Poznato nam je da je svaki covjek drugaciji, kako po spoljanjem izgledu tako i po psiholokom

profilu pojedinca i njegovim karakteristikama. Svaka individua posjeduje nasljeene i steene

karakteristike, pa tako ima i svoje posebne elje, strasti, strahovanja, potrebe itd. Nisu od manjka niti
utjecaji spoljasnjosti, kojima smo mi ljudi lako podloni. Oni razliito djeluju na svakog pojedinca te
se formiraju razliite odlike i postupci.
OPENITO O STRESU-
Stres je pojam koji znaava stanje organizma u kojem doivljavamo prijetnju vlastitom integritetu.
U savremenom svijetu stres je prepoznat kao vaan imbenik koji utie na zdravlje.
Sam naziv stres vodi porijeklo iz srednjovjekovnog engleskog (eng. stress napor, nevolja ili
ogranienje). Ve u 14. stoljeu koriten je kao pojam koji oznaava patnju, muku, tegobe, nesreu ili
tugu. U 19. Stoljeu stres je smatran temeljem slabog zdravlja i povezivan je s brojnim sluajevima
angine pectoris. Kanadski ljekar Hans Selye 1936. Godine je poeo upotrebljavati stres u vrlo
specifinom smislu, oznaavajui njime usklaeni skup tjelesnih odbrana protiv tetnog podraaja bilo
koje vrste. Za te podraaje uveo je naziv stresori. Vanjske okolnosti ukljuuju obitelj, preijatelje, opi i
radni okoli te uvjete i nain rada, a bolesti koje mogu nastati pod uticajem prevelikog stresa ovise o
svim ve navedenim imbenicima. Reakcije na stres mogu biti psiholoke (depresija, negativne
emocije, gubitak panje, umor itd.), bihevioralne ( najee povlaenje i izolacija u poslu ili kod kue,
porast nesrea, poveanje puenja itd.) i fizioloke (porast razine kortizola, porast krvnog pritiska,
palpilacije, bolovi u prsima, insomnia itd.).
STRES NA RADU
Stres na radu je specifina vrsta stresa ciji je izvor u radnom okoliu. Prepoznat je irom svijeta kao
najvei izazov zdravlju radnika. Sedamdesetih godina 20. Stoljea lijenici i psiholozi poinju
prouavati stres na radu.
Stres se javlja u irokom rasponu radnih okolnosti, a esto se pogorava kada zaposlenici osjeaju
slabu podrku nadzornika i kolega i kada imaju slabu kontrolu nad radom.
*Pritisak na radnom mjestu je neizbjean zbog zahtjeva savremene radne okoline.
Pritisak u odreenim granicama moe radnike drati aktivnima, motiviranima, sposobnima za rad i
uenje ali kada taj pritisak postane prekomjeran tada on dovodi do stresa koji moe otetiti zdravlje
radnika i negov radni uinak.
Tu se ne podrazumijeva samo situacije u kojima pritisci rada prelaze radnikovu sposobnost da se s
njima nosi, nego i kada se u dovoljnoj mjeri ne koristi radnikovo znanje i sposobnosti.
Istraivanja su pokazala jasnu povezanost stresa na radu i radni uinak. Ukoliko je stres umjeren,
djeluje motivirajue i naziva se eustress. Premalen stres je povezan sa premalin radnim uinkom, ali
prevelika koliina stresa takoer ima ishod niski radni uinak a moe uzrokovati i razna oboljenja.
Nije mogue ukloniti apsolutno sve stresore prisutne na radnom mjestu ali je mogue uticati na
vanjske okolnosti kako bi se simptomi stresa umanjili.
U ekonomski slabijim zemljama stres na radnom mjestu je najee povezan sa egzistencijalnim
pitanjima i problemima. Time se moe rei da su modeli stresa na radu zapravo karakteristini za
sredine u kojima su nastali.
*Dobro upravljanje i dobra radna organizacija su najbolji oblici prevencije ovakvog stresa.
Neke od kategorija opasnosti povezanih sa stresom su:
1. Radno optereenje i brzina rada:
Imati previe ili premalo posla
Rad pod vremenskim pritiscima

2. Razvoj karijere, status i plata:
Nesigurnost posla
Pamanjkanje izgleda za napredovanje
Nedovoljno ili prekomjerno napredovanje
Rad ''niske drutvene vrijednosti''
Sheme plaanja u malim ratama
Nejasni i nepravedni sustavi evaluacije uinka

3. Meuljudki odnosi:
Neodgovarajue, bezobzirno ili nepotporno nadziranje
Slabi meusobni odnosi sa saradnicima
Nasilnost, uznemiravanje i naprasitost
Izolirani ili osamljeni rad
Neusklaeni naini za postupanje s problemima ili pritubama


