1/13

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKONOMSKI FAKULTET
TRAVNIK







Seminarski rad iz predmeta
MATEMATIKA

TEMA: Algebarske funkcije








Mentor: Student:
Doc. dr Sead Rei Emina Mulaosmanovi
Br. indeksa:E-133/12-II



Travnik, januar 2013



2/13



Sadraj:


Uvod ....................................................str.3
Cijele racionalne funkcije....................................................................str.4
Razlomljene racionalne funkcije... ......................................................................str7
Iracionalne funkcije...................................................................str.11
Zakljuak...........................................................................................str.12
Literatura.str.13




















3/13

Uvod

Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvanijih matematikih pojmova koji predstavlja
preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). Pri tome
preslikavanje mora biti jedinstveno, tj. svaki lan domene se preslikava u tano jedan lan
kodomene.

Algebarske funkcije su takve funkcije ijji analitiki izraz sadri borj operacija sabiranja.
Oduzimanja, mnoenja, dijeljenja (osim djeljenja nulom) I stepenovana racionalnim brojem.
Algebarske funkcije dijele se na:

cijele racionalne funkcije (polinomi),
razlomljene racionalne funkcije,
iracionalne funkcije

Najjdenostavnija algebarska funkcija je funkcija polinoma ili cijela racionalna funkcija.

Za n

Pod polinomom ili cijelom racionalnom funkicjom se podrazumjeva funkcija koja nastaje vrenjem na
argumentu i konanom broju konstanti konanog broja operacija sabiranja, oduzimanja, mnoenja i
stepenovanja prirodnim brojem.























4/13

1. CIJELE RACIONALNE FUNKCIJE


Funkcija f : R R definirana formulom

Sa R u R se zove polinom ili icjela racionalna funkcija nad R. Brojevi

zovu se
koeficijenti polinoma. Ako je

za polinom se kae da je normiran.

Pod polinomom ili cijelom racionalnom funkicjom se podrazumjeva funkcija koja nastaje vrenjem na
argumentu i konanom broju konstanti konanog broja operacija sabiranja, oduzimanja, mnoenja i
stepenovanja prirodnim brojem.

1.1.Osnovne teoreme cijelih racionalnih funkcija

Teorema: Ako se cijela racionalna funkcija

podijeli sa x , x dobija se ostatak jednak

.

Dokaz: Neka se pri dijeljenju

sa x dobije rezultat cijela racionalna funkcija reda

manjeg od 1. Znai ostatak je konstanta R. Tada je:

Odnosno

Znai, vrijedi relacija

Primjer:

Neka je

Tada se dijeljenjem date funkcije sa x-1 dobija rezultat

I
ostatak 4. Oigledno je

Neka su date bilo koje dvije cijele racionalne funkcije

(x), Tada postoje cijele

racionalne funkcije Q(x) jednak je razlici polinoma

, a red polinoma je manji od

reda polinoma

za koji vrijedi

5/13

Za polinom

se kae da je djeljiv polinomom

akko je u relaciji akko znai

ako i samo ako.

1.2.Osnovna teorema algebre

Svaka cijela racionalna funkcija

ima bar jedan realan ili kompleksan korijen.

Dokaz: Cijela racionalna funkcija

, dijeljiva sa binomom z , z

Ako se cijela racionalna funkcija

podijeli sa x , x dobija se ostatak jednak

.

1.3. Svaka cijela racionalna funkcija

moe se razloiti na n linearnih faktora oblika x i

faktora koji je jednak koeficientu uz

Dokaz: Neka je

cijela racionalna funkcija

ko se cijela racionalna funkcija

podijeli sa x , x dobija
se ostatak jednak

., ima bar jedan korijen

pa se na osnovu racionalne funkcije

,
dijeljiva sa binomom z , z

Ako se cijela racionalna funkcija

podijeli sa x , x dobija se ostatak jednak

,ima bar
jedan korjen

, pa se moe pisati:

gdje je

cijela racionalna funkcija reda n -1. Cijela racionalna funkcija

ima takoe
jedan korijen , I neka je to

. Tada je

gdje je

cijela racionalna funkcija reda n-2,. Analogno se dobija

cijela racionalna
funkcija reda n 3. Nastavljajui taj process dobiemo

gdje je

cijela racionalna funkcija nultog reda, tj. neki konstantan broj.

