Bankarstvo II - Selma

S e l m a N.
Bankarstvo II
1. SELEKTIVNA HISTORIJA FINANSIJSKIH RIZIKA OD BABILONA DO WALL STREETA
1.1.1. Primordijalno shvatanje fnansijskog rizika
- Finansijski derivati predstavljaju fnansijske instrumente koji su derivirani ili izvedeni iz
osnovnih, odnosno baznih sredstava kao to su: dionice, obveznice, razne vrste roba
itd. Primjera radi, evropska call opcija sa cijenom K i rokom dospijea T daje dr!aocu
pravo, ali ne i obavezu, da kupi od prodavca po isteku roka osnovni fnansijski
instrument po cijeni jednakoj K. "vropska put opcija daje dr!aocu pravo, ali ne i
obavezu, da proda po isteku roka osnovni fnansijski instrument po cijeni jednakoj K.
- Para#ra$ %& 'amurabijevo# zakonika je prva dokumentovana evidencija o koritenju
koncepta opcije u svrhu obezbje(enja fnansijsko# pokria za rizik neuspjele !etve.
- Para#ra$ %& podrazumijevao je sljedee: )ukoliko je neko du!nik po osnovu zajma, a
oluja uniti urod ili !etva ne uspije, ili urod propadne zbo# sue, u toj #odini ne daje
kreditoru nikakav urod, ve pere svoju du!ni*ku tabletu u vodi i ne plaa nikakvu rentu
za tu #odinu.+
1.1.2. Novije shvatanje fnansijskog rizika
- ,izik se defnie kao hazard, ansa da se do#odi loa posljedica, #ubitak ili izlo!enost
nesretnom slu*aju. -vo je zapravo defnicija tzv. downside rizika, loe# ili pravo#
rizika, tj. rizika #ubitka.
- -pozit u odnosu na downside rizik je tzv. upside rizik, koji je rijetko mo#u, a odnosi se
na potencijal za dobitak.
- Finansijski rizik, kao rizik sui generis, mo!e se defnisati kao bilo koji do#a(aj ili
aktivnost koji.koja mo!e nepovoljno uticati na sposobnost or#anizacije, obi*no banke
ili osi#uravajue# drutva da ostvari svoje ciljeve ili provede svoje strateke strate#ije.
/o zna*i da je fnansijski rizik downside rizik fnansijskih institucija.
- Najpoznatiji tip rizika u bankarstvu vjerovatno je trini rizik, odnosno rizik promjene
vrijednosti fnansijske pozicije usljed promjene vrijednosti osnovnih $aktora od kojih ta
pozicija zavisi, kao to su cijene dionica i obveznica, devizni kursevi, itd.
- Sljedea va!na kate#orija je kreditni rizik, odnosno rizik neprimanja obeanih plaanja
na izvrene investicije zbo# defaulta du!nika 0neplaanje kreditnih obaveza1.
- Operativni rizik, odnosno rizik #ubitaka koji rezultiraju iz neadekvatno# upravljanja
in$ormaciono-telekomunikacionim i dru#im sistemima, neprimjerenih internih
procedura, procesa i kontrola, slabosti, propusta, te nezakonitosti u radu zaposlenika,
eksternih nezakonitih radnji i nepredvidivih eksternih do#a(aja koji mo#u dovesti do
oteenja fzi*ke imovine banke.
- Postoje rizici koji su mani$estno sli*ni pomenutim kate#orijama rizika, kao to su rizici
likvidnosti i modela. Rizik modela povezan je sa koritenjem neadekvatno# modela za
evaluaciju rizika. Rizik likvidnosti je rizik koji proisti*e iz nedovoljne utr!ivosti
investicije, koja ne mo!e biti dovoljno brzo prodata ili kupljena da bi se sprije*io ili
minimizirao #ubitak.
- 2edini vitalni na*in za uspjeno upravljanje fnansijskim rizicima sastoji se u holisti*kom
pristupu tj. inte#ralnom pristupu koji uzima u obzir sve tipove rizika i njihove
interakcije, a ne u tzv. silos pristupu koji je du#o bio prisutan, a podrazumijevao je
izolovano tretiranje pojedinih tipova fnansijskih rizika.
3
S e l m a N. Bankarstvo II
1.2.1. Moderna portfolio teorija
- 4odine 3567. 'arr8 9. 9arko:itz objavio je *lanak pod nazivom )Port$olio selekcija:
efkasna diversifkacija investicija+. /ime je 9arko:itz postavio temelj opte teorije o
port$olio selekciji, poznatije pod nazivom ;moderna port$olio teorija < 9P/=.
- Fundamentalni stilovi 9P/ predstavljaju za investitora neku vrstu orjentira za
upravljanje rizicima, ali i za planiranje investicija uopte.
1.2.1.2. Fundamentalne pretpostavke i prinipi MP!
- >etiri su $undamentalne pretpostavke 9P/ i to:
31 Investitori u osnovi imaju averziju prema riziku - izme(u dva fnansijska
instrumenta s istom stopom prinosa uvijek e odabrati onaj s ni!im rizikom.
71 Investitorov izbor iz skupa mogui! portfolija odre"uje tzv. f#ja korisnosti -
korisnost predstavlja koncept koji pokazuje stepen zadovoljstva to #a investitor
ima od ula#anja u odre(eni port$olio.
?1 Investitori se ponaaju racionalno ako uvijek odaberu opciju koja im nudi vie$ a
ako im dvije opcije nude isto - opciju koja je manje rizi*na. Skup raspolo!ivih
investicionih mo#unosti mo!e se #raf*ki predstaviti osjen*enim podru*jem na
slici.
%1 Pri odluci o investiranju, presudni $aktor je port$olio kao cjelina, a ne pojedini
fnansijski instrumenti i njihove karakteristike. S poveanjem broja fn.
instrumenata unutar port$olija, doprinos varijanse pojedino# fn. instrumenta
ukupnoj varijansi port$olija pribli!ava se nuli. @oprinos kovarijanse pojedino# fn.
instrumenta pribli!ava se prosje*noj kovarijansi kako se broj fn. instrumenata u
port$oliju poveava.
Aticaj broja fnansijskih instrumenata na ukupni rizik port$olija mo!e se #raf*ki
predstaviti kao na sl.
Fundamentalni principi %&T
- 9arko:itz je predlo!io da se investitori $okusiraju na selekciju port$olija zasnovanu na
nje#ovom ukupnom rizik-prinos proflu umjesto na sastavljanje port$olija iz fnansijskih
instrumenata tako da svaki pojedina*no ima atraktivne rizik-prinos karakteristike.
- Akoliko prinose razli*itih fn. instrumenata u defnisanom vremenskom periodu
posmatramo kao slu*ajne varijable, tada prema 9arko:itzu mo!emo odrediti njihove
o*ekivane vrijednosti, standardne devijacije i korelacije.
- -d svih mo#uih port$olija si#urno e barem jedan optimizirati rizik-prinos profl. -vaj
port$olio, ili takve port$olije 9arko:itz naziva efkasnom #ranicom ili efkasnim
skupom. "fkasna #ranica predstavlja skup port$olija koji ima maksimalnu stopu
prinosa za bilo koji nivo rizika ili minimalni rizik za bilo koji nivo prinosa.
7
- Bilj kreiranja port$olija nije nita dru#o do minimiziranje rizika putem diversifkacije
plasmana. "$ekti diversifkacije zavise od dva $aktora:
stepena koreliranosti komponenti port$olija i
stepena razvijenosti tr!ita.
- "$ekti diversifkacije bie vei to je ni!i stepen koreliranosti prinosa i obrnuto.
- A uslovima #lobalizacije raste koefcijent koreliranosti me(u berzama, odnosno
nacionalnim ekonomijama. 9e(utim, on je jo uvijek manji od C3. /o ima za posljedicu
da su e$ekti me(unarodne diversifkacije vei od e$ekata nacionalne diversifkacije.
- "$ekti diversifkacije bie manji to je tr!ite razvijenije, odnosno bli!e per$ektnom
tr!itu.
- Optimalni portfolio
- Dako se zna da e racionalni investitor odabrati port$olio s efkasne #ranice, postavlja
se pitanje koji je port$olio s efkasne #ranice optimalan za odre(eno# racionalno#
investitora. -d#ovor na ovo pitanje zavisi od investitorovo# odnosa prema
me(uzavisnosti rizika i prinosa sad!ano# u nekom efkasnom port$oliju, odnosno od
nje#ove krive indi$erencije.
- -ptimalni port$olio odre(eno# investitora biti e onaj u kome nje#ova kriva
indi$erencije tan#ira efkasnu #ranicu. Samo optimalni port$olio obezbje(uje investitoru
maksimalnu korisnost. Ea viu krivu indi$erencije nema raspolo!ivih investicija, a za
ni!u bi se birale investicije manje korisnosti.
1.2.1.". #rgumenti pro et contra MP!
- 9e(u ar#umentima pro 9P/ izdvajaju se sljedei:
9P/ je prva dala #eneralizovan pristup upravljanju port$olijom i obezbijedila
jedinstvenu plat$ormu za posmatranje i ocjenu pojedinih investicija.
,adi se o konceptu koji je teorijski jednostavan i empirijski dokazan u normalnim
tr!inim uslovima.
9P/ je pokazala da investitor, ukoliko !eli da $ormira optimalni port$olio, mora da
uzme u obzir ne samo o*ekivani prinos i rizik pojedinih fn. instrumenata unutar
port$olija ve i me(usobnu koreliranost tih instrumenata.
Foritenjem 9P/ i e$ekta diversifkacije investitori mo#u da $ormiraju port$olije
koji su istovremeno i proftabilniji i manje rizi*ni.
- Gr#umenti contra 9P/ nastali su kao posljedica potencijalnih problema koji mo#u
nastati prilikom njene primjene, a oni su:
Dzbor optimalno# port$olija, 9P/ ne posmatra kao kontinuirani proces praenja
promjena i prila#o(avanja port$olija kroz vrijeme, ve kao jednokratnu odluku.
Pri izboru optimalno# port$olija, 9P/ ne uzima u obzir transakcione trokove.
Primjenu 9P/ dovode u pitanje $aktori koji su prisutni u zemljama u tranziciji,
kao to su: relativno niska i varijabilna likvidnost fn. instrumenata, plitko tr!ite
fn. instrumenata i sl.
1.2.2. Model odre$ivanja ijene fnansijske aktive
?
- 9odel odre(ivanja cijene fnansijske aktive ili model vrednovanja kapitala - BGP9 je
ekonomska teorija koja nastoji da utvrdi zavisnost izme(u rizika i prinosa na
fnansijske instrumente, odnosno model vrednovanja rizi*nih fn. instrumenata.
- BGP9, koji proizilazi neposredno iz 9arko:itzeve 9P/, inicijalno je razvio Hilliam F.
Sharpe u *lanku pod nazivom )Bijene fnansijske aktive: teorija tr!ino# ekvilibrijuma u
uslovima rizika+.
1.2.2.1. Pretpostavke CAPM
- -snovne pretpostavke od kojih polazi BGP9 su:
31 Nema transakcionih trokova niti razli*itih poreskih optereenja
71 Prilikom donoenja investicionih odluka, svi investitori su usmjereni na isti
investicioni horizont
?1 Svi investitori imaju homo#ena o*ekivanja u po#ledu o*ekivane stope prinosa,
rizika i korelacije me(u raspolo!ivim fn. instrumentima
%1 Svi investitori mo#u neo#rani*eno uzimati i davati kredite uz datu nerizi*nu
kamatnu stopu
61 Svi su investitori ;lovci na cijene= tj. pretpostavljaju da njihove kupoprodajne
aktivnosti ne mo#u uticati na cijene
I1 9o#ua je bezrizi*na investicija.
- -no to je u $okusu pa!nje racionalno# investitora je tzv. sistemski rizik. Judui da se
sistemski rizik ne mo!e izbjei diversifkacijom, investitori e prilikom izbora strukture
svo# port$olija pa!nju usmjeriti kako na o*ekivanu stopu prinosa tako i na tzv. beta 01
koefcijent, koji predstavlja mjeru sistemsko# rizika posmatrano# fn. instrumenta i
klju*ni element BGP9.
1.2.2.2. Beta koefcijent
- Jeta koefcijent opisuje senzitivnost fn. instrumenta ili port$olija na kretanje tr!ita u
cjelini. Jeta koefcijent u osnovi objanjava za koliko e se promijeniti stopa prinosa
posmatrano# fn. instrumenta ako se stopa prinosa tzv. tr!ino# port$olija promijeni za
3. A matemati*koj $ormulaciji beta koefcijent jednak je
cov (Zp , Zm )

j
K --------------------
L
m

7
#dje je:
j
- beta koefcijent, cov (Zp , Zm ) - kovarijansa izme(u stope prinosa na
port$olio i prinosa na tr!ite u cjelini, L
m

7
- varijansa prinosa na tr!ite u cjelini.
- Dako su u praksi beta koefcijenti dionica naj*ee pozitivni, tj. obi*no se kreu u
intervalu od M,N do 3,%, ukoliko bismo dionice trebali da klasifkujemo prema
vrijednosti bete, doli bismo do sljedee kate#orizacije:
a1 Gko je =1, onda se radi o prosje*nim dionicama
b1 O je vee od 3 za a#resivne dionice. Fod ovakvih dionica se mo!e o*ekivati vea
promjena prinosa ne#o to je promjena prinosa ukupno# tr!ita, odnosno
tr!ino# indeksa.
c1 je manje od 3 za de$anzivne dionice. Fod njih se o*ekuje manja promjena
prinosa ne#o to je promjena prinosa ukupno# tr!ita, odnosno tr!ino# indeksa.
1.2.2.3. Izvoenje CAPM
k
s
K k
$ C
s
0k
9
- k
$
1
%
- Dzraz predstavlja BGP9 koji se #raf*ki mo!e predstaviti tzv. tr!inom linijom fn.
instrumenata - S9P.
- S9P pokazuje na#radu za preuzimanje rizika na fnansijskim tr!itima.
- Sutina BGP9 mo!e se izraziti na na*in da e o*ekivana stopa prinosa port$olija
nadmaiti stopu prinosa bezrizi*ne aktive za iznos rizi*ne premije port$olija. ,izi*na
premija port$olija proporcionalna je nje#ovom beta koefcijentu.
1.2.". !eorija ar%itra&ne projene vrijednosti
- /eorija arbitra!ne procjene vrijednosti ili arbitra!na teorija procjenjivanja - GP/ se
zasniva na ideji da e na konkurentnim fnansijskim tr!itima arbitra!a osi#urati
cjenovnu ravnote!u s obzirom na rizik i prinos.
- -snovna razlika izme(u BGP9 i GP/ je u tome to, za razliku od BGP9, GP/ prihvata
mo#unost postojanja nekoliko $aktora sistemsko# rizika, te pomou njih objanjava
stope prinosa fn. instrumenata ili port$olija, pri *emu se kao mo#ui $aktori rizika
mo#u pojaviti npr. tr!ini rizik uopte i rizik kamatne stope posebno, rizik likvidnosti i
dru#i relevantni rizici.
1.2.".1. Pretpostavke i su'tina #P!
- GP/ polazi od tri osnovne pretpostavke i to:
/r!ita kapitala karakterie per$ektna konkurencija
Dnvestitori uvijek pre$eriraju vii prinos u odnosu na ni!i, izvjesni prinos
Slu*ajni proces #enerisanja prinosa na aktivu mo!e se predstaviti K $aktorskim
modelom.
- GP/ se zasniva na djelovanju arbitra!era i na zakonu jedne cijene, to zna*i da ako
postoji vie cijena za istu aktivu arbitra!eri e svojim pekulativnim tr#ovanjem
dovesti do poravnanja cijena na njihovom ravnote!nom nivou tj. do uspostavljanja
efkasnosti tr!ita.
- Ea razliku od BGP9, kod koje# se pojavljuje S9P, kod GP/ modela se pojavljuje linija
arbitra!no# vrednovanja - GPP, koju kvantitativno mo!emo izraziti: k
s
' k
f
( b
j
)
- Na slici su prikazane dvije investicije 0A i -1 koje naruavaju zakon jedne cijene. Sve
investicije koje se nalaze iznad GPP su podcijenjene, a sve koje se nalaze ispod GPP su
precijenjene.
- Dnvesticija A je podcijenjena jer se od nje o*ekuje da osi#ura stopu prinosa viu od
ravnote!ne. Dnvesticija - je precijenjena jer nudi o*ekivanu stopu prinosa ni!u od
ravnote!ne. Ebo# to#a e racionalni investitori $ormirati svoj bezrizi*ni arbitra!ni
port$olijo prodajui na kratko precijenjenu investiciju - i za nov*anu protuvrijednost
ulazei u du#u poziciju 0kupujui1 u podcijenjenoj investiciji A, ne an#a!ujui pri tome
sopstveni kapital.
- Grbitra!no tr#ovanje e uzrokovati rast tra!nje i pad ponude investicije A i rast ponude
i pad tra!nje investicije -, to e imati za posljedicu dovo(enje cijena, a time i
o*ekivanih stopa prinosa na ravnote!ni nivo.
1.2.".2. (omparaija #P! sa )#PM
6
- @ok je kod BGP9 osnovni problem nepostojanje pravno# tr!ino# port$olija, kod GP/
modela pojavljuje se problem nedovoljno precizno# defnisanja $aktora rizika. Naj*ei
$aktori rizika koriteni u GP/ modelu navode se:
nepredvi(ene promjene u kamatnim stopama
nepredvi(ene promjene u berzanskim indeksima
nepredvi(ene promjene u stopi inQacije
nepredvi(ene promjene u razlici me(u prinosima na kvalitetne i manje
kvalitetne korporativne obveznice
iznenadne promjene bruto drutveno# proizvoda - 4NP
promjene u investitorovom samopouzdanju, itd.
- A slu*aju postojanja jedno# $aktora sistemsko# rizika, GP/ model svodi se na BGP9.
1.2.*. !eorija projene derivata
&retpostavke i osnovni oblik *lack#+c!oles#%ertonovog modela opcije
- Jlack-Scholes-9ertonov model polazi od sljedeih pretpostavki:
a1 uzimaju se u obzir samo tzv. evropske opcije
b1 ne postoje transakcioni trokovi
c1 ne postoje tr!ine imper$ektnosti prilikom sastavljanja opcija ili kratkoro*ne
prodaje dionica
d1 kratkoro*na kamatna stopa je poznata i konstantna tokom trajanja u#ovora o
opciji
e1 na dionice se ne isplauju dividende niti dru#e distribucije
$1 cijene dionica se ponaaju po principu slu*ajno# hoda u kontinuiranom vremenu.
- Prema Jlack-Scholes-9ertonovom modelu vrijednost opcije je $-ja vremena koje je
preostalo do dospijea opcije, t, standardne devijacije #odinje stope prinosa na
obi*nu dionicu iz njene osnove, L, i kratkoro*ne, bezrizi*ne kamatne stope, r$ ali nije $-
ja o*ekivano# prinosa na dionicu, niti riziko pre$erencija investitora ili ukupne ponude
aktive kao veli*ina koje je teko utvrditi.
