Professional Documents
Culture Documents
Modul 4 - Tabelarne Kalkulacije
Modul 4 - Tabelarne Kalkulacije
Modul 4 - Tabelarne Kalkulacije
X
X
Milan Milosavljevi
Mladen Veinovi
Goran imi
MODUL 4
TABELARNE
KALKULACIJE
Beograd, 2008.
III
IV
SADRAJ:
NASTAVNI PLAN........................................................................................ 1
1. KORIENJE APLIKACIJE ZA TABELARNA
IZRAUNAVANJA ................................................................................. 5
1.1.
Poetni koraci ................................................................................ 5
1.1.1. Pokretanje i zaustavljanje aplikacije za tabelarna izraunavanja 5
1.1.2. Otvaranje postojee radne knjige (dokumenta) .......................... 9
1.1.3. Kreiranje nove radne knjige (dokumenta) ................................ 10
1.1.4. Pamenje radne knjige (dokumenta)......................................... 11
1.1.5. Pamenje radne knjige pod drugim nazivom............................ 11
1.1.6. Pamenje radne knjige pod drugim tipom fajla i drugom
aplikacionom verzijom............................................................. 11
1.1.7. Prelazak izmeu razliitih radnih listova u istoj radnoj knjizi.. 13
1.1.8. Korienje dostupnih funkcija za pomo.................................. 13
1.1.9. Zatvaranje radne knjige (dokumenta) ....................................... 15
1.2.
Podeavanja................................................................................. 15
1.2.1. Korienje alata za uveliavanje (zumiranje) ........................... 15
1.2.2. Prikazivanje/skrivanje ugraenih paleta sa alatima .................. 17
1.2.3. Fiksiranje zaglavlja kolona i redova ......................................... 18
1.2.4. Promena osnovnih opcija aplikacije ......................................... 19
2. ELIJE U TABELI ................................................................................ 23
2.1.
Unoenje podataka...................................................................... 23
2.1.1. Unoenje brojeva, datuma i teksta u eliju ............................... 23
2.2.
Selektovanje elija u tabeli......................................................... 26
2.2.1. Selektovanje jedne, vie elija ili celog radnog lista ................ 26
2.2.2. Selektovanje jednog, ili vie redova ......................................... 28
2.2.3. Selektovanje jedne, ili vie kolona ........................................... 29
2.3.
Redovi i kolone ............................................................................ 30
2.3.1. Umetanje redova i kolona u radni list ....................................... 31
2.3.2. Uklanjanje redova i kolona iz radnog lista ............................... 32
2.3.3. Promena irine kolone i visine reda.......................................... 34
2.4.
Editovanje podataka................................................................... 38
2.4.1. Unos dodatnog sadraja i zamena postojeeg sadraja elije... 38
2.4.2. Upotreba komande za vraanje predhodnog stanja, ili potvrdu
novog stanja podataka............................................................... 40
2.5.
Kopiranje, premetanje i uklanjanje ........................................ 41
2.5.1. Kopiranje sadraja jedne ili vie elija, na isti radni list,
razliite radne listove, razliite (otvorene) radne knjige........... 42
2.5.2. Korienje autofill i copy handle funkcije u kopiranju i
uveanju vrednosti podataka..................................................... 43
2.5.3. Premetanje sadraja jedne ili vie elija, na isti radni list,
razliite radne listove, razliite (otvorene) radne knjige........... 44
2.5.4. Uklanjanje sadraja elija ......................................................... 46
2.6.
Pretraivanje i zamena............................................................... 48
2.6.1. Pronalaenje specificiranog sadraja na radnom listu .............. 48
2.6.2. Zamena specificiranog sadraja na radnom listu...................... 51
2.7.
Sortiranje podataka.................................................................... 52
2.7.1. Sortiranje opsega elija po rastuim i opadajuim nizovima
numerikih i alfabetskih karaktera............................................ 52
3. RADNI LIST ........................................................................................... 57
3.1.
