REGIONALNA EKONOMIJA

Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Nataa Nater, univ.spec.oec
2009./2010.
REGIJA
Regije su kljuna dimenzija razvojnog
procesa kako u razvijenim, tako i u manje
razvijenim dijelovima svijeta
(Scott i Storper, 2003.)
Regionalna politika

Regionalna politika predstavlja regionalni pristup
razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva,
a postoji zbog postojanja dispariteta izmeu
regija na razliitim poljima.
Njezini su glavni ciljevi poveanje uinkovitosti
nacionalnog gospodarstva i uravnoteenost
razvoja pojedinih podruja (Armstrong i Taylor,
2000)
Za uspjenu regionalnu politiku
potrebni su dobro odreeni
predmet, strateki ciljevi, razvojni
programi, mjere i njihovo
praenje te dobro koordinirani
nositelji (Rai i Starc, 2003.)

Za dobru i uspjenu regionalnu politiku bitna je:

ovisinost o specifinom kontekstu, uzimajui u obzir
posebnosti gospodarske strukture regije i ne-trinih
institucija
trina usmjerenost
odgovor na proces globalizacije:

(a) usredotoenou na uenje,
(b) koncentracijom napora na podravanje poduzea kako bi
prebrodila kognitivnu udaljenost od vrijedne osnovice znanja koja
se nalazi izvan njihovog sadanjeg dohvata i
(c) podrkom akumulaciji i zatiti socijalnog kapitala potrebnog za
suradnju.
svjesnost da e regionalno identini institucionalni okviri
raznih nacija vrlo malo koristiti regionalnoj konkurentnosti
(Maskell, 2000)


Politika regionalnog razvoja
usmjerena je na postizanje razvoja
pojedinih regija na nain da osigura niz
povoljnih uvjeta za prijenos znanja,
tehnologije, poduzetnitva, financijskih
sredstava i, kroz to, postizanje cjelokupnog
razvoja nacionalnih i nadnacionalnih
drava.

Sustav upravljanja regionalnim
gospodarstvom
utvrivanje svrsishodne koncepcije i
strategije kojom e se upravljati
regionalnim razvojem i ostvarivati
pojedini programi,
pripravu konkretnih granskih programa i
odreivanje razvojne politike i
izradu smjernica i pojedinanih planova
koji olakavaju ostvarivanje programa
(verk, 1995, str.17)
Regionalizacija moe biti zasnovana na:
Strukovnim kriterijima (prirodna homogenost prostora
te s obzirom na gravitaciju prema nekom gradskom
sreditu)
Politikim kriterijima (polazi se od strukovnosti, ali se
modificira prema odreenim praktikim razlozima koji
uvjetuju formiranje administrativno-upravnih cjelina)
Ciljevi regionalnih podjela:
Racionalno organiziranje i upravljanje nacionalnim
prostorom
Valorizacija regionalnih resursa i regionalnih razvojnih
inicijativa
Suradnja sredinje vlasti i jedinica lokalne
samouprave (Karaman, Aksentijevi, 2004, str.45)
Faktori regionalne ekonomije
Prirodni resursi
Ljudski resursi
Materijalni resursi
Drutveno-gospodarska
osnova (socijalna kohezija,
kulturni identitet,
proizvodna struktura i
odnosi, proizvodi, usluge i
trgovina, konkurentnost i
receptivnost),
Odnosi snaga (financijski
kapital, politiki,
administrativni i
zakonodavni okvir,
informacije i komunikacije).

Instrumenti regionalne politike
Proraunska (budetska) politika
Politika cijena
Politika kontrole
Politika poticanja mobilnosti faktora

Nositelji regionalne politike
1. Zakonodavna i upravna tijela vlasti
(upravna tijela na dravnoj i regionalnoj razini i
razini lokalne samouprave),
2. Politike organizacije i institucije
(politike stranke, sindikati, udruge graana,
interesne skupine, meunarodne organizacije,
obrazovne ustanove, znanstveno-istraivake
institucije)
3. Gospodarski subjekti i institucije
(trgovaka drutva, banke,gospodarske
komore, udruge poslodavaca

