GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 64

6 PRORAUN OKVIRA

14
12
70
38
16 5
4
0
4
6
0
4
6
0
5
0
0

(
b
)
5
0
0

(
b
)
1
0
0
0

(
2
*
b
)
4
6
0
4
0
4
6
0
4
0
4
0
-
4
0
0


0
.
0
0
+
4
0
0
+
8
1
5
+-
+
9
6
5
50
50
4
0
4
0
4
6
0
4
0
4
6
0
5 16
38
70
12
4
0
4
0

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 65
Srednji okvir:
3
6
5
1000
500 500
g
G
4
220 221
311 310
4
Q Q
3
3
G
Q
2
2
G
Q
1
1
G
Q
5
5
G
q
g
V/300 VI/300 V/300
V/200 VI/200 V/200
3 3
2
4
2
5
7
9
0























GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 66
6.1 Analiza optereenja za srednji okvir

6.1.1 Greda POZ 310-311

Reakcija FERT stropa
g
krov
krov
G
Q
krov
krov
G
Q
krov
krov
G
Q
krov
krov
G
Q
krov
krov
G
Q
krov
krov
G
Q
RZU
G G
RZU
500
Q
G
krov
500
krov
R


R
g
= (gL)+G
RZU
+(3G
KROV
) = 5,455,0+0,62+30,74 = 30,09 kN/m
q
3
= R
q
= 3Q
KROV
= 32,18 = 6,54 kN/m

L = raspon Fert stropa = zadana dimenzija a
Na gornjoj slici su prikazana dva od etiri raspona Fert stropa koji nosi uzdu objekta. Fert
nosi uzdu objekta i svaki njegov raspon optereuje poprene okvire.

Vlastita teina grede poz. 310-311:
g
vl
= 0,3(0,55-0,05)25 = 3,75 kN/m

Optereenja na gredu POZ 310-311: (vlastita teina se zadaje kao stalno optereenje)

g
3
= R
g
+ g
vl
= 30,09 + 3,75 = 33,84 kN/m
q
3
= R
q
= 6,54 kN/m





















GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 67
6.1.2 Greda POZ 220-221

1
6
5
0
0

(
b
)
30 30 470 30 470 30 470 30 470
2000 (4*a)
500 (a) 500 (a) 500 (a) 500 (a)
3
0
4
7
7
1
0
0
0

(
2
*
b
)
5
0
0

(
b
)
460 40 460 40 460 40 460 40 40
4
6
0
4
0
4
6
0
4
0
4
0
3
8
1
2
5
0
I/200 III/200 V/200 III/200 I/200
II/200 IV/200 VI/200 IV/200 II/200
I/200 III/200 V/200 III/200 I/200
2
1
7
2
1
6
206
2
1
8
2
1
9
2
2
0
2
2
1
2
1
8
2
2
3
2
1
6
2
2
4
206
210 211 212 213
206 206
7
0
207 208
214 215 215 214
207
70
12 58
38
2
0
1
2
0
1
202
203
203
202
A
A
DIZALO
STUBITE
3
0
2
2
0
3
0
2
2
0
3
0
2
2
0
3
0
2
2
0
3
0
1
6
4
7
7
1
6
1
6
1
6
1
6

Ploa POZ 202-203-203-202

Ploa poz. 200 nosi u poprenom smjeru objekta kao kontinuirani nosa preko etiri
jednaka raspona L = b/2 (zadana dimenzija b). Reakcije ploe poz. 200 su optereenja na
uzdune grede poz. 200. Zbog jednostavnosti pokretno optereenje je postavljeno po
cijeloj ploi, mada bi se vee reakcije dobile kada bi se za svaku reakciju uzela ona
kombinacija optereenja koja bi dala maksimalan iznos te reakcije.

