PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

TEORIJA
PRAVA
SKRIPTA I
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
TEORIJA PRAVA
1. OSNOVE PRAVNE I POLITIKE FILOZOFIJE
1.1. LEKSIKON TEMELJNIH POJMOVA POLITIKE
ABECEDA DEMOKRACIJE, SARAJEVO, 1994.
IDEALI
Slobod je odustvo vanjske prisile i mogunost samoodreenja subjekta. Razlikuju se tzv. negativna sloboda
(sloboda od) i pozitivna sloboda (sloboda za). Negativna sloboda je odsustvo vanjskih prepreka koje subjekta
spreavaju da djeluje po svojoj volji. U politikom smislu, radi se o uspostavljanju prostora za djelovanje
osloboeno vanjskog nametanja. Pozitivna sloboda je sloboda za djelovanje subjekta po vlastitoj volji.
Aristotel smatra da je slobodan ovjek koji raspolae samim sobom. !uprotno od toga je rob.
"obs pod uti#ajem mehanike de$inira slobodu kao odsustvo vanjske prepreke kretanju, jer je ovjek
slobodniji %to se u vi%e prava#a moe kretati.
Protestantski pokret istie vanost slobode savjesti, odnosno volje. &ni smatraju da je savjest nuno
osloboena od vanjskih ogranienja. 'last moe ovjeka prisiliti da djeluje, ali ne i da misli na odreeni
nain.
(iberalizam se opredjeljuje za slobodu pojedin#a u svakoj vrsti djelovanja ) politi#i, ekonomiji, obrazovanju itd.
*rava se shvata samo kao instrument ouvanja sigurnosti slobodnih pojedina#a. !o#ijalisti smatraju da je
pretpostavka za politiku slobodu uspostavljanje so#ijalizma kao dru%tva osloboenog od eksploata#ije.
J!d"#o$% je naelo prema kome svi ljudi jesu ili bar trebaju biti jednaki u relevantnim elementima.
&bzirom na to razlikuju se + vrste jednakosti, politika, pravna, so#ijalna i ekonomska.
Politika jednakost znai da svi punoljetni graani imaju jednako pravo na politiku parti#ipa#iju. -o
ukljuuje pravo graanina da bira i da bude biran, kao i sloboda linosti, sloboda savjesti i mi%ljenja,
govora i udruivanja, te sloboda od nezakonitog li%avanja slobode.
Pravna jednakost obuhvata pravinost i zakonitost. Pravinost znai da sudije u jednakim sluajevima
trebaju postupati jednako. .akonitost znai savjesnu i dosljednu primjenu relevantnih propisa na sve
pojedinane sluajeve sa istim bitnim obiljejima.
!o#ijalna jednakost znai jednaku mogunost svakog ovjeka da razvija svoje sposobnosti, stie znanja i
ostvaruje prava neovisno od svog so#ijalnog porijekla.
/konomska jednakost podrazumijeva iste prihode i bogatstva za sve lanove dru%tva.
&dba#ivanje ideala jednakosti zasniva se na tvrdnji da je savr%ena jednakost neostvariva u praksi, a da
tenje ka njenom ostvarenju predstavljaju prijetnju ljudskoj slobodi. (judi se meusobno znatno
razlikuju po svojim sposobnostima, pa je neizbjeno da jedni budu uspje%niji od drugih.
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
P&'!d"o$% je prin#ip odnosa meu ljudima koji kao takav odgovara svakom pojedin#u na osnovi
kvaliteta koje mu zajedni#a ili dru%tvo priznaju. 0ustinijanova de$ini#ija, koja se i danas naje%e koristi
je, 1Pravednost je vrsta i trajna volja da se svakom dodijeli njegovo pravo2.
Prirodnopravni teoretiari razlikuju pravednost koja proizilazi iz prirode ovjeka od one koju dodjeljuje
pozitivno pravo. Polazei od teorije dru%tvenog ugovora, prirodno pravo pojam pravednosti shvata kao
po%tivanje ugovora.
'remenom pojam pravednosti dobija status ideala koji slui za pro#jenu kvaliteta zakonskih sistema, ali i
pojedinanih djelovanja. Russell pravednost de$ini%e kao 1jednaka prava2.
Prema teoriji pravednosti 0.Ra3lsa, pravednost znai,
1. !lobodu svakog pojedin#a da slijedi vlastiti ivotni plan4
2. !o#ijalne i ekonomske jednakosti moraju se tretirati tako da bude razumno mogue oekivati da
pogoduju svakome, uz uslov da su sve pozi#ije i slube otvorene za sve.
Sol(d&"o$% je uzajamna podr%ka lanova zajedni#e. &na oznaava spremnost na pomo lanovima
vlastite ili druge zajedni#e, tenju za dobrom drugoga. !olidarnost se javlja kao so#ijalna oznaka u
56.vijeku, a nastavlja se na duu tradi#iju pojma bratstvo. .naenje pojma bratstvo u kr%anskoj nau#i
impli#ira zajedni#u %iru od svake politike zajedni#e 7poten#ijalno zajedni#u svih ljudi8.
!olidarnost se kao program najprije povezuje sa so#ijalizmom 56.vijeka, ali ga kasnije prihvataju i druge politike
doktrine. U na%e doba naela solidarizma su u znatnoj mjeri prihvaena kao naela tzv.drave blagostanja. &sim
toga, u savremenim raspravama solidarnost se javlja kao bitan element interna#ionalizma, tj. kao stanovi%te po
kome je nuno podravati borbu za slobodu drugih naroda, pomoi narodima koji su pod represijom svojih
upravljaa, onima koji trpe zbog posljedi#a elementarnih nepogoda ili zbog permanentne gladi, bolesti,
nepismenosti itd. Na takvom shvatanju posebno insistiraju ekolo%ki i mirovni pokreti.
M(& u opem znaenju je harmonian dru%tveni odnos meu ljudima. U meunarodnim odnosima se
de$ini%e kao odsustvo rata izmeu drava, a u unutra%njepolitikom smislu oznaava stanje
uspostavljenog reda, odnosno odsustva nemira i pobuna.
Nakon 99 sv.rata u nau#i meunarodnih odnosa razvija se interdis#iplinarno istraivanje mira. &vo
istraivanje se krajem :;.<tih godina oblikuje u itav nauni pokret, da bi 56=+.godine bilo osnovano
meunarodno udruenje za istraivanje mira 79nternational Pea#e Resea r#h Asso#iation ) 9PRA8, a
56==.godine >tokholmski meunarodni institut za istraivanje mira, kao najuglednija svjetska institu#ija
te vrste 7!9PR9 ) !to#kholm 9nternational Pea#e Resear#h 9nstitute8.
S)*('o% $ +&(&od"o, o#ol("o, je nain ureenja odnosa ovjeka sa okolinom koji polazi od naela
prilagoavanja prirode ljudskim potrebama i obrnuto. *o =;.<tih godina ?;.vijeka vladajui je bio
homo#entriki 7antropo#entriki8 stav ovjeka prema prirodi. Nakon %to je ovaj stav poeo ispoljavati
ozbiljne nedostatke, javlja se eko#entriki pristup. Polazi%te ovog pristupa je ekosistem. Naelo
domina#ije i eksploata#ije zamjenjuje se naelom suivota sa prirodnom okolinom.
Nasuprot ranijim ekonomskim modelima koji su ekonomski razvoj shvatali kao rast, modeli odrivog
razvoja uvaavaju prirodne grani#e ekonomske djelatnosti i dozvoljavaju ekolo%ki ra#ionalan razvoj.
Ra#ionalnost osigurava da ne doe do ekolo%kog de$i#ita, koji bi onemoguio dalji ekonomski razvoj.
*akle, ekolo%ki ra#ionalno pona%anje je istovremeno i ekonomski ra#ionalno. @odel odrivog razvoja
podrazumijeva distribu#iju ekonomske moi izmeu sada%nje i buduih genera#ija. Neprihvatanje
modela odrivog razvoja bi dovelo u pitanje egzisten#iju buduih genera#ija.
3 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tol!&"-(. je stav prema kome u zajednikom ivotu, u ime vi%ih #iljeva zajednikog ivljenja, treba
otrpjeti %tetu koju pojedin#ima ili grupama svojim djelovanjem ili iskazanim mi%ljenjem nanose drugi
pojedin#i ili grupe. -oleran#ija je odnos dru%tvenih subjekata moi. !trpljiv moe biti samo onaj ko ima
mo da slobodno odlui da li e trpjeti %tetu ili e primijeniti silu prema %tetni#ima. ! druge strane,
trpljen moe biti samo onaj ko ima mo da nanese %tetu. Nemoni se ne toleri%u, ve ignori%u.
-oleran#ija je naprije zagovarana u zahtjevima da vladar na podruju svoje drave toleri%e ispovijedanje
razliitih religija. Povod tome su vjerski ratovi koji su obiljeili srednji vijek u /vropi. Nunost
toleran#ije je prvi sistematski obrazloio *on (ok u djelu Pismo o toleranciji iz 5=AA. &dvajajui #rkvu
od drave, (ok je smatrao da postojanje vi%e religija i #rkava u jednoj dravi ne ugroava opstanak drave,
ukoliko svaka zajedni#a ispunjava samo svoje $unk#ije.
9deju toleran#ije openito su $ormulisali liberali i ona je pro%irena na sva podruja ljudskog ivota u
kojima se zagovaraju razliite vrijednosti, uvjerenja i ideologije. (iberali su zahtjev za openitim
vaenjem toleran#ije obrazlagali temeljnim pravima ovjeka na slobodu i jednakost, koja pravni poredak
mora garantovati i %tititi kao najvi%u vrijednost.
Bao stav i politiko pona%anje toleran#ija je jedino mogua prema onim mi%ljenjima i djelovanjima koja svim
lanovima zajedni#e priznaju pravo na jednakost i slobodu, tj. ne tee njihovom nasilnom ukidanju. &tuda i
zagovorni#i toleran#ije priznaju opravdanost netolerantnog pona%anja prema nasilni#ima. -o je Cparadoks
toleran#ijeD, obzirom da se toleran#ija zagovara samo prema onim mi%ljenjima i djelovanjima koja nisu bitno
razliita. -aj paradoks se mora prihvatiti kao jedino mogu, jer odustajanje od nasilja prema nasilni#ima znai
odustajanje od slobode, jednakosti i pravednosti kao temeljnih vrijednosti zajedni#e.
S(/)&"o$% ( bl/o$%".! oznaavaju okvir so#ijalne i politike zajedni#e koji omoguava opstanak same
zajedni#e i njenog unutra%njeg ustrojstva. !igurnost posebno podrazumijeva za%titu ljudskog ivota i
poretka politike zajedni#e od nasilnog ugroavanja. Elagostanje podrazumijeva dostupnost materijalnih
sredstava za zadovoljavanje ljudskih potreba.
U predmodernim dru%tvima sigurnost i blagostanje se ostvaruju u organski povezanim so#ijalnim
zajedni#ama 7patrijarhalna porodi#a, klan, seoske zajedni#e8. U antiko i srednjevjekovno doba evropska
politika zajedni#a zasniva se na pravnom poretku, koji svim graanima garantuje sigurnost, a zauzvrat
ih obavezuje da se solidarno brinu o sigurnosti zajedni#e kao #jeline.
U modernom dru%tvu dolazi do individualiziranja zasnovanog na privatnom vlasni%tvu i tri%noj
ekonomiji, te nastaje novi okvir za realiza#iju sigurnosti i blagostanja pojedin#a. Pravni poredak
garantuje regularnost i stabilnost tri%nih transak#ija i uva institut privatnog vlasni%tva, koje je
pretpostavka subjektiviteta pojedin#a. !vaki pojedina# je prinuen da se sam brine za svoje blagostanje,
koje ostvaruje pomou vlastitog rada i vlasni%tva. -ri%na privreda podrazumijeva bitnu neravnopravnost
privrednih aktera, od kojih samo manjina raspolae sredstvima za proizvodnju a veina ivi u uslovima
egzisten#ijalne nesigurnosti i li%ena je mogunosti da postigne individualno blagostanje.
&d druge polovine ?;.vijeka, zahvaljujui opem pravu glasa i razvoju radnikog pokreta, u razvijenim
kapitalistikim zemljama se javlja tzv.drava blagostanja, odnosno socijalna drava. &na %titi pojedin#a
preuzimajui obavezu da garantuje odreeni nivo so#ijalne sigurnosti i blagostanja.
DOKTRINE
L(b!&l(0, je politika $ilozo$ija za koju je sloboda osnovni kriterij vrednovanja svih dru%tvenih ustanova.
!loboda se posmatra sa stanovi%ta pojedin#a i zasniva se na individualnim slobodama. !loboda kao odsustvo
prinude odreuje i dunost drave. *rava %titi, a ne propisuje. *ravno mije%anje je opravdano samo ako ona treba
da za%titi pojedin#e jedne od drugih ili od same vlasti. U svim drugim sluajevima drava
4 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
nelegitimno uzurpira prava i ograniava slobode pojedina#a. !ve obaveze, ukljuujui i politike,
zasnivaju se na ugovoru i dogovoru. Fovjek je slobodan da bira smisao svog ivota ako ne ugroava isto
takvo pravo drugih ljudi i ukoliko ispunjava obaveze koje je dobrovoljno preuzeo.
&bzirom da liberalizam smatra kako drava nema vi%ih #iljeva od dobrobiti pojedin#a, on prirodno
zagovara toleran#iju. Ustvari, liberalno mi%ljenje se razvilo iz uenja o vjerskoj toleran#iji i dunosti
drave da %titi pravo svih na slobodno izraavanje vjere i slobodu mi%ljenja uope.
(iberali smatraju da se njihovo uenje o slobodi iz temelja razlikuje od P latonovog i Aristotelovog
uenja. Naime, prema liberalizmu prvenstveni #ilj drave je da garantuje sigurnost svojim graanima.
Prema antikoj $ilozo$iji, #ilj je da drava osigurava pravdu. U tom smislu liberali razmatraju negativnu
slobodu 7slobodu pojedina#a8, a antika $ilozo$ija pozitivnu slobodu 7pravedno ustrojstvo drave8.
(iberalno uenje o so#ijalnoj pravdi za #ilj ima da ideal slobode povee sa idealom jednakosti. &no
smatra da svakom graaninu pripada odreeni skup dobara samo zbog toga %to je lan zajedni#e, jer
zajedni#a svojim graanima treba osigurati odreeni stepen jednakosti. -a jednakost se prvenstveno
odnosi na politiku jednakost, ali i na odreeni nivo so#ijalne jednakosti. Pritom se odreivanje nivoa
so#ijalnih davanja prepu%ta demokratskim institu#ijama 7prvenstveno parlamentu8, koje trebaju nivo
so#ijalnih davanja uskladiti sa zahtjevima privredne e$ikasnosti i so#ijalne pravde.
(iberalizam je smatrao da je u demokratskom sistemu vrlo vana za%tita manjine i odbrana od trajnog
revolu#ionarnog populizma. Eranu populizmu predstavlja konstitu#ionalizam, tj. ustav koji se ne moe
mijenjati jednostavnom odlukom veine, ve zahtijeva odreeni vid konsenzusa. .a%tita manjine
pronalazi se u lokalnim autonomijama i u $ederalnom ureenju.
Finjeni#a je da je liberalizam zasluan za gotovo sve osnovne politike ustanove savremenog svijeta,
slobodna trgovina, s loboda misli i toleran#ija, konstitu#ionalizam i za%tita ljudskih prava, demokratija,
podjela vlasti, $ederalizam i autonomija, so#ijalna pravda. Posebne tekovine liberalizma predstavlja
ukazivanje na individualne slobode i politiku jednakost.
Ko"0!&'%('(0, je glavni suparnik liberalizma. Radikalniji mislio#i ga odreuju kao uenje koje brani status quo.
@eutim, ispravnije je rei da je to politika $ilozo$ija legalnosti. &snovna misao konzervativizma je da bez prava
nema drave. Ra#ionalisti i liberali bi tvrdili da zakoni koji nisu zasnovani na saglasnosti onih na koje se odnose, za
njih ne mogu biti obavezujui. Bonzervativizam je politika $ilozo$ija koja brani legalnost i legitimnost trai u
neem drugom, a ne u saglasnosti odnosno dru%tvenom ugovoru.
Bonzervativizam smatra da zakoni obavezuju bez obzira na politiku saglasnost, tj. da su ljudi duni
slu%ati suverenu vlast jer se ona ne zasniva na njihovoj saglasnosti, ve na pravu. Pravo se po%tuje
bezuslovno, pa nije mogue poslu%nost uslovljavati saglasno%u. Bonzervativna misao polazi od tvrdnje
da prethodne odluke obavezuju. /ngleski konzervativ#i su tvrdili da je zakon Cbolji %to je starijiD.
@ada je sam bio liberal, engleski mislila# /.Eurke smatra se jednim od najveih konzervativnih
politikih mislila#a. Njegov osnovni doprinos je osporavanje revolu#ije, za %to iznosi ? argumenta, 758
ovjek se ne moe osloboditi obaveze samo zato %to mu ona ne odgovara4 7?8 uklanjanje legalnosti vodi
ka dijeljenju revolu#ionarne pravde, %to nuno vodi ka teroru.
Eitno je naglasiti da su /ngleski konzervativ#i nisu bili apsolutno protiv promjena, ve su smatrali kako
je potrebno osigurati politiku mogunost za osporavanje i promjenu zakona, kako bi se izbjegle
revolu#ije. .ato su zagovarali priznavanje politikog pluralizma i prava na stvaranje stranaka. Politikim
putem moe se osporavati legitimnost, a zakoni se mijenjaju legalnim putem.
5 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
!avremeni konzervativizam u svom dominantnom obliku je demokratski, s tim %to se vi%e od drugih
demokratskih struja zalae za kontinuitet legalnosti i za suverenost autoriteta. -o %to se argumentima
moe osporiti neko pravo nije dovoljan razlog da se autoritet prava ne po%tuje ) to je osnovni stav
konzervativizma i razlog njegovog suprotstavljanja revolu#ionarnim promjenama.
So-(.l(0, je teorija, pokret i poretak koji tei so#ijaliza#iji, tj.podru%tvljavanju osnovnih uslova ljudske
egzisten#ije. 0avlja se sredinom 56.vijeka u Gran#uskoj i prvobitno predstavlja suprotnost
individualizmu, tj. oslanjanje na kolektivnost opstanka. Najvi%a vrijednost so#ijalizma je jednakost i to
ne samo politika, ve dru%tvena, iz koje proizilazi programska tenja za ukidanjem ili barem
kontrolisanjem privatnog vlasni%tva, te isti#anje rada kao osnove ljudskog opstanka.
Anarhizam je doktrina i pokret unutar so#ijalistike teorije i pokreta koja smatra da je anarhija ideal
pravednog dru%tva, odnosno politikog poretka bez ikakve vanjske prinude
5
. Najznaajnija struja
anarhizma je anarhistiki komunizam, koji zagovara zajedniko vlasni%tvo nad sredstvima za
proizvodnju i raspodjelu prema potrebama. *ru%tvo se shvata kao skup slobodno ujedinjenih komuna i
proizvodnih udruenja u kome ne djeluje ni jedna vrsta vanjske prinude nad pojedin#ima 7dravne,
pravne, politike, ekonomske8. Prin#ip odluivanja je opa saglasnost na osnovu morala. Anarhisti
smatraju da se to dru%tvo moe uspostaviti odmah, odba#ujui ideje prelaznog perioda izmeu
graansko i komunistikog dru%tva, kao i sve oblike so#ijalistikog re$ormizma.
Boljevizam je prvobitno struja u ruskom radnikom pokretu, zatim $rak#ija u !o#ijaldemokratskoj radnikoj
stran#i Rusije, a od 565?.godine samostalna politika stranka. Nakon oktobarske revolu#ije uspostavlja se kao
dravni poredak u !ovjetskom savezu, a nakon 99 svjetskog rata i u nizu istonoevropskih zemalja. 9deolo%ku
osnovi#u bolj%evizma ini lenjinizam, tj. (enjinova interpreta#ija marksizma. Novi poredak naziva se diktatura
proletarijata. .asniva se na podravljenoj planskoj privredi i politikoj diktaturi komunistike partije, iji je
zvanini #ilj uspostava komunistike zajedni#e. U ostvarenju tog #ilja dozvoljena us sva sredstva, ukljuujui i
teror. Bolektivistiki poredak je nadreen temeljnim ljudskim pravima i slobodama.
emo!rats!i socijalizam oznaava ideolo%ku orijenta#iju, koju je zagovarala veina zapadnoevropskih
so#ijalistikih i so#ijaldemokratskih partija. Gormirana je nasuprot bolj%evikom komunizmu i na#ional<
so#ijalizmu nakon 99 svjetskog rata. -emeljna naela iskazana su u deklara#iji pod nazivom "iljevi i zadaci
demo!rats!og socijalizma, koja su usvojena prilikom obnavljanja !o#ijalistike interna#ionale 56:5.godine u
Grank$urtu.
Programom !*P Njemake usvojenim 56:6.godine demokratski so#ijalizam je uoblien u ideologijsku
orijenta#iju ije osnovne vrijednosti su sloboda, jednakost, pravednost i solidarnost. &ve vrijednosti se
mogu ostvariti uspostavljanjem politike demokratije, dravnom interven#ijom u tri%noj privredi,
uspostavljanjem so#ijalne drave i pro%irenjem demokratskih prava zaposlenih.
#omunizam se odreuje kao besklasni dru%tveni poredak u kome su sredstva za proizvodnju zajedniko
vlasni%tvo ljudi, a proizvodi dru%tvenog rada se prisvajaju neposredno na osnovu individualnih potreba.
!vi ljudi su so#ijalno jednaki i slobodno razvijaju svoje $izike i umne sposobnosti. Nestankom klasnih
protivrjenosti odumire i drava. Bomunizam je aso#ija#ija slobodnih i jednakih pojedina#a.
$ealni socijalizam je sintagma koju izvorno uvodi sovjetska ideologija krajem =;.<tih godina HH vijeka da bi
razgraniila istonoevropski so#ijalizam od zapadnog poimanja so#ijalizma. Realni so#ijalizam proizilazi iz
osnovnih naela bolj%evizma < diktature proletarijata, dokidanja privatnog vlasni%tva, te domina#ije opeg interesa
nad pojedin#em. &snovna $ormula realnog so#ijalizma je vlast komunistike partije u dravi, prevlast politike
s$ere nad dru%tvenom, te ideologijsko nametanje obaveznih modela svakida%njeg ivota.
5
Predstavni#i su Eakunjin i Bropotkin
6 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
12(0,3"-(o"l$o-(.l(0, je naziv antiliberalnog, antidemokratskog, antikomunistikog i
antiso#ijalistikog ubjeenja, pokreta i poretka koji je postojao u 9taliji izmeu ? svjetska rata. Ga%istiki
poredak je prestao postojati nakon kapitula#ije 9talije 56+I.godine.
Ga%izam nastaje u uslovima krize kapitalistikog graanskog dru%tva, iz koje izlaz vidi u uspostavi zajednice.
.ajedni#a se poima kao drava ili kao na#ija, ije jedinstvo je zagarantirano krvlju i tlom. .ajedni#a je najvi%a
vrijednost. &na prethodi pojedin#u kako vremenski, tako i logiki i ima pravo da pojedin#a ili ue dru%tvene grupe
podvrgne vlastitoj volji. Uslov za duhovni, so#ijalni, politiki i ekonomski preporod je jedinstvo zajedni#e, koje se
iskazuje u njenoj jedinstvenoj volji izraenoj kroz linost voe.
.agovarajui na#ionalizam, rasizam a posebno antisemitizam, $a%isti prikazuju pripadnike manjinskih
na#ija kao osnovne kriv#e za krizu poretka. 9stovremeno, treba nasilno ukinuti sve ideolo%ke, vjerske,
kulturne, politike i druge razlike koje samim svojim postojanjem dovode u pitanje temelje zajedni%tva.
Partija 7pokret8 ukida pravnu i uspostavlja poli#ijsku dravu. 0edinstvo zajedni#e ostvaruje se terorom,
monopolom propagande i potinjavanjem odgojnih i obrazovnih institu#ija. /konomsku krizu $a%istiki
poredak poku%ava rije%iti dravnom interven#ijom u privredi, poti#anjem privrednog razvoja dravnim
investi#ijama 7javni radovi, proizvodnja naoruanja8, te kr%enjem so#ijalnih prava radnika.
Ko&+o&%('(0, izvorno oznaava politiku doktrinu koja je zasnovana na $eudalnoj postav#i o
konstituiranju politike zajedni#e posredstvom !orporacija, tj. autonomno organiziranih kolektivnih
politikih subjekata. &snovne postavke korporativistike doktrine su,
1. Korporativi po!iti"#i $%&'(#tivit(t ) &snovni subjekti politikog ivota nisu pojedin#i, ve
organski strukturirane i politiki institu#ionalizirane stale%ke, dru%tvene, odnosno strukovne skupine
ili manje teritorijalne #jeline 7gradovi, opine84
2. Korporativa r(pr(*(ta+i'a , politika zajedni#a se ne uspostavlja posredstvom reprezenta#ije
individualnih volja, ve reprezentiranjem i povezivanjem korporativno organiziranih grupnih interesa4
3. -(#o.po*i+i'a /r0av( $%v(r(o$ti , vrsti unutra%nji suverenitet drave se zamjenjuje
meusobno isprepletenim kompeten#ijama korporativnih subjekata.
-radi#ionalna korporativistika doktrina se nije odrala u svom integralnom obliku, ali se mnogi njeni
elementi mogu nai u drugim doktrinama 7$a%izam, sindikalizam i radniko samoupravljanje, pluralizam,
te neokorporativizam8.
NA4INI 5A6TITE S7BJEKTA
P&(&od"o +&'o je pravo koje svaki ovjek ima na osnovu prirodnog poretka stvari, odnosno na osnovu
ljudske prirode. Bljuni problem svake teorije prirodnog prava jeste jasnije de$iniranje prirodnog poretka
na koji se poziva. 'e od grkih so$ista priroda vai kao hijerarhijski stepenovani poredak u kome je
svakom biu odreeno njegovo mjesto.
!ve moderne teorije prirodnog prava de$ini%u prirodno stanje kao stanje haosa koje ne odgovara ljudskoj
egzisten#iji. Prelaz iz prirodnog stanja u #ivilno mogu je samo posredstvom dru%tve nog ugovora. -aj ugovor
polazi od pretpostavke da ljudi pristaju biti podreeni zakonima i vlasti uz uslov da im se garantuju osnovna
7prirodna8 prava, odnosno sigurnost koju nemaju u prirodnom stanju. Na taj nain prirodno pravo ima dvojaku
$unk#iju ) ono delegitimira stari i legitimira novi poredak zasnovan na dru%tvenom ugovoru.
@oderno prirodno pravo zvr%ava sa Gihteovom $ilozo$ijom prava koji dovodi u sumnju samu
egzisten#iju ugovora, pripisujui subjektu pravo da ugovor raskida po vlastitom nahoenju, ime se
pokazuje nemoguom itava pravna konstitu#ija koja polazi od prirodnog prava.
1 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prirodno pravo se ponovo aktuelizira nakon 99 svjetskog rata, kao osnova za pro#ese protiv na#istikih
ratnih zloina#a. Razlog tome je injeni#a da su na#isti nakon %to su putem izbora do%li na vlast, donijeli
niz propisa kojima su $ormalno legalizirali istrebljenje miliona ljudi. Prirodno pravo je zbog toga
aktuelizirano kao osnov za gonjenje na#ista.
U savremenim okolnostima na prirodno pravo se pozivaju politika kretanja i snage koje nastoje
pokazati nelegitimnost pojedinih poredaka ili svjetskog poretka u #jelini.
8&9"$# "!+o$l)2"o$% oznaava javan, nenasilan, svjestan i politiki in oprean zakonu. Jilj tog ina je da
izazove promjenu zakona ili politike djelatnosti vlasti. Kraanska neposlu%nost moe biti direktna i indirektna, u
zavisnosti od toga da li se njome kr%i isti zakon protiv kojeg se protestuje, ili se u znak protesta protiv jednog
zakona kr%i drugi zakon. Kraanska neposlu%nost je javan in jer se obraa opim, javnim naelima pravednosti i
jer se vr%i javno. .bog toga graansku neposlu%nost ne karakterizira nasilje. 9pak, ima mi%ljenja da graanska
neposlu%nost moe ukljuivati odreeni oblik nasilja, ali ono mora biti simbolino.
Razlikuju se ? teorije opravdanja graanske neposlu%nosti. 0edna je radikalna, prema njoj se zakonima
duguje poslu%nost samo ako su pravedni, tj. svi ljudi imaju pravo na neposlu%nost nepravednim
zakonima. *ruga teorija je umjerena, zakoni mogu biti nepravedni, ali ih uprkos tome naelno treba
po%tovati jer zakonitost sama po sebi garantuje ostvarenje dru%tvenog reda i mira. Kraanska
neposlu%nost je opravdana u sluajevima bitni i oitih nepravdi, ukoliko se kr%i naelo jednakog prava na
slobodu i naela jednakih mogunosti.
Postoje mi%ljenja da je graanska neposlu%nost opravdana i u sluajevima te%kih ekonomskih nepravdi.
*ruga pretpostavka graanske neposlu%nosti jeste is#rpljenje svih legalnih oblika otklanjanja nepravde.
-rea pretpostavka je grani#a kori%tenja graanske neposlu%nosti, a da ne doe do opeg nepo%tivanja
ustava i zakona.
P&' :o'.!# ( d&*'l."(". Prava ovjeka su prava koja sva ljudska bia imaju samom injeni#om da
egzistiraju kao takva. Prava dravljanina su prava koja ustanovljava politika zajedni#a za za%titu
pojedina#a. Prava ovjeka se naelno pozivaju na prirodno pravo, a prava dravljanina su naelno
kodi$i#irana pozitivnim zakonodavstvom.
@inimalna prvobitna lista prava, koja se nastavlja na liberalnu tradi#iju, sadri pravo na ivot, slobodu,
sti#anje vlasni%tva, pravo na tenju ka srei vlastitim nainom, te pravo na sigurnost. Prvobitno
postavljena prava su po svom obliku negativna, tj. prava nasuprot dravi. Njima se pojedin#u stvara
prostor za djelovanje 7sloboda od8. ! druge strane, pozitivna prava su ona koja se ostvaruju ue%em
pojedin#a u $unk#ioniranju osnovnih ustanova politike zajedni#e.
U ?;.vijeku klasina prava ovjeka i dravljanina postaju sastavni dio veine ustava, a uvodi se i druga genera#ija
prava, prvenstveno so#ijalnih i ekonomskih. Pritom je posebno vaan $aktor &pa deklara#ija &UN kojom se
postavlja niz naela i na koju se oslanja itav sistem posebnih konven#ija. Poseban znaaj ima
%vrops!a !onvencija o ljuds!im pravima iz 56:;. za koju se vezuje /vropska komisija za ljudska prava,
a kasnije i /vropski sud za ljudska prava.
U novije vrijeme prava ovjeka se pro%iruju i Cpravima tree genera#ijeD, koja su uglavnom izvedena iz
razvijene ekolo%ke svijesti.
A"&;(. je pojam kojim je jo% "omer oznaio odsustvo vladavine i .akona. Prvo so#ijalni teoretiar
koji je pojmu anarhije dao pozitivno znaenje bio je Prudon. .a Prudona je anarhija dru%tvo, odnosno
zajedni#a bez ikakve vanjske prinude. Prvenstveno je to ideal pravednog dru%tva, ija realiza#ija nije
stvar neposredne budunosti. .a razliku od tog ideala CisteD anarhije, Prudon je smatrao da se politika
zajedni#a kao kon$edera#ija suverenih komuna moe ostvariti neposredno.
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
*va osnovna elementa poretka anarhije su neposredna demokratija i mutualistika
?
privreda zasnovana
na radnikom samoupravljanju. @eu samim anarhistima nastale su razlike u pogledu shvatanja
vlasnikih odnosa u okviru mutualistike privrede. Bomunistiki anarhisti Eakunjin i Bropotkin su se
zalagali za potpuno odsustvo vlasni%tva, a sam Prudon je bio pristali#a mje%ovite privrede i
grupnovlasnikih odnosa u okviru radnikih aso#ija#ija.
Bao konstitutivno naelo poretka, Prudonovo shvatanje anarhije ostvareno je u Pari%koj komuni 5AL5.
V"&!d"o $%".! 7opsadno stanje8 oznaava situa#iju aktuelnog ugroavanja dravne egzisten#ije ili
situa#iju znatnog remeenja javne sigurnosti. Uzro#i mogu biti, rat, oruana pobuna, prirodne katastro$e
itd. U vanrednom stanju vr%i se kon#entra#ija moi i %irenje nadlenosti pojedinih orga na vlasti za koje
se pretpostavlja da mogu e$ikasno djelovati u vanrednim uslovima. Po pravilu su to organi izvr%ne vlasti.
Jilj i zadatak vanrednog stanja iskljuivo je ponovno uspostavljanje ugroenog ustavnog i pravnog
poretka. !uspendovanje pojedinih dijelova ustava legitimno je samo ako za #ilj ima uspostavljanje
#jeline vaenja ustava. U savremenim pravnim teorijama preovladava shvatanje neophodnosti pravnog
reguliranja vanrednog stanja.
!itua#ija koja slui za opravdanje progla%enja vanrednog stanja naje%e se ne moe objektivno
utvrivati, te je podlona interpreta#iji 7osim u sluaju rata ili oruane pobune8. .ato je neophodno da
organ koji progla%ava vanredno stanje ne bude identian sa organom koji u vanrednom stanju dobija
vanredna ovla%tenja. Prirodi stvari je primjereno da vanredno stanje progla%ava parlament, po
mogunosti kvali$i#iranom veinom i da nadlenosti prenosi na organ koji je ustavom ovla%ten da djeluje
u vanrednim uslovima.
KOM7NICIRANJE
J'"o$% znai,
1. !kup svih pojedina#a koji svoju panju usmjeravaju na pitanja opeg interesa 7publika84
2. !$eru komuni#iranja meu pripadni#ima publike 7okupljanje, udruivanje, komunika#ijska sredstva8
u kojoj se moe $ormirati stav koji prihvataju mnogi 7javno mnijenje84
3. &rganiza#ijski pristup djelovanja organa koji su uspostavljeni radi voenja brige o pitanjima opeg
interesa 7u sluaju politike javnosti ) drava8.
0avnost se institu#ionalizira,
1. Posredstvom niza normi koje osiguravaju da djelovanje dravnih organa bude otvoreno za uvid
publike 7javnost rasprava u parlamentu, pred sudom i sl84
2. Postojanjem institu#ija autonomnog komuni#iranja publike 7sloboda okupljanja i udruivanja,
%tampe, te osiguranje tajnosti privatnog komuni#iranja84
3. Politikim pravima dravljana 7izbori,opoziv, plebis#it, re$erendum8.
!ve navedene institu#ionalne garan#ije za svrhu imaju da publi#i omogue nadzor nad djelovanjem
drave, a da je pritom drava ne ometa. 9pak, javnost ostaje s$era u kojoj razliite elitne grupe 7sindikati,
komore, stranke8 vr%e mobiliza#iju odreenih dijelova publike kako bi ojaali svoje pozi#ije. -ako se
publika svodi na rezonantnu kutiju koja reaguje, ali ne oblikuje aktivno politike odluke.
?
mutualizam ) poseban sistem zajmova bez vraanja, pomou kojeg bi se meusobno pomagali pripadni#i politike zajedni#e
3 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pol(%(:#( /o'o& je govor ija je svrha da $ormira i kontroli%e politiko i dru%tveno pona%anje ljudi,
njihove so#ijalne, politike i ideolo%ke stavove i svijest, te da determinira njihove so#ijalne i politike
odluke. U krajnjoj konsenkven#i, #ilj politikog govora je da ideje, interesi, namjere i volja govornika
budu od strane slu%ala#a prihvaeni kao vlastiti.
0ezika obiljeja politikog govora dijele se u ? skupine, so#iolektalna i govornika. !o#iolektalna obiljeja
7so#iolekt ili jezik politike8 oznaavaju ona obiljeja jezika koja se razvijaju unutar politike komunika#ije i meu
politikim djelatni#ima. Razlikuju se I vrste jezika politike, ekskluzivni, totalitarni i demokratski.
/kskluzivni jezik politike je prvenstveno rezerviran za politike djelatnike i $unk#ionira kao neka vrsta
pro$esionalnog argona koji je slabo dostupan ostalim lanovima dru%tva. Politiki govori izreeni takvim
ekskluzivnim jezikom bit e prihvaeni zbog samog jezika, a ne zbog onoga %to je reeno 7sadraja8.
& totalitarnom jeziku politike govori se onda kad se jezik koji su razvili politiari u oblasti p olitike
komunika#ije pretvara u jezik kojim se komuni#ira unutar politike javnosti, pa i unutar javnosti uope.
&sim %to je totalitaran, jer se nastoji pro%iriti na sve oblasti dru%tvenog djelovanja, on je i ekskluzivan.
'ladajua politika grupa po pravilu iz javnosti iskljuuje svaki drugi tip jezika politike.
*emokratski jezik politike se razvija i $unk#ionira unutar politike komunika#ije, ali pod uti#ajem drugih
oblasti dru%tvenog djelovanja 7nauke, privrede, svakodnevi#e itd8, kad je dostupan goto vo svima i kad
ga prihvataju gotovo svi lanovi politike zajedni#e. .bog toga su govori izreeni takvim jezikom
prihvatljivi bilo zbog njihovog sadraja, bilo zbog govornika, ili zbog naina na koji su izreeni.
Kovornika jezika obiljeja mogu biti raznovrsna. Politiki govor moe biti manje ili vi%e emotivan,
ekspresivan, iterativan, ekstenzivan, koherentan itd.
No,o%!;"(# je pojam koji potie iz grkih pojmova nomos 7zakon, propis8 i tehne 7vje%tina, umijee8.
-o je skup naunih spoznaja i iskustvenih pravila ija osnovna svrha je da propis ili neki drugi opi akt
bude ispravno sastavljen. -o je posao za iskusnog pravnika sa %to vi%im obrazovanjem i %to temeljitijim
poznavanjem prilika dru%tvene sredine u kojoj ivi. Pri sastavljanju propisa vrlo esto je potreban struni
timski rad, u koji se nomotehniar ukljuuje ne samo zbog poznavanja pravila o izradi propisa, ve i da
upozori na nejasnoe, praznine i suprotnosti u tekstu, pogotovo u odnosu na druge vaee propise sa
kojima propis koji se priprema mora biti usklaen.
C!"0)& je institu#ija kontrole koja spreava objavljivanje nepoeljnih sadraja komunika#ije, te tako
oblikuje suenu javnost. Pronalazak %tamparske ma%ine koji se poklopio sa renesansom i re$ormizmom
natjerao je vlasti da uspostave institu#iju #enzure, sa #iljem zaustavljanja pro#esa kritikog sagledavanja
vladajuih dogmi, kako vjerskih tako i svjetovnih. U 5=.vijeku #enzura se de$inira kao postupak kojim se
rukopis prije objavljivanja podnosi na o#jenu vlasti, po pravilu organu uprave, koji moe zabraniti
njegovo objavljivanje. *akle, #enzura je tada shvaena kao prethodna dozvola i predstavlja najstariji
nain kontrole pisane rijei.
Gran#uska *eklara#ija o pravima ovjeka i graanina iz 5LA6.godine izmeu ostalog je promovirala i
slobodu %tampe kao slobodu od prethodne kontrole. &d tog vremena poinje ustavno i zakonsko
regulisanje slobode %tampe.
Propisi biv%e !GR0 nisu sadravali odredbe o #enzuri. Umjesto toga je, kao i u drugim zemljama real<
so#ijalizma djelovao niz politikih i ideolo%kih mjera kojima je spreavana sloboda javnog
komuni#iranja. Prihvatanje tih mjera dovodilo je do auto#enzure, tako da su stvarao#i odnosno uesni#i u
komunika#iji odustajali od svojih 7naelno normiranih8 prava u ime Cvi%ih #iljevaD.
