Letak je podijeljen na novinskoj konferenciji odrzanoj u Sjecnju 2003 a izvjesce sa koje se moze naci na: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030124/temedana01.asp
Letak je podijeljen na novinskoj konferenciji odrzanoj u Sjecnju 2003 a izvjesce sa koje se moze naci na: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030124/temedana01.asp
Letak je podijeljen na novinskoj konferenciji odrzanoj u Sjecnju 2003 a izvjesce sa koje se moze naci na: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030124/temedana01.asp
DC namjerava spaljivati 260 000 tona ugljena godinje
Vinko Janjak, predsjednik uprave DC-a, Slobodna Dalmacija 29. 11. 2001. Spaljivanje otpada u tvornici ne bi bio nikakav problemMogli bismo spaljivati plastiku, karton, papirotpadna ulja! Vinko Janjak, predsjednik uprave DC-a, Slobodna Dalmacija 29. 11. 2000. Spaljivanjem otpada u okoli se isputaju" - otrovni duikovi oksidi !"#$% - otrovni teki metali !&iva, kadmij, olovo, arsen, talij% i' ostataka industrijski( proi'voda. - dioksini i )urani koji spadaju me*u najotrovnije po'nate spojeve !vidi vie na dru+oj strani letka%. #osljedice po ljudsko $dravlje" %ve tvari su kancerogene &u$okuju rak', ve(inom su vrlo otrovne, unitavaju obrambeni sustav organi$ma, u$rokuju geneti)ke promjene &ote(enja' u ljudi svi* dobni* skupina &od embrija i nero+ene djece do odrasli*' a naro)ito kod mukog ,etusa, u$rokuju teka ote(enja tkiva, agresivno ponaanje, smanjenje kvocijenta inteligencije i psi*i)ke poreme(aje %trovi i kancerogene tvari koje ne dospiju u okoli ostaju u samom cementu i na taj na)in se kasnije doslovno ugra+uju i u $grade tj stanove -rupu .MC to ne brine jer su tr/ite DC0a prvenstveno 1rvatska i 2i1 Spaljivanjem ugljena u okoli se isputaju" - tetni i otrovni duikovi i sumporni oksidi !"#$, S#2% te u+lji,ni oksidi !C#2 i i'u'etno otrovni C#% - otrovni teki metali !olovo, &iva i arsen% - srednje radioaktivni uran i torij koji najve-im dijelom ostaju u ljaci !u slu,aju cementara u cementu%, a ostatak s pepelom u dimu odla'i u atmos)eru. - #osljedice po ljudsko $dravlje" #olagana ali teka trovanja, )iji simptomi nisu odma* uo)ljivi, ali kada to postanu, obi)no je nepopravljivo prekasno $a one koji su time pogo+eni 3ivu, koja je i$u$etno otrovna nikakav uobi)ajeni ,ilter ne $austavlja .adioaktivne tvari su, kako je dobro po$nato, kancerogene i u$rokuju rak 4 prirodi, duikovi i sumporni oksidi &5%6, S%2' stvaraju kisele kie koje padaju prvenstveno u bli$ini $aga+iva)a &u ovom slu)aju okolica 7atela i Splita' unitavaju tlo, u$rokuju suenje poljoprivredni* kultura, uma i ostalog bilja to je istina o namjerama DC-a? 8 4prava Dalmacijacementa, spremna je i$vriti preinake svoji* postrojenja kako bi do 2009 godine, osim temeljnoga goriva &ugljena', po)ela koristiti i alternativna, to)nije komunalni otpad! .o&o /ova,evi- !0S%, ministar 'atite okolia, Slobodna Dalmacija , 21. 