M O S T O V I

NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Jure Radni

Prof. dr. sc. Alen Harapin
Sveuilite u Splitu
GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
Matice hrvatske 15
Split
- Povijest uiteljica ivota
- Izuavanje povijesti mostova stvar je ope i
graditeljske kulture, ali i daje spoznaju novih
putova i razvojnih spoznaja u suvremenosti
- IZUAVAMO:
* Postojee graevine,
* Ostatke ili tragove graevina,
* Pisane tragove;
- Most u prolosti i most danas ima identinu
funkciju provoenje prometnice ili voda preko
neke zapreke
POVIJEST MOSTOVA
POVIJEST MOSTOVA
- Kao to su prve nastambe bile one prirodne
peine, tako su i prvi mostovi bili prirodni prerasti
kakve i danas nalazimo diljem svijeta;
Stone Arch, Sierra Nevada Mountains, California
POVIJEST MOSTOVA
Shematski prikaz prijelaza preko zapreka kakvi su sluajno mogli nastati u prirodi
- U najstarije prijelaze spadaju i sluajno nastali
spletovi grana i biljnih vlakana, oboreno stablo
koje premotava udolinu ili naslagana hrpa
kamenja.
POVIJEST MOSTOVA
- Prvi primitivni mostovi, kakve su ljudi radili od
davnina mogu se pronai i danas.
POVIJEST MOSTOVA
- Najstariji primjeri primitivnih mostova datiraju iz 4
tisuljea prije Krista (Bronano doba). Takvi
mostovi su uglavnom provizorni i o njima imamo
vrlo malo tragova. Svi su proizvod izoliranih
skupina slabih civilizacijskih dosega.
- Podruja plodnih rijeka: Nila, Eufrata, Gangesa,
Inda i Hoanghoa prostori su osobite
koncentracije naroda i meu njima izrastaju
mnogi civilizacijski iskoraci: Mezopotamija,
Egipat, Indija, Kina.
POVIJEST MOSTOVA
NEKI POZNATI MOSTOVI IZ PRADAVNIH VREMENA:
- Most Dang Tung iz Kine (1000. g. pr.n.e.) s rasponskim
sklopovima od kamenih ploa;
- Most na Eufratu u Babilonu iz razdoblja Nabukodonosora II Velikog
(600. g. pr.n.e.);
- Most kod ustera blizu Dizfula u Perziji (500. g.pr.n.e.);
- Visei mostovi na lancima King Tung iz 2. i 1. st. pr.n.e.;
- Pontonski most na Bosporu, sagradio ga je za vrijeme perzijskog
vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515. g. pr.n.e.);
- Darijev pontonski most na uu Dunava graen za vrijeme rata sa
Siktima (514. g. pr.n.e.);
- Pontonski most kod Helesponta koji su za vrijeme vladara Xerxa
481. godine pr.n.e. gradili Egipani i Feniani;
- Most Thapsacos iz vremena vladara Aleksandra Makedonskog
(316. g. pr.n.e.);
POVIJEST MOSTOVA - KINA
- Najstariji kineski mostovi potiu iz doba vladara Yao (2300 g.
pr.n.e.) i oni su pontonski, graeni pomou blisko povezanih
usidrenih laa.
- Kinezi su gradili i gredne mostove na drvenim stupovima.
- Za vee raspone koristili su visee mostove, pri emu su ba oni
se pokazali vrlo domiljatim u tom tipu struktura.
- Kinesko graditeljstvo posebno je poznato po tipinom obliku
konzolnog mosta kojim su prevladavali raspone i do 40-ak metara
- Uz konzolne, tipian kineski nosivi sustav je vrlo originalan luk,
razvijen u srednjem vijeku, koji je vjerojatno prenesen iz Male
Azije.
POVIJEST MOSTOVA - GRKA
- Fantastina ostvarenja grkog graditeljstva nisu naalost svoj
peat ostavila i u mostogradnji. Vjerojatan razlog lei u tome da na
podruju Grke nema veih rijeka, a one manje je bilo mogue
premostiti i jednostavnim drvenim mostovima ili kamenim ploastim
konstrukcijama.
