini mehanizam, a konkurencija djeluje na eikasnost.
2+. Koje su osnovice mo!ela centralno%lanske %rivre!e.
Osnove modela centralnoplanske privredeL
a/ intervencionizam i kolektivizam0 dominira dravni, a ne individualni interes0
b/ nema konkurencije * nosioci javne vlasti planski reguliraju proces reprodukcije0
cijene nisu rezultat ponude i potranje, pa ni ne utjeu na rentabilnost, sve su navedene
kategorije prije svega raunovodstvene veliine koje se odreuju privrednim planovima0
c/ ostvarenje planova posebna administrativna tijela osiguravaju sistemom nagrada i
kazni, koje imaju veze samo s ostvarenjem planova, ne produktivnou i rentabilnou0
d/ individualni interesi su zapostavljeni, gui se privatna inicijativa, arbitraran,
voluntaristiki, neeikasan0
e/ uope je upitna unkcija reguliranja odnosa u cilju zadovoljavanja potreba
stanovnitva.
2/. Ekonomski %rinci%i %oslovanja %rivre!ne organizacije.
&. !rincip produktivnosti svodi se na tenju da se ekonomski eekt ostvari to
manjim utrokom rada.
! .produktivnost/ R 2 .koliina proizvedenih dobara/ H P .uloeni rad/.
Eko produktivnost iskaemo prema jednom radniku, onda govorimo o radnom ili
proizvodnom uinku radnika ili grupe radnika .naturalna produktivnost/, a ako
polazimo od stalnih cijena kao pokazatelja proizvedenih dobara, onda je rije o
vrijednosnoj produktivnosti.
!roduktivnost odreuju mnoge okolnosti0
.&/ nivo i motiviranost aktivnog stanovnitva0
.9/ obujam i djelotvornost proizvodnih sredstava0
.B/ napredak znanosti i njezina primjenjivost0
.</ prirodno bogatstvo i njegova dostupnost0
.'/ tip organizacije rada.
&(
9. !rincip ekonominosti je iri pojam od produktivnosti, izraava se kao omjer
vrijednosti proizvedenih dobara i ukupnih trokova procesa proizvodnje, to,uz rad,
ukljuuje i trokove u predmetima rada i sredstvima za rad.
" .ekonominost/ R % .vrij. proizv. dobara/ H ) .ukupni trokovi proizvodnje/
!oveanje produktivnosti praeno je i poveanjem ekonominosti, osim u iznimnoj
situaciji kada je smanjenje trokova rada praeno znatnim poveanjem trokova
sredstava i predmeta rada.
B. !rincip rentabilnosti ukazuje na sposobnost nekog subjekta da za svoje
proizvode postigne veu prodajnu cijenu od cijene kotanja. +aime, rije je o omjeru
ostvarenog dohotka i ukupno angairanih sredstava u procesu reprodukcije.
Pentabilnost ukazuje na trini, tj. vanjski poloaj nekog subjekta i njegovu
mogunost da dohotkom pokriva trokove proizvodnje i ostvaruje dobit, a moe
ovisiti i o unutarnjim .o njima ovisi i produktivnost/ i o vanjskim aktorima .dotacije
od drave, strateki poloaj, monopol i sl./.
P .rentabilnost/ R : .ostvareni dohodak/ H , .ukupno angairana sredstva/
22. 9to je !evizni sistem.
:evizni sistem je skup propisa kojima se regulira, ograniava ili zabranjuje promet robe i
usluga s inozemstvom, stjecanje deviza i raspolaganje njima, kao i plaanje i naplaivanje
prometa s inozemstvom. -oe biti strog ili liberalan, a izmeu postoje brojne varijante.
$4. 9to je tri1te i koje su njegove "unkcije.