Izvor: Vedri, M.: Odrednice nacionalne konkurentnosti, prezentacijski materijali,
Osijek, 2008.
Regionalna konkurentnost
Regionalna konkurentnost je sposobnost regije da
osigura ekonomski rast (tijekom vremena), ukljuujui
sposobnost privlaenja i zadravanja produktivnog
kapitala i kompetentnih ljudskih resursa te da bude
inovativna u irokom smislu rijei (Borozan, 2007.)
Regionalna (lokalna)
konkurentnost podrazumijeva
identifikaciju razvojnih
potencijala pojedinih podruja i
stavljanje u funkciju razvoja
njegove jedinstvene
kombinacije resursa
- inovativnosti i kreativnosti,
znanja, tehnologije, povijesne i
kulturne batine, itd.
(Borozan i Penavin,2006.)

5 principa regionalne konkurentosti
(Porter i dr., 2001)
Proizvodnost ne ovisi o tome koje industrije
konkuriraju u regiji, ve kako konkuriraju
Najvaniji izvor proizvodnosti se stvara, a ne
nasljeuje
Regionalni prosperitet ovisi o proizvodnosti svih
industrija i imovine
Proizvodnost je bazirana na kontinuiranim
inovacijama
Ne postoje nisko-tehnoloke industrije; postoje
samo nisko-tehnoloke firme
Regionalne razvojne piramide
stari i novi pristup

Izvor: Borozan, .: Biljeke sa predavanja, kolegij Konkurentnost i rast, oujak 2007.
Modeli vrednovanja regionalne
konkurentnosti
Neki autori (primjerice, Kitson, 2004.) tvrde
da regionalna konkurentnost, ukoliko se
uope moe mjeriti, treba biti ocijenjena
produktivnou, zaposlenou i stupnjem
socijalnog blagostanja

1. Stablo regionalne konkurentnosti
(ECORYS)

I
z
v
o
r
:

P
r
i
l
a
g
o

e
n
o

p
r
e
m
a

C
o
m
p
e
t
i
t
i
v
e
n
e
s
s
:

T
h
e

M
a
j
o
r

E
c
o
n
o
m
i
c

P
o
l
i
c
y

C
h
a
l
l
e
n
g
e
,

E
C
O
R
Y
S
,

A
n
n
u
a
l

R
e
p
o
r
t

2
0
0
3
.
,

d
o
s
t
u
p
n
o

n
a

h
t
t
p
:
/
/
w
w
w
.
e
c
o
r
y
s
.
n
l
/
d
m
d
o
c
u
m
e
n
t
s
/
E
C
O
R
Y
S
_
A
R
0
3
.
p
d
f
,

p
r
i
s
t
u
p

1
5
.
6
.
2
0
0
9
.


2. eir regionalne konkurentnosti
Izvor: Prilagoeno prema Martin, R. L.: A
Study on the Factors of Regional
Competitiveness: A Draft Final Report for
The European Commission Directorate-
General Regional Policy, 2004., str. 2-36

Tipologija regija
Izvor: Prilagoeno prema Martin, R. L.: A Study on the Factors of Regional Competitiveness: A draft final report for
The European Commission Directorate-General Regional Policy, 2004., str. 2-38
3. Porterov model dijamanta
Regionalno ustrojstvo RH
U Hrvatskoj ne postoji jedinstveni dokument/
strategija kojim bi se uredila politika regionalnog
razvoja ili omoguilo kljune probleme i pravce
djelovanja po tom pitanju.
Ipak, postoji niz institucija, kao i pojedinanih
dokumenata i zakona koji dodiruju pitanja
regionalnog ustrojstva Hrvatske, kao i regionalne
probleme.
NEOLIBERALNA
TEORIJA
KEYNESIJANSKA
TEORIJA
TEORIJA
POLOVA
TEORIJA
VELIKOG
UDARA

Izvor: Strateki okvir za razvoj 2006. 2013., str. 7
Strategija regionalnog razvoja
Cilj:
Postojanje funkcionalne politike regionalnog
razvoja u Republici Hrvatskoj koja doprinosi
odrivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti
do 2013.godine
Vizija:
Do 2013. godine razlike u prihodima i
ivotnom standardu izmeu pojedinih
upanija, irih regija i drutvenih skupina
znatno su smanjene. Osnaeni drutveno-
gospodarski sudionici i vlast surauju na svim
razinama s ciljem dostizanja optimalnog
koritenja i upravljanja razvojnim potencijalom
svojih podruja. Hrvatska surauje sa
susjednim dravama na smanjenju
negativnog uinka granica na drutveni i
gospodarski razvoj upanija i irih regija