14 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Id!olo/(. je pojam koji se odnosi na karakter i nain pojavljivanja i uobliavanja svijesti, teorije i ideja
u %irem smislu u okviru dru%tva. U zavisnosti od autora, pojam ideologije ima negativan, neutralan, ali i
pozitivan smisao. Gran#uskim materijalistikim $ilozo$ima s kraja 5A.vijeka ideologija je doslovno
znaila nauku o idejama. 9ronian smisao ovom pojmu dao je Napoleon, smatrajui ideologe
meta$iziarima i teoretiarima koji su udaljeni od ivota.
U djelima @arksa i /ngelsa pojam ideologije dobija kompleksan smisao i razradu. &n se prvenstveno
odnosi na dio ljudskog stvarala%tva kojim se ne reprodu#ira materijalni ivot, tj. na duhovnu proizvodnju,
a osnovu ima u podjeli rada na $iziki i umni. Bao oblik svijesti, za @arksa je ideologija 1izvrnuta
svijest2. &na par#ijalni interes prikazuje kao opi, ono %to je historijski proizvedeno progla%ava
prirodnim i nepromjenjivim i obrnuto.
U marksizmu se krajem 56.vijeka javlja pojam proleterske i ak marksistike ideologije. -ime je
ideologija dobila izrazito klasno i politiko znaenje. Bao teorijski razraeno so#ijalno i politiko
stanovi%te, ideologija $iksira politike #iljeve neke klase ili stranke i odreuje puteve njihove realiza#ije.
U ?;.vijeku je pojam ideologije vrlo razliito tumaen %to svjedoi o njegovoj teorijskoj izazovnosti.
Razumijevanje ideologije je odreeno teorijskim i politikim stanovi%tem interpretatora.
M"(+)l-(. u domenu politike komunika#ije znai postupak ili niz postupaka potinjavanja
komunika#ijske pro#edure, komunika#ijskih kanala i medija i komunika#ijskih subjekata odreenoj vrsti
interesa. Pod komunika#ijskom pro#edurom podrazumijeva se redoslijed govornika, iskaza, tema. Pod .
komunika#ijskim kanalima i medijima podrazumijevaju se javne komunika#ije, javno mnijenje i sredstva
javnog komuni#iranja.
&snovu manipula#ije u politikoj komunika#iji predstavljaju razliite vrste interesa, politiki, so#ijalni ili
ekonomski.
@anipula#ija je mogua u raznim domenima,
1- u domenu pro#edure < u odreivanju tema za politiku diskusiju 7dnevnog reda8 i njihovog redoslijeda. *a li
e neka tema biti uvr%tena u dnevni red i koji e redoslijed imati unutar dnevnog reda, moe biti presudno za
pobjedu, domina#iju ili opstruk#iju neke politike radnje, programa ili poteza4
2- redoslijed govornika ) redoslijed njihovih iskaza ili pojavljivanje nekog govornika u odreenoj $azi
diskusije4
3- glasanje i glasake strategije ) predvianjem glasakog stava glasaa na izborima ili zastupnika u
parlamentu mogu se stvarati glasake koali#ije ili grupa#ije za opstruk#iju ishoda glasanja4
1- u domenu javnosti ) manipulisanje javnim mnijenjem prvenstveno se provodi kontrolom medija,
odnosno diktiranjem sadraja u medijima4
2- manipuliranje subjektima ) mogue je ako se znaju njihovi interesi, namjere, e lje, potrebe ili
dominantni tipovi svijesti grupa kojima pripadaju.
S(l3"$(l.! je oznaka ispoljavanja politike moi, odnosno nain komuni#iranja koji se zasniva na tome
da korisnik sile moe nasilnim djelovanjem izazvati bol, o%teenje iil strah kod onoga kome se
silomMnasiljem prenosi poruka. Politika sila se naje%e smatra moguno%u da se zabranjuje ili
nareuje. Njome u pravno ureenim prilikama legitimno raspolae samo vlast.
Nasilje oznaava povreivanje osoba kako bi ih se natjeralo da djeluju na osnovi zahtjeva korisnika sile.
INTERPRETACIJSKE KATE8ORIJE POLITIKE
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
7'*'".! se moe de$inisati kao uzimanje u obzir tueg postojanja i djelovanja kao istovrsnog i naelno jednako
vrijednog, ili barem pro#jenjivog unutar istog sistema vrijednosti. Po smislu i sadraju ovaj pojam je blizak
pojmovima priznavanje i #ijenjenje, sa kojima se ponekad sinonimno upotrebljava. Uvaavanje na nivou #jeline u
politi#i je uslov za pluralizam, a u pravu za stvaranje pojma pravnog subjekta i pojma ugovora. Pojedin#u tek
uvaavanje od strane drugih omoguava i uvaavanje samoga sebe 7samopo%tovanje8.
I"%!&!$ oznaava svijest pojedin#a ili skupine o nekoj potrebi. *anas openito znai usmjerenost
subjekta da djelovanjem postigne neku korist.
U liberalizmu interes se openito smatra legitimnim utemeljenjem djelovanja individualnog subjekta.
Basnija razmatranja uvode vezu izmeu privatnog i opeg, te zajednikog interesa. &d Rusoa pa nadalje,
opi interes je onaj koji je sadrajno vezan za dobrobit zajedni#e, dok se zajedniki interes $ormalno
izjednaava sa interesom veine. Ako su privatni i javni ivot pojedin#a naelno odvojeni, interes se
javlja kao posrednik. -ako je za liberalnu doktrinu interes posredovanje izmeu proizvodne i politike ili
dru%tvene i dravne s$ere. Nasuprot liberalnoj doktrini, "egel smatra da je opi interes nadreen
pojedinanom i posebnim interesima, a ne izveden kompromisom izmeu par#ijalnih interesa, kako to
smatraju liberali. Po @arksu, upravo interes osigurava materijalistiko razumijevanje dru%tva.
Mo< je stvarni uti#aj koji imaju pojedin#i i grupe, koji podrazumijeva odreeni stepen vjerovatnoe da
e u nekom dru%tvenom odnosu oni i u sluaju otpora drugima nametnuti svoje ideje, interese ili volju.
@o ima I karakteristike,
1. tei za %irenjem do grani#a druge moi4
2. ovjek podreen moi se ne rukovodi svojom savje%u niti moralom, ve voljom jaeg4
3. mo ini podreene malodu%nim, bezvoljnim i krajnje pasivnim, onesposobljavajui ih za ivotnu borbu.
Najo%triji izraz moi je sila koja se oslanja na $iziko nasilje.
*ru%tvena mo je strogo podijeljena na ekonomsku mo 7klase i slojevi8, politiku mo 7stranke i
birokratija8, te so#ijalnu i intelektualnu mo 7so#ijalni i kulturni stalei u s$eri potro%nje8.
/konomska mo privrednih subjekata, kao i klasa je uslovljena injeni#om da raspolaganje materijalnim
dobrima, bogatstvom i vlasni%tvom stvara pogodnosti za sti#anje ili gubitak bogatstva, zaposlenja i
vlasni%tva.
Politiku mo dijele stranke i dravni aparat. Politika mo stranaka odgovara nekom posebnom interesu
ili ideologiji, dok je vlast kolektivna mo koja jedina ima legitimitet upotrebe $izike prinude. Politika
mo stranaka tei da osvoji vlast, odnosno ukupnu mo zajedni#e.
U modernom dru%tvu na mjesto moi sile i nov#a sve vi%e stupa mo nauke i tehnolo%kog znanja, kao i
mo javnih medija i sredstava manipuliranja i propagande.
Vl$% je karakteristika hijerarhijski ra%lanjenih dru%tava u kojima je ustanovljena relativno trajna struktura odnosa
nadreenosti i podreenosti. 'eber vlast de$ini%e kao 1vjerovatnou da odredivi broj osoba poslu%a naredbu
odreenog sadraja2. *ok mo oznaava vjerovatnou da se vlastita volja nametne drugima bez obzira na emu se
ta vjerovatnoa zasniva, karakteristika vlasti je da zahtijeva i postie povinovanje o/r(5(o' *apovi'($ti.
Povinovanje se, ako je nuno, postie nasiljem ili barem prijetnjom nasiljem.
!trogo uzev%i, pojam vlasti se moe upotrijebiti jedino za dravu kao institu#iju koja ima monopol sredstava
prinude. !vojstva vlasti su teritorijalnost, monopol prinude i trajnost. U strukturi vlasti razlikuju se gospodari
7vlastodr%#i8 koji imaju mo da odreuju #iljeve vlasti i odabiru sredstva njihove realiza#ije i upravni
aparat koji izvr%ava odluke vlastodra#a. Postojanje upravnih organiza#ija, posebno poli#ije i vojske, je
jedna od osnovnih pretpostavki stabilnosti, trajnosti i e$ikasnosti svake vlasti.
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
&bzirom na legitimnost, 'eber razlikuje I tipa vlasti,tradi#ionalnu, karizmatsku i legalnu.
-radi#ionalnoj vlasti je svojstven lini autoritet vlastodr%#a, koji se zasniva na tradi#ionalnoj svijesti o
grani#ama vlasti, odnosno na obiajima. @ogui otpor podanika je opravdan samo protiv gospodara koji
ne vlada u skladu sa tradi#ijom.
Barizmatska vlast se zasniva na emo#ionalnoj odanosti voi za kojeg podani#i vjeruju da je obdaren izuzetnim
osobinama, koje nisu svojstvene prosjenom ovjeku. -akvoj osobi se priznaje pravo da bude voa zato %to se ona
smatra 1bogomdanom2 ili pak uzornom. Barizmatska vlast je relativn o kratkotrajna, jer se pokret na ijem je elu
karizmatski voa vremenom institu#ionalizira, a vjera u izuzetne sposobnosti voe slabi. -ako dolazi do
1obezlienja karizme2, kojim se karizmatska vlast pretvara u tradi#ionalnu ili legalnu.
(egalna vlast je karakteristina za modernu ustavnu dravu. (egitimnost je zasnovana na vjerovanju
graana u ra#ionalnost objektivnih pravnih pravila kojima su podreeni svi ) graani, lanovi upravnog
aparata i vlastodr%#i.
P&(.%!l. "!+&(.%!l. je jedan od osnovnih kriterija politikog ivota. -u sintagmu je uveo njemaki teoretiar
J.!#hmitt, koji polazi od injeni#e da u svim $azama ljudske historije postoji grupisanje ljudi na prijatelje i
neprijatelje. Najpoznatiji pojmovni parovi u historiji su, heleni<barbari, kr%ani<pagani, ovjek<neovjek,
nadovjek<podovjek. @eutim, postoje odreeni periodi u historiji koji su uspjeli stvoriti snana politika
jedinstva. U njima su suprotnosti prijatelj<neprijatelj neutralizirane i relativizirane, a meusobni nesporazumi se
rje%avaju po unaprijed zadanim pravilima. -a politika jedinstva poznata su kao polis, narod, partija, stale,
dru%tvo, drava itd. Barakteristika ovih jedinstava je da oni snano veu pojedin#a i od njega trae ekstremne rtve )
pa i rtvu vlastitog ivota. Napu%tanje tih jedinstava se progla%ava izdajom, o%tro se kanjava, a sam pojedina# se
nakon napu%tanja osjea potpuno izgubljenim.
Prema >mitu, politiko razlikovanje prijatelja od neprijatelja oznaava samo stepen intenziteta
aso#ija#ije ili diso# ija#ije ljudi iji motivi mogu biti religiozni, na#ionalni, ekonomski i dr. >mit
neprijatelja de$ini%e kao boreu #jelinu pojedina#a koje stoje nasuprot istoj takvoj #jelini. U tom smislu
neprijatelj je javni, a ne privatni protivnik. .ato >mit pravi razliku izmeu javnog i privatnog
neprijatelja. 0avni je neprijatelj u politikom smislu, kao neprijatelj jedne grupa#ije 7naroda ili drave8, a
privatni je protivnik ili suparnik kakav postoji u bilo kojem podruju djelovanja.
5.!d"(- je osnovni okvir ivota ljudi i mjesto de%avanja svih politikih pro#esa. &na oznaava
injeni#u da vei broj ljudi svjesno djeluje na istom prostoru, u istom vremenu, sa istim #iljevima ili
interesima, nasuprot istim opasnostima i protivni#ima. &vo djelovanje moe biti otvore no i latentno )
kao spremnost na djelovanje u sluaju potrebe, a na osnovu prihvatanja istih vrijednosti.
'e je Aristotel utvrdio da svaka zajedni#a postoji za neko dobro, te da karakter tog dobra karakteri%e i
samu zajedni#u. Eitno politiko pitanje svake zajedni#e jeste koji subjekat odreuje zajedniko dobro
konkretne zajedni#e.
Polazei od primata pojedin#a i njegovog dobra, liberalizam shvata zajedni#u kao okvir koji moga
omoguiti pojedinevo slobodno traganje za vlastitim dobrom i nainima njegovog uivanja. Pritom je
jedino ogranienje pravo drugih pojedina#a da trae vlastito dobro.
! druge strane, demokratske teorije, prvenstveno Ruso, poimaju zajedniko dobro kao opu volju koja je
usmjerena upravo na dobro zajedni#e kao #jeline. Pojedin#i se pritom pojavljuju tek kao subjekti unutar
zajedni#e.
13 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
.ajedni#a se uspostavlja na razliitim nivoima 7od porodi#e, do svjetske zajedni#e8, ali se naje%e govori o
dravnim, na#ionalnim, kulturnim i ekonomskim zajedni#ama. !ve one pretpostavljaju prihvaenu odredbu
zajednikog dobra. !avremeni kon#epti zajedni#e polaze od dobrobiti, kao njenog osnovnog $aktora, s tim %to se
dobrobit shvata i kao materijalno blagostanje i kao prisustvo bitnih prava ovjeka i graanina.
A)%o&(%!% je sposobnost obavezivanja drugih bez neposrednog kori%tenja sile, argumenta#ije ili
pro#edure. &znaava takav odnos meu pojedin#ima 7odnosno izmeu institu#ije i pojedin#a8 koji
subjektivizira samo jednu stranu, dok je druga u pozi#iji objekta. Re#ipijent autoriteta je onaj k o, ne
samo da ini ono %to autoritet od njega zahtijeva, ve to &do ini.
Autoritet na svoje objekte djeluje uti#ajem moi, tj. tako da mijenja pre$eren#ije onoga na koga utie, ali
ne i njegovu autonomiju. &vaj odnos je vano razlikovati u odnosu na manipula#iju. @anipula#ija je
takav odnos u kome se pre$eren#ije objekta ne mijenjaju, ali se smanjuje njegova autonomija.
1.2. 87STAV RADBR7H= 1ILO5O1IJA PRAVA, BEO8RAD 199>.
1ILO5O1IJA PRAVA KAO POSMATRANJE VRIJEDNOSTI PRAVA
Normativni stavovi se mogu obrazloiti i dokazivati samo na osnovu drugih normativnih stavova. .bog
toga su krajnji normativni stavovi aksiomatski, tj. podobni samo za vjerovanje, a ne i za saznanje.
Nauno posmatranje vrijednosti moe pouiti o tome %ta ovjek moe i %ta hoe, ali ne i %ta treba. U
oblasti onoga %ta treba, nauka 7pravna $ilozo$ija8 moe uiniti I stvari,
1. @oe pronai sredstva nuna za ostvarenje normativnog #ilja. Pritom uputstvo za izbor ispravnih
sredstava za neki pravni #ilj nazivamo pravnom politikom. Pravna $ilozo$ija je odmjeravanje
sredstava u svrhu razja%njenja pravnog #ilja koji tim sredstvima treba ostvariti.
2. .adatak pravne $ilozo$ije je da pravni vrijednosni sud razjasni do njegovih krajnjih pretpostavki
zasnovanih na pogledu na svijet. 9z jednog pojedinanog pravnog vrednovanja $ilozo$ prava mora da
razvije #io vrijednosni sistem kojim je to vrednovanje uslovljeno.
3. 9z navedenog konano proizilazi mogunost da se sistematski razviju sve polazne take pravnog
vrednovanja, da se prikau sistemi pravnog vrednovanja i da se tako prui ne jedan sistem pravne
$ilozo$ije, ali zato potpuna sistematika njenih moguih sistema.
9zloeni metod naziva se relativizam. &n utvruje ispravnost svakog vrijednosnog suda u odnosu na odreeni
vrhovni vrijednosni sud, samo u okviru odreenog pogleda na svijet, a ne i ispravnost samog tog vrijednosnog
suda. Najznaajniji predstavni#i relativizma su Keorg 0elinek, @aks 'eber i "ans Belsen.
POJAM PRAVA
Pojam prava je kulturni pojam, tj. pojam stvarnosti povezane sa vrijedno%u. Pravo je stvarnost iji
smisao je da slui pravnoj vrijednosti, ideji prava. 9deja prava je pravda. Pravda se moe posmatrati u
subjektivnom i u objektivnom smislu. Pravda u subjektivnom smislu se moe de$inisati kao duhovna
nastrojenost usmjerena na objektivnu pravdu, kao %to je npr. istinitost usmjerena na istinu. U smislu
objektivne pravde, pravedan moe biti samo odnos meu ljudima. 9deal moralnog dobra predstavlja se u
idealnom ovjeku, a ideal pravde u idealnom dru%tvenom poretku.
Aristotelovo uenje o pravdi razlikuje !omutativnu i distributivnu pravdu. Bomutativna pravda je apsolutna
jednakost izmeu dobara, npr. izmeu rada i nagrade, izmeu %tete i naknade. !u%tina distributivne pravde je u
srazmjernom postupanju sa razliitim li#ima, npr. oporezivanje srazmjerno bogatstvu, pomo srazmjerno
siroma%tvu, nagraivanje i kanjavanje prema zasluzi i krivi#i itd. Bomutativna pravda zahtijeva najmanje ?
14 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
li#a, distributivna najmanje I. *va su ravnopravna, a tree li#e, koje ih tereti ili ovla%uje je pre thodnoj
dvoji#i nadreeno. Bomutativna pravda je pravda privatnog, a distributivna je pravda javnog prava.
*akle, kao pravda meu ravnopravnima, komutativna pravda prepostavlja akt distributivne pravde
kojim je uesni#ima data ravnopravnost. Proizilazi da je distributivna pravda prvobitni oblik pravde. &na
predstavlja ideju pravde na koju se mora orijentisati pojam prava.
Pojam prava se meutim ne moe do kraja konstruisati iz pravde. Naelo distributivne pravde ne govori
koga treba tretirati kao jednakog, a koga kao nejednakog. &no pretpostavlja da je jednakost ili
nejednakost ve utvrena sa nekog 1vanjskog2 gledi%ta. ! druge strane, u ideji distributivne pravde moe
se nai samo srazmjer, ali ne i nain tretiranja razliitih li#a. Npr. moe se utvrdit i manja kanjivost
krae u odnosu na ubistvo, ali ne i da lopova treba npr.kazniti novanom kaznom, a ubi#u dugotrajnim
zatvorom. U oba prav#a je potrebno pravdu dopuniti drugim naelima.
U borbi za prevlast u pravu, sa pravdom se takmii pravinost. 'e je Aristotel nagovijestio da prava i
pravinost nisu razliite vrijednosti, ve samo razliiti putevi da se doe do jedinstvene pravne
vrijednosti. Pravda posmatra pojedinani sluaj sa stanovi%ta ope norme. Pravinost je pravda
pojedinanog sluaja. U pojedinanom sluaju trai njegov vlastiti zakon, koji takoe mora biti mogue
dii na nivo opeg zakona, jer pravinost kao i pravda ima uop%tavajui karakter.
!redstvo za realiza#iju ideje prava je pravni nalog. *akle, pravni nalog je stvarnost koji slui ideji prava.
9majui u vidu premise o odreenosti ideje stvarno%u, pravo se moe de$inisati kao skup naloga za
zajedniki ivot ljudi. Pravni nalog ima pozitivan, a istovremeno i normativan, so#ijalni i opi karakter.
9z karaktera prava, istovremeno i pozitivnog i normativnog, proizilazi pojam pravnog propisa i njegovih sastavnih
dijelova 7dispozi#ija i sank#ija8. !a svojstvima pozitivnosti i normativnosti povezano je pitanje organa koji
propisuje pravo, pitanje izvora prava. 9z normativnog karaktera prava poizilazi mogunost da se djeluje u skladu sa
pravom ili protivno pravu, pa time i pojmovi za!onitosti i protivza!onitosti. 9z vaenja prava za zajedniki ivot
ljudi proizilazi da ono zasniva pravne odnose, odnosno subjektivna prava i obaveze.
PRAVO I MORAL
Razlika izmeu prava i morala obino se oznaava izrazom 1spolja%nji karakter prava, unutra%nji
karakter morala2. -aj izraz ima + razliita znaenja,
1. !uprotnost 1spolja%nji karakter ) unutra%nji karakter2 najprije je vezivana za materiju prava i morala,
vjerujui da spolja%nje pona%anje podlijee pravnom, a unutra%nje moralnom regulisanju. @eutim,
ne postoji oblast unutra%njeg i spolja%njeg pona%anja koja se ne bi mogla podvrgnuti kako moralnom
tako i pravnom vrednovanju. &no %to je izgledalo kao razlika u predmetu morala i prava se moe
odrati kao razlika u usmjerenosti njihovih interesa. @oral se interesuje za spolja%nje pona%anje samo
u mjeri u kojoj ono potvruje neko unutra%nje pona%anje. ! druge strane, pravo se za unutra%nje
pona%anje interesuje samo ukoliko se od njega moe oekivati neko spolja%nje pona%anje.
2. Pomenuta suprotnost moe u vidu imati i subjekte svrhe prava i morala. Pravna vrijednost je vrijednost neke
radnje za druge ili za ukupnost drugih, a moralna vrijednost je jednostavno vrijednost neke radnje.
&naj ko je pravno obavezan uvijek pred sobom ima nekog ko je ovla%ten i zahtijeva. ! druge strane,
moralnoj obavezi se samo simbolino dodaje drugi subjekat, kad se moralna obaveza oznaava kao
obaveza prema Eogu, vlastitoj savjesti i sl.
3. !uprotstavljanje spolja%njeg i unutra%njeg karaktera odnosi se i na razliitost naina obavezivanja.
@oral zahtijeva da se obaveza izvr%i zato %to to nalae osjeaj obaveznosti, a pravo dopu%ta i druge
pobude. .a moral je dovoljna duhovna nastrojenost koja odgovara moralnim normama, a za pravo
pona%anje koje odgovara propisima ) moral zahtijeva 1moralnost2, a pravo 1legalnost2 7Bant8.
15 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. Razliitost izvora vaenja. Pravu se pripisuje heteronomija, jer potinjenima pristupa spolja, kao neka
tua volja koja obavezuje. ! druge strane, moralu se pripisuje autonomija, jer ga svakom pojedin#u
namee njegova vlastita moralna linost.
Pored svih razlika izmeu prava i morala, izmeu njih postoje i veze. -e se veze sastoje u tome %to je
moral s jedne strane svrha prava, a s druge strane osnov njegovog obavezujueg vaenja. !amo moral
moe obrazloiti obavezujuu snagu prava. &n pravo i pravdu oznaava kao moralne zadatke, ali
utvrivanje njihovog sadraja prepu%ta izvanmoralnom zakonodavstvu.
!ank#ija prava od strane morala mogua je samo zato %to pravo, bez obzira na mogue razliitosti svog
sadraja, ipak kao svrhu ima moral. Pravo ne slui moralu pomou pravnih obaveza koje nalae, ve
pomou subjektivnih prava koja daje. &no pojedin#ima daje subjektivna prava kako bi oni mogli %to
bolje udovoljiti svojim moralnim obavezama. Pravo moe samo da omogui moral, a ne i da ga iznudi,
jer moralno djelo mora biti djelo slobode. @eutim, po%to pravo moe samo da omogui moral, ono
neizbjeno mora omoguavati i nemoral.
PRAVO I OBI4AJ
*osada%nji poku%aji da se pravo i obiaj meusobno pojmovno razgranie ostali su bez uspjeha.
Bulturni pojmovi, tj. pojmovi povezani sa vrijedno%u, mogu se de$inisati samo pomou ideje
vrijednosti na koju su orijentisani. -ako se moral de$ini%e kao stvarnost iji smisao je da predstavlja
ideju dobra, a pravo kao stvarnost iji smisao je da slui pravdi. @eutim, ideju vrijednosti na koju bi se
orijentisao obiaj nije mogue pronai, dakle obiaj nema svoje mjesto u sistemu kulturnih pojmova.
Prema pravu i moralu obiaj ne stoji u sistematskom, ve u historijskom odnosu. &n predstavlja
zajedniki prethodni oblik, u kome su sadrani i pravo i moral kao jo% nerazvijeni i neizdi$eren#irani.
Npr. obiaj milostinje se s jedne strane razvija u moralnu obavezu dobroinstva, a s druge strane u
pravnu ustanovu brige o so#ijalno ugroenim li#ima. &biaj dakle predstavlja pripremu za izgradnju
prava i morala kao posebnih kuturnih oblika.
&biaju se sa istom osnovano%u moe pripisati i spolja%nji karakter prava i unutra%nji karakter morala.
*entlmen je onaj ko odreeni obiaj i upranjava i po%tuje, a onaj ko samo 1spolja2 upranjava obiaj je
skorojevi.
SVRHA PRAVA
Pravda kao ideal odreuje samo $ormu prava. *a bi se do%lo do sadrine prava, mora se u obzir uzeti jo%
jedna ideja, svrsishodnost. Po%to je pravo znatnim dijelom dravna volja, a drava je znatnim dijelom
pravna institu#ija, nerazdvojna su pitanja svrhe prava i svrhe drave.
Polazei od trojstva krajnjih vrijednosti ) etike, logike i estetske vrijednosti ) ideala dobrog, istinitog i
lijepog, jasno je da pravo moe biti odreeno da neposredno slui samo jednoj od tih vrijednosti ) etikoj
vrijednosti dobrog.
Postoje samo I vrste predmeta koje mogu imati karakter apsolutne vrijednosti, ljudske pojedinane
linosti, ljudske kolektivne linosti i ljudska djela. Na osnovu toga se mogu razlikovati I vrste
vrijednosti, individualne vrijednosti, kolektivne vrijednosti i vrijednost djela. U zavisnosti od toga da li
se prioritet stavlja na individualne, kolektivne ili vrijednosti djela, razlikuju se individualistika,
nadindividualistika i transpersonalna shvatanja.
Po individualistikom shvatanju, vrijednosti djela i vrijednosti kolektiviteta slue vrijednostima linosti.
*rava i pravo su samo institu#ije za obezbjeenje i unapreenje pojedin#a.
16 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
.a nadindividualistiko shvatanje, vrijednosti linosti i vrijednosti djela slue vrijednostima
kolektiviteta. @oral i kultura slue dravi i pravu.
.a transpersonalno shvatanje, vrijednosti linosti i vrijednosti kolektiviteta slue vrijednostima djela.
@oral, pravo i drava slue kulturi.
Bratko reeno, krajnji #iljevi su, za individualistiko shvatanje ) sloboda, za nadindividualistiko
shvatanje ) na#ija, za transpersonalno shvatanje ) kultura.
*rava i pravo za individualistiko shvatanje predstavljaju vezu izmeu pojedina#a, za
nadindividualistiko shvatanje #jelinu iznad pojedina#a, a za transpersonalno shvatanje zajednike
odnose pojedina#a prema njihovom zajednikom djelu.
1.3. ROSKO PA7ND, 7VOD 7 1ILO5O1IJ7 PRAVA, POD8ORICA 199?.
17NKCIJA 1ILO5O1IJE PRAVA
Gilozo$sko sagledavanje prava uslovljeno je dvjema potrebama. ! jedne strane, $undamentalni dru%tveni interes za
opom sigurno%u izazvao je potrebu za stvaranjem sigurne osnove na kojoj e se urediti ljudsko pona%anje i
osigurati vrst i stabilan poredak. ! druge strane, pritisak ostalih dru%tvenih interesa, kao i potreba da se ti interesi
pomire sa zahtjevima za opom sigurno%u, stalno su zahtijevali odreene promjene u dru%tvenom poretku. -e su
promjene zahtijevale da se zakonski propisi neprestano preispituju i prilagoavaju novim uslovima. Prin#ipi
promjene i razvitka mogli su se pokazati %tetnim po opu sigurnost, te se kao neophodno pokazalo da se oni
usklade sa idejom o vrstoj osnovi pravnog poretka.
.akonodav#i su morali da se bore sa problemom kako da ljudima dokau da je zakon ne%to %to je
utvreno i ustanovljeno, da se njegov autoritet ne dovodi u pitanje, a da istovremeno omoguava da se
stalno popravlja i mijenja. Gilozo$i su se bavili ovim problemom imajui pred sobom dokumente
pravnog sistema svog vremena i mjesta u kome su ivjeli ili koristei se dokumentima pro%lih vremena.
Nastojali su da izgrade teorije prava i zakonodavne teorije teei da ih sjedine sa nekom konanom
idejom koja bi razrije%ila sve, idejom savr%enog zakona.
Krki mislio#i su u vezu doveli obiaj i zakon. 9 jedno i drugo su predstavljali osnovu pravnog autoriteta.
Aristotel tako ne razmatra prirodno pravo i pozitivno pravo, ve ono %to je pravedno po prirodi ili svojoj su%tini i
ono %to se javlja kao pravedno iskljuivo zato %to je uspostavljeno konven#ijom ili zakonom. &vu distink#iju
7distink#iju prava i zakonskih propisa8 je u savremenu pravnu nauku prenio -oma Akvinski.
Elekston ju je ugradio u angloameriku pravnu misao, i od tada ona ini okosni#u tog pravnog sistema.
Krka $ilozo$ska misao, iz perioda kad pravo i moral jo% nisu bili razdvojeni, pomogla je da se u
juristikoj misli klasinog rimskog prava razlui ono %to je pravno i moralno. U okviru striktnog prava,
nije se mnogo vodilo rauna o moralu i po mnogim bitnim pitanjima to pravo je bilo u suprotnosti sa
moralnim idejama tog vremena. &tuda se odmah nametnula distink#ija pravednog po prirodi i pravednog
na osnovu konven#ije ili zakona.
Eitno je naglasiti da termin 1priroda2 u anti#i nije imao dana%nje znaenje. 1Prirodni2 objekat bilo je ono %to je
najpotpunije izraavalo su%tinu stvari. -o je bio savr%eni objekat. &tuda je prirodno pravo bilo ono koje je savr%eno
izraavalo ideju prava koja se odnosila na neko dato pitanje. Pravo je tragalo za idealom ) savr%enim prirodnim
pravom, a sredstvo za postizanje tog #ilja bilo je pravniko rezonovanje. .akonodavstvo
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
i edikt su bile samo kopije ove pravne realnosti. Na taj nain su pravni#i do%li do ratio legis, prin#ipa
prirodnog prava koji je bio osnov pravnog pravila. -eorija prirodnog prava je nastala u slubi napretka,
kao sredstvo da se stvori pravo koje e posluiti #ijelom svijetu, a na osnovama starog striktnog prava
grada Rima.
U poetnom periodu nastanka prava, svrha je bila da se na miran nain uredi ljudsko dru%tvo. @eutim,
Kr#i su ubrzo do%li do ideje kako da na ureen i miran nain ouvaju dru%tveni status quo. Bada je
teorija prirodnog prava primijenjena na ovakvu kon#ep#iju, do%lo se do idealnog oblika so#ijalnog status
quo<a ) $orme koja odraava prirodu tog dru%tva, kao neega %to e pravni poredak usavr%iti i ouvati.
!udija i pravnik su na taj nain dobili uputstvo da pravo oblikuju tako da ouva ju i unaprijede ovaj ideal
so#ijalnog status quo&a.
U srednjem vijeku, skolastika $ilozo$ija je preko komentatora i postglosatora omoguila da se rimsko
pravo 0ustinijanovog doba uoblii na nain da se moglo prihvatiti i primjenjivati u /vropi narednih 6
stoljea. !kolastika $ilozo$ija je za #ilj imala da autoritet utemelji na razumu, oslanjajui se na $ormalnu
logiku i tumaenje.
Nakon propasti $eudalne organiza#ije dru%tva, labavu $eudalnu organiza#iju zamjenjuju se nastankom na#ija, %to
zahtijeva dono%enje jedinstvenog prava unutar na#ionalne drave. Nastupio je period razvoja prava koji podsjea na
klasini period rimskog prava. @eutim, teorija prirodnog prava nije zadovoljavala dru%tvo koje je shvaeno kao
skup pojedina#a i bilo organizirano na bazi takmiarskog samopotvrivanja putem tri%ta. Brajnji #ilj vi%e nisu
naela vjenog vaenja, ve prirodna prava koja po prirodi pripadaju ovjeku, zbog kojih postoji prirodno pravo i
koja bi trebalo priznati i pozitivno pravo. Pod uti#ajem ove teorije iz graen je kon#ept zakonskih prava koja se
bave linim i imovinskim interesima pojedin#a.
Amerika varijanta prirodnog prava je izrasla iz poku%aja da se na $ilozo$skim osnovama postavi
ovla%tenje sudova u odnosu na nekonstitu#ionalno 7vanustavno8 zakonodavstvo. Ustav je predstavljao
objavu prin#ipa prirodnog ustavnog zakona. -e prin#ipe je trebalo izvesti iz prirode slobodne vlasti.
&tuda su ustavna pitanja uvijek bila ograniena na problem tumaenja ustava.
Basnije u 56.vijeku, prirodno pravo izvedeno iz prin#ipa amerikih instituta je ustupilo mjesto
meta$iziko<historijskoj teoriji koja je nastala u kontinentalnoj /vropi. Prirodna prava su bila izvedena iz
individualne slobodne volje koja se moe ustanoviti meta$izikom metodom, a historija pokazuje na koji
se nain ova ideja individualne slobode ostvarila u raznim pravnim naelima i doktrinama. Prirodno
pravo slui kao idealna kritika pozitivnog prava.
&stali pravni#i u /ngleskoj i Ameri#i su se okrenuli utilitarno<analitikoj teoriji. .akonodava# je trebao
da se rukovodi prin#ipom korisnosti, a pravnik je trebao iznai univerzalne prin#ipe analizirajui
postojee pravo i njegov rad nije imao nikakve veze sa kreativnom djelatno%u.
Brajem pro%log vijeka se uoava poku%aj pozitivistiko<so#iolo%ke %kole da zamijeni meta$iziko<
historijsku i utilitarno<analitiku. !ve pojave su utvrene neumitnim prirodnim zakonima, koje samo
treba otkriti posmatranjem. @oralni, so#ijalni, pa time i pravni $enomeni, se odvijaju po zakonima koji
su izvan ljudske kontrole, poput kretanja planeta.
U dana%nje vrijeme prirodno pravo oivljava, kao i $ilozo$ija prava od koje se trai da pravna pitanja i
primjenu prava podvede pod dru%tveni ideal vremena i datog prostora na nain koji bi omoguio da
pravo unapreuje #iviliza#iju.
SVRHA PRAVA
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
9deje o tome emu slui pravo uglavnom su impli#irane u idejama o tome %ta pravo jeste. Postoji 5?
kon#ep#ija onoga %to pravo jeste,
1. 9deja o boanski zavedenom naelu ili skupu naela za ljudsko djelovanje, kao npr.@ojsijev zakon ili
"amurabijev zakonik4
2. 9deja prava kao predanje starih obiaja koji su se pokazali prihvatljivim za bogove ) da ne bi izazvali
srdbu zlih sila, ljudi su se pona%ali na nain koji je utvren davna%njim obiajem4
3. .apisana mudrost starih mudra#a koji su spoznali siguran put ljudskog djelovanja, koji je boanski
potvren4
4. Gilozo$ski zasnovan sistem naela koji izraava prirodu stvari i prema kome bi ljudi trebali uskladiti
svoje pona%anje4
5. !kup naela utvrenih na osnovu vjenog moralnog kodeksa4
6. !kup ljudskih pogodbi u politiki organiziranom dru%tvu, kojima se reguli%e njihov odnos4
7. &draz boanskog razuma koji upravlja univerzumom 7shvatanja -ome Akvinskog84
8. !kup naredbi suverenog autoriteta u politiki organiziranom dru%tvu4
9. !istem iskustvenih naela pomou kojih se pojedinana ljudska volja usagla%ava sa voljom ostalih
pojedina#a 7historijska %kola84
10. !istem naela otkriven $ilozo$skim putem na osnovu kojih se pojedinana volja usklauje sa voljom
ostalih pojedina#a4
11. !istem normi koje je u dru%tvu nametnula vladajua klasa radi ouvanja vlastitih interesa4
12. 9deja o pravu nastalom po nunosti ekonomskih ili dru%tvenih zakona.
U poznatim radovima o svrsi prava izdvaja se nekoliko ideja. Prva i najjednostavnija predstava je da
pravo postoji da bi ouvalo mir u datom dru%tvu. *akle, svrha prava je ouvanje ope sigurnosti. Krki
$ilozo$i su opu sigurnost posmatrali u %irem smislu i svrhu pravnog poretka na%li u ouvanju status quo&
a. &uvanje ope sigurnosti razmatrano je kroz sigurnost dru%tvenih institu#ija. &dravanje status quo&a
postala je grka, a zatim rimska i srednjevjekovna kon#ep#ija o svrsi prava.
9deja o ouvanju postojeeg poretka u potpunosti je razvijena kod Platona, a zatim i Aristotela. Platon
smatra da svakog ovjeka treba svrstati u klasu koja mu najvi%e pristaje i nakon %to je razvrstavanje ljudi
zavr%eno, zakonom bi ga trebalo ouvati ) obuar treba biti samo obuar, vojnik samo vojnik,
zemljoradnik samo zemljoradnik itd.
Krku $ilozo$sku misao rimski pravni#i su pretvorili u pravnu teoriju. U 0ustinijanovim 9nstitu#ijama
pravo se svodi na I odredbe, 758 svako treba da ivi asno, usklaujui svoje pona%anje sa konven#ijama
dru%tvenog poretka4 7?8 svako treba po%tivati linost drugih ljudi4 7I8 svako mora svakome vratiti ono %to
je njegovo, on mora po%tovati steena prava drugih.
U srednjem vijeku, primitivna ideja prava koje je kon#ipirano jedino radi odravanja mira, vratila se sa
germanskim pravom.
Ru%enjem $eudalnog poretka, pojedina# stie sve vei znaaj i zahtjev da se pojedin#u otvori mogunost
a$irma#ije postaje vaniji od odravanja dru%tvenih institu#ija. !vrha prava se poinje sagledavati u
mogunosti da se ovjeku prui maksimalna individualna sloboda samopotvrivanja. !loboda svakog
pojedin#a ograniena je samo istom slobodom ostalih pojedina#a 7graanska drava, liberalni
kapitalizam8. Bad se do%lo do ovog zadnjeg stepena u razvitku ideje o pravu, juristike mogunosti ove
kon#ep#ije bile su is#rpljene. Prirodna bogatstva su otkrivena i iskori%tena, te se javila potreba da se
ouva ono do ega se do%lo. !loboda ponovo poinje da se sputava. Npr. ovla%tenje vlasnika da slobodno
raspolae svojom imovinom ograniava se radi za%tite institu#ija braka i porodi#e. !loboda obavljanja
pravnih poslova ograniena je sa #iljem za%tite opeg zdravlja, sigurnosti ili morala, sloboda kori%tenja
prirodnih bogatstava je suena da bi se ouvala ivotna sredina itd.
13 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Brajem pro%log i poetkom ovog vijeka poelo se razmi%ljati o svrsi prava ne kao o maksimumu
samopotvrivanja, ve kao o najveem zadovoljenju potreba. U jurispruden#iji i politi#i se shvatilo da se
moraju u obzir uzeti praktini problemi u iznalaenju mogunosti da se interesi ostvare kroz rad dravnih
organa. *akle, do%lo je do pomjeranja teorijske osnove prava od volje do potrebe.
1.4. LON L.17LER, MORALNOST PRAVA, POD8ORICA 1999.
DVIJE MORALNOSTI
Mo&l"o$% d)*"o$%( ( $+(&-(.!
@
. @oralnost dunosti polazi sa dna ljudskog dostignua, a moralnost
aspira#ije sa vrha. @oralnost dunosti postavlja osnovna pravila bez kojih dru%tven i poredak ne moe
ostvarivati svoju svrhu. *akle radi se o pravilima prema kojim bi se osoba morala pona%ati. ! druge strane,
prin#ipi moralnosti aspira#ije vi%e predstavljaju generalnu ideju savr%enstva kome treba teiti, nego nekih
$iksnih pravila. @oralnost aspira#ije nema vezu sa pravom, jer nema naina pomou kojeg bi pravo moglo
prinuditi ovjeka da ivi u skladu sa vrlinama za koje je sposoban tj. da ivi u skladu sa idejom savr%enstva.