- Rrijednost opcije raste s porastom bilo koje# ili sva tri $aktora zajedno: s porastom
vremena do dospijea opcije, s porastom standardne devijacije stope prinoa na
dionicu i s porastom kratkoro*ne, bezrizi*ne kamatne stope. -sim to#a, opcija e imati
veu vrijednost sa porastom trenutne cijene dionice P
s
, a manju sa porastom njene
izvrne cijene ".
Ograni,enja *lack#+c!oles#%ertonovog modela opcije
- -vaj model je zaslu!an kako za davanje #eneralno# okvira za vrednovanje ostalih
derivativnih instrumenata tako i za unapre(enje polja fn. in!enjerin#a.
- -vaj model procjene odnosi se na 0call1 opciju koja se mo!e realizovati samo na ta*no
utvr(eni budui dan tj. opciju evropsko# tipa. 9o#unost realizacije opcije prije njeno#
roka dospijea *esto je bezvrijedna, pa e je racionalni investitor dr!ati upravo do to#
roka, proizilazi da se vrijednost ameri*ke call opcije podudara sa vrijednosu
evropske call opcije.
1.". +ast fnansijskih tr&i'ta u 2,-om stolje.u u kontekstu potre%a za
upravljanjem fn. riziima
I
- 9etodolo#ija koja je razvijena za racionalno odre(ivanje vrijednosti i hed!ovanje
derivatnih instrumenata zna*ajno je promijenila fnansije.
- Eajedno sa akademskim inovacijama, tehnoloki razvoj - in$ormaciona tehnolo#ija,
tako(e je postavio temelje za eksplozivan rast volumena novo# upravljanja fn.
rizicima i investicionih proizvoda.
- Ra!ni $aktori koji su doprinijeli rastuoj potra!nji za vjetinama i proizvodima
upravljanja fn. rizicima bilesu na$tne krize u 35NM-im i ukidanje Jretton-Hoodsko#
sistema fksnih deviznih kurseva 35N3.#od. Bijene ener#ije i devizni kursevi postali su
visoko volatilni rizi*ni $aktori.
1.*. Finansijske krize od 1/0,-ih godina
- Frah ili slom na -all +treetu 35&N. #od - popularno nazvan )crni ponedjeljak+ - desio
se 35. oktobra. .ow /ones Industrial 0verage pao je za zapanjujuih 6M& poena,
iz#ubivi 77,IS svoje ukupne vrijednosti, to je bio najvei dnevni #ubitak u historiji
tr!ita dionica. /rebale su 7 #odine da se .ow /ones potpuno oporavi.
- Frivica za )crni ponedjeljak+ pripisivana je strate#ijama koje uklju*uju tr#ovanje
$ju*ers u#ovorima na indekse dionica.
- 2edna od tih strate#ija, koja se naziva pro#ramirana ili kompjuterska tr#ovina,
uklju*uje tr#ovinu izme(u $ju*ers u#ovora na indeks dionica i dionica *ije su cijene
prikazane u indeksu cijena dionica putem elektronsko# sistema. Pro#ramirana tr#ovina
je poseban oblik arbitra!e koji se provodi radi uskla(ivanja cijena $ju*ers u#ovora na
indeks dionica i cijena dionica.
- Friti*ari pro#ramirane tr#ovine smatraju da je sna!an pad cijena $ju*ers u#ovora na
indeks dionica na )crni ponedjeljak+ doveo do masovno# prodavanja dionica na tr!itu
dionica kako bi se cijene dionica odr!ale na istom nivou s cijenama $ju*ers u#ovora na
indeks dionica.
- Friti*ari $ju*ers u#ovora na indekse dionica za#ovaraju donoenje limita na njihovu
tr#ovinu. /o je rezultiralo uspostavljanjem limita na pro#ramirano tr#ovanje od strane
pojedinih brokerskih frmi i or#anizovanih berzi.
1.*.1,. 1lo%alna fnansijska kriza kao posljedia 2katastrofalnog3
upravljanja fnansijskim riziima
- 4lobalna fnansijska kriza, koja je svoj vrhunac dosti#la 7MM&.M5. #od, mo!e se
okvalifkovati kao posljedica )katastro$alno#+ upravljanja rizicima od strane nekih
banaka i dru#ih fnansijskih institucija.
- Tpekuliui na tr!itu hipotekarnih zajmova, banke su ;proi#rale= novac povjerilaca i
povjerenje obi*nih #ra(ana. A pomo sui m pritekle vlade $ormiranjem )$onda za
#aenje po!ara+.
- /emeljne uzroke #lobalne fnansijske krize mo!emo pooptiti i sumirati na sljedei
na*in:
#lobalna fn. kriza vodi porijeklo od o#romne ekspanzije hipotekarnih kredita
koje su ameri*ke banke tokom posljednjih 3M-ak #odina odobravale onim
du!nicima kojima ih ranije ne bi davale,
N
na tr!itu ;dru#orazrednih= kredita problemi su po*eli da se javljaju kada je nivo
neplaenih rata za kredite porastao i kada je preuzimanje imovine rezultiralo
njenim akumuliranjem na bilansima stanja banka kao nelikvidne imovine,
jo jedan uzrok bio je trend banaka da sekjuritizuju kreditne port$olije,
uklju*ujui i one relativno loe# kvaliteta. /o je bio ekvivalent bankarsko#
sektora reosi#uranju rizika, *iji je cilj bio da se dio izlo!enosti riziku prebaci na
dru#e banke.
,etrospektivno, lako je uvidjeti da se nije poklanjala dovoljna pa!nja riziku
likvidnosti kod banaka.
- Gnaliza i upravljanje kreditnim rizikom trebalo je da bude klju*na aktivnost banaka. Pa
se moramo zapitati zato su banke propustile da prepoznaju rizike strate#ije koju su
primjenjivale.
- 2edan od razlo#a mo!e da bude to to su modeli na osnovu kojih je procjenjivan
kreditni rizik podrazumijevali suvie jednostavnu distribuciju ishoda.
- 9o#ue je da su dru#i problem predstavljale mjere preuzeto# rizika.
1.4.1. +azvoj internaionalnog okvira za regulaiju fnansijskih rizika
- Rei dio re#ulacije fn. rizika proizaao je iz Jazelsko# komiteta za superviziju banaka.
-vaj komitet $ormiran je pri Bentralnoj banci #uvernera 4rupe 3M ili Janci za
me(unarodna poravnanja - JDS, u #radu Jazelu u Tvicarskoj, pred kraj 35N%.#od.
- 4rupa 3M sa*injena je od 33 industrijskih zemalja koje se konsultuju i sara(uju u
po#ledu ekonomskih, monetarnih i fnansijskih pitanja. Jazelski komitet ne posjeduje
nikakav $ormalin supernacionalni supervizorski autoritet, odakle proizilazi zaklju*ak da
nema le#alnu sna#u.
- Jazelski komitet je 33. jula 35&&. #. donio konvenciju o adekvatnosti kapitala tzv.
Jazel D, a 35. januara 355I. #. usvojio i od#ovarajui amandman 0Gmandman o
sa#lasnosti - obezbje(enju kapitala za pokrie tr!inih rizika1.
- Jazelska konvencija o adekvatnosti kapitala, uklju*ujui Gmandman, prevashodno je
sra*unata na zatitu banaka od kreditnih i tr!inih rizika.
1.4.2. Bazelski sporazum o adekvatnosti kapitala iz 1/00.g 5Bazel I6
- -vaj historijski u#ovor u julu 35&&.#. potpisale su zemlje *lanice 4rupe 3M,
Puksembur# i Tpanija. A cjelosti je stupio na sna#u tek u januaru 355?.#. /a je pravila
do danas prihvatilo preko 3MM zemalja.
- Postoji konsenzus da kredibilitet bankarstva neke zemlje nije zadovoljavajui dok se ne
usvoje bazelska pravila o solidnom poslovanju banaka.
- Jazel D prihvatio je standardnu podjelu ukupno# bankarsko# kapitala na dvije osnovne
komponenete: primarni i sekundarni kapital.
- /ekua stopa potrebno# kapitala jedne banke da bi se okvalifkovala kao adekvatno
kapitalizirana podrazumijeva sljedee:
Foefcijent odnosa primarno# kapitala i ukupne aktive ponderisane rizikom mora da
iznosi najmanje %S
Foefcijent odnosa ukupno# kapitala i ukupne aktive ponderisane rizikom mora da
bude najmanje &S, pri *emu je sekundarni kapital o#rani*en na 3MMS primarno#
kapitala.
&
- Jazel D podlo!an je kritici. Spo*itavaju mu se dvije stvari - prili*no uopten pristup
kreditnom riziku i neuva!avanje uticaja tr!ino# rizika.
1.4.". (ritike Bazela I
- 4lavni akcenat Jazela D bio je na kreditnom riziku - opasnosti da klijent zajmoprimac
ne izvri obavezu iz kreditno# odnosa. Fasnije se uvidjelo da je bazelski sporazum
usvojio pristup koji je poprili*no uopten i da je mjerio kreditni rizik na nedovoljno
di$erenciran na*in.
- @ru#im rije*ima, Jazel D bio je prili*no ri#idan do#ovor koji nije uzimao u obzir razli*ite
stepene kreditno# rizika u okviru istih kate#orija korisnika kredita.
- 2edan od nedostataka Jazela D odnosi se na neuva!avanje uticaja tr!ino# rizika -
#ubitaka koje banka mo!e da ima zbo# nepovoljnih promjena kamatnih stopa, cijena
fn. instrumenata, vrijednosti deviza i robnih cijena.
- /retman derivata u Jazelu D bio je tako(e nezadovoljavajui. /ek je u novije vrijeme
dolo do od#ovarajuih prila#o(avanja u standardima kapitala u Jazelu D s ciljem da se
u#radi stepen izlo!enosti riziku sa kojim su banke suo*ene kod tr#ovine derivatima.
1.4.*. 7voluija #mandmana Bazela I iz 1//8. g
- A kontekstu *vre# povezivanja banaka sa fn. tr!itima i poveanih rizika banaka na
planu fn. instrumenata, deviznih instrumenata, te derivatnih pozicija, Jazelski komitet
je 355?.# objavio nove prijedlo#e, u kojima se od banaka koje su bile suo*ene sa viim
stepenom izlo!enosti tr!inom riziku zahtijevalo da dr!e vei kvantum kapitala u
odnosu na veli*inu njihove aktive, a 355I.# u vidu amandmana $ormalno usvojio
modufkaciju Jazela D.
- Gmandman Jazela D iz 355I.# propisao je tzv. standardizovani model za tr!ini rizik, a
u isto vrijeme dopustio veim bankama da odaberu interni model zasnovan na Ra,.
Pe#alna implementacija posti#nuta je 355&.#.
- 4lavna novina Gmandmana Jazela D sastojala se u alternativnoj mo#unosti da banke
koriste ili standardnu metodolo#iju ili svoje interne modele za evaluaciju tr!inih rizika
i za odre(ivanje visine obavezno# kapitala za pokrie izlo!enosti tim rizicima.
2. TAKSONOMIJA FINANSIJSKIH INSTITUCIJA, USLUGA I RIZIKA
2.1. TAKSONOMIJA FINANSIJSKIH INSTITUCIJA, S POSEBNIM OSVRTOM NA ULOGU
RELEVANTNIH AKTIVNO UPRAVLJANIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA
5
- !aksonomija fnansijskih instituija iz aspekta rizika 9 aktivno vs. pasivno
upravljane fnansijske instituije
2.2. !ak
son
omi
ja
fnansijskih usluga:
- Aslu#e koje nude fnansijske institucije mo#u se razvrstati u I osnovnih aktivnosti, to
su: ori#inacija, distribucija, servisiranje, pakovanje, posredovanje i Upravljenje) ili
$ormiranje tr!ita.
- #ktivnosti prinipala vs. aktivnosti agenta: rizici i podsticaji u tim aktivnostima
su dijametralno suprotni.
- Principal an#a!uje kapital i rizikuje oboje - vrijeme i novac. Potrebe ovakvo#
poslovanja za kapitalom mo#u biti zna*ajne. Principal posjeduje port$olio i izlo!en je
sistemskim i nesistemskim rizicima.
- Nasuprot tome, a#ent radi za neko# dru#o# i rizikuje samo vrijeme. A a#encijskom
poslu, investiranje kapitala je skromno. ,izici su u potpunosti nesistemski.
1. ;riginaija - involvira lociranje, evaluaciju i kreiranje novih fnansijskih
potra!ivanja izdatih.emitovanih od strane klijenata institucije. -ri#inator prvo prikuplja
i evaluira in$ormacije koje se ti*u odnosne transakcije.
2. <istri%uija - podrazumijeva aktivnost prikupljanja fnansijskih sredstava putem
prodavanja novonastalih fnansijskih proizvoda klijentima koji imaju na raspola#anju
resurse kojima e to izfnansirati. -vu aktivnost institucija mo!e obavljati ili kao
brokersku transakciju ili, pak, djelovanjem u ulozi principala.
". =ervisiranje - ozna*ava aktivnost prikupljanja fnansijskih sredstava od
emitenanta i plaanje prikupljenih sredstava imaocima.nosiocima fnansijskih
potra!ivanja. Az to, serviser vodi evidenciju plaanja, kontrolie u#ovore i provodi
akciju naplate u slu*aju de$aulta emitenanta.
*. Pakovanje - je relativno novija aktivnost. Dnvolvira prikupljanje ili udru!ivanje
individualnih fnansijskih aktiva u pulove i mo#uu ponovnu dekompoziciju fnansijskih
tokova tih aktiva u razli*ite tipove fnansijskih potra!ivanja. /akvo prepakovanje
fnansijskih tokova provodi se radi poveanja likvidnosti ili prila#odjavanja fnansijskih
tokova za specif*ne klijente.
4. Posredovanje - podrazumijeva istovremeno izdavanje i kupovinu razli*itih
fnansijskih potra!ivanja od strane isto# fnansijsko# entiteta. 2avlja se kada institucija
3M
Zahtjevi
menadmenta
Aktivno
Upravljanje
Pasivno
upravljanje
Karakteristike informacija i portfolija
ransparentne !jelimicno "etransparentne
transparentne
#ed$e fondovi
%tvoreni fondovi
&'()*s
(ndeksni fondovi
Unit trusts
&'(s
Zatvoreni
fondovi
Pen+ioni fondovi
Klirinske kuce
Komercijalne ,anke
%si$uravaju-a dru.tva
!ileri
A$encijski pulovi hipoteka
kupuje jedan tip fnansijsko# instrumenta za vlastiti ra*un i fnansira tu transakciju
putem izdavanja neko# dru#o# fnansijsko# potra!ivanja na teret svo#
bilansa stanja.
- Postoje tri uobi*ajena tipa aktivnosti fnansijsko# posredovanja, i to:
a1 potpisivanje osi#uranja kod koje# izdavalac preuzima kontin#ent obavezeV
b1 potpisivanje zajmova #dje posrednik koristi vlastite resurse za proirenje kredita
zajmoprimcuV
c1 potpisivanje fnansijskih instrumenata u ulozi principala kako bi se isti
distribuisali investitorima.
8. >Pravljenje tr&i'ta? - je aktivnost koja uklju*uje kupovinu i prodaju istih
fnansijskih instrumenata od strane jedno# dilera. Firma koja pravi tr!ite ili, *ee,
market mejker je obi*no, ali ne i uvijek, principal u transakciji. 9arket mejker djeluje
kao posrednik kada fnansira zalihe fnansijskih instrumenata putem izdavanja vlastitih
fnansijskih potra!ivanja, npr. potpisivanjem fnansijskih instrumenata.
@obici i #ubici vezani za promjene vrijednosti zaliha zna*e za market mejkera
fnansijsku korist ili #ubitak.
2.". !aksonomija fnansijskih rizika
2.".1. +izik kao entralna komponenta fran'izne vrijednosti fnansijskih
instituija:
- Apravljanje rizicima ima esencijalnu va!nost za fnansijske institucije prevashodno
zbo# to#a to su, za razliku od frmi u mno#im dru#im djelatnostima, njihove rizi*ne
aktivnosti izvor kreiranja bo#atstva za njihove dioni*are.
- Franizna vrijednost fnansijske institucije - u smislu diskontovanih tokova njeno# neto
profta u narednom periodu - presudno zavisi od njeno# rizika.
- Ea fnansijsku instituciju ka!emo da ima optimalan nivo rizika onda kada maksimizira
vrijednost.bo#atstvo za svoje dioni*are. 9inimizacija rizika nije nikada optimalna zbo#
to#a to ne mo!e postojati $ranizna vrijednost bez preuzimanja rizika, a fnansijska
institucija svaki put se suo*ava s trokovima i koristima ukoliko se njen nivo rizika
povea.
- @a bi preuzela vii nivo rizika, institucija mora zatititi svoju $raniznu vrijednost bilo
putem dr!anja vee# dioni*ko# kapitala, bilo putem hed!in#a. S obzirom da i jedno i
dru#o kota, fnansijske institucije koje bolje upravljaju rizicima proftabilnije su od
dru#ih, i obrnuto.
2.".2. @ taksonomiji rizika fnansijskih usluga nezao%ilazni su sljede.i
tipovi:
3. /r!ini 0tr#ovinski1 rizik, koji subsumira rizik kamatne stope i rizik devizno#
kursaV
7. Freditni ili tzv. de$ault rizikV
?. ,izik 0od1 sau#ovara*a ili dru#e u#ovorne straneV
%. ,izik likvidnostiV
6. -perativni rizikV
I. ,izik inherentan polisama osi#uranja ili tzv. under:ritin# rizikV
33
N. Eakonski rizikV
&. ,izik modelaV
5. ,izik do#a(aja ili tzv. event rizikV
3M. Strateki rizikV
33. Poslovni rizikV
37. ,eputacijski rizikV
3?. Sistemski rizikV
3%. ,izik solventnosti ili rizik kapitala.
1. !r&i'ni rizik:
- Ea fnansijsku instituciju ka!emo da se izla!e tr!inom riziku onda kada aktivno tr#uje
fnansijskim, posebno derivatnim, instrumentima na or#anizovanim fnansijskim
tr!itima.
- Sam tr!ini rizik mo!e se defnisati kao rizik ne#ativnih ili nepovoljnih odstupanja
tr!ine vrijednosti tr#ovinsko# port$olija usljed Quktuacija kamatnih stopa, deviznih
kurseva, prinosa na dionice i.ili dru#ih cijena instrumenata to# port$olija tokom perioda
u kome se zahtijeva likvidiranje transakcija.
- @ok bankarske re#ulatorne institucije kao utr!ivu aktivu obi*no tretiraju onu koja se
dr!i krae od 3 #odine, privatne fnansijske institucije uzimaju u obzir krai period.
- A fnansijskoj teoriji i praksi tr!ini rizik se obi*no razdvaja na dvije komponente:
- rizik kamatne stope 0kamatni rizik, kamatnu izlo!enost1V i
- rizik devizno# kursa 0valutni rizik, kursni rizik, valutnu izlo!enost1.
a6 +izik kamatne stope - je rizik smanjenja dobitka fnansijske institucije usljed
nepovoljno# kretanja kamatnih stopa. -vaj tip rizika nastaje zbo# fksnih 0niskih1
kamatnih stopa na kredite, odnosno plasmane, dok uporedo rastu cijene 0kamatne
stope1 na izvore sredstava.