)rite deiniramo kao oblik razmjene proizvoda i usluga posredstvom novca. )rite je,
takoer, i termin koji oznauje redovan odnos izmeu ponude i potranje, tj. mjesto na
kojem se oblikuju cijene. $ robnoj privredi se trite javlja kao automatski regulator
cjelokupne drutvene proizvodnje, a njegove su najvanije unkcije0
a/ vri selekciju potrebnih proizvoda i utvruje potrebe i elje lanova zajednice0
b/ osigurava eikasnu alokaciju proizvodnih inilaca i eikasan izbor proizvodnih
postupaka te tako omoguuje ukupnu drutvenu podjelu rada .svatko bira, ovisno o
interesima i isplativosti, to e prodavati, a to kupovati/0
c/ vri raspodjelu drutvenog proizvoda i nacionalnog proizvoda.
$1. =imbenici obujma i strukture tri1ta>
a/ obujam i struktura proizvodnje, koji, zajedno s uvozom i izvozom, utjeu na ponudu0
b/ obujam i raspodjela narodnog dohotka deiniraju akumulaciju i potronju0
c/ visina osobnog dohotka koji utjee na razinu potronje0
d/ broj i struktura stanovnitva0
e/ promet koji povezuje proizvoaa i potroaa0
/ tehnika opremljenost prometa
&4
$2. <rste cijena %rema nainu o!re8ivanja.
7ijena je novani izraz vrijednosti neke robe ili usluge0
a/ ekonomske ili slobo!ne cijene ormiraju se pod utjecajem i na osnivi ekonomskih
kriterija koji se obino maniestiraju preko trita0
b/ a!ministrativne ili o!re8ene cijene odreuje neki administrativno-upravni organ
da bi se postigli neki opi ekonomski, socijalni, politiki ili drugi drutveni ciljevi, a
najee kako bi se realizirao plan proizvodnje ili kako bi se u iznimnim .npr.
ratnim/ situacijama regulirale privredne aktivnosti * mogue je propisati maksimalne
ili minimalne cijene ili, pak, odrediti iksnu cijenu nekog proizvoda0 primjena
konkretne mjere ovisi o ciljevima koji se ele postii i okolnostima0
!oseban oblik cijena su tzv. !um%ing cijene, cijene koje su bitno nie od cijena ostalih
konkurentskih proizvoda na tritu, a vrlo esto su nie i od samih proizvodnih cijena nekog
proizvoda. Ovakve cijene se koriste kako bi se kratkorono stekao monopolski poloaj na
nekom tritu, koji poloaj je mogue kasnije iskoristiti kako bi se poveale cijene i
nadoknadio prvotni gubitak.
$$. ?lobalne veliine u gos%o!arstvu@
Ove kategorije se koriste kako bi se opisale privredne aktivnosti na razini cijele zemlje ili
vie njih * rije je o makroekonomskom pogledu na privredne probleme, koji nam
omoguuje uvid u vrijednost ukupne proizvodnje ili obujma privrednih aktivnosti na vioj
razini, a preko uvida u pitanja raspodjele narodnog dohotka ili visine drutvenog proizvoda i
u stanje neke privrede, tj. pojedinanu razvijenost nekih ekonomija. -ikroekonomski
pogled, nasuprot navedenome, uzimao bi u obzir aktivnosti na razini poduzea, organizacija,
institucija ili pojedinaca.
a/ 6ruto drutveni proizvod .6:!/ je ukupna vrijednost proizvedenih dobara i pruenih
usluga na nekom podruju .najee se radi o narodnoj privredi jedne zemlje/ u nekom
vremenu .najee se radi o jednoj godini/.
6:! ukljuuje materijalne trokove proizvodnje, kao optjecajni dio konstantnog
kapitala, i amortizaciju, kao iksni dio konstantnog kapitala, varijabilni kapital, u
smislu osobnih dohodaka proizvoaa, i ostvareni viak vrijednosti.
AD, B KK :0C D E0; D <K D <<
2ada analiziramo problem 6:!-a, moemo govoriti o0
aa/ stvaranju dobara i usluga .u razliitim granama djelatnosti/0
bb/ raspodjeli dobara i usluga .porezi, ostvareni proiti, podjela dobiti i sl./0
cc/ potronji dobara i usluga0
6:! R O! .osobna potronja/ S 5! .javna potronja/ S 63 .bruto-investicije/ S $3 .uvoz i izvoz/
:! .domaa potronja/ R O! S 63 S 5!
