Bonjaka narodna pjesma sevdalinka

Autor: Mirza Sjenianin

U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne
napjeve koji su predmetom posebni istra!ivanja postali u drugoj polovini "#$ stolje%a, a
tek primjenom &onogra&a pribiranje gra'e je dobilo nauni karakter$ (rva snimanja
narodni napjeva poinju "#)*, a dijelimo i na seosko i varoko pjevanje$ +aroko
pjevanje je mnogo istra!ivao eoslovaki &olklorist ,udvig -uba$ (rvi puta je doao u
BiH ".#), boravio / mjeseca a sakupio """) napjeva$ (rije njega se takvim radom bavio
0ranjo -ua iz 1sijeka$ -uba je bio oduevljen bogatom skalom napjeva, od
najprimitivnijeg tzv$ ojkanja do istanane nje!ne i raspjevane pjesme ljubavne pjesme to
se kao biser prosipa iz grla muslimanske djevojke$
2a tako kratko vrijeme od / mjeseca uspio je -uba da kao niko prije istra!i i zabilje!i
varoko pjevanje muslimanskog stanovnitva 3 tip ljubavne pjesme poznatije pod
nazivom sevdalinka, pjesme koja se pjevala iza avlijski kapija i pend!era, pjesme koja
odie starinom i tradicijom sa prekidanjem usred rijei i unoenjem suglasnika 45$ 6o je
pjesma koja se izvodi na poseban nain 4poravno4, 4ravno4, !ene i pjevaju solistiki, a
mukarci esto uz tamburu, argiju ili samicu, a jedna melodija se mo!e pjevati na mnogo
tekstova$
6akav nain pjevanja je bio najomiljeniji$ 7aziv pjesma u ravan ne znai da je melodija
ravna, ona je gipka i puna ukrasa, dobro razumljiva svakom$ Akamluk, te&erii, sijela ne
idu bez pjevanja, a kad je drutvo u najboljem raspolo!enju zapjeva se poravna koja
sluaoca dovodi do maksimalne razdraganosti$ Me'u narodom se i ka!e za ovjeka dobre
%udi 4ravno mu sve do mora5$ Sevdalinke su u brojnim primjerima zapamtile odre'ene
linosti naje%e djevojke i mladi%e uvene zbog svoje ljepote i gizdavosti$ U njima se
mo!e na%i sve ono to karakterie takozvanu narodnu duu: jezik, pozicije i status
lanova &amilije, lokalna obilje!ja, kulturu israne, odijevanja, drugim rije ima ta su
ljudi nae prolosti osje%ali, kako su iskazivali te osje%aje, o emu su matali i kako su
gledali na svijet oko sebe$
Muslimanska lirska pjesma sevdalinka 3 krunski je dragulj cijele nae narodne
knji!evnosti$ Sevdalinka je pjesma urbane sredine, nastala u ekonomski i materijalno
stabilnijem miljeu 8trgovako9zanatlijskom:, koji je dominatno bio islamskoorijentalni$
2avaljuju%i tome, u sevdalinku, osobito u njezinu melodijsku strukturu, prodrli su
prepoznatljivi elementi 1rijenta$ ,irska struktura, tip osje%ajnosti, zakoni versi&ikacije,
simbolika, imaginacija, aretipovi sevdalinke 3 svi ti elementi, pak, imaju svoj izvor u
onom kulturno9tradicijskom supstratu koji le!i u podlozi pukoga naslijedstva svi triju
bosanskoercegovaki etnokulturni zajednica$ 7a svoj nain to potvr'uje posvudanja
recepcija sevdalinke kao svoje$;van ,ovrenovi%,
,abirint i pam%enje: -ulturno9istorijski esej o Bosni, Sarajevo, "#.#$
7astanak sevdalinke
Sevdalinka je jedan od najreprezentativniji !anrova bosanskoercegovake i bonjake
usmene knji!evnosti uopte$ -ao muziko9poetski oblik javlja se na tlu Bosne i
Hercegovine nakon dolaska 1smanlija i pod utjecajem kulturni tekovina ;slama
8poetak <+; stolje%a:$ =radovi, ure'eni po principima orijentalne urbanizacije, su bili
jedini mogu% socijalni milje za