Optereenja ploe poz. 200: (vidjeti proraun ploe poz. 200 !!!)

g = 3,73 kN/m
2
q = 10,0 kN/m
2

Ploa nosi u jednom smjeru. Simetrini poloaj pokretnog optereenja:

q
L=250 L=250 L=250 L=250
g
202 203 203 202
A B C D E





GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 68
Reakcije ploe: (to su optereenja uzdunih greda kojima jo treba dodati vlastitu
teinu greda)

R
A,pl,g
= 0,393gL = 0,3933,732,5 = 3,665 kN/m
R
A,pl,q
= 0,393qL = 0,39310,02,5 = 9,825 kN/m

R
B,pl,g
= 1,143gL = 1,1433,732,5 = 10,659 kN/m
R
B,pl,q
= 1,143qL = 1,14310,02,5 = 28,575 kN/m

R
C,pl,g
= 0,929gL = 0,9293,732,5 = 8,663 kN/m
R
C,pl,q
= 0,929qL = 0,92910,02,5 = 23,225 kN/m

Vlastita teina uzdunih greda poz. 200:

( ) ( ) kN/m' 85 2 25 12 0 5 0 3 0
bet
200
pl
200
gr
200
w vl
, , , , = = = h h b g

Uzdune grede poz. 200 nose uzdu objekta kao kontinuirani nosai preko dva, tri ili etiri
jednaka raspona L = a (zadana dimenzija a). One svojim reakcijama optereuju poprene
okvire.

Greda POZ 206-206 - reakcije G
1
i Q
1

R
1000
q
500 500
g


G
1
= R
B,gr,g
= 1,0gL =1,0(R
A,pl,g
+g
vl
)L = 1,0(3,665+2,85)5,0 = 32,58 kN
Q
1
= R
B,gr,q
= 1,0qL = 1,0 R
A,pl,q
L = 1,09,8255,0 = 49,13 kN


Greda POZ 214-215-215-214 - reakcije G
2
i Q
2

R
2000
q
500 500 500 500
g


G
2
= R
C,gr,g
= 0,929gL = 0,929(R
B,pl,g
+g
vl
)L = 0,929(10,659+2,85)5,0 = 62,75 kN
Q
2
= R
C,gr,q
= 1,143qL = 1,143 R
B,pl,q
L = 1,14328,5755,0 = 163,31 kN


GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 69
Greda POZ 210-211-212-213 - reakcije G
3
i Q
3

R
2000
q
500 500 500 500
g


G
3
= R
C,gr,g
= 0,929gL = 0,929(R
C,pl,g
+g
vl
)L = 0,929(8,663+2,85)5,0 = 53,48 kN
Q
3
= R
C,gr,q
= 1,143qL = 1,143 R
C,pl,q
L = 1,14323,2255,0 = 132,73 kN


Greda POZ 207-208-207 - reakcije G
4
i Q
4

g
500 500 500
q
1500
R


G
4
= R
B,gr,g
= 1,1gL = 1,1(R
B,pl,g
+g
vl
)L = 1,1(10,659+2,85)5,0 = 74,30 kN
Q
4
= R
B,gr,q
= 1,2qL = 1,2 R
B,pl,q
5,0 = 1,228,5755,0 = 171,45 kN


Greda POZ 206-206 - reakcije G
5
i Q
5

R
1000
q
500 500
g
x

G
5
= R
B,gr,g
= 1,0gL =1,0(R
A,pl,g
+g
vl
)L = 1,0(3,665+2,85)5,0 = 32,58 kN
Q
5
= R
B,gr,q
= 1,0qL = 1,0 R
A,pl,q
L = 1,09,8255,0 = 49,13 kN

Vlastita teina grede poz. 220-221:
( ) ( ) kN/m' 35 4 25 12 0 7 0 3 0
bet
200
pl gr w vl 2
, , , , = = = = h h b g g

Dakle, optereenje okvira ine koncentrirane sile od G
1
do G
5
, Q
1
do Q
5
, te kontinuirano
optereenje g
2
.

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 70

6.1.3 Seizmike sile

Proraun po EN 1998-1 (EC8)
Kvazistatika analiza - pojednostavljena modalna spektralna analiza - Metoda
ekvivalentnog statikog optereenja.