- Druga zanimljiva injenica je da stari Grci nisu prihvatili svod (luk)
kao iole bitan strukturni element, iako je teko povjerovati da nisu s
njim doli u doticaj. Vjerojatno su tu strukturu smatrali manje
vrijednom.
POVIJEST MOSTOVA - ETRURIJA
- Pretee Rimljana, ne samo u politikom nego i u graditeljskom
smislu. Pretpostavlja se da su doselili iz Male Azije i pri tom donili
svod. Prvi klasini svodovi u Europi su etrurski svodovi.
- Zanimljivo je spomenuti svodove u zidinama gradova Peruge,
Viterba, Voltera, te u mostovima Bulicane i Blera. Ti svodovi su
klasini polukruni svodovi.
POVIJEST MOSTOVA - RIM
- Rimsko carstvo je dalo osobiti peat u razliitim podrujima ljudske
djelatnosti, a na osobiti nain u graditeljstvu i graenju mostova.
Stoga upravo Rimskom carstvu u mostogradnji pripada posebno
bitno mjesto.
- Iako je prvenstvena namjena njihovih mostova bila da vladaju,
osvoje, iskoriste, njima su izraavali i vlastitu mo. Stoga su rimski
mostovi nevjerojatno praktini, fascinantno precizni, velianstveno
monumentalni i trajni.
- Rimljani su gradili od mnogih materijala: kamen, drvo, opeka, iako
su do danas opstali uglavnom mostovi od kamena.
- Graenje kamenom rimljani su razvili do, moglo bi se rei, danas
nepremaenih vrhunaca. Vitruvije sugerira: Izlomljeni kamen treba
ostaviti barem dvije godine izloen atmosferilijama, pa tek onda
kamenove koji nisu oteeni upotrijebiti za lukove, stupove, zidove
i druge nosive vidljive strukture, a ostatak za kameni nabaaj.
- Bili su takoer majstori u graenju opekom, ime su se u doba
mira bavili vojnici.
- Rimljani su se koristili i betonom. Vulkanski pepeo nazvan pucolan
(po mjestu Pucoli, ispod Vezuva) mijeali su s vapnenim mortom i
dobivali gradivo otporno na vodu.
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Ponte Rotto (179. g.pr.n.e.) vjerojatno prvi kameni luni most preko
Tibera. Nastao na mjestu starog drvenog mosta.
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Ponte Molle (110. g.pr.n.e.) ili Ponte Milvio (nekad Pons Aemilius) sa
7 polukrunih svoenih otvora raspona izmeu 15 i 24 m
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Pons Fabricius (62. g.pr.n.e.) danas Ponte Fabricio, kojeg je
sagradio Lucius Fabricius, sa 2 svoena otvora raspona po 24.5 m
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Akvedukt Segovia (kod Segovie u panjolskoj) u prosjeku 30 m
iznad iroke doline
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Pont du Gard, akvedukt grada Nimsa, Francuska (62.-12. g.pr.n.e.)
preko duboke uvale rijeke Gard, ukupna duina 275 m, i
maksimalna visina 49 m. Graditelj Agrippa.
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Ponte Alcantara (Alcantara - maorski izraz za most) preko rijeke
Targus u panjolskoj (98.-106. g. n.e.), sagradio ga je Caius Julius
Lacer, sa 6 velikih otvora raspona po 36 m
POVIJEST MOSTOVA RIMSKI MOSTOVI
Trajanov most na Dunavu (103.-105.
g. n.e.) gradio ga je Apollodoros od
Damaska u podruju erdapske
klisure. Pripadao je skupini trajnih
drvenih mostova s masivnim
stupovima i nalazio se na vanom
trgovakom putu.
Most je imao 20 stupova graenih
vjerojatno pomou drvenih sanduka
sputanih u vodu i zatrpavanih
kamenom, na kojima su opekom i
kamenom zidani stupovi. Izmeu
njih je graena drvena luna
reetkasta rasponska konstrukcija
otvora 35 do 38 m.
