Prof. dr. Esad Bajtal: Sevdalinka nije nastala u Bosni, ve u Splitu, i to 1574.

godine
Senziilni erotski zanos i ljuavna !elankolija vratit e se ponovno u "ivot i nai svoje
staro !jesto, dr"i prof. Bajtal#ako se s!atra da je sevdalinka osanska, gradska ljuavna
pjes!a, ona se kao filozofija ljuavi rodila u Splitu davne 1574. godine$ Potvrdio na! je
to prof. dr. Esad Bajtal, doktor znanosti, so%iolog, psi&olog, filozof, politi'ki analiti'ar, a
prije svega veliki 'ovjek koji je upravo gostovao u Splitu odu(eviv(i posjetitelje
pro!o%ije svoje nove knjige )Sevdalinka*al&e!ija du(e+, odr"ane u Europsko! do!u, u
organiza%iji udruge ,enzura Plus.
* -eza sevdalinke i Splita je genetska, a to zna'i vrlo stara i va"na. .ovori o prvoj
nesretnoj, neostvarenoj ljuavi opjevanoj 1574. na sevdalinski na'in tog vre!ena. /jezini
akteri ili su !ladi trgova% 0dil i 1arija 21ara3 -orni. 4oga5aj je zailje"en u spisi!a
onda(njeg splitskog kneza. #nspiriran ti!e, 6ranjo Bokatuli spjevat e epitaf )idnoj
1ari+, a Splianin 7uka Boti, tri stoljea poslije, spjevat e o to! doga5aju spjev
)Bijedna 1ara+.
8o( je jedna veza sevdalinke i Splita: vlasnik i direktor sarajevskog 9ai%a, kue koja je
izdala knjigu, .oran 1ikuli, Splianin je, to'nije, rodo! iz :!i(a. ;a splitsku
pro!o%iju najzaslu"niji je, opet jedan Splianin, nesei'ni koz!opolit < Pero 8uri(in.
=ako se, pojavo! ove knjige, stare veze sevdalinke, Sarajeva i Splita, dodatno i urzano
u!no"avaju i prepleu.
>vijek rado do5e! u Split, grad sun%a i !uzike. =radi%ionalna dal!atinska pjes!a !i je
liska jer dijeli senziilnost i !elodijsku nenapadnost i lagost sevdalinke, posei%e
neoi'no !eku i sevdalijski senziilnu pjes!u )9iar plete !ri"u svoju+. # ne sa!o nju.
?ona'no, podsjea! na osanskog 4al!atin%a 1ilana Eterovia koji je io veo!a
popularan izvo5a' dal!atinski& pjesa!a na predratno! 9adio Sarajevu, iza kojega je,
koliko zna!, ostalo vrijedni& ar&ivski& sni!aka pjesa!a sun'anog dal!atinskog
podnelja. Sarajevo i Split spaja neka univerzalno*ljudska i !elodijsko*zavodljiva
frekven%ija na kojoj se nji&ovi gra5ani i danas uzaja!no prepoznaju i ogledaju. =oga
!ora!o iti svjesni. #, kao odgovorni ljudi, trea!o to doro 'uvati i siste!atski
njegovati.
Kako definirate sevdalinke? Zato ste se odluiti pisati o njima?
* Sevdalinka je ol < koja pjeva. =o je posena vrsta oli, ljuavne oli, dakle, oli koja
raduje i radosti koja oli. =a vol(ena dijalektika paradoksalnog e!o%ionalnog !iksa koji
rezultira senziilni! !elopoetski! u'inko! ve stoljei!a, jednako! opojno(u plijeni,
kako stvaratelje, tako izvo5a'e i slu(atelje sevdalinke. =o!e za&valjujui, dogodilo se da
u neka davna )glu&a+ vre!ena 2vre!ena us!ene predaje3 nepostojanja elektroni'ki&
!edija i nosa'a zvuka sevdalinka nadi5e grani%e Bosne i iv(e 8ugoslavije, te preko
Bugarske, 9u!unjske i 1a5arske dospije 'ak do Besaraije. /jezin vr&unski izru(eni
sti& i poetski stil, uz tankoutnu !elodiju punu !eliza!a 2trilera, ukrasa3, davno su se
nastanili u !oje !ladena'ko u&o. 4akle, pod presijo! te neodoljive izazovnosti
sevdalinke, kakva !i se pokazivala u izvedi veliki& !ajstora pjes!e 2Safeta #sovia,
;ai!a #!a!ovia, /ade 1a!ule, ;e&re 4eovi, ;ore 4uljevi...3, nisa! !ogao ne
napisati ovu i ovakvu knjigu. ?njigu o pjes!i "ivota. #ako je zovu )ljuavno!