Ukupna proraunska sila potresa na graevinu:
( ) =
g
W
T S F
1 d bd

gdje je:
( )
1 d
T S ordinata proraunskog (projektnog) spektra za prvi period titranja graevine
(okvira)
W ukupna teina graevine (u ovom sluaju dijela graevine koji otpada na srednji
okvir)
g ubrzanje sile tee;
2
81 9 s m g / , =
popravni (korekcijski) faktor = 0,85 za T
1
<2T
C
kada zgrada ima vie od dvije
etae. Za sve ostale sluajeve = 1,0 (u ovom sluaju = 1,0)

Prvi period titranja okvira dobiven je dinamikom analizom upotrebom programa
za proraun statike konstrukcija.
T
1
= 0,5 sec
(Zbog jednostavnosti studenti ne moraju proraunavati prvi period uzima se da je prvi
period izmeu T
B
i T
C
, pa se dobiva maksimalna ordinata proraunskog spektra)

Za vrstu tla B (iz tablice 3.2 (EN 1998-1)) oitano:
S = 1,2
T
B
= 0,15 s
T
C
= 0,5 s
T
D
= 2,0 s

Proraunani prvi period (T
1
= T
C
= 0,5 s) , pa je ordinata proraunskog (projektnog) spektra
za prvi period titranja graevine:
( )
q
S a T S
5 2
g 1 d
,
=
gdje je:
a
g
proraunsko ubrzanje tla ( u ovom sluaju smatra se da se objekt nalazi u 8.
potresnom podruju, pa je g a = 2 0
g
,
q faktor ponaanja

Faktor ponaanja: 5 1
w 0
, = k q q
1
u
0
0 3
a
a
q = , za okvirne sustave ili dvojne sustave istovrijedne okvirnim i za
razred duktilnosti M
3 1
1
u
, =
a
a
za okvirne sustave ili dvojne sustave istovrijedne okvirnim
0 1
w
, = k za okvirne sustave ili dvojne sustave istovrijedne okvirnim
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 71

9 3 3 1 0 3
0
, , , = = q
9 3 0 1 9 3
w 0
, , , = = = k q q

( ) 51 1
9 3
5 2
2 1 81 9 2 0
5 2
g 1 d
,
,
,
, , ,
,
= = =
q
S a T S


Faktor vanosti: 2 1
I
, = za zgrade razreda vanosti III Zgrade za koje je seizmika
otpornost vana u smislu posljedica povezanih s ruenjem
(kole, skupne hale, i.t.d.)

3
6
5
1000
500 500
3
6
5
G (Q)
3,1
G (Q)
3,2
G (Q)
3,3
G (Q)
2,1
G (Q)
2,2
G (Q)
2,3
G (Q)
2,4
G (Q)
2,5
G(Q)
3,i
G(Q)
2,i
4
2
5
7
9
0
4
2
5
7
9
0


Ukupno stalno optereenje:
G
3,1
= (R
g
+ g
vl
)(b/2) = (30,09+3,75)2,5 = 84,6 kN
G
3,2
= (R
g
+ g
vl
)b = (30,09+3,75)5 = 169,2 kN
G
3,3
= (R
g
+ g
vl
)(b/2) = (30,09+3,75)2,5 = 84,6 kN
G
3
= 338,4 kN

G
2,1
= G
1
+g
vl
(b/4) = 32,58 + 4,351,25 = 38,018 kN
G
2,2
= G
2
+g
vl
(b/2) = 62,75 + 4,352,5 = 73,625 kN
G
2,3
= G
3
+g
vl
(b/2) = 53,48 + 4,352,5 = 64,355 kN
G
2,4
= G
4
+g
vl
(b/2) = 74,30 + 4,352,5 = 85,175 kN
G
2,5
= G
5
+g
vl
(b/4) = 32,58 + 4,351,25 = 38,018 kN
G
2
= 299,191 kN

Ukupno: G = 637,591 kN
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 72

Promjenjivo optereenje mnoeno s faktorom 3 0
2i
, = :
Q
3,1
= q
3
(b/2)
2i
= 6,542,50,3 = 4,905 kN
Q
3,2
= q
3
b
2i
= 6,5450,3 = 9,81 kN
Q
3,3
= q
3
(b/2)
2i
= 6,542,50,3 = 4,905 kN
Q
3
= 19,62 kN

Q
2,1
= Q
1

2i
= 49,130,3 = 14,739 kN
Q
2,2
= Q
2

2i
= 163,310,3 =48,993 kN
Q
2,3
= Q
3

2i
= 132,730,3 = 39,819 kN
Q
2,4
= Q
4

2i
= 171,450,3 = 51,435 kN
Q
2,5
= Q
5

2i
= 49,130,3 = 14,739 kN
Q
2
= 169,725 kN

Ukupno: Q = 189,345 kN

Teine za odreivanje sila potresa:
W
3
= G
3
+ Q
3
= 338,40+19,62 = 358,02 kN
W
2
= G
2
+ Q
2
= 299,191+169,725 = 468,92 kN