POVIJEST MOSTOVA SREDOVJEKOVNI MOSTOVI
Ponte Vecchio, u Firenzi preko rijeke Arno, sagraen je najprije 1177.
a potom u dananjem obliku 1334. do 1345. g. Graditelj Tadeo
Gaddi, izveo je, za tadanje poimanje zauujue spljotene
svodove vitkih kamenih struktura, raspona 30-33 m.
- Srednjim vijekom u mostogradnji smatramo vremensko razdoblje
od propasti Rimskog carstva pa do sredine 18. stoljea, tj. Do
osnutka kole za mostove i ceste u Parizu, 1747. g. Ta kola, na
elu s J. R. Perronetom oznaava poetak stvarne i potpune
analize konstrukcija, nasuprot dotadanjem iskustvenom pristupu
koncipiranju i projektiranju mostova.
POVIJEST MOSTOVA SREDOVJEKOVNI MOSTOVI
Most u Avignonu, preko rijeke Rhone (1177.-1187. g.) jedan od
najstarijih i najveih sredovjekovnih mostova. Gradila ga je
redovnika zajednica. Rje je o mostu s 20-ak svodova raspona do
40 m. Svodovi u poprenom presjeku nisu monolitno ukrueni ve su
sastavljeni od po 4 paralelna, meusobno odvojena luka, radi bolje
prilagodbe moguem slijeganju tla.
Zanimljivo je da su lukovi konstruirani sa po tri sredita zakrivljenosti,
to su kasnija istraivanja potvrdila optimalnim za stabilnost luka.
U 16. st. jedna je katastrofalna poplava unitila najvei dio mosta, a do
danas su ostala samo etiri svoda.
POVIJEST MOSTOVA SREDOVJEKOVNI MOSTOVI
Karlov most u Pragu, preko rijeke Vltave, graen jako dugo od 1171.
do 1358. g. a u nekim dijelovima i kasnije. Dobio ime po kralju Karlu
IV, koji je osigurao najvei dio sredstava za gradnju. Glavni nosivi
sklop ini 16 kamenih svodova razliitih raspona (bez nekog reda).
POVIJEST MOSTOVA SREDOVJEKOVNI MOSTOVI
Ponte Rialto, preko kanala Grande u Veneciji (1587.-1591. g.) djelo
graditelja Da Ponte. Most je izraen od jednog relativno plitkog
kamenog svoda raspona 28 m, segmentnog oblika oko treine
krunice. Temeljen je na velikom broju drvenih pilota nad kojima su
zidani kameni temelji sa skoenim slojevima priblino okomitim na
smjer tlane linije. Most je vrlo irok 22 m, s trgovinama s obje
strane. Iste godine kad je zgraen Veneciju je pogodio jak potres u
kojem su sruene mnoge zgrade, a most je ostao neoteen.
POVIJEST MOSTOVA SREDOVJEKOVNI MOSTOVI
Pont Neuf (deveti most), preko rijeke Seine, graen od 1578. do 1606. g.
nalazi se u srditu Pariza, pokraj katedrale Notre Dame. Dio mosta od
otoka do lijeve obale sastoji se od 5, a prema desnoj obali od 6 razliitih
kamenih svodova izmeu 14.8 i 19.4 m, a irine je 21.5 m. Zanimljivi
skoeni lukovi (nazvani kravlji rogovi) posljedica su promjene odluke da se
na mostu ne grade zgrade (oslonjene na proirenja lukova), ve da se
potrebne trgovine izvedu ako budu potrebne kao provizorni objekti.
POVIJEST MOSTOVA TURSKI MOSTOVI
Most na Drini u Viegradu (1571.-1577.), BiH, djelo Mimara Sinana s
deset u tjemenu zailjenih svodova raspona od 10.7 m do 14.8 m.
Ukupna duina 180 m, a irina 7.2 m. Vrlo precizne izvedbe sa skladno
oblikovanim detaljima.
- Tursko carstvo razvilo se na ostacima Bizanta, te je od njega
preuzelo i karakteristike u mostogradnji.
- Tursko carstvo iznjedrilo je i jednog od najveih graditelja u
povijesti: kodu Mimara Sinana (1492. 1589.) koji je podigao
brojne i raznolike graevine od damije Sulejmanije u Istambulu do
Viegradskog mosta (Na Drini uprija).