razvoj ovoga oblika$ Ako sevdalinku moramo socioloko9istorijski odrediti, onda ona
spada u visoko urbanu, patrijaralnu sredinu Bosne i Hercegovine$
Sevdalinka, jedan od najreprezentativniji !anrova nae usmene knji!evnosti i nae
narodne umjetnosti op%enito mogla je nastati kada su istonjaki oblici !ivljenja bili
potpunije sva%eni u onom dijelu stanovnitva Bosne koje je primilo ;slam, kada su se
oblikovale speci&ine gradske sredine sa svim potrebnim institucijama, kada su se
potpuno izgradile gradske etvrti9maale, u kojima su ku%e, prema mogu%nostima
doma%ina, imale posebne prostore: ogra'enu avliju sa kapid!ikom, bau sa ardakom,
aik9pend!er i drugo, dakle kada se !ivot poeo odvijati u onom ambijentu koji ini dobro
poznata zbivanja u sevdalinci$ 6o se moglo zbiti pedesetak godina nakon pada Bosne pod
osmansku vlast, tj$ poetkom <+; stolje%a, a kako se u nainu !ivota nije nita mijenjalo
sve do okupacije Bosne i Hercegovine ".*.$, mo!e se smatrati da zlatno doba !ivota
sevdalinke traje do ovoga datuma$ Sevdalinka se tada jo uvijek ne gasi, ali se naruava
cjelovitost !ivotne podloge iz koje se ova pjesma ra'ala, jer prodorom zapadnjake
kulture !ivljenja poinju isezavati neki od oblika !ivota iz koji je ona nicala, pa se gube
okolnosti u kojima se mogla nesmetano, dalje razvijati >Munib Maglajli%
41d zbilje do pjesme5, "#.)? 4Muslimanska usmena balada5, "#.@$
U dugom viestoljetnom !ivotu, u razliitim slojevima gradskog stanovnitva, stvarana je
; pjevana sevdalinka na djevojakim i momakim sastancima, u kolu, na sijelima,
svadbama ; drugim porodinim skupovima, u avliji, u bai, u kuli, na ardaku, u ku%nim
odajama, na te&eriu, na putu, na akamlucima, u anu, idu%i kroz maalu, jau%i na
konju, na meraji, u lovu, na gradskim tvr'avama, u zatoenitvu, na vojnim poodima,
pod tu'im nebom$
> Stroga izdvojenost !ene, koju je zatijevao islamski moral, odrazila se u muslimanskoj
gradskoj sredini i na kulturu stanovanja, koja se dijelom prenijela na cjelokupno gradsko
stanovnitvo: imu%nije ku%e imale su odvojene muke i !enske odaje ili ak zasebne
zgrade, selamluke i aremluke te muke i !enske avlije, ogra'ene visokim zidovima ili
tarabama s ciljem da se !enska lica zatite od pogleda izvana, ali tako'er i da se sakriju, u
posve uskom sloju stanovnitva, u djevojakoj dobi, i od vlastiti ro'aka, odrasliji
mukaraca$
Umjerenija izdvojenost djevojaka, provodena u ve%em dijelu gradskog stanovnitva,
vodila je posebnom obliku ljubavnog susretanja, aikovanja, postupnog ljubavnog
upoznavanja, sa pouzdano utvr'enim pravilima ljubavnog oitovanja prema kojima su se
prilino odre'eno znali mjesto, vrijeme ; okolnosti pod kojima su se slobodno smjeli
sastajati mladi%i ; djevojke: najece petkom, poslije podne, ali i drugim danima ; u
drugo doba dana, na kapiji ili aik9pend!eru, gustim drvenim reetkama, muepcima,
prekrivenom prozoru isturenom na sokak$ U dane odre'ene za aikovanje momci su u
rupicama etali sokakom, a djevojke su se nalazile na aik9pend!eru ili su virile kroz
otkrinuta avlinska vrata$ Aedan od oblika sporazumijevanja u ovom nainu ljubavnog
upoznavanja bila je pjesma, sevdalinka, kojom se sa unutranje strane muebaka,
odnosno batenskog ili avlijskog zida i taraba 8!enski glas: odgovaralo na izazov
pjesmom sa druge strane 8muki glas:$ Munib Maglajli%, "B" sevdalinka, Mostar,"#*.$
