UDK 624.21+624.072.2+624.074.6 Primljeno 26. 5. 2003.

GRAEVINAR 56 (2004) 8, 475-480 475

Utjecaj veze stupova i greda
na seizmike sile mostova
Jure Radni, Domagoj Matean

Kljune rijei
most,
stup,
greda,
rasponski sklop,
seizmike sile,
most "Klievica",
veze stupova i greda
J. Radni, D. Matean Prethodno priopenje
Utjecaj veze stupova i greda na seizmike sile mostova
Razmatra se utjecaj naina veze stupova i rasponskog sklopa na veliinu i raspodjelu seizmikih sila na
mostovima. Analiza je provedena za most Klievicana dionici JAC-a Zadar 2 Benkovac. Modelirani
su sluajevi s krutom i zglobnom vezom stupova i rasponskog sklopa te sluaj s elastomernim
leajevima. Istraen je utjecaj krutosti elastomernih leajeva na rezultate seizmikog prorauna. U
zakljucima su iznesene sugestije za primjenu provedene analize za sline mostove.
Key words
bridge,
pier,
beam, superstructure,
seismic forces,
Klievica bridge,
pier and beam
connections
J. Radni, D. Matean Preliminary note
Influence of pier and beam connections on seismic resistance of bridges
The way in which the size and distribution of seismic forces on bridges is influenced by the connection
between the superstructure and piers is considered. The analysis focuses on the Klievica bridge which
is situated on the Adriatic motorway between Zadar 2 and Benkovac. The rigid and hinge connections
between piers and the overlying superstructure, including the case with elastomeric bearings, are
modeled. The way in which the rigidity of elastomeric bearings influences seismic calculation results is
also analyzed. Suggestions for the application of this analysis on similar bridges are presented in the
final part of the paper.
Mots cls
pont,
pile,
poutre,
superstructure,
forces sismiques,
pont de Klievica,
connexions entre
piles et poutres
J. Radni, D. Matean Note prliminarie
L'influence des connexions entre piles et poutres sur la rsistance sismique des ponts
L'effet de la connexion entre la superstructure et les piles sur la grandeur et la distribution des forces
sismiques aux ponts est considr. L'analyse est concentre sur le pont de Klievica qui est situ sur
l'autoroute de l'Adriatique entre Zadar 2 et Benkovac. Les connexions fixes et articules entre les piles
et la superstructure, y compris le cas avec les appareils d'appui en lastomre, sont modeles.
L'influence de la rigidit des appareils d'appui en lastomre sur les rsultats des calculs sismiques est
galement analyse. Les suggestions pour l'application de cette analyse aux ponts similaires son
prsentes dans la partie finale de l'ouvrage.

,
,
,
,
,

. , .