:! S $3 R 6:! :! R 6:! * $3 $3 R 6:! * :! saldo u platnoj bilanci
&;
Eko je :! T 6:!, onda je $3 U = i saldo u platnoj bilanci pozitivan.
Eko je :! U 6:!, onda je $3 T =, saldo negativan i postoji dug prema inozemstvu.
b/ :rutveni proizvod .:!/ predstavlja ukupnu koliinu raznovrsnih materijalnih dobara
i usluga koja su proizvedena u odreenom vremenskom razdoblju u cijeloj privredi
jedne zemlje0
D, B E0 .amortizacija/ D ND .novostvorena vrijednost/
c/ +arodni dohodak .+:/ je ista novostvorena vrijednost u odreenoj godini0 u
socijalistikim zemljama se obraunava.la/ samo materijalna sera proizvodnje, u
kapitalistikim i nematerijalna .trgovina, prijevoz, zdravstvo i sl./0
ND B D, .drutveni proizvod/ F E0 .amortizacija/
$&. Kojim mjerama ekonomska %olitika moe %oticati nove investicije.
3nvesticije deiniramo kao onaj dio drutvenog proizvoda, dakle, onaj dio ukupne koliine
ostvarenih usluga i proizvedenih dobara koji se troi u smislu proizvodne potronje, tj.
iskoritava na nain da poveava proizvodnju i kasnije dohodak. )ermin proizvodnosti
investicija oznaava upravo omjer izmeu porasta dohotka i uinjenih investicija. :obiveni
broj je koeicijent kapitala.
!oticanje novih investicija i time gospodarskog rasta mogue je sljedeim mjerama
ekonomske politike0
a/ ekstenzivna politika kreditiranja .stimulacija ulaganja politikom kredita/0
b/ sniene kamatne stope .isplativije ulagati nego uvati novac/0
c/ visok stupanj decentralizacije sustava .razvijenost ekonomskog sustava/.
$(. 9to je %roizvo!na "unkcija i 1to nam ona %okazuje.
!roizvodna unkcija nam opisuje odnos .vezu/ maksimalne koliine proizvedenih dobara i
utroka proizvodnih aktora u toj proizvodnji, pri emu se rad i kapital uzimaju kao
najvaniji aktori u proizvodnom procesu .2, C/. !rije se u obzir uzimala i zemlja, ali se ona
danas ubraja u imbenik kapitala.
G :uku%na %roizvo!nja; B " :K, ';
Ovaj nam odnos pokazuje potrebnu koliinu uloenog rada i kapitala za maksimalne
proizvodne rezultate.
$*. 9to je konzumna :%otro1na; "unkcija i 1to nam ona %okazuje.
!rema 2e@nesu, pri svakom nivou dohotka troi se jedan dio sredstava za potronju0 pri
tome taj iznos kojeg pojedinci #troe# .udio potronje u ukupnom dohotku ili sklonost
potronji/, uz porast dohotka, raste sporije i rastu dohotka nije proporcionalan, tako da, ako
&I
govorimo o omjerima, moemo rei da se sklonost potronji smanjuje. , druge strane,
sklonost tednji s rastom dohotka raste. !otronu unkciju iskazujemo unkcijom0
7 B a D bHt ... .V * dohodak0 t * vrijeme, a U = * varijabla0 = T b T & * varijabla/
$ ekonomskoj teoriji jo traju rasprave o tonom deiniranju ove unkcije, osobito njezine
vremenske dimenzije, s obzirom da se 2e@nesova teorija pokazala preciznom u razdoblju
izmeu dva rata, ali kasnije ne.
$+. 9to je investiciona "unkcija i 1to nam ona %okazuje.
3nvesticiona unkcija nam pokazuje zavisnost veliine investicija o kamatnim stopama i
dohotku. $ principu je veliina investicija odreena njezinom potencijalnom eikasnou
.to je u uskoj vezi s predvianjima poduzetnika/, to ovisi o dohotku i stopama .i, @/0
5 .razina investicija/ B " :i, 6;
Qesto se uzima u obzir i ovisnost investicija o zalihama kapitala0
5 .razina investicija/ B " :i, K, 6;
$/. 9to je akumulacija.