POVIJEST MOSTOVA TURSKI MOSTOVI
Most preko Neretve u Mostaru (1547.-1556.) BiH, djelo Hajrudina,
uenika Mimara Sinana. Sagraen na mjestu ranije postojeeg
drvenog mosta. S jednim, za ono vrijeme vrlo velikim i vitkim
kamenim svodom od 28.7 m, zanimljivog elipsastog oblika.
POVIJEST MOSTOVA KINESKI MOSTOVI
Most An-Chi preko rijeke Kijao (13. st.) raspona 38 m, s vrlo
spljotenim svodom i po dva tedna otvora nad njim sa svake
strane. Takva je kompozicija u Europi ostvarena znatno kasnije.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Ponte de la Concorde (most Pobjede) preko rijeke Seine u Parizu
(1788.-1792.) projektant Perronet. Jedno od vrlo smjelih rjeenja, s
rasponima od 25.3 m do 31.2 m i vrlo vitkim lukom.
- Kako je napomenuto, novo doba u projektiranju i graenju mostova
zapoima osnutkom kole za mostove i ceste u Parizu, 1747. g. na
elu s J. R. Perronetom.
POVIJEST MOSTOVA Znaajni graditelji
Most Adophe u Luxemburgu preko rijeke Ptrusse (1889.-1904.).
Projektant Sjourn. Kameni luk s olakavajuim otvorima. Raspon
luka 84 m. Ukupna duina 144 m.
- Paul Sjourn (Pol Seurne) 1851.-1939. (Francuska).
POVIJEST MOSTOVA Znaajni graditelji
Most Risorgimento (Most Preporoda) preko rijeke Tiber u Rimu
(1910/11.). Izraen za rekordnih 15 mjeseci. ist otvor 100 m,
korisna irina 13+2*3.1 m
Mjerodavno raunsko pokretno optereenje bila su tri parna valjka od
po 15 t i ravnomjerno rasp. optereenje od 500 kg/m
2
.
- Franois Hennebique (Fransoa Enebik) 1842.-1921. (Francuska).
Razvio je posebne konstrukcije upljih sanduasti lukova. Sa svojom
firmom izgradio niz mostova na podruju Europe.
Rebro
Svod
POVIJEST MOSTOVA Znaajni graditelji
Most Salginatobel preko duboke vrletne jaruge kod mjesta Schiers u
vicarskoj (1929/30.). Trozglobni luk raspona 90 m stinjenosti 1/7.
Zglobovi su klasini betonski s ukrtenom armaturom 36. irina
mosta je 3.5 m.
Most je proraunat na raunsko ravnomjerno raspodijeljeno
optereenje od 350 kg/m
2
i motorno vozilo od 8 t.
- Robert Maillart (Robert Majar) 1872.-1940. (vicarska).
Demonstrirao je kako unapreenje razvoja materijala dovodi do
novih tipova mostova. Studirao je nain noenja armiranog betona i
razvio uplji luk, to je dovelo do rekordnih raspona toga vremena.
POVIJEST MOSTOVA Znaajni graditelji
Most Plougastel preko rijeke Elorn, pokraj
grada Bresta (1926./30.) Dvokatni ab most
za cestovni i eljezniki promet.
Najmonumentalnije Freyssinetovo djelo. Tu
je prvi put primijenjena drvena luna skela
premjetana na lepovima iz otvora u otvor.
- Eugne Freyssinet (Een Frejsine) 1879.-1962. (Francuska). Jedan
od najznaajnijih mostograditelja novog doba. Otac prednapregnutog
betona i jo niz inovativnih tehnika u mostogradnji.
POVIJEST MOSTOVA Znaajni graditelji
Menai suspension bridge (Visei most preko rijeke Menai, Wales)
(1818-1826.) Cestovni most. Glavni raspon 177 m. Piloni 46.6 m,
svjetli otvor 30 m. Piloni masivni zidani, rasponska konstrukcija od
kovanog eljeza, koja je 1940. zamijenjena elinom konstrukcijom.