.
2 . ,
.
.
.
Schlsselworte
Brcke,
Pfeiler,
Balken,
berbrckungsgefge,
seismische Krfte,
Brcke "Klievica",
Verbindung von Pfeilern
und Balken
J. Radni, D. Matean Vorherige Mitteilung
Einfluss der Verbindung von Pfeilern und Balken auf die seismischen Krfte bei Brcken
Man betrachtet den Einfluss der Art der Verbindung der Pfeiler mit dem berbrckungsgefge auf die
Grsse und Verteilung der seismischen Krfte. Die Analyse wurde fr die Brcke "Klievica" auf der
Teilstrecke Zadar 2 - Benkovac der Adriaautobahn durchgefhrt. Man modellierte die Flle mit starrer
- und Gelenkverbindung der Pfeiler mit dem berbrckungsgefge, sowie fr den Fall der Anwendung
von Elastomerlagern. Erforscht wurde der Einfluss der Starrheit der Elastomerlager auf die Ergebnisse
der seismischen Berechnung. Im Schluss gibt man Suggestionen fr die Anwendung der durchgefhrten
Analyse auf hnliche Brcken.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu;
mr. sc. Domagoj Matean, dipl. ing. gra., IGH Zagreb, Poslovni centar Split, Matice hrvatske 15, Split
Seizmike sile mostova J. Radni, D. Matean
476 GRAEVINAR 56 (2004) 8, 475-480
1 Uvod
Poznato je da nain veze stupova i rasponskog sklopa
uvelike utjee na veliinu i raspodjelu seizmikih sila
mostova. Naime, veza stup - rasponski sklop direktno
utjee na krutost sustava, a time i na njegove dinamike
karakteristike. Openito, ova veza moe biti sa slobod-
nim te djelomino ili potpuno sprijeenim relativnim
pomacima i zaokretima. U praksi je ta veza najee
kruta (uklijetena), zglobna (sprijeeni pomaci i omogu-
ena zaokretanja) ili se pak ostvaruje preko klasinih
elastomernih leajeva (djelomino sprijeeni pomaci i
kutovi zaokreta). U okviru primjene elastomernih lea-
jeva, znaajan je utjecaj njihove krutosti na veliinu
seizmikih sila. U tom je smislu vaan utjecaj povrine i
visine leajeva te njihove varijacije u uzdunoj dispozi-
ciji mosta.
Za bilo koje odabrano rjeenje veze stupova i raspons-
kog sklopa, na veliinu i raspodjelu seizmikih sila utje-
u sljedei faktori:
broj otvora (raspona) mosta
tip rasponskog sklopa
visine stupova i njihovi odnosi
u uzdunoj dispoziciji
krutosti stupova i rasponskog sklopa,
te njihovi relativni odnosi
veza stup-temelj
upotrijebljena gradiva
rjeenje detalja
seizmiki uvjeti
raunski model i sl.
Stoga e svaki most imati odreene specifinosti, pa
nije uvijek mogue donijeti zakljuke koji bi u cijelosti
vrijedili za sve mostove. Zato e se ova problematika
ovdje razmatrati za jedan konkretni most.
Analiziran je utjecaj veze stupova i rasponskog sklopa,
kao i utjecaj krutosti elastomernih leajeva, kod mosta
Klievica na dionici Zadar 2 - Benkovac Jadranske
autoceste [2], [3]. Osnovni podaci o mostu prikazani su
P
O

E
T
A
K
D
E
S
N
O
G
K
R
ILA
ZADAR
+154,30
+165,08
(+165,21)
33+962,000
U1
(+165,29)
3 0
10%
KT-240
33+942,350
+161,80
+155,50
2AEL O900/171
O
S
U
P
O
R
N
JA
K
A
+127,50
+130,00
MB-30
+113,50
MB-15
+116,00
+161,64
+164,92
(+165,05)
34+002,000
S1
0,408%
2AEL O900/79
MB-40
34+052,000
+164,72
(+164,85)
MB-40
328 MB-40
MB-50
278
+161,44
2AEL O900/56
S2
+133,50
+136,00
(+164,64) ...kota nivelete u osi nivelete desnog kolnika
+164,51 .....kota nivelete u osi stupita desnog kolnika
+161,23
2AEL O900/79
34+102,000
S3
+151,60
+153,00
+161,07
2AEL O900/171
(+164,48)
KT-240 +164,35
10%
O
S
U
P
O
R
N
JA
K
A
34+142,000
U2
SPLIT K
R
A
J D
E
S
N
O
G
K
R
ILA
(+164,39)
34+164,660
A - A
A A
5
150 100 250
4
2
,
9
4
2
9
,
1
4
50
2
,
5
8,5
265 265 320
320
2
,
5
8,5
265 265
2
,
5
222,31
50
180
40
19,65
19,65
290 110
3
0
5
3
0
,
3
0,3
30 260 30
320
2
,
5
20160
360
2
6
8
2
4
0
2
8
20
22,66
22,66
8,5
265 265 320
40
2
2
,
7
3
2
,
5
6
200
2
,
5