Mo&l" $#l. 9zmeu moralnosti dunosti na dnu i moralnosti aspira#ije na vrhu, kao krajnjih taaka
moe se zamisliti jedna vrsta skale. Negdje na toj skali postoji granina linija koja dijeli dunost od
aspira#ije Razliita su mi%ljenja u vezi sa mjestom te granine linije. @i%ljenja koja se mogu nazvati
moralistikim nastoje granini indikator pomjeriti navi%e i time pro%iriti podruje dunosti. &dreivanje
gdje treba da prestane dunost je jedan od najteih zadataka dru%tvene $ilozo$ije.
N/&d! ( #0"! predstavljaju konanu mani$esta#iju razlike izmeu moralnosti dunosti i moralnosti
aspira#ije. -reba naglasiti da postoji velika razlika u pro#edurama za izri#anje kazni u odnosu na one
kojima se dodjeljuju nagrade. Bazne se naje%e izriu u strogim $ormalnim pro#edurama, za razliku od
dodjele nagrada koje podrazumijevaju manje kontrolisane metode odluivanja. Razlog tome izmeu
ostalog je i injeni#a da se za odstupanje od zadovoljavajueg pona%anja, koje podlijee kazni, mogu
primijeniti objektivniji standardi nego za pona%anja koja dostiu savr%enstvo.
1.5. ERIK VAJL, POLITI4KA 1ILO5O1IJA, BEO8RAD, 19>A.
DRBAVE, DR76TVO, INDIVID7A
!vaka individua djeluje iz interesa. @oderna drava je takva individua. .a nju meunarodni odnosi predstavljaju
problem zato %to mogunost da bude protiv svoje volje uvuena u sukobe drava vidi kao opasnost za vlastitu
egzisten#iju. U tom pogledu drave se ne pona%a drugaije nego graanin<pojedina#, koji bi vrlo rado upotrijebio
nasilje za postizanje svojih #iljeva, ali ga se odrie ne iz moralnog ubjeenja ili dobrote, ve zato %to bi u krajnjoj
konsenkven#i od njega imao vi%e %tete nego koristi. 9ndividualna drava je do%la do istog zakljuka, #ijena pobjede
putem nasilja prevazilazi vrijednost uloga. Presudna razlika je u tome %to drava u odnosu na nasilnike graane
posjeduje sredstva prinude. -im sredstvima individualni graanin se ne moe oduprijeti, i on je toga svjestan. !
druge strane, ne postoji nikakva naddrava koja bi bila sposobna nametnuti svoje odluke na nain na koji to ini
drava u odnosu na graane.
@eunarodne organiza#ije i sudovi zami%ljeni na nekom nadna#ionalnom nivou su ustvari sredstva koja
su stavljena na raspolaganje suverenim vladama. -e vlade se, shodno svojoj volji i interesima, slue tim
sredstvima ili ne priznaju njihovu nadlenost. 9pak, vrijednost takvih institu#ija je znaajna i njihovo
I
Aspira#ija ) elja, tenja za neim
24 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
postojanje je opravdano i kad bi uspjele sprijeiti jedan jedini sukob koji bi bez njihove interven#ije bio
neizbjean.
&snovnu prirodu meunarodnih odnosa ini uvijek prisutna mogunost oruanog sukoba. Rat nije
zamijenjen pravnim postup#ima i svaka vlada ostaje jedini sudija u pogledu onoga %to eli smatrati
prijetnjom ili napadom na njene ivotne interese. @eutim, ne raspolae svaka drava onim %to je nuno
za voenje rata ) neka drugorazredna sila moe izazvati rat, ali ona nema stvarnog interesa da to uini jer
e ishod uvijek zavisiti od odluka velikih sila.
!itua#ija nije ista za drave sposobne da vode nezavisnu politiku, tj. sposobne da podnesu jedan rat. &ne
naelno mogu u nekoj povoljnoj situa#iji raunati na pozitivne rezultate nekog sukoba. U tom sluaju bi
rauni#a posmatrala rat kao sredstvo za ostvarenje politikih #iljeva. &ruani sukob u modernom svijetu
nije prost sudar dvaju nasilja ) on izbija u trenutku kad jedna od velikih sila, koja vidi opasnost za neke
svoje interese, zakljui da za odbranu tih interesa vrijedi platiti #ijenu jednog rata, da ona ima izgleda da
ga dobije i da e joj jedino pobjeda omoguiti da postigne svoje #iljeve. &no %to spreava sukobe
najveih razmjera je bojazan nezavisnih vlada da e nakon pobjede morati preuzeti upravljanje nad
jednim osiroma%enim i razorenim svijetom, tj. da e se nai u teoj situa#iji nego prije rata.
@ogunost rata ukazuje na osnovnu protivrjenost izmeu dru%tva i drave, dru%tvo je ra#ionalno, drava
je historijska.
&d poetka modernih vremena sukobljavaju se teze za i protiv rata. Na jednoj strani je stanovi%te
dru%tva, rat je pori#anje napretka ) on odvraa rad od njegovog prirodnog #ilja, smanjuje broj radnika,
vaspitava graane za nasilje. ! druge strane su oni koji u ratu vide jedinu snagu sposobnu da pojedin#a
uzdigne iznad njegove individualnosti i elja. Prihvatanje da se rizikuje smrt daje ovjeku njegovu pravu
plemenitost, dok sve ono %to dobija od dru%tva jaa njegov egoizam.
!vaka od ovih teza moe da odbije, ali ne i da opovrgne onu drugu. &ne spadaju u podruje izbora, a ne u
podruje rasprave. Nesumnjivo je da mislio#i 1branio#i rata2 nisu krvoloni niti oboavao#i nasilnike
borbe iz ljubavi prema nasilju. &ni opravdavaju rat moralnim argumentima i u njihovim oima je rat
dobar zato %to spasava individuu od njenog egoizma, ini da moral bude prisutan i aktivan u pojedin#u.
Finjeni#a je da rat uvijek ostaje moguan, a pa#i$izam dru%tva je nedovoljan da ga zabrani, jer svjetsko
dru%tvo ne postoji kao takvo, da nekom svjetskom organiza#ijom i sredstvima prinude koja zahtijeva
takva organiza#ija. Problem moe biti rije%en pomou jedne organiza#ije koju svi svjesno ele, a u
interesu svake drave je da radi na ra#ionalnom rje%enju takvog problema.
&rganiza#ija koja je oznaena kao #ilj politikog djelovanja moderne drave obino se naziva svjetskom
dravom. U odnosu na uobiajeni smisao pojma drava, to bi bila jedna organiza#ija koja bi koordinirala
rad zajedni#a. Jilj svake od tih zajedni#a bio bi razvoj svog partikularnog morala unutar jednog
$ormalnog i ra#ionalnog dru%tvenog morala. *a bi jedna takva drava mogla opstati, potrebno je
izjednaavanje ivotnog standarda razliitih dru%tava. 9stovremeno, jedino bi takva drava omoguila
ra#ionalno, ope i trajno podizanje tog standarda. @eutim, esto se izraava bojazan da takva drava ne
bude najautokratskija, ak najtiranskija drava.
&rganiza#ija univerzalnog dru%tva spada u nadlenost postojeih drava, ali se javlja pr igovor proistekao
iz opasnosti od intelektualne i moralne diktature. Naime, postavlja se pitanje da li e se univerzalno
dru%tvo $ormirati pod vostvom malog broja na#ija, ako ne i samo jedne na#ije, te da li je historijski
moral malih na#ija osuen na nestanak.
Jilj drave, posmatran sa stanovi%ta umnog pojedin#a, jeste sloboda tog pojedin#a u dru%tvu koje ga %titi od
vanjskog nasilja. *va sredstva za postizanje tog #ilja su ra#ionalan rad i umna rasprava. !misao drave je u
21 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
egzisten#iji slobodne i umne individue. Postavlja se pitanje koji je to pozitivni smisao u kome umna i slobodna
individua nalazi smisao svog ivota, smisao koji individua eli da bude univerzalan i koji predlae zajedni#i kojoj
pripada. Na to pitanje se ne moe dati odgovor, imajui u vidu da je svaki odgovor koji se tie individue
determiniran njenom individualno%u. Gilozo$ija ne propisuje individui %ta treba da ini. &na joj pokazuje s im
ima posla i u kojim grani#ama moe obavljati ljudske poslove ne odriui se uma.
22 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. LJ6-SKA PRAVA , -OK67ENTI8 AKTI8 INSTIT69IJE I PRO9E-6RE
2.1. THOMAS B7ER8ENTHAL= MEC7NARODNA LJ7DSKA PRAVA, SARAJEVO D9>.
SISTE7 LJ6-SKI: PRAVA 6N
POVELJA 7N
Povelja UN kao jedan od #iljeva organiza#ije progla%ava ostvarivanje meunarodne saradnje rje%avanjem
meunarodnih problema ekonomske, so#ijalne, kulturne ili humanitarne prirode, te razvijanjem i po%tivanjem
ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeru.
&snovne obaveze &UN i njenih drava lani#a u ostvarivanju tih #iljeva utvrene su u lanovima :: i :=
Povelje. Po l.::, UN potpomau,
1) Rast ivotnog standarda, punu zaposlenost i uslove za ekonomski i so#ijalni napredak i razvoj4
2) Rje%avanje meunarodnih ekonomskih, so#ijalnih, zdravstvenih i slinih problema, kao i
meunarodnu saradnju na polju kulture i prosvjete4
3) Univerzalno po%tovanje i pridravanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike obzirom
na rasu, spol, jezik ili vjeru.
Flan := predvia obavezu svih drava lani#a da u saradnji sa organiza#ijom preduzimaju zajedniku i
pojedinanu ak#iju u ostvarenju navedenih #iljeva.
Uprkos svojoj neodreenosti, odredbe o ljudskim pravima Povelje UN imale su brojne znaajne posljedi#e,
1. Povelja UN je interna#ionalizirala ljudska prava ) ljudska prava nisu vi%e iskljuivo unutar njihove
jurisdik#ije4
2. &baveza drava lani#a da sa &rganiza#ijom sarauju u unapreivanju ljudskih prava i sloboda, dala je
legitimitet UN<u da preduzme mjere na de$inisanju i kodi$i#iranju tih prava. Rezultat je @eunarodni zakonik
o ljudskim pravima i brojni drugi instrumenti za%tite ljudskih prava koji danas postoje4
3. &baveza drava da 1unapreuju2 ljudska prava kreirala je osnov za uspostavljanje institu#ija sa
#iljem da osiguraju pona%anje drava u skladu sa tom obavezom. *rava lani#a UN koja kr%i
meunarodno garantirana ljudska prava kr%i Povelju UN. Putem rezolu#ija UN su pozivale takve
drave da prestanu sa kr%enjima, a ovlastile su i Bomisiju za ljudska prava UN i njene pomone
organe da utvrde pro#edure za ispitivanje tvrdnji o sluajevima kr%enja ljudskih prava.
MEC7NARODNI 5AKONIK O LJ7DSKIM PRAVIMA
pored odredbi o ljudskim pravima Povelje UN ine, Univerzalna deklara#ija o ljudskim pravima, dva
meunarodna pakta o ljudskim pravima i dva $akultativna protokola uz Pakt o graanskim i politikim
pravima.
7"('!&0l" d!#l&-(. o l.)d$#(, +&'(, usvojena je 56+A.godine. &na je prvi sveobuhvatni instrument
ljudskih prava progla%en od univerzalne meunarodne organiza#ije. Proklamuje ? kategorije prava,
(1) graanska i politika prava ) pravo na ivot, slobodu i sigurnost pojedin#a, zabrana ropstva, muenja
i neovjenog postupanja, pravo na pravino suenje u graanskim i krivinim stvarima,
prezump#iju nevinosti, pravo na privatnost i pravo na imovinu, sloboda gov ora, vjere, udruivanja,
sloboda kretanja, pravo na azil, pravo na dravljanstvo. *eklara#ija obuhvata i pravo pojedin#a na
upravljanje dravom ) neposredno ili putem izabranih predstavnika.
23 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
(2) ekonomska, so#ijalna i kulturna prava ) so#ijalna sigurnost, za%tita od nezaposlenosti, pravo na
obrazovanje, pravo na odmor ukljuujui razumno trajanje radnog vremena, pravo na ivotni
standard koji odgovara blagostanju pojedin#a i njegove porodi#e itd. *eklara#ija propisuje i da svako
ljudsko bie ima pravo da slobodno uestvuje u kulturnom ivotu zajedni#e.
*eklara#ija priznaje i mogunost dravi da donese zakone kojima se ograniava vr%enje navedenih prava, ali
iskljuivo iz razloga javnog poretka, javnog morala ili opeg blagostanja u demokratskom dru%tvu.
Bad je u pitanju pravni uinak Univerzalne deklara#ije, bitno je napomenuti da ona nije ugovor, ve rezolu#ija
koju je usvojila Keneralna skup%tina UN. @eutim, danas je opeprihvaeno mi%ljenje o njenoj normativnoj
prirodi, tj. da se radi o pravno obavezujuem aktu. -rans$orma#ija Univerzalne deklara#ije iz neobavezujue
preporuke u normativni instrument tumai se na I naina. Prema jednom mi%ljenju, *eklara#ija predstavlja
autentino tumaenje dijela Povelje UN koji se odnosi na ljudska prava.
*rugo stanovi%te smatra da stalno na Univerzalnu deklara#iju u meunarodnim odnosima predstavlja
praksu potrebnu za nastanak meunarodnog obiajnog prava. *akle, smatra se da je *eklara#ija u
#jelini, ili bar djelomino postala pravilom obiajnog meunarodnog prava.
Postoji i tree mi%ljenje, koje *eklara#iju, zajedno sa drugim meunarodnim normama o ljudskim
pravima, tretira kao dio opih pravnih naela.
M!9)"&od"( +#%o'( o l.)d$#(, +&'(,. Pakt o ekonomskim, so#ijalnim i kulturnim pravima i Pakt o
graanskim i politikim pravima usvojeni su od strane Keneralne skup%tine UN 56==.godine. Radi se o
pravno obavezujuim ugovorima koji su stupili na snagu 56L=, nakon rati$ika#ije od strane I: drava.
Brajem 566+.godine broj drava lani#a dostigao je 5I;.
Paktovi sadre neke zajednike materijalne odredbe, od kojih se ? odnose na kolektivna prava. Naime,
oba pakta proklamiraju pravo samoopredjeljenja naroda, te pravo svih naroda da slobodno raspolau
svojim prirodnim bogatstvima. -akoe se zabranjuje diskrimina#ija po bilo kom osnovu, rasi, boji koe,
spolu, so#ijalnom ili na#ionalnom porijeklu, vjeri, politikom ubjeenju itd.
P#% o /&9"$#(, ( +ol(%(:#(, +&'(, pre#izira i pro%iruje prava obuhvaena Univerzalnom
deklara#ijom. Uz prava sadrana u Univerzalnoj deklara#iji, Pakt propisuje i obavezu drava na za%titu
etnikih, vjerskih ili jezikih manjina. *rava je obavezna da pripadni#ima tih manjina omogui
kulturnu, vjersku i jeziku autonomiju. &sim toga, pakt propisuje i slobodu pojedin#a od dunikog
zatvora, pravo li#a li%enih slobode na humano postupanje, te prava maloljetnika na posebnu za%titu.
KP pakt sadri i 1odredbu o deroga#iji2 koja dravama lani#ama dopu%ta da 1u vrijeme javne opasnosti
koja ugroava ivot na#ije2 suspendiraju sva osim L najosnovnijih prava. &ve odredbe u praksi pojedine
drave koriste kao izgovor za kr%enje ljudskih prava.
.a razliku od Pakta o ekonomskim, so#ijalnim i kulturnim pravima, koji poziva na postepenu
implementa#iju u skladu sa mogunostima drave, KP pakt dravama namee bezuslovnu obavezu na
preduzimanje svih mjera sa #iljem osiguranja prava koja on proklamira.
Paktom je uspostavljen Bomitet za ljudska prava 7"RJ ) "uman Rights Jommittee8, kao institu#ija sa
zadatkom da osigura po%tivanje obaveza drava lani#a. Gunk#ija Bomiteta je u upravljanju sistemom
izvje%tavanja i mehanizmom meudravnih pritubi. "RJ obavlja i dodatne zadatke po Gakultativnom
protokolu uz KP Pakt, koji je ustanovio pravo na individualnu peti#iju. Bomitet se sastoji od 5A lanova
koje imenuju drave ugovorni#e, ali u radu Bomiteta lanovi djeluju u svom linom svojstvu, a ne kao
predstavni#i drave iz koje dolaze.
24 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Klavna $unk#ija Bomiteta je ispitivanje izvje%taja koje drave lani#e podnose o implementa#iji Pakta.
Prema pravilima Poslovnika o radu Bomiteta, predstavni#i drava moraju biti prisutni za vrijeme
razmatranja njihovih izvje%taja, a Bomitet tom prilikom od njih moe traiti dodatna obja%njenja,
koristei pritom svoje strune ekspertize i in$orma#ije nevladinih organiza#ija za lju dska prava.
Bomitet svoje zakljuke o pojedinim izvje%tajima drava, zajedno sa eventualnim dodatnim komentarima
svojih lanova, unosi u godi%nje izvje%taje koje dostavlja Keneralnoj skup%tini UN i dravama lani#ama
Pakta. &sim toga, Bomitet usvaja sve vi%e tzv.opih komentara, kojima poja%njava znaenje razliitih
odredaba Pakta, a oslanjajui se na svoju praksu u razmatranju izvje%taja drava i rje%avanju
individualnih tubi.
Pakt takoe predvia jedan meudravni mehanizam pritubi, koji jednoj dravi ugovorni#i omoguava
da drugu optui za kr%enje ugovora. @eutim, radi se o sredstvu $akultativne prirode. @ogu mu pribjei
samo drave lani#e koje su posebnom izjavom priznale nadlenost Bomiteta. &vaj mehanizam jo% uvijek
nije stavljen u pogon, a on ne predvia ni presuivanje ni kvazipresuivanje, ve ustanovljava tek ne%to
vi%e od $ormalnog mehanizma mirenja.
1#)l%%('"( +&o%o#ol )0 P#% o /&9"$#(, ( +ol(%(:#(, +&'(, predstavlja dopunu mjerama implementa#ije
KP Pakta. &n omoguava privatnim li#ima, rtvama kr%enja Pakta, da podnesu individualne pritube Bomitetu za
ljudska prava. Uslov je da su prethodno is#rpljena sva unutra%nja pravna sredstva. Razmatranje pritubi se vr%i u
dva dijela ) prvo se razmatra dopu%tenost podneska, a zatim meritum pritube. Nakon %to je donio odluku da je
prituba dopu%tena, Bomitet obavje%tava dravu na koju se sluaj odnosi, a koja je duna da u roku od = mjese#i
pismeno odgovori na navode iz pritube. Nakon toga Bomitet razmatra navode iz pritube i odgovora, i svoj nalaz
dostavlja strankama koje su uestvovale u postupku. Rezime tih nalaza Bomitet objavljuje u godi%njem izvje%taju
Keneralnoj skup%tini.
Nakon stupanja na snagu Protokola 56L=.godine, Bomitet se bavio sve veim brojem individualnih podnesaka, %to
je omoguilo razvoj bogate pravne prakse tumaenja i primjene Pakta i Protokola, a dovelo i do jaanja e$ikasnosti
mehanizma za%tite ljudskih prava Naime, Bomitet sada ima ovla%tenje da predlae privremene mjere radi
otklanjanja nenadoknadive %tete rtvi kr%enja ljudskih prava. &sim toga, ovla%ten je da od drava ugovorni#a
zahtijeva da u izvje%tajima navedu mjere preduzete sa #iljem provoenja preporuke Bomiteta u onim
pojedinanim sluajevima u kojima je utvreno da su prekr%ile pakt.
D&)/( E#)l%%('"( +&o%o#ol )0 M!9)"&od"( +#% o /&9"$#(, ( +ol(%(:#(, +&'(, stupio je na snagu
5665.godine. Jilj protokola je ukidanje smrtne kazne, a jedina rezerva koja se moe staviti na Protokol
dozvoljava primjenu smrtne kazne u izvr%enju presude za najtei zloin vojne prirode poinjen za vrijeme
rata.
P#% o !#o"o,$#(,, $o-(.l"(, ( #)l%)&"(, +&'(, znatno je sveobuhvatniji od Univerzalne deklara#ije.
&n priznaje slijedea prava, pravo na rad, na uivanje povoljnih uslova rada, na osnivanje i lanstvo u
sindikatima, pravo na so#ijalnu sigurnost, na za%titu porodi#e, na odgovarajui ivotni i zdravstveni
standard, na %kolovanje i ue%e u kuturnom ivotu. Pakt detaljno de$inira ova prava i esto odreuje
korake koje treba preduzeti da se postigne njihovo ostvarenje.
Rati$i#iranjem Pakta drava ugovorni#a ne preuzima obavezu neodlone implementa#ije, ve se
obavezuje da sama i putem meunarodne pomoi i saradnje preduzima korake sa #iljem postepenog
dostizanja punog ostvarenja prava priznatih Paktom, koristei sva pogodna sredstva. Razlog za ovakav
nain obavezivanja lei u razliitosti uslova i mogunosti koje za implementa#iju ima svaka pojedina
drava, te bi bilo nerealno zahtijevati neodlono po%tivanje svih prava.
@eutim, Bomitet za ekonomska, so#ijalna i kulturna prava je u svom &pem komentaru oborio
pretpostavku da Pakt ne stvara nikakve bezuslovne obaveze za drave ugovorni#e. Bomitet istie da, iako
25 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
nalae postepeno ostvarivanje, Pakt istovremeno namee i raznovrsne obaveze koje imaju bezuslovan
e$eka t. @eu takve obaveze Bomitet prvenstveno ubraja dvije, obavezu drava da garantiraju da e se
prava utvrena Paktom vr%iti bez diskrimina#ije, te obavezu drava da Cpreduzimaju korakeD. &sim toga,
svaka drava ugovorni#a preuzela je obavezu da kao su%tinski minimum osigura zadovoljenje bar
najnieg, osnovnog stepena svakog prava.
Pakt o ekonomskim, so#ijalnim i kulturnim pravima ne ustanovljava nikakav sistem za meudravne ili
individualne pritube. &n jedino nalae dravama ugovorni#ama da podnose izvje%taje o mjerama koje su preduzele
da bi se postiglo po%tivanje prava predvienih Paktom. 9zvje%taji se podnose /konomskom i so#ijalnom savjetu
UN 7/J&!&J8. Bao rezultat rada /J&!&J po ovim pitanjima, 56A:.godine osnovan je Bomitet za ekonomska,
so#ijalna i kulturna prava, koji se sastoji od 5A eksperata izabranih u linom svojstvu.
OSTALI 8LAVNI 78OVORI 7N O LJ7DSKIM PRAVIMA
Ko"'!"-(. o $+&!:'".) ( #*".'".) 0lo:(" /!"o-(d usvojena je od strane Keneralne skup%tine UN
;6.5?.56+A, a stupila je na snagu 5?.;5.56:5. Bonven#ija progla%ava da je geno#id, izvr%en u ratu ili u
miru, zloin po meunarodnom pravu. .loin po meunarodnom pravu je te%ka povreda prava ljudske
zajedni#e, za koju se moe kazniti individualni poinila#. Keno#id se de$ini%e kao injenje odreenih
radnji sa namjerom da se potpuno ili djelimino uni%ti jedna na#ionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa
kao takva. Radnje koje predstavljaju geno#id su,
1) Ubistva lanova grupe4
2) Nano%enje te%ke tjelesne povrede ili psihikog bola lanovima grupe4
3) Namjerno podvrgavanje grupe takvim uslovima ivota koji su sraunati na to da dovedu do njenog
potpunog ili djeliminog uni%tenja4
4) Nametanje mjera kojima se namjerava sprijeiti raanje u okviru grupe4
5) Prinudno premje%tanje dje#e iz jedne u drugu grupu.
Eitno je napomenuti da stavljanjem geno#ida izvan zakona Bonven#ija $ormalno priznaje pravo
na#ionalnih, etnikih, rasnih i vjerskih grupa da postoje kao takve. U tom smislu se Bonven#ija o#jenjuje
najvi%im dostignuem meunarodnog prava u oblasti za%tite prava grupa.
M!9)"&od" #o"'!"-(. o )#(d".) $'(; obl(# &$"! d($#&(,("-(.! usvojena je od strane Keneralne
skup%tine UN 56=:, na snagu je stupila 56=6.godine. Bonven#ija zabranjuje rasnu diskrimina#iju koja se
de$ini%e kao Csvako razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prvenstva koji se zasnivaju na
rasi, boji, pre#ima, na#ionalnom ili etnikom porijekluD, a koji za #ilj ili posljedi#u imaju Cda poni%te ili
ugroze priznavanje, uivanje ili vr%enje pod jednakim uslovima ljudskih prava i osnovnih slobodaD.
*rave ugovorni#e imaju pravnu obavezu da ukinu rasnu diskrimina#iju na svojoj teritoriji i donesu sve zakonske
mjere potrebne da se osigura nediskrimina#ija u vr%enju i uivanju ljudskih prava ustanovljenih u
Univerzalnoj deklara#iji i oba Pakta. .a potrebe implementa#ije $ormiran je Bomitet za ukidanje rasne
diskrimina#ije, koji ima 5A lanova. Flanove biraju drave ugovorni#e, ali oni djeluju u linom svojstvu.
Bomitet razmatra povremene izvje%taje o implementa#iji koje podnose drave lani#e, kao i pojedinane
podneske koje mu dostavljaju drave i pojedin#i.
Rati$i#iranjem Bonven#ije, svaka drava automatski priznaje nadlenost Bomiteta za razmatranje
podnesaka koje protiv nje podnese bilo koja druga drava ugovorni#a. *akle, meudravni sistem
pritubi je obligatoran, %to je razlika u odnosu na KP pakt. Postupajui po podnesku, Bomitet
prvenstveno odluuje o dopustivosti, zatim prikuplja relevantne podatke i nakon toga imenuje ad hoc
komisiju za mirenje sa zadatkom da pripremi izvje%taj o sporu i uputi odgovarajue prepreke odnosnim
dravama. @eudravni sistem pritubi u praksi jo% nije kori%ten.
26 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
!istem individualnih peti#ija je $akultativan, te je potrebna posebna izjava kojom se priznaje nadlenost Bomiteta
za postupanje po takvim podnes#ima. Bonven#iju je dosad ra$i#iralo 5+; drava, a pravo na individualnu peti#iju
dosad je prihvatilo samo ?;. !istem individualnih peti#ija stupio je na snagu tek 56A?.g.
M!9)"&od" #o"'!"-(. o )#l".".) ( #*".'".) 0lo:(" +&%;!.d usvojena je 56LI, na snagu je
stupila 56L=, a rati$i#iralo ju je vi%e od L; drava. !vrha konven#ije je da ukloni i kazni aparthejd, koji je
progla%en zloinom protiv ovjenosti. &dgovornost za njegovo izvr%enje obuhvata sve pojedin#e koji
poine, podstiu ili sarauju u injenju tog zloina.
@jere implementa#ije se sastoje od periodinog izvje%tavanja od strane drava ugovorni#a i osnivanja
trolane grupe za razmatranje izvje%taja. Krupu imenuje predsjednik Bomisije za ljudska prava UN iz
drava ugovorni#a Bonven#ije koje su istovremeno lani#e Bomisije. Bomitet za ljudska prava je
ovla%ten da priprema izvje%taje i studije, ukljuujui i spiskove pojedina#a, organiza#ija, ustanova i
predstavnika drava za koje se tvrdi da su poinili ovaj zloin. (i#u koje je optueno moe suditi svaka
drava ugovorni#a i svaki meunarodni sud iju nadlenost prihvate drave ugovorni#e.
Ko"'!"-(. o )#(d".) $'(; obl(# d($#&(,("-(.! *!" usvojena je 56L6, a na snagu stupila 56A5. &sim
obaveze da osude diskrimina#iju ena, drave preuzimaju obavezu da naelo ravnopravnosti ena i
mu%kara#a unesu u svoje ustave i zakone, te da preduzmu zakonske mjere kojima e se sank#ionirati svi
obli#i diskrimina#ije ena.
/$ikasnost konven#ije je znaajno oslabljena brojnim rezervama koje su drave stavile u postupku
rati$ika#ije, a kojima se nastoje ouvati razliiti na#ionalni i vjerski instituti koji su u suprotnosti sa
Bonven#ijom.
@jere implementa#ije sastoje se od povremenog izvje%tavanja o preduzetim mjerama. 9zvje%taje razmatra
Bomitet za ukidanje diskrimina#ije ena, koji se sastoji od ?I eksperta iz drava ugovorni#a, koji rade u
linom svojstvu. Bomitet o svom djelovanju izvje%tava drave ugovorni#e, Bomisiju UN <a o poloaju
ena i Keneralnu skup%tinu. Bonven#ija nije ustanovila ni meudravni ni individualni sistem pritubi, a
za rje%avanje sporova upuuje na @eunarodni sud pravde.
Ko"'!"-(. +&o%(' ,):!". ( d&)/(; o#&)%"(;, "!:o'.!:"(; (l( +o"(*'.)<(; +o$%)+# usvojena je
56A+, a stupila na snagu 56AL.godine. Jilj je spreavanje i kanjavanje muenja 7torture8 koje se
preduzima od strane slubenog li#a ili uz izriit ili preutan pristanak slubenog li#a drave lani#e.
@uenje se de$ini%e kao Csvaki in kojim se nekom li#u namjerno nanosi bol ili te%ka tjelesna ili du%evna
patnja, da bi se od tog li#a ili nekog treeg dobila in$orma#ija ili priznanjeD. *rave ugovorni#e se
obavezuju na preduzimanje zakonskih, upravnih, sudskih ili drugih e$ikasnih mjera na speavanju
muenja. &d drava ugovorni#a se zahtijeva i da muenje smatraju krivinim djelom podobnim za
izruenje, te da ne protjeruju neko li#e u zemlju u kojoj bi ono moglo biti podvrgnuto muenju.
Eitno je naglasiti i da Bonven#ija progla%ava da ne moe postojati bilo kakva izuzetna okolnost koja bi
opravdavala muenje.
Bonven#ija se implementira preko Bomiteta protiv muenja 7JA-8. !astoji se od 5; nezavisnih
eksperata koje biraju drave ugovorni#e. @jere implementa#ije sastoje se od obaveznog izvje%tavanja i
$akultativnog mehanizma za meudravne i individualne pritube. Bomitet je ovla%ten i da pokrene
istragu kad primi pouzdanu in$orma#iju koja sadri osnovane indi#ije o tome da se muenje sistemats!i
primjenjuje na podruju neke drave ugovorni#e. @eutim, za provoenje istrage na teritoriji neke
drave Bomitet mora imati njenu saglasnost. Po okonanju postupka, Bomitet moe odluiti da pripremi
rezime svojih nalaza koji e biti ukljuen u njegov godi%nji izvje%taj.
21 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bonven#ija omoguava dravama lani#ama da u vrijeme pristupanja, potpisivanja ili rati$ika#ije
Bonven#ije izjave da ne priznaju nadlenost Bomiteta. *rave su tu mogunost iskoristile mnogo rjee
nego %to bi se to moglo oekivati. @eutim, mnoge drave su iskoristile mogunost stavljanja rezerve na
odredbu Bonven#ije kojom je odreena nadlenost @eunarodnog suda pravde za rje%avanje sporova
nastalih u vezi tumaenja ili primjene ugovora.
Ko"'!"-(.) o +&'(, d.!%!% Keneralna skup%tina je usvojila 56A6, a na snagu je stupila 566;.godine.
*o 566+.godine rati$i#irana je od strane preko 5:; drava. Bonven#ijom se dje#i garantuje %irok spektar
prava bez obzira na rasu, boju koe, vjeruN *ijete se de$inira kao Cljudsko bie mlae od 5A godina
ivota, osim ako se po zakonu koji se moe primijeniti na dijete u pitanju, punoljetstvo ne stie ranijeD.
Bonven#ijom se dje#a izmeu ostalog %tite od ekonomske eksploata#ije, zloupotrebe droga, svih oblika
seksualnog iskori%tavanja, trgovine dje#om itd. &na zabranjuje i regrutovanje dje#e mlae od 5: godina.
INSTIT7CIJE 5ASNOVANE NA POVELJI 7N
Ko,($(. 0 l.)d$# +&' osnovana je od strane /konomskog i so#ijalnog savjeta UN 56+=.godine.
Prvobitno je imala 5A, danas ima :I lana koje imenuju drave i koji nastupaju kao ovla%teni predstavni#i drava, a
ne u linom svojstvu. Pri izboru se vodi rauna o geogra$skoj zastupljenosti svih dijelova svijeta.
Bomisija /J&!&J<u podnosi izvje%taje, prijedloge i preporuke o meunarodnim instrumentima ljudskih prava,
za%titi manjina i spreavanju diskrimina#ije i srodnim pitanjima ljudskih prava. &na takoe pomae
/J&!&J<u u koordiniranju djelatnosti u domenu ljudskih prava unutar sistema UN. 'remenom se
nadlenost Bomisije na planu unapreenja i za%tite ljudskih prava znaajno pro%irila. *anas je najvi%e
kon#entirana na bavljenje kr%enjima ljudskih prava. -aj zadatak izvr%ava putem mree radnih grupa i
izvjestila#a, s mandatom koji obuhvataju odreene teme ili pojedine zemlje.
Bomisija je esto kritizirana zbog svoje nee$ikasnosti, politiki motiviranog ili selektivnog pristupa.
Po%#o,($(. 0 $+&!:'".! d($#&(,("-(.! ( 02%(%) ,".(" je pomoni organ Bomisije za ljudska
prava. &snovana je 56+L, ima ?= lanova koje bira Bomisija sa liste kandidata koje predlau lani#e UN.
Flanovi djeluju u linom svojstvu, mandat im je + godine i mogu biti ponovo birani. Podkomisija je
nadlena da preduzima studije i daje preporuke Bomisiji za ljudska prava o spreavanju diskrimina#ije u
odnosu na ljudska prava i za%titu manjina. Pored toga, Podkomisija obavlja i sve druge $unk#ije koje joj
povjeri /J&!&J ili Bomisija. U dosada%njem periodu Podkomisija je pripremila veliki broj studija i
izvje%taja, uestvoala u izradi instrumenata za za%titu ljudskih prava i posvetila dosta vremena
razmatranju optubi za kr%enja ljudskih prava.
Ko,($(. 0 +olo*. *!" osnovana je 56+L. !astoji se od +: lanova biranih u svojstvu predstavnika
drava, po geogra$skom kriteriju. Bomisija priprema studije, izvje%taje i preporuke o ljudskim pravima i
srodnim pitanjima koja se tiu ena. *osad se pokazalo da je Bomisiji mnogo lak%e da se ba vi
promotivnim aktivnostima, nego da reagira na spe#i$ina kr%enja prava ena. /J&!&J je poetkom A;<
tih godina ovlastio Bomisiju da preduzme ograniena razmatranja podnesaka u kojima se optuuje za
spe#i$ina kr%enja enskih prava. -e podneske je Bomisija uglavnom iskoristila kao izvor in$orma#ija za
svoje studije, a manje kao sredstvo pogodno da podstakne vlade da se izjasne o tim pritubama.
Po$%)+-( 0 b'l.!".! %!2#(, #&2!".(, l.)d$#(; +&'. UN su skoro istovremeno sa osnivanjem poele
od pojedina#a i nevladinih organiza#ija primati veliki broj peti#ija kojima se upozoravalo na kr%enja
ljudskih prava i traila interven#ija UN. @eutim, 56+L.godine je Bomisija za ljudska prava UN
saop%tila odluku prema kojoj ona nema ovla%tenja da preduzima bilo kakvu ak#iju u pogledu bilo koje
pritube koja se odnosi na ljudska prava. &va odluka je potvrena i rezolu#ijom /J&!&J iz jula 56:6.
22 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
&vo naelo je ostalo na snazi do danas, uz odreene izuzetke koji su Bomisiju ovlastili da se bavi
odreenim vrlo ozbiljnim obli#ima kr%enja ljudskih prava. -e promjene su ubrzane dvjema rezolu#ijama
/J&!&J, Rezolu#ija 5?I: iz juna 56=L.g dopu%ta komisiji da ispituje odreena te%ka kr%enja ljudskih
prava na koja joj je skrenuta panja, dok Rezolu#ija 5:;I iz maja 56L;.g uspostavlja ogranien sistem
peti#ija za bavljenje podnes#ima koji otkrivaju Ckonzistentan obraza#D takvih kr%enja. Prvi postupak je
javne prirode, a drugi povjerljive.
Postupak iz Rezolu#ije 5?I: se primjenjuje na bilo koju situa#iju koja ukljuuje masovna kr% enja
ljudskih prava. Bomisija je u takvim sluajevima ovla%tena da preduzme Cdetaljnu studijuD i o svojim
zaklju#ima izvijesti /J&!&J.
Rezolu#ija 5:;I ovla%uje Podkomisiju da osniva male radne grupe za ispitivanje podnesaka koje UN primaju od
pojedina#a i drugih privatnih grupa. Jilj rada ovih radnih grupa je da se identi$i#iraju podnes#i koji otkrivaju
Cdosljedan obraza# te%kih i pouzdano dokazanih kr%enja ljudskih prava i slobodaD. -akve podneske razmatra
Podkomisija na zatvorenoj sjedni#i i odluuje o tome da li e podnesak proslijediti
Bomisiji. Bomisija opet ima svoju radnu grupu ) tzv.Radnu grupu za situa#ije, koja provjerava peti#ije
prije nego %to ih Bomisija konano preuzme.
Jjelokupan rad Bomisije u odnosu na pritubu se odvija na zatvorenim sjedni#ama, s tim %to Bomisija
nakon %to identi$i#ira zemlju prekr%io#a ono %to je utvrdila moe prenijeti /J&!&J<u. /J&!&J i
Keneralna skup%tina mogu usvojiti odgovarajue rezolu#ije kojima pozivaju odnosnu vladu da da
pobolj%a utvrenu situa#iju i po%tuju svoje obaveze prema Povelji UN. Na ovom stepenu postupka sve
rasprave imaju javni karakter. /J&!&J i Keneralna skup%tina ne mogu uiniti ni%ta vi%e od osude
propusta vlade da provede njihove rezolu#ije.
Eitno je naglasiti da podnosila# peti#ije ne mora biti rtva kr%enja, sve dok ima neposredno i pouzdano
saznanje o tim kr%enjima. @eutim, podnosila# mora dokazati da je is#rpio unutra%nja pravna sredstva,
osim Cako se moe pretpostaviti da bi ta pravna sredstva bila nee$ikasna ili bi dovela do nerazumnog
odugovlaenjaD.
V($o#( #o,!$& 0 l.)d$# +&' je $unk#ioner UN sa prvenstvenom odgovorno%u za aktivnosti UN u pogledu
ljudskih prava. Gunk#ija je ustanovljena ;L.;5.566+.godine rezolu#ijom Keneralne skup%tine &UN. Po poloaju,
visoki komesar je generalni podsekretar UN. &n je zaduen za sveobuhvatni nadzor nad
Jentrom za ljudska prava, kao sekretarijatom za ljudska prava UN<a, te za koordina#iju #jelokupne
djelatnosti UN na unapreivanju i za%titi ljudskih prava.
T!2# #&2!". l.)d$#(; +&' ( Po'!l. 7NF. Bad je u pitanju tumaenje Povelje UN, usvojeno je
naelo prema kome drava koja se upu%ta u te%ka kr%enja ljudskih prava kr%i obaveze iz Povelje UN
navedene u l.:: i :=. !hodno tome, UN mogu preduzeti odgovarajue mjere sa #iljem da se ta drava
prinudi na uzdravanje od kr%enja ljudskih prava.