Taj broj je jednak koeficijentu uz

, tj.

Na osnovu predhodnih jednakosti slijedi da je

gdje su

korijeni polinoma

Primjer:

Cijela racionalna funkcija

Ima korijene: X = -1, X=1, X=2, pa je

6/13



1.4.Cijela racionalna funkcija

identiki je jednaka nuli, akko je

Dokaz:
Neka su

korijeni datog polinoma. Tada je:

.
Ako je polinom

identiki jednak nuli, tj. Jednak nuli za svako x, to je tada je on jednak

nuli i za svako x razliito od

,... . Na osnvu toga slijedi da je

1.5.Za polinome

vrijedi

, i = 0,1,2,...n.

Dokaz: ove teoreme neposredno virjede iz

.
Ako su u razloen obliku polinoma

na linearne faktore,

neki faktori jednaki, tada se oni mogu pisati u obliku stepena, tj. u obliku:

gdje je

. Prirodne brojeve

nazivamo viestrukost ili

mnogobrojnost korijena

, i = 1,2,...,m.

1.6. Ako cijela racionalna funkcija

sa realnim koeficijentima ima korijen + bi, gdje je

i imaginarana jedinica, tada je njen korijen i bi.

Dokaz: Ako su u cijeloj racionlnoj funkciji

umjesto x zamjenjeno + bi, izvrimo

naznaena stepenovanja, grupiemo sabirke koji nemaju faktor i, odnosno sabirke koji sade
faktor i, dobiemo jednakost

.
Ako je

, to je i M +iN, to znai da je M=0 i N=0.

Na osnovu definicije zbira kopleksnih brojeva,neposredno slijedi da je

, to znai da je

. Time je dokaz zavren.

7/13

2. RAZLOMLJENA RACIONALNA FUNKCIJA

Domena razlomljene racionalne funkcije je itav skup R osim nulte take polinoma u
nazivniku.
Neka je data neprava razlomljena funkcija

. Tada se ona moe izraziti u obliku :

gdje je cijela racionalna funkcija reda n m, a

prava
zalomljena funckija. Funkcija se dobije dijeljenjem

sa

, a

je ostatak
koji se dobije pri tom djeljenju.

Primjer:

Funkciju

napisati u obliku zbira cijele i prave razlomljene racionalne funkcije.

Rjeenje: Dijeljenjem

sa

dobija se

x + 5,
to znai da se moe pisati:

Ako je polinom u brojniku manjeg stupnja nego polinom u nazivniku, odnosno m < n, f(x) se
zove prava razlomljena racionalna funkcija. U protivnom, ona se zove neprava razlomljena.
Neprava razlomljena racionalna funkcija moe se dijeljenjem brojnika sa nazivnikom
prikazati u obliku zbroja polinoma i prave razlomljene racionalne funkcije racionalna
funkcija.

2.1.Ako su nule take nazivnika par kompleksno konjugiranih brojeva viestrukosti k , tada
funkciju f (x) moemo rastaviti na slijedei nain:


f (x)

+ ... +

Koeficijente moemo odreivati na dva naina:
a) uvrtavanjem nulti taaka polinoma P (x)n,
b) koritenjem teorema o jednakosti polinoma (koeficijenti uzodgovarajue potencije moraju
biti jednaki).











8/13
2.1. Neka je

rava razlomljena racionalna funkcija i neka je x = a, k strukturi realni

korijen nazivnika, tj. Q (x) =

, gdje je

Gdje je A konstanta razliita od nule, a

cijela racionalna funkcija nieg reda od reda

racionalne

.