Rukovanje radnim listovima...................................................... 57
3.1.1. Dodavanje novog radnog lista .................................................. 57
3.1.2. Menjanje naziva radnog lista .................................................... 58
3.1.3. Uklanjanje radnog lista ............................................................. 58
3.1.4. Kopiranje radnog lista u radnoj knjizi i izmeu otvorenih
radnih knjiga ............................................................................. 59
3.1.5. Premetanje radnog lista u radnoj knjizi i izmeu otvorenih
radnih knjiga ............................................................................. 60
VI
VII
5.3.4.
7.3.
tampanje .................................................................................. 132
7.3.1. tampanje opsega elija, celog radnog lista, odreenog broja
kopija, cele radne knjige, selektovanog dijagrama .............. 133
IX
Nastavni plan
Oznaka i ime poglavlja
Ciljevi
1.
KORIENJE
APLIKACIJE ZA TABELARNA
IZRAUNAVANJA
Obuiti korisnika u manipulaciji na
nivou radne knjige:
2. elije u tabeli
2.1.
Unos podataka
Ciljevi
2.5. Kopiranje,
uklanjanje
premetanje
3.
RADNI LIST
Obuiti korisnika u
menjanju
naziva,
kopiranju i premetanju
dodavanju,
uklanjanju,
4. FORMULE I FUNKCIJE
Obuiti korisnika u generisanju
formule korienjem reference na
eliju i aritmetikog operatora, i
prepoznavanju greaka prilikom
pisanja aritmetikih izraza
Ciljevi
5. FORMATIRANJE
5.1. Brojevi i datumi
Obuiti korisnika
formatiranja elija
za
sve
vrste
6. 1. Upotreba
dijagrama/grafikona
7. PRIPREMA IZVETAJA
Obuiti korisnika u podeavanju,
margina, promeni orjentacije radnog
lista, promeni veliine papira,
podeavanju zaglavlja i podnoja
stranice
Ciljevi
7.3. tampanje
a) U toku selekcije
b) Nakon selekcije
Poto Excel nije jedina aplikacija koja je namenjena tabelarnim izraunavanjime, esto se
moe nai optiji termin koji se koristi i u ECDL standardu - Spreadsheet
10
11
Slika 7: Pamenje radne knjige pod drugim tipom fajla i drugom aplikacionom
verzijom
12
Slika 9
1.2. Podeavanja
Pri prvom korienju aplikacije za tabelarna izraunavanja, potrebno je da
korisnik prilagodi izgled i sadraj radnog prostora u skladu sa linim
potrebama i sklonostima, i u skladu sa poslovnim zahtevima i zadacima.
Pri tome se otvara pomoni prozor (Slika 12), koji omoguava korisniku da
izabere procentualno dimenziju prikaza (u odnosu na originalni prikaz
aplikacije) i na taj nain uvelia/smanji izgled sadraja radne knjige na
ekranu. Originalna veliina se podeava izborom 100% (Slika 13a).
Uveliavanje se postie izborom veim od 100%, dok se prikaz smanjuje
izborom manjim od 100%. Opcija Custom omoguava da korisnik precizno
unese taan procenat uveanja/umanjenja prikaza.
16
17
Pored tog mogue je pomeranje palete bilo gde u prozoru (Slika 15). Kursor
miem treba pomeriti na levi kraj palete, dok se njegov izgled ne promeni iz
strelice u streliasti krst (Cross Arrow). Klikom levog tastera mia i
prevlaenjem palete, ona se pozicionira na eljeno mesto, na kome ostaje
nakon otputanja levog tastera mia. Ako paletu dovedemo do ivice prozora
ona se automatski vezuje za nju (Docking toolbar). Ako se paleta nalazi
negde u prozoru, pri emu se pojavljuje njena naslovna linija, tada se za nju
kae da je plivajua (Flowing toolbar).
18
19
20
21
22
2. elije u tabeli
elija predstavlja najmanju adresabilnu jedinicu radne knjige u koju se moe
smestiti podatak. To znai da se podatak moe referencirati (koristiti u
izvetajima i kalkulacijama) uz poznavanje naziva radne knjige, radnog lista
i oznake (adrese) elije.