- ;pijski rizik: dru#i izvor rizika kamatne stope u#ra(en je u implicitne opcije
fnansijskih uslu#a.
- "klatantan primjer je prijevremeno plaanje kredita koji nosi fksnu stopu. Forisnik
kredita mo!e uvijek otplatiti kredit i uzeti novi po novoj stopi - pravo koje e iskoristiti
kada kamatne stope znatno opadnu.
- /ransakcioni depoziti tako(e nose opcije zbo# to#a to mo#u biti trans$erisani u oro*ene
depozite kada kamatne stope porastu.
- -pcijski rizici ponekad se nazivaju indirektim rizicima kamatnih stopa. -ni ne nastaju
direktno iz promjene kamatne stope, ve rezultiraju iz ponaanja klijenata koji
kompariraju koristi i trokove koritenja opcija u#ra(enih u fnansijske uslu#e i prave
izbore u zavisnosti od tr!inih uslova.
- Aisina rizika kamatne stope u velikoj mjeri zavisi i od to#a kakvu strate#iju odnosa
prema riziku praktikuje menad!ment fnansijske institucije.
- Gko menad!ment fnansijske institucije primjenjuje strate#iju manje# stepena averzije
prema riziku - tzv. ofanzivni ili agresivni pristup - onda on svjesno prihvata vii nivo
rizika kamatne stope uva!avajui o*ekivanja budue# kretanja kamatnih stopa na
fnansijskom tr!itu.
- @ru#im rije*ima, menad!eri a#resivno# pristupa nastoje anticipacijom promjena
kamatnih stopa da izvuku proft iz pekulativnih transakcija na tom polju. Primjera radi,
37
ako o*ekuju porast kamatnih stopa na fnansijskom tr!itu, ovi e menad!eri nastojati
da skrate rokove na strani aktive i da produ!e rokove na strani pasive, odnosno
$ormiranja svojih fnansijskih obaveza.
- Nastojanja su suprotna ako se o*ekuje pad kamatnih stopa. Akoliko menad!ment
fnansijske institucije praktikuje strate#iju averzije prema riziku - tzv. defanzivni pristup,
onda e on te!iti da redukuje nivo kamatne izlo!enosti.
- @pravljanje rizikom kamatne stope podrazumijeva operativni monitorin#, zatim
utvr(ivanje prihvatljivih o#rani*enja kamatne izlo!enosti i, najzad, korektivne akcije
koje pretjeranu kamatnu izlo!enost treba da svedu u tolerantne okvire.
%6 +izik deviznog kursa: se javlja u slu*aju da do(e do promjene deviznih kurseva,
pretpostavljajui vievalutnu kompoziciju aktive i pasive u bilansu stanja fnansijske
institucije.
- /o je rizik da promjene deviznih kurseva imaju ne#ativan uticaj na vrijednost sredstava i
obaveza fnansijske institucije denominiranih u stranim valutama. Dli, radi se o
vjerovatnoi nastajanja #ubitka usljed promjena deviznih kurseva.
- Akoliko do(e do promjene kursa strane valute koja se nalazi u bilansu stanja fnansijske
institucije, e$ekti te promjene zavise od dva $aktora:
da li je odnosna valuta aprecirala ili deprecirala, i
da li je bilans fnansijske institucije u odnosnoj valuti pozitivan ili ne#ativan.
- Fada je u pitanju upravljanje rizikom devizno# kursa, menad!mentu fnansijske
institucije stoje na raspola#anju sljedee dvije opcije:
da se odredi, odr!ava i kontrolie nivo rizika devizno# kursa koji je u skladu sa
njenom poslovnom politikom, i
da se otvorene devizne pozicije, u cilju redukovanja rizika devizno# kursa,
kompenziraju od#ovarajuim derivativnim transakcijama.
2. (reditni rizik:
- Freditni rizik se o#leda u vjerovatnoi ili mo#unosti da du!nici ne vrate kredite o
rokovima dospijea zajedno sa pripadajuim kamatama. Neplaanje kreditnih obaveza
uzrokuje totalni ili parcijalni #ubitak bilo koje# iznosa pozajmljeno# du!niku, odnosno
klijentu fnansijske institucije.
- 9o!e proistei iz nesposobnosti ili nevoljnosti postupanja na unaprijed u#ovoreni na*in.
-vo mo!e uticati na kreditora koji je potpisao u#ovor, ostale kreditore, pa sve do
dioni*ara kreditora i du!nika.
- A an#losaksonskoj terminolo#iji kreditni rizik nerijetko se naziva Udefault risk), pri *emu
Udefault) nastaje u tri slu*aja:
ako du!nik ne izvri plaanja po kreditnom u#ovoru ni poslije minimalno ? mjeseca
od dana dospijea 0de$ault plaanja1V
ako du!nik prekri neku od zatitnih klauzula u kreditnom u#ovoru 0tehni*ki
de$ault1V i
ako ekonomska vrijednost aktive du!nika padne ispod vrijednosti nje#ovo# du#a
0ekonomski de$ault1.
- (reditni rizik ima dvije dimenzije: kvantitet rizika, ili iznos koji mo!e biti iz#ubljen, i
kvalitet rizika, ili vjerovatnoa de$aulta.
3?
- Fvalitet rizika nerijetko se procjenjuje putem rejtin#a, koji je interni za fnansijsku
instituciju i.ili eksterni 0ako dolazi od rejtin# a#encije1.
- "valuacija kvaliteta rizika u kona*nici bi vodila prema kvantifkovanju vjerovatnoe
de$aulta du!nika, kao i vjerovatnoe bilo kakvo# oporavka od slu*aja de$aulta.
Rjerovatnou de$aulta nije lako kvantifkovati.
- Stepen mo#ue# oporavka od defaulta tako(e je nepoznat. 4ubitak zavisi od bilo kakve
#arancije vezane za oporavak nakon bankrotstva ili likvidacije imovine.
- #ktivni kreditni rizik javlja se kod odobravanja kredita ukoliko korisnik kredita nee,
ili na vrijeme nee, otplatiti primljeni iznos ili izmiriti u#ovorene kamate, provizije i
takse.
- Pasivni kreditni rizik rezultira jednim dijelom iz to#a da se uslovi do#ovoreni pri
primanju kredita mo#u kasnije pokazati nepovoljnim, a dru#im dijelom iz to#a se mo!e
tra!iti povrat kredita prije ne#o to bi se to normalno mo#lo o*ekivati.
- =aunders i )ornett razlikuju kreditni rizik speci1,an za 1rme, kao to je je rizik
specif*an za dr!anje obveznica ili zajmova 4eneral 9otorsa ili DJ9, i sistemski kreditni
rizik, kao to su $aktori koji istovremeno poveavaju rizik de$aulta svih frmi u ekonomiji.
- (od upravljanja kreditnim rizikom menad&metu fnansijske instituije stoje na
raspolaganju tri opije:
metodolo#ija za ocjenu kreditno# boniteta du!nikaV
osi#uranje kreditno# rizika pola#anjem kolaterala ili davanjem #arancija za
servisiranje kreditaV i
diversifkacija kredita.
". +izik saugovaraBa:
- ,izik sau#ovara*a se mo!e defnisati kao opasnost od klijenta s kojim je fnansijska
institucija napravila u#ovor, a koji mo!e da ne uspije ili da ne ispuni obaveze,
primoravajui time fnansijsku instituciju da na(e zamjenu za u#ovor sa dru#om
strankom koja mo!e da bude manje povoljna.
- +azlika izme$u kreditnog rizika i rizika saugovaraBa: ,izik sau#ovara*a je sli*an
kreditnom riziku, ali se #eneralno posmatra kao privremeni fnansijski rizik povezan sa
tr#ovanjem, prije ne#o kao standardni de$ault rizik kreditora koji je povezan sa
nje#ovim investicionim port$olijom.
*. +izik likvidnosti:
- Pikvidnost fnansijske institucije mo!e se defnisati kao permanentna sposobnost
fnansijske institucije da izmiruje svoje obaveze o rokovima njihovo# dospijea. Prema
Jessisu, rizik likvidnosti se defnie na razli*ite na*ine:
o kao ekstremna likvidnostV
o kao mjera predostro!nosti koja se obezbje(uje putem port$olija likvidnih
sredstavaV ili
o kao sposobnost pribavljanja sredstava pri normalnom troku.
- ,izik likvidnosti sastoji se u mo#unosti da sposobnost plaanja banke ili neke dru#e
fnansijske institucije bude u#ro!ena.
- -vaj tip rizika javlja se usljed: neto odliva depozita, izostanka o*ekivano# priliva
sredstava, aktiviranja uslovnih obaveza i kreditnih zahtjeva klijenata koji su relevantni
3%
za fnansijsku instituciju, pani*ne navale 0!ivotno#1 osi#uranja, otkazivanja ili
neobnavljanja polisa 0ne!ivotno#1 osi#uranja, veliko# broja otkupa dionica, itd.
- -snovni razlo# nastanka rizika likvidnosti banke le!i u ro*noj trans$ormaciji sredstava -
banke $ormiraju izvore sredstava na osnovu kratkoro*nijih depozita, dok plasmane
prikupljenih sredstava ostvaruju u vidu du#oro*nijih kredita. Pri ovom #apu ro*nosti
uvijek postoji rizik likvidnosti, kao i troak likvidnosti.
- Prema Cestu postoje dva tipa rizika likvidnosti:
2ormalni ili uobi,ajeni rizik likvidnosti - rizik koji proizilazi iz poslovanja na tr!itima
koja u svojim standardnim dnevnim operacijama nisu u potpunosti likvidna.
Prisutan je na svim fnansijskim tr!itima, ali je mno#o ozbiljniji na razvijenim
tr!itima i za specijalne -/B instrumente.
Krizni rizik likvidnosti - rizik likvidnosti koji proizilazi iz tr!inih kriza, kao to su:
krah na -all +treetu 35&N.#od, ruska P/B9 kriza iz 355&.#od, aktuelna #lobalna
fnansijska kriza i sl.
A takvim uslovima neko mo!e likvidirati pozicije samo preuzimajui velike #ubitke.
- <va modusa upravljanja rizikom likvidnosti:
klasifkacija izvora sredstava i plasmana fnansijske institucije iz aspekta preostale
ro*nosti, i.ili
koritenje kredita za odr!avanje likvidnosti, tj. uzajmljivanje novca na fnansijskom
tr!itu, pretpostavljajui solidan kreditni rejtin# odnosne fnansijske institucije.
4.;perativni rizik:
- A Jazelu DD, operativni rizik se defnie kao rizik direktno# ili indirektno# #ubitka koji
rezultira iz neadekvatnih ili neprimjerenih internih procesa, osoblja i sistema, ili iz
eksternih do#a(aja.
- Jazelska defnicija operativno# rizika uklju*uje zakonski rizik, ali isklju*uje strateki i
reputacijski rizik. Dzvori 0uzroci1 operativnih rizika banaka mo#u biti:
3. interna prevara
7. eksterna prevara
?. prekid u poslu i otkazivanje in$ormacionih i dru#ih sistema
%. izvrenje, isporuka i upravljanje procesima
6. oteenje fksne imovine
I. prakse 0kod1 zapoljavanja i si#urnost radno# mjesta i
N. klijenti, proizvodi i poslovna praksa.
- -perativni rizici se javljaju na dva razli*ita nivoa:
tehni*kom nivou, kada su in$ormacioni sistemi neefkasni i
or#anizacionom nivou, tj. u vezi sa izvjetavanjem i monitorin#om rizika i svim
povezanim pravilima i politikama.
- ;rganizaija monitoringa rizika:
- -snovni principi koji mo#u pomoi u iz#radnji ispravno# sistema su:
pravila upravljanja ne bi trebala previe o#rani*avati proces preuzimanja rizika.
Prevelika opreznost usporava proces donoenja odluka i limitira volumen
poslovanja.
36
Fomercijalne poslovne jedinice koje #eneriu rizike trebale bi biti odvojene od onih
*ija je misija supervizija i o#rani*avanje rizika.
/rebali bi postojati podsticaji za otkrivanje rizika, kada oni postoje, umjesto da se
menad!eri podsti*u da ih skrivaju.
- Amjetnost upravljanja rizicima podrazumijeva i uspostvljanje balansa izme(u
pridr!avanja pravila o preuzimanju rizika i sposobnosti razvoja poslovanja, izme(u
otkrivanja rizika i sna!nih podsticaja menad!menta unutar or#anizacije.
- "fkasnost monitorin#a rizika u velikoj mjeri zavisi od ulo#a i uticaja poslovnih jedinica i
jedinice za kontrolu rizika.
3a!tijevani kapital za operativni rizik ' bruto dobitak 4 faktor ponderisanja5
- A tom kontekstu, uzima se prosjek bruto dobitka u posljednje ? #odine i zbraja neto
kamatni dobitak, tj. isklju*uje loe du!ni*ko optereenje i operativni trokovi. -vo je tzv.
pristup baznog indikatora - JDG.
- Jazelski komitet je ponudio jo dva pristupa za izra*unavanje zahtijevano# kapitala za
operativni rizik - standardizovani pristup - S/G, u kojem se bankarske aktivnosti dijele
na & poslovnih linija, a zatim se prosje*ni bruto dobitak u posljednje ? #odine za svaku
poslovnu liniju mno!i sa ;beta $aktorom= 01 i u rezultatu sabire sa ostalim dobijenim
iznosima radi odre(ivanja ukupno# kapitala za operativni rizik i pristupe naprednog ili
razvijenog mjerenja # G9G, prema kojima se re#ulatorni kapitalni zahtjevi za operativni
rizik izra*unavaju putem ban*ino# interno# koritenja kvalitativnih i kvantitativnih
kriterija.
8.+izik inherentan polisama osiguranja:
- Problem ne#ativne selekcije postavlja pitanje koje polise osi#uravajue drutvo treba
prihvatiti.
- S obzirom da postoji vea vjerovatnoa da e osoba loije# zdravlja u#ovoriti polisu
dopunsko# zdravstveno# osi#uranja ne#o neko potpuno zdrav, bilo bi razumljivo da u
takvim slu*ajevima osi#uravajua drutva odbiju svako# ko se prijavi. Judui da se to u
stvarnosti ne deava, osi#uravajua drutva su zasi#urno nala alternativno rjeenje.
- ,ecimo, veina osi#uravajuih drutava zahtijeva zdravstveni pre#led, te provjeru
medicinske dokumentacije prije u#ovaranja zdravstveno# ili !ivotno# osi#uranja. Gko
iza(e na vidjelo da postoji neka bolest koja za zdravlje te osobe i#ra va!nu ulo#u,
osi#uravajue drutvo mo!e izdati polisu osi#uranja koja ne pokriva dija#nosticiranu
bolest. -si#uravajua drutva obi*no nude povoljnije stope pri osi#uranju #rupe ljudi,
jer tako izbje#avaju problem ne#ativne selekcije, u skladu sa zakonom velikih brojeva.
- Ava!avajui personalne karakteristike aplikanata za osi#uranje, za osi#uravajua
drutva su tako(e va!ne in$ormacije koje otkrivaju prisustvo moralno# hazarda.
- %oralni !azard predstavlja rizik uklju*ivanja osi#uranika u aktivnosti koje su iz aspekta
osi#uravatelja nepo!eljne jer se zbo# njih poveava vjerovatnoa deavanja osi#urano#
slu*aja. @o moralno# hazarda dolazi kada osi#uranik propusti preduzeti potrebne mjere
da izbje#ne mo#ui #ubitak jer zna da e mu taj #ubitak nadoknaditi osi#uranje.
- Prema tome, dok je ne#ativna selekcija problem povezan sa asimetri*nim
in$ormacijama koji se pojavljuje prije izdavanja polisa osi#uranja, moralni hazard
3I
nastaje nakon njihovo# izdavanja. -tuda je rizik inherentan polisama osi#uranja iri
pojam od under:ritin# rizika, koji je prisutan samo prije izdavanja polisa.
D.Eakonski rizik:
- Finansijski u#ovori *esto su kompleksni, pa su fnansijske institucije izlo!ene riziku da se
njihovo razumijevanje sporazuma razlikuje od razumijevanja od strane suda.
- Fod fnansijskih u#ovora, zakonski rizici su endemi*ni, tj. vezani za mjesto njihovo#
zaklju*enja. Novi zakoni, miljenja suda i propisi mo#u ranije dobro uspostavljene
transakcije dovesti u koliziju, *ak i kada su sve strane prethodno adekvatno ispunile
svoje obaveze i u budunosti su u potpunosti sposobne da ih izvravaju.
- @ru#i tip zakonsko# rizika proisti*e iz aktivnosti menad!menta fnansijske institucije,
njenih zaposlenika i a#enata. Prevare, krenja propisa o fnansijskim instrumentima i
ostale sli*ne aktivnosti mo#u dovesti do katastro$alnih #ubitaka. >ak i situacija kada,
primjera radi, osi#uravatelj ispunjava sve obaveze iz u#ovora mo!e rezultirati masivnim
sudskim sporovima ako neki vlasnici polisa imaju dru#a*ija o*ekivanja ili shvatanja u
po#ledu per$ormansi njihovih polisa ne#o to je to specifkovano u#ovorom.
0.+izik modela:
- Finansijske institucije koriste razne modele kako bi odredile vrijednost fnansijskih
instrumenata, kao to su opcije, i kako bi evaluirale nivo rizika kojem su u svojim
tr#ovinskim aktivnostima izlo!ene.
- -vi su modeli kompleksni, a #reke do kojih eventualno mo!e doi pri njihovom
koritenju dodatno izla!u fnansijske institucije riziku. Asljed ovo# rizika, fnansijske
institucije mo#u preplatiti fnansijske instrumente ili, pak, podcijeniti nivo tr!ino# ili
tr#ovinsko# rizika koji su preuzele.
- Prakti*na rjeenja ovo# rizika su:
revizija strate#ija i pozicija,
upotreba viestrukih modela, i
simulacija uticaja hipoteti*kih #reaka modela.
/.+izik doga$aja:
- ,izik do#a(aja ili tzv. event rizik predstavlja mo#unost nastupanja neuobi*ajenih ili
ekstremnih do#a(aja.
- Ebo# to#a ne iznena(uje stav da se pod rizik do#a(aja svrstavaju svi preostali tipovi
rizika, koji nisu tr!ini, kreditini, operativni, rizik likvidnosti i sl.
- ,izik do#a(aja odnosi se na vjerovatnou da, recimo, do(e do:
sloma berze
iznenadnih promjena u poreskom sistemu
iznenadnih promjena u re#ulatornoj politici
kolapsa kursa neke valute
teroristi*kih napada
raznih katastro$a itd.
1,. =trate'ki rizik:
3N
- Strateki rizik je rizik povezan sa poslovnim planovima i strate#ijama fnansijske
institucije. -vaj tip rizika uklju*uje planove za ulazak u nove poslovne linije, proirenje
postojeih uslu#a putem merd!era i akvizicija i poboljanje in$rastrukture.
