KLASINA GIMNAZIJA IVANA PAVLA II.

(S PRAVOM JAVNOSTI)

Dubrovaka republika
Nastanak, razvoj i ukinue

Mentor: prof. Ratko

Ruev

Uenik: Ivan

Dubrovnik: Nastanak razvoj i ukinue

1. Uvod
Dubrovnik. Kad pomislim na Dubrovnik, odmah mi se u glavi javljaju misli o
prelijepim graevinama, toploj klimi, a ponajvie bogatoj povijesti. Kroz
razmiljanje odmah mi prou onih 450. godina SLOBODE. Slobode za koju se
Dubrovnik dugo i mukotrpno (diplomatskim putem) borio. O njegovoj slavnoj
povjesti, povijesti Dubrovake Republike, o Dubrovnikovoj lijepoj, dragoj, slatkoj
slobodi1.

2. Razrada teme
Dubrovaka Republika je bila patricijska dravica nastala iz srednjovjekovne
dubrovake komune. Nalazila se na jugu dananje Hrvatske, na podruju
Dubrovnika, odnosno na prostoru koji je vie-manje danas Dubrovakoneretvanska upanija.
To je bila drava sa jakim pomorstvom, a napose trgovinom (ouvala je svoju
trgovinsku neovisnost, iako je bila izmeu dvije trgovake vatre Osmanskog
Carstva i Mleteke Republike).

3. Povijest
Grad Dubrovnik je osnovan u 7. stoljeu, otprilike 650.god., nakon to je rimski
grad Epidaurum2 bio uniten od strane Avara i Slavena. Stanovnici Epidauruma
(koji u bili Iliri) bjee u novoosnovani grad Lausa 3, a na obalu, tj. na mjestu
dananjeg Dubrovnika - Hrvati.
Dubrovnik se prvi put spominje 867. godine, kad su ga Saraceni od 866. do
867. opsjedali. Opsada je nakon petnaest mjesecu zavrena zahvaljujui
bizantskom caru Baziliju I. Makedoncu, koji je poslao flotu pod zapovjednitvom
Niketasa Orifasa prema Dubrovniku.
Godine 1191., gradski trgovci su dobili slobodu trgovanja u Bizantu od strane
cara Izaka II. Anela. Sline povlastice imao je Dubrovnik ranije u Srbiji4 i Bosni.
Sporazum s bosanskim banom Kulinom je prvi slubeni dokument u kojem se
grad naziva Dubrovnik.
Od 1205. god. pa do 1358. god, Dubrovnik biva pod vlau Mletake
republike. Nakon to je u 4. Kriarskom ratu 6 Carigrad osvojen, od strane
Mleana, Mleani postaju najjaa pomorska sila na Sredozemlju, te je tako
Dubrovnik bio primoran priznavati vlas Mletakog duda, odnosno njegovog
upravitelja, tkz. Comes7, no ipak Dubrovnik dalje ostao autonomna gradska komuna, tj.

sauvao je pravo da vije svoju zastavu LIBERTAS.

Dubrovnik: Nastanak razvoj i ukinue

Zadarskim mirom Venecija je izgubila sve otoke i gradove na istonoj obali
Jadranskoga mora od Kvarnera do Draa. Dubrovnik je priznao vlast hrvatskougarskog kralja Ludovika I. Anuvinca. Odnosi izmeu Dubrovnika i kralja
regulirani su Viegradskim ugovorom.

1458. god. Dubrovaka Republika napravila je ugovor s Otomanskim Carstvom

o plaanju danka. Dubrovnik je slao 1. studenog svake godine poslanika u
Carigrad da isplati odreenu koliinu danka. Kada je 1481. grad pao pod
osmansku zatitu, Dubrovnik je plaao 12 500 dukata. U svemu drugome
Dubrovnik je bio neovisan. Imali su pravo ui u odnose s bilo kojom dravom i isto
tako raditi sporazume s drugim dravama, a brodovi Dubrovnika plovili su pod
dubrovakom zastavom. Osmanlije Dubrovakoj Republici daju posebna prava u
trgovanju, to dubrovaku trgovinu jo vie vee u Osmansko Carstvo.
Zanimljiv je ovaj podatak, to nam govori o statusu dubrovana kod
Osmanlija: U doba dok je Beograd bio pod turskom vlau je u tom gradu
djelovala dubrovaka trgovaka kolonija. Zabiljeio ih je isusovac Bartol Kai kad
je 1612. kao papin izaslanik obilazio katolike u tom greadu. Ista kolonija je
pomagala isusovaku gimnaziju u Beogradu, koja je djelovala do njihova odlaska
1632.
Nakon sloma Mletake Republike 1797. dalmatinski obalni pojas dolazi pod
jurisdikciju Habsburke Monarhije. Pounskim mirom9 svu Dalmaciju i Boku
kotorsku dobivaju Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovake Republike prekidao
kopnenu vezu meu njima. Pojavom Napoleona s jedne, a slabou Turske s
druge strane, Dubrovaka Republika vie nije bila sigurna u ustaljenom sustavu
zatite. U opasnosti od ruskog zauzea grad se 27. svibnja 1806. bez otpora
predao francuskim postrojbama. Naime, francuski odred od oko tisuu i dvjesto
vojnika pod zapovjednitvom generala Lauristona, obmanom je uao u grad.
Od ulaska francuske vojske u Dubrovnik poele su ratne operacije izmeu
zdruenih ruskih vojnih i crnogorski paravojnih snaga, pomognutih i pravoslavnim
stanovnitvom u zaleu Republike, u Turskoj. Poetkom mjeseca listopada 1806.
uz pomo generala Marmonta neprijateljska je vojska istjerana s teritorija
Dubrovake Republike. Francuzi su preuzeli civilnu vlast u gradu. Goleme
francuske kontribucije i nameti za izdravanje brojnih trupa potpuno su iscrpili
Republiku. Dubrovako brodovlje bilo je uniteno ili uzapeno u sredozemnim
lukama, a trgovina sa zaleem prekinuta. Dana 31. sijenja 1808. Marmont je,
mimo znanja Napoleona (dakako, uz njegovo naknadno odobrenje), dekretom
raspustio Senat i dubrovaku Vladu i time ukinuo dubrovaku nezavisnost.