- Thomas Telford 1757.-1834. (kotska). Jedan od najznaajnijih
mostograditelja na podruju V. Britanije.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Iron Bridge, most od lijevanog eljeza preko rijeke Severn u
Engleskoj. Graen 1777.-1779. po projektu Abrahama Derbija, s
rasponom luka 30 m. Oita su nastojanja da se oblikom i detaljima
imitira prijanje kamene i drvene konstrukcije. Ouvan je do danas
u izvornom obliku.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Firth of Forth, blizu Edinbourgha u kotskoj. Graen 1882.-1890. s
reetkastim nosaima Gerberova tipa. Sredinji raspon 518 m, te
dva bona po 205 m. Graen je slobodnim konzolnim postupkom,
a namijenjen dvokolosjenoj eljeznikoj pruzi. Jo i danas je u
prometu. Projektanti: Benjamin Baker i John Fowler.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Brooklyn bridge, preko rijeke East river,
New York, SAD 1883. Projektant O.
Roebling. Odlino su iskoritena najbolja
svojstva materijala kamen-tlak, elik-
vlak.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Kill Van Kull, luni elini most raspona 504 m, sagraen u
Bayonneu, SAD, 1931. g. Projektanti: Gustav Lidenthal i Othman
Ammann.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Sydney Harbour, preko rijeke Paramate, luni elini most raspona
503 m, dovren je 1932. g., svega nekoliko mjeseci kasnije od
mosta Kill Van Kull, s tim to je za razliku od njega, koji je
eljezniki most, namijenjen i cestovnom i eljeznikom prometu.
Projektant Ralph Freeman.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
George Washington bridge, visei most preko rijeke Hudson, New
York, SAD. Po projektu Othmar Ammana, graen 1927.-1932.
godine s glavnim rasponom 1067 m, i s monumentalnim portalima
dijelom obloenim kamenim ploama. Potpuno elini.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Most Castelmoron, preko rijeke Lot, Francuska.
Sagraen 1933. godine s glavnim rasponom
143 m. Gornji dio konstrukcije je sustava
Nielsen. Betonski trozglobni luk stinjenosti 1/5.5.
Projektant i izvoa radova poduzee Christiani
& Nielsen.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Golden Gate bridge, preko morskog tjesnaca, San Francisco, SAD.
Sagraen 1937. godine s glavnim rasponom 1281 m, to je u ono
vrijeme bio rekordni raspon na svijetu. Visina pilona 233 m,
slobodna visina ispod mosta 67 m. Nosei kablovi 92.3 cm,
duine 2332 m. Kotao je 35 mil. $ + 3 mil. $ kasnije za pojaanje
spregova. Glavni projektant J. B. Strauss.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Most u zaljevu Maracaibo, preko jezera Maracaibo, Venecuela.
Sagraen 1962. godine s vrlo zanimljivom ovjeenom
konstrukcijom. Pet glavnih raspona sa po 235 m i brojnim manjim,
svjetla visina 50 m i ukupna duljine 8.7 km. Projektant Riccardo
Morandi.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
ibenski most, most preko rijeke
Krke, Hrvatska (1964. 1966.).
Betonski luni most raspona luka
246 m. Projektant Ilija Stojadinovi.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Krki most, veza kopno-otok Krk, Hrvatska (1976. 1980.). Betonski
luni most. Veliki luk raspona 390 m, a mali 244 m. Projektant Ilija
Stojadinovi.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Masleniki most, preko moreuza Novsko drilo, Hrvatska (1993.
1997.). Betonski luni most raspona luka 200 m. Projektanti: V.
andrli, Z. avor i J. Radi. Luk je izveden betoniranjem kratkih
odsjeaka na pominoj skeli pridravanjem pomou vjealjki.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Dubrovaki most, preko Rijeke dubrovake, Hrvatska (2001.). Spregnuta
elina konstrukcija s jedne strane i konzolna greda s druge. Ukupna
duljina 481 m, visina pilona142 m. Projektanti: Z. avor, V. Prpi, A.
