1

IZDVOJENO MILJENJE NA
ZAKLJUKE ODBORA ZA UNUTARNJU POLITIKU I NACIONALNU
SIGURNOST
PO PREDSTAVCI ZASTUPNIKA SLAVKA LINIA


Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Odbor) na
39. sjednici odranoj 4. lipnja 2014. godine odluio je provjeriti tvrdnje gospodina
Slavka Linia o nezakonitom postupanju SOA-e i policije prema njemu, a po
nalogu predsjednika Vlade RH. Gospodin Lini iznio je te tvrdnje u javnim
nastupima nakon to je smijenjen s mjesta ministra financija u Vladi RH. Odbor je
s tim u svezi jednoglasno zakljuio:

da se na iduu sjednicu Odbora pozove gospodin Slavko Lini,
da se od UVNS-a zatrae izvjea o provedenom izvanrednom
neposrednom nadzoru u SOA-i i OTC-u,
da Odbor provede neposredni nadzor u OTC-u i Ravnateljstvu policije.

Gospodin S. Lini je na 40. sjednici Odbora odranoj 5. lipnja 2014. g. iznio niz
navoda na kojima zasniva svoje, ve u medijima iznesene, optube prema
predsjedniku Vlade RH Z. Milanoviu. Ujedno je izvijestio Odbor da e do
ponedjeljka 9. lipnja 2014. dostaviti Odboru pisanu predstavku s konkretnim
pojedinostima i dokazima svojih navoda.
Gospodin Slavko Lini uputio je Odboru 9. lipnja 2014.godine Zahtjev za
kontrolom i nadzorom nad radom policije. U svojoj predstavci gospodin Slavko
Lini tvrdi da je Predsjednik Vlade RH izvan redovnih zakonskih procedura lano
obavijeten od nekih djelatnika PNUSKOK-a o navodnim nepravilnostima u
provoenju postupaka predsteajnih nagodbi te da je unato neprovjerenosti
dobivenih informacija izdao nalog procesuirajte Slavka Linia.
Odbor je na 41. sjednici odranoj 10. lipnja 2014.g. jednoglasno donio zakljuak:

1. Neposredan nadzor Odbora nad radom OTC-a, a vezano za predstavku
gospodina S. Linia provest e se 11. lipnja 2014.
2. Po obavljenom neposrednom nadzoru nad radom OTC-a istog dana
provest e se i neposredan nadzor u Ravnateljstvu policije koji e
obuhvatiti nadzor nad radom Kriminalistike policije i PN USKOK-a.

Sukladno tim zakljucima Odbor je 11. lipnja 2014. godine proveo nadzor u OTC-
u gdje je neposredno provjeravano je li gospodin Slavko Lini bio predmet njihova
postupanja. Nakon toga Odbor je proveo nadzor u Ravnateljstvu policije te izvrio
uvid u predoenu dokumentaciju. Tom prilikom je uruio predstavku gospodina
Slavka Linia Ravnateljstvu policije, te zatraio i pisano oitovanje.
Pisano oitovanje Odbor je zaprimio:
Od Predstojnika Ureda vijea za nacionalnu sigurnost Izvjee o
izvanrednom nadzoru SOA-e i OTC-a, (Klasa: OGR 200-02/14-01/18:
Urbroj: 50439-01/12-14-12; od 5. lipnja 2014. godine);
2

Od glavnog ravnatelja policije (br.: 511-01-75-181-610/14, od 13. lipnja
2014. godine),
Od potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova (br.: 511-01-75-
181-610/14, od 13. lipnja 2014. godine),
Od ravnateljice Operativno-tehnikog centra za nadzor telekomunikacija
(Klasa: VT-804-02/14-01/02; Urbroj: 508-14-1, od 16. lipnja 2014. godine).

