1

ISTRAIVAKI RAD:
OVISNOST KRVNOG TLAKA I PULSA O
FIZIKOJ AKTIVNOSTI

















2

1. UVOD
Zadatak ove vjebe bio je promotriti ovisnost krvnog tlaka i pulsa o fizikoj
aktivnosti. Tlak i puls su se mjerili 16 i 17-godinjacima. Od tih osoba, dvoje su
bili sportai i dvoje nesportai. Prvo smo im izmjerili krvni tlak i puls u
mirovanju, a zatim nakon neke fizike aktivnosti (tranje, skakanje i sl.). 5 i 10
minuta nakon fizike aktivnosti, opet smo izmjerili tlak i puls.
Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke arterija. (Krvni tlak.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Krvni_tlak) On se mijenja ovisno o aktivnosti srca.
Normalni krvni tlak iznosi 120/80 mmHg. Prva brojka oznauje gornji ili
sistoliki tlak koji nastaje u trenutku kad se klijetke kontrahiraju. Kontrakcija
(sistola) je istiskivanje krvi iz srca. Druga brojka oznauje donji ili dijastoliki
tlak koji nastaje kad se klijetke relaksiraju. Relaksacija (dijastola) je razdoblje
kada se srce puni krvlju. (Srani ciklus.
http://www.kardiologija.net/kardiologija/Da_li_znate/odgovori/SrcaniCiklus.ht
m)

Slika 1. Sistola i dijastola
Svaki put kad se klijetke kontrahiraju, istiskuju krv u arterije pa se i stijenke
arterija proire. To se moe opipati na mjestima gdje su arterije blie povrini
koe kao puls ili bilo. (Luka i Mikulid 2012: 40 41)
U ovoj vjebi postavili smo sljedede hipoteze: puls sportaa je manji od pulsa
nesportaa, sportai imaju nii tlak, nakon fizike aktivnosti puls i krvni tlak se
povedaju, tlak sportaa nakon fizike aktivnosti se bre vrada u normalni tlak,
nego kod nesportaa.


3

2. MATERIJALI I METODE
Kao materijal nam je sluio tlakomjer. Tlakomjer smo stavili oko nadlaktice i
zatim ukljuili ureaj. Na njemu smo mogli oitati vrijednost sistolikog i
dijastolikog tlaka te puls. U vjebi je sudjelovalo 4 osoba: 2 sportaa i 2
nesportaa. Prvo smo osobama izmjerili tlak u mirovanju. Zatim su osobe
morale skakati minutu dvije pa smo im izmjerili tlak nakon te fizike
aktivnosti. Tlak smo ponovno mjerili 5 i 10 minuta nakon fizike aktivnosti.

Slika 2. Digitalni tlakomjer
3. REZULTATI
Tablica 1. Krvni tlak sportaa u mirovanju i nakon fizike aktivnosti
SPORTAI KRVNI TLAK (mmHg)
U
mirovanju
Neposredno nakon
aktivnosti
5 min. nakon
aktivnosti
10 min. nakon
aktivnosti
Osoba 1
90/60 119/78 89/53 102/58
Osoba 2
90/55 130/70 113/72 108/70

Tablica 2. Puls sportaa u mirovanju i nakon fizike aktivnosti


SPORTAI
PULS (otkucaj u min.)
U
mirovanju
Neposredno nakon
aktivnosti
5 min. nakon
aktivnosti
10 min. nakon
aktivnosti
Osoba 1 50 71 63 60
Osoba 2 38 83 79 65
4


Tablica 3. Krvni tlak nesportaa u mirovanju i nakon fizike aktivnosti
NESPORTAI KRVNI TLAK (mmHg)
U
mirovanju
Neposredno nakon
aktivnosti
5 min. nakon
aktivnosti
10 min. nakon
aktivnosti
Osoba 3 120/65 135/75 124/70 120/65
Osoba 4 116/68 145/74 132/70 128/70

Tablica 4. Puls nesportaa u mirovanju i nakon fizike aktivnosti
NESPORTAI PULS (otkucaj u min.)
U
mirovanju
Neposredno nakon
aktivnosti
5 min. nakon
aktivnosti
10 min. nakon
aktivnosti
Osoba 3 68 92 82 75
Osoba 4 60 112 85 75