U prvom redu, sevdalinka je nastala pod utjecajem MC-AMA, kojeg su na tlo Bosne i
Hercegovine donijeli 6urci$ Mekam je u Bosni i Hercegovini do!ivio odre'ene
trans&ormacije, su!eniji je od turskog, naroito od arapskog$ Danas postoji autentian
B1SA7S-; MC-AM na kojem se bazira kako sevdalinka, kao svjetovna &orma, tako i
islamska sakralna muzika, ukljuuju%i i ezan$ U melodiji sevdalinke prepoznaju se utjecaj
panskog romansijera kojeg su u Bosnu donijeli Ee&ardi, te elementi melodike ; poetike
slavenski naroda, pogotovo sa podruja (anonije$ 1 nastanku sevdalinke ima vie
teorija$ 6ako npr$ 7jemaki slavist =esseman tvrdi da je ona proizila iz vieg sloja BH
&eudalstva$ Drugi tvrde da je to pjesma sirotinje, naroda, 4raje5, koja je kroz radost i
veselje, kroz muku i patnju, davala oduka svojim osje%anjima$ 6re%i opet ka!u da je
sevdalinka prvenstveno !enska pjesma, da su je spjevale patrijaalno vaspitane djevojke
sjede%i iza muebaka, vezu%i na 'er'e&u na kome je svaka iglica pojaavala e!nju za
dragim koji je putovao carskim drumovima, trgovao ili ratovao dok su one ekale,
sanjale, matale i svoju eznju pretvarale u pjesmu$ U svakoj ovoj teoriji ima neto istine
jer je nemogu%e da svo stvaranje u narodnoj tradiciji potie od jednog drutvenog sloja pa
bio on vii ili ni!i$ 1vakva pjesma mogla je da nastane kako na begovskim ardacima
tako i u sirotinjskim ku%ama jer su svi !ivjeli u istom krugu me'u istim prirodnim
kulisama$
1snovna obilje!ja sevdalinke
Sevdalinku je teko svrstati u &ormalne okvire, ona nije odre'en tip pjesme kao to je to,
npr$ pjesma uz svatovsko kolo, obredne, sobetske pjesme, uspavanke, itd$ Sevdalinka
mo!e da bude svaka pjesma ljubavnog sadr!aja: sve zavisi od toga kako se ona izvodi, ali
i pored togasevdalinka ima svoje muzike karakteristike po kojima je ona nedvojbeno ba
sevdalinka i nita drugo$ (rije svega prekomjerna sekunda je onaj udesni interval koji
pjesmi daje speci&i
nu te!inu sevdaa, slikovitost daleki orizonata i nepoznati predjela, nemir
neostvareni snova, bol e!nje, i mnogo toga to nije lako iskazati$ (osebnu odliku
sevdalinke ine lokalna obilje!ja: u brojnim primjerima ova je pjesma zapamtila sasvim
odre'ene pojedince, djevojke i mladi%e koji su ljepotom, dr!anjem ili ue%em u
zgodama oko aikovanja privlaili pa!nju usmeni lokalni pjesnika$ Uavi jednom u
pjesmu, ove su linosti zapoinjale svoj 4novi !ivot5, u zamrenom toku koji je naje%e
teko prati ti: junaci opjevani zbivanja potiskivani su novim zgodama, koje su imale
svoje vedre ili tu!ne sudionike$ Sevdalinka je na upeatljiv nain izrazila osje%anje
ljubavne radosti, snovite e!nje ili treperavog iekivanja susreta sa voljenim bi%em, ali ;
ponor bezna'a i ljubavnog oajanja te osje%anje bezizlaza, usljed eostvarene ili
neuzvra%ene ljubavi, vjerolomstva i iznevjerenog oekivanja$
Sevdalinka 8ljubavna pjesma, pjesma o ljubavi: u kulturi bosanski Muslimana ima
posebnu ulogu$ 6o je narodna pjesma u kojoj je u jezgrovitom muziko9knji!evno9
jezikom obliku iskazano jedno autentino narodno bi%e, prepoznatljive ambijentalnosti,
naglaene senzualnosti i !ivotne i op%eljudske traginosti$ Sevdalinka je odra!avala
posebnost i izvornost arijskog bosanskog ambijenta, njegovi du%ana i bazerd!ana,
maala i baa, izvora i rijeka, momaka i djevojaka, njiove ljepote, mladosti i sevdaa$