EVROPSKI SISTE7 ZA ZA;TIT6 LJ6-SKI: PRAVA
/vropski sistem za%tite ljudskih prava ustanovljen je od strane 'ijea /vrope, regionalne meunarodne
organiza#ije koju je 56+6.godine osnovala grupa zapadnoevropskih zemalja. Pravni izvor sistema ljudskih prava
'ijea /vrope je u ? ugovora, /vropska konven#ija o ljudskim pravima i /vropska so#ijalna povelja. Prvom se
garantuju osnovna graanska i politika prava, a drugom ekonomska i so#ijalna prava. &dluka da se usvoji
Bonven#ija donesena je kad je postalo jasno da e UN<u trebati dugo vremena da postigne sporazum o
instrumentima za implementa#iju Univerzalne deklara#ije o ljudskim pravima.
EVROPSKA KONVENCIJA O LJ7DSKIM PRAVIMA
23 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Potpisana je ;+.55.56:;, a stupila na snagu ;I.;6.56:I. U izvornom obliku garantirala je slijedea prava,
1- pravo na ivot4
2- pravo da se ne bude podvrgnut muenju, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kazni4
3- slobodu od ropstva4
4- pravo na slobodu i sigurnost linosti i pravian postupak4
5- slobodu od e' post (acto zakona i kazni4
6- pravo na privatnost i porodini ivot4
7- slobodu misli, savjesti i vjere4
8- slobodu izraavanja i mirnog okupljanja4
9- pravo na sklapanje braka i zasnivanje porodi#e.
.a%titu uivaju sva li#a na teritoriji drava lani#a, bez obzira na dravljanstvo.
(ista zajamenih prava pro%irena je putem dopunskih protokola. Prvim protokolom dodato je, pravo na
vlasni%tvo, pravo na %kolovanje i obaveza drava lani#a da u razumnim intervalima odravaju slobodne
izbore. Protokolom br.+ lista je dalje pro%irena zabranom dunikog zatvora i jamstvom slobode kretanja.
.abranjeno je nasilno protjerivanje dravljana i kolektivno protjerivanje strana#a. Protokolom br.=
ukinuta je smrtna kazna, a Protokolom br.L se od drava zahtijeva da stran#ima na svojoj teritoriji
garantuju pravian postupak prije njihovog protjerivanja iz zemlje. -akoe se garantuje pravo albe u
krivinom postupku za obe%teenje u sluaju pogre%ke pravosua, pravo da se ne bude pod dvostrukom
prinudom vlasti, te jednakost suprunika u meusobnim pravima i obavezama.
/vropskom konven#ijom o ljudskim pravima uspostavljene su ? institu#ije za implementa#iju, /vropska
komisija za ljudska prava i /vropski sud za ljudska prava. !jedi%te im je u !trazburu. &sim toga,
Bonven#ija je neke nadzorne $unk#ije povjerila Bomitetu ministara 'ijea /vrope.
/vropska komisija za ljudska prava se sastoji od Cbroja lanova jednakog broju visokih strana
ugovorni#aD. *jeluju u linom svojstvu, a bira ih Bomitet ministara na period od = godina. !ud za
ljudska prava se sastoji od Cbroja sudija jednakog broju lani#a 'ijea /vropeD. !udije bira
Parlamentarna skup%tina 'ijea /vrope na period od 6 godina, a sa liste od I kandidata koju podnosi
svaka drava ugovorni#a. Bonven#ija ne zahtijeva da sudije i lanovi Bomisije budu dravljani drava
lani#a 'ijea /vrope 7npr. na prijedlog (ihten%tajna izabran je sudija dravljanin Banade8.
MEHANI5MI 5A PRIMJEN7 KONVENCIJE
E'&o+$# #o,($(. 0 l.)d$# +&'
M!9)d&*'"! +&(%)*b!. Rati$i#iranjem /vropske konven#ije o za%titi ljudskih prava, drava automatski
prihvata nadlenost Bomisije da razmatra pritube drava ugovorni#a u kojima se iznose tvrdnje o
navodnim povredama Bonven#ije. *rava koja upuuje pritubu ne mora dokazati da ima neki poseban
interes u vezi sa predmetom ili rtvom kr%enja. U dosada%njoj praksi Bomisija je primila samo mali broj
meudravnih pritubi. Pritube su dosad podnesene samo protiv drava koje nisu priznale pravo privatne
peti#ije, tako da su na meunarodnu odgovornost mogle biti pozvane samo putem meudravnog
postupka. 9nae, ope je pravilo da drave nisu sklone podnositi tube protiv drugih drava, a iz razloga
ouvanja dobrih meusobnih odnosa.
P&('%"! +!%(-(.!. *a bi pojedina# imao pravo uloiti pritubu protiv neke drave, potrebno je da ta drava
posebnom izjavom prethodno prihvati nadlenost Bomisije za postupanje po privatnim peti#ijama.
Privatnu peti#iju moe podnijeti svaki pojedina#, nevladina organiza#ija ili grupa li#a #o.( %'&d! d $)
*&%'! #&2!". +&' priznatih u Bonven#iji. Pored toga, nedopu%tena je peti#ija koja je,
34 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. anonimna4
2. u su%tini ista kao predmet koji je Bomisija ve ispitivala, ili je ve povrgnuta nekom drugom
meunarodnom postupku istrage ili rje%avanja, te ne sadri neku novu relevantnu in$orma#iju4
3. po mi%ljenju Bomisije nespojiva sa odredbama konven#ije, oito neosnovana ili predstavlja
zloupotrebu prava na peti#iju4
4. nedopustiva zbog prepreke is#rpljenosti unutra%njih pravnih sredstava i podnesena po isteku roka od
= mjese#i od dana dono%enja konane odluke po unutra%njem pravu.
Peti#ija se smatra Cnespojivom sa odredbama Bonven#ijeD ako je npr.podnesena protiv drave koja nije
priznala pravo na privatnu peti#iju ili se radi o pravima koja nisu sadrana u Bonven#iji. *akle, rad i se o
preprekama koje se odnose na personalnu i stvarnu nadlenost Bomisije.
Bomisija e peti#iju odbiti kao neosnovanu kad zakljui da zahtjev ne upuuje na bilo koji oblik povrede
prava od tuene drave.
.loupotreba prava na peti#iju se npr. odnosi na svjesno izno%enje neistinitih ili neosnovanih optubi,
ponavljanu upotrebu pogrdnih i uvredljivih izraza za vladu protiv koje je upuena ili namjerno kr%enje
pravila o povjerljivosti koje se primjenjuje u postupku.
Bad je u pitanju is#rpljenost unutra%njih pravnih sredstava, konven#ija zahtijeva da budu is#rpljena samo ona
sredstva koja se odnose na navodne povrede, a istovremeno su dostupna i dovoljna. !redstvo se smatra dovoljnim
kad je u stanju ukinuti povredu koja je predmet tube. *o odba#ivanja peti#ije nee doi,
1- ako je podnosila# propustio upotrijebiti unutra%nje pravno sredstvo koje se pokazalo dosljedno
neuspje%nim4
2- ako je podnosila# propustio podnijeti albu protiv pravnog propisa, za koji prethodne presude
sugeri%u da e biti potvren.
-uena drava se moe odrei uslova o unutra%njim pravnim sredstvima. &dri#anje moe biti izriito, ali
je naje%e nenamjerno, kao npr. kad se tuena drava obrati /vropskom sudu povodom nekog sluaja u
postupku, a da to nije uinila kad je sluaj razmatrala Bomisija.
Podnosila# je duan dokazati da je is#rpio unutra%nja pravna sredstva i taj uslov Bomisija ispituje e'
o((icio. Ako nakon tog ispitivanja Bomisija nije odba#ila peti#iju, a tuena drava stavi prigovor da nisu
is#rpljena unutra%nja pravna sredstva, teret dokazivanja te tvrdnje je na tuenoj dravi.
!vrha pravila od = mjese#i je pravna sigurnost. @eutim, ovo pravilo se ne primjenjuje ako se
Bonven#ija kontinuirano kr%i i ako ne postoje unutra%nja pravna sredstva da se tome suprotstavi.
N:(" &d Ko,($(.!. !vaka prispjela privatna peti#ija se dostavlja lanu Bomisije odreenom za izvjestitelja. &n
priprema izvje%taj o dopustivosti peti#ije i odluuje da li e je uputiti komitetu ili vijeu. Bomiteti su ovla%teni da
jednoglasnom odlukom peti#iju odba#e kao nedopustivu. 'ijea razmatraju sluajeve koji se mogu razmatrati na
osnovu utvrene prakse i sluajeve koji ne predstavljaju vana pitanja od uti#aja na tumaenje ili primjenu
Bonven#ije. Peti#ije sa ovakvim pitanjima razmatra Bomisija u plenumu. Bomisija moe i preuzeti nadlenost nad
sluajevima koje razmatra vijee. @eudravne pritube izvjestila# direktno upuuje Bomisiji u plenumu, koja ima
iskljuivu nadlenost nad tim sluajevima.
Po$%)+-( "#o" do+)$%('o$%(. !amo 5;<5:O sluajeva se progla%ava dopustivim i dolazi do $aze postupka nakon
dopustivosti, koja se odvija pred komisijom. Bomisija prvo utvruje injenino stanje. U tu svrhu odrava
rasprave, prima podneske, saslu%ava svjedoke itd. U toku ispitivanja injeni#a, Bomisija istovremeno djeluje u
prav#u postizanja miroljubivog rje%enja, odnosno sporazuma meu strankama. &vim sporazumom
31 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
se obino tuena drava obavezuje da plati kompenza#iju ili obe%teti tuio#a na neki drugi nain, ali bez
priznavanja odgovornosti za povredu Bonven#ije.
Ako sluaj nije rije%en na prethodni nain, Bomisija e u narednoj $azi sainiti izvje%taj o injeni#ama i
izloiti mi%ljenje o tome da li utvrene injeni#e upuuju na to da je dotina drava prekr%ila obaveze iz
Bonven#ije. -aj izvje%taj ima oblik sudskog mi%ljenja. Nema oblik presude, jer je za $ormalno
presuivanje ovla%ten Bomitet ministara ili !ud. Pomenuti izvje%taj sa svojim prijedlozima Bomisija
dostavlja Bomitetu ministara. &d tog trenutka, Bomisija i stranke mogu u roku od I mjese#a slu aj
podnijeti !udu 7pod uslovom da su zainteresirane drave prihvatile jurisdik#iju suda8. Ako to propuste
uiniti, Bomitet minitara je taj koji mora odluiti o tome da li je do%lo do kr%enja Bonven#ije.
Bomisija u plenumu ima diskre#iono pravo da odlui o tome da li e sluaj uputiti sudu ili ne. U
dosadanjem periodu ona je pred !ud obino iznosila I vrste sluajeva, 758 one u kojima je utvrdila
kr%enje Bonven#ije4 7?8 one koji nameu vana pravna pitanja i 7I8 one u kojima postoje znaajne razlike
u stavovima unutar Bomisije. *o Protokola br.6 donesenog 566+.godine, pojedin#i nisu mogli
neposredno uputiti sluaj !udu, niti su imali naina da primoraju Bomisiju da njihov sluaj iznese pred
!ud. &vaj problem i dalje je prisutan kod pritubi protiv drava koje nisu rati$i#irale Protokol br.6.
Ko,(%!% ,("($%&
Bomitet ministara je politiko tijelo kojeg ine ministri vanjskih poslova svih zemalja lani#a 'ijea /vrope ili
njihovi zamjeni#i. Klavni zadatak Bomiteta je da $unk#ionira kao izvr%ni organ 'ije a, a uloga u implementa#iji
Bonven#ije je od drugorazrednog znaaja. Bomitet je duan donijeti odluku o tome da li je Bonven#ija bila
prekr%ena, ukoliko u roku od I mjese#a nakon dostavljanja izvje%taja Bomisije sluaj nije upuen sudu. Bomitet je
uglavnom bio sklon da rutinski daje saglasnost na nalaze sadrane u izvje%taju
Bomisije.
&dluke Bomiteta ministara su obavezne za drave ugovorni#e Bonven#ije. -o vai za odluke kojima se
utvruje da je drava prekr%ila Bonven#iju, kao i za odluke o mjerama koje je Bomitet propisao i o
uinku koji se pridaje tim mjerama.
Flan :+ Bonven#ije ovla%uje Bomitet ministara da osigura izvr%enje presuda /vropskog suda za ljudska
prava. *a bi tu obavezu izvr%avao, Bomitet je usvojio CPravila za primjenu lana :+. /vrops ke
konven#ije o ljudskim pravimaD.
E'&o+$#( $)d 0 l.)d$# +&'
J)&($d(#-(.. Rati$ika#ijom /vropske konven#ije o ljudskim pravima drave ugovorni#e ne potpadaju
automatski pod nadlenost !uda, ve je za to potrebna izriita dodatna izjava. 'eina drava tu nadlenost
prihvata, s tim %to izjavu daje na period od I<: godina, a zatim je produava.
!por pred sud moe iznijeti Bomisija, drave ugovorni#e, a po Protokolu br.6 i pojedin#i koji su uloili
pritubu Bomisiji. *a bi do%ao pred !ud, sluaj mora proi postupak pred Bomisijom 7dopustivost i dr8.
Ukoliko predmet pred !ud iznosi pojedina# 7$iziko li#e, pravno li#e, grupa li#a ili nevladina organiza#ija8,
trolano vijee e prethodno ispitati da li konkretan sluaj predstavlja Cneko vano pitanje koje utie na tumaenje
ili primjenu Bonven#ijeD, i da li postoji neki drugi razlog za njegovo razmatranje. Ako pomenuto vijee
jednoglasno negativno odgovori na ova pitanja, sluaj se ne moe raspravljati na !udu, ve e o njemu odluivati
Bomitet ministara. Navedena ogranienja ne vae ako predmet pred sud iznose drave ili
Bomisija.
32 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
&sim nadlenosti za odluivanje u sporovima, !ud ima i $'.!%od'") "dl!*"o$%. Pravo da od !uda trai
savjetodavna mi%ljenja pripada samo Bomitetu ministara. !ud ne moe davati savjetodavno mi%ljenje o
sadraju i dometu prava i sloboda iz Bonven#ije i njenih Protokola, tj. o onim pitanjima koja potpadaju
pod njegovu jurisdik#iju u rje%avanju sporova.
7:!2<! +o.!d("- ) +o$%)+#). !ud je ovla%ten da na zahtjev drave ugovorni#e ili Bomisije saslu%a bilo
kojeg pojedin#a koji bi mogao pruiti dokaze ili in$orma#ije za koje se pretpostavlja da bi bile od pomoi
!udu. &sim toga, sud je izmjenom poslovnika 56AI.godine ovlastio pojedin#e da neposredno uestvuju i
budu individualno zastupani u postup#ima pred !udom.
P&!$)d! S)d su konane. U opem smislu nisu obavezujui presedan 7stare decisis8 za drave
ugovorni#e, ali te presude imaju znaajan $aktiki autoritet, o kome drave ugovorni#e i njihovi sudovi
vode rauna pri utvrivanju prava.
!ud nema ovla%tenja da poni%ti unutra%nju sudsku odluku ili stavi van snage na#ionalne zakone, niti ima
ovla%tenje da izrekne neko drugo pravno sredstvo osim Cpravedne satis$ak#ijeD. &na se moe sastojati od
novane naknade za %tetu 7kako za materijalnu, tako i za nematerijalnu %tetu8. Ponekad e se Cpravednom
satis$ak#ijomD smatrati samo utvrivanje kr%enja Bonven#ije, uz naknadu stvarnih tro%kova i izdataka.
T),:!".! 0/&"%(&"(; +&'. .ahvaljujui svojoj praksi, !ud je postao ustavni sud za graanska i
politika prava /vrope. Najvei broj do sada razmatranih sluajeva odnosio se na ustavnost i zakonitost
postupka, tj. ti sluajevi su se ti#ali tumanje i primjene lana :. i =. Bonven#ije 7pravo na slobodu i
sigurnost linosti, te pra vo na pravino saslu%anje8.
Ko"'!"-(. ( E'&o+$# )"(.
'i%e godina se poku%ava dostii neki oblik sporazuma o udruivanju /U i 'ijea /vrope, koji bi
omoguio Uniji da se pridrui /vropskoj konven#iji o ljudskim pravima. @eutim, bitno je napomenuti
da preambula ugovora iz @astrihta 7kojom je /. pretvorena u /U8, progla%ava da Unija po%tuje osnovna
prava garantovana /vropskom konven#ijom o ljudskim pravima i koja proizilaze iz zajednikih ustavnih
tradi#ija drava lani#a, kao opeg pravnog naela /vropskog prava.
EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA
9zraena u okiru 'ijea /vrope, otvorena je za potpisivanje u oktobru 56=5, a stupila na snagu u
$ebruaru 56=:.godine. *opunski protokol zakljuen je 56AA.
K%lo/ +&' ini 56 kategorija prava i naela, ukljuujui,
1- pravo na rad, jednake radne uslove, sigurnost na radu, pravinu naknadu, udruivanje i kolektivno
ugovaranje4
2- pravo radnika na ue%e u kreiranju i pobolj%avanju radnih uslova i okruenja na radnom mjestu4
3- pravo dje#e, omladine i zaposlenih ena na za%titu4
4- pravo porodi#e na so#ijalnu, pravnu i ekonomsku za%titu4
5- pravo radnika migranata i njihovih porodi#a na za%titu i pomo4
6- pravo na pro$esionalnu orijenta#iju i struno usavr%avanje4
7- pravo na za%titu zdravlja, so#ijalnu sigurnost, so#ijalnu i zdravstvenu pomo4
8- pravo $iziki ili mentalno hendikepiranih na usavr%avanje, rehabilita#iju i plaeno zaposlenje
@ada se govori o Cpravima i naelimaD, ustvari se radi o politikim #iljevima, a svrha Povelje je da ih
pretvori u prava koja e biti pravno primjenjiva.
P&'"! ob'!0! #o.! +&!)0(,.) )/o'o&"! $%&"!=
33 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. *rava ugovorni#a se obavezuje da e prvi dio Povelje, u kome je data lista prava, smatrati
deklara#ijom o #iljevima, ijem ostvarenju e teiti svim prikladnim sredstvima4
2. *rava mora prihvatiti obaveze sadrane u najmanje :, od ukupno L lanova koji se nalaze u 99 dijelu povelje.
-o su, l.5 7pravo na rad8, l.: 7pravo na udruivanje8, l.= 7pravo na kolektivno ugovaranje8, l.5? 7pravo na
so#ijalno osiguranje8, l.5I 7pravo na so#ijalnu i zdravstvenu pomo8, l.5= 7pravo porodi#e na so#ijalnu,
pravnu i ekonomsku za%titu8 i l.56 7pravo migranata i njihovih porodi#a na za%titu i pomo8.
3. !vaka drava ugovorni#a ima dalju obavezu da izabere jo% jedan pre#izirani broj prava, ili podvrsta
prava koja je saglasna po%tovati. 7'rlo mali broj drava je prihvatio sva prava iz Povelje8.
M!9)"&od"! ,.!&! 0 +&o'o9!".! +&' (0 Po'!l.!. !istemom izvje%tavanja koji je uspostavljen Poveljom,
obuhvaene su ? vrste izvje%taja. Prvi je dvogodi%nji izvje%taj o implementa#iji onih prava iz 99 dijela Povelje koja
je pojedina drava prihvatila. *rugi izvje%taj se tie stanja prava iz 99 dijela koja data drava nije prihvatila. &n se
dostavlja u odreenim vremenskim intervalima koje odreuje Bomitet ministara 'ijea /vrope.
9zvje%taje razmatra Bomitet eksperata, kojeg ini L nezavisnih eksperata izabranih od strane Bomiteta
ministara. Bomitetu eksperata pomae savjetnik kojeg dodjeljuje @eunarodna organiza#ija rada.
.aklju#i komiteta eksperata se zajedno sa izvje%tajima drava dostavljaju 'ladinom komitetu i
Parlamentarnoj skup%tini 'ijea /vrope. 'ladin komitet i Parlamentarna skup%tina svoja mi%ljenja o
zaklju#ima eksperata daju Bomitetu ministara, koji nakon konsulta#ije sa Parlamentarnom skup%tinom
moe dostaviti potrebne preporuke bilo kojoj od strana ugovorni#a.
Protokol o izmjenama /vropske so#ijalne povelje zakljuen je 5665.godine, ali nije stupio na snagu. Najznaajnije
promjene treba da omogue Bomitetu nezavisnih strunjaka da iznosi pravna mi%ljenja o tome da li su
zakonodavstvo i praksa drave ugovorni#e u skladu sa njenim obavezama po Povelji i da ta mi%ljenja objavljuje.
Protokolom se Bomitet eksperata pro%iruje na 6 lanova, koje imenuje Parlamentarna skup%tina na prijedlog drava
ugovorni#a. -ime se postiglo da lanove Bomiteta eksperata ne odreuju iskljuivo vlade. 9zmjenama se daju i
vea ovla%tenja Parlamentarnoj skup%tini u razmatranju naina na koji Bomitet ministara obavlja svoje zadatke iz
Povelje, te se itav pro#es ini transparentnijim.
OR8ANI5ACIJA 5A SI87RNOST I SARADNJ7 7 EVROPI GOSCEH
Bon$eren#ija o evropskoj sigurnosti i saradnji, koja je 566+.godine preimenovana u &!J/, stvorena je
"elsin%kim zavr%nim aktom 7"GA8, koji su potpisale II evropske drave ukljuujui !!!R, te !A* i
Bana da. &konanjem hladnog rada, broj lani#a &!J/ povean je na preko :;.
H!l$("2#( 0'&2"( #% GH1AH je politiki, a ne pravno obavezujui dokument. !astoji se od + tzv.DkorpeD. Borpa 9,
pod naslovom CPitanja koja se odnose na sigurnost u /vropiD, sastoji se od ? dijela, CNaela kojima se drave
uesni#e rukovode u meusobnim odnosimaD i C@jere za jaanje povjerenja i odreeni aspekti sigurnosti i
razoruanjaD. Borpa 99 se odnosi na C!aradnju u oblasti privrede, nauke i tehnologije, te ovjekove okolineD. Borpa
999 je C!aradnja na humanitarnom i drugim poljimaD, a Borpa 9' pre#izira tzv.Dpro#es kontinuitetaD.
Pitanja ljudskih prava su prvenstveno obraena u rukovodnim naelima proklamiranim u Borpi 9 i
djelimino u Borpi 999. *va od 5; rukovodnih naela se odnose na ljudska prava. -o su naelo '99 )
Cpo%tivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukljuujui slobodu misli, savjesti, vjere i uvjerenjaD i
naelo '999 ) Cravnopravnost i samoopredjeljenje narodaD.
P&o-!$ OSCEF je naziv koji je usvojen za pro#es kontinuiteta predvien u Borpi 9' "GA. &n se sastoji od
sazivanja meuvladinih kon$eren#ija drava uesni#a sa #iljem pro%irenja i jaanja saradnje. Na ovim
kon$eren#ijama je izmeu ostalog razmatrano izvr%avanje obaveza prema ljudskim pravima, a kori%te ne su i kao
mehanizam za pro%irenje kataloga ljudskih prava. Na kon$eren#ijama se konsenzusom usvaja tzv.Dzakljuni
34 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
dokumentD, kojim se proklamiraju nove obaveze &!J/ ili se domet i znaenje postojeih dokumenata
tumai, mijenja ili pro%iruje.
V"+&'"( #&#%!& ob'!0 OSCE nije se pokazao %tetnim po #iljeve koje su dokumenti &!J/ trebali
da ostvare. @ada se radi o politiki obavezujuim dokumentima, njih se pridravaju vlade drava, njihova
zakonodavna tijela, domai sudovi i upravni organi u stvaranju, tumaenju i primjeni na#ionalnih zakona
i propisa.
K%lo/ +&' OSCE. Razlika izmeu kataloga prava &!J/ i slinih kataloga iz ugovora o ljudskim
pravima, npr. /vropske konven#ije o ljudskim pravima, sastoji se u tome %to se on, osim %to proklamira
osnovna individualna prava, takoe odnosi i na prava manjina, probleme vladavine prava, demokratskih
vrijednosti, izbora itd.
@ada su @adridski 756AI8 i Eeki 756A68 zakljuni dokumenti donekle pro%irili katalog ljudskih prava, najvei
napredak uinjen je u Bopenhagenu 566;. *okument iz Bopenhagena sadri posebne glave o vladavini prava,
slobodnim izborima i demokratskim vrijednostima, a pro%iruje i ranije obaveze za%tite prava manjina.
M!;"(0, ;),"! d(,!"0(.!. Eeki zavr%ni dokument iz 56A6.godine je objedinio pitanja ljudskih prava iz
Borpe 9 i pitanja humanitarne prirode iz Borpe 999, podvodei ih pod naslov C"umana dimenzija J!J/D. 9stim
dokumentom je ustanovljen i poseban @ehanizam humane dimenzije, za razmatranje nepo%tivanja obaveza ove
dimenzije od strane drava. Naredne kon$eren#ije su pobolj%ale domet i e$ikasnost @ehanizma.
@ehanizam se sastoji od vi%estepenog pro#esa pregovaranja, posredovanja i utvrivanja injeni#a, koji
obino poinje tako %to jedna ili vi%e drava iznesu tvrdnje da neka drava nije dorasla obavezama
"umane dimenzije &!J/. @ehanizam ukljuuje bilateralne i multilateralne pregovore, misije eksperata i
izvjestila#a &!J/, kojima pomae Ured &!J/ za demokratske institu#ije i ljudska prava 7&*9"R8.
7&!d V($o#o/ #o,!$& 0 "-(o"l"! ,".("! je institu#ija koju je &!J/ osnovala 566?.godine, sa
glavnim zadatkom da se bavi problemima manjina, prije nego ti problemi izrastu u ozbiljan kon$likt. 9ste
godine UN su usvojile *eklara#iju o pravima li#a koja pripadaju na#ionalnim, etnikim, vjerskim i
jezikim manjinama, a 'ijee /vrope je 566+.godine usvojilo i otvorilo za potpisivanje &kvirnu
konven#iju za za%titu na#ionalnih manjina. &vi instrumenti UN i &!J/ su pojaali normativni okvir
djelovanja 'isokog komesara za na#ionalne manjine.
NEVLA-INE OR<ANIZA9IJE ZA LJ6-SKA PRAVA
.ada#i koje obavljaju NK& razlikuju se zavisno od svrhe osnivanja, njihovih izvora, geogra$skog
podruja na kome djeluju i prirode lanstva. Neke NK& rade na unapreenju ljudskih prava %irom
svijeta, npr.AmnestP 9nternational, 9nternational (eague $or "uman Rights, 9nternational Jommission o$
0urists itd. &rganiza#ije sa regionalnim #iljevima su npr. 'a%ingtonski ured za (atinsku Ameriku, Andska
komisija pravnika itd. @etode koje koriste NK& se takoe razlikuju od grupe do grupe.
N8O #o ,!9)"&od"( lob($%(. !ve glavne NK& za ljudska prava imaju savjetodavni status u UN<u,
'ijeu /vrope i &rganiza#iji Amerikih drava, UN/!J&<u i drugim meuvladinim organiza#ijama.
*ale su vrlo znaajan doprinos na planu ureenja i praktinog provoenja sistema za%tite ljudskih prava.
@nogi instrumenti za%tite ljudskih prava potiu od prijedloga ili na#rta izraenih od strane NK&. NK&
su vi%e puta ukazivale na spe#i$ine sluajeve kr%enja ljudskih prava, %to je ini#iralo djelovanje Bomisije
za ljudska prava UN i drugih meuvladinih organiza#ija. -akoe su znaajno doprinijele i jaanju
sistema izvje%tavanja koji su ustanovljeni raznim ugovorima o ljudskim pravima.
N8O ( ,!9)"&od"( $)d$#( ( #'0($)d$#( +o$%)+-(. @noge meuvladine organiza#ije su ustanovile pravne
mehanizme kojima se omoguava da pojedin#i, grupe i nevladine organiza#ije podnose pritube povodom
35 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
kr%enja ljudskih prava. NK& su takve mogunosti vi%e puta koristile, posebno u sluajevima masovnih
kr%enja ljudskih prava.
NK& koje se bave ljudskim pravima su zaetni#i prakse prema kojoj se ugledni strani pravni#i ili sudije
pozivaju da kao posmatrai prisustvuju suenjima na kojima se pojedin#ima sudi za politike delikte.
&vu praksu su AmnestP 9nternational i 9nternational Jommission o$ 0urists nastojali %to e%e koristiti,
kako bi se osigurao zakonit pravni postupak za optuene. !lino tome, 9JRJ posjeuje zatvore i #entre u
kojima su smje%teni politiki zatvoreni#i.
2.2. JASNA BAK6II M71TII, SISTEM LJ7DSKIH PRAVA, SARAJEVO, AJJA.
1ILO5O1SKA DIMEN5IJA KATALO8A LJ7DSKIH PRAVA
J!d"#o$% ljudi promovirana je na $ilozo$skom nivou kataloga ljudskih prava. Batalog ljudskih prava
uzima pojam ovjeka u generikom znaenju, osloboenog od sluajnih svojstava koja se odnose na
rasu, spol, etniku pripadnost, politiko ili drugo opredjeljenje, so#ijalno porijeklo, brano stanje i dr.
0ednakost ljudi podrazumijeva jednakost naroda, razliitih kultura i tradi#ija. Priznavanje jednakosti
narodima u $ilozo$skom smislu vi%e ne znai protivrjenost koja se mora izjednaiti tj.uiniti identinom,
ve priznanje razlika koje mogu postojati paralelno, a da se meusobno ne iskljuuju.
Promoviranjem jednakosti kao osnovne $ilozo$ske podloge Bataloga ljudskih prava UN, postavlja se pitanje kako
$ormalnu jednakost ostvariti u praksi, imajui u vidu tradi#ionalne stereotipe o pojedinim kategorijama graana.
Bao sredstva za ostvarenje jednakosti tradi#ionalnih politikih manjina 7obojeni, ene, na#ionalne manjine8 nude se
a$irmativna ak#ija, pozitivna diskrimina#ija i kvote u politikom predstavljanju.
Do$%o."$%'o je drugi kljuni pojam Bataloga ljudskih prava. Promovira se dostojanstvo linosti kao
uroeno svojstvo koje treba biti priznato i za%tieno u svim uslovima i pod svim okolnostima. Fitav
kon#ept Bataloga ljudskih prava je proet idejom o za%titi dostojanstva linosti. (judsko dostojanstvo se
posebno %titi zabranom diskrimina#ije po bilo kom osnovu.
Slobod kao pojam u Batalogu ljudskih prava obuhvata slobodne pojedin#e, narod i drave. !lobodni
pojedina# u Batalogu ljudskih prava posjeduje linu slobodu, slobodu kretanja i izbora mjesta
stanovanja, slobodu napu%tanja svake zemlje ukljuujui i vlastitu, slobodu govora, misli i opredjeljenja,
slobodu zakljuenja braka, slobodu privatnog ivota, slobodu udruivanja i mirnog okupljanja, politike
slobode, slobodu od nehumanog i poniavajueg postupanja, slobodu od ekonomske i so#ijalne bijede,
intelektualnu i umjetniku slobodu.
!loboda naroda izraena je u slobodi da samostalno i bez strane domina#ije odluuje o ekonomskom i
politikom ureenju, iskori%tavanju prirodnih i ekonomskih resursa. U pojam slobode naroda spada i
sloboda vlastitog kulturnog izraza, ravnopravnog ue%a u meunarodnoj razmjeni i uivanju naunih,
umjetn ikih i kulturnih dobara ovjeanstva.
7NIVER5ALI5AM ILI K7LT7RNI RELATIVI5AM 7 VE5I SA LJ7DSKIM PRAVIMA
Pojam univerzalizma ljudskih prava podstakao je brojne teorijske rasprave. Univerzalizam je univerzalizam
zapadne #iviliza#ije, njenih tekovina i vr ijednosti. Brajnji odgovor na ovakav stav je zagovaranje potpunog
relativizma, koji u univerzaliza#iji vidi kulturni imperijalizam, elju da se slika svijeta ujednai pomou
dominantnog obras#a, da se sve druge vrijednosti podvrgnu jednom modelu kao superiornom.
!tav koji usvaja veina autora nalazi se izmeu navedenih krajnosti i prihvata mogunost da u izvjesnoj mjeri
ljudska prava mogu biti predmetom kulturne modi$ika#ije. 9skustva i vienja koja dolaze od drugih mogu biti
36 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
podsti#ajna za kritiko preispitivanje vlastitih stavova i ugradnju drugih iskustava u vlastite stavove.
Naravno, ovaj pro#es je dvosmjeran.
PRAVNA DIMEN5IJA KATALO8A LJ7DSKIH PRAVA
(judska prava se obino klasi$i#iraju na prava prve, druge i tree genera#ije. Po mi%ljenju pristali# a
jedinstvene kon#ep#ije ljudskih prava, ova podjela je samo metodolo%ke prirode, a ljudska prava
egzistiraju u odnosima meusobne povezanosti i zavisnosti. ! druge strane, postoji stanovi%te da podjela
na prava prve, druge i tree genera#ije izraava stepen na hijerarhijskoj skali vrijednosti i znaaja koji
imaju za za%titu ljudske linosti. Potrebno ih je odvojiti da bi se moglo znati %ta su prava, a %ta politike
tenje. Progla%avanje nekih vrijednosti kao prava, bez istovremenog mehanizma njihove za%tite nije u
$unk#iji jaanja ljudskih prava, ve upravo suprotno, slabi njihov dignitet jer se tei%te sa pravnog
preba#uje u ideolo%ki i politiki domen.
Batalog ljudskih prava u UN usvaja prvi, %iroko postavljeni kon#ept, ali se u regulisanju mjera za%tite
nejednako odnosi prema razliitim ljudskim pravima. -ako je hijerarhija ljudskih prava impli#itno
zadrana kroz mehanizam implementa#ije i za%tite.
LJ7DSKA PRAVA PRVE 8ENERACIJE ILI KLASI4NA 8RACANSKA I POLITI4KA PRAVA
O+<! #&#%!&($%(#!. Kraanska i politika prava pripadaju klasinim, najstarijim, tj. ljudskim pravima prve
genera#ije. !adrajno su uglavnom usmjerena na za%titu prava pojedin#a i odnose se na temeljne vrijednosti, za%titu
ivota, $izikog, psihikog i moralnog integriteta ljudske linosti, slobodu od nezakonitog postupanja drave i treih
li#a, te skup politikih prava koja se garantiraju u demokratski ureenim dravama.
Kraanska i politika prava drava garantira svim li#ima koja se nalaze na njenoj teritoriji, bez obzira na
dravljanstvo, porijeklo, rasu, spol itd.
M!9)"&od"( do#),!"%( ) 7N #o.( $! od"o$! " l.)d$# +&' +&'! /!"!&-(.!. &sim Univerzalne
deklara#ije, na graanska i politika prava odnose se,
1- @eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima4
2- Gakultativni protokol uz @eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima4
3- *rugi $akultativni protokol uz @eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima.
Pojedina prava iz oblasti graanskih i politikih prava bila su predmetom samostalnog regulisanja u
Ujedinjenim na#ijama kroz vei broj dokumenata < konven#ija, protokola, deklara#ija itd. !misao
graanskih prava je u ograniavanju djelovanja represivnih dravnih organa, kako bi se pojedin#u
osigurao prostor za odreeni stepen samostalnosti i slobode u odnosu na dravnu vlast.
Batalogom ljudskih prava utvrena su slijedea graanska i politika prava,
1- Pravo na ivot, slobodu i za%titu integriteta linosti4
2- !loboda od ropstva, prakse sline ropstvu i prisilnog rada4
3- .a%tita od torture i drugih oblika okrutnog, nehumanog i poniavajueg postupanja i kanjavanja4
4- .a%tita od samovoljnog hap%enja i pritvaranja, te prava u sudskom postupku4
5- Pravo svakog da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui i vlastitu i da se vrati u svoju zemlju4
6- Pravo na svojinu4
7- !loboda savjesti, vjere i uvjerenja, mi%ljenja i izraavanja4
8- !loboda udruivanja, ukljuujui i slobodu sindikalnog udruivanja4
9- Pravo uestvovanja na svim nivoima vlasti u dravi.
Vld'(" +&', +&'" d&*' ( +&'o " "!0'($"o ( "!+&($%&$"o $)d$%'o. 9deja klasinih graanskih i
politikih prava sadri zahtjev za odreenim tipom drave i zasniva se na slijedeim pretpostavkama,
31 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1- Naro/i $%v(r(it(t ) Narod oznaava sve graane jedne drave, bez obzira na spol, na#ionalne, etnike,
vjerske ili bilo koje druge razlike. Bao nosio#u suvereniteta, narodu pripada pravo na politiko
samoopredjeljenje, na slobodni izraz politike volje. 9deja o narodnom suverenitetu i pravu na
samoopredjeljenje prisutni su u *eklara#iji o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima .
2- Po/'(!a v!a$ti ) &snovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu, izvr%nu i sudsku je osiguranje
mehanizama unutar same organiza#ije dravne vlasti koji spreavaju njenu neogranienu mo.
)a!onodavna vlast pripada parlamentu, a s tim u vezi kao klasina graanska i politika prava
javljaju se aktivno i pasivno birako pravo. *zvrna vlast je odvojena zbog zahtjeva e$ikasnosti,
zakonski je ograniena i podlijee kontroli parlamenta, odnosno o#jeni birakog tijela i kontroli
javnosti. +uds!a vlast treba biti nezavisna od zakonodavne i izvr%ne vlasti, kao i od svih drugih
vanjskih pritisaka i uti#aja. Nezavisnost se moe odrediti u pozitivnom i negativnom smislu. U
pozitivnom smislu ona znai iskljuivu vezanost sudije za zakon i vlastitu savjest, a negativno
odreenje bi znailo sudijsku slobodu od uti#aja zakonodavne i izvr%ne vlasti, kao i dnevnopolitikih
de%avanja. Postojanje nezavisnog sudstva je preduslov za ostvarivanje jednog od $undamentalnih
ljudskih prava ) pravo na suenje pred $er i nepristrasnim sudijom.
3- Prava /r0ava i v!a/avia prava ) ovo podrazumijeva da je zakon jednako obavezujui za sve graane
u dravi, jednako za one koji vladaju i za one kojima se vlada.
1- Pro0i.a'( po!iti"#o= i pravo= $i$t(.a !'%/$#i. pravi.a ) Batalog ljudskih prava je po pravilu
dio ustava. Po prin#ipima ustavnosti i zakonitosti, sa ustavnim odredbama usklaen je itav pravni
sistem i zakonska za%tita ljudskih prava i sloboda.
P&'o " 02%(%) ("%!/&(%!% l(:"o$%(
9ntegritet ljudske linosti %titi se kako od ugroavanja treih li#a, tako i od neovla%tenog i nezakonitog
postupanja dravnih organa. 9ntegritet linosti obuhvata $iziki, psihiki, moralni i dru%tveni aspekt, a
njegovu za%titu garantiraju,
1) pravo na ivot4
2) pravo na slobodu i linu sigurnost4
3) zabrana torture i svakog okrutnog, nehumanog i poniavajueg postupanja ili kanjavanja
+
4
4) skup prava vezanih za krivini postupak ) ovdje spadaju, pravo na $er i javno suenje pred zakonski
ustanovljenim sudom, prezump#ija nevinosti, pravo na poznavanje predmeta optube, pravo na
odbranu, pravo na %utnju, pravo na predlaganje dokaza i prisustvo dokaznim radnjama, priznanje
naela ne bis in idem, pravo na jednakost, po%tivanje prin#ipa zakonitosti. &bzirom na pravo na
odbranu i ulogu branila#a u postupku, u UN su donesena &snovna naela koja se odnose na ulogu
branila#a, 'odi za tuio#e, kao i Bodeks pona%anja li#a odgovornih za primjenu zakona4
5) pravo na privatnost ) privatnost obuhvata, za%titu podataka 7koji se odnose na kredite, zdravlje i one
podatke kojima raspolae vlada8, tjelesnu privatnost 7za%tita od invazivnih pro#edura kao npr.genetski
testovi, testovi na drogu i sl8, privatnost komunika#ije 7pisma, tele$onski razgovori, e <mail itd8, te
privatnost prostora 7za%tita doma, radnog mjesta ili za%tita na javnom prostoru8.
Pol(%(:# +&' ( $lobod!
Bao klasina politika prava i slobode smatraju se,
1) !loboda misli, savjesti i religije ili uvjerenja4
2) !loboda izraavanja4
3) !loboda udruivanja i okupljanja, ukljuujui i prava sindikalnog organiziranja4
+
'idi Bonven#iju protiv muenja i drugih okrutnih, neovjenih ili poniavajuih postupaka
32 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
d8 Pravo ue%a u vlasti.