Ekumulacija je proces koji se ostvaruje na taj nain to se nakon svakog ciklusa proizvodnje
i realizacije proizvedene robe odvaja dio dohotka u novanom obliku za ond akumulacije,
koji proces se stalno obnavlja i ponavlja te se tako ormira akumulacija u novanom obliku
ili novana akumulacija. Ekumulaciju moemo smatrati odloenim dijelom potronje
nacionalnog dohotka koji je namijenjen proirenoj reprodukciji u kasnijoj azi.
$ procesu akumulacije treba razlikovati proces pretvaranja jednog dijela dohotka u
novanom obliku u akumulacijski ond, dakle proces ormiranja akumulacijskog onda, i
proces angairanja te novane akumulacije, tj. stvarne ili realne akumulacije * stvarno
poveanje elemenata proizvodnje.
3ako novana akumulacija logiki prethodi realnoj, uz djelovanje banaka i kreditne
mehanizme, mogue je i obrnuto.
$2. =imbenici koji utjeu na razmje1taj in!ustrije.
-ogunost razvoja i isplativnost proizvodnje, kao i perspektive razvoja, odreuju lokacije
na kojima e se smjestiti odreena industrija0
a/ sirovine i energija .blizina utjee na trokove proizvodnje/0
b/ transport .trokovi, eikasnost i brzina/0
c/ trite .blizina trita utjee na trokove, ali i na plasman/0
d/ radna snaga .leksibilnost, mobilnost, trokovi/0
e/ zateeno stanje .mogue postojanje industrijskih kompleksa, trokovi/0
9=
/ vojni i politiki razlozi .nacionalni interesi/0
g/ zatita i ouvanje ovjekove okoline .trokovi, zatita prava na zdrav okoli/.
&4. Koje su meto!e in!ustrijalizacije i u emu se one sastoje.
3ndustrijalizacija je proces kojim neka zemlja tei da joj u privrednoj izgradnji i razvoju
industrija postane prevladavajua privredna djelatnost. :vije su osnovne metode0
a/ engleska metoda javlja se krajem &;.st. razvojem Kattovog parnog stroja i od
"ngleske stvara svjetsku industrijsku silu0 temelji se na razvoju lake industrije,
osobito tekstilne, koja trai manji kapital i manji vremenski rok0 novac uz manji
rizik bre cirkulira0 neki su pobornici ideje izdvajanja i kontinentalne metode
industrijalizacije, koja bi se temeljila na visokim zatitnim carinama, ali se i ona
bazira na razvoju lake industrije0
b/ metoda industrijalizacije koja se zasniva na tekoj industriji prvi put je primijenjena
u ,,,P-u nakon Oktobarske revolucije &I&4.g.0 iako ju neki nazivaju
socijalistikom, kasnije se primjenjivala i u nesocijalistikim zemljama pa se naziv
ne moe prihvatiti0 razvoj teke industrije najkrai je i najeikasniji put za postizanje
dovoljne razvijenosti neke zemlje, ali je praen velikim potrebnim investicijama i
dugoronim odricanjem i niskim ivotnim standardom, uz opasnost zapostavljanja
ostalih gospodarskih grana, osobito poljoprivrede.
&1. Ekonomske kom%onente stila razvoja neke zemlje.
!ri procjeni razvoja neke zemlje, u obzir uzimamo0
a/ akumulacija0
b/ vanjski doprinos0
c/ aktivno stanovnitvo po sektorima0
d/ podjela rada0
e/ razlike u produktivnosti.
&2. 9to je trgovina i koje su njezine "unkcije.
)rgovina je privredna djelatnost koja obavlja razmjenu robe uzmeu pojedinih dijelova
privrede, ukljuujui ih na taj nain u drutveni proces reprodukcije. )rgovina je neophodan
posrednik izmeu proizvodnje i potronje. 5avlja se na odreenom stupnju razvoja ljudske
zajednice kada su pojedinci bili u stanju proizvesti vie nego to im je trebalo te kada se
javlja novac koji, umjesto trampe, omoguuje razmjenu dobara.
