Vlado Suac

Odjel za informatologiju i komunikologiju

Sveuilite u Zadru (Hrvatska)
POLITIKA KOREKTNOST KAO JEZINA KOREKTIVNOST MEDIJA
Saetak
U ovom radu propitkuje se pojam politike korektnosti, kao izvorno ideoloko-
politikog fenomena izraslog iz specifinosti amerikog drutvenog okruenja, i njegov
utjecaj na pojedine jezine konstrukcije koje se nameu kao ope prihvatljiva norma,
prvenstveno putem medija.
nalizom takvih jezinih rjeenja pokuat e se dati odgovor koliko kulturom odre!en jezini
relativizam moe odgovoriti na zagovaranu univerzalnost ovakvih politikih gledita,
odnosno kako se on odraava na hrvatsku jezinu i politiku praksu
Kljune rijei:
politika korektnost, eufemizmi, mediji, jezina ideologija, preskriptivizam
1
1. UVOD
Politika korektnost, premda poznata i od ranije, u svom je sadanjem znaenju kao relativno
novija jezina pojava proizala uglavnom iz nastojanja da se isprave neke u prvom redu
leksike nedosljednosti u engleskom jeziku, koji po miljenju zagovaratelj(i)a novog izraza
nije iao u korak s nastupaju!im drutvenim promjenama po pitanju odnosa me"u spolovima,
rasama, etnikim manjinama, itd# Politika korektnost, dakle, nije samo jezini fenomen,
premda se naje!e manifestira kroz jezik i stavove o jeziku, nego je ujedno i odraz svi$ oni$
drutveni$ promjena i suprotnosti kojima smo %ili suoeni krajem prolog stolje!a, a s kojima
se jo i danas suoavamo, pa je prema tome pored jezika prisutna i u ostalim vidovima
drutvene prakse# &stra'ivanje njezina utjeaja na jezik ipak pru'a najjasniji uvid u samu
pozadinu reenog pojma, iz ega !e se vidjeti da on nipoto nije isto lingvistike prirode,
premda povlai za so%om do%ar dio primarno lingvistiki$ pitanja# Suprotstavljena se
stajalita o politikoj korektnosti stoga prvenstveno sueljavaju na jezinom planu, premda se
iza nji$ kriju du%lje ideoloke proturjenosti# &nteres %i dakle %io veine lingvistiki$ grana, a
u prvom redu soiolingvistike i normativne lingvistike, da se, ne upadaju!i u zamku ideoloke
ar%itrarnosti, odrede prema jezinim kriterijima na temelju koji$ se vri, a ponekad i name!e
iz%or odre"eni$ rjeenja, i to prvenstveno kroz medije, ne gu%e!i ipak iz vida ideoloku
motivaiju koja je pokrenula ijeli proes promjena# Stoga je namjera ovoga rada dodatno
rasvijetliti ovaj pojam, ije se znaenje u $rvatskoj drutvenoj i jezinoj praksi do%rim
dijelom tek intuitivno naslu!uje kroz utjeaj medija sa zapada, te s$odno tome i upotre%ljava,
dok je njegova teoretska razrada sporadina i poprilino zaostaje za onim interesom i
sustavnim istra'ivanjima koja su tome posve!ena u zemljama gdje je termin u sadanjem
znaenju i nastao, u prvom redu u S()*u i +elikoj ,ritaniji
Pored toga, analizom pojedinani$ izraza politike korektnosti nastali$ u speifinom
amerikom okru'enju razmotrit !e se koliko jezini relativizam kao lingvistiki fenomen
mo'e podnijeti pretpostavljenu univerzalnost politiki$ stavova i gledita, koja %i se tre%ala
manifestirati u jeziku, tj# kako se $rvatska jezina i politika praksa nosi s tom idejom#
2. O NASTANKU POJMA 'PO!T!"KA KO#$KTNOST'
)a %i se pojam ispravno identifiirao i definirao, potre%no se osvrnuti na njegov povijesni
razvoj kako %i se u potpunosti s$vatio u znaenju koje mu danas pripada# Sam izraz, ako mu
-
se doslovno pristupi, podsje!a na onu vrstu politike korektnosti, tj# politike ispravnosti koju
su upoznala gotovo sva jednopartijska drutva, a koja je naje!e znaila ..%iti na liniji.., tj# na
rti sa svenametnutom politikom jedne i jedine vladaju!e partije# & zaista, pretpostavlja se da
su izraz aktivisti amerike /ove ljevie ezdeseti$ i sedamdeseti$ godina preuzeli %a u
takvom znaenju u ilju dosljednog provo"enja vlastiti$ politiki$ opredijeljenja %ez ikakvi$
ideoloki$ odstupanja i zastranjenja# 0%rzo je on poprimio ironian prizvuk i to %a me"u
pripadniima te iste mlade amerike ljevie kao izvjestan intelektualni otklon od rigidni$
stavova vlastite ..partijske linije.. i nji$ovi$ nositelja# /a isti su nain pojam preuzeli i ra%ili
nji$ovi ideoloki suparnii s desnie u svr$u diskvalifikaije ekstremno lijevi$ politiki$
ideja# 1rajem osamdeseti$ izraz do'ivljava odre"eni pomak u znaenju prvenstveno kroz
utjeaj medija koji su prenosili najnovija politika strujanja na amerikim sveuilitima, a
koja su ila u smjeru uklanjanja uvredljivog govora i afirmaije u prvom redu spolne i rasne
jednakosti pri zapoljavanju sveuilini$ profesora i formiranju akademskog kurikuluma#
0pravo taj pomak u znaenju izvire iz uenja nastalog jo dvadeseti$ godina prologa stolje!a
u okviru 2rankfurtske kole kao izraz lijeve politike misli, tj# kao izraz 'elje da se marksizam
prevede iz sfere ekonomije u sferu kulture, ime %i se teza o ekonomskom izra%ljivanju
proirila na uenje o nepri$vatljivoj supremaiji odre"eni$ kulturni$ grupa nad drugima#
/aravno, kasnije se njegova primjena proirila na odnos prema ijeloj jednoj lepezi
marignalizirani$ i manjinski$ drutveni$ skupina kao to su $endikepirane oso%e,
$omoseksuali, etnike zajednie i sl#, i danas otprilike odgovara definiiji3 zastupanje
drutva koje "i "ilo oslo"o!eno predrasuda temeljenih na razlikama me!u ljudima #rasnim,
spolnim, klasnim i dr.$. (,rozovi!*4onevi!, 1556)
%. P#!MJ$#!