11. Poslovni rizik:
- Dako operativni rizik uklju*uje mno#e aspekte ono#a to eksperti za upravljanje rizicima
zovu poslovnim rizikom, on tako(e isklju*uje ostale.
- Npr. mno#e defnicije operativno# rizika ne uklju*uju poslovni ciklus, Quktuacije prihoda
fnansijskih institucija po osnovu provizija, Quktuacije potra!nje za fnansijskim
uslu#ama kao i trokova njihovo# #enerisanja itd., to je ustvari poslovni rizik.
- Prema tome, poslovni rizik podrazumijeva Quktuacije prihoda fnansijske institucije koje
su uzrokovane prirodom njeno# poslovanja.
12. +eputaijski rizik:
- Eahtijeva specijalan tretman fnansijskih institucija zbo# to#a to priroda njihovo#
poslovanja zahtijeva povjerenje kreditora, re#ulatora i tr!ita uopte. A kona*nici,
stabilnost svako# fnansijsko# sistema imperativno se temelji na povjerenju.
- -vaj tip podrazumijeva mo#unosti da ne#ativni publicitet u po#ledu poslovne prakse
fnansijske institucije dovede do #ubitka prihoda ili, pak, sudsko# spora. Ea sisteme
povezane sa plaanjima na malo reputacijski rizik je povezan sa o*ekivanjima klijenata
u po#ledu isporuke ili, pak, uslu#a plaanja i sa tim da li institucija ispunjava svoje
re#ulatorne i obaveze zatite klijenata povezane s tim uslu#ama.
- ,eputacija fnansijske institucije, posebno povjerenje koje u!iva od strane klijenata ili
treih lica, mo!e biti nepovratno ocrnjena zbo# njenih propusta u tome da poslovne
aktivnosti obavlja si#urno i od#ovorno.
- Problem evaluacije reputacijsko# rizika je kompleksan: fnansijska institucija koja bi
rezervisala novac za slu*aj opasnosti od #ubitka reputacije preutno bi unaprijed
priznala da njeno upravljanje zaslu!uje 0ne#ativnu1 kritiku.
- @a bi se osi#urale od ovo# rizika, fnansijske institucije moraju imati kodeks ponaanja,
otvorenu kulturu in$ormisanja, kao i procese koji u ranim $azama omo#uuju
identifkovanje ovo# rizika i problemati*nih se#menata.
1". =istemski 5vs. nesistemski6 rizik:
- Sistemski rizik prestavlja onaj rizik koji uti*e na sve fnansijske instrumente i zbo# to#a
se ne mo!e diversifkovati. Prethodna defnicija sistemsko# rizika nije, me(utim, u
cjelosti opteprihvaena.
- Neki dru#i autori koji tretiraju problematiku investiciono-projetno# i.ili fnansijsko#
menad!menta ar#umentovano isti*u da se sistemski rizik mo!e diversifkovati, i to
me(unarodnom diversifkacijom.
- -tuda bi kriterij kate#orizacije rizika na sistemski i nesistemski trebalo nadopuniti i
$ormulisati kao mo#unost diversifkacije unutar #ranica jedne zemlje.
- Sistemski rizik se ina*e javlja zbo# rizi*nih $aktora koji uti*u na cijelo tr!ite, tj. zbo#
promjena u ekonomskom, politi*kom i drutvenom okru!enju. Nesistemski rizik je onaj
rizik koji je jedinstven za odre(eno preduzee ili djelatnost.
- -n zavisi od ekonomskih, politi*kih i ostalih $aktora koji uti*u na sve fnansijske
instrumente u smislu sistema-konkretne fnansijske institucije, sektora ili re#ionalne
oblasti - a mo!e se redukovati ili, *ak, eliminisati diversifkacijom, ako je ona u*inkovita.
3&
1*. +izik solventnosti:
- -dnosi se na vjerovatnou da fnansijska institucija ne bude sposobna da raspolo!ivim
kapitalom pokrije #ubitke #enerisane od svih tipova rizika. -tuda je rizik solventnosti
zapravo rizik defaulta fnansijske institucije.
- +izik zemlje: podrazumijeva situaciju kada strani du!nik - emitent, pored svoje
likvidnosti i mo#unosti da plati dospjele obaveze, zbo# nemo#unosti zemlje u kojoj
ima sjedite, nije u stanju da plati na vrijeme, ili uopte da plati, dospjele kamate ili
otplatu.
- ,adi se zapravo o posebnom tipu kreditno# rizika, odnosno inostrano# investiciono#
rizika, s kojim se fnansijska institucija suo*ava kada kupuje aktivu kao to su obveznice
i zajmovi od inostranih korporacija.
3. MJESTO UPRAVLJANJA RIZICIMA U FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA I EVALUACIJA KAO
SINE QUA NON UPRAVLJANJA TIM RIZICIMA
".1. =trategije u%la&avanja fnansijskih rizika
- Postoje tri opta tipa takvih strate#ija:
- fnansijski rizici mo#u biti izbje#nuti ili eliminisani pomou jedinstvenih
poslovnih praksi,
- fnansijski rizici mo#u biti trans$ormisani na ostale u*esnike, i
- fnansijskim rizicima mo!e se aktivno upravljati na nivou fnansijske institucije.
".1.1. Iz%jegavanje fnansijskih rizika
- Praksa izbje#avanja rizika involvira aktivnosti redukovanja mo#unosti nesistemskih
#ubitaka putem eliminisanja rizika koji su suvini za samo poslovanje institucije. A
uobi*ajene aktivnosti izbje#avanja rizika spadaju:
- potpisni*ki standardi
- hed!in# ili kombinovanje aktive i obaveza
- port$olio diversifkacija
- reosi#uranje ili udru!ivanje
- detaljno ispitivanje poslovanja.
".1.2. !rasfer fnansijskih rizika
- Postoje rizici koji mo#u biti eliminisani ili bar zna*ajno redukovani pomou tehnika za
trans$er rizika.
- Gko institucije nemaju komparativnu prednost u upravljanju prateim rizicima, onda one
nemaju razlo#a za apsorbciju i.ili upravljanje takvim rizicima, pa e ih onda
trans$erisati. "klatantni primjeri strate#ije trans$era fnansijskih rizika su derivatni
hed!in# i prodaja aktive.
".1.". #ktivno upravljanje fnansijskim riziima na nivou instituije:
- ,adi se o fnansijskim sredstvima ili aktivnostima koja.koje imaju jednu ili vie sljedeih
karakteristika.
- Prvo, vlasnici dionica i ostali prema kojima institucija ima povjereni*ki interes, mo#u
imati potra!ivanja koja ne mo#u biti lako razmijenjena ili hed!ovana od strane stranih
investitora.
35
- @ru#o, postoje aktivnosti #dje priroda u#ra(enih rizika mo!e biti kompleksna i teka za
otkrivanje interesa koji nisu na nivou institucije.
- /ree, mo!e postojati moralni hazard tako da je u interesu stake!oldera da zahtijevaju
upravljanje rizicima kao dio standardnih operativnih procedura.
- >etvrti razlo# za upravljanje rizicima fnansijskih institucija jeste da je to centralno za
njihovo samoposlovanje.
".2. #ktivno vs. pasivno upravljane fnansijske instituije
- A aktivno upravljane fnansijske institucije spadaju:
!edge $ondovi
otvoreni $ondovi
,"D/s
Eatvoreni $ondovi
Penzioni $ondovi
Fomercijalne banke
-si#uravajua drutva i
@ilerske frme.
- A pasivno upravljane fnansijske institucije ubrajamo:
- ,"9DBs
- Dndeksne $ondove
- 6nit trusts
- Flirinke kue i
- G#encijske pulove hipoteka.
".". Motivi upravljanja fnasijskim riziima
- Postoje % razli*ita obrazlo!enja za aktivno upravljanje rizicima:
o menad!erski li*ni interes
o nelinearnost poreza
o troak fnansijskih neprilika
o nesavrenosti tr!ita kapitala.
".".1. <ru'tveni stav
- Eato je upravljanje rizicima va!no za upravljanje drutva kao cjelineW
- /o je va!no iz aspekta sistemskih stabilnosti i ostalih drutvenih motiva. -stali drutveni
motivi za upravljanje fnansijskim rizicima mo#u se izvesti iz primarno# cilja - sistemske
stabilnosti.
- Naime, re#ulatori su zainteresovani da kroz monitorin# rizika u bankama i ostalim
dijelovima fnansijsko# sistema i kroz upravljanje tim rizicima na od#ovoran, ali tako(e i
efkasan na*in obezbijede si#uran i efkasan sistem plaanja, poveaju likvidnost
tr!ita, redukuju izlo!enost eksternim do#a(ajima, itd.
".".2. =tav dioniBara - upravljanje riziima vs. maksimiziranje vrijednosti
- Rrijednost upravljanja rizicima za dioni*are fnansijskih institucija se ne svodi samo na
izbje#avanje #ubitaka i stvaranje dobitaka, kao jedan od neposrednih na*ina
maksimizacije njihovo# bo#atstva, ono poboljava reputaciju institucije, sni!ava
fnansijske trokove, odr!ava investicionu sposobnost, donosi najbolje in$ormacije za
7M
upravljanje, omo#uava $ormiranje konkurentnih cijena i sl., to posredno doprinosi i
maksimizaciji bo#atstva dioni*ara institucije.
".".". =tav menad&era
- Ebo# svih ili samo nekih navedenih razlo#a *ini se da je potpuno opravdano
pretpostaviti da e se menad!eri ponaati na na*in konzistentan sa konkavnom $-jom
cilja, tj. da e imati averziju prema riziku u domenu korisnosti.
".*. Proes upravljanja riziima u fnansijskim instituijama
- 4eneralni cilj upravljanja fnansijskim rizicima je optimiziranje odnosa izme(u rizika i
prinosa i planiranje i fnansiranje razvoja poslovanja fnansijske institucije.
".*.1. Proedure za implementaiju upravljanja riziima 'irom fnansijske
instituije
- Ea svaku kate#oriju rizika, fnansijska institucija primjenjuje proceduru od % koraka. -vi
koraci uklju*uju:
standarde i izvjetaje
limite ili pravila pozicije
investicione smjernice ili strate#ije i
stimulativne u#ovore i kompenzacije.
* koraka u sistemu aktivnog upravljanja fnansijskim riziima:
/ehnike o#rani*avanja rizika Primjer
3. Standardi i izvjetaji
a1 Standardi
- Potpisni*ki standardi
- Fate#orizacija rizika
- ,evizijski standardi
- Finansijska revizija
- ,e#ulatorni izvjetaji
- Dzvjetaji rejtin# a#encije
- Dnterni port$olio
b1 Finansijsko izvjetavanje
7. Pimit . pravila pozicije - Dzlo!enost sau#ovara*a
- Freditni limit
- Foncentracija pozicije
?. Dnvesticione smjernice - Foncentracije
- Gn#a!mani
- Biljevi neuskla(enosti G.-
- 'ed!in# zahtjevi
%. Stimulativne sheme - Fompenzacijski u#ovori zasnovani na
pre$ormansama
".*.1.2. Prinipi za implementaiju upravljanja riziima 'irom fnansijske
instituije
- Prvo, upravljanje rizicima mora biti inte#ralni dio biznis plana institucije. Gktivnosti koje
nisu dio 0poslovno#1 $okusa institucije moraju biti eliminisane tako da se ne
pretpostavljaju izbje!ivi rizici usljed nedostatka menad!ersko# nadzora.
73
- @ru#o, moraju biti defnisani specif*ni rizici svake poslovne aktivnosti institucije i
moraju biti prona(eni na*ini za njihovu evaluaciju.
- /ree, procedure se moraju uspostaviti tako da upravljanje rizicima po*inje sa ta*ke
koja je najbli!a pretpostavci o riziku.
- >etvrto, baza podataka i sistemi evaluacije moraju biti razvijeni u skladu sa na*inom na
koji se obavlja posao.
- Fona*no, peto, nijedan od pomenutih procedura ili baza podataka nije e$ektivan ili
zna*ajan sve dok se ukupni sistem upravljanja rizicima ne postavi na svoje mjesto i dok
ne bude koriten od strane vie# menad!menta.
".*.2. Faze proesiranja upravljanja riziima u fnansijskim instituijama
- 9o#u se izdvojiti sljedee % $aze:
identifkacija rizika
evaluacija rizika
izbor metode za upravljanje rizicima, i
implementacija i procjena rezultata.
Proes upravljanja riziima 5uop'teno6:
Proes upravljanja riziima u fnansijskim instituijama:
- Savremeno upravljanje bankarskim rizicima mo!emo posmatrati kao proces koji
involvira sljedee $aze:
- adekvatnu evaluaciju tr!inih i kreditnih rizika
- naplatu cijene rizika od korisnika od#ovarajuih bankarskih.fnansijskih
proizvoda.uslu#a
- izdavanje naplaene cijene rizika u rezerve i dioni*ki kapital banke.fnansijske
institucije
- pokrivanje o*ekivanih #ubitaka iz $ormiranih rezervi banke.fnansijske institucije
- pokrivanje neo*ekivanih #ubitaka iz dioni*ko# kapitala banke.fnansijske
institucije
- $ormiranje ekonomsko# kapitala kori#ovano# za rizik, odnosno kapitala
zasnovano# na riziku
77
"valuacija
rizika
Ddentifkacij
a rizika
Dzbor metode za
upravljanje rizicima:
a1 metode kontrole rizika:
- izbje#avanje
- prevencija
- redukcija
- upravljanje
in$ormacijama i neke vrste
trans$era rizika.
b1 metode fnansiranja
rizika:
- zadr!avanje rizika
- trans$er bez osi#uranja
Dmplementaci
ja i procjena
rezultata
- upravljanje port$olio rizicima, i
- monitorin# 0kontrolu1 rizika od strane posebne slu!be u banci.fnansijskoj
instituciji.
".*.". 7valuaija kao iniijalna faza proesa upravljanja fnansijskim
riziima
- ,azlikujemo tri tipa mjera fnansijskih rizika:
- Senzitivnost, koja obuhvata odstupanje posmatrane varijable koje je #enerisano
jedini*nom promjenom odre(ene tr!ine stope, npr. promjenom kamatne stope za
3S.
- Rarijabilnost, koja predstavlja disperziju oko prosjeka bilo koje# slu*ajno# parametra
ili posmatrane varijable.
- @o:nside mjere rizika, koje se $okusiraju samo na ne#ativna ili nepovoljna
odstupanja. -ne se izra!avaju kao vrijednost naj#ore# slu*aja posmatrane varijable,
kao to je dobitak, sa nekom vjerovatnoom koja je pridru!ena toj vrijednosti.
".*.".1. =enzitivnost
- Senzitivnost je relativan odnos varijacije dobitka, kao to je kamatna mar!a ili promjena
tr!ine vrijednosti neko# fnansijsko# instrumenta, i date, jedini*ne varijacije osnovno#
slu*ajno# parametra koji #enerie ovu varijaciju.
- Primjera radi, neka je senzitivnost cijene obveznice u odnosu na jedini*nu varijaciju
kamatne stope jednaka 6. /o zna*i da varijacija kamatne stope za 3S-tni poen #enerie
relativnu varijaciju cijene obveznice od 6S.
- Senzitivnost se tako(e mo!e izraziti kao vrijednost. Gko je cijena obveznice u
prethodnom primjeru 3MMM F9, njena varijacija 6SX3MMM K 6MF9. Po defniciji:
+ 7vrijednost8 ' V / 7trini prametar8
-dnosno,
s 79 vrijednosti8 ' [: ; :] ; 7trini parametar85
+izik kamatne stope - obi*no se mjeri senzitivnou kamatne mar!e koja predstavlja
razliku izme(u kamatnih prihoda i kamatnih trokova, u odnosu na jedini*ne varijacije
kamatne stope.
+izik deviznog kursa - senzitivnost npr. dolarske vrijednosti bilo koje izlo!enosti
izra!ene u stranoj valuti u odnosu na devizni kurs predstavlja varijaciju ove dolarske
vrijednosti usljed jedini*ne varijacije devizno# kursa.
!rzi'ni rizik - senzitivnost je, u slu*aju tr!ino# rizika, odnos promjene tr!ine
vrijednosti transakcije, ili port$olija, koja je #enerisana jedini*nom varijacijom jedno# od
osnovnih tr!inih parametara.
(reditni rizik - slu*ajna varijabla mo!e tako(e biti stopa de$aulta, tj. odos broja
de$aulta prema broju klijenata unutar port$olija. Senzitivnost dobitka mo!e se defnisati
kao poveanje #ubitka #enerisano jedini*nom varijacijom stope de$aulta.
".*.".2. Aolatilnost
- Rolatilnost je uobi*ajena statisti*ka mjera disperzije oko prosjeka bilo koje slu*ajne
varijable, kao to su tr!ini parametri, dobici ili tr!ine vrijednosti. Rolatilnost nije nita
dru#o do standardna devijacija slu*ajne varijable. Standardna devijacija je kvadratni
korijen varijanse slu*ajne varijable.
Standardna devijacija, tj. volatilnost, ra*una se prema izrazu:
7?
Standardna devijacija je kvadratni korijen varijanse, tj.
4. @P+#AFG#NG7 +IEI)IM# B#N#(#
*.1. (onept riziBne vrijednosti
- Alo#u moderno# standarda u evaluaciji rizika banaka i dru#ih fnansijskih institucija i#ra
tzv. koncept rizi*ne vrijednosti - Ra,.
- Ra, koncept slu!i neposredno za evaluaciju tr!inih rizika, a preko svojih modifkacija i
deriviranih koncepata, kao to su: <redit%etrics=$ <reditRisk=$ F9R model, koncept
ekonomsko# kapitala - BG,, koncept prinosa na kapital kori#ovan za rizik - ,G,-B, i za
evaluaciju kreditno# rizika, rizika solventnosti i dru#ih sli*nih rizika u poslovanju banaka
i dru#ih fnansijskih institucija.
*.1.1. <oHnside rizik i pionirski zahvati J.P. Morgan i Bankers Trust u
njegovoj evaluaiji
- .ownside rizik je hazard, ansa da se do#odi loa posljedica, #ubitak ili izlo!enost
nesretnom slu*aju.
<oHnside rizik: sine ua non Aa+ konepta
- Rolatilnost 0varijabilnost1 rezultata mo!e #enerisati dobitke jednako kao i #ubitke.
@o:nside rizik se odnosi samo na ne#ativna ili neopovoljna odstupanja rezultata, a ne
na neo*ekivane dobitke. Posljedi*no tome, evaluacija do:nside rizika bavi se
mjerenjem potencijalnih #ubitaka, a ne potencijalnih dobitaka.
- @o:nside rizik postoji samo ako su rezultati neizvjesni, dakle volatilni.
- @o:nside rizik ima dvije komponenete: potencijalne #ubitke i vjerovatnoe njihovo#
nastajanja.
- Postoji nekoliko tipova potencijalnih #ubitaka: o*ekivani, neo*ekivani i izuzetni.