Osnovna unkcija trgovina je osigurati redovnu razmjenu proizvoda izmeu proizvodnje i
potronje, u pravim koliinama i pravom asortimanu svuda gdje se roba trai, u vrijeme kad
se trai po cijenama za koje postoji kupovna snaga i uz ostale trine uvjete.
9&
&$. Inaenje vanjske trgovine.
, obzirom na odvijanje trgovine unutar ili izvan granica neke nacionalne privrede, govorimo
o unutranjoj i vanjskoj trgovini. %anjska trgovina obuhvaa promet roba i usluga kojeg
jedna zemlje obavlja s #ostatkom svijeta#, a odnosi se na transakcije u prometu roba,
prometnim uslugama, putovanjima te bilanci sredstava po osnovi investicija u inozemstvo.
%anjska trgovina poznata je jo od najranijih vremena, ba kao i vanjskotrgovinska politika,
kao dio ekonomske politike, a koja predstavlja skup mjera kojima nosioci javne vlasti
nastoje utjecati na promet usluga i roba s inozemstvom.
$voz i izvoz uzrokuju promjene u novanim tijekovima neke narodne privrede te na taj
nain vanjska trgovina djeluje na proces drutvene reprodukcije. 3zvoz rezultira smanjenjem
raspoloive koliine roba i usluga na domaem tritu i poveanjem koliine novca u
opticaju, dok je kod uvoza suprotna situacija * svako poveanje izvoza djeluje na privredna
kretanja ekspanzivno i inlatorno, a poveanje uvoza kontraktivno i delatorno.
&&. 9to je %latna bilanca, o! kojih se !ijelova sastoji i koji su osnovni ciljevi ekonomske
%olitike u %ogle!u nje.
!latna bilanca je sistematski prikaz svih ekonomskih transakcija izmeu domaih i stranih
gospodarskih subjekata tijekom jedne godine. :ananju shemu platnih bilanci uspostavio je
-eunarodni monetarni ond &I<;.g.0
&. 6ilanca tekuih transakcija obuhvaa sve transakcije vezane uz promet robe i
usluga i tekue izdatke0 robni izvoz i uvoz, prometne usluge, tj. usluge stranaca i
usluge strancima, osiguranje, naplate i plaanja licenci, patenata i autorskih prava,
doznake iseljenika, kamate, putovanja i sl.0 navedeno se u bilancu unosi kao aktiva
ili pasiva0
9. 6ilanca inancijskih transakcija obuhvaa sve transakcije vezane za
meunarodno inancijsko poslovanje neke zemlje0 kratkoroni zajmovi, dugoroni
zajmovi, transeri, reparacije i restitucije, transakcije drave i sl.0
B. 6ilanca slubenih transakcija obuhvaa sve transakcije centralne banke kao
monetarne vlasti zaduene za odravanje meunarodne likvidnosti0 transakcije s
monetarnim zlatom, s deviznim rezervama, meunarodnim institucijama i sl.
Osnovni je cilj poboljanje bilance, njezina pozitiva ili, barem, uravnoteenje.

&(. 5zvozno orijentirana %rivre!a.
!oveanje neto izvoza .izvoz umanjen za vrijednost uvoza/ glavni je poticaj ekspanziji
privredne aktivnosti vanjska trgovina aktor je regulacije i stimulacije privredne
aktivnosti0
a/ razvoj izvoznih industrija i izvoznih djelatnosti0
b/ odravanje konkurentske sposobnosti privrede0
99
c/ suzbijanje inlacije0
d/ poticanje izvoza ostalim mjerama.
Ovakva je orijentacija karakteristina razvijenijim zemljama s malim unutranjim tritem i
velikom ovisnou o vanjskoj trgovini, pozitivno djeluje u smislu poticanja eikasnosti
privreivanja, ali se potencijalna opasnost krije u mogunosti da vanjski aktori diktiraju
uvjete i tempo privrednog razvoja.