Strateki ciljevi:
Sve su upanije i ire regije sposobne
doprinositi odrivom razvoju i nacionalnoj
konkurentosti te smanjivanju socijalnih i
gospodarskih razlika u dravi
Uveden uinkovit sustav upravljanja
regionalnim razvojem
Prema Prijedlogu strategije regionalnog razvoja
RH (2005., str. 20), prioriteti regionalne razvojne
politike Republike Hrvatske su:
jaanje konkurentnosti gospodarstva svih podruja
Republike Hrvatske sukladno naelima odrivog
razvoja uz uvaavanje specifinosti pojedinih
podruja,
kontinuirano unaprjeenje kvalitete ivljenja na svim
podrujima Republike Hrvatske,
trajno smanjenje regionalnih gospodarskih i
drutvenih razlika s ciljem postizanja ravnomjernijeg
razvoja Republike Hrvatske,
uspostavljanje okvira za uinkovito planiranje i
upravljanje regionalnim razvojem
RH administrativno je podijeljena na 20 upanija
i Grad Zagreb
kako nacionalna i regionalna razvojna politika
trebaju biti integralne i pribliene strategiji i
konkurentosti EU, tako je Statistiki ured EU-a
(EUROSTAT) tijekom pregovora i pripreme
Hrvatske za punopravno lanstvo u EU prihvatio
model podjele Hrvatske na prostorne jedinice za
statistiku na razini:
NUTS 1
NUTS 2
NUTS 3
Hrvatska
20 upanija
+ Grad
Zagreb
3 regije:
Sjeverozapadna,
Jadranska i
Panonska Hrvatska
Regionalna ekonomija...
regionalni problem- neka regija
odstupa od nacionalnog prosjeka:
1) visoka i trajna nezaposlenost;
2) niska razina i spor rast BDP-a per capita;
3) visok stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj
bazi;
4) nagli pad proizvodnje;
5) neodgovarajua opremljenost
infrastrukturom;
6) velike migracije izvan regije itd (Griffiths,
Wall, 1999).


Indeks ope razvijenosti
Grad Zagreb odstupa ak za 48,2% od prosjeka
Republike Hrvatske
Grad Zagreb je 2,3 puta razvijeniji od najnerazvijenije
Vukovarsko-srijemske upanije
Osjeko-baranjska upanija, uz Liko-senjsku,
Koprivniko-krievaku, Karlovaku, Krapinsko-
zagorsku, Sisako-moslavaku i Bjelovarsko-
bilogorsku, spada u ispodprosjeno razvijene
upanije, s indeksom razvijenosti od 75
najslabije razvijene upanije s indeksom razvijenosti
manjim od 75% prosjeka Republike Hrvatske su
Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-
posavska i Vukovarsko-srijemska upanija.
(Nuji, Andrakovi 2005)
Specifine razvojne
potrebe pojedinih regija:
Podruja pogoena ratom
Tradicionalna industrijska
podruja
Brdsko-planinska podruja
Otoci
Pogranina podruja
Prioriteti i preporuke za jaanje
regionalne konkurentnosti Hrvatske

suradnja u rjeavanju razvojnih problema,
razvijanje regija znanja (triple helix),
koritenje financijskih i nefinancijskih
instrumenata restrukturiranja gospodarske
strukture u regijama i upanijama,
jaanje poduzetnikog kapaciteta regija i
upanija,
jaanje investicija u regije i upanije
(posebice FDI),
jaanje regionalnih infrastrukturnih
kapaciteta (ICT i sl.),
podizanje kvaliteta ivota u regijama i
upanijama.
Fiskalna decentralizacija
Meuregionalna
porezna
konkurencija
(Brmmerhoff,
2000)
Ekonomski
planirane regije
(V.Britanija, 1964.)
Jezgra i periferije
Regionalna politika EU
1958. godine Europski socijalni fond (ESF) i
Europski fond za smjernice i jamstva u
poljoprivredi (EAGGF).
Nakon prvog vala proirenja (1973.) osnovan je
1975.godine Europski fond za regionalni razvoj
(ERDF), iji je glavni cilj bio preraspodjela
proraunskih sredstava u najsiromanije regije.

