SVEUILITE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ ARHEOLOGIJE






Romana Maji

NEKROPOLA KAI MAKLINOVO
BRDO

Esej



Mentor: dr. sc. Ante Uglei






Mostar, 2013.
2

SADRAJ

Uvod .. 3
1. Tijek arheolokih iskopavanja na Maklinovu brdu.......................... 4
2. Arheoloke znaajke groblja.......... 5
3. Oblik i vrsta grobova................................................................. 6
4. Nain pokapanja........................................................... 7
Zakljuak.. 10
Literatura.. 11
















3

UVOD

Selo Kai smjestilo se nekih 15-ak kilometara sjeveroistono od Zadra. Na
uzvienju sela nalazi se crkva s grobljem, a sa zapadne strane crkve smjeten je vei
broj seoskih kua, ispod kojih se protee polje bogato arheolokim lokalitetila iz raznih
povijesnih epoha. Posebnu vrijednost predstavljaju lokaliteti iz ranoga srednjeg vijeka
koji dokazuju ranu nazonost Hrvata/Slavena na podruju Dalmacije. Od 1954. god. u
selu Kai su do 1967. god. provedena brojna arheoloka iskopavanja starohrvatskih
lokaliteta. U navedenom razdoblju je istraeno sedam ranosrednjovjekovnih lokaliteta
na kojima je otkriveno vie od 1000 grobova i tri spomenika ranosrednjovjekovne
crkvene arhitekture.
Nekih 1,5 km od crkve nalazi se lokalitet Maklinovo brdo na kojem je otkriveno
starohrvatsko kosturno groblje s poganskim znaajkama pokapanja. Brojni sluajni
nalazi upuivali su na samu lokaciju groblja ro je potaklo Stjepana Gunjau da provede
zatitna istraivanja koja je vodio Mate Sui. Istraivanja su uz prekide vrena u
razdoblju od 1955. pa do 1967. god., te su iznjedrila ukupno 55 grobnih cjelina.
















4

1. Tijek arheolokih iskopavanja na Maklinovu brdu

U selu Kai na lokalitetu Maklinovo brdo 1955. god., zahvaljujui sluajnim
nalazima, otkriveno je starohrvatsko groblje na redove s poganskim nainom pokapanja.
Zbog same konfiguracije terena koje ima karakter pjeane dine, usljed seljakih radova
dolazilo je do isplivavanja grobova koje je seosko puanstvo unitavalo. Osim na
ljudske kosti na povrini terena, nailazilo se i na ulomke keramike razbijenih posuda iz
razorenih grobova, koje su se polagale kao popudbina pokojnicima. Takoer je naen i
pokoji eljezni predmet, no ili kresivo, koji su takoer bili sastavni dio grobova.
1

Sve je to potaklo Stjepana Gunjau da na Maklinovu brdu provede zatitne
mjere. U to vrijeme je istraivao lokalitet Mastirine u Kaiu te je zamolio kolegu Matu
Suia, u to vrijeme ravnatelja Arheolokog muzeja u Zadru, da obavi zatitna
istraivanja na ugroenom lokalitetu. Sui se odazvao te je 1955. god. zapoeo zatitna
iskopavanja starohrvatskoga groblja. Iskopavanja su trajala petnaestak dana i tom
prilikom je istraen 21 kosturni grob. Istraivanje je nastavljeno tek 1957. god. i ta
kampanja je trajala desetak dana kada je istraen jo 21 grob. Sui je smatrao da je time
teren u potpunosti istraen. No dolo je do novih nalaza na lokalitetu Maklinovo brdo
uslijed atmosferilija to je bila oteavajua okolnost za temeljite terenske prosudbe o
protezanju groblja.
2

Naime, 1967. god. jedan seljanin iz Kaia je u Arheoloki muzej u Zadru donio
nekoliko artefakata koje je naao u razorenom grobu na Maklinovu brdu: keramiki
posudu, eljezni no, eljezno kresivo, kremen, eljeznu alku, kameni brus i lijevani
bronani ukrasni pojasni jeziac. Bio je to inventar groba 55. Janko Beloevi, tadanji
voditelj Srednjovjekovne zbirke Arheolokog muzeja u Zadru u proljee odlazi na
uviaj terena gdje se uvjerava u vjerodostojnost podataka o nalazu groba 55.
3

Odmah je odlueno da se provednu dodatna zatitna istraivanja na lokalitetu.
Istraivanje je usmjereno sjeveroistono od lokaliteta gdje je kopao Sui te je pronaeno
jo 13 grobova. Radovi su trajali dvadesetak dana i do tada je istraeno sveukupno 55
grobova. No vjeruje se da je postojalo bar jo 20% vie grobova koja su unitena iz
razloga objanjenih prije.