pjes!o!+, u su(tini je ona pjes!a "ivota. Pjes!a koja se uspje(no nosi sa svi! "ivotni!
prole!i!a 'ovjeka, kao (to su: nesretna ljuav, osone i oiteljske tragedije, odlas%i u
vojsku, pogiije, oi'aji, nji&ove zarane i prijestupi, ra'ni preljui. 0 tu su i sevdalinke
o polji!a, planina!a, rijeka!a, gradovi!a i seli!a Bosne@ o sun%u i ki(no! olaku...
Kakav je poloaj sevdalinke danas u BiH, te openito? Je li ona potisnuta zbo
prelasne elektronike lazbe, te sve rairenije turbo folka?
* /a"alost, sevdalinka danas vi(e je pred!et ideologiziranja i kvazipatriotiziranja nego
istinskog "ivotnog interesa, kakav je za nju postojao od postanka pa do agresije na Bosnu.
Privatni elektroni'ki !ediji, 'inei ustupak agresivnoj !uzi'koj !odi dana(njeg
vre!ena, potisnuli su sevdalinku 2'ast izuze%i!a3 u kasne none i rane jutarnje sate,
dakle, u vrije!e kada !la5i svijet uglavno! spava. /i javni !ediji nisu puno olji. /a
taj na'in nove genera%ije gotovo da i ne!aju dodira s njo!. 0 u !anje! BiA entitetu
sevdalinka je 2pre(utno*ideologijski3 prakti'no prognana iz ta!o(nji& !edija, (to je
svojevrstan apsurd, jer ona, po logi%i slu(ateljskog iskustva koje pa!ti!o, pripada svi!a
i svoje najolje stvaratelje i izvo5a'e i!ala je na svi! etnostrana!a. >z spo!enute, tu su
jo( 0leksa Banti, 8ozo Penava, /edjeljko Bilki, 8ovi%a Petkovi, #s!et 0lajegovi*
Bero, Ai!zo Polovina...
!a vaoj promo"iji kazali su da sevdalinku koristite kao medij za kritiku drutva# Je
li i ona doivjela svoje modifika"ije?
* ?ao pjes!a ljudskog dostojanstva 2ol koja pjeva3, sevdalinka je pjes!a svojevrsnog
prkosa i poune, koju djevojke tog patrijar&alnog vre!ena koriste da i njo!e, jer drugog
na'ina nije ilo, izrazile svoje neslaganje s tvrdi! oi'aji!a vre!ena. -re!ena
dogovarani& rakova, u 'ijoj pozadini stoje ekono!ski interesi 'uvanja i uveavanja
oiteljskog laga na ra'un ljuavi i prava zaljuljeni& na sloodu ljuavnog izora. >
otporu toj i takvoj stvarnosti, sevdalinka pjeva o ljuavnoj 'e"nji i pravu na ljuav 2/ije
lago ni srero ni zlato C ve je lago (to je sr%u drago3, koje je, tada(njoj !ladosti,
naj'e(e gruo uskraivano. =ako, pjevajui u korist svoji& prava i rojni& drugi&
"ivotni& vrijednosti, sevdalinka, uz ostalo, !o"e iti 'itana i slu(ana, kao svojevrsni
pedago(ki ko!pendij svoga vre!ena. /jezin 'udesni !elopoetski izraz, za&valjujui
ar&ivu iv(eg 9adio Sarajeva, i diskografiji DE. stoljea, ostao je zailje"en na nosa'i!a
zvuka i knjiga!a sarani& tekstova. ;a&valjujui to!e it e sa'uvana u svojoj najoljoj
izvedi, tako da njezino dana(nje neko!petentno i iskrivljeno izvo5enje 2kako
tekstualno, tako i !elodijsko3 ne!a svog veeg izgleda za udunost od ilo koje druge
po!odne prolaznosti na(eg vre!ena.
$evdalinka pjeva o ljubavi, dui, iz nje proovara ista alkemija, kako ste sami
kazali# Koliko je ona poodna ili ne za ova dananja vremena optereena
materijalnim?