Regionalna politika utemeljena na
solidarnosti i u slubi graana

Ciljevi regionalne politike EU:
a) konvergencija,
b) regionalna konkurentnost i zaposlenost,
c) europska teritorijalna suradnja
Prioriteti regionalne politike EU
poticanje inovacija i poduzetnitva, provoenje
istraivakih aktivnosti, uspostavljanje uskih veza
izmeu istraivakih institucija i industrije te stvaranje
boljih uvjeta za financiranje poduzetnitva;
osiguravanje pune zaposlenosti, stvaranje dodatnih
mogunosti za zapoljavanje, poticanje produktivnosti i
kvalitete rada, praktino provoenje cjeloivotnog
usavravanja;
stvaranje trita rada koje se temelji na naelu
ukljuenosti, smanjene socijalne i regionalne razlike u
pristupu zapoljavanja;
povezivanje prostora EU unapreenjem prometnih veza,
telekomunikacija i energetske infrastrukture;
zatita okolia i uvoenje novih tehnologija na podruju
prometa i energetike.

Instrumenti provedbe regionalne
politike EU
Strukturni fondovi
Europski fond za regionalni razvoj (eng. The
European Fund for Regional Development)
Europski socijalni fond (eng. The European Social
Fund)
Europski fond za usmjeravanje i garancije u
poljoprivredi (eng. The European Agriculture
Guidance and Guarantee Fund)
Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu
(eng. The Financial Instrument for Fisheries
Guidance)
Tri prioritetna cilja koji obuhvaaju
93.54% strukturnog financiranja:
Cilj 1. namijenjen je regijama iji razvoj zaostaje i
osigurava im osnovnu infrastrukturu koja im nedostaje ili
potie ulaganja u poslovno-gospodarske aktivnosti.
Njihov BDP per capita ne prelazi 75% prosjeka Unije.
Cilj 2. odnosi se na podruja koja imaju strukturnih
potekoa (restrukturiranje industrijskoga ili uslunog
sektora, slabljenje urbanih zona, ...) i potie ekonomsku i
socijalnu preobrazbu u industrijskim, ruralnim, urbanim i
ribarskim podrujima s visokim stopama nezaposlenosti,
siromatvom, niskom razinom zaposlenosti itd.
Cilj 3. obuhvaa razvoj ljudskih resursa
osuvremenjivanje sustava obrazovanja i poticanje
zaposlenosti. Na cilj 3. otpada 12,3% ukupnih sredstava
strukturnih fondova. Odnosi se na cijelu EU, osim regija
ukljuenih u cilj 1.
Inicijative Zajednice
INTERREG III
URBAN II
Leader+
Equal
Kohezijski fond
tri cilja: konvergencija (78% ukupnog
prorauna), regionalna konkurentnost i
zapoljavanje (17%) te europska teritorijalna
suradnja (4%)
Pretpristupni programi
CARDS
PHARE
ISPA
SAPARD
IPA
I. komponenta Jaanje institucija i pomo u tranziciji
II. komponenta Regionalna i prekogranina suradnja
III. komponenta Regionalni razvitak (podruje prometa,
zatite okolia i regionalne konkurentnosti)
IV. komponenta Ljudski potencijali
V. komponenta Ruralni razvitak (poznatiji pod nazivom
IPARD)