/avedeni pomak u znaenju postaje zanimljivo pitanje samo po se%i# /aime premda je izrazu
uklonjeno ono izvorino negativno znaenje jer se zauzima za pozitivne vrijednosti zatite
manjinski$ skupina, postoji miljenje da je zadr'ao svoju negativnu konotaiju ali u novom
znaenju i to u prvom redu za$valjujui oponentima novi$ li%eralni$ ideja# 1ako se takvim
idejama teko %ilo otvoreno suprostaviti, jezik odnosno kritika ..politiki korektni$.. jezini$
rjeenja postali su %ojno polje i sredstvo kojim su se u javnosti na prikriven nain
diskreditirali nji$ovi zagovornii (7ameron, 1558)# ,ilo %i naravno presmjelo ijeli suko%
svesti na ideoloku razinu jer i mnogi kojima je mrzak i sam pojam jezinog purizma tj#
isto!e jezika morali su priznati da su prerevnosni kovai novi$ izraza i sami zaslu'ni za
9
do%ar dio kritike koja im se upu!uje s isto lingvistiki$ poziija# :ednako tako pojedina
nezgrapna rjeenja postala su model za z%ijanje ala pa su se pojedini natjeali u stvaranju
to ..originalniji$.. kom%inaija uglavnom s rjeju challenged kao to je npr# verticall%
challenged za niske ljude, monogamousl% challenged za promiskuitetnu oso%u ili pak
gravitationall% disadvantaged za de%ele ljude# /ema sumnje da su i takve ale u velikoj mjeri
pridonijele negativnoj perepiji pojma politike korektnosti u javnosti, kao to i sam izraz
svoju potvrdu u jezinoj praksi uglavnom duguje svojim kritiarima#
Zanimljivo je da su se u politiku korektnost uklopili i neki drutveni pokreti koji su sa svojim
programom i idejama egzistirali i prije njegova nastanka, pa se s s pravom mogu smatrati ako
ne nji$ovim zaetniima, onda sigurno upu!uju na onaj drutveni milje iz kojeg je pojam
iznikao# ;o se u prvom redu odnosi na amerike feministkinje koje su svoje aktivnosti i
zalaganja za uklanjanje seksistiki$ izraza u engleskom jeziku zapoele i prije nego to je
de%ata oko politike korektnosti uop!e i zapoela# /amjera je %ila da se svi ili %arem ve!ina
op!i$ izraza koji su na neki nain spolno o%ojeni, tj# u svojoj formi sadr'e leksike dijelove
koji upu!uju na muku oso%u, zamijene nekim drugim neutralnim izrazom kako %i se
ispravile sadanje neloginosti, a koje su po nji$ovom miljenju %ili ver%alni ostai
diskriminiraju!i$ drutveni$ stavova prema 'enama u prolosti# /a primjer, to se pored
ostalog svodilo na pokuaje da se svi oni op!i izrazi koji u engleskom jeziku sadr'e sufiks
man zamijene dodatkom person ili nekom drugom neutralnom kom%inaijom# )osljedno
provode!i u djelo takvu zamisao nije se prezalo ni od stvaranja neologizama, tj# izraza koji do
tada nisu %ili potvr"eni u engleskom jezinom korpusu# 0strajno se zala'u!i za takva rjeenja
kojima nije manjkala logina argumentaija, premda je ona isto lingvistika i danas predmet
sporenja, amerike su i %ritanske feministkinje u velikoj mjeri uspjele u svojim nakanama,
tako da danas najmjerodavniji engleski rjenii temeljito %ilje'e i, tovie, zagovaraju nastale
promjene, i to na vie jezini$ razina# Za primjer mogu se navesti samo neke upute navedene
u &am"ridge 'nternational (ictionar% of )nglish #*++,, *-.,$3
* iz%jegavaju se o%lii muke zamjenie he kad spol nije poznat i zamijenjuju neutralnim
o%liima u mno'ini the%, them ili he or she i sl#, npr umjesto..Someone/s on the phone.// //0hat
does he 1ant2//, preporuuje se ..0hat do they 1ant2..#
* iz%jegava se sufiks man i zamijenjuju o%likom koji upu!uje i na mukare i 'ene, npr#3
Mankind is polluting the )arth 3 People are 4 H!anity is polluting the )arth.