255
1320
1120
375
126 12 255
1
0
0
1
0
7
1
5
0
5
0
4
3
50 50
2
6
8
250
50
20
255 255 162
375
2,5%
L
I
J
E
V
O
G

K
O
L
N
I
K
A
O
S

S
T
U
P
I
[
T
A
150
100 50 50
L
I
J
E
V
O
G

K
O
L
N
I
K
A
O
S

N
I
V
E
L
E
T
E
O
S

A
U
T
O
C
E
S
T
E

Slika 1. Uzduna i poprena dispozicija mosta Klievica
J. Radni, D. Matean Seizmike sile mostova
GRAEVINAR 56 (2004) 8, 475-480 477
na slici 1. Most ima etiri raspona u uzdunoj dispozici-
ji, veliina 40 + 2 50 + 40 = 180 m, s relativno viso-
kim stupovima. Armiranobetonski rasponski sklop je od
predgotovljenih prednapetih betonskih nosaa irokoga
gornjeg pojasa, koji se naknadno povezuju klasinom
armaturom u kolnikoj ploi iznad stupova. Stupovi su
sanduastoga poprenog presjeka. Usvojeno je rjeenje
oslanjanja rasponskog sklopa na donji ustroj s pomou
klasinih elastomernih leajeva. Temeljenje je plitko, na
tlu velike nosivosti i male deformabilnosti. Raunsko je
ubrzanje tla pri potresu 0,10 g.
2 Numeriki model
Analiziran je prostorni tapni model mosta, s geometrij-
skom i materijalnom linearnou. Pri tome su upornjaci
tretirani kao neizmjerno kruti i nepopustljivi pa su stoga
iskljueni iz modela. Raunano je da su svi stupovi pot-
puno uklijeteni u temelje i da su temelji stupova tako-
er nepopustljivi. Rasponska je konstrukcija modelirana
kao tapna ekvivalentne krutosti.
Za rjeenje s elastomernim leajevima u model su uklju-
eni popreni nosai i naglavnice stupova. Elastomerni
leajevi su takoer modelirani kao tapni elementi, s od-
govarajuim krutostima za utjecaje uzdunih sila i pos-
mika (savijanja), a sve sukladno literaturi [4].
Raunato je da su mase mosta (od stalnog i 50% promet-
nog optereenja) skoncentrirane u vorovima tapnog
modela. Proraun potresnih sila izvren je prema EC 8
[1], pri emu je uporabljena viemodalna spektralna
analiza. Ukljuen je utjecaj prvih 20 modova na dobive-
ne rezultate. Konstrukcija je tretirana kao ogranieno
duktilna, pri emu je za obje horizontalne komponente
ubrzanja uzet faktor ponaanja q = 1,5, a za vertikalnu
komponentu ubrzanja q = 1. Vjeruje se da odabrani nu-
meriki model konstrukcije ne utjee znaajno na done-
sene zakljuke.
3 Utjecaj naina veze stupova i rasponskog sklopa
na potresne sile
Analizirana su tri naina veze stupova i rasponskog sklopa
na veliinu i raspodjelu unutranjih sila od potresnog dje-
lovanja:
kruta (uklijetena) veza
zglobna veza i
veza s pomou elastomernih leajeva (usvojeno iz-
vedbeno rjeenje [2], [3]).
Za prva dva sluaja iznad upornjaka predvieni su lon-
asti leajevi koji doputaju pomake u smjeru osi mosta
i sprjeavaju pomake popreno na most, dok su u treem
sluaju klasini elastomerni leajevi i iznad upornjaka.
Predviena su po dva kruna elastomerna leaja iznad
svake potpore (tablica 1.). Navedene izmjere su proiza-
le iz prorauna leajeva na sva mjerodavna vertikalna i
horizontalna optereenja i djelovanja, raunajui s nji-
hovom dostatnom nosivosti i stabilnosti. Usvojen je
modul posmika elastomernih leajeva G = 1,2 MPa.
Tablica 1. Dimenzije krunih elastomernih leajeva
Lokacija Promjer [cm] Visina [mm]
Upornjaci U
1
, U
2
90 171
Stupovi S
1
, S
3
90 79
Stup S
2
90 53
Utjecaj razmatranih naina veze rasponskog sklopa i
stupova na dinamike karakteristike mosta prikazan je
na slici 2. (podaci za prvih 8 modova). Neki rezultati
prorauna seizmikih utjecaja dani su u tablici 2.
Tablica 2. Utjecaj naina veze stupova i rasponskog sklo-
pa na rezultantne seizmike sile
Veza stup-
rasp. sklop
F
x