O,ekivani gubitak je statisti*ka procjena prosje*no# #ubitka. Prosje*ni #ubitak *esto se
izra*unava za kreditni rizik zbo# to#a to reprezentuje statisti*ku sredinu #ubitaka
port$olija i svih mo#uih ishoda.
- 2eo,ekivani gubitak je maksimalni #ubitak koji mo!e biti premaen samo u o#rani*enoj
$rakciji svih mo#uih slu*ajeva. Neo*ekivani #ubitak zapravo je Ra,, a data $rakcija nivo
tolerancije. Izuzetni gubitak je onaj koji nastaje iznad maksimalno# neo*ekivano#
#ubitka.
- Na sl. %.7. #ubici se pojavljuju desno od nulto# nivoa du! Y-ose. Ra, pri datom nivou
tolerancije je takav da je vjerovatnoa prekora*enja o*ekivano# #ubitka jednaka tom
nivou tolerancije. Podru*je ispod krive desno od Ra, reprezentuje ovu vjerovatnou.
- 9aksimalni ukupni #ubitak pri istom nivou tolerancije je suma o*ekivano# #ubitka i
neo*ekivano# #ubitka 0ili Ra,1. Ra, reprezentuje kapital potreban za apsorbovanje
odstupanja od o*ekivano# #ubitka.
7%
*.1.2. !eorijska ishodi'ta Aa+ konepta
- Pod efkasnim tr!item podrazumijeva se tr!ite na kojem cijene u bilo koje vrijeme
uzimaju u obzir sve raspolo!ive in$ormacije, odnosno cijene reQektuju in$ormacije.
- Pretpostavlja se da u*esnici na tr!itu djeluju inteli#entno i samomotivaciono, te na
osnovu raspolo!ivih in$ormacija o cijenama kada donose odluke o kupovini ili prodaji.
Gko pak, ne djeluju u skladu sa raspolo!ivim in$ormacijama, javlja se prilika barem za
neke u*esnike na tr!itu da iskoriste te in$ormacije i da ostvare prednost kupovinom ili
prodajom.
*.1.2.1. Ea'to %i tr&i'ta tre%ala da %udu efkasnaI
- Na efkasnom tr!itu kapitala cijene fnansijskih instrumenata brzo se prila#o(avaju na
dotok novih in$ormacija i, otuda, tekue cijene fnansijskih instrumenata u potpunosti
odra!avaju sve dostupne in$ormacije. @a bi bilo korektno nominirano, ovo tr!ite se
naziva in$ormacijski efkasno tr!ite kapitala.
- Po*etna, i veoma va!na, pretpostavka efkasno# tr!ita kapitala zahtijeva veliki broj
konkurentnih i maksimiziranju profta orjentisanih u*esnika koji analiziraju i vrednuju
fnansijske instrumente, svaki nezavisno od ostalih.
- @ru#a pretpostavka je da nova in$ormacija u po#ledu fnansijskih instrumenata dolazi
na tr!ite u slu*ajnom obliku i vrijeme njene revelacije #eneralno je nezavisno od
ostalih.
- /rea pretpostavka je posebno va!na. Fonkurentni investitori pokuavaju da prila#ode
cijene fnansijskih instrumenata brzo da bi odrazili e$ekat nove in$ormacije.
- -vaj kombinovani e$ekat in$ormacija koje dolaze u slu*ajnom, nezavisnom obliku i
brojnih konkurentnih investitora koji analiziraju novu in$ormaciju i prila#o(avaju cijene
fnansijskih instrumenata brzo tako da odraze novu in$ormaciju, zna*i da bi se mo#lo
o*ekivati da promjene cijena budu nezavisne i slu*ajne.
*.1.2.2. #lternativne hipoteze efkasnog tr&i'ta
- "9' bi se mo#la opisati kao investiciona teorija koja smatra da je nemo#ue pobijediti
tr!ite zato to efkasnost tr!ita uzrokuje da postojee cijene dionica uvijek
inkorporiraju i odr!avaju svaku relevantnu in$ormaciju.
- Prema "9', to zna*i da se dionicama na berzama uvijek tr#uje po njihovim $er
vrijednostima i za investitore je nemo#ue da kupe podcijenjene ili, pak, prodaju dionice
po inQatornim cijenama. 2edini na*in da investitori ostvare vee prinose jeste da kupe
rizi*nije investicije. @ru#im rije*ima, osnovna karakteristika i poenta "9' jeste da se na
76
efkasnom tr!itu ne mo#u ostvariti konzistentno vie stope prinosa osim ako se dr!i
port$olio s viim stepenom rizika.
- Reina ranih akademskih radova povezanih sa efkasnim tr!item kapitala bila je
zasnovana na hipotezi slu*ajno# hoda.
!ipoteza s"u#ajnog $o%a
- Po#ika ideje slu*ajno# hoda je u tome da ako je dotok in$ormacija nesmetan i ako je
in$ormacija odmah odra!ena u cijeni dionice, onda e sutranje cjenovne promjene
odraziti samo sutranje novosti nezavisne od dananjih cjenovnih promjena.
- Fao rezultat to#a, cijene u potpunosti odra!avaju sve poznate in$ormacije i *ak bi i
nein$ormisani investitori kupujui diversifkovan port$olio po datim tr!inim cijenama
ostvarili stopu prinosa kao i eksperti.
Mo%e" po&tene igre
- Ea razliku od hipoteze slu*ajno# hoda, koja se bavi kretanjem cijena tokom vremena,
model potene i#re bavi se cijenom u specif*noj vremenskoj ta*ki. Pretpostavlja se da
cijena fnansijsko# instrumenta u potpunosti odra!ava sve dostupne in$ormacije u tom
trenutku.
- 9odel zahtijeva da proces $ormiranja cijena bude specifciran u dovoljno detalja tako da
je mo#ue ukazati na to ta zna*i ;potpuno odra!ava=.
- Fama je izdi$erencirao ukupnu "9' i empirijske testove hipoteze u ? subhipoteze,
zavisno od uklju*eno# skupa in$ormacija: slabu $ormu "9', polujaku $ormu "9' i jaku
$ormu "9'.
+laba forma >%?
- Slaba $orma "9' pretpostavlja da tekue cijene dionica potpuno odra!avaju sve tr!ine
in$ormacije u po#ledu fnansijskih instrumenata, uklju*ujui: historijski slijed cijena,
stope prinosa, podatke o tr#ovinskom obimu i dru#e tr!ino #enerisane in$ormacije.
- Ebo# to#a to pretpostavlja da tekue tr!ine cijene ve odra!avaju sve prole prinose i
bilo koju dru#u tr!inu in$ormaciju vezanu za fnansijski instrument, ova hipoteza
implicira da prole stope prinosa i dru#i tr!ini podaci ne bi trebali imati povezanosti sa
buduim stopama prinosa.
- Dstra!iva*i su $ormulisali dvije #rupe testova slabe $orme "9'. Prva kate#orija uklju*uje
statisti*ke testove nezavisnosti izme(u stope prinosa. @ru#a #rupa zahtijeva
komparaciju rizik-prinos rezultata za tr#ovinska pravila, koja donoenje investicionih
odluka zasnivaju na prolim tr!inim in$ormacijama vs. rezultata jednostavne politike
;kupiti i dr!ati=.
&olujaka forma >%?
- Polujaka $orma "9' tvrdi da se cijene fnansijskih instrumenata brzo prila#o(avaju na
dotok svih javnih in$ormacija. Polujaka hipoteza obuhvata slabu $ormu hipoteze zato to
su sve tr!ine in$ormacije koje razmatra slaba $orma hipoteze - cijene dionica, stope
prinosa i obim tr#ovine - javne.
- 2avne in$ormacije uklju*uju i sve netr!ine in$ormacije, kao to je objavljivanje zarada i
dividendi, ratia cijena prema zaradi, ratia dividendi prema dobitku, ratia
7I
knji#ovodstvena vrijednost prema tr!inoj vrijednosti, dijeljenje dionica, ekonomskih i
politi*kih novosti.
/aka forma >%?
- 2aka $orma "9' tvrdi da cijene dionica potpuno reQektuju sve in$ormacije, javne i
privatne. /o zna*i da nijedna #rupa investitora nema monopolski pristup in$ormacijama
relevantnim za $ormiranje cijena.
- Dstra!iva*i ove $orme "9' analizirali su per$ormance % #lavne #rupe investitora. Prvo,
nekoliko istra!iva*a analiziralo je prinose koje su ostvarili korporativni insajderi iz
njihove tr#ovine dionicama.
- @ru#a #rupa studija analizirala je prinose dostupne berzanskim specijalistima. /rea
#rupa je ispitivala sposobnost #rupe analiti*ara fnansijskih instrumenata u :alue @ine i
dru#dje da odaberu dionice koje e pobijediti tr!ite. Fona*no, odre(eni broj studija
ispitivao je per$rmanse pro$esionalnih menad!era novca.
*.1.2.". Implikaija efkasnog tr&i'ta kapitala
>1kasna trita i te!ni,ka analiza
- -snovna pretpostavka tehni*ke analize, koja je poznata i pod nazivom *artizam, jeste
da se cijene dionica kreu u trendovima koji se ponavljaju.
- /ehni*ki analiti*ari dr!e da kada nova in$ormacija dolazi na tr!ite, ona nije odmah
dostupna svakome, ve je obi*no ire in$ormisani pro$esionalci a#resivnoj investicionoj
javnosti, a onda i velikom broju investitora.
- -ni koji zastupaju "9' ne tvrde da se cijene prila#o(avaju per$ektno, to zna*i da mo!e
postojati pretjerano prila#o(avanje ili nedovoljno prila#o(avanje.
>1kasna trita i portfolio menadment
- Jrojne studije ukazuju na to da pro$esionalni menad!eri novca ne mo#u pobijediti
politiku ;kupiti i dr!ati= na osnovi kori#ovanoj za rizik. 2edno objanjenje za ovu
#eneralno in$eriornu per$ormansu jeste da nema superiornih analiti*ara i da trokovi
istra!ivanja prisiljavaju rezultate samo adekvatnih analiza u in$eriornu kate#oriju.
- @ru#o objanjenje jeste da frme za upravljanje novcem upoljavaju i superiorne i
in$eriorne analiti*are, a dobici od preporuka nekoliko superiornih analiti*ara neutralisani
su trokovima odjela za istra!ivanje i slabim rezultatima preporuka in$eriornih
analiti*ara.
- /ri su $aktora uklju*ena u minimiziranje ukupnih transakcionih trokova i to:
31 9inimiziranje poreza
71 ,edukovanje tr#ovinsko# prometa - treba tr#ovati samo zbo# likvidacije dijela
port$olija ili zbo#
odr!avanja dato# nivoa rizika
?1 Fada se tr#uje, minimizirati troak likvidnosti tr#ovanjem relativno likvidnim
dionicama.
- Gko se nema pristupa superiornim analiti*arima, trebalo bi uraditi sljedee:
a1 odrediti i kvantifkovati pre$erencije rizika
b1 konstruisati prikladan port$olio dijeljenjem ukupno# port$olija izme(u
pozajmljivanja nekome ili pozajmljivanja od neko#a bezrizi*nih i rizi*nih aktiva
c1 potpuno diversifkovanje na #lobalnoj osnovi da bi se eliminisao ukupan
nesistematski rizik
7N
d1 odr!avanje specif*no# nivoa rizika rebalansiranjem kada je ono neophodno
e1 minimizirati ukupne transakcione trokove.
*.1.". !r&i'ni Aa+ modeli
- /r!ini Ra, modeli su: Risk%etrics=$ historijski model i %onte <arlo simulacija za Ra,.
'iskMetrics(
- Risk%etrics= model poznat je kao model varijanse-kovarijanse, delta-normalni model ili
parametarski model
- Pomou ovo# modela mo!e se procijeniti koliko bi sredstava, zbo# normalnih tr!inih
promjena, banka mo#la da iz#ubi u jednom danu. Gko se posmatra samo jedan
fnansijski instrument, tada se izra*unavanje Ra, za ula#anje banke u dati instrument
prema Risk%etrics= modelu vri po $ormuli:
:aR ' Trina vrijednost pozicije A <jenovna senzitivnost pozicije A &otencijalna
promjena kamatni! stopa
Dli,
:aR ' Trina vrijednost pozicije A <jenovna volatilnost
- -snovna pretpostavka Risk%etrics= modela jeste da su cjenovne promjene
distribuisane normalnom krivom. Fako se statisti*kim metodama mo!e utvrditi povrina
ispod normalne krive, to se mo#u predvidjeti cjenovne promjene.
- Dzra*unavanje Ra, za ukupni port$olio banke izazovniji je i realniji zadatak u odnosu na
izra*unavanje Ra, za samo jedan fnansijski instrument.
- Risk%etrics= model u praksi pokazuje neke slabosti. Prvo, pretpostavka o normalnosti
distribucije dnevnih dobitaka i #ubitaka port$olija za neke je fnansijske instrumente
veoma diskutabilna.
- @ru#o, problemati*na je i pretpostavka o linearnosti port$olija, koja podrazumijeva
linearnu povezanost stopa instrumenata i promjene vrijednosti port$olija. -va
pretpostavka vrijedi u slu*aju port$olija s jednostavnim fnansijskim instrumentima, a
#ubi vrijednost za port$olio koji uklju*uje opcije i.ili dru#e fnansijske derivate te neke
vrste hipotekarnih fnansijskih instrumenata zbo# to#a to cijene tih instrumenata
linearno ne prate promjene kamatnih stopa ili deviznih kurseva.
- Ebo# to#a se ka!e da Risk%etrics= model neadekvatno mjeri rizik kompleksnih,
nelinearnih fn. instrumenata
- /ree, Risk%etrics= model pretpostavlja strukturalnu nepromijenjenost port$olija u toku
posmatrano# perioda, naj*ee jedno# radno# dana.
- >etvrto, ovaj model pokazuje slabost $unkcionisanja u trenucima fnansijskih kriza i na
nelikvidnim tr!itima. -vo zbo# to#a to nije u stanju da obuhvati rizik do#a(aja.
- Peto, ovaj model pretpostavlja konstantnost koefcijenata korelacije izme(u fnansijskih
instrumenata.
- Testo, mno#i autori iznose problem predvi(anja budunosti na osnovu trendova iz
prolosti.
- Aprkos svim ovim nedostacima, Risk%etrics= model je relativno jednostavna i veoma
brza metoda izra*unavanja Ra,, a samim tim i brza aproksimacija 0dnevno#1 tr!ino#
rizika pojedino# port$olija.
- Port$olio menad!erima ovaj model daje jasnu prednost u pronala!enju optimalno#
odnosa izme(u rizika i prinosa.
7&
- Ea nje#a su zainteresovane i re#ulatorne bankarske institucije je rim omo#uava novi
na*in izra*unavanja i praenja rizi*nosti poslovanja banaka.
!istorijski )o%e"
- 'istorijski model ili jo historijska simulacija za Ra, mo!e se okarakterisati kao Ra,
model koji koristi %onte <arlo simulaciju sa realizacijama izvedenim iz historijskih
tr!inih podataka.
- /emeljna razlika izme(u historijske i %onte <arlo simulacije je u tome to historijska
simulacija pristupa #enerisanju distribucije dobitaka i #ubitaka port$olija na osnovu
historijskih podataka, a %onte <arlo simulacija na osnovu slu*ajno# izvla*enja iz
slu*ajno# procesa za fnansijske varijable.
- Postupak izra*unavanja Ra, prema historijskom modelu 9arin Jui detaljno opisuje
kroz sljedee korake:
Prvi korak sastoji se od identifkovanja osnovnih tr!inih $aktora rizika ili osnovnih
tr!inih cijena i stopa te od kreiranja $ormule,
@ru#i korak sastoji se od prikupljanja tr!inih cijena osnovnih $aktora rizika tokom
n posljednjih radnih dana,
/rei korak je najva!niji korak cijelo# postupka. A njemu ;izla!emo= sadanju
strukturu port$olija ;snimku= dnevnih promjena tr!inih cijena i stopa koje su se
do#odile tokom n posljednjih radnih dana, kako bismo dobili distribuciju dobitaka i
#ubitaka posmatrano# port$olija po uticajem navedenih promjena,
A *etvrtom koraku treba oduzimanjem sadanje tr!ine vrijednosti od hipoteti*kih
buduih vrijednosti port$olija izra*unati hipoteti*ke dobitke i #ubitke, te ih poredati
po veli*ini, od najmanje# do najvee#, kako bi dobili statisti*ku distribuciju.
A petom koraku, Ra, se dobija jednostavnim o*itavanjem adekvatno# S
distribucije iz %-o# koraka.
- Najzna*ajnije prednosti historijsko# modela odnose se na:
3. /ednostavnost izra,unavanja :aR - zahtijeva relativno malo pretpostavki o
statisti*koj distribuciji dobitaka i #ubitaka port$olija.
7. 2epostojanje pretpostavke o normalnosti distribucije dnevni! dobitaka i
gubitaka portfolija.
?. >injenicu da za izra*unavanje Ra, ne za!tijeva poznavanje koe1cijenata
korelacije izme(u fnansijskih instrumenata unutar port$olija.
- Fao #lavni nedostaci historijsko# modela obi*no se navode:
a1 Koritenje samo jednog uzorka - historijski model je podlo!an #reci uzorkovanja.
b1 Kvalitet rezultata kriti,no zavisi od duine !istorijskog perioda5 Tto je historijski
period krai, to je uzorak manji, pa je #reka uzorkovanja vea i obrnuto.
c1 %odel postaje previe komplikovan za velike portfolije koji imaju kompleksnu
strukturu. S poveanjem broja fnansijskih instrumenata unutar port$olija
eksponencijalno raste broj potrebnih ra*unanja.
Monte Car"o si)u"acija za *a'
- -snovna pretpostavka Risk%etrics= modela jeste da se dobici i #ubici port$olija
distribuiu normalnom krivom. Po(e li se o tome da ovakva pretpostavka nije realna,
mo!e se razviti historijski model.
75
- 9e(utim, ako se uzme da ni to predvi(anje nije dovoljno realno, dolazi se do %onte
<arlo simulacije, *iji je zadatak statisti*ko #enerisanje slu*ajnih scenarija na osnovu
kojih se mo!e odrediti Ra,.
- Fod %onte <arlo simulacije za Ra, sam korisnik bira teorijsku statisti*ku distribuciju
koja prema nje#ovim spoznajama najbolje opisuje kretanja osnovnih $aktora rizika.
- Postupak izra*unavanja Ra, primjenom %onte <arlo simulacije 9arin Jui opisuje kroz
sljedee korake:
A prvom koraku, neophodno je identifkovati osnovne $aktore rizika, a potom
specifkovati vezu izme(u njih i posmatrano# port$olija,
@ru#i korak podrazumijeva konstruisanje distribucije koja na adekvatan na*in
opisuje promjene osnovnih $aktora rizika i odre(ivanje parametara ove distribucije.
Ea opisivanje, odnosno simuliranje, kretanja osnovnih $aktora rizika *esto se koristi
tzv. Beometrijsko brownijansko kretanje - 4J9 model.