&*. Koje su osnovne %ostavke, tj. %ret%ostavke, konce%cije %rotekcionistiki
orijentirane %rivre!e.
-jere unutranje ekonomske politike glavni su poticaj ekspanziji privredne aktivnosti,
nuno je smanjiti utjecaj vanjske trgovine na privredna kretanja, kako eventualni deicit u
platnoj bilanci ne imao negativan utjecaj0
a/ uvoz ograniava razvoj pa je razvojna politika usmjerena na razvoj proizvodnje za
domae trite, ime se supstituira uvoz0
b/ ekonomska politika utjee na privrednu ekspanziju putem poveanja domae
potranje0
c/ vanjskotrgovinska politika temelji se na kontroli i selekciji uvoza.
2arakteristina je zemljama s velikim unutranjim tritem .3ndija, zemlje Catinske
Emerike/, pozitivno je to moe tititi nacionalne interese i nije u velikoj mjeri ovisna o
meunarodnim ekonomskim kretanjima, a negativna je strana to su takve privrede najee
nekonkurentne i neeikasne.
&+. Osnovne razlike izme8u %lanske i tri1ne %rivre!e.
)rina privredaL
a/ utemeljena na privatnom vlasnitvu0
b/ liberalistikog i individualistikog karaktera, utemeljena na realizaciji ekonomskim
interesa pojedinaca0
c/ tvrdo budetsko ogranienje0
d/ otvorena privreda .vanjska trgovina/0
e/ eikasna privreda0
/ utemeljena na trinim principima, poveanju eikasnosti i koristi, a smanjivanju
trokova0
g/ tehnoloki naprednija.
!lanska privredaL
a/ utemeljana na drutvenom vlasnitvu0
b/ intervencionistikog i kolektivistikog karaktera, utemeljena na realizaciji dravnih
planova, vodi malo interesa o pojedinanim interesima0
c/ meko budetsko ogranienje0
d/ zatvorena privreda .vanjska trgovina/0
e/ neeikasna privreda0
9B
/ utemeljena na planovima, cijene i ostale kategorije ekonomskih aktivnosti odreuju se
administrativnim mjerama, a ne na temelju ponude i potranje0
g/ tehnoloki zaostala privreda.
&/. 0jere uravnoteenja %latne bilance.
&. -jere valutne i devizne politike.
Mlavne mjere se odnose na smanjenje deviznih rezervi u sluaju manjeg deicita
platne bilance te zaduivanje u inozemstvu radi popune deviznih rezervi i
inanciranja platnog deicita .npr. putem kredita --8-a/ i promjena valutnog teaja,
u sluajevima veih deicita platne bilance. !romjena valutnog deicita moe ii u
smjeru devalvacije nacionalne valute u sluaju paltnog deicita ili u smjeru
revalvacije u sluaju suicita.
9. -jere monetarne i iskalne politike.
2reditne restrikcije koje utjeu na smanjenje domae potranje, a esto rezultiaju
poveanjem kamatnih stopa i priljevom stranog kapitala, glavne su mjere monetarne
politike, dok su glavne mjere iskalne politike antiinlatornog karaktera i usmjerene
su uravnoteenju dravnog prorauna, a moe biti i rije o uvoenju inancijskih
olakica za izvoznike i optereenja uvoznicima.
B. -jere vanjskotrgovinske politike.
Odnose se na, esto privremeno, uvoenje robnih i deviznih kontingenata
.koliinske mjere/ u uvozu.
&2. Jizici me8unaro!ne %o!jele ra!a.
a/ rizik za privredni razvoj0 razvijene zemlje nastoje ouvati svoje dominantne pozicije
u meunarodnoj trgovini i zato nastoje zakoiti razvoj novih konkurenata0
b/ rizik za razinu privredne aktivnostiL privredna aktivnost izvozno orijentiranih
privreda je u odluujuoj mjeri ovisna o meunarodnoj konjukturnoj situaciji, o
situaciji potranje na meunarodnom tritu0 domae mjere ekonomske politike se
ne mogu provoditi bez nepovoljnog uinka na platnu bilancu.