[kN]
F
y

[kN]
F
z

[kN]
M
x

[kNm]
M
y

[kNm]
M
z

[kNm]
Kruta 4406 3783 6159 87131 81292 6253
Zglobna 3215 3952 6088 88753 98198 0
Elastomerni
leajevi
2923 2926 6822 73413 58156 149
Iz priloenih je rezultata vidljivo da kruta veza stupova i
rasponskog sklopa ima za posljedicu najveu krutost sus-
tava, odnosno najkrae periode slobodnih oscilacija. S
druge pak strane, primjena elastomernih leajeva znaajno
omekava konstrukciju, odnosno poveava periode slo-
bodnih oscilacija. Vrijednosti za zglobnu vezu izmeu
stupova i rasponskog sklopa su izmeu ovih vrijednosti,
s tim da su znaajno blie onima za krutu vezu stup-ras-
ponski sklop.
Pomaci stupova, a osobito rasponskog sklopa, najvei su u
sluaju primjene elastomernih leajeva, a najmanji za
sluaj krute veze stup-rasponski sklop.
Elastomerni leajevi osiguravaju najmanje horizontalne,
ali i neto vee vertikalne rezultantne seizmike sile (su-
marne reakcije oslonaca). Sumarni momenti savijanja u
bazi stupova su takoer najmanji pri koritenju elasto-
mernih leajeva. Poveani momenti savijanja u bazi stu-
pova u ravnini mosta za zglobnu vezu stup-rasponski
sklop, u odnosu na krutu vezu, posljedica su njihove
razliite preraspodjele po visini stupa. Momenti savija-
nja rasponske konstrukcije u horizontalnoj ravnini su
takoer najmanji pri uporabi elastomernih leajeva, dok
su za ostala dva razmatrana sluaja podjednaki. Meu-
tim, primjena elastomernih leajeva ne smanjuje momente
savijanja rasponskog sklopa u vertikalnoj ravnini, to se
pripisuje utjecaju vertikalne komponente potresa.
Seizmike sile mostova J. Radni, D. Matean
478 GRAEVINAR 56 (2004) 8, 475-480
Na temelju analize dobivenih rezultata, moe se zaklju-
iti da je primjena elastomernih leajeva najprihvatljivi-
je rjeenje. Ono omoguava najmanji utroak armature u
stupovima (najmanji momenti savijanja), te najmanje
dimenzije i utroak armature u temeljima stupova.
Kao to je prethodno navedeno, rezultati prorauna
prikazani su u tablici 2. Za sluaj primjene elastomernih
leajeva dobiveni su uz usvojeni faktor ponaanja q = 1,5
za obje horizontalne komponente potresa. Ako bi se za
taj sluaj, a to je sukladno EC 8 [1], usvojio faktor po-
naanja q = 1 za sve komponente potresa, dobili bi se
rezultati prikazani u tablici 3. Dakle, dobile bi se vee
unutranje sile u stupovima i rasponskom sklopu nego u
sluajevima krute i zglobne veze stupova i rasponskog
sklopa. Stoga se zahtjev EC 8 za obveznim usvajanjem
q = 1 u sluaju primjene elastomernih leajeva ne ini

Slika 2. Utjecaj naina veze stupova i rasponskog sklopa na prvih 8 oblika i perioda slobodnih oscilacija mosta
J. Radni, D. Matean Seizmike sile mostova
GRAEVINAR 56 (2004) 8, 475-480 479
Tablica 3. Rezultantne seizmike uz q = 1 za sluaj elasto-
mernih leajeva
F
x