Uloga clustera za poveanje
regionalne konkurentnosti
Clusteri su zemljopisno
koncentrirani, meusobno
povezani gospodarski
subjekti, specijalizirani
dobavljai, davatelji
usluga i povezane
institucije koje u
odreenom podruju
predstavljaju regiju ili
dravu
(Porter, 2000., str. 8.).
Najvei broj clustera nastao
je na inicijativu lokalnih i
regionalnih razvojnih
agencija koje su povezale
industrijska udruenja i
individualne kompanije,
predstavnike znanstvenih
institucija, te lokalnih i
regionalnih vlasti.
Zajednika podruja lanica clustera:
Zajednika nabava
Priprema i koritenje usluga vezanih uz
poduzee
Suradnja na podruju distribucije
Zajednike marketinke aktivnosti
Tehnoloko usklaivanje svih partnera
Razvoj kadrova obrazovanje i struno
usavravanje
Zajedniko istraivanje i razvoj
Primjena inovacija
Interesno zastupanje
(http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79 (18.10.2008.))
Glavna naela clustera:
ZAJEDNITVO: pokazuje zajednike
aktivnosti podruja u kojemu gospodarski
subjekti djeluju u clusteru te srodnim
industrijama koje dijele isto trite
KONCENTRACIJA: pokazuje postojanje
koncentracije gospodarskih subjekata u
zemljopisnom podruju.
POVEZANOST: pokazuje meusobnu
komunikaciju i meusobnu isprepletenost
razliitih tipova odnosa uspostavljenih izmeu
organizacija unutar clustera; ti odnosi mogu
biti horizontalni i vertikalni, formalni i
neformalni
Klasteri mogu ukljuivati
Povezane industrije i druga
poduzea (dobavljai
specijaliziranih inputa,
servisi...),
distribucijske kanale i
potroae, kompletnu
proizvodnju, poduzea
povezanih vjetina,
tehnologija ili zajednikih
inputa,
povezane institucije poput
istraivakih instituta,
sveuilita, organizacija za
standardizaciju i slinih...
(Porter, 1998)

Feser (2004) klastere odreuje prema
sljedeim dimenzijama:
Prema ivotnom vijeku (poetak, razvoj,
potencijal rasta),
povezanosti (kupci, dobavljai, kvalificiranost)
i prostorno (regija, drava).

Regionalna politika i klasteri
Urbanistica Jacobs (1969) smatra da gradovi igraju
veliku ulogu pri poticanju ekonomskog prosperiteta cijele
nacije. Naime, interakcije koje se stvaraju u gradovima
(kreacija znanja, inovativnost, transfer znanja) generiraju
nove ideje koje se onda prenose na cijelu naciju. A
upravo kreiranje i razvoj novih ideja/tehnologija/proizvda
kljuan su faktor za ekonomski razvoj

Koncentracija razliitih ljudskih profila, vjetina, ideja,
proizvoda omoguavaju rast produktivnosti gradova i
samim time generiraju opi ekonomski razvoj (Jacobs,
1969).
Karakteristike clustera
Blii je proizvodnim djelatnostima, ali jednako dobar
uinak mogu imati i u povezivanju trita usluga.
Svi lanovi zadravaju punu poslovnu samostalnost pa
nije rijetkost da su i konkurentske tvrtke lanovi istog
clustera.
U clusteru lanovi ostvaruju bolji protok informacija i bru
razmjenu podataka o tritu.
lanovi clustera zajedniki javno i trino nastupaju.
Cilj udruivanja u cluster je taj da lanovi clustera kroz
udruivanje otvore sebi nove poslovne mogunosti koje
bi im samima bile preskupe
Prednosti udruivanja u cluster
Proizvodnost globalna konkurentnost
Inovativnost
Novi oblici poslovnih subjekata
Transakcijski trokovi (praenje inovacija,
traenje partnera, istraivanje trita)
Mali, srednji i veliki gospodarski subjekti
Upravljanje promjenama
FDI - foreign direct investment
Nedostaci udruivanja u cluster
Shvaanje clustera kao panaceje (lijeka
protiv svih bolesti) za sve
Pokuaj vlade da razvije clustere iako
poslovni subjekti nisu zainteresirani
Preuske specijalizacije u clusteru smanjuju
raznolikosti nacionalne ekonomije
Miljenje je da se clusteri vie usmjeravaju
na poslovno okruje, a manje na same
gospodarske subjekte iako su clusteri
usmjereni na mikro razinu
Poslovni subjekti koji nisu dijelovi clustera
mogli bi biti izostavljeni iz vladinih programa
(Horvat, ., Kovaevi, V.,2004.)
Uspijeni clusteri u svijetu
Jedna od prvih regija u
svijetu koja je primijenila
koncept clustera bila je
regija Basque u panjolskoj
Cluster keramike u
Kataloniji,
Automobilski clusteri u
Styriji,
Cluster video igara u
vedskoj,
Tekstilni cluster u regiji
Emilia- Romagna
The Sinos Valley- Obuarski
cluster u Brazilu
Vigevano obuarskog
clustera u Italiji