(4. ,re!nosti me8unaro!ne %o!jele ra!a.
a/ prevladavanje neravnomjernosti u prirodnim uvjetima proizvodnje .komparativne
prednosti jedne zemlje i njezine nacionalne privrede u odnosu na drugu * dostupnost
sirovina, mogunost proizvodnje odreenih proizvoda i sl./0
b/ prevladavanje ogranienih mogunosti unutarnjeg trita .masovna proizvodnja
ponekad nadilazi mogunosti nekog trita/0
c/ prevladavanje neravnomjernosti u tehnikom napretku .pojedine nacionalne privrede
visoko su specijalizirane za proizvodnju nekih proizvoda, uz manje trokove/.
9<
(1. Koje mjere %rovo!i vanjskotrgovinska %olitika.
&. Eutonomne mjere vanjskotrgovinske politike donosi javna vlast na temelju
svojih suverenih prerogativa0 mjere organizacije vanjske trgovine .ovisno o tome
kojim ekonomskim subjektima je doputeno obavljanje vanjske trgovine, govorimo
o decentraliziranoj organizaciji, djelominom monopolu vanjske trgovine i
dravnom monopolu vanjske trgovine/ i mjere regulacije vanjske trgovine .mjere
utjecaja na cijene, na koliine i indirektne mjere utjecaja na vanjsku trgovinu/0
9. $govorne mjere vanjskotrgovinske politike kojima se odreuju trgovinski
odnosi .zajedniko nastupanje na tritima, robne liste, kontingenti i sl./, carinska
pitanja .preerencijalne carine i sl./ i platni promet.
(2. 0jere regulacije vanjske trgovine.
)o su mjere kojima nosioci vanjskotrgovinske politike nastoje utjecati na promjenu
ponaanja ekonomskih subjekata u vanjskoj trgovini u skladu s postavljenim ciljevima0
&. -jere kojima se utjee na cijene imaju za cilj poveanje .rjee
sniavanje/ cijene neke robe kako bi se poveala konkurentnost domae privrede0
a/ carine su novana davanja dravi prilikom uvoza0 iskalne carine poveavaju
dr. prihode, zatitne carine tite domae proizvoae radi odranja neke
nekonkurentne proizvodnje, poticanja nove proizvodnje ili prilagodbe novim
uvjetima poslovanja0 naglo poveanje uvoznih carina na robu iz jedne zemlje
kako bi ona smanjila svoje zatitne carine je retorzija ili odmazda0 izvozne
carine su rijetkost0
b/ necarinske mjere nastoje smanjiti cijene izvoznih proizvoda ili dijelom
nadoknaditi trokove izvoznog poslovanja .subvencije, premije, olakice,
posebne tarie i sl./0
c/ odreivanje uvoznih i izvoznih cijena primjenjuje se u zemljama s planskom
privredom kako bi se nadoknadile razlike trinih cijena uvoznih proizvoda i
odreenih cijena domaih proizvoda0 pozitivne i negativne razlike postaju
dijelom egalizacionog onda0
9. -jere kojima se utjee na koliine direktno utjeu na uvezene i
izvezene koliine0
a/ zabrane uvoza i izvoza .embargo kada je zabrana uvedena kao
sredstvo politikog pritiska/0
b/ kontingenti .maksimalne dozvoljene koliine/0
c/ izdavanje uvoznih i izvoznih dozvola0
d/ plansko odreivanje odreuje vanjskotrgovinske koliine po
poduzeima i sektorima0
B. -jere indirektnog utjecaja na izvoz i uvoz odnose na
administrativni protekcionizam i propisivanje potrebne kvalitete, posebnih kontrola,
ormalnosti i sl.
9'
($. ,oljo%rivre!a.
!oljoprivreda je posebna privredna grana proizvodnje sirovih produkata, koja ukljuuje i
njihovu neposrednu preradu, radi zadovoljavanja osobnih i drutvenih potreba u hrani i
sirovinama, ali i postizanja ekonomskih eekata u agraru.