* -a(e pitanje poga5a u sr%e prole!a sevdalinke u na(e!, profito! urzano! i, uvjetno
govorei, prag!atski neuroti'no! vre!enu koje ne ostavlja !jesta ono! preda&u koji
sevdalinka tra"i. :dnosno, u svo! ne&aju za ilo (ta drugo, ovosvjetsko, izvan sevdisanja
i &tijenja da se udovolji vlastitoj ljuavnoj "elji, koja je va"nija od svega drugog: va"nija
od sna@ va"nija od o%a i !ajke@ od sela i oi'aja. ;ato )1ujo kuje konja po 1jese%u+, jer
no(en "eljo! vlastite ljuavne strasti 2)zna( kad !eni nau!padne draga, ja ne gleda!
sun%a ni !jese%a ...+3, pla&ovito &rli u &i!eri'ki ljuavni zagrljaj one o kojoj i udan
sanja.
4anas je surovi i sirovi profit iznjedrio neki drugi zanos, sav okrenut doiti i nov%u koji!
se kupuje sve. Fak i )ljuav+. Stvari su danas vrijednosno postavljene naopako, ali ne
!isli! da e ta naopakost vje'no ostati. 7juav je isuvi(e !oan osjeaj, ukopan duoko
u sr%e ljudskog ia i sa!og "ivota, da i tek tako, ne'ujno i ez traga, io potisnut na
periferiju psi&olo(ki za&tjevnog !u(ko*"enskog odnosa. Senziilni erotski zanos i
ljuavna !elankolija vratit e se ponovno u "ivot i nai svoje staro, i trenutni!
!aterijalni! interesi!a "rtvovano !jesto.
%mate li neki sti& iz sevdalinke, vama jako dra? * =e(ko pitanje. #zor jo( te"i. Pa
ipak, kad ve tra"ite da se upusti! u izazov i rizik takve vrste estetskog izora, evo
jednog, !onolo(ko*dra!atski !ra'nog i udesno*sudinski te(kog sti&a. Sti&a aksiolo(ki
vrijednog i dostojnog izvorno teorijske 'istote filozofije egzisten%ije danskog filozofa S.
?irkegaarda: Bta je "ivot, dva koraka C :d avlije do sokaka C ?ratak kaljav put C Bape
8usuf !utna 'ela C /iz oraz !u suza vrela C ?anu na dlan "ut.
'()%(! %*%+
Sevdalinka kao ne!aterijalno >/ES,:*ovo lago
;a Bosnu je sevdalinka isto (to i fado za Portugal. ;ajedni'ki su i! !elankoli'na !elodija i
tu"an tekst, te senziilitet velike 'e"nje (to je stvaraju nesretne, nikad ostvarene ljuavi. /o,
sevdalinka je od fada starija nekoliko stoljea, a( kao i od a!eri'kog luesa s koji!,
si!oli'ki govorei, dijeli a!ijentalne zasade. /ai!e, lues su, na polji!a pa!uka,
spjevali roovi a!eri'kog juga, a sevdalinku su ispjevale !lade zato'eni%e osanski& avlija.
S druge strane, sevdalinka svoju notnu neu&vatljivost i interpretativnu sloodu, u trenu%i!a
pjeva'kog nada&nua i ukupnog senziiliteta pjeva'a, dijeli s jazzo!. /a"alost, sevdalinka
jo( uvijek nije za(tiena, no to trea iti prioritet 'uvara osanskog kulturnog naslije5a:
u'initi je dijelo! ne!aterijalnog laga >/ES,:*ove liste kulturne a(tine 'ovje'anstva, jer
ona to, kao velika u!jetnost, istinski zaslu"uje.
Sevda& u svijetu
* Pronosei ga svijeto! kao inventurno nezaoilazni aksiolo(ki poten%ijal vlastitog
!elopoetskog sadr"aja, sevdalinka je ogledalo ljudskog prepoznavnja i sa!ospoznavanja.
=o!e za&valjujui, iva ljudski prepoznatljiva i kad je daleko od nas, (to na! pokazuju i
pri!jeri norve(ki& interpretatorki sevdalinki, 0!erikanke 1arG Ser&art i drugi&. /ije
nepoznato da je na kon%erte Safeta #sovia, legende sevda&a, 7E*i& godina pro(log stoljea,
pored na(i& ljudi u najvei! dvorana!a Berlina, Stuttgarta, 1Hn%&ena, toga doa dolazilo i
po tisuu, dvije nje!a'ki& slu(atelja, u (ta sa! i osono uvjerio.