Kindij, G. Hrelja, I. Gukov.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Skye, Cestovni most pokraj Kye Akina u Velikoj Britaniji. Graen 1992.-
1995. Rasponska konstrukcija: prednapregnuti beton, stupovi: armirani
beton. Ukupna duljina 500 m, glavni raspon 250 m. Visina rasponske
konstrukcije 4.7 12.5 m.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Northumberland (Confederation bridge), Cestovni most pokraj New
Brunswicka u Kanadi. Graen 1994.-1997. Rasponska konstrukcija:
prednapregnuti beton, stupovi: armirani beton.
Ukupna duljina 12.9 km, glavni raspon 250 m. Visina rasponske
konstrukcije 4.5 14.0 m.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Raftsundet, Cestovni most pokraj Lofotena u Norvekoj. Graen 1996.-
1998. Rasponska konstrukcija: prednapregnuti beton, stupovi: armirani
beton. Ukupna duljina 711 m, glavni raspon 298 m.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Neckartalbrcke, Njemaka. Cestovni most preko doline Neckar blizu
Weitingena u Njemakoj. Graen 1975.-1977. Stupovi su armirano
betonski, dok je rasponska konstrukcija elini sanduk.
Ukupna duljina 918 m, glavni raspon 263 m. Visina nad dolinom 267 m.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Pont de Normandie (Most Normandija), (1989.-1995.) Le Havre,
Francuska. Projektant Michel Virogleux. Glavni raspon 856 m, visina
pilona 215 m, ukupna duina 2141 m. Piloni armirano-betonski, glavni
raspon prednapregnuta ploa i elik.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Most resund
Izmeu Malma,
vedska i
Copenhagena,
Danska. Glavni
projektant Klaus
Falbe-Hansen.
Glavni raspon 490 m,
ukupna du. 7845
m, svjetla visina 57
m, visina pilona
204 m. Piloni i
stupovi su od arm.
betona, a
kolovozna konstr.
elina reetka
(dva nivoa).
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Tsukuhara bridge, (1998.) Hyogo, Japan. Glavni raspon 180 m, visina
pilona 16 m iznad kolovoza, ukupna duina 323 m. Piloni armirano-
betonski, glavni raspon prednapregnuti beton.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Ikutsuki, (1991.) Japan.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Akashi Kaikyo (1998.) izmeu otoka Honshu i Shikoku, Japan. Glavni raspon je
1991.0 m, a visina pilona 300 m. rasponska konstrukcija je elina, a piloni su
betonski. Temelji su 60 m ispod mora, a osnova temelja poiva na valjkastim
elinim kesonima ispunjenim betonom koji su projektirani da izdre plimne
struje od 4.5 m/s.
Most je projektiran na brzinu vjetra od 80 m/s (cca 290 km/h) i testiran je
vjetrovnom tunelu (model 1:100). Takoer je projektiran za 8.5 stupanj potresa
prema Richteru.
POVIJEST MOSTOVA MOSTOVI NOVOG DOBA
Punte de Allamilo (Most Alamillo u Sevilli, panjolska, preko rijeke
Guadalquivir), (1992.). Cestovni most, glavni raspon 200 m, ukupna
duljina 250 m. Visina pilona 142 m, nagib 58. Projektant: S. Calatrava.
A bridge can be regarded as a feat of engineering. In bridge design, there is a
certain exercise in Engineering Aesthetics to be undertaken, and I feel that the
integration of technology and aesthetics deserves special attention
Santiago Calatrava (1951.-)
MOSTOVI BUDUNOSTI
Dva moderna mosta u Koreji (mostovi s jedrima).
Gum-Ga Dae Gyo, Chung Ju, Juna Koreja (2005.)
Pyung Yeo 2, Yeosu, Juna Koreja (2005.)
MOSTOVI BUDUNOSTI
Most preko Mesinskog tjesnaca
(kopno - Sicilija). Predviena
gradnja 2006.-2012.
Predviena cijena 4.6 miljardi
. Ukupna duina 5 km, glavni
raspon 3300 m. Raunat na
udar vjetra 215 km/h. Za
cestovni i eljezniki promet.
MOSTOVI BUDUNOSTI
Most preko Gibraltara
(panjolska Maroko). Ukupna
duljina koju je potrebno
premostiti 9 milja. Predviena
cijena 18 miljardi $.