Nakon ukinua Republike 1808. Dubrovako je podruje s Bokom

kotorskom podvrgnuto Napoleonovu Talijanskom Kraljevstvu, a od 1810. do 1814.
ukljueno je u sastav francuskih Ilirskih provincija. Odlukama Bekog kongresa
1815. podruje nekadanje Republike pripalo je Habsburkoj Monarhiji u ijem se
sastavu nalazi sve do 1918. godine.

Dubrovnik: Nastanak razvoj i ukinue

Godine 1928. hrvatski skladatelj Jakov Gotovac dolazi do poznatog
Gundulievog djela: Dubravka, te ga uglazbljuje, nainivi tako oratorij, koji je
ujedno i pastirska igra, pastorala. Kroz djelo se koriste razno-razna puhaka
glazbala, te s time postie taj klasini, arkadijski ugoaj. Gotovac je u taj svoj
opus uvrstio stare grke tonalitete, te oni stvaraju specifinu arhainu obojenost,
te oni dovode do zavrne zanosne himne slobodi, proete gotovo pobonom
sveanou i dahom minulih vremena. Sad emo uti poznati Himan Slobodi, koji
se izvodi svake godine na otvaranju Dubrovakih ljetnih igara.

4. Dubrovaka sloboda
uli smo kako Dubrovaki patricij Ivan Gunduli, pjeva o Dubrovakoj slobodi,
pjeva
o slobodi, pjeva o njoj, kao o
ivotnoj slasti, kao o idealu, kojeg je sam Bog dao, da mi Njegova dijeca uivamo,
to je dar uz razum koji nas razlikuje, od svih stalih bia na ovom svijetu, i to je dar
koji nam nit jedan tiranin, niti jedan diktatotr ne moe oduzeti. Mi u sjemenitu
srijedom meditiramo o jednoj kratkoj misli: Jesam li ja svjestan svoje SLOBODE?
Dubrovani suvie iznad svega cijenili slobodu, i tu su slobodu imali punih
450. god. Republika je imala svoju zastavu, grb i vojsku. Uspostavila je
razgranatu mreu diplomatskih i trgovakih predstavnitava u mnogim evropskim
zemljama. Njihove interese na dvorovima europskih vladara zastupaju poklisari,
dok konzulati tite interese dubrovakih pomoraca irom civiliziranog svijeta.

Vaan zatitnik dubrovake slobode bila je panjolska, a najvei

neprijatelj njezinoj nezavisnosti i slobodi vjeiti konkurent - Venecija. U
drugoj polovini 16. st. opada mo Dubrovnika. Uzroci su u velikim
geografskim otkriima i revoluciji cijena koja obezvrjeuje novac.
Dubrovaki bankari manje ulau u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala,
a konkurencija francuskih, engleskih i holandskih pomoraca je sve vea.
Na kraju kako smo ve uli francuski general Marmont, godine 1808.
god. skida zastavu koju je vijao ponosni Orlando, a narod je sa suzama u
oima gledao kako Dubrovaki senatori naputaju sabornicu, znajui da je
jdnak tako boica Liberta napustila njihov Dubrovnik.

Fusnote:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Usp. Ivan Gunduli: Dubravka, himna slobodi

Cavtat
Pretpostavlja se gradi na otoku Lokrumu, kraj Dubrovnika
1186. god.
1189. god.
1204. god.
hrv. Knez

8. 1358. god.
9. 1805.god.

Dubrovnik: Nastanak razvoj i ukinue

Izvori:
-

Dubrovnik, (monografija) Anuka Novakovi, prof., 1978. god.

Wikipedia: hr.wikipedia.org/wiki/Dubrova%C4%8Dka_Republika#mw-head
Turistikazajednica-Dubrovnik:
http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1503&id_main=1503
Solmsestra: http://www.solsemestra.com/cro/povijestdubrovnik_cro.html
O lijepa, o draga, o slatka slobodo: http://www.youtube.com/watch?
v=IPCG8gEuKK0