- %onte <arlo simulacija je daleko najobuhvatniji i najmoniji model za izra*unavanje
Ra,. -na pru!a mo#unost da se obuhvati znatno iri spektar 0tr!ino#1 rizika u odnosu
na ostale Ra, modele.
- Dako najkompleksniji i najsporiji, %onte <arlo simulacija je i najta*niji model evaluacije
tr!ino# rizika, pod uslovom da se modeliranje ispravno obavi. A odre(enoj mjeri ovaj
model mo!e poslu!iti i za evaluaciju kreditno# rizika.
- Nadalje, %onte <arlo simulacija je veoma korisna kod kreiranja postupaka za
odre(ivanje cijena opcija.
- 4lavni nedostatak %onte <arlo simulacije za Ra, odnosi se na trokove primjene, jer
iako s poveanjem broja simulacija raste preciznost procjene, rastu i trokovi.
- -vaj model je i najzahtjevniji u po#ledu potrebno# hardvera i intelektualno# kno:-
ho:a. Nedostatak %onte <arlo simulacije proizilazi i iz to#a to se ona oslanja na
specif*an slu*ajni proces koji defnie budua kretanja $aktora rizika, kao i na modele
za odre(ivanje cijena takvih vrsta fnansijskih instrumenata, kao to su opcije ili
hipotekarni fnansijski instrumenti, pa je podlo!na riziku modela.
(omparaija tr&i'nih Aa+ modela
- Ra, modeli se razlikuju prema: njihovoj sposobnosti da obuhvate rizike opcija i
instrumenata sli*nih opcijama, jednostavnosti implementacije, jednostavnosti
objanjavanja viem menad!mentu, pouzdanosti rezultata i sl.
- Primjera radi, dok je sposobnost obuhvatanja rizika i port$olija koji uklju*uju opcije za
historijski model i %onte <arlo simulaciju za Ra, visoka, za Risk%etrics= je niska.
- Dli, jednostavnost implementacije za Risk%etrics= i %onte <arlo simulaciju za Ra, je
visoka samo za port$olije o#rani*ene na instrumente i valute ;pokrivene= dobrim
so$tverom, za historijski model je visoka ako su dostupni podaci o historijskim cijenama
osnovnih $aktora rizika.
*.1.*. (reditni Aa+ modeli
- A kreditne Ra, modele uobi*ajeno se svrstavaju: /5&5 %organov <redit%etrics=$ <redit
+uisse Financial &roductsov 7<+F&8 <reditRisk
(
=$ %oodCDsov F9R model i %cKinseCev
BPR model.
?M
Cre%itMetrics(
- <redit%etrics= predstavlja model evaluacije kreditno# rizika iroko# spekta fnansijskih
instrumenata i port$olija tih instrumenata, kao i port$olija kredita banke pomou Ra,
metodolo#ije i port$olio teorije.
- -vaj model je publikovan od strane /5 &5 %organ u aprilu 355N. #od.
- Sutina <redit%etrics= sastoji se u permanentnoj rekalkulaciji promjene kvaliteta
bankarskih kredita, kao i tr!ine vrijednosti port$olija kredita banke.
- Prema Bornettu i Saundersu <redit%etrics= procjenjuje individualnu i port$olio rizi*nu
vrijednost uzrokovanu kreditom u ? koraka:
3. Atvr(uje profl izlo!enosti svake pozicije port$olija. Polazi od to#a da razli*iti
tipovi instrumenata kreiraju kreditni rizik i inkorporira izlo!enost konvencionalnih
instrumenata, kao to su Qotirajue stope kredita. /ako(e obezbje(uje okvir u
kome razmatra manje otvorene profle izlo!enosti, kao to su: neiskoritene
kreditne obaveze, kreditna pisma i komercijalni kreditni aran!mani.
7. Dzra*unava volatilnost vrijednosti svako# instrumenta uzrokovanu mo#uim
poveanjima, smanjenjima kreditno# rejtin#a i defaultima. Rjerovatnoe se
pripisuju svakom mo#uem kreditnom slu*aju < poveanju, smanjenju i defaultu.
?. ,azmatra korelacije izme(u promjena vrijednosti individualnih pozicija u koraku 7
i kombinuje volatilnost individualnih instrumenata da bi se dobila a#re#atna
port$olio volatilnost.
- <redit%etrics= model aplikativan je jedino na one kreditne port$olije banaka koji sadr!e
kredite odobrene kompanijama koje imaju verifkovane kreditne rejtin#e.
Cre%it'isk
+
(
- <reditRisk
(
= publikovala je investiciona banka <redit +uisse Financial &roducts 7<+F&8
u oktobru 355N.#odine. -vaj model se drasti*no razlikuje od <redit%etrics=5 -n je u
potpunosti aktuarski pristup.
- A okviru <reditRisk
(
= uzimaju se u obzir samo dva kreditna do#a(aja - default i ne-
default. -sim to#a, uzima se da intenzitet de$aulta varira tokom vremena i da mo!e biti
modeliran kao $-ja $aktora koji se mijenjaju kroz vrijeme.
- Fada su defaulti nezavisni 0tj. korelacija izme(u de$aulta bilo koje# para zajmova je
nula1, distribucija vjerovatnoa defaulta slijedi Poissonovu distribuciju. 9odel doputa
stanovitu korelaciju putem dijeljenja port$olija u homo#ene sektore unutar kojih je na
isti na*in neophodno podijeliti sistemske $aktore rizika.
- @ru#a komponeneta ovo# modela je veli*ina #ubitaka. Nakon to#a, dobija se
distribucija #ubitaka za svaku #rupu. Eatim se distribucije #rupa kombinuju kako bi se
iz#enerisala ukupna distribucija default #ubitaka.
- <reditRisk
(
= je najprikladniji za analiziranje rizika de$aulta velikih port$olija sa*injenih
od malih zajmova, a manje prikladan za port$olije sa*injene od nekoliko velikih zajmova.
,M*
- F9R model, ili &ortfolio %anager= model, primarno omo#uuje pro#nozu
procijenjenih.o*ekivanih $rekvencija de$aulta - "@Fs za pribli!no ?M.MMM javnih frmi, ali i
izra*unavanje "@Fs za individualne frme kod evaluacije njihovo# port$olio rizika. Rei
dio nje#ove tehnolo#ije je privatan i neobjavljen.
?3
- -snovna ideja F9R modela jeste stanovita aplikacija 9ertonovo# pristupa kreditnom
riziku. Rrijednost kapitala 0S1 posmatra se kao call opcija 0c1 na vrijednost aktive frme
0G1, tj. = J 5#K (K rK L
#
K M6
#dje je: F - vrijednost obaveza, odnosno suma vrijednosti kratkoro*nih obaveza i
polovine knji#ovodstvene
vrijednosti svih du#oro*nih du#ova
r - prinos na aktivu, a
Z < korelacija izme(u sistemsko# prinosa komponenti prinosa na aktivu
du!nika i i du!nika j5
- Sna#a ovo# pristupa jeste u tome to se oslanja na ono to je mo!da najbolji tr!ini
podatak za kompaniju - cijenu dionice, umjesto na procijenjene kreditne rejtin#e i
prosje*ne historijske tranzicione $rekvencije koje #eneriu rejtin# a#encije za svaku
klasu kredita, kao to je slu*aj kod <redit%etrics=5
CP*
- BPR model, koji se naziva jo i ;model zasnovan na ocjeni port$olija= publikovala je
konsaltin# frma %cKinseCE<ompanC u martu 355N.#od.
- Nje#ov je $okus na uticaju makroekonomskih $aktora na port$olio kreditni rizik.
- @istribucija #ubitaka od broja i veli*ine kredita u subport$olijima u ovom modelu obi*no
se sastoji od se#menata klijenata.
- Amjesto razmatranja fksnih tranzicionih vjerovatnoa, ovaj model uslovljava stopu
defaulta stanjem ekonomije. A vrijeme ekonomsko# rasta $rekvencija defaulta jako
opada u komparaciji sa periodima recesije. Nasuprot tome, stopa defaulta rastu ponovo
kako ekonomija ulazi u stanje recesije.
- Periode visokih stopa defaulta karakteriu niske stope oporavka zajmova sa defaultom,
tako da banke nastoje da razli*ita obezbje(enja naplate i kolateral, koje koriste za
osi#uranje zajmova, imaju manju vrijednost tokom recesije.
*.1.4. <erivirani konepti
- Postoje brojne izvedenice iz Ra, koncepta, nje#ovih temeljnih tr!inih modela, a
najva!niji su: koncept ekonomsko# kapitala, koncept prinosa na kapital kori#ovan za
rizik i dodatne vrijednosti dioni*ko# kapitala.
-.1...1. ,oncept ekono)skog kapita"a /korigovanog za rizik0
- Ra, je maksimalni #ubitak pri datom nivou tolerancije. Nivo tolerancije je vjerovatnoa
da #ubitak premai ovu maksimalnu vrijednost. Ra, koncept tako(e mo!e biti iskoriten
za defnisanje ekonomsko# kapitala banke 0BG,1. A tom slu*aju se Ra, koncept
trans$ormie u BG, koncept.
- BG, predstavlja mjeru potencijalnih #ubitaka port$olija banke. /o je iznos kapitala banke
koji je potreban za apsorbovanje neo*ekivanih #ubitaka.
- Dli, ukoliko Ra, defniemo kao vrijednost svih rizika koje banka preuzima, tj. kao
maksimalni iznos potencijalnih #ubitaka koje banka mo!e da ima u svom poslovanju i
koji mo!e da bude prekora*en samo u malom i precizno defnisanom procentu svih
?7
mo#uih slu*ajeva, onda je BG, iznos kapitala banke koji je potreban da bi banka
pokrila veli*inu njenih potencijalnih #ubitaka u narednom periodu.
- BG, se razlikuje od Ra, iz dva razlo#a:
BG, je ekonomski kapital banke kori#ovan za rizik na #lobalnom 0port$olio1 nivou,
nakon diversifkacije rizika, dok Ra, mo!e biti kvantifkovan na svim
or#anizacionim nivoima banke. Dz to#a slijedi da je Ra, na nivou banke jednako
BG,.
BG, mo!e biti zasnovan na nivou pouzdanosti viem ne#o to je Ra,, poto je
posrijedi solventnost cijele banke.
- Fada je u pitanju implementacija BG, koncepta, potrebno je poentirati sljedee:
3. BG, bi trebalo da bude kvantifkovan i operacionalizovan samo na nivou banke,
tj. za njen cijeli port$olio,
7. BG, bi trebao da a#re#ira sve tipove rizika,
?. Nivo pouzdanosti je $-ja tar#etirano# stepena odbrane solventnosti banke putem
$ormiranja adekvatno# nivoa kapitala.
- Akoliko je BG, vei od raspolo!ivo# nivoa kapitala, bankarski menad!ment mo!e
pristupiti uskla(ivanju ovih veli*ina na sljedee na*ine:
Putem poveanja kamata i provizija mo!e se izvriti kori#ovanje navie riziko
premije kao cijene rizika, pretpostavljajui solidnu konkurentsku poziciju banke na
tr!itu.
Jankarski menad!ment mo!e smanjiti iznos aktive kao #eneralne osnove za
$ormiranje BG,.
Jankarski menad!ment mo!e ii na smanjenje vrijednosti BG, putem smanjenja
rizi*nijih i adekvatno# poveanja manje rizi*nih plasmana.
Smanjenje vrijednosti BG, mo!e se ostvariti i boljom diversifkacijom plasmana
banke jer vei stepen diversifkacije smanjuje BG, na port$olio nivou banke.
*.1.4.2. (onept prinosa na kapital korigovan za rizik
- Foncept prinosa na kapital kori#ovan za rizik - R0RO< dio je #rupe ,GP9 - mjere
per$ormansi kori#ovanih za rizik. 9o!e se deskriptivno okarakterisati kao mjerenje
proftabilnosti kori#ovane za rizik i upravlja*ki okvir za mjerenje fnansijske per$ormanse
kori#ovane za rizik i za obezbje(enje konzistentno# po#leda na proftabilnost poslovnih
jedinica.
- Per$ormansa kori#ovana za rizik mo!e se izra*unati kao relativan odnos profta i
rizi*no# kapitala, tj.
Proft
,GP9 K ----------------
,B
- ,G,-B metodolo#ija prolazi kroz ? $aze i to:
3. >valuacija rizika - ona podrazumijeva mjerenje izlo!enosti port$olija, volatilnosti i
korelacija $aktora rizika.
7. 0lokacija kapitala - radi se o izboru nivoa pouzdanosti i horizonta Ra, mjera, koje se
provode u ekonomski kapital.
?. >valuacija performanse - odnosi se na kori#ovanje per$ormanse za rizi*ni kapital.
??
- "valuacija per$ormanse mo!e biti zasnovana na ,GP9 metodi ili na jednoj od njenih
varijanti. ,ecimo, +tern +tewartov koncept ekonomske dodatne vrijednosti - "RG
$okusiran je na stvaranje vrijednosti tokom odre(eno# perioda vie od zahtijevano#
prinosa na kapital.
- "va mjeri rezidualne ekonomske profte kao: >:0 ' &ro1t F 7Kapital A k8
4dje su profti kori#ovani za troak ekonomsko# kapitala defnisan sa k, koji predstavlja
diskontnu stopu.
- "RG je neto operativni proft nakon poreza - N-PG/, manje dolarski 0F91 troak kapitala
potreban za kreiranje to# profta. Pretpostavimo da je cijela vrijednost obuhvaena
pomou "RG - to je via "RG, to je bolji projekat ili proizvod.
- Preko "RG, ,G,-B se $ormalno defnie kao:
[Proft < 0Fapital Y k1\
,G,-B K ------------------------------
Fapital
*.1.4.". (onept dodatne vrijednosti dioniBkog kapitala
- @ru#a popularna mjera per$ormanse kori#ovane za rizik je dodatna vrijednost dioni*ko#
kapitala - +:0, *ija je svrha da maksimizira ukupnu vrijednost za dioni*ara.
- -kvir za izra*unavanje SRG je NPR, koja utvr(uje vrijednost projekta uzimanjem
sadanje vrijednosti buduih nov*anih tokova, diskontovanih od#ovarajuom
diskontnom stopom k, minus prethodni kapital. Projekat koji ima pozitivnu NPR stvara
pozitivnu vrijednost za dioni*are.
*.1.8. #rgumenti pro et contra Aa+ konepta
- Rjerovatno najvea prednost Ra, koncepta je u tome to pru!a mo#unost da se jednim
brojem, na direktan i lako razumljiv na*in prika!e ukupna izlo!enost banke tr!inom
riziku. -n je kompaktna reprezentacija nivoa rizika i mjeri downside rizik.
- /ako(e, va!na prednost Ra, koncepta je u tome to se mo!e koristiti za evaluaciju rizika
individualnih pozicija ili velikih multinacionalnih fnansijskih institucija, kao to su velike
diler-banke na -/B derivatnim tr!itima. Ebo# svoje jednostavnosti, Ra, je prihvaen za
re#ulatorne svrhe.
- Pri implementaciji Ra, javljaju se dva velika prakti*na problema:
Prvi problem je procjena parametara distribucije prinosa active. A aplikacijama
Ra, u realnom svijetu neophodno je da se procijene sredine, varijanse i korelacije
prinosa, to nije bezazlen problem.
@ru#i problem je stvarno izra*unavanje veli*ine pozicija. Relike fnansijske
institucije imaju hiljade nenaplaenih kredita. Jaza podataka o tim kreditima ne
mora ih klasifkovati po njihovoj rizi*nosti ili po njihovom roku dospijea.
- ,ezultat osnovnih i.ili deriviranih Ra, kalkulacija je broj koji sa!ima ukupnu izlo!enost
poslovanja banke tr!inom i.ili kreditnom riziku i koji ukazuje na maksimalni potencijalni
#ubitak banke na toj osnovi tokom defnisano# perioda i pri utvr(enom nivou
pouzdanosti. Dako ne mo!e biti supstitut kvalitetnom menad!mentu, iskustvu i procjeni,
Ra, koncept omo#uava #otovo najbolju procjenu normalno# tr!ino#, kreditno# i jo
nekih rizika kojima su izlo!ene banke i dr. fnansijske institucije.
- Ra, concept se mo!e primijeniti na svim nivoima upravljanja rizicima, kako na nivou
individualne pozicije tako i na port$olio nivou.
?%
- Ebo# nje#ove idejne jednostavnosti i razumljivosti, Ra, concept $avorizuju i re#ulatorne
bankarske institucije, ponajvie Jazelski komitet.
- Ra, modeli u#lavnom pretpostavljaju normalnu distribuciju dobitaka i #ubitaka.
- Neki Ra, modeli polaze od historijskih podataka pretpostavljajui da prolost prili*no
odra!ava budunost.
*.2.2. Implikaije 7= vs. Aa+
- Foncept o*ekivano# #ubitka 0"S1 teorijski superiorniji od Ra, koncepta, ali #a je teko
implementirati u praksi. "S je kondicionalno o*ekivanje #ubitka unutar defnisano#
vremensko# perioda, to zna*i #ubitak koji prekora*uje defnisanu vrijednost pra#a.
- A praksi, pra# se obi*no defnie koritenjem Ra, za dati nivo pouzdanosti.
- Ea razliku od Ra,, "S je koherentna mjera rizika. "S obezbje(uje in$ormaciju o tome
koliko e o*ekivani #ubitak biti iznad Ra, i zbo# svoje koherentnosti, on je tehni*ki
prikladan za kvantifkovanje krajeva distribucije koji nisu normalno distribuisani.
- Potencijalno najozbiljniji problem koritenja "S koncepta jeste da je on te!ak za
implementaciju u praksi: on rezultira zna*ajnim #rekama prilikom procjene.
*.*. =tress-testing
- Slu*ajni $aktori koji mijenjaju okru!enje i fnansijska tr!ita - kamatne stope, devizni
kursevi, berzanski indeksi i sl. - nisu mjerljivi. Postoje neo*ekivani i izuzetni do#a(aji koji
radikalno i iznenadno mijenjaju ire okru!enje. /akvi do#a(aji ili do#a(aji tr!ino# stresa
mo#u #enerisati $atalne rizike i odvesti poslovanje banke u bankrot.
- 2edini na*in da se banka nosi sa takvim rizicima je putem scenarija stresa ili scenarija
naj#ore# slu*aja, #dje svi relevantni parametri uzimaju ekstremne vrijednosti. /e
vrijednosti se smatraju manje vjerovatnim, ali slu!e u svrhu ilustracije posljedica takvih
ekstremnih situacija.
- A bankarskom sektoru, stress#testing predstavlja jedan od kvalitativnih zahtjeva za
banku koja koristi interne modele za evaluaciju rizika.
- Svrha stress#testinga je da identifkuje do#a(aje koji bi mo#li imati vei uticaj na banku,
a koji nisu obuhvaeni Ra, mjerama. /o je zapravo dopuna svih klasi*nih Ra, modela.
- 4lavni cilj stress#testinga jeste da se evaluira sposobnost bankarsko# kapitala da
apsorbuje velike potencijalne #ubitke.
- Stress-testin# se mo!e opisati kao proces identifkovanja i upravljanja situacijama koje
bi mo#le uzrokovati izvanredne #ubitke. -vaj proces mo!e biti realizovan pomou seta
alatki, uklju*ujui: scenario analizu, stressing modele - volatilnost i korelacije, te politiku
od#ovora 0reakcija1.
- Scenario analiza se sastoji od evaluiranja port$olija pod razli*itim stanjima svijeta.
+tress#testing tako(e uklju*uje evaluiranje e$ekta promjene modela za procjenu, kao i
inputa poput volatilnosti i korelacija. Politika od#ovora sastoji se od identifkovanja
koraka koje banka mo!e preduzeti u svrhu redukovanja rizika i o*uvanja kapitala.
- /estovi stresa mo#u se razvrstati u tri kate#orije:
+cenariji koji ne za!tijevaju simulaciju - sastoji se od analiziranja velikih prolih
#ubitaka tokom nedavno# perioda da bi se bolje shvatile ranjive strane banke. Dako
obezbje(uje korisnu in$ormaciju, ovaj je pristup zasnovan na historijskim podacima
i ne uzima u obzir promjene u port$olio kompoziciji.
?6
+cenariji koji za!tijevaju simulaciju - sastoje se od provo(enja simulacija za
trenutni port$olio uzimajui u obzir velike okove, kao to je slom ameri*ke berze
=&N.#. ili tr!ita obveznica =5%.#od.
+peci1,ni bankarski scenariji - ovi su scenariji vo(eni trenutnom pozicijom banke, a
ne historijskim iskustvom.
*.4. Backtesting
- @a bi sprije*ili manipulaciju mjerama koje vode zahtjevima za kapitalom za tr!ini rizik,
bankarski re#ulatori su uveli mjere osi#uranja, uklju*ujui obavezni backtesting Ra,
modela koriteno# za re#ulatorni kapital.
- *acktesting se mo!e defnisati kao statisti*ki okvir za testiranje koji se sastoji od
provjeravanja da li su aktuelni tr#ovinski #ubici u skladu sa Ra, procjenama.
- ,adi se o proceduri kojom se utvr(uje valjanost Ra, modela, a sastoji se od utvr(ivanja
broja prekora*enja Ra, limita u odre(enom periodu. Jazelski komitet propisuje da
banke jedanput u kvartalu provedu procedure backtestinga na podacima o dobicima i
#ubicima u posljednjih #odinu dana.
- Tto se ti*e samih zona, Jazelski komitet odlu*io je da su maksimalno % izuzetka
prihvatljiva, to naziva ;zelenom= zonom. Gko je broj izuzetaka 6 ili vie, banka se nalazi
u ;utojD ili ;crvenoj= zoni i navla*i na sebe pro#resivne penale poto se multiplikativni
$aktor 0tzv. $aktor skaliranja1 poveava sa ? na %.
*.8. +egulatorni okvir upravljanja riziima u %ankarskom sektoru 9
istra&ivaBka 2la%oratorija3 za
upravljanje fnansijskim riziima
- Janke kao fnansijske institucije pro$esionalni su preuzima*i rizika, a rizik i dobit idu
zajedno. -#rani*enje preuzimanja rizika zbo# zatite stabilnosti bankarsko# sektora
sutina je savremene re#ulacije banaka.
- @ru#im rije*ima, re#ulacija ima za cilj si#urnost bankarsko# sektora.
-.1.1. (ljuBni pro%lemi %ankarske regulaije
- Postoje brojni podsticaji za preuzimanje rizika od strane banaka. 9e(utim, preuzimanje
rizika kreira sistematski rizik, tj. rizik propadanja cijelo# bankarsko# sektora.
- Fada pokuavaju da kontroliu rizike, re#ulatorne institucije suo*ene su sa nekoliko
dilema. ,e#ulacija i konkurencija *esto su konQiktne zbo# to#a to mno#i propisi
o#rani*avaju operacije banaka.
-.1.1.1. 2tku%a potre3a za regu"acijo)4
- Janke su orjentisane prema proftabilnosti. Proftabilnost zahtijeva ponaanje koje
podrazumijeva preuzimanje rizika. Preuzimanje rizika normalno je ponaanje banaka i
dru#ih fnansijskih institucija s obzirom na tijesnu povezanost rizika i prinosa.
- Preuzimanjem dodatnih rizika, banke maksimiziraju anse ;pre!ivljavanja=. Tto su vii
rizici, to je iri raspon mo#uih rezultata uklju*ujui $avorizovane rezultate. A isto
vrijeme, #ubici dioni*ara i menad!era nisu poveani s obzirom na o#rani*enu
od#ovornost.
?I
- @ru#i podsticaj za preuzimanje rizika je moralni hazard. Janke i depozitari zatieni su
sistemom osi#uranja depozita koji #arantuje depozitarima povrat veliko# dijela njihovih
sredstava u slu*aju defaulta banaka.
-.1.1.2. 5i"e)e regu"atora
- ,e#ulatorne institucije moraju posebno voditi ra*una o odnosu si#urnost-konkurencija i
o ne#ativnim e$ektima osi#uranja rizika.
Regulacija i konkurencija
- Pretjerana re#ulacija je u koliziji sa konkurencijom zbo# dva razlo#a. Prvo, one
institucije koje su o#rani*ene re#ulacijom nalaze se u nepovoljnom polo!aju u
pore(enju sa ostalim u*esnicima na fnansijskom tr!itu.
- @ru#o, prevelika konkurencija #enerie nove rizike u toku prelaza izme(u starih i novih
propisa. Podizanje postojeih o#rani*enja stimulie novu konkurenciju. /o ponekad vodi
prema poveanim rizicima i bankrotstvima onih u*esnika koji jo nisu spremni da u(u u
nova podru*ja poslovanja.
Kontrola i osiguranje rizika
- Jilo koji propis koji o#rani*ava nepovoljne posljedice ponaanja koje podrazumijeva
preuzimanje rizika podsticaj je prije preuzimanju ne#o redukciji rizika.
- Problem koji se tako(e javlja pred re#ulatornim institucijama jeste kako minimizirati
nepovoljne e$ekte bankrotstva na cijeli sektor bez da se podsti*e ponaanje koje
podrazumijeva preuzimanje rizika.
- Ddealno rjeenje bila bi kontrola rizika bez da ih se osi#urava. 9e(utim, u praksi ne
postoji takvo rjeenje.
-.1.2. #dekvatnost kapitala
- 4lavni koncept re#ulacije je adekvatnost kapitala. Gdekvatnost kapitala usmjerena je
na uspostavljanje minimalno# nivoa kapitala kao $-je rizika.
- Fod nas, u skladu sa propisima G#encije za bankarstvo FJi', adekvatnost kapitala
banke predstavlja odnos neto-kapitala i visine ukupno# rizika aktive.
- Neto-kapital banke predstavlja razliku kapitala 0osnovno# i dopunsko#1 i odbitnih stavki
koje *ine: dio opte# kreditno# rizika i potencijalnih kreditnih #ubitaka za koje banka
nije $ormirala opte, odnosno posebne rezerve za kreditne #ubitke.
- Akupan rizik aktive banke predstavlja zbir proizvoda od#ovarajuih stopa, odnosno
pondera, rizika i stavki aktive.
Implikaije zahtjeva za kapitalom
- Prije detaljno# obra(ivanja tekue re#ulacije, posebnu pa!nju zaslu!uju implikacije
ekonomsko# kapitala kori#ovano# za rizik.
- Fapital reprezentuje veoma malu $rakciju ukupne aktive banke, posebno ako se
komparira sa sli*nim ratio brojevima nefnansijskih institucija. Procenat kapitala od &S
aktive ekvivalentan je leverid! ratiu od 57.&K33,6. -vakav leverid! ratio bio bi neodr!iv
za nefnansijske institucije poto bi #a povjerioci smatrali prevelikim po#oranjem
njihove sposobnosti povrata novca, to bi izazvalo poveanje bankrotstva iznad
prihvatljivo# nivoa.
Funkcija kapitala
- Prema G#enciji za bankarstvo F Ji' kapital banci treba da pru!a izvore za redovne
aktivnosti, pokrie preuzeto# i potencijalno# rizika, upotpunjavanje ukupno#
?N
poslovanja, irenje obima banke i fnansiranje nekamatonosne aktive. F-ja kapitala
banke je dakle da smanji rizik od prestanka rada banke.
- ,e#ulacija se mo!e interpretirati koristei opservirane default stope. .efault stope
korporativnih du!nika iznad 3S *esto se smatraju pekulativnim. .efault stope na
kreditne kartice mo#u biti jednake 6S ili vie, ali to je visok nivo. Fod dru#o# ekstrema
skale rizika, investicioni du!nici imaju #odinje stope defaulta izme(u M i 3S.
- ,atio kapitala prema ponderisanoj aktivi od &S mo!e se smatrati previsokim ako se
komparira sa prosje*nim opserviranim naplatnim stopama. 9e(utim, &S ratia ne
namjerava obezbijediti zatitu od prosje*nih #ubitaka. Ratio bi se mo#ao interpretirati
na sljedei na*in: &S kapitala pokrilo bi veinu odstupanja od #ubitaka mjerenja
distribucija #ubitaka za kreditni rizik, nije mo#ue odrediti da li je ovo veoma ili
umjereno konzervativno.
@ilema izme(u kontrolisanja i preuzimanja rizika
- ,aspolo!ivi kapital postavlja limit za preuzimanje rizika zbo# to#a to limitira
sposobnost razvoja poslovanja. S dru#e pak strane, Qeksibilnija o#rani*enja doputaju
bankama da preuzimaju rizike, to vodi prema poveanju rizika za cijeli sektor.
Pronala!enje ravnote!e izme(u prevelike i nedovoljne kontrole rizika nije nimalo la#an
zadatak.
- "konomski kapital kori#ovan za rizik i rast
- Ratio kapitala utvr(uje minimalnu vrijednost kapitala pri datom obimu operacija i
njihovim rizicima. -#rani*avanje se mo!e nai prilikom poveanja osnovno# kapitala,
zadr!anih dobitaka, likvidacije dijela aktive ili akcija redukcije rizika.
- A svakom slu*aju, vjerovatnoa poveanja dodatno# kapitala zahtijeva da proftabilnost
dioni*ara bude u skladu sa njihovim o*ekivanjima. @ru#o, ako se rast kapitala
obezbje(uje samo iz zadr!anih dobitaka, proftabilnost bi trebala #enerisati dovoljno
zadr!anih dobitaka za rast kapitala u skladu sa zahtjevima.
- Eahtijevani prinos dioni*ara *esto se aproksimira pomou minimalno# prinosa na
osnovni kapital - ,-", a benc!mark je cca5 36S nakon poreza, ili 76S prije poreza.
- Tto je vei rast obima operacija, to je vee poveanje zahtijevano# kapitala, ako
prosje*ni nivo rizika ostane nepromijenjen.
- @akle, proftabilnost o#rani*ava odr!ivi rast ako se ne koriste vanjski izvori kapitala.
,-" je jednak stopi rasta kapitala ako se ne isplauju dividende. Gko leverid! ostaje
konstantan, tj. ako je kapital fksna $rakcija ukupnih obaveza, stopa rasta
ra*unovodstveno# kapitala tako(e je stopa rasta ukupnih obaveza.
-.1.3. !eku.a regulaija kapitalaK s pose%nim osvrtom na novi Bazelski
sporazum o adekvatnosti
kapitala 5Bazel II6
- 4uverneri BJ i direktori supervizije 4rupe 3M objavili su 7I. juna 7MM%. #. publikaciju o
izmijenjenom okviru kapitala - tzv. Jazelu DD.
- -kvir Jazela DD precizira detalje u vezi sa usvajanjem minimalnih zahtjeva kapitala za
bankarske or#anizacije, koji su vie osjetljivi na rizik 0tzv. stub 31. Novi okvir je poja*ao
zahtjeve kapitala osjetljive na rizik putem usvajanja principa za banke - da procjenjuju
adekvatnost njihovo# kapitala - i za supervizore - da pre#ledaju takve procjene kako bi
osi#urali da banke imaju adekvatan kapital koji e podr!ati njihove rizike 0tzv. stub 71.
?&
- -kvir tako(e tra!i ja*anje tr!ine discipline putem poveanja transparentnosti
bankarsko# fnansijsko# izvjetavanja 0tzv. stub ?1.
*.8.".1. (onept tri stu%a
- Flju*na konceptualna promjena unutar Jazela DD jeste uvo(enje koncepta tri stuba.
Pomou ovo# koncepta, Jazelski komitet nastoji da posti#ne holisti*niji pristup
upravljanju rizicima, koji e se $okusirati na interakciju izme(u razli*itih tipova rizika.
- A isto vrijeme, koncept tri stuba jasno si#nalizira na postojanje razlike izme(u mjerljivih
i nemjerljivih rizika.
- Stubom 3 od banaka se zahtijeva da izra*unaju minimalni troak kapitala, koji se odnosi
na re#ulatorni kapital, s ciljem da se kvantifkacija minimalno# kapitala dovede vie u
vezu sa ekonomski potencijalnim #ubitkom banaka.
- Prema Jazelu DD, postoji troak kapitala za kreditni rizik, za tr!ini rizik, i po prvi puta, za
operativni rizik. @ok je tretman tr!ino# rizika relativno nepromijenjen od Gmandmana
Jazela D iz =5I.#. troak kapitala za kreditni rizik zna*ajno je izmijenjen.
- Fod izra*unavanja troka kapitala za kreditni i operativni rizik, banke mo#u da izvre
izbor izme(u tri pristupa poveanju senzitivnosti i kompleksnosti rizika - pristupa
osnovnog indiktora$ standardizovanog pristupa i pristupa naprednog mjerenja5
- Jilo koji kvantitativni pristup upravljanju rizicima trebao bi da bude u#ra(en u
$unkcionalnu upravlja*ku strukturu institucije. Ebo# to#a najbolja praksa upravljanja
rizicima namee jasna o#rani*enja or#anizaciji institucije. -vdje ulazi stub 7.
- Pomou ovo# va!no# stuba, koji se ozna*ava kao proces supervizorske revizije, lokalni
re#ulatori vre razli*ite provjere i dovode u red bilanse.
- Fona*no, da bi se ispunilo obeanje da e rastua re#ulacija tako(e smanjiti sistrmski
rizik, zahtijevane su jasne smjernice o izvjetavanju o rizicima koji su preuzeti od strane
fnansijskih institucija. Stub ? zahtijeva uspostavljanje tr!ine discipline putem bolje#
publikovanja mjera rizika i ostalih in$ormacija relevantnih za upravljanje rizicima.
*.8.".2. !ro'ak kapitala za tr&i'ni rizik
- Fao posljedica prijedlo#a Jazela D, ranih 355M-ih #od javio se opti interes za
poboljanje evaluacije tr!ino# rizika, posebno derivatnih proizvoda. /o je detaljno
adresirano u Gmandmanu Jazela D, koji je propisao standardizovane modele tr!ino#
rizika, a vie sofsticiranim bankama dopustio da odaberu interne Ra, modele.
- Eahtjevi za kapitalom tek su od nedavno proireni na tr!ini rizik. Principi proirenja su
sljedei:
o /r!ini rizik je rizik #ubitka u toku minimalno# perioda u kojem se zahtijeva
likvidiranje transakcija na tr!itu,
o -vaj minimalni period zavisi od tipa uslu#e.proizvoda
o Potencijalni #ubici zavise od tr!inih kretanja u toku ovo# perioda i od senzitivnosti
razli*itih oblika aktive.
Orjentacije
- ,e#ulacija tr!ino# rizika kompleksnija je od re#ulacije kreditno# rizika. /r!ini rizik se
mo!e diversifkovati i ne bi trebao biti ura*unat dvostruko kad #od postoje
neutralizirajue ili poravnavajue pozicije. -sim to#a, senzitivnosti i tr!ine volatilnosti
mo#u se opsrevirati i variraju zavisno od instrumenata i tr!ita. Provizije trebaju da
obuhvataju ove e$ekte.
?5
- Anutar date klase instrumenata, kao to su obveznice, dionice ili strane valute,
dozvoljen je rizik neutralizovanja.
%jere trinog rizika
- Najbolja mjera tr!ino# rizika je Ra, ili potencijalni neo*ekivani #ubitak pri datom nivou
pouzdanosti. Ra, se ne mo!e tretirati kao alatka koja je raspolo!iva za sve banke.
- Propisana o#rani*enja se koriste kao aproksimacija boljih mjera tr!inih rizika. -na
treba da budu defnisana za svaku klasu tr!inih parametara, kao to su: kamatne
stope, indeksi kapitala ili devizni kursevi.
- Rolatilnost se razlikuje od jedno# tr!ino# se#menta do dru#o#, odakle proizilazi
di$erencijacija propisanih o#rani*enja za razli*ite tr!ine se#mente. Senzitivnost se
razlikuje u odnosu na instrumente, odakle proizilazi di$erencijacija propisanih
o#rani*enja za razli*ite proizvode, kao to su obveznice razli*itih ro*nosti, zbo# to#a to
se njihova senzitivnost mijenja. Ea obveznice, ona su tako(e &S.
.erivati
- Fada su u pitanju derivati 0kamatni $ju*ersi, opcije na obi*ne dionice, valutni svopovi i
sl.1 rizik rezultira iz interakcije izme(u kreditno# i tr!ino# rizika.
- @erivati su -/B instrumenti, koji nisu tako likvidni kao tr!ini instrumenti. /eorijski,
banke dr!e ove oblike aktive do njihovo# roka dospijea. /okom ovo# perioda,
likvidacione vrijednosti derivata odstupaju sa tr!inim kretanjima.
- -sim to#a, postoji kreditni rizik poto se mo!e desiti da razmjenski tokovi sredstava
banke sa datim strankama ne budu izvreni.
- Princip obuhvatanja kreditno# rizika je procjena neke #ornje #ranice vrijednosti
instrumenata tokom nje#ovo# ;!ivota=. -va #ornja #ranica, ako je pozitivna, predstavlja
iz#ubljenu vrijednost u slu*aju defaulta5 9o!e se defnisati pomou propisanih
o#rani*enja, koja se razlikuju zavisno od instrumenata i ro*nosti.
- Propisana o#rani*enja su aproksimativna i imaju nedostatke. -na predstavljaju
aproksimaciju zbo# to#a to stvarna potencijalna odstupanja vrijednosti zavise od
osnovnih tr!inih parametara, kao to su volatilnost i senzitivnost instrumenta.
*.8.".". (reditni rizik od Bazela I do Bazela II
- A bankarstvu, najstariji tip rizika koji je predmet re#ulacije jeste kreditni rizik. Jazel D
tretira ovaj tip rizika na prili*no uopten na*in.
- Prema Jazelu D i DD, kreditni rizik port$olija procjenjuje se kao suma rizikom ponderisanih
sredstava, tj. kao suma procijenjenih izlo!enosti ponderisanih koefcijentima koji
reQektuju kreditni bonitet kreditiranih stranaka.