Slobod ,($l(, $'.!$%(, &!l(/(.! ( )'.!&!". je priznata kao apsolutno pravo, koje niim ne moe biti
ogranieno. &sim %to se ova sloboda %titi kroz Univerzalnu deklara#iju i @eunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima, UN su usvojile i *eklara#iju o ukidanju svih oblika nesno%ljivosti ili
diskrimina#ije na osnovu vjere ili uvjerenja, kojom se ekspli#itno nabraja %ta se podrazumijeva pod
vjerskim slobodama. -u su nabrojana brojna prava, poev od ue%a u vjerskim obredima i izgradnje
prostora u te svrhe, preko osnivanja humanitarnih ustanova i odravanja veza sa vjerskim udruenjima na
dravnom i meunarodnom nivou, pa do izdavanja odgovarajuih publika#ija iz ove oblasti.
U vezi ove slobode postavlja se i pitanje tzv.prigovora savjesti, tj. pitanje odbijanja no%enja oruja i
sluenja u dravnim oruanim snagama. UN su usvojile stav da je prigovor savjesti opravdan u slijedeim
sluajevima,
1. ako se oruane snage koriste za prinudno odravanje aparthejda4
2. ako je prigovor savjesti zasnovan na svjetonazoru ili linoj savjesti, s tim %to se ostavlja mogunost
da se sluenje u oruanim snagama zamijeni dru%tveno korisnim radom.
Slobod (0&*'". ( ("Eo&,(&". podrazumijeva istraivanje injeni#a bez predrasuda, %irenje in$orma#ija u
$unk#iji stvaranja svjetskog javnog mnijenja i njegovog uti#aja na saradnju i povjerenje meu narodima. &bzirom
na postojei debalans u razmjeni in$orma#ija, a koji proizilazi iz razliitog nivoa tehnike razvijenosti pojedinih
zemalja, UN su izradile programe kojima je #ilj da pomognu zemljama u razvoju. Unutar tog programa UN/!J&
je organizirao regionalne kon$eren#ije o politi#i komunika#ija. -akve kon$eren#ija odrane su u !an Qozeu
7Bostarika8, Buala (umpuru 7@alezija8, Bamerunu, te u Bartumu
7!udan8.
Slobod o#)+l.". ( )d&)*('"., )#l.):).)<( ( +&' $("d(#l"o/ o&/"(0(&".. !loboda organiziranja se
ostvaruje de$iniranjem pravila djelovanja 7statut i administrativna pravila8, slobodnim izborom predstavnika,
organiziranjem uprave i odreivanjem programa djelatnosti. .ahvaljujui pravu na slobodno udruivanje,
ostvaruju se dva $undamentalna interesa ) politiki i ekonomski. &vo pravo sadrano je u Univerzalnoj deklara#iji i
oba Pakta, a bilo je i predmet interesa @eunarodne organiza#ije ra da.
P&'o ):!2< ) 'l$%( ) graani kao nosio#i suvereniteta imaju pravo birati i biti birani na svim nivoima
vlasti.
LJ7DSKA PRAVA DR78E 8ENERACIJE EKONOMSKA, SOCIJALNA I K7LT7RNA PRAVA
O+<! #&#%!&($%(#!. 9zraz Cprava druge genera#ijeD upotrebljavan je u nekoliko znaenja,
1- kao oznaka za njihov kasniji nastanak u odnosu na klasina graanska i politika prava4
2- da se radi o razliitim pravima, jer su usmjerena ka drugim vrijednostima4
3- da predstavljaju kvalitativnu dopunu sadraja pojma ljudskih prava4
4- da se pojmovno odvoje kao prava drugog reda u hijerarhiji vrijednosti ljudskih prava4
5- da se radi o novijim, naprednijim pravima koja vi%e odgovaraju savremenim potrebama ovjeka4
6- kao terminolo%ko razlikovanje koje olak%ava pristup i obradu ljudskih prava.
U Batalogu ljudskih prava UN, shvataju se kao kvalitativna dopuna sadraja pojma ljudskih prava.
!matra se da je puna realiza#ija graanskih i politikih prava nemogua bez implementa#ije
ekonomskih, so#ijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.
*ok se graanska i politika prava u odnosu prema dravi odreuju negativno, tj. postavljaju zahtjev za
neinjenje, ekonomska, so#ijalna i kulturna prava zahtijevaju upravo suprotno ) aktivan odnos drave radi
stvaranja ukupnih ekonomskih i politikih pretpostavki za ostvarivanje ovih prava. &bzirom na nejednak
stepen razvijenosti drava i njihove objektivne mogunosti u osiguravanju ovih prava graanima, u
33 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
meunarodnim dokumentima kojima se reguli%e za%tita ovih prava dravama je data obaveza da
preduzimaju mjere sa #iljem njihovog postepenog ostvarivanja.
/konomska, so#ijalna i kulturna prava obuhvataju,
1- Pravo na rad, pravine i povoljne uslove rada, razumno radno vrijeme, pravinu zaradu,
napredovanje u skladu sa sposobnostima, odmor i odsustvo sa posla, sindikalna prava i pravo na
%trajk, pravo na so#ijalnu sigurnost4
2- Pravo na obrazovanje
3- Pravo na zdravlje
4- Pravo na za%titu i usluge
5- Pravo na kulturu ) ue%e u kulturnom ivotu, kori%tenje dostignuima nauke i tehnike, pravo na
uslove koji osiguravaju razvoj i %irenje nauke i kulture.
E#o"o,$#, $o-(.l" ( #)l%)&" +&' ) ,!9)"&od"(, do#),!"%(, )$'o.!"(, ) 7N ( M!9)"&od"o.
o&/"(0-(.( &d. Najznaajniji dokumenti koji se odnose na ekonomska, so#ijalna i kulturna prava doneseni u
UN su, @eunarodni pakt o ekonomskim, so#ijalnim i kulturnim pravima, @eunarodna konven#ija o za%titi
prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodi#a, Bonven#ija o ukidanju svih oblika diskrimina#ije ena,
@eunarodna konven#ija o ukidanju svih oblika rasne diskrimina#ije, te konven#ije i preporuke donesene u okviru
@eunarodne organiza#ije rada i UN/!J&<a. Putem Univerzalne deklara#ije i @eunarodnog pakta o
ekonomskim, so#ijalnim i kulturnim pravima direktno se odreuju ova prava, a ostali dokumenti se odnose na
zabranu diskrimina#ije u uivanju ovih prava.
P&'( obl(-( ,!9)"&od"! 02%(%! !#o"o,$#(;, $o-(.l"(; ( #)l%)&"(; +&' su @eunarodna konven#ija
o smanjenju upotrebe bijelog $os$ora u proizvodnji %ibi#a i @eunarodna konven#ija o zabrani nonog
rada ena u industriji, usvojene u Eernu 56;=, a stupile na snagu 565?.godine. Nakon 9 svjetskog rata, sa
#iljem preduzimanja mjera na pobolj%anju uslova ivota i rada radnika, 5656.g osnovana je
@eunarodna organiza#ija rada, u kojoj su zastupljeni predstavni#i radnika, poslodava#a i drava
lani#a. U okviru @&R do 56A6.godine usvojeno je 5=A konven#ija i 5L= preporuka koje tretiraju
materiju iz oblasti ekonomskih, so#ijalnih i kulturnih prava.
P&'o " &d se de$ini%e kao pravo koje pripada svakoj osobi kao mogunost zaraivanja kroz slobodno izabran
ili prihvaen rad. Pravo na rad podrazumijeva nega#iju prisile i slobodu izbora zaposlenja. &vo pravo sadrano je u
Univerzalnoj deklara#iji o ljudskim pravima, @eunarodnom paktu o ekonomskim, so#ijalnim i kulturnim
pravima, Bonven#iji o uklanjanju svih oblika rasne diskrimina#ije, Bonven#iji o uklanjanju svih oblika
diskrimina#ije ena, te konven#ijama i preporukama @&R vezanim za ukidanje prisilnog rada, za%titu na radu,
odreivanje najnie plae radnika, ogranienje broja radnih sati i odmor, itd.
S("d(#l" +&' ( $lobod! podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat, da se
ulani u sindikat po svom izboru, uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrena sa #iljem za%tite i
unapreenja ekonomskih i so#ijalnih interesa. !indikati imaju slobodu djelovanja, koju je mogue
ograniiti samo na osnovu zakona, u interesu na#ionalne sigurnosti ili javnog poretka i radi za%tite prava
i sloboda drugih. U pogledu ostvarivanja sindikalnih prava mogua su ogranienja kad su u pitanju
pripadni#i vojske, poli#ije i dravne uprave.
!indikalna sloboda je jedan od #iljeva iz Ustava @eunarodne organiza#ije rada i na planu regulisanja
ove oblasti donesene su konven#ije br.AL i 6A. Jilj Bonven#ije br.AL 7Bonven#ija o sindikalnoj slobodi i
za%titi sindikalnih prava8 je za%tita sindikalnih prava i sloboda u odnosu na javnu vlast. Bonven#ija br.6A
7Bonven#ija o primjeni naela organiziranja i kolektivnog pregovaranja8 ima za #ilj za%titu sindikalnih
pra va od poslodava#a i njihovih organiza#ija, kao i za%titu radnika od diskrimina#ije po osnovu
pripadnosti sindikatu.
44 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
P&'o " $o-(.l") $(/)&"o$% ima za #ilj da obezbijedi so#ijalnu sigurnost svakom pojedin#u, a posebno u
sluajevima nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, starosti ili drugih sluajeva nedostatka sredstava za ivot.
Klavni ugovor iz ove oblasti je Bonven#ija o minimalnim normama so#ijalne sigurnosti, koju je @&R
donijela 56:?. 7Bonven#ija br.5;?8.
52%(% +o&od(-!, 0+o$l!"! ,.#! ( d.!%!% odnosi se na za%titu majke u vremenu prije i nakon roenja
djeteta, omoguavanju kori%tenja porodiljskog plaenog odsustva ili odsustva uz davanja iz so#ijalnog
osiguranja zaposlenim majkama. .a%tita dje#e i omladine obuhvata za%titu od ekonomske i so# ijalne
eksploata#ije, zakonsku za%titu od rada na poslovima koji izlau opasnosti moral ili zdravlje ili %tete
normalnom razvoju, te zakonsko odreenje donje starosne grani#e za plaeni rad dje#e i omladine.
&va oblast regulisana je Bonven#ijom @&R<a br.5;?, Bonven#ijom br.5;I 7o za%titi materinstva8,
Preporukom br.5?I, o zapo%ljavanju ena koje imaju porodine obaveze, te Bonven#ijom br.5:= i o
jednakim mogunostima i tretmanu za radnike i radni#e sa porodinim obavezama.
P&'o " 0d&'l.! podrazumijeva izgraen, e$ikasan i svim graanima dostupan zdravstveni sistem, %to
u znatnom broju zemalja ostaje na nivou tenje i dugoronih razvojnih i politikih #iljeva.
P&'o " ob&0o'".! podrazumijeva realiza#iju nekoliko osnovnih prin#ipa, jednaka dostupnost
%kolovanju svim pojedin#ima, uvoenje besplatnog osnovnog %kolovanja i postepeno ostvarivanje
besplatnog srednjeg i vi%eg %kolovanja.
LJ7DSKA PRAVA TREIE 8ENERACIJE
Pojam Cprava tree genera#ijeD upotrebljava se u slinim znaenjima kao i pojam prava Cdruge genera#ijeD,
1- kao oznaka za kasniji nastanak4
2- da se radi o razliitim pravima, jer su usmjerena ka drugim vrijednostima4
3- da se pojmovno odvoje kao prava treeg reda u hijerarhiji vrijednosti ljudskih prava4
4- u smislu terminolo%kog razlikovanja koje olak%ava pristup i obradu ljudskih prava.
Na teorijskom planu, problematiziranje pravne prirode ovih prava podijelilo je autore na one koji
prihvataju i one koji negiraju tezu da se radi o ljudskim pravima.
U prava tree genera#ije svrstavaju se kolektivna prava, tj. prava naroda i to,
1- pravo na ravnopravnost naroda4
2- pravo na samoopredjeljenje4
3- pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim resursima4
4- pravo na ekonomski, so#ijalni i kulturni razvoj4
5- pravo na mir4
6- pravo na za%titu okoline.
&va prava javljaju se u meunarodnim dokumentima na globalnom i regionalnom nivou, prvenstveno
kroz A$riku povelju o pravima ovjeka i naroda, Alirsku deklara#iju o pravima naroda, te kroz
aktivnost UN u kojoj je prepoznatljiv uti#aj zemalja tzv.-reeg svijeta. &sporavanja ovih prava kao
ljudskih prava u pozadini ima ideolo%ke, politike i ekonomske interese. !a liste ovih prava, jedino pravo
na zdravu okolinu uiva priznanje i za%titu .apada.
PRAVA BENA GBENSKA PRAVAH 7 DOK7MENTIMA 7N
U praksi se pokazalo da prin#ip univerzalnosti i zabrana diskrimina#ije nisu bili dovoljni da priznanje,
uivanje i za%tita ljudskih prava budu jednako dostupni mu%kar#ima i enama. Eilo je potrebno posebno
41 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
izdvajanje ena i ponavljanje prava koja im pripadaju, kao i uspostava posebnog meunarodnog
instrumentarija za za%titu ena u okviru opeg instrumentarija za priznanje i za%titu ljudskih prava.
U pogledu priznavanja i za%tite prava ena u UN su donesene,
1- Bonven#ija o ukidanju svih oblika diskrimina#ije ena4
2- Bonven#ija o politikim pravima ena4
3- Bonven#ija o statusu udatih ena4
4- Bonven#ija o pristanku na brak, minimalnoj dobi za brak i registriranju brakova4
5- Bonven#ija o zabrani trgovine ljudima i iskori%tavanju prostitu#ije drugih4
6- *eklara#ija o ukidanju nasilja nad enama4
7- Pojedine odedbe u *opunskoj konven#iji o zabrani ropstva i svih institu#ija i prakse sline ropstvu.
MEC7NARODNA 5A6TITA LJ7DSKIH PRAVA
@ogunosti meunarodne za%tite ljudskih prava ograniene su injeni#om da su ljudska prava i temeljne
slobode direktno vezane za odnos pojedin#a i drave pod ijom jurisdik#ijom se nalazi. *akle, pitanje
ljudskih prava prvenstveno je u nadlenosti drava. @eunarodna za%tita proizilazi iz obaveza koje su
drave preuzele na osnovu ugovora, iz pravila meunarodnog obiajnog prava, te opih pravila koja
priznaju #ivilizirani narodi.
M!9)"&od"( )/o'o&( #o (0'o& l.)d$#(; +&' ne obavezuju jednako sve drave. Prije svega, drava
kao subjekt meunarodnog prava je u pozi#iji da suvereno bira ugovor ija e lani#a postati. Pored
toga, drave imaju mogunost stavljanja rezervi na ugovore, %to proizvodi mogunosti za razliite naine
prihvatanja, tumaenja i sprovoenja ugovora. U nekim sluajevima se priznanje novih drava
uslovljava stanjem i po%tivanjem ljudskih prava i njihovom inkorpora#ijom u pravni sistem.
'eina tijela UN koja se bave ljudskim pravima imaju zadatak da stalno prate implementa#iju obaveza
koje su preuzele drave lani#e ugovora o ljudskim pravima. 9n$orma#ije se prikupljaju na osnovu
izvje%taja drava lani#a, izvje%taja nevladinih organiza#ija za ljudska prava, kao i in$orma#ija koje
dostavljaju same rtve kr%enja ljudskih prava. U sklopu UN $ormirano je nekoliko redovnih komiteta koji
nadgledaju implementa#iju ljudskih prava u razliitim oblastima 7Bomitet za ljudska prava, za
eliminiranje rasne diskimina#ije, za eliminiranje diskrimina#ije ena, za ekonomska, so#ijalna i kulturna
prava, Bomitet protiv torture, Bomitet za prava djeteta8.
M!9)"&od"o ob(:."o +&'o obavezuje sve lani#e UN na isti nain. U tom kontekstu se posmatra
Univerzalna deklara#ija UN, koja sama po sebi nema pravno obavezujui znaaj, ali se smatra dijelom
obiajnog prava i tako shvaena dobija veu pravnu snagu od ugovora o ljudskim pravima.
O+< ":!l -('(l(0(&"(; "&od. Po preovlaujuem mi%ljenju, radi se o naelima koja postoje kao
su%tina pravnih pravila u svim razvijenim pravnim sistemima postojeih drava ili su barem zajednika
za pravne sisteme u koje se mogu grupisati drave. Polazna pretpostavka je da se drave na po%tivanje
ljudskih prava obavezuju bona (ides, tj. da meunarodnim ugovorima pristupaju sa #iljem da ih
primijene u vlastitom pravnom sistemu.
Postavlja se pitanje %ta je to %to UN mogu uiniti na planu za%tite ljudskih prava, odnosno koji
instrumentarij imaju na raspolaganju. Keneralno, postoje ? naina sprovoenja meunarodne za%tite
ljudskih prava, 758 uspostavljanje opeg nadzora nad sprovoenjem obaveza koje su preuzele drave
lani#e UN i 7?8 pravo albe i pokretanje postupka pred nekim od organa UN ili pred nekim drugim
tijelom koje je posebno osnovano za potrebe provoenja neke konven#ije.
Nd0o& "d +o2%('".!, l.)d$#(; +&' vr%e meunarodni organi sastavljeni od predstavnika drava ili nezavisnih
linosti i meunarodne nevladine organiza#ije. Rad meunarodnih nevladinih organiza#ija je od
42 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
posebnog znaaja, obzirom da je mnogo manje optereen ideologijom i politiza#ijom i uglavnom ima
snaan uti#aj na meunarodno javno mnijenje.
@eunarodni organi i nevladine organiza#ije dostavljaju Bomisiji za ljudska prava UN periodine
izvje%taje na osnovu kojih se mogu donositi odgovarajue preporuke. *rave lani#e mogu pokretati sva
pitanja vezana za ostvarivanje #iljeva iz Povelje UN, da problematiziraju stanje ljudskih prava u odre
enim dravama ili regionima i da preduzimaju odreene ak#ije.
Bomisija za ljudska prava i Podkomisija za borbu protiv diskrimina#ije i za%titu manjina mogu
razmatrati albe pojedina#a povodom povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda, i to pod ? uslova, 758
prethodna is#rpljenost domaih pravnih sredstava i 7?8 da se isti predmet ne vodi pred nekim drugim
organom UN, spe#ijaliziranom agen#ijom ili regionalnom organiza#ijom.
Po$!b"( ":("( 02%(%! l.)d$#(; +&' +&!d'(9!"( ,!9)"&od"(, #o"'!"-(.,. Neki meunarodni
ugovori sadre posebne mjere implementa#ije, kao npr,
1- @eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, na osnovu kojeg je ustanovljen Bomitet za
ljudska prava4
2- Bonven#ija o rasnoj diskrimina#iji, na osnovu koje je $ormiran Bomitet za eliminiranje svih oblika
rasne diskrimina#ije4
3- Bonven#ija o zabrani svih oblika diskrimina#ije ena, na osnovu koje je $ormiran Bomitet za
eliminiranje diskrimina#ije ena4
4- Bonven#ija o pravima djeteta ) Bomitet za prava djeteta itd.
&vako osnovani komiteti imaju odreene zajednike karakteristike,
1- Keogra$ska zastupljenost pri izboru lanstva, lanovi djeluju u linom svojstvu, a radi se o li#ima
visokih strunih i moralnih kvaliteta4
2- Pro#eduralne odredbe koje se tiu naina rada komiteta4
3- &baveza periodinog izvje%tavanja od strane drava lani#a i ovla%tenja komiteta da vlastite izvje%taje sa
mi%ljenjima i primjedbama prosljeuje dravama lani#ama, kao i /konomskom i so#ijalnom savjetu4
4- !istem pritubi drava lani#a4
5- @ogunost obraanja od strane pojedina#a Bomitetu za ljudska prava, Bomitetu za eliminisanje svih
oblika diskrimina#ije, te Bomitetu za za%titu prava radnika migranata i lanova njihovih porodi#a, uz
ispunjenje ranije navedena ? uslova.
Slbo$%( $($%!, ,!9)"&od"! 02%(%! l.)d$#(; +&'. *ono%enjem brojnih instrumenata stvoren je
privid napretka u unapreenju ljudskih prava na globalnom nivou, meutim kroz mogunosti
implementa#ije i za%tite ljudskih prava vidljiv je pravi znaaj postignutih rezultata. !labosti sistema
meunarodne za%tite se ogledaju u vi%e aspekata,
1. !vaka ozbiljnija interven#ija meunarodnih organa na planu za%tite ljudskih prava ograniena je
suverenitetom drava4
2. U sistemu izvje%tavanja, drave nastoje stvari predstaviti onakvim kakve bi eljele da budu, te je za
sti#anje stvarnog uvida u stanje neophodno da se izvje%taji drava lani#a uporeuju sa
in$orma#ijama nevladinih organiza#ija, medija i drugih izvora4
3. Rad samih meunarodnih organa karakterizira sporost i optereenost politikim interesima drava
iji predstavni#i rade u sastavu tih organa4
4. Ginansiranje rada tih organiza#ija takoe predstavlja problem.
43 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ro+$%'o, /!"o-(d ( +&%;!.d #o ,!9)"&od"( 0lo:("( +&o%(' :o'.!:"o$%(. Bomisija za meunarodno pravo UN,
prilikom kodi$ika#ije pravila o odgovornosti drava, ustanovila je razliku izmeu meunarodnih zloina i ostalih
meunarodnih delikata. ! tim u vezi se pod pojmom meunarodni zloin podrazumijeva predstavlja takvu
povredu neke meunarodne obaveze koja je toliko bitna za za%titu temeljnih interesa meunarodne zajedni#e da je
njena povreda priznata zloinom od te zajedni#e u njenoj #jelini.
$opstvo. Na osnovu Bonven#ije o zabrani ropstva iz 56?=.godine UN su donijele izmijenjen i dopunjen
dokument koji je potpisan 56:=.godine u Qenevi kao *opunska konven#ija o ukidanju ropstva, trgovine
robljem i ustanova prakse sline ropstvu. *rave lani#e se obavezuju na spreavanje i kanjavanje
trgovine robljem i ukidanje ropstva u svim njegovim obli#ima. Predvieno je krivino gonjenje
izvr%ila#a djela porobljavnja. Banjivo je pomaganje, podstrekivanje, sauesni%tvo i svi drugi obli#i
ue%a u ovom krivinom djelu.
Apartheid u smislu @eunarodne konven#ije o suzbijanju i kanjavanju zloina aparthejda iz 56LI.godine
oznaava nehumane postupke poinjene radi uspostave i odravanja domina#ije skupine osoba jedne rase nad
skupinom osoba druge rase i njihovog sistematskog ugnjetavanja. -akvi postup#i su,
1- li%avanje ivota pripadnika druge skupine i namjerno nametanje takvoj skupini uslova ivota
sraunatih da dovedu do njenog potpunog ili djeliminog uni%tenja4
2- samovoljno hap%enje ili protivzakonito li%avanje slobode pripadnika neke skupine4
3- zakonske i druge mjere sraunate da onemogue ue%e te skupine u politikom, ekonomskom i
kulturnom ivotu zemlje4
4- li%avanje pripadnika skupine osnovnih ljudskih prava i sloboda4
5- sve mjere usmjerene na podjelu stanovni%tva prema rasnoj osnovi stvaranjem izdvojenih rezervata i geta4
6- zabranu mje%ovitih brakova4
7- eksproprija#iju nekretnina, eksploata#iju rada pripadnika skupine, posebno prinudni rad4
8- progon pojedina#a zbog njihovog protivljenja aparthejdu4
,enocid 7vidi ranije navedeno8.
R!/(o"l"( do#),!"%( o l.)d$#(, +&'(,
1- /vropska konven#ija za za%titu ljudskih prava i osnovnih sloboda, usvojena 56:;.godine u Rimu4
2- Amerika konven#ija o ljudskim pravima, usovjena na Bon$eren#iji &rganiza#ije amerikih drava u !an
"ozeu ??.55.56=6.
3- A$rika povelja o pravima ovjeka i naroda, usvojena na !kup%tini %e$ova drava i vlada
&rganiza#ije a$rikog jedinstva u Najrobiju ?L.;=.56A5.
4- Arapska povelja o ljudskim pravima, usvojena od strane zemalja lani#a Arapske lige 5:.;6. 566+.
44 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. LJ6-SKA PRAVA 6 RELI<IJSKOJ INTERPRETA9IJI
@.1. 6ERIJATSKO PRAVO 7 SAVREMENIM DR76TVIMA, SARAJEVO, 199>.
>erijat za muslimane predstavlja normativni izraz vjere, iji su glavni izvori BurRan i !unnet. U opoj
historiji prava >erijat zauzima mjesto jednog od najuti#ajnijih pravnih sistema koji su se pojavili meu
#iviliziranim narodima. .bog znaaja >erijata za muslimane, odnos pravnog sistema muslimanskih
na#ionalnih drava prema >erijatu je redovno ureen ustavnim odredbama, na ovaj ili onaj nain.
RA5VOJ 7STAVNOSTI 7 M7SLIMANSKIM 5EMLJAMA
Rano zapoeti razvoj ustavnosti kod muslimana, oznaen @edinskim ustavom iz vremena Poslanika a.s.
bio je prekinut, a konstitu#ionalizam oivljen tek sredinom 56.vijeka. Bao i u drugim zemljama,
muslimanska moderna ustavnost bila je rezultat borbe za ogranienje apsolutizma vladara i za%titu prava
i sloboda graana. &va borba vodila se pod uti#ajem evropskih ideja, kao i zbog injeni#e da >erijat,
koji je u tradi#ionalnim muslimanskim dru%tvima bio u $unk#iji ogranienja apsolutizma, nije adekvatno
mogao vr%iti tu svoju $unk#iju zbog nekompetentnosti i kompromisnosti njegovih tumaa.
Posjedovanje pisanog ustava je postalo uobiajena karakteristika pravnih sistema savremenih
muslimanskih zemalja, tako da danas ak i najtradi#ionalnije muslimanske zemlje imaju najvi%i $ormalni
akt tog naziva. Neki ustavi odraavaju ideje evropskog klasinog liberalizma 7parlamentarne republike i
m onarhije8, drugi koriste marksistiku terminologiju 7tzv.narodne demokratije8, a trei poku%avaju
spojiti islamske prin#ipe i evropske $orme 7islamske republike8.
MODALITETI 7STAVNOPRAVNO8 7RECENJA ODNOSA 6ERIJATA I PO5ITIVNO8 PRAVA
M7SLIMANSKIH 5EMALJA
U ustavima savremenih muslimanskih zemalja mogu se identi$i#irati I modaliteta ureenja odnosa
>erijata i na#ionalnog zakonodavstva,
1. .emlje u kojima je >erijat jedini izvor pozitivnog prava.
2. .emlje u kojima je >erijat $ormalno dokinut kao izvor na#ionalnog prava4
3. .emlje u kojima je >erijat jedan od izvora pozitivnog prava, obino u oblasti linog statusa 7veina
zemalja84
6!&(.% #o .!d("( (0'o& +o0(%('"o/ +&'
&vu pozi#iju >erijat ima u ustavima ? vrste muslimanskih zemalja,
1. U tradi#ionalnim muslimanskim monarhijama bez predstavnikih ustanova zapadnog tipa, sa vrlo
jakim plemenskim tradi#ijama ) !audijska Arabija, 0emen, &man i 7donedavno8 A$ganistan4
2. U islamskim republikama i drugim ideolo%kim dravama koje su proglasile islamiza#iju #jelokupnog
dru%tvenog i politikog sistema ) Pakistan, @auritanija, 9ran, (ibija i !udan.
!audijska Arabija je ustavne promjene zapoela 566?. usvajanjem &snovnog zakona o vladi i veeg broja drugih
zakona ustavnog karaktera, donesenih 566I.godine. &snovni zakon o vladi de$inira Braljevinu
!audijsku Arabiju kao 1suverenu islamsku arapsku dravu ija je religija 9slam, Eoja Bnjiga i sunnet
Poslanika s.a.3.s. njen ustav, slubeni jezik arapski, a Rijad glavni grada2. &vim aktom su BurRan i
!unnet progla%eni za su%tinski ustav zemlje.
45 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ustav Republike 0emen, usvojen 5665, progla%ava islam za dravnu religiju i islamsku pravnu nauku za glavni
izvor zakonodavstva. Ustav takoer navodi da e se drava pridravati Povelje &UN, &pe deklara#ije o ljudskim
pravima, Povelje (ige arapskih drava i opeprihvaenih normi meunarodnog prava.
&manski sultan je 566=.godine dekretom uveo pisani ustav pod nazivom Eijela knjiga ) &snovni zakon
sultanata &man. !pe#i$inost ovog akta je ukljuivanje u ustav 1zakona o pravima ) Eill o$ Rights2,
ustavne garan#ije liste ljudskih prava, %to je bez presedana za zemlje .aliva.
*ruga vrsta zemalja koje su >erijat proglasile jedinim izvorom pozitivnog prava su drave koje su za svoj
politiki #ilj proklamirale uspostavu 1islamskog poretka2, a >erijat kao neophodno sredstvo za njegovo
ostvarenje. Neke drave su se slubeno proglasile za islamske, a neke su se opredijelile za 1islamiza#iju2
pravnog sistema bez promjene slubenog naziva. Posmatrajui skoriju politiku historiju tih zemalja, uo
ljive su odreene zajednike karakteristike,
1. U svim ovim zemljama do progla%enja >erijata za jedini ili glavni izvor prava do%lo je tokom
vladavine vojnih reima 7Pakistan, @auritanija, !udan, (ibija8 ili u toku revolu#ije 79ran8. U ovakvim
prilikama #ijelo Eoansko pravo stavljano je u $unk#iju politike represije, umjesto da dovede do
ostvarenja opeg blagostanja.
2. Progla%enje >erijata za jedini izvor na#ionalnog prava imalo je razliite posljedi#e na nain ureenja
drave. ,
1- Pakistan i 9ran su poku%ali razviti model drave koji u sebi objedinjuje republikanski oblik vladavine
preuzet iz evropske historije, i islamsku ideologiju. Rezultat je bio kon#ept 1islamske republike2.
2- (ibija je 9slam poku%ala integrisati u novo razumijevanje 1odumiranja drave2. Rezultat je
kon#ep#ija 1drave %irokih narodnih masa2 7damahirija8.
3- Pakistan i 9ran su de iure proglasili Eoiji suverenitet, ograniiv%i zakonodavnu vlast parlamenta
saglasno%u sa Eoijim zakonom, podiui >erijat na nivo iznad pozitivnih propisa. ! druge
strane, (ibija, @auritanija i !udan su proglasili suverenitet naroda. U prvom sluaju, >erijat daje
legitimitet odlukama zakonodavnih tijela, a u drugom sluaju zakonodavna tijela odluuju o
obimu primjene >erijata.
4- U Pakistanu, 9ranu i donekle @auritaniji postoje posebna tijela za osiguranje saglasnosti
pozitivnih zakonskih propisa sa >erijatom. U Pakistanu je to Gederalni %erijatski sud, u 9ranu
!avjet uvara, a u @auritaniji 'isoki islamski savjet. U (ibiji i !udanu nije predvieno posebno
tijelo k oje bi obavljalo tu $unk#iju, te je samim tim ta $unk#ija u domenu politike, a ne struke.
3. U svim sluajevima do islamiza#ije pravnog sistema do%lo je 56A;.<tih i 566;.<tih godina u okviru
globalnog $enomena islamske obnove.
6!&(.% #o .!d" od (0'o& +o0(%('"o/ +&'
Najvei broj savremenih muslimanskih zemalja u svojim ustavima >erijatu daje mjesto jednog od izvora
pozitivnog prava. Pravne sisteme tih zemalja karakterizira heterogenost ) norme se #rpe iz razliitih izvora kao %to
su lokalno obiajno pravo, >erijat i re#ipirano evropsko pravo usvojeno pod uti#ajem kolonijalne vlasti. U veini
ovih zemalja >erijat je praktino u primjeni kao izvor prava u oblasti linog statusa i djelimino graanskog prava.
Primjeri su /gipat, !irija, Buvajt, Alir, -unis, @aroko, @alezija itd.
*ruga zajednika karakteristika veine ovih zemalja je u injeni#i da je ustavom 9slam uspostavljen kao dravna
religija a >erijat kao glavni izvor prava, ali je istovremeno zagarantirana sloboda vjeroispovijesti za pripadnike
svih drugih religija. U pravnim oblastima koje su za muslimane regulisane %erijatskim odredbama, za nemuslimane
vae odredbe pozitivnog prava ili njihovog kanonskog prava. &dreene spe#i$inosti u
46 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
odnosu na navedeno postoje u (ibanu i @aleziji. (iban nema dravnu religiju. *rava po%tuje sve
vjeroispovijesti i osigurava slobodno vr%enje svih vrsta obreda pod uslovom da to nije u suprotnosti sa
javnim poretkom. 'ai pravilo pravne autonomije vi%e od 5: vjerskih zajedni#a u stvarima linog statusa.
U @aleziji je >erijatsko pravo obavezno za muslimane u oblasti linih i porodinih odnosa, nasljednih odnosa,
organiza#ije i postupka %erijatskih sudova, te poreza 7zekat, sadakatul<$itr, bejtul<mal8. &stale pravne grane su pod
jurisdik#ijom #ivilnog prava izvedenog iz Jommon (a3 sistema i malezijske prakse.
7#(d".! 6!&(.% #o (0'o& +o0(%('"o/ +&'
*o potpunog uklanjanja >erijata iz pozitivno<pravne s$ere do%lo je u relativno malom broju muslimanskih zemalja
koje su prihvatile projekat moderniza#ije po uzoru na zapadne zemlje. Prva takva drava je -urska. !lijedila ju je
Albanija, a zatim muslimanske republike #entralne Azije, pripadni#e biv%eg !!!R.
U -urskoj je kao jedno od temeljnih naela Republike usvojen prin#ip sekularizma. 9skljuenje >erijata
iz javne s$ere je jedan od prin#ipa Republike, a svaki poku%aj promjene takvog stanja je protivustavan.
-urski Ustav iskljuuje mogunost ukidanja ili modi$ika#ije sekularizma kao jedne od osnovnih
karakteristika drave. @eutim, od samog usvajanja prin#ipa sekularizma, vlast se nikada nije odvojila
od 9slama, ve je nastavila da ureuje i kontrolira njegovo iskazivanje. Npr, u institu#ionalnom pogledu
islamskim poslovima rukovodi dravno tijelo koje se zove Predsjedni%tvo vjerskih poslova. Ustav
garantuje slobodu savjesti i vjeroispovijesti i za ostale religije, meutim nemuslimanskim zajedni#ama
ne rukovodi drava, ve poglavari tih zajedni#a. &ito je 9slam suvi%e znaajan dru%tveni $aktor da bi se
islamskoj zajedni#i prepustila autonomija.
6!&(.%$#o +&'o ( ,)$l(,"$#! ,".("!
&bzirom na odnos prema >erijatu, meu muslimanskim manjinama u savremenom svijetu uoljive su ? situa#ije,
u jednoj grupi zemalja se muslimanskim manjinama garantuje primjena %erijatskog prava u stvarima linog statusa,
dok su u drugoj grupi zemalja muslimani podvrgnuti uni$i#iranom na#ionalnom pravu.
6!&(.% #o +o$!b"o +&'o ,)$l(,"$#(; ,".(" prisutno je u odreenom broju, uglavnom azijskih i
a$rikih zemalja. >erijat se smatra partikularnim pravom muslimana i kao takav je integrisan u
na#ionalni pravni sistem. -akav model prisutan je npr. u 9ndiji, 9zraelu, na Gilipinima, u 0unoa$rikoj
republi#i, te u Krkoj.
9zrael nema jedinstven kodi$i#irani ustav, ve nekoliko osnovnih zakona. @uslimani imaju pravo da
svoje statusne, porodine, nasljedne i vaku$ske odnose ureuju po %erijatskom pravu. >erijatski sudovi
integrirani su u sudski sistem 9zraela. Badije imenuje predsjednik drave, oni se zaklinju na lojalnost
izraelskoj dravi i da e izri#ati pravdu u skladu sa njenim zakonima.
Krka je jedina balkanska zemlja gdje su jo% na snazi odredbe meunarodnih ugovora sklopljenih nakon
9 svjetskog rata o posebnim pravima muslimanskog stanovni%tva. -a prava ukljuuju i pravo da se slijedi
>erijat u statusnim, porodinim i vaku$skim stvarima.
6!&(.% #o "-(o"l"o +&'o ( '.!&$#oF!%(:#( #od!#$. &bzirom na to da muslimani u zapadnim zemljama mogu
biti rezidenti ili naturalizirani graani, razlikuje se i pravna relevantnost >erijata u odnosu na njih. U sluaju
muslimanskih rezidenata, >erijat i dalje ostaje pravno relevantan u obimu u kome je priznat kao izvor njihovog
na#ionalnog prava, a u skladu sa normama meunarodnog privatnog prava. @eutim, evropski sudovi nee
preuzeti niti izvr%iti propise za koje o#ijene da su suprotni javnom poretku ili moralu.
.a naturalizirane graane zapadnih zemalja sa 1muslimanskom kulturnom osnovom2 je njegovo
pomjeranje iz dravno<pravne u vjersko<etiku s$eru.
41 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ISLAMSKO PRAVO I DR76TVO
Po islamskoj teoriji, >erijat je objavljen da osigura #jelinu kriterija po kojima se pravo moe razlikovati
od neprava. >erijat je sveobuhvatni sistem koji zahvata #jelokupno podruje ljudskog dru%tva. Prema
>erijatu, jedno djelo moe biti klasi$i#irano kao obavezno 7vadib8, preporueno 7mendub8, dopu%teno
7mubah8, pokueno 7mekruh8 i zabranjeno 7haram8. Pojedina# je obavezan da slijedi naloge prve i
zadnje kategorije, a preporueno mu je da po%tuje i ostale naloge.
>erijat nije obian pravni sistem, ve se radi o #jelovitom sistemu prava i morala. @eutim,
muslimanski pravni#i uobiajeno prave razliku izmeu privatne i javne moralnosti < upotrebljavajui
islamsku pravnu terminologiju haqq Allah 7Eoija prava8 i huquq al&ibad 7ljudska prava8 ) i smatraju da
samo ova druga mogu biti predmetom pravnih sank#ija. .a izvr%enje obaveza prema Eogu, pojedina#
odgovara Eogu, a ne dru%tvu.
Prvobitni izvori >erijata su BurRan i !unnet. Nakon smrti Poslanika s.a.3.s, otvorilo se pitanje saznanja
Eoanskog prava. .bog toga se kao novi izvor >erijata pojavljuje pravniko rasuivanje 7idtihad8, koje
se koristi za otkrivanje prin#ipa iz &bjave i pro%irenje njihove primjene na nove ivotne situa#ije. *a bi
dali vei stepen izvjesnosti i autoriteta svojim o#jenama, pravni#i su uveli prin#ip konsenzusa 79dma8. U
:.vijeku uvedeno je uenje o nepogre%ivosti 9dmaa, po kome su se tumaenja podrana konsenzusom
smatrala neospornim. Na taj nain je pravo izgubilo svoju raniju $leksibilnost i stavljeno je u kruti okvir
klasinog shvatanja.
Nakon prihvatanja klasine teorije u pravnikim krugovima, pravni#i su pruali otpor bilo kakvom
razvoju koji bi mogao donijeti dru%tvenu praksu nespojivu sa postojeim pravnim kodeksom, umjesto da
pravno uenje modi$i#iraju na nain da novi dru%tveni razvoj bude usmjeravan ka islamskim idealima.
Rezultat je injeni#a da je, u poreenju sa sada%njim .apadom, >erijat prestao proizvoditi superiorno
dru%tvo, koje je nekada kreirao i odravao.
@.A. LJ7DSKA PRAVA I KATOLI4KA CRKVA, SARAJEVO, 199>.