12. 2000. 2 :$ DC0a poru)uju ministru 7ova)evi(u" 5ismo $ainteresirani $a spalionicu otpada! S.D. 21. 12. 2000. ; 4 Dalmacijacementu su svoju namjeru da do 2009 godine $apo)nu s koritenjem prera+enog komunalnog otpada u pogonima Sv <uraj i Sv 7ajonaveli kao jedan od prva tri prioriteta= 2arijana 3etir, 4lasno+ovornica 2inistarstva 'atite okolia, S.D. 29. 12.2000. 9 DC namjerava spaljivati do 2>0 tona ugljena godinje! Vinko Janjak, S.D. 25. 1. 2001. > DC namjerava spaljivati >000 tona ugljena tjedno Vinko Janjak, S.D. 29. 11. 2001. &dakle" 260 000 tona godinje' 6 Smjesa goriva kojeg (e upotrebljavati DC sadr/avati (e ?0@ petrolkoksa i ;0@ ugljena !Studija o utjecaju na okoli skladitenja i lo&enja u+ljena i petrol-koksa u Dalmacijacementu% DC je do sada lo/io 800 000 tona ma$uta godinje a sada namjerava spaljivati 260 000 tona neusporedivo tetnijeg ugljena Da ugljen lake pro+e, DC je akcijom <adro! javnosti uka$ao da je i ma$ut u nji*ovim rukama u/asno tetan i opasan Ae*nologija prilago+ena spaljivanju ugljena omogu(ava i najavljeno spaljivanje otpada -.4#B .MC AC.D: DB <D preko pridru/ene kompanije 1ales Easte Control, jedna od najve(i* FmanageraG i odlaga)a otpada u Celikoj 2ritaniji! 67irom Velike .ritanije najkreativnija uslu+a 'brinjavanja najra'li,itije+ otpada ...od ku-no+ otpada...do opasno+ otpada...preko sve+a i'me*u89 !(ttp:;;<<<.(ales<astecontrol.co.uk;% DokadH Dosssier I" 8JJJ praina 2002 tone ma$uta u <adru 200; ugljen K 5%6 LC%6 L S%6 L radijacija L teki metali 2009 otpad K 5%6 L teki metali L dio6ini L ,urani 200>H C:D: :MB <este li $naliH 0 Spalionice otpada su najve(i i$vor dioksinski* emisija u okoli NNN 4 Ovicarskoj spalionice stvaraju P>@ ti* emisija, u Celikoj 2ritaniji ?J@, u SBD P9@, a u <apanu J;@ Dioksini su jedni od najsna/niji* otrova i visokokancerogene tvari 5ajopasniji dioksin &ACDD' $nanstvenici na$ivaju najotrovnijom malom molekulom na planetu Djelotvorniji je 88 000 puta od smrtonosnosnog otrova natrij cijanida, a djeluje ve( na sto mili juna puta ni/oj ra$ini %sim to u$rokuju rak, dioksini unitavaju vitalne ,unkcije ljudski* i /ivotinjski* reproduktivni* organa, i$a$ivaju sterilnost, ote(enja gena &naro)ito kod mukog ,etusa' *ormonalne poreme(aje, poreme(aje rasta, poreme(aje imunog sustava, ote(enja mo$ga i mal,ormacije kod novoro+en)adi i djece Dioksini u )ovjekov organi$am dospjevaju i$ *rane /ivotinjskog i biljnog porijekla, i$ one)i(enog $raka, vode ili dodirom 4 *ranu dospijevaju i$ one)i(enog okolia 5akupljaju se u )ovjekovom organi$mu jer i* organi$am ne mo/e ra$graditi ili i$lu)iti na neki od prirodni* na)ina 3enski organi$am raspola/e jedinstvenim me*ani$mom i$lu)ivanja dioksina i to i$lu)ivanjem mlijeka dojenjem Dioksini se akumuliraju u grudima /ena &i u masnim tkivima op(enito' i tijekom dojenja se osloba+aju &$bog *ormonalni* promjena u tom