STRES ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
Poznato nam je da zadaci zdravstvenih strunjaka ukljuuju dijagnostike postupke, lijeenje i ksrb za
oboljele, tako da obavljanje tih poslova moe dovesti do odreenih oteenja zdravlja tj. Do pojava
ozljeda i razvoja raznih profesionalnih i drugih kroninih bolesti. Poveanom morbiditetu od psihikih
smetnji i psihosomatskih bolesti pridonose u najeem sluaju produeno radno vrijeme, smjenski in
noni rad, kontakt s oboljelima, emocionalna iscrpljenost itd.
U mnogim zdravstvenim ustanovama razliitih zemalja prouavan je stres lijenika koji rade u
bolnicama i izvan bolnica, pa tako imamo za primjer istraivanje provedeno u Irskoj 2004. Godine.
Ono pokazuje da 56% ispitanih ocjenilo je svoj posao izrazito stresnim, 79% lijenika je iznijelo svoje
nezadovoljstvo na radu, a ak 68% ih razmilja o naputanju struke.
*Najei navedeni stresori bili su: hitna stanja, deurstva, donoenje odluka nakon nonog deurstva,
mala mogunost napredovanja i rutinski medicinski rad.
Brojna istraivanja provedena u populaciji medicinskih tehniara pokazale su povezanost odreenih
bolesti sa stresom na radnom mjestu ( emocionalna iscrpljenost, fizika iscrpljenost, bol u donjem
dijelu lea itd.). u zemljama u tranziciji povean je broj medicinskih tehniara koji naputaju radno
mjesto.
*niska razina odluivanja a visoki zhtjevi karakteristini su za sestrinsku profesiju.
Zdravstvena struka svakako treba biti validiran, pouzdan i primjenjiv ''instrument'' s obzirom na
odgovornost prema ljudskom ivotu i zdravlju, ali i izloenosti specifinim stresorima (razne
hemijske, bioloke i fizikalne tetnosti) te smjenskom radu.

KOMUNIKACIJE U SESTRINSTVU:
Svi mi svakodnevno komuniciramo na razliite naine jer je nemogue ne komunicirati. Komunikacija
nam je u sutini potrebna kako bi opstali i ona je prisutna u svim sferama ivota, kako privatno tako i u
poslovnom svijetu pa samim tim u u oblasti zdravstvenih djelatnosti.
Kvalitet zdravstvene njege, odnos izmeu medicinskog tehniara i bolesnika uope zavisi od
uspjenosti komunikacije medicinskog tehniara kako sa uom tako sa irom okolinom. U
komunikaciji unutar zdravstvenog tima strunjaci se moraju nadopunjavati jer uvijek postoji neko ko
neto ne zna a elio bi znati. Bio bi nepotpun ovakav vid komunikacije kada medicinsko osoblje ne bi
imalo potrebu za vlastitim nadopunjavanjem i usavravanjem.
Nuni preduslov za kvalitetnu komunikaciju u zdravstvenom timu je dvosmjerna komunikacija u kojoj
sagovornici i alju i primaju poruke te dobivaju povratne informacije ( pozitivne ili negativne ).
Vane karakteristike komunikacije su konstruktivnost i destruktivnost. U zdravstvenom smislu,
konstruktivna komunikacija podrazumijeva neto kreativno i ona se usmjerava na rjeavanje problema
( sagovornici se potuju, priznaju se razliitosti itd.), dok je destruktivna komunikacija lana,
nepotena i gruba, te nije nimalo kreativna ( energija se troi na optuivanje, vrijeanje, ignorisanje
itd.). Zbog toga je nuno usvajanje komunikacijskih vjetina kroz razliite treninge.
KOMUNIKACIJE MEDICINSKOG TEHNIARA S JAVNOU:
Odnosti s javnou su svjesni, planirani i stalni napori da se ostvari i odri dobra saradnja i meusobno
razumijevanje izmeu radne organizacije i javnosti, odnosno drutva u cjelini. Moglo bi se rei da je
praksa odnosa sa javnou jedan oblik umjetnosti ali i drutvena znanost. Svaka radna organizacija, pa
tako i zdravstvena, mora postaviti ciljeve odnosa s javnou.
Kada govorimo o sestrinstvu kao profesiji odnosi s javnou moraju biti usmjereni na:
-promjena slike o vlastitoj profesiji
-kvalitetniji ljudski resursi(kolovanje, trajna edukacija...)
-poboljanje komunikacije izmeu profesije
-jaanje svijesti o vlastitoj ulozi u drutvu.