Graf 1. Odnos pulsa sportaa i nesportaa (otkucaj u minuti)


0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
U mirovanju Neposredno
nakon
aktivnosti
5 min. nakon
aktivnosti
10 min. nakon
aktivnosti
Puls sportaa
Puls nesportaa
5


Graf 2. Odnos vrijednosti sistolikog tlaka sportaa i nesportaa (mmHg) *napomena: na
grafu je prikazana vrijednost samo sistolikog tlaka jer se dijastoliki tlak u naim mjerenjima
mijenja proporcionalno sa sistolikim tlakom
4. RASPRAVA
Puls i tlak sportaa nii su nego kod nesportaa. Svaki put kad se klijetke
kontrahiraju, istiskuju krv u arterije pa se stijenke arterija proire tako
sportai imaju manji puls jer imaju i manji broj kontrakcija. Tlak sportaa je
takoer nii nego kod nesportaa jer je srce miid koji se vjebanjem i vedom
fizikom aktivnodu jaa. Tako je srce sportaa vede i jae te ima jae stijenke i
vedi volumen pa i s manjim brojem kontrakcija moe u sustav krvnih ila
izbaciti potrebnu koliinu krvi. (Luka i Mikulid 2012: 40 41)
Nakon fizike aktivnosti, tlak i puls se povedavaju. Neposredno nakon
aktivnosti se najvie povedaju, pa se postupno smanjuju. Mjerenjem tlaka
nakon fizike aktivnosti uoavamo da se tlak i puls sportaa nakon fizike
aktivnosti bre vradaju u stanje u kakvom su u mirovanju. To moemo objasniti
isto time to je srce miid i u sportaa je ono razvijenije i jae pa mu treba
manje vremena da se vrati u normalno stanje kao u mirovanju.
Mogude pogreke u ovoj vjebi su da zbog malog broja ispitanika, ne moemo
donijeti generalne zakljuke, i da je zbog koritenja samo jednog tlakomjera
moda dolo do nekih pogreaka. Uoavamo pogreku u mjerenju 1. ispitanika
5 minuta nakon fizike aktivnosti (tlak se naglo smanjio pa opet povedao) to
moemo objasniti time to je ureaj moda pogrijeio zbog estih mjerenja u
0
20
40
60
80
100
120
140
160
U mirovanju Neposrendo
nakon
aktivnosti
5 min. nakon
aktivnosti
10 min. nakon
aktivnosti
Sistoliki tlak sportaa
Sistoliki tlak nesportaa
6

kratkom vremenskom razdoblju.
Hipoteze koje smo pretpostavili prije vjebe ispostavile su se tonima; tlak i
puls sportaa su nii nego kod nesportaa, tlak i puls su se nakon fizike
aktivnosti povedali i kod sportaa su se bre vratili u normalno stanje.

5. ZAKLJUAK
Zakljuujemo da je srce sportaa jae i vede zbog toga to je srce miid i
treniranjem se ono jaa. Tako srce sportaa ima jae stijenke i vedi volumen
zbog ega moe i s manjim brojem kontrakcija u sustav krvnih ila izbaciti
potrebnu koliinu krvi. Prema tome, zakljuujemo da su tlak i puls sportaa nii
nego u nesportaa zbog manjeg broja kontrakcija. Nakon fizike aktivnosti tlak i
puls se povedavaju, no kod sportaa se bre vradaju u normalno stanje kao u
mirovanju jer je njihovo srce jae. Dakle, srce sportaa je uz sporije kucanje
(manju sranu frekvenciju) uinkovitije od srca nesportaa.

6. LITERATURA
1.Krvni tlak. http://hr.wikipedia.org/wiki/Krvni_tlak (pristupljeno 10. veljae
2014.)
2. Luka aklin; Mikulid, Sanja.

2012. ivot 3. kolska knjiga. Zagreb

3.Srani ciklus.
http://www.kardiologija.net/kardiologija/Da_li_znate/odgovori/SrcaniCiklus.ht
m (pristupljeno 10. veljae 2014.)