Jrkveno uenje o vrijednosti ovjeka kao pojedinane osobe i so#ijalnog bia zasniva se na biblijskoj
dogmi da je Eog stvorio ovjeka 1na svoju sliku, sebi slina2. -emeljna katolika teolo%ka odredni#a je
da je ovjek 1slika Eoja2. 9z toga proizilaze najmanje ? vane posljedi#e,
1. &naj ko po%tuje ljudska prava, po%tuje ovjeka kao 1sliku Eoju2, a time i samog Eoga. 'ai i obrnuto.
2. (judska prava ovjeku kao takvom pripadaju neovisno od ljudskog autoriteta, pripadaju mu po
samoj njegovoj prirodi, te su ona i logiki i historijski starija od drave ili bilo koje ljudske vlasti. 9z
ovih stavova izveden je pojam 1prirodnog prava2. *rava ih samo u odreenom trenutku razvoja
mora priznati i za%tititi.
Prema teolo%kom stanovi%tu, pod ljudskim pravima se podrazumijevaju prava koja ovjek ima po svojoj prirodi,
kao osoba obdarena razumom i slobodnom voljom, pa su zato takva prava opevaea, nepovrediva i neotuiva.
&vo je stanovi%te 9vana HH999 iz en#iklike Pacem in terris 756=I8, gdje je ovjek prikazan kao osoba dostojanstva i
nosila# svih prava. 9sto stanovi%te je 56=:.godine zauzeo i 99 vatikanski sabor. 9z tog stanovi%ta proizilazi dvostruki
karakter ljudskih prava, individualna i so#ijalna prava. Eitno je napomenuti da ova dva pojma iskljuuju
individualizam kao etiko opredjeljenje, kao i kolektivizam politikih diktatura.
I"d('(d)l" l.)d$# +&' koja savremeni teolozi naje%e spominju su,
42 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Pravo na ivot - teolozi ovo pravo nikad nisu dovodili u pitanje, smatrajui da je Eog vlasnik
ljudskog ivota, a ovjek samo korisnik. 9zuze#i u sluaju srazmjerne odbrane sebe ili zajedni#e, te
zakonite smrtne kazne, samo potvruju veliinu ivota koji se mora braniti od nasilnika. .bog
navedenog teolozi su jedinstveni u stavu o etikoj nedopustivosti direktnog uni%tenja ljudskog ivota
od trenutka zaea do prestanka njegovih #erebralnih $unk#ija i smatraju da ne moe postojati pravo
na abortus, eutanaziju ili manipula#ije na podruju genetike.
2. Pravo na slobodu - teolozi razlikuju I stepena slobode, $iziku slobodu, koja iskljuuje vanjsku
$iziku prisilu4 moralnu slobodu, koja znai slobodu djelovanja ako nema moralne norme koja bi
takvo djelovanje zabranila4 psiholo%ku slobodu, koja znai slobodu ovjeka od unutra%nje nunosti
koja ga ne determinira prema zlu. Fovjek ne posjeduje pravo na apsolutnu slobodu, jer je sloboda
bitno vezana za odgovornost ovjeka kao razumnog bia. Apsolutna sloboda vodila bi nega#iji
slobode drugih. .a teologe pravo za slobodu prvenstveno znai moralnu slobodu za etiki izbor
dobra, a ne zla. @eunarodna teolo%ka komisija u dokumentu 1*ostojanstvo i prava ljudske osobe2,
meu temeljnim pravima koja izviru iz dostojanstva ljudske osobe navodi, slobodu mi%ljenja, vjere,
savjesti, te pravo na jednakost svih ljudi. 9z ovih prava se izvode prava tzv.2nieg stepena2, kao,
posebna graanska prava i slobode, politika, ekonomska, dru%tvena i kulturna prava.
3. .stala individualna prava takoe su zasnovana na dostojanstvu ovjeka teolo%ki shvaenom kroz prikaz
ovjeka kao 1slike Eoje2. -o su npr, pravo na privatno vlasni%tvo, jednakost, duhovna i kult urna
opredjeljenja, na istinu, in$orma#iju, pravdu, pravo na mir i sigurnost privatnog ivota, zaposlenje itd.
P(%". d&)2%'!"(; +&'. Papinsko povjerenstvo *ustitia et pa' u dokumentu 1Jrkva i prava ovjeka2
navodi da ljudska osoba jeste i mora biti 1naelo, subjekt i svrha svih dru%tvenih ustanova2. Bao i
individualna, i ljudska dru%tvena prava su neotuivi dio identiteta ovjeka i zasnovana su prvenstveno
na kriterijima etikih vrijednosti.
@.@. ELIE5ER PAPO, J7DAI5AM I LJ7DSKA PRAVA, SARAJEVO, 199>.
0evrejski narod je horizontalno dru%tvo, koje odba#uje pojam hijerarhije, kako u odnosu prema ljudima,
tako i u odnosu prema Eogu. Ureenje ivota pojedin#a i dru%tva zasnovano je na To&(. -ora je po
jevrejskom vjerovanju bilateralni ugovor izmeu Eoga i naroda 9zraela, koji reguli%e sva pitanja ivota
pojedin#a i dru%tva. -ora je #jelovit pravni sistem koji se bavi pitanjima od ureenja drave, so#ijalne
pravde, raspodjele zemlji%ta, ratnog prava i meunarodne politike, pa sve do seksualnih odnosa. 9zme
u ostalog, -ora se bavi i pitanjima religije.
.a razliku od hri%anstva, -ora nije antropo#entrian sistem. &na ovjeka ne smatra zadato%u, nego
moguno%u. Bada se ovjek kao mogunost zaista i ostvari, on ni tada nije ni konana stvarnost niti
najvea vrijednost. Bonana stvarnost je Eog, a najvea vrijednost 9stina.
&bzirom da ovjek nije zadatost nego poten#ijal koji se moe a ne mora razviti, ljudska prava nisu
zagarantirana nego uslovljena ljudskim ostvarenjem. &stvarenje ovjek postie prvenstveno
izvr%avanjem obaveza koje ovjeka ine ovjekom. -ora u tom smislu nudi ? paralelna sistema obaveza.
0edan je relevantan za za sve narode, koji se zadovoljavaju minimumom obaveza i minimumom
ostvarenja na oba svijeta. *rugi sistem je relevantan za 0evreje, koji su na sebe i svoje potomstvo
preuzeli obavezu na odravaju maksimum obaveza i tee maksimalnom ostvarenju na oba svijeta. Rasne
razlike su -ori nepoznate, a etnike nebitne. &naj ko se jednom opredijelio za maksimum i onaj ko je
roen u takvom opredjeljenju, ne moe se ponovo opredijeliti za minimum.
Ako 0evrej uini gre%ku kojom ne negira osnovne prin#ipe vjere i ne iskazuje javni prezir prema /ori, on
ostaje 0evrej, uprkos injeni#i da grije%i. Ako negira osnovne prin#ipe vjere, 0evrej stie poseban pravni
43 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
status, kao pripadnik 1ostalih naroda2. -ime se ilustruje njegovo odvajanje od zajedni#e i svo vrijeme
trajanja njegove pobune nastoji se onemoguiti da on utie na ostatak zajedni#e.
OP6TE4OVJE4ANSKE OBAVE5E SA STANOVI6TA TORE
-eza o prirodnom pravu nije komplementarna sa jevrejskim poimanjem svijeta. Pravo je ili objavljeno, ili
usagla%eno meusobnim dogovorom ljudi, ili je usagla%eno dogovorom Eoga i ljudi. Po usmenoj
jevrejskoj tradi#iji, kao osnov razvoja prava posluilo je L zapovijedi koje je Eog dao #jelokupnom
ovjeanstvu. >est zapovijedi dato je Adamu, a sedma Noahu. -o su,
1. zabrana idolopoklonstva4
2. zabrana bogohuljenja4
3. zabrana krvoprolia4
4. zabrana in#esta, sodomije i mu%ke homoseksualnosti4
5. zabrana krae
6. zapovijed o obavezi uspostavljanja sudova koji e suditi u sluaju kr%enja ostalih zabrana4
7. zabrana jedenja dijelova tijela ivih ivotinja.
!va prava ovjek stie tek ispunjavanjem ovih obaveza. 0evreji vjeruju da su do prihvatanja /ore bili
vezani samo navedenim obavezama, da bi nakon ugovora sa Eogom na sebe preuzeli znatno sloeniji
sistem obaveza.
LJ7DSKA PRAVA
/ora ne poznaje prirodna prava. !va su prava uslovna, steena i potraiva. &na uvijek predstavljaju
obavezu nekog konkretnog subjekta prema nosio#u prava 7obaveze pojedina#a, institu#ija, dru%tva u
#jelini, pa i samog Eoga8. Bako /ora nudi ? paralelna i meusobno nezavisna sistema obaveza ) jedan
za ovjeanstvo uope 7Noahove sinove8, a drugi za 0evreje ) uzajamne obaveze i prava su odreene i
uslovljene pripadno%u jednom od ova ? sistema.
O+< l.)d$# +&' 7prava sinova Noahovih8 steena na osnovu ispunjavanja L zapovijedi, izvedena iz
njihovih uzajamnih obaveza su,
1. Pravo na ivot ) proizilazi iz zabrane ubistva.
2. Pravo na slobodu - zabrana krae ljudi.
3. Pravo jedna!osti - naelo jednakosti vezano je za jednakost svih pred zakonom. Noahidski pravni
sistem zasnovan je prvensteno na zabranama koje se jednako odnose na sve 7slobodne i robove8, ne
poznaje polne, rasne, klasne ili so#ijalne razlike kao osnov za izuzee od zakona. !vi sinovi Noaha
jednaki su pred zakonom. Br%enje svake od L zapovijesti povlai samo jednu kaznu ) smrt.
4. Pravo na slobodu miljenja i govora ) ovo pravo je ogranieno iskljuivo zabranom bogohuljenja.
&sim bogohuljenja, ni jedan iskaz vlastitog mi%ljenja nije kanjiv sam po sebi.
5. Pravo na imovinu - proizilazi iz zabrane krae.
6. Pravo na slobodno stupanje u heterose!sualne odnose - Noahidsko pravo ne poznaje zahtjev za
$ormalnim sklapanjem braka.
L.)d$# +&' )")%& .!'&!.$#o/ $($%!, 7prava sinova !aveza8 su,
1. Pravo na ivot ) proizilazi iz zabrane ubistva koju je Eog potvrdio u 5; zapovijesti datih @ojsiju, s tim
%to izvr%enje smrtne kazne ne potpada pod zabranu ubistva. /ora %titi pravo na ivot i dozvoljava kr%enje
ostalih propisa radi za%tite ivota. Npr.ako nasilnik zaprijeti 0evreju da e ga ubiti ako ne prekr%i neko pravilo,
u naelu se primjenjuje pravilo 1bolje je prestupiti nego biti ubijen2. Postoje I izuzetka, u sluaju
54 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
kojih je bolje izgubiti ivot nego prekr%iti zabrane, 758 bogosluenje koje nije izriito propisano ili na
nain drugaiji od propisanog, 7?8 prolivanje krvi i 7I8 zabranjeni seksualni odnosi.
2. Pravo na slobodu ) proizilazi iz zabrane krae ljudi sadrane u 5; zapovijesti. 0evreji smatraju da se
A.zapovijed 1ne ukradi2 odnosi na krau ljudi, a ne na krau dobara. Braa dobara je takoer
zabranjena, ali ne dekalogom. @eutim, /ora nije zabranila ropstvo, ve samo propisuje odreena
pravila sa #iljem pobolj%anja poloaja robova.
3. Pravo na privatnost ) idejno jezgro iz kojeg se razvilo pravo na privatnost po dana%njem shvatanju,
moe se vidjeti u biblijskoj zabrani bespravnog ulaska u kuu dunika u #ilju namirivanja duga.
4. Pravo na slobodu miljenja i govora - ogranieno zabranom bogohuljenja. @i%ljenje je relevantno kad je
izgovoreno, ili kad se djelovalo u skladu s tim. U suprotnom, ono sa stanovi%ta sudskih vlasti ne postoji.
5. Pravo jedna!osti ) odnosi se na jednakost pred zakonom, tj. jednaku odgovornost. Bad je u pitanju
ropstvo, ono nije zasnovano na razli#i u rasi, na#iji, vjeri ili spolu. U -ora<sistemu ropstvo proizilazi
iz nemogunosti dunika da plati dug. Bad je u pitanju jednakost mu%kar#a i ene, oni se ne smatraju
jednakim i imaju razliita prava i obaveze, ali se 7bar deklarativno8 smatraju jednako vr ijednim.
6. Pravo na imovinu - proizilazi iz zabrane krae imovine. Braa nepokretne imovine proizilazi iz
Bnjige @ojsijeve, iz naredbe 1ne pomii mee blinjeg svoga2, a kraa pokretnih dobara iz stiha
1nemojte krasti2.
@.4. DIM6O PERII, CRKVENO PRAVO, BEO8RAD 1999.
I5VORI CRKVENO8 PRAVA I NJIHOVO T7MA4ENJE
9zvori #rkvenog prava su, 758 !veto pismo4 7?8 !veto predanje4 7I8 &biaj4 7+8 @oral, 7:8 &dluke
tzv.2vaseljenskih sabora2, 7=8 tzv.2Pomjesni sabori2, 7L8 1Banoni svetih ota#a2, 7A8 &dgovori na
#rkvenokanonska pitanja, 768 Jrkveno<graanski zakoni, 75;8 Jarski zakoni, 7558 !udska praksa, 75?8
Bomentari kanona i graanskih zakona o #rkvi.
!veto pismo 7biblija8 sastoji se od starog i novog zavjeta. Fini ih vi%e knjiga, koje se dijele na zakonske,
historijske, poune i proroke.
!veto predanje 7predanje apostola8 je po vremenu nastanka starije od !vetog pisma. !veto pismo se
smatra samo jednim dijelom !vetog predanja, dijelom koji je zapisan u vrijeme apostola. 'anost i
jednog i drugog zasniva se na autoritetu prenosila#a. & tome %ta spada u !veto predanje odlueno je na
1'aseljenskim saborima2.
&biaj kao pravni izvor u pravoslavnoj #rkvi ima znaaj ako je bez protivljenja kontinuirano
primjenjivan I; godina. Bao izvor prava koristi se u nedostatku pisanih izvora.
'aseljenski sabori su sastan#i #rkvenih autoriteta svih autoke$alnih #rkava, na kojima je odluivano o
pitanjima Jrkve i ije odluke su obavezujue za pripadnike Jrkve. !abore je u sporazumu sa
episkopima, sazivao vizantijski #ar. U vremenu od 9' do '999 vijeka odrano je L vaseljenskih sabora, na
kojima je doneseno 56; kanona.
Pomjesni sabori su sabori koji su odravani dva puta godi%nje i na kojima su obavezno uestvovali svi
episkopi odreene mitropolije. Banoni doneseni na tim saborima su obavezujui za mitropoliju u kojoj
su doneseni, a neki od tih kanona su postali opeobavezni za #ijelu pravoslavnu #rkvu.
51 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1Banoni svetih ota#a2 ustvari su mi%ljenja istaknutih #rkvenih autoriteta o odreenim pitanjima koja su
im upuivali ostali sve%teni#i, monasi ili vjerni#i. -rulski vaseljenski sabor 7peto<%esti8 odran
=6?.godine, je odredio koji od tih kanona imaju opeobavezno dejstvo u Jrkvi.
&dgovori na #rkvenokanonska pitanja su izvor preuzet po ugledu na pravnika mi%ljenja iz rimskog
prava. *akle, radi se o tumaenjima poznatijih kanonskih komentatora. 9zvjestan broj tih mi%ljenja u%ao
je u kanonske zbornike, ime su ona postala opeobavezna.
Jrkveno<graanski zakoni su izvori iz kojih je #rkveno pravo uzimalo zakonske dravne propise.
Najvaniji su, -eodosijev kodeks 7"ode' /heodosianus8, objavljen +IA, zatim 0ustinijanov "orpus *uris
"ivilis, /kloga, 'asilike, Prohiron.
52 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. OSNOVI EVROPSKO< PRAVA
4.1. NEVENKO MISITA, OSNOVI PRAVA EVROPSKE 7NIJE,
SARAJEVO, AJJA.
OSNIVANJE EVROPSKI: ZAJE-NI9A I INSTIT69IONALNA KONSOLI-A9IJA
HISTORIJSKA PO5ADINA
Prema mnogim mi%ljenjima, uzro#i nastanka ideje jedinstvene /vrope lee u situa#iji u kojoj se /vropa na%la nakon
99 svjetskog rata. Poetnu ini#ijativu dao je 'inston Feril u govoru koji je o drao na univerzitetu u Jirihu
56+=.godine, kada je istakao potrebu izgradnje 1!jedinjenih *rava /vrope2, kao okvira neophodnog za osiguranje
mira, sigurnosti i slobode. Feril je pomenuo i nosio#e projekta, videi u toj ulozi savezni%tvo
Gran#uske i .apadne Njemake.
*akle, ini#ijalni impuls stigao je sa britanske, a utoliko i sa amerike strane. Potvrda toga stigla je ve
naredne godine u vidu tzv.@ar%alovog plana, koji je trebao djelovati kao ekonomska podloga pomenutoj
politikoj ideji.
TRI 5AJEDNICE I DVA NEREALI5OVANA PROJEKTA
E'&o+$# 0.!d"(- 0 )/l. ( :!l(# P&($#( )/o'o&. Nastala je na prijedlog $ran#uskog ministra vanjskih poslova
Roberta >umana, prvenstveno radi prevazilaenja suprotstavljenosti izmeu Gran#uske i Njemake 7posebno u vezi
Alzasa i (orene8. >uman je predloio $ormiranje tzv.'isoke vlasti, pod iju bi ingeren#iju do%li proizvodnja uglja i
elika u Gran#uskoj i Njemakoj, s tim %to bi ova institu#ionalna struktura bila otvorena i za ostale evropske drave.
&sim Njemake, pr ijedlog su prihvatile Eelgija, "olandija, (uksemburg i 9talija. Ugovor o /vropskoj zajedni#i za
ugalj i elik potpisan je 56:5. u Parizu, a na snagu je stupio 56:?.
Ugovorom je detaljno regulisan pravni okvir zajednikog tri%ta za ugalj i elik, a konstituirana je i
odgovarajua institu#ionalna struktura za provoenje Ugovora. &kosni#u institu#ionalne strukture ine +
institu#ije, ? sa ovla%tenjima odluivanja 7'isoka vlast i !avjet ministara8 i ? sa ovla%tenjima nadzora
7Parlamentarna skup%tina i !ud8.
E'&o+$# odb&,b!" 0.!d"(- ( E'&o+$# +ol(%(:# 0.!d"(- A +&!)&".!" +o#)2.. Pomenutih = drava
poku%alo je uspostaviti i zajedni#u u oblasti odbrane, te je 56:?.godine zakljuen ugovor o osnivanju
/vropske odbrambene zajedni#e 7/&.8. Ugovor nije stupio na snagu jer je $ran#uski parlament odbio da
ga rati$i#ira. U istom periodu, 56:I.godine bezuspje%no je poku%ano i uspostavljanje /vropske politike
zajedni#e 7/P.8.
E'&o+$# !#o"o,$# 0.!d"(- ( E'&o+$# 0.!d"(- 0 %o,$#) !"!&/(.) R(,$#( )/o'o&(. Nakon neuspje%nih
poku%aja integra#ije u oblasti politike i odbrane, %estorka se vraa izvornom kon#eptu, pragmi i $unk#ionalizmu.
Na ini#ijativu zemalja Eeneluksa u vrlo kratkom vremenu pripremljena su ? kompleksna teksta, Ugovor o
osnivanju /vropske ekonomske zajedni#e 7//.8 i Ugovor o osnivanju /vropske zajedni#e za atomsku energiju
7/uroatom ili /A8. &ba ugovora potpisana su u Rimu ?:.;:.56:L.godine i stupili su na snagu ;5.;5.56:A. 9zraz
1Rimski ugovor2 po pravilu podrazumijeva Ugovor o //..
&snovni #ilj EEZ bio je uspostavljanje zajednikog tri%ta, koje ini nekoliko konstitutivnih elemenata,
1. #arinska unija4
2. sloboda kretanja, roba, usluga, radne snage i kapitala4
3. slobodna i $er tri%na utakmi#a4
53 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. kontrola dravnih subven#ija4
5. zabrana poreske diskrimina#ije uvoza4
6. zajedniki trgovinski nastup prema treim zemljama4
7. neophodni stepen koordina#ije u oblasti makroekonomske politike. ,
9stovremeno, Ugovor uspostavlja i koordina#iju djeloavnja na nivou zajedni#e u oblasti, poljoprivrede,
transporta, djelomino so#ijalne politike, te odnosa sa ranijim kolonijama i tzv.zavisnim teritorijama.
@eutim, svojevrstan simbol //. je institu#ionalni i pravni okvir koji je uspostavljen u $unk#iji
ostvarenja zajednikog tri%ta i prateih zajednikih politika. Radi se o Bomisiji, Parlamentarnoj
skup%tini, !avjetu ministara i /vropskom sudu.
Bomisija je komunitarna institu#ija nezavisna od drava lani#a. U njenoj nadlenosti je predlaganje
pravnih akata i kontrola njihovog provoenja. Parlamentarna skup%tina je u poetku imala konsultativnu
ulogu. !avjet ministara, kao meudravna institu#ija, javlja se u ulozi zakonodav#a, a tumaenje
ugovora i kontrola saglasnosti niih pravnih akata zajedni#e povjerena je /vropskom sudu. U ulozi
pokretaa postupka mogu se pojaviti Bomisija, drave lani#e, te privatna $izika i pravna li#a.
Ugovor o osnivanju Evrop$#( *a'(/i+( *a ato.$#% ((r=i'% usmjeren je ka stvaranju neophodnih
uslova za brz razvoj atomske energije, distribu#iju u okviru drava lani#a i prodaju vi%kova na
meunarodnom tri%tu, te na zajedniki istraivaki rad.
KLJ74NI MOMENTI PO4ETNO8 PERIODA
I"$%(%)-(o"l"o ob.!d(".'".! triju .ajedni#a 7/. za ugalj i elik, //., /A8 zapoelo je 56:L,
paralelno sa zakljuenjem Rimskih ugovora, kad su posebnom konven#ijom /vropski sud i
Parlamentarna skup%tina uspostavljeni kao jedinstvene institu#ije za sve I zajedni#e. *rave lani#e su
56=:.godine zakljuile Ugovor o objedinjavanju, kojim je ustanovljena jedinstvena Bomisija i !avjet
ministara. Ugovor nije spo jio I zajedni#e kao takve, ve samo navedene njihove institu#ije.
B)d*!%$#o o$,o$%l.('".! je slijedei znaajan momenat u evolu#iji .ajedni#e. -emelji postupka
usvajanja i realiza#ije budeta postavljeni su Ugovorima o pitanjima budeta iz 56L;. i 56L:.godine.
&snovni izvori budeta .ajedni#e su odgovarajue dabine u oblasti poljoprivrede, #arine, dio P*'
ostvarenog u dravama lani#ama i od 56AA.godine doprinos u skladu sa ENP drava lani#a.
N!+o$&!d"( (0bo&( 0 !'&o+$#( +&l,!"% uvedeni su odlukom !avjeta ministara iz 56L=. Prvi izbori u
skladu sa tom odlukom odrani su 56L6.godine. *otada je Parlamentarna skup%tina bila posredno
predstavni%tvo graana .ajedni#e.
K&(0 ,!;"(0, odl):('". nastupila je usljed protivljenja Gran#uske jaanju naddravnog karaktera zajedni#e.
&pstruk#ije Gran#uske zapoele su *e Kolovim suprotstavljanjem prijemu '.Eritanije u .ajedni#u 56=I.godine, a
nastavljene protivljenjem paketu mjera koji je predloila Bomisija. @jere su bile usmjerene na jaanje uloge
Parlamentarne skup%tine, $inansijsko osamostaljivanje zajedni#e i podr%ku poljoprivrednom sektoru. Gran#uska je
odbila prva ? prijedloga, a u junu 56=:.godine napu%ta rad !avjeta 7sistem 1prazne stoli#e28, %to je trajalo do
spe#ijalnog zasijedanja !avjeta u (uksemburgu 56==.
L)#$!,b)&2#( $+o&0), je na insistiranje Gran#uske u !avjet uveo pravo de (acto veta. Posljedi#a je bila znaajno
usporavanje dalje integra#ije, obzirom da je !avjet bio odluujui $akor u zakonodavnom pro#esu.
Pol(%(:# ( ,o"!%&" $&d". zapoeta je 56L;.<tih godina. .avr%ni kominike samita %e$ova drava i
vlada odranog u "agu 56=6.g i tzv.*avignon izvje%taj ministara vanjskih poslova iz 56L;.g su kao prvi
korak na putu politikog povezivana predloili saradnju u oblasti vanjske politike.
54 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
9stovremeno je podsti#aj dobiila i saradnja u monetarnoj oblasti. U tzv.Serner izvje%taju iz 56L;.g predloen je rok
od 5; godina za uspostavu ekonomske i monetarne unije. @eutim, ponueni mehanizam nije dobio potrebnu
podr%ku i de$initivno je napu%ten sredinom L;.<tih, da bi se krajem L;.<tih pojavio /vropski monetarni sistem
7/@!8. Jentralno mjesto u /@! zauzimao je kursni mehanizam oslonjen na obraunsku jedini#u /ki 7/uropean
Jurren#P Unit ) /JU8. !istem je podrazumijevao saradnju na#ionalnih #entralnih banaka i njihovu interven#iju za
za%titu u sluaju ugroavanja neke od uestvujuih valuda. U tu svrhu je svaka od na#ionalnih banaka trebala
plasirati ?;O rezervi u /vropski $ond za monetarnu saradnju 7/G@J8.
7lo/ !'&o+$#o/ $)d. Nakon (uksembur%kog sporazuma, usljed blokade pro#esa zakonodavnog
djelovanja, /vropski sud se javio kao svojevrstan zakonodava#, a time i pokreta integra#ionih pro#esa.
Naime, !ud je u narednih ?;<ak godina stvorio korpus sudske prakse, koja je &snivake ugovore i
prateu skupinu opih pravnih prin#ipa zajednikih za drave lani#e, pretvorila u ono %to je shvaeno
kao ustav /vropske zajedni#e. Bomunitarno pravo je tako poetkom =;.<tih godina steklo atribut
nezavisnog ustavnog pravnog poretka, a /vopski sud se uspostavio kao svojevrstan nadnacionalni
ustavni sud, %to je kasnije nai%lo i na odreene kritike.
M!9)$ob"( od"o$ O$"(':#(; )/o'o&. Ugovor o //. ima naj%iri obuhvat i prin#ipijelno pokriva i oblasti
regulisane putem ostala ? ugovora, te se javlja kao le' generalis u odnosu na Ugovor o .ajedni#i za ugalj i
elik i Ugovor o /uroatom zajedni#i.
OBIVLJAVANJE INTE8RACIONO8 PROJEKTA
B(.!l #".(/ +&o/&, 9A je dokument Bomisije donesen sredinom A;<tih godina. Radi se o sveobuhvatnom
programu mjera za uspostavu jedinstvenog tri%ta do 566?.godine, a kroz kroz otklanjanje preostalih trgovinskih
ogranienja, usklaivanje na#ionalnih propisa i poreskih mehanizama, te jaanje saradnje u oblasti monetarne
politike. &bzirom da je ovakav program uspostavljanja jedinstvenog tri%ta zahtijevao i odgovarajuu zakonodavnu
i institu#ionalnu podr%ku, ta podr%ka ubrzo je i ostvarena kroz 0edinstveni evrops!i a!t, kojim su djelimino
izmijenjeni i dopunjeni &snivaki ugovori.
J!d("$%'!"( !'&o+$#( #% GJEAH potpisan je 5L.;?.56A=.g u "agu, a stupio na snagu ;5.;L. 56AL.
Najznaajnije mjere predviene u Aktu kojima se nastoji ostvariti uspostava zajednikog tri%ta do kraja
566?.godine su,
1- jaanje komunitarnog mehanizma odluivanja kroz uvoenje prin#ipa veinskog odluivanja u
!avjetu 7kvali$i#irana veina8 i uvoenje tzv.postupka saradnje u kome /vropski parlament dobiva
znaajniju ulogu i u kome se postavljaju i odreene vremenske grani#e djelovanja4
2- %irenje nadlenosti .ajedni#e u odreenim oblastima ) ekonomska i monetarna unija, so#ijalna
politika, regionalni razvoj, istraivanje i tehnolo%ki razvoj, za%tita okoline4
0edinstveni evropski akt na nivou 1ustavnog teksta1 najavljuje /vropski savjet, kao tijelo koje okuplja
%e$ove drava i vlada i predsjednike Bomisija, zatim !ud prve instan#e, kao tijelo koje je mogue
1dodati2 /vropskom sudu, te saradnju u oblasti vanjske politike. !ve ovo je izraz elje drava lani#a 1da
preobraze sveukupne odnoseN u /vropsku unijuN2.
L)#$!,b)&2#( $+o&0), odnosno njegova dalja primjena takoe su doivjeli odreene izmjene, putem
dopune pravila o radu !avjeta povodom 1glasanja o glasanju2. Naime, !avjet prostom veinom odluuje
o tome da li e pristupiti glasanju o odreenom pitanju. *a bi se mogla pozvati na vaan na#ionalni
interes u smislu (uksembur%kog sporazuma , drava lani#a u opravdanost svog zahtjeva mora ukljuiti
najmanje polovinu drava lani#a. &vakva izmjena pravila rezultirala je bitno e$ikasnijim radom !avjeta
kao zakonodav#a, pa je po mi%ljenju nekih autora ona vanija i od samog 0edinstvenog evropskog akta.
55 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
KONSTIT6IRANJE 6NIJE I REKONSTR6K9IJA PRAVNO< OKVIRA
78OVOR O EVROPSKOJ 7NIJI
Potpisan je u @astrihtu ;L.;?.566?, a stupio na snagu ;5.55.566I. godine. Njime je /vropska
ekonomska zajedni#a preimenovana u /vropsku uniju. !astoji se od L dijelova, uz 5L protokola i II
deklara#ije. Bljune novine koje donosi ugovor iz @astrihta su slijedee,
1- uspostavljena je i progla%ena /U4
2- institu#ionalizirana je saradnja u oblasti vanjske i sigurnosne politike, unutra%njih poslova i pravosua4
3- uspostavljena je obaveza uvanja postojeeg komunitarnog pravnog poretka i /vropski sud je
ovla%ten da dravama lani#ama izrie novane kazne u sluaju kr%enja komunitarnog prava4
4- naelo supsidijarnosti uvodi se kao jedan od osnovnih konst itutivnih prin#ipa
5- ustanovljena je institu#ija komunitarnog &mbudsmana4
6- uvedeno je unijsko graanstvo4
7- odlueno je o uspostavi ekonomsko<monetarne unije i uvoenju jedinstvene valute4
8- pro%irena je djelatnost .ajedni#e u oblasti obrazovanja, kulture, javnog zdravlja, za%tite potro%aa i
transevropskog povezivanja, itd.
O+<( +o/l!d
S%%)(&".!, +&o/l2!".! E7. Jiljevi Unije prema @astrihtskom ugovoru su,
1- da podstie uravnoteen i odriv privredni razvoj, posebno uspostavom jedinstvenog tri%ta,
ekonomske i monetarne unije4
2- da potvruje identitet na meunarodnoj s#eni, posebno provoenjem zajednike vanjske i
sigurnosne politike koja moe voditi zajednikoj odbrani4
1- da jaa za%titu prava i interesa dravljana zemalja lani#a uvoenjem prava graanstva Unije 4
1- da razvija blisku saradnju u oblasti pravosua i unutra%njih poslova4
2- da uva kontinuitet zajedni#e i dograuje ga u skladu sa postupkom izmjene &snivakih ugovora.
S)+$(d(.&"o$% se istie kao jedan od prin#ipa na kojima se zasniva Unija. &na podrazum ijeva primat
na#ionalnog nivoa, uz mogunost daljeg silaska na regionalni i lokalni nivo.
7"(.$#o /&9"$%'o, a time i odreena prava za sve dravljane zemalja lani#a su takoe predvieni
ugovorom. Radi se o pravu kretanja i nastanjivanja na prostoru Un ije, aktivnom i pasivnom birakom
pravu, pravu na diplomatsko<konzularnu za%titu i pravu peti#ije. U vezi sa dravljanstvom Unije bitno je
napomenuti,
1. Pretpostavka za dravljanstvo Unije je dravljanstvo jedne od njenih lani#a. &ba dravljanstva
postoje istovremeno4
2. .a%tita prava koja proizilaze iz dravljanstva Unije su u nadlenosti /vropskog suda4
3. *ravljanstvo unije ne sadri obaveze prema Uniji, kao %to je to sluaj kod na#ionalnog dravljanstva
7npr.sluenje vojnog roka8.
Ko,)"(%&"( $!/,!"% I $%)b
Pod&):.! d.!lo'". .ajedni#e znaajno je pro%ireno i izriito statuirano @astrihtskim ugovorom, %to se posebno
odnosi na pitanja, viza za dravljane treih zemalja, obrazovanja, kulture, javnog zdravstva, za%tite potro%aa,
transevropske mree u oblasti transporta, energije i komunika#ija, industrijske i razvojne politike.
56 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ugovor pre#iznije de$ini%e strukturu ekonomsko<monetarne unije i utvruje dinamiku njenog uspostavljanja kroz
$iksiranje pariteta valuta, uvoenje jedinstvene valute i konstituira nje /vropske #entralne banke.
I"$%(%)-(.! ( +&o-!$ odl):('".. Ugovorom je uspostavljen Bomitet regija kao konsultativni organ, te
komunitarni &mbudsman u iju nadlenost je stavljena kontrola rada komunitarnih institu#ija prema
graanima Unije.
Bad je u pitanju pro#es odluivanja, povean je broj sluajeva kojima se odluuje kvali$i#iranom
veinom glasova u !avjetu, a u zakonodavnom postupku nagla%ena je i uloga /vropskog parlamenta
kome je u odreenim sluajevima data mogunost blokade usvajanja akata.
7"(.$#( $!/,!"%(
V".$# +ol(%(# ( $(/)&"o$% II $%)b. Ugovorom drave lani#e ustanovljavaju zajedniku vanjsku i
sigurnosnu politiku, s tim %to u de$inisanju i provoenju politike u ovoj oblasti odluuju i Unija i drave
lani#e.
Jiljevi zajednike politike u oblasti vanjske politike i sigurnosti su,
1- ouvanje zajednikih vrijednosti, osnovnih interesa, nezavisnosti i integriteta Unije4
2- jaanje sigurnosti Unije i drava lani#a4
3- ouvanje mira i meunarodne sigurnosti u skladu sa prin#ipima Povelje UN, "elsin%kog zavr%nog akta i
Pariske povelje4
4- unapreenje meunarodne saradnje4
5- razvoj i ouvanje demokratije, vladavine prava i po%tivanja ljudskih prava i sloboda.
@ehanizam ostvarivanja ovih #iljeva sastoji se od I kljuna elementa,
1. !istematska saradnja drava lani#a povodom bilo kojeg pitanja od opeg znaaja je materijalizirana
1zajednikim stavom2 kojeg drave lani#e treba da slijede.
2. Ako za to postoji osnova u opim smjerni#ama /vropskog savjeta, o preduzimanju zajednike ak#ije
odluuje !avjet, s tim da o provedbenim mjerama moe odluivati kvali$i#iranom veinom4
3. 9ntegralni dio razvoja unije je .apadnoevropska 7odbrambena8 unija 7./U8, koja treba da razradi i
primijeni odluke i ak#ije Unije sa odbrambenim implika#ijama. Posebnom deklara#ijom uz
@astrihtski ugovor reeno je da e se ./U razvijati kao odbrambena komponenta /U, jaajui na taj
nain 1evropski stub NA-&<a2.
P&'o$)9! ( )")%&2".( +o$lo'( III $%)b. U ovom domenu Ugovor de$ini%e saradnju drava lani#a u
pitanjima, azila, reima, kontrole prelaska vanjskih grani#a drava lani#a, imigra#ija i boravak dravljana
treih zemalja, borba protiv narkomanije, meunarodnog kriminala, terorizma, trgovine drogom, te
saradnja u oblasti pravosua. !avjet ovdje moe djelovati posredstvom,
1- usvajanja zajednikog stava i podr%ke odgovarajuim obli#ima saradnje, pri emu odluke usvaja
jednoglasno4
2- zajednikih ak#ija i provedbenih zajednikih ak#ija, o kojima takoe odluuje jednoglasno4
3- izrade na#rrta konven#ija i upuivanja dravama lani#ama na rati$ika#iju, uz mogunost 7ako
drugaije nije predvieno samom konven#ijom8 da donosi provedbene mjere, ali u ovom sluaju
dvotreinskom veinom drava lani#a.
Ugovorom se osniva Boordina#ioni komitet, sa zadatkom povezivanja i koordina#iji izmeu
odgovarajuih na#ionalnih organa, a radi implementa#ije ovog dijela Ugovora.
AMSTERDAMSKI 78OVOR
51 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naredni korak u oblikovanju /U predstavlja ugovor potpisan u Amsterdamu ;?.5;.566L, koji je na
snagu stupio ;5.;:.5666.
Sd&*.
Amsterdamski ugovor nije 1osnivaki2, u smislu u kome su to I ugovora iz :;.<tih godina i djelomino
Ugovor iz @astrihta. Jentralni dio Amsterdamskog ugovora ine izmjene i dopune &snivakih ugovora
u materijalnom smislu, te izmjene Akta o neposrednim i opim izborima za /vropski parlament. Najvi%e
prostora dato je izmjenama Ugovora o /., a zatim izmjenama Ugovora o /U.
*rugi dio se bavi odgovarajuom rekonstruk#ijom teksta &snivakih ugovora i prateih akata, a dat je
pod nazivom 1pojednostavljenja2. Na kraju, trei dio je pod nazivom 1&pe i zavr%ne odredbe2. Uz
Ugovor je i 5I protokola i :6 deklara#ija, od kojih su veinu usvojile meuvladine kon$eren#ije, a A ih je
1primljeno na znanje2.
O+<( +o/l!d
C(l.!'( 7"(.!. U #iljeve su posredstvom Amsterdamskih novela uvr%teni i 1visoki nivo zapo%ljavanja2, te
1postepeno oblikovanje zajednike odbrambene politike, sa moguno%u uspostavljanja zajednike odbrane2.
Jiljevi saradnje u oblasti pravosua i unutra%njih poslova su u odreenoj mjeri rede$inisani, te je u tom
smislu kao #ilj saradnje navedeno 1odranje i jaanje Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde, na
kome je slobodno kretanje li#a osigurano uz paralelno usvajanje odgovarajuih mjera u vezi sa
kontrolom vanjskih grani#a, azila, imigra#ije i preven#ije i borbe protiv kriminala2.
Bl(* $&d". je izraz koji se koristi u Ugovoru, a oznaava mogunost da se odreena grupa drava
lani#a odlui za intenzivniju saradnju u odreenoj oblasti, uz po%tivanje prin#ipa i unutar
institu#ionalnog okvira /U. -akav aranman mora biti u slubi promo#ije #iljeva i za%tite interesa /U.
&dluku o odobravanju blie saradnje donosi !avjet kvali$i#iranom veinom, a na prijedlog Bomisije i
nakon konsulta#ije sa /vropskim parlamentom. @eutim, bilo koja od drava lani#a ima pravo da
pozivom na 1znaajne na#ionalne interese2 dovede do suspenzije glasanja u !avjetu.
S)+$(d(.&"o$%. Ugovoru o /. je u smislu Amsterdamskog ugovora prikljuen poseban protokol o
primjeni prin#ipa supsidijarnosti i propor#ionalnosti.
O$"o'" +&'. &dredba kojom se Unija obavezuje na po%tivanje ljudskih prava i sloboda ostala je
neizmijenjena, meutim sad je /vropski sud ovla%ten da se stara o primjeni te odredbe, a u okviru
nadlenosti koja mu je data &snivakim ugovorima.
S"#-(o"(&".! +o'&!d! o$"o'"(; )$%'"(; +&("-(+. !avjet je ovla%ten da konstatuje 1ozbiljnu i trajnu2
povredu osnovnih prin#ipa na kojima se zasniva Unija 7sloboda, demokratija i vladavina prava, te prin#ip
po%tivanja i za%tite ljudskih prava i sloboda8. Ako konstatuje postojanje ovakve povrede, !avjet moe uz
odobrenje /vropskog parlamenta, suspendovati odreena prava drave u pitanju, ukljuujui i suspenziju
prava glasa u !avjetu, s tim da na kanjenoj dravi ostaju sve obaveze iz ugovora.