-roz nju je na jedan neponovljiv, umjetniki uvjerljiv nain opjevana ljepota !ivljenja i
mladosti, kao ; ljubavna i !ivotna bol, ali je tu, kao rijetko gdje, postignuta i ljepota i
autentinost rijei i izraza$ 6u prepoznajemo umjetniki trans&ormiran govor bosanski
eera i kasaba u vrijeme turske vladavine, puls i ritam toga govora$ -roz taj govor
narodni nepoznati pjevai udanuli su mirise i ispili sokove iskonske ljepote osje%anja,
posti!u%i zadivljuju%i sklad izme'u izvornosti osje%anja i jezikog izraza kojima se ona
iskazuju$ ;stra!ivanja sevdalinke sa knji!evnoistorijskog aspekta pokazuju da ta pjesma
nastaje, !ivi, i mijenja se i bogati u bosanskim maalama i arijama, da je ona izraz tog
naina !ivljenja, poimanja !ivota i ljubavi$ 7jena !arita su centri orijentalne materijalne i
duovne culture u Bosni, prije svega Sarajevo, a onda i druge ve%e, pa i manje kasabe
irom bosanskoga paaluka$
D!evad Aai%,
Aeziki izvori sevdalinke, u: Aezik bosanski muslimana, Sarajevo,"##"$
Sevda 8ljubav: i sevdalinka
Sevdalinka nije prosto pjesma o ljubavi, ona je pjesma o SC+DAHU$ U tome je sadr!ana
njena speci&inost i sutina$ 1na je pjesma slavensko9orijentalnog emocionalnog
oplo'enja i spoja: orijentalnog 3 po intenzitetu strasti, po sili i po potencijalu senzualnosti
u njoj, slavenskog po snatrivoj, neutjenoj, bolnoj osje%ajnosti, po irini njene duevnosti$
Sevdalinka je, u stvari, lirski monolog !ene, koja na emocionalno9subjektivnom planu
prati podtekstualno zbivanje u njegovu apstrairanom toku i nakon njega, monolog njena
vlastitog osje%anja kao rezonanca i kao komentar ljubavi i !ivota$
Musin Fizvi%, (anorama bonjake knji!evnosti, "##/$
Sevdalinka je ime dobila po turskoj rijei sevda to znai ,AUBA+$ 6urci su rije sevda
preuzeli od Arapa, a na naim prostorima je SC+DA dobila H i nastao je sevda$
Fije SC+DAH u turskom jeziku oznaava ljubavnu e!nju i ljubavni zanos, a isodi te
joj se nalazi u arapskom izrazu saGda, koji obuvata ; imenuje pojam crna !u$ Stari
arapski odnosno grki lijenici smatrali su, naime, da crna !u, kao jedna od etiri
osnovne supstance koje se nalaze u ljudskom organizmu, utie na emocionalni !ivot i da
izaziva melanolino i razdra!ljivo raspolo!enje$ 1tuda iz grkog jezika izraz
melanolija sa prenesenim smislom direktne projekcije osnovnog znaenja: melan olos
3 crna !u$ (oto je sama ljubav uzronik istog takvog raspolo!enja, u turskom jeziku su
ovi pojmovi dovedeni u blisku vezu semantikog identiteta, ime je ostvaren pojmovni
rezultat dvostruke projekcije osnovnog znaenja$
Musin Fizvi%, ;znad i ispod teksta, Sarajevo, "#H#$, navedeno prema:
Alija ;sakovi%, Biserje: Antologija muslimanske knji!evnosti, I$ izdanje, 1patija, "##B$
-oliko ima samo duevne mekote i ljepote u toj sevdalinciJ 7e gledajte samo njenu
spoljanjost$ ;ma tu prikrivene nje!nosti i obzira, ima tu jo rumenog stida u obrazima$
;ma tu jo potivanja i pre&injene skromnosti, ima tu jo i ponosa, koji kao vatra plane$
;ma tu jo i irokog srca za dobro i oduevljenja za ljepotu prirode$ 7aposljetku, ima tu
jedan krko9obazriv i bratski nje!an ton u me'usobnom opo'enju kakav se rijetko
susre%e na drugoj strani$ 1tuda je sevdalinka u naem !ivotu kao biser u koljci koji
zadugo ne%e izgubiti svoj sjaj$
Hamza Humo, "#)*$