U svim prispjelim izvjeima te iskazima dobivenim tijekom neposrednog nadzora
tvrdi se da nije bilo nezakonitog postupanja ni u OTC-u a ni od strane
Ravnateljstva policije, tj. PNUSKOK-a, te da gospodin Slavko Lini nije bio
predmet istrage, odnosno operativnog postupanja.
Tijekom neposrednog nadzora u Ravnateljstvu policije, kao i u izvjeu Glavnog
ravnatelja policije tvrdi se da nisu obavljeni obavijesni razgovori sa odgovornim
osobama koje navodi gospodin S. Lini u svojoj predstavci; da se uvidom u
policijske evidencije ne nalazi podatak da bi protiv/prema gospodinu Slavku Liniu
ili lanovima njegove obitelji bile primjenjivane opisane mjere nadzora.
Ni u OTC-u ni u Ravnateljstvu policije nije bilo mogue doi do saznanja je li
gospodin Slavko Lini bio posredno zahvaen operativnim mjerama koje su
DORH i/ili PNUSKOK provodili prema treim osobama (npr. u kriminalistikom
istraivanju Ravnateljice Porezne uprave gospoe Nade avlovi Smiljanec).
U svom Oitovanju na zahtjev gospodina Slavka Linia (od 13. lipnja 2014.
godine) potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova gospodin Ranko
Ostoji nije se izrijekom oitovao o tvrdnji gospodina S. Linia da ga je gosp. R.
Ostoji upoznao s nezakonitim postupanjem Predsjednika Vlade RH, gosp.
Milanovia; odnosno, da se gospodin R. Ostoji poalio .. na postupak
Predsjednika Vlade koji je trenutno obavijestio Ravnateljicu /Porezne uprave/ o
postupcima Policije, o tome da e biti procesuirana i to prije nego to je dana
prijava DORH-u.
Zakljuno
1. Na temelju Zahtjeva za kontrolom i nadzorom nad radom policije gospodina
S. Linia, prikupljenih oitovanja i izvjea, te na temelju izvrenog nadzora
u OTC-u i Ravnateljstvu policije RH, Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost prima na znanje sve navedene izjave i oitovanja, ali
nije u stanju provjeriti vjerodostojnost kako izjava gospodina Slavka Linia
tako ni i izvjea dunosnika institucija koje su se oitovale.
2. Za sustav nacionalne sigurnosti te parlamentarnog nadzora redarstvenog i
izvjetajnog sustava porazna je injenica da ne postoje pravne i operativne
pretpostavke koje bi omoguile Odboru primjenu adekvatnih istranih
metoda i postupaka pomou kojih bi se mogle do kraja istraiti materijalne
injenice.
3. Postojei sustav i pravne norme parlamentarnog nadzora treba mijenjati
kako bi bio uinkovit. Razina uinkovitosti postojeeg parlamentarnog
nadzora unaprijed je odreena aktualnim politikim interesima vladajue
stranke (ili koalicije na vlasti).
3

Obrazloenje
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije u mogunosti provoditi
uinkovit i temeljit nadzor a) zbog nedostatnih pravnih osnova koje bi omoguile
Odboru i istrane postupke a ne samo uvid u nadzor zakonitosti rada sastavnica
policijskog i sigurnosnog sustava; b) neadekvatno i nedostatno definiranih ovlasti
slubi koje se bave strunim nadzorom, c) postojeim ogranienjima po kojima
Odbor ne moe koristiti sustav strunog nadzora a prema svojim zahtjevima i
projekcijama parlamentarnog nadzora; d) nedefiniranim ovlastima Odbora,
odnosno posljedicama to ih nalazi i zakljuci Odbora mogu imati za podnositelje
predstavki kao i za dunosnike i djelatnike pojedinih segmenata sustava
nacionalne sigurnosti.
Iznijet emo samo neke od mogui razloga takvome stanju, ne samo na temelju
spoznaja u konkretnom sluaju, nego i na prethodnim iskustvima iz
parlamentarnog nadzora.

Zadaa je OTC-a da nadlenim institucijama prosljeuje listinge i
sadraje telefonskih razgovora. Struni nadzor nad OTC-om ima Ured
vijea za nacionalnu sigurnost, ali samo nad onim dijelom
telekomunikacijskog prometa to ga OTC prati po zahtjevima sigurnosno-
obavjetajnih slubi. Ured vijea nema ingerencije i obvezu nadzora nad
poslovima to ga OTC obavlja za potrebe suda, DORH-a i policije.
Temeljem postojeih zakonskih propisa policija postavlja zahtjeve za
uvidom u telekomunikacijski promet (izliste telefonskih kontakata) za 80-
90% od svih upuenih zahtjeva OTC-u (preko 40.000 zahtjeva godinje).