Mlavne ekonomske unkcije0
a/ proizvodnja hrane0
b/ osiguranje sirovina0
c/ osiguranje akumulacije za razvoj ostalih privrednih grana0
d/ angairanje radne snage0
e/ stabilizacija privreivanja i stabilizacija meunarodne ekonomske razmjene.
Osnovni problemi poljoprivredeL
a/ usitnjenost zemljinog posjeda0
b/ agrarna prenaseljenost0
c/ niska produktivnost0
d/ nestabilnost trita poljoprivrednih proizvoda0
e/ agrarno pitanje, tj. zemljini odnosi .vezano uz raspodjelu zemljita/0
/ vanjskotrgovinski aspekt0 osiguranje dovoljnih koliina za domau proizvodnju i izvoz
vika.
Osnovni ciljevi suvremene poljoprivredne politike suL
a/ okrupnjavanje zemljinih posjeda0
b/ racionalizacija rada seoskog stanovnitva0
c/ racionalizacija zapoljavanja seoskog stanovnitva i podizanje produktivnosti0
d/ uravnoteenje trita poljoprivrednih proizvoda.
(&. )loga gra8evinarstva.
Mraevinarstvo je privredna djelatnost koja se bavi izgradnjom, rekonstrukcijom,
adaptacijom, modernizacijom ili odravanjem objekata ili njihovih dijelova0
a/ stvara materijalne uvjete drutvene reprodukcije0
b/ slui zadovoljenju egzistencijalnih potreba stanovnitva i stvara uvjete za osiguranje
odreene razine drutvenog standarda0
c/ utjee na iskoritenje kapaciteta u povezanim privrednim granama koje ga opskrbljuju
materijalima i opremom.
((. Obiljeja obrta i male %rivre!e.
1anatstvo i malu privredu mogli bismo oznaiti kao preraivako-uslunu djelatnost u kojoj
se proizvode materijalna dobra i vre razliite usluge za potrebe graana i privrede, a to se
9(
obavlja u malim pogonima .radionicama/, uz primjenu struno-tehnikog znanja zanatlija,
bez posebne podjele rada, uz sudjelovanje manjeg broja zanatlijskih radnika.
a/ maloserijska proizvodnja0
b/ proizvodno-kooperativni tip * zanatstvo je pratea industrijska djelatnost0
c/ proizvodne usluge manjeg obujma .servisi, ali ne i investicijsko odravanje/0
d/ nikakva ili neznatna tehnika podjela rada0
e/ mali broj radnika .najee sudjeluje i vlasnik/ s relativno niskom opremljenosti rada
* kapitalni koeicijent je relativno nizak.
(*. Osnovne ekonomske "unkcije turizma.
a/ multiplikativna unkcija .turistika potronja zapoinje #kruno kretanje# iz
djelatnosti u djelatnost, stvarajui u svakoj od njih odgovarajue prihode i eekte/0
b/ induktivna unkcija .izaziva nove privredne procese i razvija djelatnosti/0
c/ konverzacijska unkcija .materijalna i nematerijalna dobra koja inae nemaju
svojstva robe niti prometnu vrijednost, putem turizma se poprimaju svoju vrijednost
* more, klima, obala i sl./0
d/ zapoljavanje0
e/ razvoj nedovoljno razvijenih prostora0
/ uravnoteenje robno-novanih odnosa0 vea potranja za uslugama0
g/ uravnoteenje platne bilance0 meunarodna ekonomska razmjena .devizni priljev/0
h/ prostorno ureenje.
(+. Kako %oveKanje izvoza !jeluje na !omaKa %rivre!na kretanja i kakav je o!nos
nosilaca ekonomske %olitike %rema toj %ojavi.
3zvoz ima za posljedicu smanjenje raspoloive koliine robe i usluga na domaem tritu i
poveanje koliine novca u opticaju. ,vako poveanje izvoza dovodi do smanjenja ponude
roba i usluga i poveanja eektivne potranje, to nadalje pokree proizvodni ciklus, pa
stoga i na privredna kretanja djeluje ekspanzivno i delatorno.
+osioci ekonomske politike najee pozitivno se odnose prema toj pojavi, pa esto daju
razliite povlastice izvoznicima.
94