- Dmplementacija Jazela D bila je veoma jednostavna. 9e(utim, uspostavljanjem
detaljnije baze podataka o kreditnom riziku, zatim poboljanjem analiti*kih modela i
rapidnim rastom tr!ita kreditnih derivata, banke su izvrile pritisak na re#ulatore da
izna(u smjernice za adekvatnost kapitala koje su vie osjetljive na rizik.
- -vo je #lavna sadr!ina Jazela DD, koji omo#uava bankama da kod upravljanja kreditnim
rizikom izvre izbor izme(u standardizovanih pristupa i naprednih pristupa zasnovanih
na internim rejtinzima - D,J.
*.8.".*. ?;tvaranje vrataN operativnom riziku
%M
- -snovna pretpostavka Jazela DD odnosi se na to da bi ukupna veli*ina re#ulatorno#
kapitala bankarsko# sektora, u skladu sa novim propisima, trebala ostati
nepromijenjena, poto bi novi re#ulatorni okvir, putem internih modela za kreditni rizik,
omo#uio bankama da redukuju njihov troak kapitala za ovaj tip rizika.
- /o je )otvorilo vrata+ za novu kate#oriju rizika - tzv. operativni rizik.
*.8.".4. Cooke ratio kao mjera kapitalizaije %anke
- 4ruba mjera kapitalizacije banke je dobro poznati <ooke ratio, koji nala!e da kapital
banke bude najmanje &S njene riziko ponderisane aktive uveane za vanbilansne
izlo!enosti.
- Pri izra*unavanju ovo# ratia, aktiva se ponderie oportuno njenom kvalitetu u smislu
kreditno# boniteta. Skala ponderisanja po*inje sa nulom za obaveze javno# sektora i
se!e do 3MMS za privatno poslovanje. -stali ponderi su 7MS za banke i optine unutar
zemalja -"B@ i 6MS za hipotekarne kredite.
- Ranbilansna evidencija, prije koritenja #ornje skale ponderisanja, najprije se ponderie
sa 6MS.
- Prema tome, <ooke ratio ima $ormu ratia solventnosti, a dizajniran je za kreditni rizik. /o
je odnos kapitala prema ponderisanoj aktivi i specif*nim vanbilansnim izlo!enostima.
Nje#ova minimalna vrijednost je &S.
*.8.".8. Neke kritike
- Aprkos svim pozitivnim stranama, specif*ni prijedlozi Jazela DD izmamili su i kritike.
Problemi koji su se pojavili uklju*uju sljedee:
Faktor troka uspostavljanja $unkcionalno# sistema za upravljanje rizicima
zna*ajan je posebno za manje institucije,
9o!e se javiti tzv. ;okrupnjavanje= upravljanja rizicima zbo# to#a to institucije
koje slijede propise mo#u pronalaziti isti izlaz u vrijeme krize, to posljedi*no dalje
destabilizuje ionako nesi#urnu situaciju,
,e#ulacija bi mo#la voditi prema pretjeranoj pouzdanosti u kvalitet statisti*kih
mjera i alatki za rizik.
8. @P+#AFG#NG7 +IEI)IM# INA7=!I)I;NIOP@E#G#MNIO F;N<;A#
8.1. =tandardna devijaija i doHnside rizik kao polazi'ta indeksa
performansi uzajamnih fondova korigovanih za rizik
- Standardna devijacija, poznata i kao volatilnost, bazi*na je mjera varijabiliteta. Ea
uzajamni $ond, standardna devijacija je mjera varijabiliteta mjese*nih prinosa, kao to
slijedi:
#dje je: L - mjese*na standardna devijacija, r - prosje*ni mjese*ni prinos, r
t
- prinos u
mjesecu t i / - broj mjeseci u periodu za koji se standardna devijacija ra*una.
- Ea uzajamne $ondove naj*ee se utvr(uje standardna devijacija dodatnih prinosa
preko bezrizi*ne stope.
%3
- A principu, dodatni prinos $onda podrazumijeva prinos umanjen za bezrizi*nu stopu.
Jezrizi*na stopa nije nita dru#o do teorijska stopa prinosa na investiciju sa nula
rizikom.
- Fomparacija prinosa $onda sa bezrizi*nom investicijom nije jedina relevantna
komparacija. A svrhu objavljivanja, uzajamni $ondovi ponekad su zainteresovani za to
koliko su njihovi menad!eri sposobni da prate prinose neko# benc!mark 0standardno#1
indeksa, to se mo!e utvrditi kao standardna devijacija razlike prinosa $onda i
od#ovarajue# benc!mark indeksa.
- 9e(utim, kao mjera rizika standardna devijacija ponekad je predmet kritike, odnosno
ponekad se ka!e da je standardna devijacija neadekvatna mjera rizika, zbo# to#a to se
ne mo!e tvrditi da investitori ne vole volatilnost per se.
8.2. (onvenionalni indeksi performansi uzajamnih fondova korigovanih za
rizik
- /u ubrajamo: Sharpeov indeks, /re8norov indeks i 9odi#liani-9odi#liani 09
7
1 indeks.
1.2.1. 6$arpeov in%eks
- Sharpeov indeks ra*una se po obrascu: 5r
p
- r
7
08 9
p
#dje je: r
p
- prinos na rizi*ni port$olio, r
f
- prinos na bezrizi*nu stopu i L
p
- standardna
devijacija ili volatilnost rizi*no# port$olija.
- Sharpeov indeks mjeri dodatni prinos po jedinici 0ukupno#1 rizika. @odatni prinos se
ra*una kao razlika prinosa na rizi*ni port$olio i bezrizi*nu stopu.
- Prema Sharpeu, to je vea vrijednost ovo# indeksa, to je bolji port$olio, jer odbacuje
vei dodatni prinos po jedinici rizika i obrnuto. Ne#ativna vrijednost indeksa mo!e se
javiti samo u situaciji kada je prinos na port$olio $onda manji od bezrizi*ne stope.
1.2.2. Tre:norov in%eks
- /re8norov indeks sli*an je Sharpeovom, osim to koristi betu 01 kao mjeru rizika: 5r
p
- r
7
08
$dje/ r
p
i r
f
predstavljaju prinos na port$olio i bezrizi*nu stopu, a mjeru sistemsko$ ili
tri.no$ ri+ika0
- /re8norov indeks mjeri dodatni prinos port$olija po jedinici rizika. 9e(utim, rizik je ovdje
o#rani*en samo na nje#ovu sistemsku komponentu jer se mjeri koeficijentom0
1.2.3. Mo%ig"iani;Mo%ig"iani /M
2
0 in%eks
- @a bi kori#ovao per$ormansu port$olija za nivo rizika neko# neupravljano# standarda ili
benc!mark$ 9
7
indeks koristi oportunitetni troak rizi*no# port$olija:
9
7
K 0L
benc!mark
; G
p
1 Y 0r
p
- r
f
8 C r
$
#dje je: L
benc!mark
- standardna devijacija neupravljano# standarda
G
p
- standardna devijacija rizi*no# port$olija
r
p
i r
f
- prinos na port$olio i bezrizi*na stopa, respektivno.
- Per$ormansa kori#ovana za rizik, izra*unata pomou ovo# obrasca, izra!ava se u
baznim poenima, to omo#uava da se per$ormansa jedno# $onda uporedi sa
per$ormansama dru#ih $ondova.
- 9
7
koristi standardnu devijaciju port$olija kao mjeru rizika.
8.". Moderni indeksi performansi uzajamnih fondova korigovanih za rizik
%7
1.3.1. Morningstarov rejting korigovan za rizik
- Fako je 355M-ih #odina u razvijenim zemljama dolo do rapidno# rasta investicija
putem uzajamnih $ondova, to je #enerisalo potrebu za neto jednostavnijim indeksima
njihovih per$ormansi. A ASG je tih #odina nastao jedan od najpopularnijih modernih
indeksa per$ormansi uzajamnih $ondova - rejtin# kori#ovan za rizik - ,G, ili kako se jo
zove - star rejtin# ili categorC rejtin#, a kreirala #a je 9ornin#star korporacija.
- ,G, $onda se ra*una kao razlika izme(u mjere relativno# prinosa $onda 7RRet8 i mjere
nje#ovo# relativno# rizika 7RRisk8 tj. R0R ' RRet
i
# RRisk
i

- @a bi utvrdio star rejtin#e, %orningstar dijeli sve uzajamne $ondove u % klase aktive, i
to:
3. domae dioni*ke $ondove
7. internacionalne dioni*ke $ondove
?. oporezive obvezni*ke $ondove
%. municipalne obvezni*ke $ondove.
- Prvo, %orningstar za svaki $ond izra*unava mjeru dodatno# prinosa putem kori#ovanja
za prodajne provizije i oduzimanjem stope na tromjese*ne trezorske zapise. @odatni
prinosi kori#ovani za provizije zatim se dijele sa prosje*nim dodatnim prinosom na klasu
aktive $onda.
- %orningstarov prinos 0,,et1 ra*una se po obrascu:
.odatni prinos fonda korigovan za proviziju ; &rosje,ni dodatni prinos na klasu aktive
- @ru#o, %orningstar ra*una mjeru downside rizika uzimanjem u obzir broja mjeseci
kojima je dodatni prinos $onda bio ne#ativan, sabiranjem svih ne#ativnih dodatnih
prinosa i dijeljenjem dobijene sume sa ukupnim brojem mjeseci u periodu mjerenja.
- /ree, %orningstar izra*unava u#rubi rejtin# oduzimanjem dobijeno# rezultata za
%orningstarov rizik 0,,isk1 od dobijeno# rezultata za %orningstarov prinos. Najzad,
pomou njihovo# u#rubo# rejtin#a svi se $ondovi ran#iraju unutar njihove klase i
ozna*avaju zvjezdicama na sljedei na*in:
vrhunskih 3MS sa pet zvjezdica 0ili categorC rejtin# 61
narednih 77,6S sa *etiri zvjezdice
srednjih ?6S sa tri zvjezdice
narednih 77,6S sa dvije zvjezdice i
najni!ih 3MS sa jednom zvjezdicom.
- Evjezdice se ra*unaju za periode od ?, 6 i 3M #odina i onda kombinuju u jedan ukupni
rejtin#.
- Pored star rejtin#a, %orningstar tako(e za svaki $ond izra*unava categorC rejtin#.
- 4lavna razlika izme(u star i categorC rejtin#a je u tome to categorC rejtin# nije
zasnovan na % klase aktive, ne#o na tijesno defnisanim kate#orijama, pri *emu se $ond
ozna*ava prema jednoj kate#oriji od ukupno %%, i to:
7M domaih dioni*kih kate#orija
5 internacionalnih dioni*kih kate#orija
3M oporezivih obvezni*kih kate#orija
6 municipanih obvezni*kih kate#orija.
%?
- <ategorC rejtinzi se ne kori#uju za prodajne provizije i ra*unaju se samo za tro#odinji
period.
1.3.2. <ipperov lider rejting sistem
- Fao vodea kompanija za istra!ivanje uzajamnih $ondova, @ipper je razvio #lobalni
@ipper lider rejtin# sistem - PP,S, kako bi pomo#ao individualnim investitorima i
njihovim savjetnicima u odabiru uzajamnih $ondova koji najbolje od#ovaraju njihovim
investicionim ciljevima i uslovima.
- PP,S dizajniran je tako da uzajamnim $ondovima dodijeli rejtin#e na temelju pet jasno
defnisanih kriterija ili mjera i to:
a1 6kupnog prinosa - ukupni prinos se obi*no koristi u svrhu evaluacije
superiornosti per$ormansi jedno# u odnosu na ostale sli*ne $ondove. @ipperov rezultat
za ukupni prinos reQektuje historijski ukupni prinos per$ormansi $onda, izmjeren u
lokalnoj valuti, u odnosu na ostale sli*ne $ondove.
b1 Konzistentnosti prinosa - investitor koji je donio odluku o ula#anju u
specif*nu #rupu $ondova !eli odabrati najbolji $ond unutar #rupe. @ipperov rezultat za
konzistentni prinos pokazuje sposobnost $onda da konzistentno ostvaruje dobre prinose,
iz #odine u #odinu, u odnosu na ostale $ondove u nje#ovoj #rupi.
c1 O,uvanja - investitori koji imaju averziju prema riziku mo#u pre$erirati
$ondove za koje postoji vea vjerovatnoa da e izbjei kapitalni #ubitak tokom dato#
perioda, umjesto da odaberu $ondove isklju*ivo na sposobnost $onda da izbje#ne
kapitalni #ubitak.
d1 &orezne e1kasnosti - ovaj se kriterij primjenjuje samo u ASG. @ipperov
rezultat za poreznu efkasnost pokazuje uspjenost $onda u odla#anju poreza u odnosu
na sli*ne $ondove.
e1 Troka - $ond e$ektivno upravlja svojim trokovima u odnosu na ostale
$ondove u #rupi. @ipperov rezultat za troak pokazuje strukturu trokova dato# $onda u
odnosu na ostale $ondove u #rupi i di$erencira $ondove koji imaju ni!e trokove u
odnosu na konkurentne $ondove.
- Fondovi dobijaju rejtin# od 3 do 6, za svaki od #ornjih kriterija, pri *emu je 6 najvii, a 3
najni!i rejtin#. Najviih 7MS $ondova u svakoj #rupi nazivaju se @ipperovim liderima.
Narednih 7MS dobija rejtin# %, srednjih 7MS rejtin# ?, narednih 7MS ran#iranih je sa 7,
a najni!ih 7MS sa 3.
8.D.1. ;tkuda investiioniPuzajamni fondovi u BiOI
- Dnvesticioni $ondovi u Ji' vode porijeklo od privatizacijskih investicionih $ondova.
Privatizacijski investicioni $ondovi predstavljaju specif*ne 0zatvorene1 DF u tranzicijskim
zemljama, kao i svojevrsna sredstva provo(enja privatizacije.
- Privatizacijski DF u Ji' javili su se 7MMM.M3 #od. sa otpo*injanjem procesa privatizacije i
$ormiranjem institucija tr!ita kapitala, odnosno berzi vrijednosnih papira u Sarajevu -
SGS" i Janja Puci - JPS".
- Svrha njihovo# osnivanja bila je isklju*ivo prikupljanje certifkata #ra(ana u postupku
masovne privatizacije i njihovo investiranje u dionice i udjele preduzea prilikom
privatizacije preduzea javnim upisom dionica.
%%
- 9inimalni osnovni kapital privatizacijsko# DF iznosio je 7MM miliona F9. Njime je
upravljalo privatizacijsko drutvo na osnovu dozvole Fomisije za vrijednosne papire F
Ji', odnosno ,S.
- @ok su na tr!itu kapitala u F Ji' bila re#istrovana ukupno 7% privatizacijska DF, u ,S ih
je bilo 3?. A prvoj polovini 7MM5. #od. na tr!itu F Ji' re#istrovano je 33 zatvorenih DF i
% uzajamna $onda. Na tr!itu kapitala ,S u isto vrijeme posluje 3% zatvorenih DF i ?
$onda otvoreno# tipa.
- Eakon dijeli investicione $ondove na: zatvorene$ otvorene i otvorene fondove rizi,nog
kapitala5
=atvoreni investicioni 7on%ovi
- Eatvoreni DF je dioni*ko drutvo *iji je predmet poslovanja prikupljanje nov*anih
sredstava javnom ponudom svojih neo#rani*eno prenosivih dionica, te ula#anje tih
sredstava po principu disperzije rizika.
- Eakonom je predvi(eno osnivanje zatvoreno# $onda isklju*ivo kroz javnu ponudu, uz
minimalni iznos osnovno# kapitala od 3 milion F9.
- Eakon zadr!ava instituciju direktora $onda, te najmanje ? *lana nadzorno# odbora.
Eakon propisuje da fzi*ko ili pravno lice ne mo!e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vie
od 76S dionica isto# zatvoreno# DF.
2tvoreni investicioni 7on%ovi sa javno) ponu%o)
- -tvoreni DF sa javnom ponudom podrazumijeva posebnu imovinu, bez svojstva pravno#
lica, koju osniva drutvo za upravljanje, s ciljem prikupljanja nov*anih sredstava javnom
ponudom udjela u $ondu, *ija se sredstva ula!u u skladu sa odredbama zakona i *iji
vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti, da u svako doba
zahtijevaju isplatu udjela, i na taj na*in istupe iz $onda.
- Eakon propisuje da vrijednost imovine ove vrste $ondova ne mo!e pasti ispod 3 milion
F9, tokom tri uzastopna mjeseca.
2tvoreni investicioni 7on%ovi sa zatvoreno) ponu%o)
- Eakonom o investicionim $ondovima je predvi(ena mo#unost osnivanja otvoreno# DF
kroz zatvorenu ponudu, s ciljem prikupljanja nov*anih sredstava ponudom udjela
isklju*ivo kvalifkovanim investitorima.
- Prema Eakonu, kvalifkovani investitori koji na osnovu va!ee# odobrenja posluju kao
investicioni ili penzioni $ond, kao drutvo za upravljanje investicionim ili penzionim
$ondom kao banka, kao osi#uravajue drutvo ili kao pro$esionalni posrednik, te sva
dru#a privredna drutva ili fzi*ke osobe, s tim da neto vrijednost imovine tih drutava
ili fzi*kih lica prelazi ?MM.MMM F9 i koji za potrebe ula#anja u odre(eni DF raspola!u
#otovinom u iznosu od minimalno 3MM.MMM F9.
- 9inimalna vrijednost imovine otvoreno# $onda sa zatvorenom ponudom koju $ond mora
imati u trenutku zavretka zatvorene ponude iznosi 3 milion F9.
- Pored ovo#, Eakon predvi(a jo dva zna*ajna o#rani*enja. Prvo, po pitanju dozvoljeno#
broja investitora u $ond, koji ne mo!e prei #ornju #ranicu od 7MM. @ru#o o#rani*enje se
ti*e minimalne prve uplate jedno# investitora u $ond koja ne mo!e biti manja od
3MM.MMM F9.
2tvoreni investicioni 7on%ovi rizi#nog kapita"a
%6
- -tvoreni $ondovi rizi*no# kapitala tako(e su novitet koji donosi Eakon, a nastaju
zatvorenom ponudom.
- Predstavljaju posebnu imovinu bez svojstva pravno# lica, koju uz odobrenje Fomisije
osniva drutvo za upravljanje otvorenim DF rizi*no# kapitala, s ciljem prikupljanja
nov*anih sredstava zatvorenom ponudom udjela isklju*ivo kvalifkovanim investitorima.
- -va vrsta otvorenih $ondova mo!e se osnovati na odre(eno vrijeme, koje ne mo!e biti
krae od 3M #odina. Reli*ina $onda, u smislu upisane maksimalne obaveze uplate svih
investitora po svim osnovama kroz sve vrijeme trajanja $onda, mora iznositi minimalno
3M miliona F9.
- Najni!i iznos maksimalne obaveze uplate pojedino# investitora u $ond iznosi 3 milion
F9. Akupan broj vlasnika udjela u $ondu ni u jednom trenutku ne mo!e prei #ornju
#ranicu od 7M investitora.
%I

Bankarstvo II - Selma

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Bankarstvo II - Selma

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bankarstvo II - Selma

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

S e l m a N.

You might also like