Dokaz: Kako jejednakost

Zadvoljena za svako A, odredimo A tako da je

djeljivo sa x , to je
ispunjeno samo ako je -

.

Kako je

.

Pri tom je





,


Gdje je

cijela racionalna funkcija reda nig od reda funkcije

.

Na osnovu relacije

Time je teorema dokazana.



9/13
2.2.

Gdje je

prava razlomljena funkcija koja se moe skratiti.

Prethodna teorema razmatra razlaganje prvih razlomljenih racionalnih funkcija u sluaju
da su korijeni nazivnika realni. Sljedea teorema razmatra razlaganje razlomljene
racionalne funkcije kada su korijeni nazivnika konjugovano kompleksni, mnogostruktosti
r

Teorema 2.3. Neka je

Tada je prava
zalomljena funkcija

moe izraziti u obliku

Gdje je

cijela racionalna funkcija nieg reda od

Dokaz: Iz uslova teoreme slijedi da je:

A to semoe napisati u obliku:

Jednakost je zadovoljena za svako M i N odedimo ih tako da je

Djeljivo sa

. To e biti ako i samo ako su

Korijeni jednaine

.



10/13


To znai npr. Za svako .







Ili

Ako je

odreen kompleksan broj, to ga moe izraziti u obliku K + iL, gdje je K i L

realni brojevi. Na osnovu toga prethodna jednakost e glasiti:

Odakle je

11/13

3. IRACIONALNE FUNKCIJE

Kada se uz operacije koje vode do racionalne funkcije dopusti jo i korjenovanje, dobivamo
iracionalne funkcije.

Primjer:

Y =

y =

Y =

Problem odreivanja domene iracionalnih funkcija svodi se uglavnom na rjeavanje
algebarskih jednaina i nejednaina.

Ako je korijen iz neke funkcije f parni broj tada treba voditi rauna da veliina ispod korijena
ne bude negativna,jer paran korijen iz negativnog broja je kompleksan broj.































12/13

ZAKLJUAK:

Funkcija je algebarska ako se pri raunanju zavisne varijable y koriste samo algebarske
operacije: sabiranje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje i stepenovanje racionalnih brojeva.

Algebarske funkcije dijele se na:

cijele racionalne funkcije (polinomi),
razlomljene racionalne funkcije,
iracionalne funkcije



CIJELE RACIONALNE FUNKCIJE (POLINOMI)
Pod polinomom ili cijelom racionalnom funkicjom se podrazumjeva funkcija koja nastaje vrenjem na
argumentu i konanom broju konstanti konanog broja operacija sabiranja, oduzimanja, mnoenja i
stepenovanja prirodnim brojem.

RAZLOMLJENE RACIONALNE FUNKCIJE:
Domena razlomljene racionalne funkcije je itav skup R osim nulte take polinoma u
nazivniku. Ako je polinom u brojniku manjeg stupnja nego polinom u nazivniku, odnosno m
< n, f(x) se zove prava razlomljena racionalna funkcija. U protivnom, ona se zove neprava
razlomljena. Neprava razlomljena racionalna funkcija moe se dijeljenjem brojnika sa
nazivnikom prikazati u obliku zbroja polinoma i prave razlomljene racionalne funkcije
racionalna funkcija.


IRACIONALNE FUNKCIJE:

Kada se uz operacije koje vode do racionalne funkcije dopusti jo i korjenovanje, dobivamo
iracionalne funkcije.

















13/13

LITERATURA



MATEMATIKA, Univerzitet u Tuzli, Ekonomski fakultet, dr. Sabaheta
Drpljanin,Tuzla ,1997.
Zbirka zadataka iz matematike, Mr. Branislav Stojanovi,Sarajevo 1981.godina.
www.vus.hr predava prof. Josipa Perkov
MATEMATIKA 1,Tomislav Doli, Nikola Sandri, Zagreb 2008.godina