9ni#ijativu za preduzimanje ovih mjera moe pokrenuti Bomisija ili grupa od najmanje 5MI drava
lani#a. /vropski parlament mora dati saglasnost dvotreinskom veinom glasova, a !avjet koji djeluje u
$unk#iji suspenzije ine %e$ovi drava ili vlada, a ne ministri vanjskih poslova.
52 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Uspostavljena sank#ija moe biti modi$i#irana ili povuena u zavisnosti od razvoja situa#ije. & tome
savjet u 1obinom2 sastavu odluuje kvali$i#iranom veinom.
-reba naglasiti da, ako je suspenzija izreena u smislu komunitarnih propisa 7/.4 /.UF, /A8,
suspenzija podlijee opim pravilima kontrole /vropskog suda. U suprotnom, tj. ako se radi o 1unijskoj2
suspenziji, ona ostaje izvan doma%aja !uda.
J'"o$% &d u Amsterdamskom ugovoru odnosi se na rad /vropskog parlamenta, Bomisije i !avjeta.
Radi se o naelnom uspostavljanju prava $izikih i pravnih osoba na pristup dokumentima ovih organa,
te na za%titu podataka i privatnosti graana.
Ko"$ol(d-(. o$"(':#(; )/o'o&. U prei%enom tekstu &snivakih ugovora izvr%eno je nekoliko
znaajnih interven#ija,
1. 9zbaene su odredbe koje su prevaziene vremenom ili naknadnim izmjenama i dopunama4
2. Uveden je jedinstveni sistem arapskih brojeva za oznaavanje lanova i izvr%ena odgovarajua
prenumera#ija4
3. U posebnom aneksu je dat tabelarno<%ematski prikaz izvr%enih promjena.
Eitno je naglasiti da prei%eni tekst nije i autentini tekst Ugovora o /. i Ugovora o /U. -o je izmeu
ostalog i posljedi#a injeni#e da bi suprotno rje%enje zahtijevalo rati$ika#iju prei%enih tekstova u
dravama lani#ama, %to bi moglo izazvati zastoje i probleme.
Ko,)"(%&"( $!/,!"% I $%)b
C(l.!'(. Uz ostale, kao #iljevi se navode, jednakost spolova, visoki nivo za%tite i unapreenja okoline, te
odriv ekonomski razvoj.
Pod&):.! d.!lo'".. 0edna od najznaajnijih izmjena izvr%enih Amsterdamskim ugovorom odnosi se na
prevoenje znaajnog dijela 999 stuba 7oblast pravosua i unutra%njih poslova8 iz reima meuvladinog
sporazumijevanja u podruje djelovanja .ajedni#e, tj. u reim komunitarnog odluivanja. Radi se o
reimu viza, azila, imigra#ije i slobode kretanja li#a na podruju zajedni#e, %to se odnosi kako na
dravljane treih zemalja, tako i na dravljane zemalja lani#a Unije.
U odnosu na dravljane treih zemalja, Amsterdamske novele predviaju dono%enje mjera u #ilju osiguranja
slobodnog kretanja, u skladu sa #iljem uspostave zajednikog tri%ta. Predviene su i pratee mjere koje se odnose
na kontrolu vanjskih grani#a, azil i imigra#iju, te mjere spreavanja i borbe protiv kriminala. Uz ovo, novi Naslov
9' predvia i mjere u oblasti pravosudne saradnje u graanskim stvarima, mjere za podsti#anje i jaanje
administrativne saradnje, poli#ijske i pravosudne saradnje u krivinim stvarima.
Poloaj /vropskog suda u ovoj oblasti je spe#i$ian. Naime, povodom tumaenja komunitarnih propisa,
/vropskom sudu se mogu obraati samo najvi%i na#ionalni sudovi. !udu se mogu obraati i Bomisija,
!avjet i drave lani#e, s tim da se njihovi zahtjevi za tumaenje mogu odnositi samo na odredbe Naslova
9', odnosno na propise donesene na osnovu njega. &vaj sistem obraanja se znaajno razlikuje od
generalno vaeeg.
Nadlenost /vropskog suda u potpunosti je iskljuena u odnosu na mjere u vezi odravanja javnog reda i
mira i unutra%nje sigurnosti.
U oblasti zapo%ljavanja je pro%ireno podruje djelovanja .ajedni#e. Bomunitarne institu#ije se izriito ovla%uju na
preduzimanje mjera suzbijanja diskrimina#ije, ne samo u odnosu na dravljanstvo, ve i na osnovu spola, rase,
etnikog porijekla, religije, psiho$izikih ogranienja, uzrasta ili seksualne usmjerenost i.
53 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na kraju, Amsterdamskim novelama dodatno je spe#i$i#irana nadlenost komunitarnih institu#ija na
planu javnog zdravstva i za%tite potro%aa.
I"$%(%)-(.!. @astrihtske novele su uvele tzv.postupak saodluivanja, naglasiv%i na taj nain ulogu
/vropskog parlamenta u zakonodavnom postupku. Amsterdamske novele su ovaj postupak pretvorile u
osnovni postupak usvajanja opih pravnih akata .ajedni#e.
U odnosu na postupak odluivanja, Amsterdamski ugovor $ormalizira i spe#i$inu ulogu na#ionalnih
parlamenata. Naime, prije usvajanja akta u /vropskom parlamentu, na#ionalni parlamenti se u roku od =
sedmi#a mogu izjasniti o prijedlogu akta koji je u postupku usvajanja na nivou .ajedni#e. Pritom postoje
razliiti reimi, zavisno od vrste akta. Ako se radi o dokume ntima koji prate ili prethode postupku
odluivanja 7saop%tenja, komunika#ije, tzv.zelene i bijele knjige i sl8, Bomisija ih odmah mora uputiti
na#ionalnim parlamentima. !ami prijedlozi pravnih akata se stavljaju na raspolaganje vladama, koje
mogu odluiti da ih proslijede na#ionalnim parlamentima.
U postupku konstituiranja Bomisije, Amsterdamski ugovor donosi nekoliko znaajnijih izmjena. .a razliku od
ranijeg sistema, u kome je bio samo konsultovan povodom imenovanja kandidata za predsjednika Bomisije,
/vropski parlament sada mora dati svoju saglasnost. &sim toga, kandidat za predsjednika
Bomisije ravnopravno uestvuje u izboru lanova Bomisije, tj. potrebno je dobiti i njegovu saglasnost, a
ne samo konsultovati ga. Na kraju, znaajna je odredba prema ko joj Bomisija radi u skladu sa
programom njenog predsjednika.
Najznaajnija izmjena u odnosu na !avjet jeste %irenje mogunosti odluivanja posredstvom kvali$i#irane veine.
Uz odreena ogranienja, ovakvo odluivanje sada je prisutno i u oblastima zapo%ljavanja, borbe protiv so#ijalne
iskljuenosti, jednakog tretmana mu%kara#a i ena, te istraivanja i razvoja.
7"(.$#( $!/,!"%(
V".$#( +o$lo'( ( $(/)&"o$% II $%)b. Keneralno, oblast odbrane i vanjske politike ostaje i dalje primarno
na#ionalna kompeten#ija i kao takva u domenu meudravnog dogovaranja. Pri odluivanju u !avjetu, i
dalje ostaje pravilo jednoglasnosti, uz spe#i$inu ulogu mehanizma tzv.2konstruktivne opstruk#ije2.
Naime, ako ne eli biti vezana odlukom !avjeta, drava lani#a u tom smislu moe dati $ormalnu izjavu, s
tim da izuzee podrazumijeva lojalno pona%anje, tj. ta drava ne smije preduzimati mjere koje su u
suprotnosti sa zajednikom ak#ijom ostalih drava lani#a.
Na institu#ionalnom planu, jedna od najznaajnijih novina jeste uvoenje institu#ije Keneralnog
sekretara !avjeta u ulozi 'isokog predstavnika za pitanja zajednike vanjske i sigurnosne politike.
Njegov osnovni zadatak jeste pomo predsjedavajuem !avjeta u provoenju odluka iz oblasti vanjske i
sigurnosne politike. &sim toga, 'isoki predstavnik rukovodi i odgovarajuom slubom za planiranje i
rano upozoravanje koja se osniva u okviru sekretarijata !avjeta, %to znai da uestvuje i u kreiranju
unijske politike u oblasti vanjskih poslova i sigurnosti.
>to se tie instrumenata djelovanja, uz postojee 1prin#ipe2, 1generalne smjerni#e2, 1zajednike
stavove2 i 1zajednike ak#ije2, dodana je i 1zajednika strategija2 u oblastima u kojima drave lani#e
imaju zajednike interese. 9stovremeno, u oblast zajednikog djelovanja izriito su uvedene humanitarne
i borbene ak#ije, odnosno vojne borbene interven#ije u 1kriznim oblastima2.
U skladu sa novim odredbama, /U moe zakljuivati i meunarodne ugovore. U takvom sluaju ugovor
zakljuuje !avjet, na prijedlog predsjedavajueg /U. @ada je /U $omalno i dalje bez pravnog
subjektiviteta, na ovaj nain je dodatno nagla%en njen $aktiki pravni subjektivitet.
64 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
.apadnoevropska unija ostala je i dalje izvan unijskog okvira, s tim %to je izriito statuirana moguost
njenog potpunog integriranja u Uniju.
P&'o$)9! ( )")%&2".( +o$lo'( III $%)b. Barakteristika izmjena u ovoj oblasti su reduk#ija usljed preba#ivanja
dijela u Ugovor o /., uz istovremeno %irenje instrumenata djelovanja u onome %to je preostalo. Naime, sada se
govori o saradnji u pravosudnim i krivinim stvarima, gdje glavnu ulogu ima 1zajedniko djelovanje2 u I oblasti,
758 saradnja organa unutra%njih poslova, odnosno poli#ije, 7?8 saradnja pravosudnih organa u krivinim stvarima,
te 7I8 spreavanje i borba protiv rasizma i kseno$obije.
9stovremeno, #iljevi saaradnje postaju obuhvatniji. 'i%e to nije samo sloboda kretanja, ve nastojanje da
se graanima garantuje 1visok nivo sigurnosti u okviru prostora slobode, sigurnosti i pravde2. Pritom su
kao predmet zajednike ak#ije posebno nagla%eni terorizam, trgovina drogom i orujem, krivina djela
nad dje#om, te korup#ija i prevara.
>to se tie instrumenata djelovanja, uz zajednike stavove i konven#ije koje zakljuuju drave lani#e, tu su i
1okvirne odluke2, te konven#ije koje !avjet utvruje i preporuuje dravama lani#ama na usvajanje. Pri usvajanju
ovih akata, obavezno je konsultovanje /vropskog parlamenta, izuzev u sluaju zajednikih stavova.
Uz navedeno, predsjedavajui i Bomisija imaju obavezu redovnog izvje%tavanja Parlamenta o aktivnostima u ovoj
oblasti, a Parlament moe postavljati pitanja ili podnositi prijedloge !avjetu. Na kraju, najmanje jednom godi%nje
se odrava parlamentarna rasprava o napretku postignutom u ovoj oblasti.
Nalenost /vropskog suda naelno je pro%irena na #io Naslov '9 Ugovora o /U, ali uz znaajna
ogranienja. !ud ne moe #ijeniti ustavnost i zakonitost odluka i konven#ija iz ove oblasti, niti mjera
kojima se konven#ije provode.
Eitno je naglasiti postojanje nekoliko dodatnih protokola kojima se u ovoj oblasti uspostavljaju posebni
statusi nekih zemalja 7'.Eritanija, 9rska, *anska, Eelgija8 i kojima se izrazito uslonjava reim saradnje u
oblasti pravosua i unutra%njih poslova.
S.!d(2%! ("$%(%)-(. o&/" ( %(.!l
/vropski parlament je u !trazburu, a sekretarijat Parlamenta u (uksemburgu. !jedi%te Bomisije i !avjeta
je u Eriselu, a mjesta odravanja sjedni#a !avjeta slijede %estomjesenu rota#iju predsjedavajuih drava
lani#a. Erisel je sjedi%te i /konomsko<so#ijalnog komiteta i Bomiteta regija.
!jedi%te /vropskog suda i Ginansijskog suda je (uksemburg. -u je i sjedi%te /vropske investi#ijske
banke. /vropski monetarni institut i /vropska #entralna banka su u Grank$urtu, a sjedi%te /vropskog
poli#ijskog ureda 7/UR&P&(8 u "agu.
SAVJET EVROPSKE 7NIJE
-ekst &snivakih ugovora govori iskljuivo o 1!avjetu2, kao institu#iji koju Unija dijeli sa ostalim
.ajedni#ama. &tuda, 1!avjet /U2 ne postoji. @eutim, nedugo nakon @astrihtskog ugovora, !avjet je
vlastitom odlukom sam sebe preimenovao u 1!avjet /U2.
S$%'. !avjet u naelu ine predstavni#i drava lani#a na ministarskom nivou, ovla%teni da u ime svojih vlada
preuzimaju obaveze. U radu !avjeta mogu uestvovati i predstavni#i $ederalnih jedini#a ili regija u okviru drave,
u mjeri u kojoj su ovla%teni da obavezuju #entralne organe svoje drave. &sim toga, povodom odreenih odluka,
Ugovor zahtijeva da !avjet djeluje u sastavu koji ine %e$ovi drava ili vlada.
61 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
!astav savjeta zavisi i od predmeta o kome se raspravlja, odnosno !avjet ine na#ionalni resorni ministri u oblasti
u kojoj !avjet djeluje u konkretnom sluaju. Npr. ako se radi o pitanjima ekonomske i monetarne politike, !avjet
ine na#ionalni ministri za ekonomiju i $inansije. U skladu s tim, mogue je govoriti o !avjetu za ekonomiju i
$inansije, !avjetu za poljoprivredu, za unutra%nje tri%te itd. &vi savjeti se esto nazivaju i se!tors!i ili specijalni
savjeti. 9stovremeno, u praksi se javljaju i tzv.20umbo2 savjeti, kad se u !avjetu okupe i ministri vanjskih poslova i
resorni ministri u nekoj drugoj oblasti. Eitno je naglasiti da je !avjet u pravnom smislu jedinstvena institu#ija, sa
ovla%tenjima koja su izriito navedena u &snivakim ugovorima.
Najvaniji i najvi%i je !avjet ministara vanjskih poslova, tzv.!avjet za opa pitanja, koji odluuje o
pitanjima od opeg znaaja, stvarima vanjske i sigurnosne politike, kao i svim ostalim pitanjima koja
nisu pokrivena na#ionalnim resornim %emama. &vaj savjet se po pravilu sastaje jednom mjeseno. !
druge strane, sve vi%e na znaaju dobiva !avjet za ekonomiju i $inansije 7/#o$in8, odnosno njegova ua
varijanta, tzv.2/uro 5?2, koji okuplja predstavnike drava lani#a monetarne unije.
Na kraju je potrebno spomenuti praksu djelovanja predstavnika na#ionalnih vlada i u oblastima izvan u
nijskih okvira, a uz kori%tenje $orme !avjeta.
Ndl!*"o$%. &snovna uloga !avjeta je da predstavlja interese drava lani#a na nivou /U. *akle, on je
institu#ija koja izraava meunarodnu komponentu. !avjet je,
1- konana instan#a komunitarnog zakonodavnog postupka4
2- organ politike koordina#ije4
3- tijelo sa spe#i$inim provedbenim ovla%tenjima4
4- ima znaajnu ulogu i u oblasti meunarodnih odnosa .ajedni#e kao subjekta.
Za#oo/avi po$t%pa#. !avjet je najvanija poluga legisla#ionog postupka. Eez njegove sagla snosti, u
prin#ipu nije mogue usvojiti propis. Njegova uloga je sve vi%e partnerska u odnosu na Parlament jer se
kontinuirano %iri podruje u kome se akti usvajaju u tzv.postupku 1saodluivanja2.
Eitno je naglasiti da !avjet generalno ne raspolae pravo m zakonodavne ini#ijative, niti pravom
oblikovanja teksta tokom zakonodavnog postupka. &va prava vezana su za Bomisiju. @eutim, !avjet
ima mogunost da od Bomisije zatrai da ona istrai odreeno pitanje i u vezi s tim 1podnese
odgovarajue prijedloge2. U praksi, Bomisija se pona%a u skladu sa zahtjevima !avjeta i u obimu veem
nego %to je u duhu navedene odredbe.
Odl):('".!. !avjet pristupa glasanju na prijedlog predsjedavajueg. &n je poslovnikom obavezan da
ini#ira glasanje na prijedlog jednog od lanova, ili na prijedlog Bomisije, ako se s tim saglasi veina
lanova !avjeta. U praksi savjet ponekad i ne pristupa $ormalnom glasanju. -o vai za akte koji su
pripremljeni saradnjom Bomisije i predstavnika na#ionalnih vlasti. &sim toga, postoji i mogunos t
glasanja pismenim putem, pod uslovom da su se s tim prethodno saglasili $'( lanovi !avjeta, a ako se
radi o prijedlogu Bomisije, potreban je i njen pristanak.
!avjet odluke donosi, prostom veinom, kvali$i#iranom veinom i jednoglasno.
Pro$to. v(>io. !avjet donosi odluke ako drugaije nije predvieno Ugovorom. @eutim, ovakvo
odluivanje je izuzetak. Na taj nain se esto glasa u pro#eduralnim pitanjima, kao %to je npr,
1- usvajanje poslovnika o radu4
2- produenje vremena usvajanja akta u okviru zakonodavnog postupka4
3- obraanja Bomisiji sa zahtjevom da istrai odreeno pitanje i podnese odgovarajui prijedlog4
4- sazivanja meuvladine kon$eren#ije u #ilju izmjene &snivakog ugovora.
Bod odluivanja prostom veinom, svaka drava raspolae jednim glasom.
62 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Bod odluivanja #va!i?i+irao. v(>io., glasovi se vrednuju prema spe#i$inoj $ormuli 7ponderisanje8,
koja generalno ima u vidu brojnost stanovni%tva. U skladu s tim, Njemaka, Gran#uska, 9talija i
'.Eritanija imaju po 5; glasova, >panija A, Eelgija, "olandija, Krka i Portugal po :, >vedska + itd.
Ako se odluka donosi povodom prijedloga Bomisije, potrebna je kvali$i#irana veina, a u ostalim
sluajevima ta veina mora poti#ati iz najmanje 5; zemalja 7tzv.dvostruka veina8.
9zuzetno, Ugovor predvia i glasanje pomou jedne posebne varijante kvali$i#irane veine. Npr. u
oblasti monetarne politike predvieno je glasanje pomou ?MI glasova od ukupno vrednovanih glasova.
EVROPSKI SAVJET
Polo*. ) ("$%(%)-(o"l"o. $%&)#%)&(. /vropski savjet nije ustavno statuiran kao osnovna institu#ija /vropske
zajedni#e. &n je u stvari institu#ionalizirana praksa povremenog okupljanja %e$ova drava i vlada lani#a
.ajedni#e. 0edinstveni evropski akt utvrdio je sastav ovog tijela i broj godi%njih zasijedanja ) ?. &snovni zada#i
ovog tijela su navedeni u @astrihtskom ugovoru, kao 1davanje neophodnih podsti#aja za razvoj Unije i
$ormuliranje opih politikih smjerni#a /U2. Njegov rad je izuzet iz nadlenosti /vropskog suda.
Predsjedavanje /vropskim savjetom prati rota#iju predsjedavajueg /U. Redovne sjedni#e se odravaju u
predsjedavajuoj dravi, u prin#ipu pri kraju njihovog mandata 7juni i de#embar8, a po pravilu traju ?
dana. !pe#ijalni sastan#i se odravaju najmanje jednom godi%nje, a mogu trajati i due od ? dana.
/vropski savjet o svom radu izvje%tava /vropski parlament nakon svakog zasijedanja, a jednom godi%nje
je obavezan podnijeti i pismeni izvje%taj.
Ndl!*"o$%. &snovni zadatak /vropskog savjeta je da $ormuli%e generalne prav#e razvoja Unije. &sim
toga, on utvruje prin#ipe i ope smjerni#e u oblasti zajednike vanjske i sigurnosne politike,
ukljuujui i pitanja odbrane.
! druge strane, @astrihtskim ugovorom predvieno je da /vropski savjet uestvuje u pro#esu odluivanja u
oblasti generalne koordina#ije na#ionalnih i komunitarnih ekonomskih politika, te zapo%ljavanja. &vim povodom
/vropski savjet moe razmatrati izvje%taje !avjeta i Bomisije i donositi zakljuke.
Eitno je istai razliku izmeu /vropskog savjeta u uem smislu i redovnog !avjeta /U kojeg ine %e$ovi
drava i vlada. Eez obzira na njegov nesumnjiv politiki uti#aj, /vropski savjet u smislu Ugovora nema
ovla%tenje da usvaja pravnoobavezujue akte, niti ima $ormalizirano mjesto u postupku usvajanja
pravnih akata .ajedni#e.
Ako se konstitui%u kao !avjet /U, %e$ovi drava i vlada mogu preduzimati radnje u okviru zakonodavnog
postupka koje su kao takve u nadlenosti !avjeta, uz po%tivanje pro#edure iz Ugovora i ostalih
komunitarnih akata. @eutim, mimo sluajeva izriito predvienih Ugovorom, /vropski savjet ne moe
po vlastitom nahoenju vr%iti trans$orma#iju u redovni, 1obini2 !avjet. U svakom sluaju, pozi#ija
/vropskog savjeta je te%ko 1uhvatljiva2.
EVROPSKA KOMISIJA
Bomisija je tijelo koje objedinjava znaajne $unk#ije zakonodavne, izvr%ne i nadzorne vlasti, pri emu
demonstrira nagla%enu nadna#ionalnu dimenziju.
S$%' ( #o"$%(%)(&".!. Bomisiju ini ?; lanova, sa mandatom od : godina, uz mogunost obnove. Flan Bomisije
mora biti dravljanin jedne od zemalja lani#a, s tim %to jedna drava u Bomisiji moe biti predstavljena sa najvi%e
? lana. U praksi : velikih drava 7Gran#uska, 9talija, Njemaka, >panija i '.Eritanija8 nominiraju po ?, a ostale
zemlje po jednog lana. .a vrijeme trajanja mandata lanovi Bomisije
63 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ne mogu imati bilo kakav radni angaman 7plaeni ili neplaeni8, niti se nai u situa#iji koja
podrazumijeva sukob interesa. &sim toga, i po prestanku lanstva za njih vai oabveza integriteta i
diskre#ije u odnosu na rad u Bomisiji.
Postupak izbora Bomisije je slijedei, Bandidat za predsjednika komisije imenuje se konsenzusom vlada
drava lani#a, uz saglasnost /vropskog parlamenta. Nakon toga se, uz saglasnost vlada i predsjednika
Bomisije, imenuju lanovi Bomisije. -akav prijedlog ide na odobrenje u /vropski parlament. *akle,
obzirom da kandidat za predsjednika Bomisije ravnopravno uestvuje u izboru njenih lanova, njegova
uloga je slina ulozi mandatara za sastav vlade na na#ionalnom nivou.
Prije redovnog isteka, mandat komisionara moe prestati,
1- ostavkom na vlastitu ini#ijativu4
2- kolektivnom ostavkom Bomisije, nakon %to joj je /vropski parlament izglasao nepovjerenje4
3- prinudnim razrje%enjem na osnovu odluke /vropskog suda. &vakvu odluku !ud donosi na ini#ijativu
!avjeta ili Bomisije u sluaju da komisionar bude progla%en odgovornim za tei prekr%aj, odnosno
krivino djelo.
P&!d$.!d"(# Bomisije u prin#ipu je prvi meu jednakima. &n, uz ostalo, uestvuje u radu /vropskog savjeta, a
/vropskom parlamentu podnosi godi%nji izvje%taj o radu Unije i program zakonodavne aktivnos ti. 9stovremeno,
predsjednik Bomisije uestvuje i na skupovima zemalja KLT5. Predsjednik politiki usmjerava rad Bomisije. Eitno
je naglasiti da aktuelni predsjednik komisije ima znatno %ira ovla%tenja u odnosu na pojedinanu politiku
odgovornost lanova. Naime, u skladu sa dogovorom nakon konstituiranja Bomisije, svaki od lanova dao je
pismenu izjavu o spremnosti da na traenje predsjednika podnese ostavku.
Bomisija iz svojih redova moe izabrati jednog ili ? podpredsjednika.
7")%&2". o&/"(0-(.. Pri raspodjeli resora znaajna je uloga predsjednika Bomisije, mada on nema pravo da
sam odluuje o tome. Bao i u na#ionalnom kontekstu, i ovdje postoje manje ili vi%e #ijenjeni resori.
!vaki lan komisije ima kabinet koji mu pomae u radu. Keneralno se postojanje kabineta o#jenjuje
nunim, mada postoje izvjesne rezerve kad je u pitanju kontinuirano uveavanje tih kabineta, njihova
uglavnom jednona#ionalna struktura, te esto ukljuivanje u rad na pripremi materijala.
Odl):('".!. Bomisija se po pravilu sastaje jednom sedmino. !jedni#e su zatvorene za javnost, a rasprava na
njima u naelu ima karakter povjerljivog materijala. Naelno je za usvajanje odreene odluke potrebna veina
glasova, pri emu kvorum pretpostavlja prisustvo veine lanova. .bog ve like %irine zadataka, prin#ip kolektivnog
odluivanja trpi odreena ogranienja, ukljuujui i manje <vi%e redu#irane postupke. 0edan od njih je tzv.pismeni
postupak u kome prijedlog odreene odluke stie od resornog komisionara, odobre ga pravna sluba i odgovarajui
generalni direktor, a zatim se proslijedi kabinetima ostalih komisionara. Ako oni u roku od : dana nemaju
primjedbi, smatra se da je Bomisija usvojila prijedlog. U izuzetnim sluajevima, uz saglasnost predsjednika
Bomisije, navedeni rok moe biti I dana.
&dluivanje o jasno pre#iziranim pitanjima se prema Poslovniku moe povjeriti i resornim
komisionarima. &vaj mehanizam se esto koristi.
Ndl!*"o$% Bomisije generalno se povezuje sa njenim osnovnim zadatkom ) pravilnim $unk#ioniranjem
i razvojem zajednikog tri%ta. ! tim u vezi Bomisija,
1- brine o primjeni ugovora i mjera donesenih na osnovu Ugovora4
2- $ormuli%e preporuke i daje mi%ljenja o pitanjima koja ureuje ugovor4
3- samostalno odluuje i uestvuje u pripremi mjera koje donose !avjet i /vropski parlament4
4- vr%i ovla%tenja koja je na nju prenio !avjet, a u #ilju provoenja propisa koje !avjet donosi.
64 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nd0o&" )lo/ Ko,($(.! generalno je postavljena u odredbi prema kojoj je osnovna dunost Bomisije da
1osigura primjenu odredaba Ugovora i mjera koje su preduzele institu#ije u skladu sa njima2. Bomisija
dakle prati pona%anje drava u izvr%avanju obaveza iz propisa donesenih na nivou .ajedni#e, a s druge
strane kontroli%e i pona%anje privatnih li#a povodom provedbe komunitarnog prava.
EVROPSKI S7D I S7D PRVE INSTANCE
E'&o+$#( $)d
Ndl!*"o$%. U doktrini se esto istie da /vropski sud djeluje kao ustavni, upravni i apela#ioni sud, a po
nekima i kao meunarodni sud. @eutim, potrebno je istai slijedee,
1. /vropski sud nije apela#ioni sud u odnosu na na#ionalne sudove. Neposredno obraanje $izikih i
pravnih li#a !udu je izuzetak, a ne pravilo.
2. /vropski sud djeluje samo u segmentu koji je ureen komunitarnim pravom.
I. /vropski sud djeluje kao instan#a ustavnog sudovanja u mjeri u kojoj se moe sma trati da u
komunitarnom pravu postoji ustav kao takav4
+. /vropski sud moe postupati samo u sluajevima koji su predvieni ugovorom.
U $unk#ionalnom smislu, nadlenost suda se sastoji u slijedeem,
1- utvruje da li drava lani#a ispunjava svoje obaveze u tzv.postupku povodom nevr%enja obaveze.
Postupak pokreu Bomisija ili drava lani#a4
2- #ijeni zakonitost komunitarnih pravnih akata ) tzv.postupak o#jene zakonitosti4
3- utvuje propu%tanje komunitarnih institu#ija da postupe u skladu sa komunitarnim pravom )
tzv.postupak povodom neinjenja ili propu%tanja4
4- odluuje o sank#ijama izreenim na osnovu akata Parlamenta ili !avjeta u kojima je predviena
nadlenost !uda ) tzv.postupak neograniene jurisdik#ije4
5- dosuuje naknadu vanugovorne %tete koju su u vr%enju svoje dunosti nanijele komunitarne
institu#ije odnosno slubeni#i ) tzv.postupak za naknadu %tete4
6- odluuje o albama na presude !uda prve instan#e ) tzv.apela#ioni postupak4
7- donosi presude kojima tumai komunitarno pravo ) tzv.prethodni postupa, kojeg ini#iraju na#ionalni
sudovi4
8- odluuje u sporovima izmeu komunitarnih institu#ija i zaposlenih ) postupak u radnim sporovima4
9- odluuje o sporovima povodom obaveza drava lani#a koje proizilaze iz !tatuta /vropske
investi#ijske banke ili odluka njenih organa, odnosno iz Ugovora i !tatuta /vropskog sistema
#entralnih banaka ) tzv.postupak u sporovima4
10- odluuje u sporu na osnovu odgovarajue arbitrane klauzule4
11- odluuje u sporovima izmeu drava lani#a nastalom po pitanjima vezanim za Ugovor ) postupak
meunarodnog sudovanja4
12- donosi privremene mjere kad se to pokae potrebnim u bilo kom postupku4
13- daje mi%ljeje o saglasnosti odreenog sporazuma kojeg zakljui .ajedni#a, sa Ugovorom )
tzv.postupak davanja mi%ljenja.
'eina navedenog spada u iskljuivu nadlenost /vropskog suda.
65 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
U oblastima koje su Amsterdamskim novelama prebaene iz unijskog u komunitarni prostor, nadlenost
!uda je redu#irana, ali je u onome %to je preostalo u unijskom segmentu nadlenost suda pro%irena. -a se
nadlenost sastoji od,
1- tumaenja pravnih akata donesenih u okviru Naslova '9 Ugovora o /U. !ud je nadlean da tumai
provedbene akte i da o#jenjuje njihovu valjanost. Ako se radi o konven#iji, onda je sud nadlean
samo za njeno tumaenje, ali ne i za o#jenu validnosti4
2- kontrole validnosti akata da osnovu tzv.direktne tube ) generalno je statuirano pravo drava lani#a i
Bomisije da se obrate sudu sa zahtjevom za o#jenu zakonitosti okvirnih odluka i odluka povodom
nenadlenosti, bitne povrede postupka i povrede Ugovora o /U4
3- rje%avanja sporova izmeu drava lani#a, ili izmeu lani#a i Bomisije o tumaenju i primjeni akata i mjera
u smislu Naslova '9. Ako se radi o sporu izmeu drava, rje%enje se prvo trai u okviru !avjeta.
Ako se u tom ne uspije u roku od = mjese#i od dana kad je pitanje pokrenuto, spor se moe podnijeti
/vropskom sudu na odluivanje.
Eitno je naglasiti da, za razliku od komunitarnog segmenta, odluke suda u unijskom segmentu nisu
podrane sank#ijama.
S$%'. /vropski sud ini 5: sudija, praktino iz svake zemlje po 5. Na prijedlog !uda, !avjet moe jednoglasnom
odlukom poveati broj lanova !uda. !tatus lanova suda imaju i A generalnih pravobranila#a.
!udije /vropskog suda i generalni pravobranio#i se imenuju saglasno%u drava lani#a, na mandat od =
godina koji se moe ponoviti 7i obino se ponavlja ? ili I puta8. !vake I godine obnavlja se polovina
sudija i generalnih pravobranila#a. &ni se biraju iz reda osoba nesporne nezavisnosti i odgovarajuih
strunih kvaliteta. Pri izboru je irelevantno dravljanstvo, mada se u praksi o tome vodi rauna. Bad su u
pitanju generalni pravobranio#i, : veih drava 7Gran#uska, 9talija, Njemaka, >panija, '.Eritanija8 daju
po jednog, a ostalu troji#u imenuju ostale drave lani#e po utvrenom redoslijedu.
Predsjednika suda na period od I godine biraju sudije iz svog sastava. Keneralni pravobranio#i biraju
jednog od njih na jednogodi%nju dunost prvog generalnog pravobranio#a.
@imo svojevoljno date ostavke, $unk#ija sudije ili generalnog pravobranio#a moe prestati samo na os
novu konsenzusa ostalih kolega.
1)"#-(. /!"!&l"o/ +&'ob&"(o- je spe#i$ina. &n nije advokat, niti pravobranila# u klasinom
smislu. Njegov osnovni zadatak je da !udu podnese potpuno nezavisno i obrazloeno mi%ljenje o pravnoj
sli#i predmeta u kome sud postupa, ukljuujui i davanje prijedloga za konano rje%enje predmeta.
Uloga generalnog pravobranio#a u postupku pred /vropskim sudom moe se predstaviti kao trostruka,
1. &n predlae rje%enje sluaja4
2. .asniva ga na postojeem komunitarnom pravu 7pravno argumentira84
3. /ventualno sugeri%e dalju razradu komunitarnog prava, odnosno njegovu izmjenu.
OSTALE INSTIT7CIJE I TIJELA
1(""$(.$#( $)d
@ada to njegov naziv sugerira, Ginansijski sud nema pravosudnu $unk#iju. Njegov zadatak je budetski
nadzor, odnosno kontrola $inansijskog poslovanja zajedni#e.
66 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ginansijski sud ini 5: lanova. @ada o tome nema izriitih odredaba, u praksi po 5 lan dolazi iz svake
drave. Uslov za izbor su nezavisnost i strunost. Flanove postavlja !avjet jednoglasnom odlukom,
nakon %to o tome pribavi mi%ljenje /vropskog parlamenta. Njihov mandat traje = godina uz mogunost
obnavljanja. Flanovi biraju predsjednika Ginansijskog suda na period od I godine. U izvr%avanju
dunosti djeluju potpuno neovisno, a u opem interesu .ajedni#e. .bog neizvr%avanja obaveza ili
neispunjavanja uslova za vr%enje $unk#ije, lan Ginansijskog suda moe odlukom /vropskog suda biti
razrije%en dunosti prije isteka mandata, ili mu moe biti uskraena penzija.
Bao kontrolni organ, Ginansijski sud ostvaruje kontrolu nad svim prihodima i rashodima .ajedni#e i
njenih organa. Bontrola se obavlja na osnovu $inansijske dokumenta#ije, a ako je potrebno i 1na li#u
mjesta2. U vr%enju nadzora Ginansijski sud ostvaruje saradnju sa odgovarajuim na#ionalnim organima.
Na kraju svake budetske godine Ginansijski sud pravi godi%nji izvje%taj, kojeg upuuje ostalim
institu#ijama .ajedni#e. 9zvje%taj se zajedno sa odgovorom institu#ija na primjedbe Ginansijskog suda,
objavljuje u !lubenom listu zajedni#e. &sim godi%njeg izvje%taja, Ginansijski sud moe u bilo koje
vrijeme sainjavati izvje%taje i davati primjedbe o odreenim pitanjima. -akoe moe davati mi%ljenja
na zahtjev pojedinih komunitarnih institu#ija. !vi izvje%taji i mi%ljenja se usvajaju veinom glasova.
O,b)d$,"
&mbudsmana imenuje /vropski parlament na period od : godina, uz mogunost obnove mandata. U
svom radu je potpuno nezavisan, a za vrijeme obavljanja $unk#ije ne moe biti radno angaovan po bilo
kom drugom osnovu. Na zahtjev Parlamenta, /vropski sud ga moe razrije%iti dunosti u sluaju
neispunjenja uslova za vr%enje $unk#ije, odnosno u sluaju te%ke povrede ovla%tenja koja su mu data.
&snovna $unk#ija ombudsmana je pobolj%anje kvaliteta i transparentnosti rada administra#ije,
posmatrano iz ugla interesa i potreba graanina.
78OVOR I5 NICE
Potpisan ?=.;?.?;;5, trebao je stupiti na snagu mjese# dana nakon deponovanja zadnjeg rati$ika#ionog
instrumenta. Na re$erendumu u 9rskoj Ugovor nije dobio potrebnu podr%ku. Po svom karakteru Ugovor
iz Ni#e je revizioni, a ne osnivaki ) izuzev preambule, sve ostalo se odnosi na izmjene osnivakih
ugovora, tj. nema slobodno<stojeih konstitutivnih elemenata.
Bad je u pitanju mogunost 1blie saradnje2 dijela drava lani#a, koja je uspostavljena Amsterdamskim
ugovorom, Ugovor iz Ni#e donosi nekoliko promjena,
1. Naziv mehanizma je promijenjen ) umjesto 1blie saradnje2 7#loser #ooperation8, sad je to 1pojaana
saradnja2 7enhan#ed #ooperation84
2. .a uspostavljanje pojaane saradnje potrebno je ue%e najmanje A drava4
3. 'i%e nije potrebna jednoglasnost u !avjetu za konstituiranje ovakve saradnje4
4. (ista opih uslova za uspostavu pojaane saradnje je detaljnije razraena4
5. &vakva saradnja mogua je i u okviru 99 stuba 7vanjska politika i sigurnost8, a povodom provedbe
zajednike ak#ije ili zajednikog stava. 9pak, izriito je nagla%eno da ovakva saradnja ne moe
obuhvatiti pitanja sa vojnim implika#ijama, te ona koja se odnose na odbranu.
6. Akti i odluke usvojeni u okviru pojaane saradnje u unijskim segmentima nee predsta vljati dio
unijskog acquis.
61 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
7. &baveza Bomisije je da osigura da ni jedan oblik pojaane saradnje ne bude mimo #iljeva .ajedni#e i
Unije.
>to se tie postupka za uspostavu pojaane saradnje, potrebno je naglasiti slijedee,
1. &vo pitanje na insistiranje drave lani#e moe biti dignuto na najvi%i nivo politikog odluivanja
7/vropski savjet84
2. Poloaj /vropskog parlamenta zavisi od oblasti u kojoj se uspostavlja pojaana saradnja, Ako se radi
o oblasti koja podrazumijeva postupak saodluivanja, uspostava mehanizma pojaane saradnje
podrazumijeva saglasnost Parlamenta. U oblasti 99 stuba, od Parlamenta se trai samo mi%ljenje
7postupak konsultovanja8, a u okviru 999 stuba o tome ga treba samo obavijestiti.
3. Novi mehanizam pojaane saradnje izriito obavezuje Bomisiju i drave koje u toj saradnji uestvuju
da podstiu preostale drave da se prikljue saradnji.
>to se tie obaveze po%tivanja ljudskih prava i mehanizma za%tite, Ugovor iz Ni#e donosi odreene
izmjene sa nagla%enom preventivnom dimenzijom. Naime, !avjet sainjen od %e$ova drava i vlada moe
utvrditi da u odreenoj dravi lani#i postoji 1jasna opasnost2 povrede temeljnih prin#ipa i tim povodom
joj uputi odgovarajue preporuke. .a ovakvu odluku potrebna je veina od +M: lanova !avjeta. Pravo na
ini#iranje postupka imaju Bomisija, 5MI drava lani#a i /vropski parlament u vidu obrazloenog
prijedloga, a prije dono%enja odluke !avjet treba dravi u pitanju pruiti mogunost izja%njenja.
U ovoj oblasti /vropski sud je nadlean da odluuje samo o pro#eduralnim odredbama, odnosno
iskljuena je njegova nadlenost za odluivanje o utemeljenosti i primjerenosti sank#ija izreenih
povodom postojanja povrede osnovnih prin#ipa.
7"(.$#( $!/,!"%(
V".$#( +o$lo'( ( odb&" II $%)b. Ugovor iz Ni#e uklanja odredbe kojima se govori o odnosu izmeu /U i
./U. Pritom nije potpuno jasno da li je ./U inkorporirana u generalni okvir Ugovora o /U ili je kao
prevaziena predviena za nestanak u skoroj budunosti
:
.