U OTC-u postoji dokumentacija o zahtjevima za praenje pojedinih
telefonskih brojeva, ali ne i dokumentacija o rezultatima praenog
telefonskog prometa. To znai da u OTC-u nije mogue ustanoviti koji su
sve telefonski brojevi obuhvaeni izlistima telefonskih kontakata. U OTC-u
to se moe ustanoviti tek posredno. Ilustracije radi. Tijekom izvrenog
nadzora u OTC-u a na zahtjev pojedinih lanova Odbora uvidom u
dokumentaciju ustanovljeno je da ti lanovi Odbora nisu bili izravno
predmetom praenja telekomunikacijskog prometa, ali su posredno praeni
jer su komunicirali sa korisnicima brojeva za koje su nadlene institucije
postavile zahtjev da se prati po osnovi listinga i po osnovi snimanja
sadraja razgovora.

Operativno komunikacijski centar policije (OKC) takoer raspolae s
odreenom opremom za lociranje i praenje komunikacijskog prometa. Ne
postoji ni parlamentarni, ni graanski, ni struni nadzor izvan Ministarstva
unutarnjih poslova koji ima nadlenosti uvida u rad OKC-a i nadzora
zakonitog i strunog rada. To znai da Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost ne moe doi do podataka o praenju
telekomunikacijskog prometa to ga obavlja OKC.

Ne postoji stalni struni nadzor nad radom policije koji bi se kontinuirano
provodio. Odbor moe raditi nadzor nad radom policije sukladno
4

odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, ali to nije regulirano i Zakonom
o policiji. Zato se nadzor Odbora nad radom policije svodi na ekscese, a
ne u svrhe kontinuirane kontrole zakonitosti rada i unapreivanja policijskog
sustava.

Da pravno nisu regulirane kompetencije i postupci Odbor nad radom policije
ukazuje i podatak da Odbor ne moe izravno komunicirati s Ravnateljem
policije te da se Ravnateljstvo policije ne oituje izravno Odboru, ve to ini
posredno putem ministra unutarnjih poslova. Istovremeno, ministar
unutarnjih poslova izrijekom ponavlja da nije involviran a ni informiran o
operativnim zadaama i poslovima Ravnateljstva policije. Implicitna je
posljedica tako definiranih odnosa ta da Ravnatelj policije po pitanjima
nadzora nad radom policije primarno odgovara ministru unutarnjih poslova
a ne Odboru.

Tvrdnja da ministar unutarnjih poslova nema pregled i uvid nad radom
policije u kontradikciji je i s aktualnim politikim rjeenjem prema kojem je
ministar unutarnjih poslova ujedno i predsjednik Savjeta za koordinaciju
sigurnosno-obavjetajnih agencija. Zadaa je Savjeta da koordinira rad svih
segmenata sigurnosnog sustava, o emu predsjednik Savjeta, tj. ministar
unutarnjih poslova mora imati barem saznanja ako ne i kljunu ulogu. S
druge pak strane, Odbor nema pristupa dokumentima i podacima Savjeta
za koordinaciju sigurnosno-obavjetajnih agencija s obzirom da je to tijelo u
nadlenosti Vijea za nacionalnu sigurnost.

Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavjetajnih agencija prema
raspoloivim informacijama do kojih smo doli tijekom nadzora ne
funkcionira. U ijoj je nadlenost nadzor nad zajednikim operacijama i
koordiniranim akcijama DORH-a, policije, sigurnosnih i obavjetajnih slubi,
te nadlenost provjere pojedinih injenica iz predstavki graana ili djelatnika
sustava nacionalne sigurnost nije poznato.