1
JANKO BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, Muzej
hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 2011., str. 26.
2
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 27.
3
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 29.
5

Uz istraivanje kosturnoga groblja na Maklinovu brdu u Kaiu, za vrijeme
istraivanja su u neposrednoj blizini, na udaljenosti od oko 50 metara, ueno je u trag
slavensko/hrvatskom paljevinskom groblju s keramikim arama. Seljanin je tijekom
radova traktorom izorao do tada neobraivano zemljite gdje su uoeni tragovi paljevine
i pepela pomijeane s ulomcima razbijenih zemljanih posuda i spaljenih ljudskih
kostiju. Vlasnik terena je dopustio otvaranje samo jedne sonde na rubu izorenog terena.
Tom prilikom je otkriveno nekoliko ulomaka keramike, pepela, ugljena i nekoliko
ulomaka izgorjelih ljudskih kostiju. Ovi nalazi su predstavljali prvi relevantni
arheoloki dokaz o postojanju kulta incineracije kod Slavena/Hrvata na tlu Dalmacije.
4


2. Arheoloke znaajke groblja

Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu je tipino srednjovjekovno groblje na
redove s inhumiranim pokojnicima. Ovo groblje pripada arheoloki najvrijednijim
starohrvatskim grobljima horizonta 8. st. i prve polovice 9. st. s poganskim znaajkama
pokapanja. Meu starohrvatska groblja s poganskim nainom ukapnja ubrajaju se i
groblja sa spaljenim pokojnicima pokopanim u zemljanim urnama, koje se okvirno
datira u 7. st., dok kosturna groblja s poganskim nainom pokapanja nastaju
najverojatnije tijekom druge polovice 7. st. No donja granica kosturnih grobalja jo nije
arheoloki sa sigurnou utvrena, a gornja granica im zavrava negdje oko sredine 9.
st. i arheoloki je dosta dobro utvrena. Starohrvatska groblja nakon sredine 9. st.
pripadaju kranskom vremenu i razlikuje se od grobalja s poganskim nainom
pokapanja, kako po grobnoj arhitekturi, tako i po grobnim nalazima.
5

U kranski horizont starohrvatskih grobalja pripadaju groblja na redove bez
crkava i groblja oko crkava s preteito kamenom arhitekturom i starohratskim nakitom,
ali bez ostalih nalaza, kao to su oruje, orue i drugi predmeti dnevne upotrebe.
Kranski horizont starohrvatskih grobalja okvirno se datira od poetka druge polovice
9. st. do 11. st.
6



4
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 30-31.
5
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 57.
6
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 58.
6

3. Oblik i vrsta grobova


Na Maklinovu brdu zastupljeno je nekoliko tipova grobova, i to: grobovi u
zemljanoj raci, grobovi s djelominom uporabom kamena, grobovi s kamenom
grobnom arhitekturom i grobovi s tragovima drvenog lijesa. Mogu se izdvojiti jo i neki
podtipovi navedenih tipova grobova,a razlike se oituju u koliini upotrebljenog
kamena kao i u nainu polaganja kamena u grobnoj raci oko kostura pokojnika.
7

Od 55 otkrivenh grobova 14 ih je imlo obinu zemljanu raku, a to su bili sljedei
grobovi: 4, 5, 7, 11, 17, 20, 25, 26, 35, 37, 38, 52, 54 i 55. Zemljane rake bile su
ovalnog oblika, a veliina im je ovisila o veliini pokojnika.
Najzastupljeniji tip groba bili su grobovi s djelominom uporabom kamena,
kakvih je 32. Grobovi tog tipa meusobno se razlikuju po koliini, mjestu i nainu
polaganja kamena u grobnoj raci uz kostur pokojnika. Taj je tip groba zastupljen u dva
podtipa ili varijante. U prvu varijantu spadaju grobovi u kojima se nalaze neobraeni
komadi kamena, katkad samo po jedan ili dva, a katkad i po tri neobraena kamena
postavljena bez odreenog reda, najee sa strane nogu i glave. Takvih je bilo 15
grobova.
8