Bomitet za politika pitanja je Nianskim amandmanima promoviran u Bomitet za pitanja politike i
sigurnosti.
7")%&2".( +o$lo'( ( +&'o$)9! III $%)b. U uvodnom lanu Naslova '9 pojavljuje se 1/urojust2 7/uropean
0udi#al Jooperation Unit8, ija osnovna $unk#ija je da omogui i ubrza saradnju odgovarajuih na#ionalnih organa
u oblasti voenja krivinog postupka i provoenja odluka na nivou Unije.
I"$%(%)-(o"l"( o#'(& ( ,!;"(0, odl):('".
E'&o+$#( +&l,!"% je Ugovorom iz Ni#e doivio nekoliko izmjena, koje su prvenstveno opredijeljene
injeni#om %irenja Unije na nove lani#e. Eroj lanova Parlamenta maksimiziran je na LI? 7za razliku od
ranijeg rje%enja od L;;8, s tim %to je predstavni%tvo postojeih drava redu#irano za 65 mjesto. 9z
reduk#ije postojeih mjesta izuzeti su samo Njemaka i (uksemburg. &sim toga, Ugovorom iz Ni#e su,
1. Pro%irena ovla%tenja Parlamenta u postupku saodluivanja4
2. Pro%ireno ue%e Parlamenta u postupku davanja saglasnosti4
3. Parlament je u pozi#iji da zauzme stav u sluajevima kad !avjet eli primijeniti sank#ije prema dravi
lani#i povodom 1ozbiljnih i trajnih2 povreda osnovnih prava.
:
Fini se da je u pitanju ovo prvo.
62 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
S'.!% je doivio ? znaajne izmjene ) izvr%ena je izmjena postojeeg sistema vrednovanja glasova
7ponderisanje8 i novouspostavljeni mehanizam veinskog odluivanja dat je u dinamikom vidu, tj. u
skladu sa predvienim %irenjem Unije.
&dluka se smatra usvojenom ako iza nje stoji 758 odgovarajui broj glasova i 7?8 veina drava lani#a.
&sim toga, novo rje%enje predvia i tzv.2demogra$ski sigurnosni kriterij2 kao trei uslov, a prema kome
iza odluke treba stajati i najmanje =?O stanovni%tva Unije 7posredovano glasovima drava lani#a8. &vaj
trei uslov vai samo ako njegovu primjenu zatrai neka od drava lani#a.
Ko,($(.) ini po jedan predstavnik svake drave lani#e. U trenutku kad broj drava lani#a dostigne ?L,
broj lanova Bomisije treba biti manji, o emu e odgovarajuu odluku jednoglasno donijeti !avjet.
*akle, !avjet e odluiti o redu#iranju broja lanova, kao i o 1pravinom2 sistemu rota#ije, %to
podrazumijeva da u Bomisiji nee biti zastupljene sve drave. Pod pojmom 1pravian2 podrazumijeva se
da se sve drave lani#e trebaju tretirati jednako, te da sastav aktuelne Bomisije treba odraavati razliite
demogra$ske i geogra$ske karakteristike drava lani#a.
Bad je u pitanju imenovanje Bomisije, i za lanove i za predsjednika vai glasanje kvali$i#iranom
veinom. -ime je otklonjena mogunost da se konstituiranju Bomisije usprotivi jedna drava lani#a.
&vla%tenja predsjednika Bomisije tiu se unutra%nje organiza#ije, raspodjele resora, imenovanja
podpredsjednika i traenja ostavke od strane komisionara.
>to se tie 0#o"od'"o/ +o$%)+#, uoljivo je %irenje prin#ipa veinskog odluivanja. Naime, Ugovor
iz Ni#e u niz oblasti u kojima je vaio reim jednoglasnog odluivanja uvodi odluivanje 1trostruko
kvali$i#iranom veinom2 7kvali$i#irana veinaTveina drava lani#aT=?O stanovni%tva Unije8.
E'&o+$#( $)d je po mi%ljenju mnogih Ugovorom iz Ni#e doivio najznaajnije izmjene. Naime, prema
novom rje%enju, !avjet je 7nakon konsulta#ije sa Parlamentom, /vropskim sudom i Bomisijom8 ovla%ten
da odgovarajuom odlukom uspostavi nova pravosudna tijela na nivou .ajedni#e. -a bi tijela djelovala u
odreenim oblastima, a organiza#ijski bi bila pridodata !udu prve instan#e. Njihove odluke pod lone su
albi !udu prve instan#e i to po pravilu povodom pravnih pitanja, ali i povodom injeninih pitanja ako
je tako utvreno odlukom o njihovom osnivanju.
9zmjene na ovom planu nagovje%tavaju trostepeni pravosudni okvir na nivou .ajedni#e, !pe#ijalizirano
pravosudno tijelo, !ud prve instan#e, /vropski sud. 9stovremeno se nagovje%tava i trend de#entraliza#ije
pravosudnog mehanizma u okviru /U.
Raspodjela nadlenosti izmeu /vropskog suda i !uda prve instan#e naelno je ostala nepromijenjena,
ali se odgovarajue promjene ovim povodom mogu ostvariti posredstvom izmjene !tatuta.
!ud bi ubudue trebao djelovati u punom sastavu kad je to predvieno Ugovorom, ili posredstvom
1velikog2 ili 1obinog2 vijea, a u skladu sa pravilima utvrenim !tatutom. &bino vijee ini I ili :
sudija, a njime predsjedava jedan od lanova 'ijea. Bvorum ine troji#a sudija. 'eliko vijee se sastoji
od 55 sudija, meu kojima su predsjedni#i petolanih vijea, a radom 'elikog vijea rukovodi
predsjednik !uda. U punom sastavu !ud odluuje u sluajevima koji su posebno navedeni u Ugovoru, ili
ako o#ijeni da to zahtijeva izuzetan znaaj predmeta.
63 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4.A. T.C. HARTLEK, OSNOVI PRAVA EVROPSKE 5AJEDNICE,
SARAJEVO, 199>.
AKTI 5AJEDNICE
Kl$(E(#-(.
Ugovor o /U navodi : vrsta akata koje mogu donositi organi /. 7/J8. -o su, pravilni#i, uputstva, odluke,
preporuke i mi%ljenja. Pravilnik utvruje opa pravila koja su obavezujua kako na nivou .ajedni#e, tako i na
na#ionalnom nivou. Uputstva su akti koji obavezuju samo u pogledu #ilja koji treba postii, a na#ionalnim vlastima
je ostavljeno da izaberu oblik i metode postizanja tog #ilja. @ogu se uputiti samo dravama lani#ama. ! druge
strane, adresati odluka mogu biti i drave lani#e i pojedin#i, a za razliku od uputstava, odluke su u potpunosti
obavezujue. Preporuke i mi%ljenja nisu pravno obavezujui akti.
9sta klasi$ika#ija akata data je i u Ugovoru o /UR&A-&@. @eutim, u Ugovoru o /.UF 7/J!J8
navode se samo I vrste akata, odluke, preporuke i mi%ljenja. Eitno je naglasiti da karakteristike tih akata
nisu iste kao u Ugovoru o /U ili /UR&A-&@. Preporuke /J!J sasvim su drugaije od preporuka /J i
sline su uputstvima /J. .bog toga se /vropski sud ponekad ne osvre na $ormalni naziv akta, ve traga
za njegovom su%tinom.
L!/($l%('" o'l2%!". 0.!d"(-!
.ajedni#a poiva na naelu ogranienih ovla%tenja, tj. organi zajedni#e imaju samo ona ovla%tenja koja
su im izriito dodijeljena. @eutim, praktini znaaj ovog shvatanja je ogranien nizom $aktora. Prije
svega, odredbe ugovora koje dodjeljuju ovla%tenja se na osnovu teorije o impli#iranim ovla%tenjima
tumae na vrlo slobodan nain. -eorija o impli#iranim ovla%tenjima prvobitno je razvijena u !A* i
/ngleskoj, a priznata je i kao naelo meunarodnog prava. U okviru ove teorije postoji ue i %ire
znaenje. Po uem shvatanju, postojanje datog ovla%tenja impli#ira i postojanje drugih ovla%tenja, onih
koja su realno potrebna za vr%enje prvih. Po %irem shvatanju, samo postojanje datog #ilja ili zadatka
impli#ira postojanje ovla%tenja koja su potrebna da se taj #ilj postigne.
&sim navedenog, Ugovor o /J sadri i odredbu prema kojoj !avjet jednoglasnom odlukom moe radi
ostvarenja nekih od #iljeva .ajedni#e donijeti odgovarajue mjere i mimo onih ovla%tenja koja su
predviena ugovorom. -akve mjere !avjet donosi na prijedlog Bomisije, a nakon konsulta#ija sa
Parlamentom. !lina ovla%tenja data su i u preostala ? &snivaka ugovora.
*akle, %ire shvatanje doktrine impli#iranih ovla%tenja izriito je prihvaeno, jer navedene odredbe daju
!avjetu ovla%tenje na preduzimanje bilo kojih mjera potrebnih za postizanje #iljeva .ajedni#e, naravno
uz ispunjenje odreenih uslova. -i uslovi se mogu podijeliti na pro#eduralne 7$ormalne8 i su%tinske
7materijalne8. Pro#eduralni su,
1- postojanje prijedloga Bomisije4
2- konsultiranje /vropskog parlamenta4
3- jednoglasnost odluke !avjeta.
!u%tinski zahtjevi su,
1- ovla%tenje se mora koristiti za ostvarenje nekog od #iljeva .ajedni#e4
2- u konkretnom sluaju ugovor nije predvidio potrebna ovla%tenja za ostvarenje #ilja4
3- ak#ija .ajedni#e u tu svrhu mora biti potrebna4
4- ostvarenje #ilja mora biti u okviru $unk#ioniranja zajednikog tri%ta4
5- mjera mora biti pogodna za ostvarivanje #ilja.
14 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
D!l!/(&".! o'l2%!".
Razlikuje se delegiranje Bomisiji, delegiranje vanjskim tijelima i delegiranje dravama lani#ama.
Prema tekstu &snivakih ugovora, !avjet ima pravo da Bomisiji prenosi ovla%tenja potrebna za
implementa#iju njegovih propisa. Eitno je naglasiti da postoji znaajna razlika izmeu utvrivanja
opih naela i razrade detalja njihovog sprovoenja ) samo se $unk#ija razrade detalja moe delegirati.
@eutim, /vropski sud je spreman da ovaj pojam shvati u vrlo %irokom smislu. Na osnovu prakse !uda
moe se zakljuiti da se na Bomisiju mogu prenositi %iroka diskre#iona prava, pod pretpostavkom da
odredbe kojima se to ini utvruju osnovna naela kojima se reguli%e dato pitanje.
9sto naelo primjenjuje se i u sluaju da organ .ajedni#e delegira ovla%tenja sam sebi. !vrha takvog
delegiranja je u tome %to se delegirano ovla%tenje moe vr%iti jednostavnijim postupkom od onoga koji bi
trebalo primijeniti po Ugovoru. Npr. Ugovorom je !avjetu dato pravo da usvaja pravilnike na prijedlog
komisije i nakon konsulta#ije sa Parlamentom. Pod uslovom da tako usvojenim pravilnikom utvrdi opa
naela, !avjet moe na propisani nain delegirati ovla%tenje sam sebi da donosi odredbe o implementa#iji
tog pravilnika postupkom koji ne ukljuuje Bomisiju ili Parlament.
Prema izmjeni Ugovora o /J koja je izvr%ena 0edinstvenim evropskim aktom, !avjet takoe moe u
posebnim sluajevima zadrati za sebe ovla%tenje za neposredno sprovoenje propisa. *akle, !avjetu je
izriito dato pravo da ovla%tenje za implementa#iju delegira samom sebi. @eutim, izraz 1u posebnim
sluajevima2 Bomisija interpretira na nain da je delegiranje dozvoljeno samo izuzetno, gdje postoje
posebni razlozi da se to uini. !tav /vropskog suda po istom pitanju jeste da !avjet mora 1detaljno
izloiti2 razloge za takvu odluku.
Bad je u pitanju /(!(=ira'( va'$#i. ti'(!i.a8 na osnovu prakse /vropskog suda moe se zakljuiti da
postoji znaajna razlika izmeu delegiranja Bomisiji i delegiranja nekom vanjskom tijelu. Naime, na
Bomisiju se mogu prenositi %iroka diskre#iona ovla%tenja, ali ne i na vanjsko tijelo.
-(!(=ira'( /r0ava.a "!ai+a.a u praksi se rijetko de%ava. Razlog tome je %to drave lani#e po
pravilu ve posjeduju dovoljna prava koja im kao dravama pripadaju, te nije potrebno da se ovla%tenja
sa .ajedni#e prenose na njih. 9pak, ukoliko su u nekoj posebnoj oblasti drave lani# e odustale od svojih
prava u korist .ajedni#e, mogue je da im se ta prava ponovo vrate putem delegiranja.
1o&,
Klavni zahtjevi Ugovora o $ormi pravnih akata !avjeta i Bomisije odnose se na pozivanje na prijedloge i
mi%ljenja, te na obrazloenje.
>to se tie prijedloga i mi%ljenja, Ugovor o /J navodi da se propisi organa .ajedni#e 7pravilni#i,
uputstva, odluke i propisi koje usvaja !avjet ili Bomisija8 pozivaju na prijedloge ili mi%ljenja koja je
potrebno da dobiju u skladu sa Ugovorom. Ugovor o /J!J takoe navodi da se odluke, preporuke i
mi%ljenja 'isoke vlasti pozivaju na svako mi%ljenje koje je potrebno da dobiju. Najvaniji sluajevi na
koje se primjenjuje ova obaveza su prijedlozi Bomisije i konsulta#ije sa /vropskim parlamentom i
/konomskim i so#ijalnim komitetom.
*aleko najvaniji $ormalni zahtjev odnosi se na o&ra*!o0('( . &snivaki ugovori predviaju obavezu organa
.ajedni#e da navedu razloge na kojima zasnivaju akt koji su donijeli. Posebno je bitno naglasiti da se
zahtjev za davanjem obrazloenja ne odnosi samo na upravne akte, ve i na dono%enje pravnih propisa, tj.
odnosi se na gotovo sve akte koji proizvode pravno dejstvo. !amo u izuzetnim sluajevima !avjet ili
Bomisija e biti osloboeni ove obaveze.
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Jiljevi ovakvog obrazloenja su vi%estruki,
1- !trankama e obrazloenje pomoi dvojako, Prvo, ako znaju iz kojih razloga je organ donio
odreeni akt, bit e u stanju da na to usmjere svoja izlaganja kako bi ga ubijedili da promijeni
mi%ljenje. &sim toga, stranke e biti u boljoj pozi#iji da o#ijene da li da otponu pravni postupak
kako bi doveli do njegovog poni%taja.
2- !udu e navoenje razloga pomoi da odlui o pravovaljanosti akta.
3- .a ostale strane, ukljuujui drave lani#e, bie korisno da se upoznaju sa politikom koju vodi
konkretan organ, kako bi mogle pro#ijeniti nain na koji e u budunosti vr%iti svoja ovla%tenja.
4- /vropski parlament e biti u stanju o na#rtu akta dati mi%ljenje zasnovano na potpunijoj obavije%tenosti.
5- &rgan koji donosi akt bie prinuen dublje razmisliti o samom sadraju akta i razlozima njegovog
dono%enja, %to ga moe navesti da u njega unese neke izmjene.
Postavlja se pitanje koje obrazloenje se moe smatrati zadovoljavajuim. Keneralno, razlozi koji se
iznose u prilog aktu zadovoljavajui su ako i samo ako omoguavaju postizanje izloenih #iljeva koje
zahtjev za obrazloenjem treba ostvariti. .adovoljavajui obim i sadraj obrazloenja zavisi od prirode
mjere o kojoj se u konkretnom sluaju radi. Prema tome, pre#izna pravila o tome %ta je zadovoljavajue
obrazloenje nemogue je utvrditi.
Po$%)+#
&snovna karakteristika postupka kojeg se .ajedni#a pridrava prilikom dono%enja pravnog propisa jeste
da se mora pribaviti mi%ljenje Parlamenta. ! tim u vezi se postavljaju ? pitanja, 758 ako je nakon konsulta
#ija do%lo do izmjene na#rta, da li se o izmijenjenom na#rtu moraju voditi dalje konsulta#ije i 7?8 %ta ako
je Parlament konsultiran, ali nije dao svoje mi%ljenjeU
&dgovor na prvo pitanje je da e do novih konsulta#ija doi ako su izmjene dovele do su%tinskog
odstupanja od originalnog teksta. 9zuzetak postoji u sluaju da su izmjene izvr%ene u skladu sa stavovima
koje je Parlament ve izrazio.
>to se tie drugog pitanja, /vropski sud je na stanovi%tu da nije dovoljno da samo bude zatraeno mi%ljenje
Parlamenta, ve Parlament mora svoje mi%ljenje dati. Neudovoljenje ovom uslovu vodi poni%tenju propisa.
Ob.'l.('".! ( ob'.!2%'".!
!vi pravilni#i, uputstva i odluke koje zajedniki donose Parlament i !avjet moraju se objavljivati u
!lubenom listu .ajedni#e. & odlukama i preporukama individualne prirode obavje%tavaju se sva
zainteresirana li#a.
9nstrumenti koji se objavljuju u !lubenom listu stupaju na snagu na dan koji je u njima odreen. Ako taj
dan nije odreen, na snagu stupaju dvadesetog dana nakon dana objavljivanja. 9nstrumenti o kojima se
obavje%tavaju li#a na koja se odnose stupaju na snagu po obavje%tenju.
@eutim, prema praksi /vropskog suda, objavljivanje i obavje%tavanje nisu bitni uvjeti. Propust da se
akt objavi ili uputi obavje%tenje ne utie na njegovu egzisten#iju, ve samo na njegove pravne posljedi#e.
OPIA PRAVNA NA4ELA
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
/vropski sud je razvio doktrinu po kojoj pravo .ajedni#e ne proizilazi samo iz ugovora i drugih propisa,
ve i iz opih pravnih naela. &pa pravna naela proizilaze iz razliitih izvora, meu kojima su
najznaajniji ugovori .ajedni#e i pravni sistemi drava lani#a.
Bad su u pitanju ugovori .ajedni#e, !ud najprije izjavi da neka posebna odredba ugovora predstavlja
konkretiza#iju nekog opeg naela koje se kao takvo ne nalazi u ugovoru. -o se tada primjenjuje kao
ope pravno naelo. Npr, lan L Ugovora o /J zabranjuje svaku diskrimina#iju graana .ajedni#e po
osnovu dravljanstva u pogledu pitanja koja su regulisana Ugovorom. -u odredbu, zajedno sa drugim
tekstov ima, !ud je upotrijebio kao osnovu ope doktrine jednakosti koja zabranjuje arbitrarnu
diskrimina#iju po bilo kom osnovu.
Ako !ud ope pravno naelo izvodi iz na#ionalnih prava drava lani#a, nije potrebno da to naelo bude
prihvaeno u pravnim sistemima svih drava lani#a. *ovoljno je da ono bude prihvaeno u pravnim
sistemima veine drava lani#a, ili da je u skladu sa tenden#ijama razvoja na#ionalnih pravnih sistema,
tako da se moe oekivati njegovo prihvatanje.
Neka vanija opa naela koja je sud dosad usvojio su,
1. osnovna ljudska prava4
2. pravna izvjesnost4
3. propor#ionalnost4
4. jednakost4
5. pravo da se bude saslu%an4
6. privilegiran odnos pravnika i klijenta4
7. supsidijarnost.
O$"o'" l.)d$# +&'. 0edan od #iljeva kome /vropski sud uvijek tei jeste osiguranje djelotvornosti prava
.ajedni#e. -o je dovelo do doktrine nadreenosti prava .ajedni#e nad na#ionalnim pravom, koju !ud energino
podrava. &vu doktrinu generalno su prihvatili na#ionalni sudovi, meutim njemaki pravni#i su jo% od ranih dana
.ajedni#e izraavali sumnju u to da pravo .ajedni#e treba biti jae od odredaba njemakog Ustava, a posebno onih
odredaba koje se odnose na ljudska prava. *a bi preduprijedio moguu 1pobunu2,
/vropski sud je =;<tih godina proglasio kon#ept .ajedni#e o ljudskim pravima, istiui da e poni%titi
svaku odredbu prava .ajedni#e za koju utvrdi da je protivna ljudskim pravima.
Eitno je takoer podsjetiti na /vropsku konven#iju za za%titu ljudskih prava i osnovnih sloboda. !ve
drave lani#e .ajedni#e su i ugovorni#e Bonven#ije i nema sumnje da su prava koja %titi Bonven#ija
istovremeno i ljudska prava .ajedni#e. Na Bonven#iju se /vropski sud pozivao u nizu sluajeva.
P&'" (0'.!$"o$% G+&'" $(/)&"o$%H je jedno od najvanijih opih pravnih naela koja priznaje /vropski
sud. /lementi pojma pravne izvjesnosti shvaenog prema pravu .ajedni#e su neretroaktivnost, steena
prava i legitimna oekivanja.
Retroaktivnost obuhvata najmanje ? razliita pojma, prava retroa!tivnost znai primjenu novog pravnog
pravila na konkretan sluaj koji je dovr%en prije nego %to je to pravilo progla%eno4 !vaziretroa!tivnost se
javlja u sluaju kad se novo pravno pravilo primjenjuje na sluaj koji je u toku.
Bon#ept steenih prava je drugi izraz retroaktivnosti. &dredba koja naru%ava steena prava je obino
retroaktivna, odnosno jedno od mjerila u odreivanju da li je propis retroaktivan jeste da li on utie na
steena prava.
U odnosu na pravu retroaktivnost u praksi /vropskog suda postoje ? pravila,
13 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. pravilo tumaenja, po kome se pretpostavlja da pravni propis nije retroaktivan ukoliko drugaije nije
izriito propisano4
2. materijalno pravilo, koje generalno zabranjuje retroaktivnost, ali uvijek dozvoljava izuzetke u
sluajevima kad se #ilj akta ne bi mogao postii na drugaiji nain, a pod uslovom da se po%tuju
legitimna oekivanja zainteresiranih subjekata.
(egitimna oekivanja su kon#ept koji je proiza%ao iz njemakog prava. Prema tom naelu, mjere .ajedni#e ne
mogu ii na %tetu legitimnih oekivanja zainteresiranih subjekata, osim ako se radi o pitanju od izuzetno znaajnog
javnog interesa. &vo predstavlja temelj za jedno od pravila tumaenja, kao osnov za poni%tenje mjere .ajedni#e,
ali se naje%e koristi kao osnov za tubu za naknadu vanugovorne %tete.
*a bi se oekivanje smatralo legitimnim, ono mora biti razumno u smislu da bi takvo oekivanje gajio
razuman ovjek. &sim toga, postoji i pravilo prema kome se ne mogu smatrati legitimnim oekivanja
nekog subjekta koji ne obavlja posao na uobiajeni nain, ve poku%ava iskoristiti slab ost sistema
.ajedni#e da bi ostvario spekulativni pro$it.
Ako se naelo za%tite legitimnih interesa koristi kao osnov za tubu za naknadu %tete, tuitelj mora dokazati,
1- da je imao oekivanja koja su legitimna u pomenutom smislu4
2- da je radio oslanjajui se na ta oekivanja4
3- da je pretrpio %tetu kao posljedi#u mjere koju je .ajedni#a donijela u konkretnom sluaju.
Naknadu %tete tuitelj nee moi da ostvari ako je mjera .ajedni#e opravdana zbog toga %to je do
zahtijevao vaan javni interes.
P&o+o&-(o"l"o$% je drugo naelo koje porijeklo vodi iz njemakog prava i smatra se da se na njemu
zasnivaju neke odredbe njemakog Ustava. Po ovom naelu, dravna vlast moe graaninu nametnuti
obaveze samo u obimu koji je neophodan kako bi se u javnom interesu postigao #ilj mjere. Ako je
oigledno da je nametnuti teret nesrazmjeran #ilju koji treba postii, mjera e biti poni%tena.
*akle, potrebno je da postoji razuman odnos izmeu #ilja i sredstava. -o podrazumijeva ? stvari,
1- da se sa razlogom moe oekivati da e sredstva dovesti do ostvarenja #ilja4
2- da %teta onih koji su pogoeni mjerom ne smije biti u nesrazmjeri sa kori%u koju ostvaruje dru%tvo.
@ada ga je u pravo .ajedni#e uveo /vropski sud, naelo propor#ionalnosti je @astrihtskim sporazumom
postalo sastavni dio Ugovora. Propor#ionalnost je od posebnog znaaja u s$eri privrednog prava.
J!d"#o$%. Naelo jednakosti sadrano je u nekoliko odredaba osnovnih ugovora. /vropski sud, po%to je
zauzeo stanovi%te da u pravu .ajedni#e postoji ope naelo nediskrimina#ije, oti%ao je dalje od tih
konkretnih odredaba. -o ne znai da organi .ajedni#e moraju sa svima postupati na isti nain, ali znai
da izmeu razliitih grupa u okviru zajedni#e ne smije dolaziti do samovoljnog podvajanja.
P&'o d $! b)d! $$l)2". &vo naelo je prvi primjer u kome se /vropski sud prilikom utvrivanja
opih naela oslonio na englesko pravo. !ud je na stanovi%tu da postoji ope pravilo prava .ajedni#e
prema kome 1li#e iji su interesi osjetno pogoeni odlukom koju donosi javna vlast, mora dobiti
mogunost da izloi svoje mi%ljenje2.
/vropski sud je u svojoj praksi razvio opu doktrinu koju naziva 1prava odbrane2. &vaj termin
predstavlja doslovan prijevod odgovarajueg $ran#uskog izraza. @eutim, ovo pravo se ne odnosi samo
na tuenog, ve se u istoj mjeri moe odnositi i na tuio#a. &no obuhvata pravo da se bude po%teno
saslu%an, pravo na pismeno i usmeno podno%enje injeni#a, privilegiran karakter izmeu advokata i
klijenta, te za%titu od samooptuivanja.
14 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
P&('(l!/(&" od"o$ +&'"(# ( #l(.!"%. !ud je je zauzeo stanovi%te da tajnost prepiske izmeu pravnika i klijenta,
koja je opepriznata u pravnim sistemima drava lani#a, treba biti podrana i u pravu .ajedni#e uz
? uslova,
1. mora se raditi o prepis#i u svrhu klijentovog 1prava na odbranu24
2. pravnik ne smije biti zaposlen kod klijenta, ve mora imati privatnu praksu.
&vaj posljednji uslov se kritizira kao nepravedan prema preduzeima koja imaju stalno zaposlene pravnike.
S)+$(d(.&"o$% se od ostalih opih naela razlikuje u tome %to ovo naelo nije kreirao sud, ve drave
lani#e. Naelo je u pravo .ajedni#e uvedeno @astrihtskim sporazumom. *akle, njegov osnov je u
ugovorima, a ne u presudama !uda. Prema ovom naelu, u oblastima koje ne spadaju u njenu iskljuivu
nadlenost, .ajedni#a preduzima mjere samo ako #iljeve predviene ak#ije drave lani#e ne mogu
ostvariti u potrebnoj mjeri, odnosno ako ih .ajedni#a moe uspje%nije ostvariti.
Postavlja se pitanje odreivanja oblasti koje su u iskljuivoj nadlenosti zajedni#e. ! tim u vezi Bomisija
je zauzela stav da neka oblast spada u iskljuivu nadlenost zajedni#e ako ugovori nameu .ajedni#i
obavezu za djelovanje zbog toga %to se smatra da jedino ona ima odgovornost za izvr%enje nekog
posebnog zadatka. Bomisija je identi$i#irala slijedee oblasti koje zadovoljavaju postavljeno naelo,
1- uklanjanje barijera slobodnom kretanju li#a, roba i kapitala4
2- zajednika trgovinska politika4
3- opa pravila o konkuren#iji4
4- zajednika organiza#ija poljoprivrednih tri%ta4
5- ouvanje izvora ribolova4
6- osnovni elementi saobraajne politike.
*a bi osporio neku mjeru .ajedni#e pozivanjem na naelo supsidijarnosti, tuila# mora utvrditi #iljeve te
mjere i pokazati da se ti #iljevi mogu isto tako postii i djelovanjem drava lani#a. &ve zahtjeve je te%ko
ispuniti istovremeno.U praksi je gotovo uvijek mogue da se #iljevi zbog kojih je mjera donesena
$ormuliraju na razne naine, ime se opravdava ak#ija .ajedni#e. U takvoj situa#iji sve e zavisiti od
/vropskog suda koji ako to eli uvijek moe pronai osnov da odluku podri.
NEPOSREDNO DJELOVANJE I NADRECENOST PRAVA 5AJEDNICE
P&'(l"(-(
Ugovor o /J i Ugovor o /UR&A-&@ navode da su pravilni#i 1neposredno primjenjivi2 u svim dravama
lani#ama. 'jerovatno se smatralo da izraz 1neposredno primjenjiv2 ima isto znaenje kao i 1neposredno
djelujui2. &bzirom na to da u odnosu na druge vrste pravnih propisa .ajedni#e ne postoji slina $ormula#ija,
vjerovatno je da su autori ugovora namjeravali da samo pravilni#i imaju neposredno dejstvo.
Pravilni#i u naelu uvijek imaju neposredno dejstvo, te po pravilu ne postoji potreba za dono%enjem
na#ionalnih propisa za njihovo sprovoenje. >tavi%e, /vropski sud je postavio ope pravilo po kome
na#ionalne mjere za sprovoenje nisu podesne, izuzev u sluajevima gdje je to neophodno. Razlog je u
tome %to !ud eli da ostane jasno kako se pravilni#i primjenjuju kao dio prava .ajedni#e, a ne kao dio
na#ionalnog prava.
Pomenuto pravilo !uda ima odreene izuzetke,
1. Ako sam pravilnik izriito zahtijeva da drave lani#e preduzimaju mjere za njegovo sprovoenje.
@jere sprovoenja ovdje su ne samo poeljne, nego i obavezne.
15 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. !itua#ije u kojima su mjere implementa#ije preutno dozvoljene, mada ih pravilnik ne predvia
izriito. -o su sluajevi u kojima su odredbe pravilnika nejasne, tako da je poeljno dono%enje
podrobnijih propisa za njihovu primjenu.
Nije izvjesno da li je u nekim drugim okolnostima dozvoljeno dono%enje na#ionalnih mjera.
7+)%$%'
Uputstva utvruju #ilj, a dravama lani#ama ostavljaju da taj #ilj postignu onim sredstvima koja
smatraju pogodnim. -o ukazuje da e na#ionalne vlasti morati donositi pravne propise i mada rezultat u
svim dravama lani#ama mora biti isti, detalji tih propisa mogu biti razliiti. U tome je su%tinska razlika
izmeu pravilnika i uputstava.
9majui u vidu navedeno, moglo bi se zakljuiti da ne postoji nikakva mogunost da uputstva imaju
neposredno dejstvo. @eutim, /vropski sud odluuje drugaije, zauzimajui stanovi%te da uputstva
.o=% imati neposredno dejstvo. &vakav stav !uda prvenstveno je zasnovan na politikom rasuivanju.
!matralo se da e korisni uinak mjere biti vei ako pojedin#i dobiju pravo da se na nju pozivaju pred
na#ionalnim sudovima.
Naime, injeni#a je da su drave lani#e vrlo nemarne kad je u pitanju sprovoenje uputstava. Ako
uputstvo nema neposredno dejstvo, u ivot bi se moglo sprovesti samo tubom koju bi !udu podnijela
Bomisija ili neka od drava lani#a .ajedni#e. U takvoj situa#iji, sigurno je da se ne bi mogli voditi
postup#i povodom svakog uputstva koje nije u potpunosti provedeno. Progla%avajui neposredno dejstvo
uputstva, !ud je pojedin#ima otvorio put da svoja prava ostvaruju pred na#ionalnim sudovima.
5":. &o#o'. !tav /vropskog suda je da uputstvo moe proizvoditi neposredno dejstvo tek nakon %to
je istekao rok za njegovu implementa#iju.
R0l(#! (0,!9) )+)$%' ( +&'(l"(# su zamagljene nakon %to je !ud priznao neposredno dejstvo
uputstvima. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri te razlike jo% uvijek postoje. &dgovor je slijedei,
1. Pravilnik moe proizvesti neposredno dejstvo im stupi na snagu. Uputstvo moe stei neposredno
dejstvo tek nakon %to istekne rok za njegovu implementa#iju.
2. *ravama lani#ama obino nije dozvoljeno da donose na#ionalne pravne propise kojima bi se
sprovodile odredbe pravilnika. ! druge strane, uputstvom je dat #ilj, a drava ima pravo izbora
sredstava za njegovo postizanje. @eutim, ako se radi o uputstvu koje neposredno djeluje, takvo
pravo drava lani#a moe biti ogranieno.
3. *ok je neposredno dejstvo normalna osobina pravilnika, kod uputstva je to izuzetak. Uputstvo nikad
ne bi djelovalo neposredno ako bi drave lani#e blagovremeno ispunjavale svoje obaveze.
4. Najvanija razlika izmeu uputstava i pravilnika sastoji se u tome %to uputstva ne mogu nametati
obaveze pojedin#ima.
V!&%(#l"o ( ;o&(0o"%l"o "!+o$&!d"o d.!lo'".!. Pravilni#i i ugovorne odredbe mogu ne samo davati prava
$izikim li#ima, ve im nametati i obaveze. @eutim, /vropski sud smatra da upustva mogu pojedin#ima davati
samo prava u odnosu na dravu. Uputstva pojedin#ima ne mogu nametati obaveze ni prema dravi, niti prema
drugim pojedin#ima. -o znai da uputstva mogu proizvoditi samo 1vertikalno2 neposredno dejstvo.
&na za razliku od pravilnika i odredaba ugovora ne mogu imati 1horizontalno2 neposredno dejstvo.
Prihvatajui neposredno dejstvo u vertikalnom smislu, ali ne i u horizontalnom, /vropski sud je doveo do pravno
neiste situa#ije. Npr. u sluaju diskrimina#ije na osnovu spola pri zapo%ljavanju, zaposleno li#e se mora pozvati na
uputstvo. &bzirom da uputstva imaju neposredno dejstvo samo u vertikalnom smislu, na
16 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
pomenuto uputstvo se moe pozvati ena zaposlena u dravnoj ustanovi, ali ena zaposlena kod privatnog
poslodav#a to ne moe uiniti.
*rugi problem se odnosi na taan obim neposrednog djelovanja u vertikalnom smislu. Prvo pitanje koje
se postavlja jeste da li ima znaaja svojstvo u kome drava postupa. /vropski sud je na stanovi%tu da
nema ) nije potrebno da drava vr%i svoja javnopravna ovla%tenja. *ovoljno je da bude strana obinog
privatnopravnog posla.
!lijedee pitanje jeste za koja tijela se smatra da predstavljaju dravu. ! tim u vezi drava se shvata u
%irokom smislu, tako da ukljuuje sve dravne organe. *ijelom drave se u tom smislu smatra i 1tijelo
koje je bez obzira na svoj pravni oblik, dobilo odgovornost za pruanje javnih usluga pod kontrolom
drave, sa posebnim ovla%tenjima koja idu izvan onih koja se primjenjuju u odnosima izmeu
pojedina#a2. 9z navedenog stava /vropskog suda proizilazi da postoje + uslova koja odreeno tijelo
mora ispunjavati da bi na njega uputstva imala neposredno dejstvo,
1. tijelo mora pruati javne usluge ) ovaj uslov iskljuuje industriju u dravnom vlasni%tvu koja se bavi
normalnom komer#ijalnom djelatno%u 7npr. neka graevinska kompanija84
2. usluge mora pruati u skladu sa aktom koji je donijela drava ) ovaj element npr.iskljuuje
dobrotvorne ustanove koje se osnivaju nekim privatnim aktom kao %to je zadubina ili testament, bez
obzira %to takva ustanova moda prua javne usluge4
3. mora biti pod kontrolom drave ) ovo iskljuuje najvei dio industrije u privatnoj svojini4
4. mora imati posebna ovla%tenja koja idu izvan onih koja se normalno primjenjuju u odnosima izmeu
pojedina#a.
Razvoj evropskog prava u predstojeem periodu mogao bi dovesti do toga da grani#a izmeu
neposrednog dejstva u horizontalnom i u vertikalnom smislu izgubi svoj znaaj. Postoje dvije linije tog
razvoja, neposredno djelovanje i mogunost da se protiv drave lani#e podnese tuba za naknadu %tete
zbog propu%tanja da donese mjere implementa#ije uputstva.
Po$&!d"o d.!lo'".!. @ada /vropski sud ne koristi termin 1posredno djelovanje2, ipak je to prikladan naziv za
doktrinu po kojoj na#ionalni sudovi prlikom tumaenja svog zakonodavstva moraju u obzir uzeti i odredbe
.ajedni#e, ak i one koje ne proizvode neposredno dejstvo. *oktrina posrednog djelovanja primjenjuje se gotovo
iskljuivo na uputstva. -ako je otvorena mogunost da se sporednim putem, pod izgovorom da se radi o tumaenju,
postigne ne%to %to se pribliava neposrednom dejstvuo uputstva.
Od/o'o&"o$% 'ld! 0 "!(+,l!,!"%-(.). !tanovi%te /vropskog suda je da &snivaki ugovori sadre
ope naelo po kome je drava lani#a duna da pojedin#ima nadoknadi %tetu koju su pretrpjeli zbog
kr%enja prava .ajedni#e za koje je odgovorna drava lani#a. &vaj stav je opravdan time da bi bila
oslabljena djelotvornost prava .ajedni#e i za%tita prava pojedina#a ako takvo pravilo ne bi postojalo.
*a bi ovo naelo moglo biti primijenjeno, moraju biti ispunjeni slijedei uslovi,
1. *a drava nije donijela mjere za implementa#iju uputstva4
2. *a rezultat koji je trebalo postii na osnovu uputstva podrazumijeva davanje pojedin#ima nekog prava4
3. *a se radi o pravima koja je mogue identi$i#irati na osnovu uputstva4
4. *a postoji uzrona veza izmeu kr%enja prava .ajedni#e od strane drave lani#e i %tete koju je
pretrpio tuila#.
Odl)#!
11 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
!lijedee pitanje jeste da li odluke kao pravni akti .ajedni#e mogu proizvoditi neposredno dejstvo. U
praksi .ajedni#e, osim odluka kao izvr%nih akata donosile su se i odluke legislativne prirode. Neki od
akata koji se nazivaju 1odluka2 slini su uputstvima i od drava trae preduzimanje mjera radi postizanja
#iljeva navedenih u tim odlukama. ! druge strane, neke odluke sadre opa pravila kao da su pravilni#i.
'eina komentara prethodno navedenih za uputstva, odnose se i na odluke. @eutim, obzirom na
injeni#u da moe biti upuena kako dravi lani#i tako i pojedin#u, odluka nije isto %to i uputstvo. &sim
toga, odluka moe obavezu sa neposrednim dejstvom nametnuti samo subjektu kome je upuena.
S+o&0),( $ %&!<(, 0!,l.,
*ana%nji stav je da meunarodni sporazumi .ajedni#e sa treim dravama mogu imati neposredno
dejstvo pred sudovima drava lani#a .ajedni#e, bez obzira na to da li sporazum neposredno djeluje u
dravi nelani#i. 9stovremeno, /vropski sud je jasno istakao stav da odredbama sporazuma sa dravama
nelani#ama nee biti davano %iroko tumaenje koje se primjenjuje na ugovore .ajedni#e.
!porazumi izmeu .ajedni#e i drava nelani#a, naravno obavezuju dr ave lani#e i nesumnjivo je da bi
se na osnovu odredaba Ugovora o /J mogao povesti postupak protiv drave lani#e koja ne udovoljava
njegovim odredbama. @eutim, to je kompli#iran pravni lijek. Utvrujui da ti sporazumi proizvode
neposredno pravno dejstvo, /vropski sud je otvorio jednostavan nain za njihovu implementa#iju.
9stovremeno, odbijajui da u odnosu na ove sporazume primijeni svoj uobiajeni nain tumaenja, !ud je
osigurao da drave nelani#e .ajedni#e ne dobiju isuvi%e velike prednosti.
12 WWW.BH-PRAVNICI.COM