23
Polje za proveru/promenu
decimalnog separatora
24
a) Automatsko popunjavanje
Ako zaponemo unos nekog teksta koji poinje kao neki prethodno uneeni
tekst, aplikacija e ponuditi automatsko popunjavanje (Slika 20a). Ako
ponueni tekst odgovara, prihvatite ga jednostavnim pritiskom na taster
Enter.
25
26
Ako se na radnom listu nalaze podaci i ako je tekua pozicija kursora u eliji
koja se granii sa elijama koje poseduju podatke selektovae se samo elije
koje poseduju podatke (Slika 21a). Ako postoji jo neka grupa podataka na
istom radnom listu, ona nee biti obuhvaena selekcijom, ako se ne dodiruju
makar uglovima sa tekuom elijom. Selekcija celog radnog lista koji sadri
podatke bie realizovana samo ako se tekua pozicija kursora nalazi van bilo
koje grupe podatka (Slika 21b).
27
28
Selekcija redova koji nisu susedni vri se korienjem tastera Ctrl. Nakon
selekcije prvog reda (pritiskom levim tasterom mia na oznaku reda s leve
strane), pritiska se i dri taster Ctrl, pri emu se nastavlja sa selekcijom
preostalih redova na isti nain.
29
Selekcija kolona koji nisu susedne vri se korienjem tastera Ctrl. Nakon
selekcije prve kolone (pritiskom levim tasterom mia na oznaku kolone),
pritiska se i dri taster Ctrl, pri emu se nastavlja sa selekcijom preostalih
kolona na isti nain.
a) Umetanje reda
b) Umetanje kolone
Slika 24: Umetanje redova i kolona
31
32
a) Brisanje reda
b) Brisanje kolone
Slika 26: Umetanje redova i kolona
33
Za brisanje reda izabrati opciju Enire row, a za brisanje kolone opciju Entire
column. Nakon potvrde na dugme OK novi red/kolona bie umetnut u radni
list.
Akcija brisanja, bez obzira na nain na koji je izvrena, imae kao posledicu
privlaenje redova ispod obrisanog reda), odnosno privlaenje kolona posle
obrisane kolone.
34
35
Kao irina jednog karaktera uzima sa prosena irina cifara 0-9 u standardnom fontu.
36
37
38
Selektovana elija
Drugi, mnogo intuitivniji nain je, da se duplim klikom levog tastera mia
omogui editovanje sadraja direktno u eliji (Slika 32). Kursor se
39
40
41
42
b) Popunjavanje serije
43
elija ima niz svojstava koja se jednim imenom naziva format elije (na primer: tip
podatka koji sadri, dimenzije elije, izgled i sl.).
44
45
46
47
Within specificira se mesto pretrage: radni list (Sheet), ili cela radna
knjiga (Workbook),
48
Radi poboljanja efikasnosti, dugmetu Format (Slika 40) dodat je i mali meni
koji omoguava pored navedenog naina da se pokupi format iz elija koje treba
da se pretrae. Meni (Slika 42) se aktivira klikom na strelicu koja se nalazi uz
desnu ivicu dugmeta. Zatim se bira opcija Choose format from cell. Tada se
gubi prozor za unos parametara prtraivanja, a kursor menja izgled u . Miem
zatim pomeramo kursor tako da vrh pipete bude u eliji iji format elimo da
izaberemo. Pritiskom na levi taster mia ponovo se pojavljuje prozor za unos
parametara prtraivanja i format je izabran.
49
50
Da bi korisnik bio siguran u akciju koju vri program, ona se moe otpratiti
kliktanjem na dugme Replace. Tada e se vriti jedna po jedna zamena.
Aplikacija najpre nalazi sadaj, zatim se pritiska dugme pri emu se on menja, i
kursor se prebacuje na sledeu eliju sa sadrajem zadatim u kriterijumu
pretrage. Zamena sadraja u nekoj od elija moe se preskoiti jednostavnim
51
pritiskom na taster Find Next. Ako sigurno treba zamentiti sva pojavljivanja
traenog sadraja novim, bira se dugme Replace All. Tada aplikacija prikazuje
korisniku koliko je ukupno izvreno zamena.