Sustav unutarnje kontrole u MUP-u odnosno policiji postoji, ali on nije
instrument kojeg Odbor moe pozivati i koristiti prema vlastitom programu i
potrebama parlamentarnog nadzora. Djelovanje unutarnje kontrole nije
neovisno o ministru unutarnjih poslova. Postojei pravni propisi ne daju
unutarnjoj kontroli dostatnu samostalnost da moe biti neovisna u svome
radu i o ministru i o ravnatelju policije (Dokaz je takvome stanju i aktualni
sluaj u kojem Vlada RH trai provjeru vjerodostojnosti lanka 126. Zakona
o policiji. Do zahtjeva za provjeru vjerodostojnosti lanka 126. nije trebalo
ni doi da je sustav unutarnje kontrole u MUP-u samostalan i te da se na
vrijeme oitovao o (ne)zakonitosti provedbe izbora za preko 2.400
zapovjednih i rukovodeih mjesta u policiji). Postojei pravni propisi
limitiraju rad unutarnje kontrole da bude lojalna struci, ravnatelju ili ministru,
a ne istini i/ili parlamentarnom nadzoru. Zato bi trebalo mijenjati pravne
odredbe s ciljem da elnika unutarnje kontrole imenuje i razrjeava Odbor ili
u najmanju ruku da daje suglasnost za njegovo imenovanje i razrjeenje.

5

Odbor u obavljanju poslova parlamentarnog nadzora nema one nadlenosti
to ih imaju saborska istrana povjerenstva. To znai da se podnositelji
predstavki mogu ali ne moraju pojaviti pred Odborom i odgovarati na
postavljena pitanja. Dunosnici i djelatnici institucija u kojima se provodi
nadzor nisu duni odgovarati na pitanja koja zadiru u podruja operativnih i
klasificiranih podataka, niti su duni podvrgnuti se dodatnim metodama i
tehnikama provjere njihovih iskaza. Odbor takoer nema prava traiti od
nadlenih institucija provjeru pojedinih navoda i podataka, provjere koje bi
zahtijevale dodatne operativne i tehnike mjere. U konkretnom sluaju
Ravnateljstvo policije je izvijestilo da se uvidom u policijske evidencije
ne nalazi podatak da bi protiv/prema gospodinu Slavku Liniu ili
lanovima njegove obitelji bile primjenjivane opisane mjere nadzora. Odbor
je primio na znanje da se u 'evidencijama ne nalazi podatak' o primjeni
mjera nadzora prema gospodinu Slavku Liniu. Meutim, Odbor nema
naina na koji bi provjerio jesu li se te mjere primjenjivale a nisu
evidentirane, odnosno jesu li se takve mjere primjenjivale posredno u
drugim operacijama i sluajevima primjene mjera nadzora.

Postojei pravni propisi prema kojima lanovi Odbora ne trebaju imati
certifikat za pristup klasificiranim dokumentima takoer ima svoja
ogranienja u obavljanju nadzora. Prvo, injenica da lanovi Odbora
nemaju certifikat onemoguava im pristup klasificiranim dokumentima
stranih agencija, vlada ili NATO-a, budui da je za takve dokumente
potrebno imati certifikat sukladno meunarodnim ugovorima. To u velikoj
mjeri suava mogunost lanovima Odbora do dolaenja i koritenja
klasificiranih dokumenata i podataka prema vlastitom izboru i procjeni u
postupku nadzora. S druge strane imatelji tih dokumenata oklijevaju dati
lanovima Odbora pristup klasificiranim dokumentima hrvatskih institucija
zbog postojee prakse olakog putanja u javnost klasificiranih podataka.
Nepotivanje visokih standarda sigurnosne kulture ukljuuje i praksu po
kojoj se zastupnici u Hrvatskom saboru, a to znai i lanovi Odbora,
izuzimaju iz istraga u sluajevima odavanja klasificiranih podataka. Naime,
nije nam poznato da su zastupnici u Hrvatskom saboru bili predmetom
istraga i odgovarali za namjerno ili nenamjerno odavanje klasificiranih
podataka.

U okolnostima u kojima Odbor ne moe do kraja istraiti podatke i provjeriti iskaze
(bez obzira o kojoj i ijoj se predstavci ili sluaju radi) nalazi Odbora u pravilu e
biti donoeni glasovima vladajue veine stranke ili koalicija na vlasti. Takav je
naime sastav Odbora. Treba poduzeti niz pravnih koraka i organizacijskih
promjena da doemo do uvida u vjerodostojne injenice i podatke. Izmeu
ostaloga trebalo bi izbjei da se o vjerodostojnosti iskaza i istinitosti podataka u
Odboru odluuje preglasavanjem.
Prof. dr. Miroslav Tuman, Tomislav uljak,
Gordan Jandorkovi, Ivan antek

Zagreb, 9. srpnja 2014.