Italija je prva je na
rang listi po broju
clustera: procjenjuje
se da ima preko 200
clustera, od ega
najvie regionalnih
Clusteri u Italiji ine
oko 45% ukupne
talijanske proizvodnje
(tekstila, keramikih
ploica, proizvodnje
hrane, proizvodnje
obue)
Hrvatski clusteri...
Hrvatska cipela -
proizvodnja namjenske
cipele
Beam ICT Alliance -
informatiki
Cluster metalaca
Sjevernog Jadrana-
mala brodogradnja
Gastro grupa -
ugostiteljstvo-turizam
Drvni cluster -
proizvodnja namjetaja
http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5
SWOT analiza stanja clustera u
Hrvatskoj
SNAGE SLABOSTI
PRILIKE PRIJETNJE
TRIPLE HELIX

Sveuilite
(Academia)
Poslovni sektor
(Industry)
Lokalna uprava i
samouprava
(Government)

DEFINIRANJE KLJUNIH
PROBLEMA

CILJEVI


VIZIJA

Logika matrica
Predstavlja saeti prikaz cjelokupnog planiranog
projekta
Opi cilj projekta - sama logika projekta
Svrha projekta
Oekivani rezultati i aktivnosti
Pretpostavke faktori, uvjeti, preduvjeti
Objektivno provjerljivi indikatori i izvori provjere
Trokovi i sredstva
OPI CILJEVI
SPECIFINI
CILJEVI
OEKIVANI
REZULTATI
AKTIVNOSTI
Pokazatelji moraju biti SMART
Specific da doista mjere ono to treba mjeriti
Measurable mjerljivi
Available dostupni
Relevant relevantni u odnosu na definiran cilj
Time bound vremenski odreeni
Logika matrica
Logika veza Objektivno
provjerljivi
indikatori uspjeha
Izvori i sredstva
provjere
Pretpostavke
Opi ciljevi
Kojem opem cilju projekt
doprinosi?
Koji su kljuni indikatori
uspjeha vezani za opi
cilj?
Koji su izvori informacija
za ove indikatore?
Posebni ciljevi
Koje posebne ciljeve
Projekt ostvaruje, da bi
doprinio opem cilju?
Koji idikatori jasno
ukazuju da je cilj
projekta ostvaren?
Koji su postojei izvori
informacija ili kako se
one mogu prikupiti?

Koji vanjski faktori mogu
pozitivno ili negativno
utjecati na projekt ali su
van direktne kontrole
managera projekta?
Oekivani
rezultati
Rezultati su ostvarenja
predviena da bi se
ostvarili posebni ciljevi.
Koji su oekivanji
rezultati?
(nabrojite ih)
Kojim se
indikatorimamoe mjeriti
da li, i u kojoj mjeri
Projektom ostvarujemo
oekivane rezultate?
Kojim metodama doi
do informacija? Koji su
izvori informacija za ove
indikatore?

Koji vanjski preduvjet
moraju biti zadovoljeni
da bi se planski ostvarili
oekivani rezultati?
Aktivnosti
Koje su kjune aktivnosti
koje se moraju provesti i
kojim slijedom, da bi
postigli oekivane
rezultate?
(Grupirati aktivnosti po
rezultatima)
Sredstva: Koja su
sredstva potrebna da bi
se provele planirane
aktivnosti, npr.
Djelatnici, oprema,
edukacija, studije,
nabavke, prostorije

Koji su izvori informacija
za mjerenje
napredovanja
akivnosti? Trokovi: Koji
su trokovi projekta?
Kako su razvrstani
(Detaljan pregled u
Proraunu Projekta )