U drugu varijantu spadaju grobovi s veim brojem kamenova, kojima je bio
ograen kostur, bilo s jedne strane, bilo s dvije strane ili vie njih. Toj varijanti je
pripadalo 17 grobova. Vezano uz grobove s djelominom upotrebom kamena valja
spomenuti grob 13 u kojem se ispod pokojnikovih grudi nalazila vea kamena ploa,
grob 21 zbog poloaja ruku, te dvojni grob 49 u kojem se ispod glava pokojnika nalazila
kamena ploa. Zanimljiva je i pojava u grobovima 6, dvojnom grobu 10 i grobu 44 u
kojima su kamene ploe bile postavljene na kostur pokojnika, vjerojatno u kultne svrhe.
Trei tip grobova zastupljenih na Maklinovu brdu su grobovi s kamenom
grobnom arhitekturom, a takvih je bilo samo pet: grobovi 9, 12, 14, 15 i 31. Ti su
grobovi zastupljeni u nekoliko tipova i podtipova na gotovo svim starohrvatskim
grobljima s poganskim nainom pokapanja na podruju Dalmatinske Hrvatske.
9


7
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 61.
8
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 62.
9
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 62.
7

Grob 9 nainjen je od nekoliko okomito usaenih ploa od kojih je jedna
obraena (antiki spolij), a bio je pokriven s velikom monolitnom ploom. Grob 12
nainjen je od sedam okomito usaenih kamenih ploa, imao je poploano dno i bio je
bez pokrova, dok je grob 15 bio nainjen od brojnih manjih kamenih ploa. Grob 31 je
imao iznad glave i ispod nogu pokojnika po jednu okomito usaenu kamenu plou, dno
groba bilo je zemljano, a pokriven je bio s nekoliko kamenih ploa.
etvrti tip groba inili su grobovi s primitivnim drvenim lijesovima iji su
tragovi otkriveni u etiri groba: 22, 30, 40 i 42. Zanimljivo je da u tim grobovima nisu
pronaeni masivni eljezni avli kojima su lijesovi bili spajani kao to je to bio sluaj s
drugim grobljima na podruju Dalmacije u kojima su otkriveni ukopi s primitivnim
drvenim lijesovima.
10

Grobovi s drvenim lijesovima karakterisitan su nain ukopa kod slavenskog
ivlja na podruju srednje Europe, pa i ire. Taj su tip ukopa Hrvati donijeli sa sobom u
novu postojbinu i dalje se njim koristili koliko su im to doputale okolnosti pod kojima
su ivjeli, kao i kulturni utjecaji pod kojima su razvijali svoju iskonsku slavensku
duhovnu i materijalnu kulturu.

4. Nain pokapanja

Kai Maklinovo brdo je ranosrednjovjekovno groblje na redove s inhumiranim
pokojnicima, mukog i enskog spola, a zanimljivo je da na groblju nije otkriven niti
jedan djeiji grob. Grobovi su orijentirani u smjeru istok-zapad, tj. pokojinik je u grobu
bio poloen na lea, tako da mu je glava bila na zapadu, a noge pruene prema istoku,
osim u grobovima 31 i 54 koji su znatno odudarali od te orijentacije. Dubina grobova
bila je od 15 cm do 179 cm. Navedene dubine nisu izvorne, jer se pjeani teren na
kojem se nalazilo groblje zbog atmosferskih pojava esto morfoloki mijenjao.
Izvorne dubine grobova kretale su se od 80 cm do iznad jednog metra. Na
kaikome groblju kod veine pokojnika ruke su bile ispruene uz tijelo. U veini
grobova na Maklinovu brdu u Kaiu pokopan je bio samo po jedan pokojnik, osim u
grobovima 10 i 49, u kojima su bila dva pokojnika. U grobu 10 pokop nije bio

10
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 63.
8

istodoban to potrvuje orijentacija i dubina groba, dok su u grobu 49 istodobno
pokopani mukarac i ena.
11