[kN]
F
y

[kN]
F
z

[kN]
M
x

[kNm]
M
y

[kNm]
M
z

[kNm]
4092 4096 9551 102778 81419 209
loginim. Zato i u sluaju primjene elastomernih lea-
jeva ne dopustiti nelinearnosti i preraspodjelu sila u stu-
povima i rasponskom sklopu? Zahtjev za usvajanje q = 1
u sluaju primjene elastomernih leajeva ini se loginim
samo za proraun pomaka te eventualno za proraun sila
samo u sluaju vrlo krutih stupova. Oito je da u predmet-
nom sluaju, s mekom konstrukcijom mosta, proraun
sila s q = 1 nije logian.
4 Utjecaj krutosti elastomernih leajeva na veliinu
i raspodjelu seizmikih sila
4.1 Utjecaj visine leaja
Zbog racionalnosti, namee se potreba za to manjom
povrinom i visinom leaja. Potrebna minimalna povri-
na leaja izraunava se iz kriterija nosivosti vertikalnih i
horizontalnih sila te kriterija stabilnosti (nosivosti) pri
izraenim relativnim pomacima vrha i dna leaja. Potrebna
minimalna visina leaja izraunava se iz kriterija omo-
guavanja ukupnih raunskih pomaka sustava.
S poveanjem visine leajeva izravno se smanjuje njiho-
va krutost, a time i krutost itavog mosta. To ima za po-
sljedicu smanjenje seizmikih sila. Pritom treba voditi
rauna o poveanim pomacima sustava i obvezatnoj kon-
troli nosivosti i stabilnosti neoprenskih leajeva. Za za-
dovoljenje ovog kriterija, moe biti potrebno poveati
povrine nekih leajeva. To pak vodi poveanju krutosti
sustava odnosno poveanju seizmikih sila. Zapravo,
nuno je provesti postupak.
Uzimajui u obzir injenicu da se seizmike sile smanjuju
s poveanjem visine elastomernih leajeva, u nekim slu-
ajevima moe biti korisno poveati visinu leajeva iznad
nekih stupova. To moe biti uputno kad se ele smanjiti
seizmike sile u najoptereenijim stupovima, odnosno
kad se eli izvriti odreena preraspodjela seizmikih
sila u potporama. Pritom treba voditi rauna o racional-
nosti rjeenja, uzimajui u obzir dodatne trokove za
leajeve i utede smanjenja gradiva (beton, elik) u stu-
povima i temeljima. U svakom sluaju, elastomerni le-
ajevi trebaju imati dostatnu nosivost i stabilnost. Ovdje
su analizirana dva sluaja u odnosu prema usvojenim
leajevima prema tablici 1.:
poveanje visine elastomernog leaja iznad stupa S
2

na 171 mm i
poveanje visine elastomernih leajeva iznad svih stu-
pova na 171 mm.
Neki se rezultati prorauna, uz G = 1,2 MPa, vide u tablici
4. Za sluaj da je T
1
= 2,15 s, i za sluaj da je T
1
= 2,39 s.
Tablica 4. Rezultantne seizmike sile u ovisnosti o visini
leaja
Veza stup -
rasp. sklop
F
x