Koje su preduvjeti za
poetak aktivnosti
projekta? Koji vanjski
uvjeti moraju biti
zadovoljeni da bi se
planirane aktivnosti
mogle provoditi?
Literatura
Centar za inovacije i transfer tehnologije i Udruga inovatora Hrvatske (2007) Inovacije za
trite (online).Rijeka: Biblioteka Inovacije i transfer tehnologija. Dostupno na:
http://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdf
(10.02.2008.)
CEPOR (2006) to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom? (online). Zagreb. Dostupno na:
http://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdf (15.09.2007.)
COM (2007) Growing Regions, growing Europe: Fourth report on economic and social
cohesion (online). Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities.
Dostupno na:
http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htm
(10.04.2008)
COM330 (2005) Common Actions for Growth and Employment: The Community Lisbon
Programme (online).Brussels. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdf (17.10.2007.)
COM371 (2001) Concerning the signature of the Stabilisation and Association Agreement
between the European Communities and its Mamber States and the Republic of Croatia on
behalf of the European Community (online). Brussels. http://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-
e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdf (04.04.2008.)
Drui, I. et.al. (2003) Hrvatski gospodarski razvoj. Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu
Feser, E. 2004. Industry Clusters and Economic Development: A Learning Resource,
Community and Economic Development Toolbox.
Frki, I., Rek, Lj. (2004) Sposobnost koritenja sredstava pretpristupnih fondova EU:
iskustva drava kandidatkinja i osvrt na RH.Ministarstvo za europske
integracije.[online]. Dostupno na:
http://www.mvpei.hr/ei/download/2004/02/12/Sposobnost_koristenja_predpristupnih_f
ondova2.doc. [28. svibnja 2007.].
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_330765
76&_dad=portal&_schema=PORTAL [11. lipnja 2007.]
http://www.centar-jls.com/pregled_po_komponentama.doc pdf [19. veljae 2007.]
http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/static/view/id/117 1 [06. lipnja2007.]
http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=jezik=1 [28. svibnja 2007.]
http://www.mvpei.hr/view1/download/2004/07/05/Lisabonska_strategija-za_web.doc
[28.svibnja 2007.].
Jacobs, J. 1969. The Economy of Cities. London: Penguin Books.
Kersan-kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne
politike Europske unije? Primjer Istre (online). Dostupno na: http://www.fes.hr/E-
books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf (05. veljae 2007.)
Kersan-kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne
politike Europske unije? Primjer Istre [online]. Dostupno na: http://www.fes.hr/E-
books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf [05. veljae 2007.]

Marshall, A. 1920. Principles of Economics. London: Macmillan.
Nacionalno vijee za konkurentnost (2004) 55 preporuka za poveanje konkurentnosti
Hrvatske. Zagreb
Nacionalno vijee za konkurentnost (2007) Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2006.:
Hrvatska na putu prema etrdeset najkonkurentnijih zemalja? Zagreb
Nuji, A., Andrakovi, V. (2005) Razlike u razvijenosti upanija Republike Hrvatske. Osijek:
Ekonomski vjesnik br. 1 i 2 (18)
Odjel za smanjenje siromatva i ekonomsko upravljanje Regija Europe i srednje Azije (2007)
Hrvatska: Ocjena ivotnog standarda, Prvi dio: Promicanje socijalne ukljuenosti i regionalne
jednakosti. Svjetska banka. Radni dokument Svjetske banke br. 37992
Ott, K., et.al (2005) Implikacije pridruivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu u Republici
Hrvatskoj: Regionalna politika i okoli. USAID CROATIA. Dostupno na:
http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.]
Pecoti, J., et.al (2005) Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata:
Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridruivanja Europskoj uniji za
lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okoli. USAID CROATIA.
Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf (06. lipnja
2007.)
Porter, M., E. (1990) The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press
Porter, M., E. (1998)The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press

Program ujedninjenih naroda za razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost (2008)
Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske. Zagreb
Puljiz, J. (2005) Gospodarski razvoj. U: Kako potaknuti razvoj na lokalnoj razini.
Prirunik s primjerima najbolje prakse iz Jugoistone Europe. Zagreb: Friedrich
Ebert Stiftung Ured u Zagrebu
Rosenfeld, S. 2002a. A Governor's Guide to Cluster-based Economic
Development. Washington:National Governors Association.
Svjetska banka (2007) Hrvatska: Ocjena ivotnog standarda, Prvi dio: Promicanje
socijalne ukljuenosti i regionalne jednakosti. Radni dokument Svjetske banke br.
37992. Odjel za smanjenje siromatva i ekonomsko upravljanje Regija Europe i
srednje Azije
verko, M. (1995) Upravljanje regionalnim razvojem. Rijeka: Ekonomski fakultet
Rijeka
Uprava za poticanje ulaganja i izvoza (2006) Hrvatska izvozna ofenziva
Strategija za razdoblje 2007.-2010. Zagreb: Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva
Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske (2001) Hrvatska u 21. stoljeu.
Zagreb
Vlada Republike Hrvatske (2006) Strateki okvir za razvoj 2006.-2013. Zagreb