Sredovjeni gradovi u

Hrvatskoj i Slavoniji

Roen je 3. veljae 1875. godine u Novskoj, kao sin Gjure
(rodom iz Osijeka), kapetana Krajine

Osnovno i srednjokolsko obrazovanje zavrava u Zagrebu
(pohaao gornjogradsku gimnaziju)

Od 1892. do 1896. boravi u Beu i studira germanistiku,
gdje se upoznaje s ondanjim barokom, a za boravka u
Nrnbergu se upoznaje i sa srednjoeuropskom gotikom

Od 1897. radi kao gimnazijski profesor na vie mjesta (Senj,
Osijek, Bjelovar, a od 1907. Zagreb, gdje predaje u
gornjogradskoj gimnaziji)
U to vrijeme Boll rui Bakaevu kulu i obnavlja katedralu
prijelomno za osnivanje slube zatite spomenika

20. srpnja 1910. vlada odobrila osnutak Zemaljskog
povjerenstva za ouvanje umjetnih i historikih spomenika u
kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji

Gjuro Szabo postaje tajnikom Povjerenstva na temelju
osobnih zanimanja i publikacija o spomenicima, kao i na
temelju svojih slikarskih i fotografskih vjetina


Szabo se bavio konzervatorskim radom preko 30 godina, no
nije nikad postao konzervator sa slubenom titulom
Povjerenstvo je imalo dvostruku zadau - prva
je evidentiranje i prouavanje spomenika te
publiciranje spoznaja o njima,dok je druga
njihovo uvanje

Smatralo se kako ouvanje spomenika nije
toliko bitno koliko njihovo upoznavanje
Szabo poinje evidentirati spomeniku batinu
Hrv. zagorja
Od 1919. do 1926. Szabo obnaa dunost
ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt
Od 1928. do kraja ivota je ravnatelj Muzeja
grada Zagreba

1920. Sredovjeni gradovi u Hrvatskoj i
Slavoniji
1939. Kroz Hrvatsko zagorje
1941. Stari Zagreb

2. svibnja 1943, u Zagrebu, Gjuro Szabo je
preminuo
Najvanije djelo hrvatske burgologije

Pojanjava sam pojam grada (burga), realno
opisuje ivot ljudi u gradovima, detaljno
opisuje dijelove gradova, od kula, strijelnica i
mjesta za stanovanje, do kuhinje, naina
opskrbe grada vodom te vrata i prozora

Navodi i druga djela u kojima se spominju ostaci hrv.
burgova

Govori o vremenu nastanka gradova, kao i vremenu i
okolnostima njihova ruenja

Rekonstrukcije ili restauracije gradova smatra jednim od
najalosnijih poglavljau nauci o njima (romantina
sanjarenja o gradovima esto zamagljuju istinu o njima)

Navodi gradove po tadanjim upanijama (Zagrebaka,
Varadinska, Bjelovarsko krievaka, Poeka,
Virovitika, Srijemska, Modruko rijeka te Liko
krbavska upanija)

1. Gradovi sa etverostranom branikulom i posebnim
konakom Medvedgrad, Samobor, Dobra kua, Brinje,
Modru

2. Gradovi s okruglom branikulom i konakom Barilovi,
Pakrac, Vikovci, Vrhovci, Poega

3. Gradovi koji imaju kao glavni dio branikulu, a nemaju
posebnog konaka Krstinja, Udbina, Perui, Karlobag,
Kloko, Prozor, Lapac

4. Gradovi koji zapravo imaju samo konak Cesargrad,
Kostel, Belec, Milengrad, Kamengrad (poeka upanija),
Novigrad, Graac, Slunj, Grobnik
Ribnik, urevac, Slunj smjeteni u ravnici
pa je bilo potrebno obraniti se sa svih strana

Zemun, Cernik, Dubrava, Kupinovo oblik
etverokuta s okrugnim kulama na uglovima

Bakar, Grobnik, Ogulin gradovi iz vremena
prelaska k dvorovima

Orahovica zaseban oblik

Medvedgrad
Samobor
Zrin
Cesargrad
Veliki Tabor
Mali Kalnik
Bisag
urevac
Gari Grad
Stupanica
Dobra Kua
aklovec
Kamengrad
Orahovica
Voinski grad (Slatina)
Erdut
arengrad (Vukovar)
Morovi (Srbija)
Barilovi (Karlovac) Kloko (Slunj)
Cetingrad
Bosiljevo
Brinje
Perui
Buim (BiH)
Rakovnik