[kN]
F
y

[kN]
F
z

[kN]
M
x

[kNm]
M
y

[kNm]
M
z

[kNm]
Sluaj
T
1
= 2,15 s
2890 2893 5206 67954 55462 137
Sluaj
T
1
= 2,39 s
2670 2662 7394 55759 44784 72
4.2 Utjecaj modula posmika elastomernih leajeva
Prema EC 8 [1], modul posmika tzv. normalnih elas-
tomernih leajeva treba uzeti prema navedenom:
G = 1,2 MPa za
s
1,2
G = 1,6 MPa za
s
= 2,0 (1)
pri emu je
t
d
s
t
dE
= (2)
gdje dE
d
oznaava ukupni rezultantni seizmiki pomak,
a t
t
ukupnu debljinu elastomera. U prospektima proizvo-
aa elastomernih leajeva, obino se navodi da se vri-
jednosti modula G kreu izmeu 1,0 i 2,0 MPa. U pro-
raun bi trebalo ukljuiti i vremenski utjecaj (starenje)
elastomera na veliinu modula posmika. Naalost, poda-
ci o reolokim svojstvima elastomera nisu dostupni.
Tablica 5. Utjecaj vrijednosti modula posmika elastomernih leajeva na rezultantnu seizmiku silu
G [MPa]
Rezultantne sile
1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0
F
x
[kN] 2802 2923 3029 3123 3208 3287
F
y
[kN] 2799 2926 3029 3119 3194 3259
F
z
[kN] 6828 6822 6875 6820 6780 6743
M
x
[kNm] 71196 73413 75175 76650 77872 78905
M
y
[kNm] 58034 58156 58047 57794 57445 57033
M
z
[kNm] 118 149 180 217 253 289
Seizmike sile mostova J. Radni, D. Matean
480 GRAEVINAR 56 (2004) 8, 475-480
Ovdje je istraen utjecaj vrijednosti modula posmika
elastomernih leajeva u granicama od G = 1,0 MPa do
G = 2,0 MPa. Neki rezultati prorauna prikazani su u
tablicama 5. i 6.
Tablica 6. Utjecaj vrijednosti modula posmika elasto-
mernih leajeva na prvi period (T
1
) slobodnih
oscilacija mosta
G [MPa]
Period
1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0
T
1
[s] 2,26 2,12 2,01 1,92 1,85 1,78
Iz priloenih se rezultata vidi da izbor vrijednosti modu-
la posmika elastomernih leajeva prilino utjee na veli-
inu i raspodjelu seizmikih djelovanja. Pri tome se nje-
govim poveanjem smanjuju raunski pomaci sustava,
ali poveavaju seizmike sile. Stoga se namee zaklju-
ak da bi, radi sigurnosti prorauna, trebalo raunati s
vjerojatnom donjom i vjerojatnom gornjom oekivanom
vrijednosti za G (prva za dobivanje maksimalnih pomaka,
a druga za dobivanje maksimalnih reznih sila).
5 Zakljuak
Na temelju provedenih istraivanja za most Klievica na
Jadranskoj autocesti, mogu se donijeti sljedei opi za-
kljuci, kojima se moe koristiti i pri projektiranju dru-
gih slinih mostova:
"Omekavanje" spoja stupa i rasponskog sklopa vodi
smanjenju seizmikih sila, uz istovremeno poveavanje
pomaka.
Kruta veza stupova i rasponskog sklopa, u odnosu
prema klasinoj zglobnoj, ima za posljedicu neto
vee momente savijanja u stupovima od seizmikog
djelovanja. Meutim, momenti su ravnomjernije ras-
poreeni i zbog vee neodreenosti sustava mogue
su vee preraspodjele sila i vee rezerve nosivosti,
uz manje pomake.
Primjena elastomernih leajeva bitno smanjuje krutost
sustava, a time i seizmike sile. Pri tome dolazi do
znaajnog poveanja pomaka u rasponskom sklopu.
Pri seizmikom proraunu mostova s elastomernim
leajevima, nuna je simulacija realne krutosti lea-
jeva za utjecaje uzdunih i poprenih sila (savijanja).
Nuna je kontrola nosivosti i stabilnosti leajeva, uzi-
majui u obzir njihove ukupne raunske pomake i
zaokrete.
Treba posvetiti panju odabiru adekvatne vrijednosti
modula posmika neoprenskog leaja, jer o njoj ovise
dobiveni rezultati. Pritom se preporuuje uzimanje
donje oekivane vrijednosti za proraun pomaka te
gornje oekivane vrijednosti za proraun unutarnjih sila.
U odreenim sluajevima moe biti ekonomski op-
ravdano poveanje visine nekih neoprenskih leajeva
radi smanjenja seizmikih sila, odnosno zbog sma-
njenja koliine gradiva u odreenim stupovima i te-
meljima mosta.
Valja jo istraiti opravdanost zahtjeva prema EC-8
[3] da pri primjeni elastomernih leajeva uvijek tre-
ba raunati s faktorom priguenja q = 1 za horizon-
talne komponente potresa. U sluaju mekih sustava
(visokih stupova), to se ne ini loginim za proraun
unutranjih sila jer se tada mogu dobiti vee seizmike
sile nego za zglobnu ili ak krutu vezu stup-raspon-
ski sklop (koji doputaju q>>1). Takav se pristup i-
ni opravdanim samo za proraun pomaka sustava.


IZVORI
[1] EUROCODE 8: Mjere i pravila za dimenzioniranje pri
optereenju potresom, Brssel, 1990.
[2] Glavni projekt mosta Klievicana Jadranskoj autocesti, dionica
Zadar2-Benkovac, Institut graevinarstva Hrvatske, Poslovni
centar Split (T.D.A.6.9., projektant prof. dr. sc. Jure Radni),
Split, 2001.
[3] Izvedbeni projekt mosta Klievicana Jadranskoj autocesti,
dionica Zadar2-Benkovac, Institut graevinarstva Hrvatske,
Poslovni centar Split (T.D.A.6.9.-I, projektant prof. dr. sc. Jure
Radni), Split, 2002.
[4] Ramberger, G.: Structural Bearings and Expansion Joints for
Bridges, Structural Engineering Documents, IABSE-AIPC-
IVBH, Zurich, Switzerland 2002.