52
a) Priprema za sortiranje
b) Rezultat sortiranja
Slika 45: Viekriterijumsko sortiranje
53
55
56
3. Radni list
Radna knjiga (workbook) se sastoji iz radnih listova (worksheet). Radnim
listovima se moe manipulisati kao sa bilo kojom drugom grupom podataka
u aplikacijama za tabelarna izraunavanja.
akcije
dodavanja,
uklanjanja,
57
58
Otvara se novi prozor za dijalog (Slika 49) koji omoguava izbror radne
knjige u koju se kopira (padajua lista To book) i mesta u knjizi na koje se
radni list kopira (lista Before sheet). Da bi se napravila kopija ne sme se
zaboraviti potvrda opcije Create copy. U suporotnom, doi e do gubljenja
radnog lista iz izvorine radne knjige.
59
60
4. Formule i funkcije
Najveu snagu aplikacija za tabelarna izraunavanja predstavlja
jednostavnost primene mnogobrojnih ugraenih i korisniki definisanih
formula i funkcija na podatke u radnim knjigama. Pri korienju istih
potrebno je znati nekoliko pravila u njihovom pisanju i primeni:
x Pri runom unosu formula, obavezan je prefiks =, bilo da se unos vri
u liniju formula, ili direktno u eliju,
x u raunskim operacijama u formulama se koriste iskljuivo adrese
polja i/ili brojevi,
x Excel prepoznaje 6 osnovnih operatora: + (sabiranje), - (oduzimanje),
* (mnoenje), / (deljenje), ^ (stepenovanje) i % (izraunavanje
procenta),
x Excel izvodi matematike operacije uobiajenim matematikim
redosledom: prvo izvrava operacije vieg reda, pa onda nieg reda
(prvo mnoenje ili deljenje, pa onda sabiranje i oduzimanje),
x dodavanjem zagrada moe se odrediti redosled izvravanja raunskih
operacija, pri emu treba voditi rauna da broj levih i desnih zagrada
uvek bude isti,
x kada se unosi formula u eliju, njen matematiki zapis e se pojaviti i
u liniji za formule i u aktivnom polju,
x posle unoenja formule rezultat njene primene e se pojaviti u
aktivnoj eliji, a matematiki zapis u liniji za formule,
x korienjem adresa elija u matematikim operacijama, postie se da
izmenom vrednosti Excel automatski izraunava po zadatoj formuli
vrednost u rezultantnom polju.
x
x
x
x
x
a) Generisanje formule
b) Rezultat formule
62
63
64
65
66
67
68
Prozor za unos argumenata nije modalan, to znai da, iako je otvoren, moe
se vriti selekcija miem na radnim listovima. Odabrane elije, opsezi elija,
ili njihove kombinacije pojavljivae automatski nakon selekcije u poljima
zvanim Nuber x (pri emu je x = 1, 2, ...). Postupak zapoinje levim klikom
miem na prvo polje za unos argumenta u prozoru za unos argumenata.
Zatim se na radnom listu izvri selekcija elije/opsega elija. Reference
selekcije se odmah pojavljuju u selektovanom polju za unos argumenta.
Potom se levim klikom mia postupak ponavlja u sledeem polju za unos
argumenta. Maksimalno se moe uneti 30 argumenata na ovaj nain. Jo u
toku unosa u prozoru se pojavljuju meurezultati, koji olakavaju kontrolu
argumenata. Na kraju se vri potvrda dugmetom OK. Rezultat formule se
pojavljuje u eliji odabranoj za unos formule.
69
70
Funkcija AVG
Funkcija AVG rauna aritmetiku sredinu vrednosti koje su date kao
argument funkcije. Sintaksa ove funkcije je sledea:
=AVG (skup vrednosti iji se prosek trai)
71
Funkcija MIN
Funkcija MIN pronalazi minimalnu vrednost u selektovanim elijama.
Sintaksa ove funkcije je sledea:
=MIN (skup vrednosti koje se ispituju)
72
Funkcija MAX
Funkcija MAX pronalazi maksimalnu vrednost u selektovanim elijama.
Sintaksa ove funkcije je sledea:
=MAX (skup vrednosti koje se ispituju)
73
Funkcija COUNT
Funkcija COUNT broji sve podatke u selektovanim elijama. Sintaksa ove
funkcije je sledea:
=COUNT (skup vrednosti koje se broje)
74
75
=IF (uslov; akcija ako je uslov ispunjen; akcija ako uslov nije ispunjen)
Kao i ostale ugraene funkcije, Excel nudi korisniku pomo da bez detaljnog
poznavanja sintakse (pisanja) formula, pomou mia i uz minimalno
korienje tastature generie uslovnu formulu.
Primer na gornjoj slici (Slika 64) demonstrira korienje funkcije IF. Prozor
za unos argumenata sadri tri polja za unos. Prvo je za unos logikog testa
(kriterijuma), drugo za akciju u sluaju da je kriterijum zadovoljen i tree za
akciju u sluaju da je kriterijum nije zadovoljen. U konkretnom sluaju
ispituje se da li je ispunjen plan prodaje polisa osiguranja po regionima.
Rezultat funkcije je poruka ispunjen ako je prihod vei ili jednak od
planirane vrednosti. Inae se generie poruka nije ispunjen.
77
78
5. Formatiranje
Pored tabelarnih izraunavanja Excel sadri veliki broj opcija vezanih za
formatiranje svih sadraja koji se mogu nai na radnim listovima.
Funkcionalnosti formatiranja omoguavaju korisnicima da vrlo brzo
generiu kvalitetne izvetaje za koje nije potrebna dodatna obrada.
za smanjivanje
80
Podeavanje datumskog izgleda obuhvata izbor ispisa (Type), koji moe biti
potpun, ili skraen, brojani, ili kombinovani, sa nazivima meseca u godini i
dana u nedelji . U sluaju korienja navedenih naziva, potrebno je uskladiti
sa jezikom, to omoguava polje Locale.
81
Isti prozor mogue je otvoriti bez korienja mia, izborom opcije Format
cells... menija Format. U njemu se bira kategorija Percentage, i podeava
broj decimalnih mesta, nakon ega se akcija potvruje klikom na dugme OK.
83
84
Dugme
Dugme
Dugme
85
Dugme
Dugme
pritisnemo dugme
a) Originalni izgled
88
89
a) Horizontalno poravnavanje
b) Vertikalno poravnavanje
90
Intuitivan nain je da se pritisne levi taster mia na kazaljku koja na sebi ima
naziv text, u polju sa polukrunim podeocima (kao podeoci sata). Drugi
92
93
94
6. Dijagrami, grafikoni
Jedna slika vredi vie nego 10000 rei stara kineska izreka
Aplikacije za tabelarna izraunavanja imaju mogunost grafikog
predstavljanja podatka koji se nalaze u radnim knjigama. Podaci se
predstaljaju u obliku razliitih dijagrama (grafikona) i mogu da obuhvataju
podatke iz istih radnih listova i razliitih radnih listova. Grafika
reprezentacija podataka moe biti u obliku kolonalnih, stubiastih, linijskih i
takozvanih pita dijagrama.
95
96
97
98
99
100
Na prethodnoj slici (Slika 86) je redni dijagram kreiran nad istim podacima
kao kod primera sa kolonalnim dijagramom. Postupak formiranja dijagrama
korienjem arobnjaka je identian kao kod kolonalnog dijagrama.
Linijski dijagrami (Line charts)
Prethodne dve vrste dijagrama imaju grupisanje podataka kao zajedniku
karakteristiku Linijski dijagrami su namenjeni za kontinualne prikaze
podataka, najee u vremenskom domenu. Na taj nain postie se grafika
reprezentacija dinamike promena podataka (trendovi rasta i opadanja) u
posmatranim vremenskim periodima.
U narednom primeru bie predstavljeno korienje linijskog dijagrama radi
predstavljanja podataka iz vie radnih listova. Da bi se zapoelo sa
kreiranjem linijskog dijagrama, najpre se selektuje opseg elija koji treba da
se prikae. Nakon otvaranja prozora arobnjaka, u polju Chart type bira se
opcija Line, a zatim se izabere jedan od ponuenih tipova linijskih dijagrama
(svaki tip je ukratko objanjen i prikazan na primeru).
arobnjak e ve u drugom koraku prikazati automatski generisan dijagram
(Slika 87).
101
103
104
105
106
Tada se otvara prozor Chart Options koji je identian kao prozor u treem
koraku arobnjaka za dijagrame (Slika 91). Na karticama Titles i Data
Labels mogue je menjati naziv dijagrama, nazive kategorije podataka,
nazive X i Y osa, a na kartici Legend menja se nain prikazivanja legende
(skrivaje, prikazivanje, promena pozicije u odnosu na dijagram itd.).
107
108
b) Dodavanje teksture
c) Dodavanje mustre
d) Dodavanje slike
109
Drugi nain da se otvori prozor Format Chart Area je da se, nakon selekcije
dijagrama, desnim klikom mia popup meni u kome se bira opcija Format
Chart Area....
Na isti nain na koji je promenjena boja pozadine dijagrama, moe se
promeniti boja pozadine prostora sa dijagramom (Plot Area). Razlika je u
selekciji. U ovom sluaju selektuje se samo prostor na kome je nacrtan
dijagram (kordinatni sistem).
110
Prozor koji se otvara iz popup menija, ili duplim klikom levog tastera mia,
zvan Format Plot Area (Slika 97) ima potpuno identine kontrole i
funkcionalnosti kao prozor Format Chart Area
111
Slika 98: Selekcija dela dijagrama (jedne linije) koji treba da se preformatira
112
Pri ovoj akciji se otvara prozor Chart Type, identian prozoru prvog koraka
arobnjaka za dijagrame (Slika XX). U novootvorenom prozoru
jednostavnim izbotom i potvdom na OK dugme se menja tip dijagrama.
Prozor Chart Type mogue je otvoriti i korienjem glavnog menija
aplikacije. Kada se selektuje dijagram, meni Data se automatski menja u
meni Chart. Jedna od opcija Chart je Chart Type... ijim izborom se otvara
prozor Chart Type.
pritiskom na dugme
113
Nakon toga selektuje se eljeni radni list u istoj, ili drugoj (otvorenoj) radnoj
knjizi, i izabere se opcija lepljenja (Paste). Ako je izvreno kopranje u drugu
radnu knjigu referenciranje podataka (Source Data) e ukljuivati i naziv
radne knjige, na primer:
='[priprema.xls]januar '!$B$4:$C$8
U gornjem izrazu, priprema.xls predstavlja naziv radne knjige, januar je
naziv radnog lista, $B$4:$C$8b predstavlja opseg apsolutnih referenci elija
izvorinih podataka.
114
115
7. Priprema izvetaja
Generisanje izvetaja pripremljenih za tampanje predstavlja jo jednu
funkcionalnost aplikacija za tabelarna izraunavanja. Priprema izvetaja
obuhvata prilagoavanje sadraja radnih listova formatu papira na kome e
biti odtampan.
116
117
118
a) Normalna veliina
b) Veliina umanjena za 70%
Slika 102: Skaliranje sadraja
Na prethodne dve slike (Slike 103 a i b) moe se uoiti efekat Fit to opcije.
Na prvoj slici (a) na papiru se mogla predstaviti samo desna polovina
119
120
121
122
Tada se oznake elija (C9 i C13) u formuli (C10) boje razliitim bojama.
Bojama naziva elija boje se i okviri elija. Ispod elije sa formulom se
pojavljuje tekst za pomo (tzv. Tool Tip tekst), koji objanjava funkciju koja
je koriena u formuli.
Jo jedan moan mehanizam za proveru formula je Formula Auditing.
Aktivira se iz menija Tools, izborom opcije Formula Auditing, koja
predstavlja podmeni sa nizom alata za praenje zavisnih varijabli, praenje
nezavisnih varijabli, proveru greke, otvaranje poebne palete za proveru
formula (Slika 108).
123
124
125
Tada se pojavljuje prikaz (Slika 110) koji strelicama pokazje elije u kojima
se referencira sadraj posmatrane elije. U primeru na prethodnoj slici
prikazano je da elije I5 i C9 referenciraju sadraj elije C5. Isprekidana
strelica koja prikazuje na simbol radne knjige ikazjue da postoje reference na
C5 van tekueg radnog lista. Duplim klikom levog tastera mia na tu strelicu
otvara se prozor naslovljen Go To, koji u listi prikazuje reference u obliku:
'[priprema.xls]pita dijagram'!$D$7
gde je priprema.xls naziv radne knjige, pita dijagram naziv radnog lista u
njoj i $D$7 oznaka elije koja sadri referencu na eliju C5 tekueg radnog
lista.
Nakon provere, korienjem opcije Remove All Arrows u podmeniju
Formula Auditing omogueno je uklanjanje svih strelica nastalih tokom
kontrole.
Pored kontrole formula, potrebno je prekontrolisati i tekstualne podatke.
Automatska rpovera je mogua ukoliko je instaliran renik za jezik koji je
korien u radnoj knjizi. Izborom opcije Spelling... u meniju Tools, otvara se
prozor za kontrolu pravopisa (Slika 111).
126
127
128
129
130
131
7.3. tampanje
Nakon provera i podeavanja koja su objanjena u sekcijama 4.7.1 i 4.7.2,
izvetaji mogu da se tampaju.
132
133
U grupi Copies moe se izabrati broj kopija koji se tampa. Polje za potvrdu
Collate odreuje nain tampanja kopija (da li prvo sve kopije iste stranice,
ili sve stranice iste kopije).
U grupi Print range specificira se opseg stranica koje se tampaju:
x
134
135
8.2.Zadatak 1
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
136
137
8.3.Zadatak 2
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
138
139
8.4.Zadatak 3
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
140
141
8.5.Zadatak 4
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
142
143
8.6.Zadatak 5
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
144
145
8.7.Zadatak 6
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
147
8.8.Zadatak 7
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
148
149
8.9.Zadatak 8
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
150
151
8.10.
Zadatak 9
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
152
153
8.11.
Zadatak 10
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
154
155
8.12.
Zadatak 11
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
156
157
8.13.
Zadatak 12
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
158
159
8.14.
Zadatak 13
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
160
161
8.15.
Zadatak 14
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
8.16.
Zadatak 15
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
165
8.17.
Zadatak 16
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
166
167
8.18.
Zadatak 17
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
10. Kreirajte linijski dijagram za svih pet vrsta polisa, a koji treba da
odgovara sledeim zahtevima:
a. Naziv dijagrama je prvo tromeseje.
b. U legendi dijagrama treba da budu vrste polisa.
c. Na X osi da budu oznaeni meseci prodaje.
d. Promeniti font u legendi na Arial veliina 9.
e. Boju pozadine dijagrama promeniti u svetlo plavu sa
gradijentom (postepen prelazak iz bele u plavu, odozdo na
gore).
11. Podesite za tampu dimenziju papira A4 i orjentaciju landscape.
12. Podesite da se u zaglavlju stranice s leve strane prikae vae ime i
prezime, a sa desne strane u podnoju naziv radne knjige.
13. Odtampajte tabelu sa radnog lista prodaja poevi od gornjeg
desnog ugla lista.
14. Sauvajte dokument na disketi.
169
8.19.
Zadatak 18
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
170
171
8.20.
Zadatak 19
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
173
8.21.
Zadatak 20
Kreirajte novu radnu knjigu. U prvom radnom listu kreirajte tabelu kao na
sledeoj slici.
174
175