Ukupna teina: W = W
3
+ W
2
= 358,02+468,92 = 826,94 kN

Ukupna seizmika sila:
( ) kN 29 127 0 1
81 9
94 826
51 1
1 d bd
, ,
,
,
, = = =
g
W
T S F

Razdioba seizmike sile (u omjeru momenata na konzoli), kada se osnovni oblik
deformiranja zamijeni lineranim oblikom po kojem se pomaci masa linerano poveavaju s
visinom. Horizontalne sile se mnoe faktorom vanosti 1,2
I
= .

Seizmike sile po etaama:

=
i i
i i
bd I bdi
W h
W h
F F
h
2
= 3,65 m
h
3
= 7,90 m

kN 16 95 623 0 29 127 2 1
92 468 65 3 02 358 9 7
02 358 9 7
29 127 2 1
3
, , , ,
, , , ,
, ,
, , = =
+

= F

kN 59 57 377 0 29 127 2 1
92 468 65 3 02 358 9 7
92 468 65 3
29 127 2 1
2
, , , ,
, , , ,
, ,
, , = =
+

= F







GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 73

6.2 Statiki proraun


U ovom poglavlju ukratko su objanjene karakteristike statikog sustava ovira koji
treba proraunati.

6.2.1 Statiki sustav

Na slici 1 prikazan je statiki sustav sa oznakama vorova i tapova te su dane
koordinate vorova. Za tapove su i dane oznake poprenih presjeka.


Slika 1: Statiki sustav

6.2.2 Popreni presjeci

Stupovi oznaka presjeka CS1 40/40 cm svi studenti imaju takav popreni presjek

Grede 220 i 221 donje grede oznaka presjeka CS2

sudjelujua irina grede:
cm 300 500 60 0 60 0
0
= = = , , l l oitano iz M-dijagrama
cm 235 2 470
1
= = / b ; cm 235 2 470
2
= = / b
cm 60 300 2 0 2 0 cm 77 300 1 0 235 2 0 1 0 2 0
0 0 1 eff,1
= = > = + = + = , , , , , , l l b b
cm 235 cm 0 60
1 eff,1
= = b b ,
cm 60 300 2 0 2 0 cm 77 300 1 0 235 2 0 1 0 2 0
0 0 2 eff,2
= = > = + = + = , , , , , , l l b b
cm 235 cm 0 60
2 eff,2
= = b b ,
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 74
cm 500 30 235 235 cm 150 30 0 60 0 60
w eff,2 eff,1 eff
= + + = = + + = + + = b b b b b , ,
cm 150
eff
= b

Kod ovog presjeka svaki student ima drugaiju debljinu ploe, h
f
, i sudjelujuu irinu
ploe, b
eff
, koja ovisi o rasponu grede.

7
0
1
2
5
8
150
30 60 60


Slika 2: Popreni presjek CS2


Grede 310 i 311 gornje grede oznaka presjeka CS3

sudjelujua irina grede:
cm 330 500 66 0 66 0
0
= = = , , l l oitano iz M-dijagrama
cm 235 2 470
1
= = / b ; cm 235 2 470
2
= = / b
cm 66 330 2 0 2 0 cm 80 330 1 0 235 2 0 1 0 2 0
0 0 1 eff,1
= = > = + = + = , , , , , , l l b b
cm 235 cm 0 66
1 eff,1
= = b b ,
cm 66 300 2 0 2 0 cm 80 330 1 0 235 2 0 1 0 2 0
0 0 2 eff,2
= = > = + = + = , , , , , , l l b b
cm 235 cm 0 66
2 eff,2
= = b b ,
cm 500 30 235 235 cm 162 30 0 66 0 66
w eff,2 eff,1 eff
= + + = = + + = + + = b b b b b , ,
cm 162
eff
= b
162
30 66 66
5
0
5
5
5


Slika 3: Popreni presjek CS3
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 75

6.2.3 Optereenja

Okvir je optereen s etiri sluaja optereenja: stalno, korisno simetrino, korisno
nesimetrino, potres.