* nazivi za zanimanja moraju jednako ukljuivati i mukare i 'ene3
<
chairman 3 chairperson, fireman 3 firefighter, salesman 3 sales representative, male nurse 3
nurse, itd#
* potre%no je iz%jegavati izraze koji upu!uju na %rano stanje 'enske oso%e jer ne postoje
slini ekvivalenti i za mukare, npr##
M" 5e1is and Mi## 4 M"# 6asters 3 M" 5e1is and M# 6aster
:ednako tako, kad je u pitanju rasna jednakost i s njome povezana politika korektnost, za do
tada uvrije'ene izraze kao to su negro ili kasniji "lack i coloured predlo'eno je novo rjeenje
frican merican. Osnovna je zamisao %ila da je podjela ljudi po %oji ko'e nedolina, i stoga
je zamijenjena geografskim porijeklom, ime je %olje istaknuta jednakost ameriki$ gra"ana#
Po analogiji slijedili su i drugi izrazi, npr# 6e7ican-merican, 'talian-merican, 8apanese-
merican, sian-merican i naposlijetku 9ative merican za amerike &ndijane# Slini se
primjeri i o%janjenjenja mogu prona!i i za ostale marginalizirane skupine# ;ako se npr# za
$omoseksuale uvrije'io izraz ga% koji se smatra pri$vatljivijim jer za razliku od pret$odnog
izraza ne upu!uje na kliniku dijagnozu ve! se smatra drutvenim pitanjem, tj#pitanjem
oso%nog iz%ora# :ednako tako se za prostitutke forsira izraz se7 1orker jer prvi izraz upu!uje
na moralnu diskvalifikaiju, dok se ponu"eno rjeenje smatra opisom neijeg posla# Puno je
iri popis rijei koji se odnosi na ijeli niz invalidni$ i $endikepirani$ oso%a# Sam izraz
invalid dr'i se nepri$vatljivim tovie ponekad i uvredljivim ako se dr'imo same etimologije
rijei i njena izvornog znaenja koji %i upu!ivalo na manje vrijednu oso%u# 0mjesto toga
preferira se izraz ph%sicall% challenged, koji je poslu'io kao uzorak za ijeli niz slini$
kovania od koji$ su neke %ile motivirane stvarnom 'eljom da se izrazi o%azrivost prema
ljudima iji %i osje!aji mogli %iti povrije"eni z%og neke fizike ili ps$ike mane koju
posjeduju, a s druge strane, kao to je ve! reeno, sam primjer zloupotrije%ljen je u
$iperprodukiji komini$ izraza iji je prvenstveni ilj %io izvrgnuti poruzi novu jezinu
praksu, u emu se u velikoj mjeri i uspjelo#
=o'da je najsustavniji pregled proskri%irani$ izraza u engleskom jeziku ponudila )iane
4avit$ (->>9)# 0pozorit !emo samo na neke koji upu!uju kako na daljnje produ%ljivanje ve!
postoje!i$ rjeenja, tako i na proirivanje osjetljivosti na sve ve!i %roj drutveni$ i kulturni$
skupina, i to ne vie samo na lokalnom, nego i na glo%alnom planu#
Osim gornji$ primjera vezani$ uz ravnopravnost spolova, potie se iz%jegavanje svi$
speifini$ izraza koji %i upu!ivali na samo jedan spol3 actress, authoress, poetess, "itch,
8
"rotherhood, heroine, hostess, motherland, fatherland, 1aitress, itd. &z%jegava se %ilo koji
o%lik etnike, religijske ili geografske entrinosti3 merica4merican (ako se odnosi samo na
S(), smatra se .geografskim ovinizmom. ), ?ast@?astern@=iddle ?ast (upu!uje na
euroentrinost), heathen (zamijeniti s non-"eliever), 9e1 0orld, su"group, :& (%efore
7$rist zamjenjuje se s :&) A %efore ommon era), 6err% &hristmass #;app% holida%s$, itd#
&z%jegava se i nominalizaija pridjeva u opisu ljudi jer i$ diskriminiraju!e reduira na samo
jednu oso%inu3 the "lind (preferira se A peole 1ho are "lind), t$e elderlB (zamijeniti s older
persons), $omeless (persons 1ithout homes),itd#
&. M$D!J! KAO !D$OO'KO (OJNO POJ$) J$*!K KAO O#U+J$
Ovdje se sad postavlja kljuno pitanje z%og ega takve svjesne jezine promjene izazivaju
toliko polemika i osporavanja kao i otri$ reakija u javnosti# Politika se korektnost, naime,
ne iskazuje samo u jeziku, ve! je na neki nain postala kodifiirana kroz niz pravila prisutni$,
npr# u politii zapoljavanja, u proporionalnoj rasnoj i spolnoj zastupljenosti u politii,
o%razovanju, medijima, filmu itd#, ali nigdje nije %ilo tako 'uni$ kritika kao kad je jezik u
pitanju# Pravi se odgovor na to pitanje mo'da mo'e prona!i ako se proanalizira priroda same
kritike i to na nekim konkretnim sluajevima# Osnovna zamjerka koja se upu!uje tako
zamiljenim jezinim promjenama jest ta da svako nametanje novi$ izraza vri odre"eno
nasilje nad jezikom (netko !e re!i ak i nad mislima) i time ugro'ava njegov prirodni razvoj#
:ednako, kritiari dr'e da velika ve!ina politiki korektni$ termina nisu nita drugo nego
gomila eufemizama kojima se pokuava uljepati ili pak zamagliti stvarnost, a ime se uz to i
umanjuje jasno!a govora# Ctovie, prigovori idu u smjeru i da se skre!e pa'nja s %itni$
soijalni$ i politiki$ pitanja pre%auju!i i$ na trivijalna i ponekad %izarna jezina
jepidlaenja# Pored toga, smatra se da se drutvo dezintegrira i fragmentira kroz ..politiku
identiteta.. %aziranu na rasi, etniitetu, spolu, seksualnom opredijeljenju, itd# i time se
ugro'ava pripadnost iroj zajednii# &z lingvistiki$ krugova ide i prigovor da, na primjer,
feministiko nastojanje za uklanjanjem seksistiki$ konstrukija iz jezika predstavlja
najuspjeniju preskriptivistiku kampanju u dosadanjoj povijesti (7rBstal, 15D<)# :o su ve!e
uporite kritiari nove jezine prakse pronali u OrEelloEu neto kasnijem i iroj pu%lii puno
poznatijem romanu ..*+<=//, u kojem je vizionarskim rijeima upozorio na razvoj 9ovogovora,
tj# slu'%enog jezika kojim vladaju!a kasta vri kotrolu svoji$ podanika, a koji se tako lako dao
prepoznati u svim totalitarnim drutvima koja su uslijedila# Flavna je svr$a 9ovogovora s
jedne strane o%manjivanje gra"ana o istinskom stanju stvari u drutvu, a s druge strane
6
iskorijenjivanje %ilo kakvog jezika kojim %i gra"ani mogli prenositi su%verzivne misli jedni
drugima, a na kraju krajeva i se%i samima# Sredstva kojima se 9ovogovor slu'i u prvom su
redu reduiranje leksika ime se umanjuje mogu!nost iskazivanja nepo'eljni$ stavova, a s
druge strane semantiki otklon od prvo%itnog znaenja ili u krajnjem sluaju o%eznaivanje
rijei, %ilo postoje!i$ ili novoizmiljeni$, koje se dovoljno dugo ponavljaju da i$ svatko
pri$vati i intuitivno koristi, a da zapravo vie nitko ne zna sto im je pravo smisao# 7ilj je
postignut jer (raz)govor opstaje, ali i gu%i %ilo kakvu raionalnu podlogu, i sve se na kraju
svodi na privid komunikaije#
Zagovornii politiki korektnog jezika sve takve prigovore od%auju# 0 prvom redu pod znak
pitanja stavljaju ono to se naziva ..prirodnim jezinim razvojem.. smatraju!i ga izvjesnim
anakronizmom koji pripada dalekoj prolosti kad je vladala jedino 'iva rije# )a jezik prolazi
stanje prirodne evoluije, to nitko ne mo'e negirati, ali u tom svom razvoju, pose%no od
postanka i irenja pismenosti, uvijek su postojali odre"eni autoriteti koji su svjesno ili
nesvjesno normirali jezik %ilo da su pri$va!ali, tj# potvr"ivali rjeenja koja je nametala
drutvena i jezina praksa ili stvaraju!i svoja vlastita opet u skladu sa svojim vlastitim
pogledima na svijet# =oderna lingvistika pose%no u anglosaksonskoj jezinoj tradiiji
uglavnom se%i odrie ili %itno umanjuje ulogu ar%itra# & sad se postavlja pitanje na koji se
nain ispunjava taj prazan prostor ar%itrarnosti koji su lingvisti svjesno napustili# Ovu vrstu
dileme izra'avaju i odre"eni autori, tj# autorie, kao npr# 4o%in Gakoff (155>) i jo vie
)e%ora$ 7ameron (*++,). Gakoff izriito zastupa stajalite da je pri$vatljiva i legitimna samo
ona promjena do koje dolazi prirodnim putem, tj# spontano i ..odozdo.. od strane o%ini$
govornika, za razliku od one do koje dolazi namjernom manipulaijom, naje!e od strane
razni$ entara mo!i# =o! je, kako se i u naslovu njene knjige istie, kljuna rije# )e%ora$
7ameron, s druge strane, s do%rom argumentaijom dovodi u sumnju reeno stanovite jer ne
postoje kriteriji na temelju koji$ se da razluiti to je to prirodna promjena, a to ona
nametnuta odozgo, i na kraju krajeva postavlja pitanje z%og ega %i spontanost uop!e tre%ala
%iti mjerilo %ilo kakvi$ vrijednosni$ sudova o jeziku# 0mjesto maglovitog kriterija
spontanosti 7ameron nudi puno konzistentniji kriterij ,rijedno-.i kao glavnu odredniu u
iz%oru izmedju pojedini$ jezini$ rjeenja# ( vrijednost nije nita drugo nego ulog u
demokratskom sueljavanju politiki$ i ideoloki$ opredijeljenja i stavova, tj# ro%a na
demokratskom tr'itu ideja# /ormativni je ar%itar dakle onaj koji po%je"uje na tom
ideolokom popritu, ime se pitanje preskriptivnosti pomie s isto lingvistikog na
ideoloko polje A //&hange happens messil% in a long dra1n-out process of argument//
H
(7ameron, 1558, 19D) Svatko nastupa s drugaijim vrijednostima i jezik je prijenosnik takvi$
ideja ne samo svojom porukom, tj# sadr'ajem, ve! i svojom formom, to je uvjerenje svi$
oni$ koji se zala'u za promianje politike korektnosti u jeziku# )rugim rijeima, ono to je
vrijednosno pri$va!eno ujedno mora %iti i jeziki opravdano, pa %i prema tome OrEelloE
9ovogovor kao kritika %io pri$vatljiv samo u onim sluajevima kad se radi o vrijednosno
upitnim iljevima naje!e nametnutim od vladaju!e nomenklature u totalitarnim i
parademokratskim drutvima# 0pravo odatle i polazi stajalite da mnogi koji se odupiru
novim jezinim rjeenjima u stvari izra'avaju svoje ideoloke stavove, svjesno ili nesvjesno,
ali u svakom sluaju prikriveno, pravdaju!i se %rigom za jezik# Ovo je stajalite ipak donekle
presmjelo jer se ne mo'e zanemariti injenia da je me"u njima veliki %roj ljudi koji se
ravnaju po iskljuivo estetskim kriterijima %udu!i da neke od ponu"eni$ konstrukija vrve
stilskim nezgrapnostima#
Z%og svega pret$odno navedenog, mo'da %i tre%alo od%aiti spomenuto poistovje!ivanje
politike korektnosti u jeziku s eu/e0i10i0a# ?ufemizmi su kao tropi u prvom redu
pragmalingvistika injenia gdje je oda%ir pojedinog jezinog rjeenja naje!e uvjetovan
situaijskim kontekstom i gdje o%a izraza paralelno egzistiraju, dok je kod politike
korektnosti u pitanju, kako je pokazano, ideoloki motivirano preskri%iranje jednoga jezinog
rjeenja uz proskri%iranje drugoga#
/akon to smo vidjeli da je ideologija preuzela ulogu normativnog ar%itra, postavlja se pitanje
na koji nain gore spomenute ideje, tj# jezine inovaije dopiru u javnost i od nje kasnije
%ivaju potvr"ene ili od%aene# Odgovor je * putem 0edija# 0loga medija u jeziku politike
korektnosti nemjerljiva je, i upravo se nji$ mo'e nazvati preskriptivistima novoga do%a jer su
izdavai i urednii ti koji nisu samo u polo'aju da pristaju ili ne pristaju na odre"ena jezina
rjeenja u skladu sa svojim ideolokim opredjeljenjima, ve! i doslovno propisuju pravila
govornog stila kojeg se novinari moraju pridr'avati# ,rojni su primjeri izdavakog normiranja
jezika u engleskom govornom podruju, to i nije nova praksa jer ona datira i prije polemike
oko politike korektnosti kad je predmet interesa uglavnom %io pravopis i stil koji %i tre%ao
%iti razumljiv irokim masama, to opet, kako smo vidjeli, prelazi okvire puke %rige za jezik
sam po se%i#
#
)o%ar je primjer navedeni neutralni izraz =s umjesto =rs i =iss koji se prvi put
pojavio 6>*i$ godina kao naziv asopisa pokrenutog od Florie Steinman A 6s. 6agazine, a
ve! je postalo pravilo izdavanje novinski$ i televizijski$ jezini$ prirunika kojima se
normira upora%a odre"eni$ izraza, npr# >he )conomist?ocket St%le :ook #*+<@$, (ail% 6irror
D
St%le #*+<*$, >he >imes )nglish St%le and Usage Auide #*++B$, itd# &zdavako normiranje ilo
je tako daleko da je 1556# izdano .politiki korektno. izdanje ,i%lije#
&nae, gledano upravo s gore o%janjene vrijednosne strane, teme kojima se %avi politika
korektnost i nisu nita drugo nego odraz neoli%eralni$ 2o-.0oderni-.i3i4 s$va!anja
oslonjeni$ na multikulturalnost kao opredjeljenje kojemu je ilj pomaknuti te'ite s
domininatne kulture u odre"enoj sredini k afirmaiji %rojni$ su%kulturni$ i marginal(izira)ni$
grupa u ozraju nove toleranije i sveop!eg inkluzivizma koji se zasniva na pretpostavi
..jednake anse za svakoga..# /a taj se nain, %ar kad je odos prema etnikim zajedniama u
pitanju, pomie tradiionalno uspostavljena slika o (merii kao ..lonu za topljenje.. (melting
pot) i promie nov konept koji %i se slikovito mogao predoiti kao ..zdjela za salatu.. (salad
"o1l)# ;ako zastupani stav kroz svoju odlunu retoriku naje!e ne trpi nikakve kompromise i
zato se po%ornii ovi$ novi$ gledita jednako suprostavljaju kako konzervativnom sustavu
stolje!ima izgra"ivani$ dominantni$ vrijednosti, tako i svima onima koji stoje na klasino
li%eralnim neutralnim poziijama# Ono pak to karakterizira filozofski pristup koji stoji iza
izraza politika korektnost je sveop!i relativizam koji od%auje mogu!nost %ilo kakvi$
.univerzalni$. istina, to je i %ila podloga za od%aivanje tradiionalni$ i konzervativni$
vrijednosti po pitanju muke dominaije, religijskog dogmatizma, prevlasti zapadne
ivilizaije, itd# (ko je naime relativizam filozofsko polazite ovi$ novi$ ideoloki$ strujanja,
odre"eni paradoks ipak le'i u injenii da njegovi zagovornii podupiru univerzalnu
primjenjivost pristupa kojim se koriste za promianje svoji$ gledita, a to %i znailo u svim
jeziima, a ne samo u engleskom jeziku# ;u je mo'da na djelu jo jedan paradoks koji se
oituje u tome da je mogu!e lingvistiko polazite politiki korektnog jezika Sapir*I$orfova
$ipoteza o jezikom determinizmu po kojoj %i jezik odre"ivao nain miljenja# )anas je ona
jo uvijek aktualna ali vidno u%la'ena tvrdnjom da jezik ako ne odre"uje, onda sigurno utjee
na miljenje# Pored ovoga $ipoteza sadr'i i drugi prinip o jezikom relativizmu, tj# sugerira
da se ve!ina jezika me"uso%no razlikuju u tolikoj mjeri da su pojedine stvari u jednom jeziku
jednostavno neizreive u nekom drugom jeziku, to %i znailo da pojedini narodi ili kulture na
drugaiji nain i peripiraju svijet i z%ilju oko se%e# )rugim rijeima, jeziki relativizam, tj#
upravo speifinosti $rvatskog jezika do%rim dijelom onemogu!avaju onu vrstu promjena na
kojima se inzistira u engleskom jeziku, dok se s druge strane politika korektnost, ma koliko
poivala na strategiji fragmentaije kroz stolje!a eta%lirani$ vrijednosni$ sustava, sama
zasniva na nekim univerzalnim prinipima jednakosti koji %i %ili lake ostvarivi jeziki
determiniranom ili uvjetovanom svije!u#
5
5. PO!T!"KA KO#$KTNOST ! 6#VATSK! J$*!K
+e! i povrna usporedna analiza politiki korektnog jezika iskazanog u radio*televizijskim
programima i novinskim tekstovima ukazuje da onakva jezina rjeenja koja su postala
egzemplarna za prepoznavanje jezika politike korektnosti u engleskom, u vrlo maloj su mjeri
nala potvrdu i u $rvatskom jeziku# ;u se name!e pitanje je li to z%og toga to pojedine zemlje
i drutva imaju razliite prioritete koji su uvjetovani nji$ovim drutveno*ekonomskim
razvojem, tj# nisu dostigle onaj stupanj drutvene osjetljivosti na pitanja kojima se %avi
politika korektnost, ili je s druge strane pro%lem prvenstveno jezine prirode pri emu su
neka intrinzina svojstva pojedini$ jezika zapreka preslikavanju oni$ rjeenja potvr"eni$ u
angloamerikoj jezinoj praksi# 1onkretni primjeri govore u prilog jednom i drugom
miljenju, premda %i se tomu moglo dodati da gore spomenuti prioriteti koje si drutvo
name!e ne moraju %iti rezultat ni'eg stupnja drutvene svijesti o pojedinim vidovima
diskriminaije ve! jednostavno posljedia razliiti$ i speifini$ uvjeta u kojima pojedine
zemlje i drutva egzistiraju# (ko se npr# razmotri pitanje rasne osjetljivosti, onda je oito da to
nije pitanje koje %i zaokupljalo ve!u pa'nju javnosti jer ono u Hrvatskoj z%og razliite
strukture stanovnitva nije u tolikoj mjeri naglaeno kao primjerie u S()*u ili ,ritaniji#
Stoga se i dalje normalno ra%e izrazi kao to su 'ndijanci ili ameriki crnci, premda se u
drugom sluaju tek vrlo rijetko u medijima %ilje'i i o%lik fro-merikanci, i to vie kao o%lik
pomodarstva nego stvarne potre%e# Zanimljivo je pak da se kod nas jo poetkom osamdeseti$
reagiralo na etnonim &igani koji je poprimio pejorativan prizvuk i zato zamijenjen puno
neutralnijim izrazom Comi koji je naao potvrdu u jezinoj praksi i mo'e se smatrati
klasinim primjerom politike korektnosti# ;o je u prvom redu zato jer je to izraz koji
preferira sama romska populaija, to se smatra kljunim argumentom pri oda%iru i uspje$u
pojedini$ jezini$ opija# :ednako tako novija praksa %ilje'i sve e!e ra%ljenje termina
etnika zajednica umjesto nacionalna manjina# Ovo podsje!a na jednu slinu jezinu praksu
motiviranu drugaijim razlozima, a kojoj smo svjedoili u jednopartijskom drutvu, gdje se za
naionalne manjine koristila kovania narodnost kao teko prevodiv ..novogovorni proizvod.. i
..smiljena s namjerom da se podruje na koje je u%aena, a to su odnosi me"u narodima, uini
to nepro$odnijima.. (Pavii!, ->>1, 1>8)# /a slian nain i na istom mjestu autor opisuje i
rije djelatnik u slikovito naslovljenom poglavlju Cadnik na djelu, djelatnik na radu (1<D*
181), gdje izraz radnik u slu'%enoj upora%i postaje rezerviran za nekadanje politiare kao
drutveno-politike radnike, dok svi ostali iznenada postaju djelatnici, i z%og ega se rije
1>
radnik i dan danas teko %ori na pravo postojanja# Ova druga vrsta politiki motiviranog i, pod
prijetnjom sankija, od dr'ave propisanog korektnog govora ukljuivala je i neke druge
izraze kao to su drug umjesto gospodina i drugarica umjesto gospo!e4gospo!ice (ovdje,
naravno, motivaija pri oda%iru nije %ila u prikrivanju %ranog statusa, ali joj se ne mo'e
pore!i ideoloka utemeljenost, samo druge vrste), zatim o"ustava rada za trajk, oso"ni
dohodak za plau, itd#
/astavimo li dalje uspored%u politiki korektni$ izraza u engleskom jeziku i nji$ovi$
mogu!i$ ekvivalenata u $rvatskom jeziku, vidimo da je za razliku od S()*a kod nas izraz
invalid i dalje iroko prisutan, premda se povremeno zamjenjuje slo'eniom fiziki
hendikepirana oso"a. 0 neku ruku oni se mogu smatrati i sinonimima kod koji$ izostaje
svjesni potiaj da se u iz%or ukljue vrijednosni kriteriji o kojima je ranije %ilo rijei, tim vie
to su o%a izraza u svom originalnom o%liku ve! proskri%irani u engleskom jeziku# 0 svakom
sluaju, mo'e se re!i da i ostali termini koji su o%ilje'eni kao politiki korektni u engleskom
jeziku, kao to su npr# ga%, se7 1orker, itd# nisu prisutni u prijevodu kao inovaije u standardu
$rvatskog jezika, premda jezik kao takav tu ne %i tre%ao %iti zaprekom jer su promjene
ograniene iskljuivo na leksik neoptere!en morfolokim pose%nostima, koje, kao to !e se
vidjeti, mogu %iti i te kakva zapreka# Ovdje ipak tre%a napomenuti da se izraz ga% esto u
$rvatskim medijima pojavljuje u svom izvornom o%liku, i to naje!e pod sintagmom ga%
populacija. ;eko je opet razluiti jesu li oni koji kod nas ra%e navedeni termin motivirani
ranije spomenutim vrijednosno*ideolokim razlozima, ili se tu radi tek o pukom pomodarstvu
u sveop!oj poplavi angliizama#
)o velikog dijela reeni$ promjena moglo %i se do!i tek u sluaju namjernog naruavanja
strukture samog jezika# Prva i osnovna zapreka ili razlika je ta to je $rvatski jezik za razliku
od engleskog visoko flektivan i sintetian, koji uz to posjeduje i kategoriju gramatikog, a ne
samo prirodnog roda, i to se pro%lem ..muki.. o%ojeni$ izraza poput policeman ili fireman
ne mogu rjeavati jednostavnim iz%aivanjem i zamjenom afiksa kao to je u engleskom man
koji upu!uje na muku oso%u, ime %i se do%io nekakav neutralan izraz# /aime doslovno
slijede!i ve! prikazanu logiku politike korektnosti netko %i doista mogao uputiti zamjerku da
je $rvatski jezik nedosljedan ili ak ..nepravedan.. po pitanju gramatikog roda i spola, to su
dvije odvojene kategorije, ali esto dovode do nedoumia# =oglo %i se i!i ak tako daleko da
se za pojedine zamjenie tra'i neki neutralan o%lik, kao to je %io navedeni sluaj s engleskim
jezikom, to u $rvatskom jednostavno nije mogu!e jer je npr# i upitna zamjenia tko i
11
neodre"ena netko mukog roda i sla'u se iskljuivo s predikatom u mukom rodu# Pitanje
predikata, pridjeva i partiipa jo je zanimljivije kad se zna da samo jedna muka uz
neogranieni %roj 'enski$ oso%a za$tijeva partiip u mukom rodu#
/adalje, kod nas je donedavno %ilo uo%iajeno da se imenie mukog roda pri opisu pojedini$
zanimanja koriste speifino, kad upu!uju iskljuivo na muku oso%u, i uop!eno, tj# kao
neutralni izraz koji %i upu!ivao i na 'ensku i muku oso%u, kao npr# strunjak, asistent, i sl#,
ime ..imenia mukog roda znai ujedno 'enski spol.. ((ni!, 1551, DH5)# +e!ina takvi$
imenia inae ima svoje 'enske sufikse ali praksa je %ila da se koriste iskljuivo u speifinoj
upora%i tj# kao oznaka pojedine 'enske oso%e# Hrvatski jezik nema naina da se takav vid
..diskriminaije.. ispravi nekim neutralnim, spolno neo%ilje'enim o%likom kao to je to sluaj
u engleskom jeziku# =ogu!e je me"utim napraviti neto drugo, a to je %ar registriranje
speifino 'enski$ i muki$ o%lika, i tome se u zadnje vrijeme posve!uje sve vie pa'nje#
=o'e se naslutiti da je ovaj proes dijelom %io potaknut i pod utjeajem navedenog proesa u
engleskom govornom podruju# (ko se npr# i letimino pregleda (ni!ev Cjenik hrvatskoga
jezika #*++*$ vidjet !e se da se kao leksiki zase%ne jedinie pri opisu zanimanja daju
uglavnom imenie mukog roda# 0 konepijskom pogovoru daje se o%janjenje da su
odvojeno registrirani oni o%lii ..gdje se uo%iajeno s$va!en rod i spol sla'u.., i navodi se
primjer imenia uitelj i uiteljica. /ije jasno zato se slian kriterij ne primijenjuje kod
imenia kao to su profesorica, inenjerka, doktorica, ekonomistica, ministrica, itd#, a
ponajmanje zato se samo neke od nji$ navode kao speifian spolno oznaen o%lik unutar, tj#
pored o%janjenja za izraz u mukom rodu# =o'da %i %ilo presmjelo zakljuiti da rjenik
smatra uo%iajenima samo one izraze koji ve! du'e vremena egzistiraju u $rvatskoj jezinoj
praksi, jer to %i onda znailo da %ilje'i stanje iz oni$ vremena kad se posao uiteljie smatrao
gornjom graniom drutveno pri$vatljivi$ zanimanja primjereni$ 'enama# )a se ipak radilo o
manjku osjetljivosti za spolna pitanja upu!uje podatak da su u opisu pojedini$ leksiki$
jedinia ipak prisutne stare predrasude o tipino ..'enskim.. zanimanjima, pa !e npr#
prostitutka %iti .. ona koja se %avi prostituijom.., a nikako i onaj. Zanimljivo je da najnoviji
rjenii kao to je ,ujasov ;rvatsko-engleski rjenik, ali ne i )nglesko-hrvatski rjenik
(1555), pokazuje puno ve!u osjetljivost po tom pitanju, pa uredno %ilje'i sve u jeziku
ovjerene o%like za 'enski i muki rod# :o se ve!a razlika u pristupu zamje!uje ako se
usporede kasnija izdanje (ni!evi$ rjenika iz 155D# i ->><# s gore spomenutim iz 1551#
/aime, i dalje se provodi naelo da je ..spol jedna razina jezika (semantika), a rod druga
(gramatika).. ((ni!, 15DD, 1<1>), tako da se imenie u mukom rodu javljaju kao op!i rod, uz
1-
puno e!e navo"enje parova u 'enskom rodu nego to je to %io sluaj s prvim izdanjem
rjenika# :ednako tako, potpuno je nejasno na temelju koji$ su kriterija moijskom tvor%om
uvo"eni pojedini ak i vrlo rijetki 'enski parovi, a drugi izostavljeni, pogotovo onda 'enski
o%lii nisu zauzeti nekim drugim znaenjem kao to je npr# sluaj s ri"ar 3 ri"arica# ;ako
!emo u zadnjem izdanju rjenika imati moijske parove kao to su pilot 3 pilotkinjaD tenkist
3 tenkistica, itd# dok nedostaje par za lekseme u mukom rodu kao npr# topnik, lovac,
vatrogasac, ri"i, lopov, itd#, a vrijedi i u o%rnutom sluaju gdje se kao samostalni javljaju
izrazi u 'enskom rodu, kao npr# usidjelica, valja, primalja, spremaica,.##Zanimljivo je da se
uz izraz prostitutka u najnovijem izdanju rjenika dodaje jedinia muka prostitutka, dok se uz
rije spremaica navodi da je to ..'enska oso%a koja dolazi u ku!u i %rine se za red i isto!u u
ku!anstvu..# Zato ne i muka, nije jasno, ako se ve! slijedi deklarirano naelo da rod ne mora
nu'no oznaavati i spol# Puno je ovakvi$ nedosljednosti, i na nji$ !e se morati prona!i
primjereni odgovor, tim vie to stvar dodatno kompliiraju najnovije zakonske odred%e#
7. *AKONSK$ OD#$D($
Zakonom o ravnopravnosti spolova iz ->>9# godine uspostavljeno je Pravo%raniteljstvo za
ravnopravnost spolova ija je du'nost pratiti provo"enje Zakona, i o tome jednom godinje u
pose%nom izvje!u o%avjetavati Sa%or# 0 &zvje!u za ->><# godinu, u poglavlju o
(iskriminaciji na temelju spola u jeziku navodi se sljede!e3
//S ciljem neophodnog osuvremenjivanja i o"vezujue harmonizacije naega o"razovanja sa
suvremenom europskom praksom, potre"no je osvijestiti i nazonost diskriminacije na temelju
spola u svakodnevnoj jezinoj upora"i i injenicu da se u jezik prenose predrasude i stereotipi
koji postoje u odre!enoj kulturi i drutvu. E"razovni sustav "i pritom tre"ao odigrati
presudnu ulogu.//
/avedena formulaija o prenoenju predrasuda i stereotipa putem jezika %ez ikakve sumnje
preslikava ranije opisane vrijednosne i teorijske postavke o politikoj korektnosti# /adalje se
istie3
// Fato valja uspostaviti standarde za nazivlja zanimanja i struka koja "i tre"alo ra"iti i u
mukom i u enskom rodu, to je naglaeno diskriminatorno u popisu u 9acionalnoj
klasifikaciji zanimanja #99 ***4+<.$ gdje se izuzetno mali "roj zanimanja, a to su k tome
stereotipno enska zanimanja, navodi u enskom rodu #primjericeG sekretarica, sekretarica
reije, domaica zrakoplova, dadilja, spremaica, so"arica, istaica, pralja, servirka i sl.$.
19
Stoga tre"a donijeti nove standarde i za sadraje sveuilinih diploma i svih slinih
dokumenata..#
Pose%no se zanimljiv dio &zvje!a odnosi na medije, koji, kako je ranije naznaeno, tre%ali %i
%iti glavno sredstvo promianja politiki korektnog jezinog standarda3
//>endencija napretka vidljiva je i u elektronskim medijima, iako z"og koliine programa koju
oni proizvode, programi su jo uvijek vrlo neujednaeni po tom pitanju. >iskani mediji su
tako!er jedan od rijetkih drutvenih aktera koji su poeli iskazivati svijest o potre"i
uspostavljanja gramatike i jezine rodne ravnopravnosti, te koristiti imenice mukog i
enskog roda kad su u pitanju zanimanja, funkcije, zvanja i sl.//
)a situaija nije nimalo jednostavna potvr"uje i niz tu'%i upu!eni$ oglaivaima slo%odni$
radni$ mjesta gdje i$ se optu'uje na nepotivanje l# 19 (-) Fakona o ravnopravnosti spolova,
gdje se izriito navodi3
//?rilikom oglaavanja potre"e za zapoljavanjem radnika u oglasu mora "iti jasno istaknuto
da se za oglaeno radno mjesto mogu javiti oso"e o"a spola.//
Oglaivai, s druge strane, prema &zvje!u navode da su //provjerom kod jezinih strunjaka
o"aju spolova utvrdili da se muki rod u nazivima vritelja radnje, zvanja i zanimanja
upotre"ljava kao semantiki neutralan #dvospolan$, a enski rod kao semantiki o"iljeenD//,
kao i da su na isti nain zanimanja oznaena u svjedod'%ama i diplomama#
=o'da je najsvje'iji primjer iz netom zavrene prediz%orne kampanje za lokalne iz%ore gdje
je jedna nositeljia liste ulo'ila prigovor iz%ornom povjerenstvu zato to je na slu'%enim
prediz%ornim materijalima navedena kao nositelj, a ne kao nositeljia liste# Prigovor je
od%ijen s o%razlo'enjem da iz%orni zakon iskljuivo poznaje termin .nositelj liste.
&z svega navedenog se vidi da !e se jezikoslovi morati puno aktivnije ukljuiti u razrjeenje
ovoga spora, i to vrlo jasnim stavovima, ukoliko ga ne 'ele potpuno prepustiti maglovitim
kriterijima politiara i sudova#
8. *AKJU"AK
1<
;eko je dakle %ez puno podro%nije soiolingvistike i ire znanstvene analize dati odgovor
zato pitanja politike korektnosti u Hrvatskoj izazivaju puno manje pa'nje u onom smislu
kako je to iskazano npr# u zemljama engleskog govornog podruja, to je zasigurno iroko i
zanimljivo podruje za neka %udu!a istra'ivanja# Oito je i logino da se jezina rjeenja ne
mogu preslikavati premda se uoavaju slini pro%lemi, to donekle ini upitnom i samu
jezinu strategiju u izra'avanju politike korektnosti ali ne nu'no i vrijednosno opredijeljenje
samo po se%i# 1akva god se %udu!a jezina istra'ivanja vrila u ovom pravu i kakva god
jezina rjeenja %ude nametala nadolaze!a drutvena z%ilja, zasigurno se ne smije ispustiti iz
vida injenia da politika korektnost, premda se povrinski manifestira prvenstveno u jeziku,
u prvom redu %arata vrijednosnim sudovima koji ukljuuju pitanje ideologije, politike, kulture
i op!enito ljudski$ odnosa# +eliko je dakle pitanje mo'e li lingvistika u sueljavanju tako
ideologijom optere!eni$ stavova zadr'ati svoju neutralnu znanstvenu poziiju i koliko je ona
uop!e mogu!a, tj# koliko pravorijek, ako ga itko od lingvistike %ude i tra'io, ne!e %iti
optere!en izvanlingvistikim kriterijima# O tome pose%no tre%a voditi rauna u zemlji u kojoj
je jezik dugi niz stolje!a praktiki %io jedino sredstvo %or%e za identitet, naravno druge vrste#
18
#
#e/erencije:
(ni!, +# (->><)# Heliki rjenik hrvatskoga jezika# Zagre%3 /ovi Gi%er#
(ni!, +# (1551, 155D)# Cjenik hrvatskoga jezika# Zagre%3 /ovi Gi%er#
,rozovi!*4onevi!, )# (1556)# Cjenik novih rijei# Zagre%3 =inerva
,ujas, J# (1555)# Heliki englesko-hrvatski 4hrvatsko-engleski rjenik# Zagre%3 Flo%us#
7ameron, )# (1558)# Her"al ;%giene. Gondon3 4outledge#
7rBstal, )# (15D<)# 0ho cares a"out )nglish UsageK HarmondsEort$3 Penguin
Gakoff, ;#4# (155>)# >alking ?o1erG >he ?olitics of 5anguage# /eE Lork3 ,asi ,ooks#
OrEell, F# (15<5)# 9inet% )ight%-Iour, Gondon3 SekerMIart%urg#
Pavii!, :# (->>1)# 'spod jezikaG komentari o jeziku i ;rvatima# Zagre%3 /aklada Pavii!#
Proter, P# (1558)# &am"ridge 'nternational (ictionar% of )nglish# 7am%ridge3 70P#
4avit$, )# (->>9)# >he 5anguage ?olice# /eE Lork3 +intage ,ooks#
Ckiljan, )u%ravko (->>>) 8avni jezik, Zagre%3 &zdanja (nti%ar%arus#
16
Vlado Suac
)epartment of &nformation and 7ommuniation Studies
0niversitB of Zadar
"stract
POLITI$AL $ORRE$TNESS AS LAN%&A%E $ORRE$TIVENESS O' THE MEDIA
>his article e7amines the concept of political correctness, as an originall% ideological and
political phenomenon 1hich sprang from specific features of merican social environment,
and its impact on particular language constructions "eing imposed as a commonl% accepted
standard, primaril% through the media.
>he anal%sis of such language solutions 1ill tr% to give ans1er ho1 culturall% determined
linguistic relativism can respond to the advocated universalit% of the related political vie1s,
i.e. ho1 the% are reflected in &roatian linguistic and political realit%.
Key (o"d#)
political correctness, euphemisms, media, language ideolog%, prescriptivism
1H