Uz obred pokapanja na Maklinovu brdu posebno treba naglasiti da je u enskom
grobu 23 s lijeve strane pokojnice, po sredini groba, naena djeja lubanja, a u mukom
je grobu 36, s lijeve strane uz kostur pokojnika in situ, naena takoer djeja lubanja.
Mogue da je rije o nekom kultnom inu.
Obiaje vezane uz poganski obred pokapanja na kaikome groblju potvruje
kultna keramika, koja je najzastupljeniji i veoma karakteristian grobni prilog ne samo
na groblju na Maklinovu brdu ve i na svim grobljima horizonta od 7. do 9. st. na
podruju nekadanje Dalmatinske Hrvatske. Naeno je 26 zemljanih posuda, od kojih
su 23 primjerka naena u grobnim cjelinama i 3 posude izvan grobova. Te su glinene
posude imale kultno obiljeje jer se u njih stavljalo jelo ili pie za pokojnike.
Postavljanje manjih ili veih kamenih ploa na kostur pokojnika na groblju
smatra se ritualnim inom. Takvu pojavu nalazimo u dvojnom grobu 10 i enskom
grobu 44.
U groblju na Maklinovu brdu grobni prilozi su bili veoma brojni; otkriveni su u
45 grobova, a samo 10 grobova bilo je bez priloga. Grobni prilozi s obzirom na njihovu
namjenu razvrstani su na upotrebne predmete kojima su se pokojnici sluili za ivota i
na predmete kultne namijene. Od uporabnih priloga tu je nakit i ukrasni dijelovi nonje,
oruje i oprema konjanika, orue i pribor. Meu nakitnim i ukrasnim dijelovima nonje
zastupljene su naunice, prstenje, ogrlice, torkves i privjesak, kope i preice, okov i
jeziak pojasa, a od oruja zastupljeni su vrci eljeznih strijela, bojni noevi, te od
konjanike opreme par eljeznih ostruga s garniturom za sapinjanje za obuu. Meu
predmetima dnevne upotrebe zastupljeni su noevi, sklopivi noevi, kresiva s
kremenjem, eljezna sjekira, srp, eljezna ila, kameni brusovi, keramiki i eljezni
prljen i kotani ealj. Meu prilozima kultne namijene najzastupljenije su glinene
posude.
Na groblju na Maklinovu brdu u selu Kaiu naunice su otkrivene u 6 grobova,
a bila su zastupljena dva tipa: obine kariice i grozdolike naunice u dvije inaice.
Prstenje je otkriveno u etiri groba koje je po svojim tehnoloko-tipolokim i ukrasnim
znaajkama kasnoantikog, odnosno bizantskog podrijetla.

11
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 64.
9

Uz relativno brojne ogrlice izraene od staklenih perlica razliitih oblika, boja,
veliine i tehnike izrade, koje su se nosile kao ukras oko vrata, na Maklinovu brdu
naen je i jedan torkves, u enskom grobu 53. Izraen je od loeg srebra, prilino je
masivan i na gotovo cijeloj svojoj duini je tordiran, samo su mu krajevi stanjeni i
okruglog su presjeka.
Posebnu znanstvenu pozornost izazvao je nalaz bronanog, lijevanog i na proboj
uraenog polumjeseastog privjeska iz enskog groba 54. Naime, to je rijedak nalaz na
starohrvatskim grobljima horizonta 8. i 9. st. na podruju nekadanje Dalmatinske
Hrvatske. Privjesak je po svojim tipolokim znaajkama pripadao komanskoj kulturi.
12























12
J. BELOEVI, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu kod Zadra, str. 84.
10

ZAKLJUAK


Sredinom 20. st. u selu Kai, nedaleko od Zadra, na lokalitetu Maklinovo brdo
sluajnim nalazima dolo se do spoznaje o pronalasku starohrvatskog groblja na redove
s poganskim nainom pokapanja. To groblje je predstavljalo senzaciju arheololozima
budui da su nalazi takvih nekropola malobrojni na podruju Dalmacije.
S istraivanjem je zapoeo Mate Sui koji je u dva navrata istraio ukupno 42
groba i pri tome otkrio pozamaan grobni inventar. Drugi arheolog koji je i zavrio s
iskovanjem cijelog lokaliteta bio je Janko Beloevi, koji je u svojoj kampanji otkrio
ukupno 13 grobnih cjelina. Groblje je dalo dragocijene podatke vezane uz nain
pokapanja Slavena/Hrvata, a nalazi su pokrenuli burne rasprave u arheolokim
krugovima, to svakako govori u prilog o vanosti ovoga lokaliteta.

















11

LITERATURA


BELOEVI, JANKO, Starohrvatsko groblje na Maklinovu brdu u selu Kaiu
kod Zadra, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 2011.