Stalno optereenje:

U stalno optereenje ulazi vlastita teina konstrukcije te stalno optereenje od ostalih
dijelova konstrukcije koji se oslanjaju na okvir.

Grede 310 i 311 optereenje g
3
od Fert stropa g
3
= 30,09 kN/m (reakcija od
Fert stropa (optereenje na gredu okvira) ovisi o rasponu a
svaki student ima razliitu veliinu)

vlastita teina grede g
vl
= 3,75 kN/m (svi imaju isto)

Grede 220 i 221 vlastita teina grede
g
vl
= 0,3(0,7 h
pl,200
)25 = 0,3(0,7 0,12)25 = 4,35 kN/m (svaki
student ima razliitu veliinu)
Koncentrirane sile G1 do G5 (razliito)

Stupovi vlastita teina stupova dodaje se na dno stupa kao
koncentrirana sila:
Donji stupovi 0,40,43,6525 = 14,6 kN
Gornji stupovi 0,40,44,2525 = 17,0 kN

U modelu su ove sile za gornje stupove dodane silama G1, G3 i G5, dok se sile za
donje stupove ne zadaju jer se prenose u temelje i nemaju utjecaj na unutarnje sile
okvira.





GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 76
Korisno optereenje:

Grede 310 i 311 optereenje g
3
od Fert stropa q
3
= 6,54 kN/m (reakcija od
Fert stropa (optereenje na gredu okvira) ovisi o rasponu a
svaki student ima razliitu veliinu)

Grede 220 i 221 Koncentrirane sile Q1 do Q5 (razliito)

Korisno simetrino optereenje:
X Y
Z





Korisno nesimetrino optereenje:

X Y
Z






GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 77
Potres DCM:

X Y
Z


VANA NAPOMENA: U gore prikazanom sluaju vlastita teina konstrukcije se zadavala
kao svako drugo optereenje (kao stalno optereenje). Naravno, svaki komercijalni
program za proraun konstrukcija ima mogunost automatskog zadavanja vlastite teine
konstrukcije (najee naredbom DEAD LOAD). U tom sluaju stalno optereenje za
proraun okvira treba zadati na slijedei nain:

Stalno optereenje:

Kod obiju greda je potrebno oduzeti onaj dio optereenja koji se odnosi na vlastitu teinu
ploe, tj. dio T-presjeka koji ini ploa sa svojom sudjelujuom irinom treba oduzeti od
kontinuiranog stalnog optereenja g
3
jer je taj dio uraunat u vlastitu teinu T-presjeka, ali i
u reakciju od Fert stropa. Isto vrijedi i za gredu poz 220 i 221 gdje je taj dio uraunat u
koncentriranim silama, pa tako na tim gredama treba dodati negativno kontinuirano
optereenje (djeluje prema gore)


Grede 310 i 311 optereenje g
3
od Fert stropa
g
3
= 30,09 - b
eff
h
pl,300
25 = 30,09 - 1,620,0525 = 28,07 kN/m
(reakcija od Fert stropa (optereenje na gredu okvira) ovisi o
rasponu a svaki student ima razliitu veliinu)

Grede 220 i 221 vlastita teina grede
Koncentrirane sile G1 do G5 (razliito). Potrebno je dodati
negativno optereenje
g
2
= b
eff
h
pl,200
25 = -1,50,1225 = -4,5 kN/m






GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 78
6.3 Rezultati statikog prorauna

Stalno optereenje M dijagram:


Stalno optereenje V dijagram:






GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 79
Stalno optereenje N dijagram:

































GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 80
Pokretno simetrino optereenje M dijagram:


Pokretno simetrino optereenje V dijagram:










GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 81
Pokretno simetrino optereenje N dijagram:
































GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 82
Pokretno nesimetrino optereenje M dijagram:


Pokretno nesimetrino optereenje V dijagram:









GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 83
Pokretno nesimetrino optereenje N dijagram:
































GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 84
Potresno optereenje M dijagram:


Potresno optereenje V dijagram:









GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU
PROGRAM IZ BETONSKIH I ZIDANIH KONSTRUKCIJA I 85
Potresno optereenje N dijagram: