OPASNOSTI PRI ELEKTROLUNOM ZAVARIVANJU

Udar elektrine struje na primarnoj ili mrenoj strani.

Udar elektrine struje na sekundarnoj ili zavarivakoj strani.
Opekline pojedinih dijelova tijela zbog prskanja uarenih metalnih
estica te pri dodiru s vruim ili uarenim metalnim povrinama.
Oteenje oiju zbog tetnog zraenja na vidljivom podruju, koje se
oituje jakim blijetanjem i zasljepljenjem, a posljedica moe biti
bolna upala oiju.
Oteenje oiju zbog tetnog ultraljubiastog i infracrvenog zraenja.
Oteenje koe u obliku upala, na nezatienim dijelovima tijela, koje
nastaju pod utjecajem jakih ultraljubiastih zraka.
Oteenje oiju zbog pada iskre i leteih estica te estica ljake (kod
ienja ljake).
Oteenje organizma udisanjem letnih plinova, para i dimova koji
nastaju pri zavarivanju.
tetne tvari u obliku dimova ovise o vrsti elektrode te, u manjoj mjeri,
o vrsti predmeta obrade.
Posebno su opasni spojevi kroma, tzv. kromati i spojevi nikla koji mogu
uzrokovati rak te manganovi oksidi (mangan je otrovan).
Takoer su opasni svi dimovi koji nastaju pri zavarivanju kao to su
eljezni oksidi, silicijum-dioksid, kalcijum-oksid. magneziju m-oksid,
fluoriden. titan-dioksid.
Poar zapaljivih tvari blizu mjesta zavarivanja.
UPUTE ZA SIGURAN RAD PRI ELEKTROLUNOM ZAVARIVANJU
1. Zavarivaki se ureaj mora prikljuivati na mreu na ispravan nain, a
utinice sa zatitnim kontaktom i s dovoljne snage u odnosu prema
potronji ureaja. Zatita od udara elektrine struje na primarnoj ili
mrenoj strani zavarivakog ureaja mora se provoditi kao i pri radu s
bilo kojim drugim elektrinim troilom. Zatita od izravnog ili direktnog
dodira provodi se najee izoliranjem svih dijelova pod naponom. Kod
zavarivakih ureaja to znai da su kuita ureaja zatvorena i
neoteena te da su svi prikljuni kabeli i utikai ispravni. Zatita od
posrednog ili indirektnog dodira postie se najee automatskim
iskljuivanjem napajanja pomou osiguraa, koji u sluaju kvara na
zavarivakom ureaju iskljuuju strujni krug.
2. Zatita od udara elektrine struje na sekundarnoj zavarivakoj strani
provodi se koritenjem ureaja sa snienim naponom praznog hoda te
koritenjem ispravnog zavarivakog pribora i odgovarajuih zatitnih


sredstava. Negativni pol zavarivakog strujnog kruga mora se spajati
uvijek neposredno na predmet koji se zavaruje, i to stoje mogue blie
toki zavarivanja. Tako se sprjeava pojava lutajuih struja koje mogu
otetiti vodie u elektrinoj instalaciji. Dra elektroda mora biti
izoliran i potpuno ispravan. To se odnosi i na kabele na zavarivakoj
strani, koji po cijeloj duini moraju biti izolirani i ispravni. Oteene
dijelove treba odmah zamijeniti novima. Tijekom rada, radnik mora na
objema rukama nositi kone zatitne rukavice za zavarivae
i zatitne cipele s gumenim potplatom, a promjenu
elektroda obavljati samo sa suhim rukavicama.
3. Kako elektrini luk proizvodi jako zraenje L_ vidljivom,
ullraljubiastom i infracrvenom podruju, radi zatite oiju od tih
tetnosti mora se pri elektrolunom zavarivanju nositi posebni
zavarivaki titnik, odosno masku za
zavarivanje za zatitu oiju i lica, s
tamnim staklima takvog zasjenjenja koje odgovara vrsti posla odnosno
jakosti zavarivake struje (prema DIN-u izmeu 9 i 14).
4. Pri ienju ljake mora se, radi zatite oiju od mehanikih oteenja,
koristiti prozirno staklo na zavarivakom titniku ili zatitne naoale s
prozirnim staklima , i sa straninom zatitom.
5. Pri elektrolunom zavarivanju u zatvorenom prostoru moraju se koristiti
ventilacijski ureaji za odsisavanje plinova i dimova neposredno s
mjesta rada, naroito ako se radi na predmetima od kroma, nikla,
cinka, mjedi ili ostalih obojenih i tetnih metala, ili na predmetima
koji su obojeni minijem i si.
6. Pri zavarivanju dijelova koji su bili odmaivani klor ugljiko vodicima,
npr. Tri ili Per, ili ako se zavaruje u njihovoj blizini, moe se pojaviti
fosgen koji je otrovan. Zbog toga je odmaene dijelove prije
zavarivanja potrebno briljivo osuiti.
7. Pri elektrolunom zavarivanju moraju se koristiti sva propisana osobna
zatitna sredstva kao to su posebni zavarivaki titnik za oi i lice s
tamnim staklima, zatitna kapa, zatitno odijelo, ali ne iz sintetske
tkanine zbog opasnosti od zapaljivosti, zatitna kona pregaa,
zatitne kone rukavice za zavarivae, zatitne naoale s prozirnim
staklima, zatitne cipele s neoteenim gumenim potplatom i
elinom kapicom, razne izolirane zatitne prostirke i dr.
8. Iz okoline mjesta zavarivanja moraju se maknuti sve lakozapaljive tvari
kao to su masne krpe, drvo, zapaljive tekuine itd., kako ne bi nastao
poar.



9. Zavarivati se smije iskljuivo na mjestima koja su sigurna od nastanka
poara. To se naroito odnosi na privremena mjesta rada, na kojima se
ne zavaruje stalno, nego prema potrebi. Pri zavarivanju se uvijek
stvara vrlo visoka temperatura, pa se mnogi materijali, koji dou u
dodir s dijelovima koji se zavaruju, mogu zapaliti. Uz to, najvea
opasnost za nastanak poara jesu uarene estice koje se stvaraju pri
zavarivanju i padaju uokolo mjesta zavarivanja, ak na udaljenost i do
10 m. Ako takve vrue ili uarene estice dou u dodir sa zapaljivim
materijalima, mogu uzrokovati poar ak i nekoliko dana nakon
zavarivanja. Zbog toga se na mjestu rada moraju osigurati svi uvjeti
kako ne bi nastao poar te pribaviti odgovarajua dokumentacija, a
nakon zavrenih radova obaviti zapisnika primopredaja radova.
ZAPAMTITE ZA SIGURAN RAD
Elektroluno zavarivanje smijete obavljati samo ako ispunjavate
posebne uvjete za rad na tim poslovima, te ako ste osposobljeni za
siguran rad na njima.
Za vrijeme elektrolunog zavarivanja usredotoite se na rad i ne
razgovarajte s drugim radnicima. Posebno su opasne razliite ale i
igre, jer mogu biti uzrokom ozljede.
U sluaju bilo kakvog kvara na ureajima ili pribora za elektroluno
zavarivanje, iskljuite ih odmah iz mree i kvar dojavite odgovornom
voditelju poslova.
Nakon svretka rada iskljuite zavarivaki ureaj iz elektrine
struje (mree), pospremite pribor, a na vrue predmete obrade
postavite znak kojim ete upozoriti okolne radnike na opasnost
od opeklina ili ih ogradite.