ra$doblju' Aako dojena djeca piju! maj)ino mlijeko maksimalno oboga(eno dioksinima i mogu biti i$lo/ena 80020 puta ve(im do$ama dioksina od odrasli* 2ebe koje su i$lo/ ene dioksinu prije ro+enja su 800 puta vie podlo/ne njegovom utjecaju nego odrasli Dioksin je jedna od primjesa de,olijanata &sredstava $a unitavanje vegetacije, a posredno i ljudi' koji su Bmerikanci koristili u Cijetnamu Aaj dioksin danas, kao i prije ;0 godina, truje *ranidbeni lanac, u$rokuje anomalije kod djece, mentalnu retardaciju, gastronomske poreme(aje, viak udova i prstiju kod novoro+en)adi i napukline tkiva Vi e od 10 000 gra a na sa podru ja Ka tela, Splita i Solina potpisalo je peticiju ojom se tra ! i od "r#atse #lade da $austa#i j o jedan eocid oji nam DalmacijaCement-%ead&'i( priprema ugljenom i petrol-osom, a asnije i spalji#anjem )samo oni $naju a#og i ijeg s#e* otpada+ Peticija je uruena gosp. Boi Kovaeviu, ministru zatite okolia prigodom Dana planeta Zemlje !!" godine. Vlada je u ,arodnim ,o#inama 10-, od 11+ rujna .00.+ o/ja#ila o#aa# odgo#or 0 #red$e o izmjenama i dopunama o graninim vrijednostima emisija %&'() oneiujui* tvari u zrak iz stacionarni* izvora+ , 1 lana -0+ Cementare postaju ujedno i spalionice otpada+ 7omentar: Vie je ne+o dobro po'nato da cementna industrija nema od+ovaraju-e )iltere i ne podlije&e od+ovaraju-im propisima kakvi vrijede 'a spalionice komunalno+ otpada= #vo je naji'ravniji napad ne samo na 'drav ra'um ne+o jo i vie na 'dravlje ljudi u okoliu cementne industrije= Jo +ore, to je i otvaranje mogu(nosti da se u cementnim pe(ima spaljuje i %#BS5: 7DM:<S7: %A#BD, $akamu,liran u petrolkoks ili po potrebi i be$ kamu,la/e &vidi i$javu Cinka <anjka, SD 2J882000 " Mogli bismo spaljivati iotpadna ulja! &sic NNN' - 1 lana 1.+ 2ri proi$#odnji cementa 3V 4 ,5( se po#e ( a#aju sa -00 mg6m 7 na 800 mg6m 7 + - 1 lana 91 + ' jerenje emisij a one i : uj u: i" t#ari u otpadnim plino#ima mora $apo eti do 1+ srpnja .00;+ - 1lana 9.+ 2ropisane 3V4 odreene o#om <red/om smiju se do 71+ prosinca .00=+ trostruo preoraiti+ 7omentar" 5a ovaj na)in, $akonskom uredbom se C:ODSA.47% pove(avaju to tada doputene emisije odre+eni* tetni* tvari, omogu(ava se A.%SA.47% prekora)enje ti* novi* doputeni* emisija do po)etka 200J, &npr $a 5%6 to $na)i sveukupno sa >00mgQm ; na 2?00mgQm ; ' te nji*ovo 5D%-.B5:RD5% prekora)enje do 8 srpnja 2009 %vakva uredba najvjerojatnije je svjetski presedan koji jasno poka$uje da, radi njima samima najbolje $nani* ra$loga, ovo Ministarstvo $atite okolia otvoreno titi interese najve)i* $aga+iva)a u .1 5apomena" Dalmacijacement ima >?@ tvornice smjetene usred +usto naseljeno+ podru,ja na udaljenosti od sve+a nekoliko kilometara. #vom uredbom SVA/A #D "J@B CASD."# mo&e isputati navedene, nes(vatljivo ve-e emisije tetni( tvari ne+o do sada. ?adi predod&be o ra'mjerima ovo+ 'a+a*ivanja, spomenimo da je tvornica sv. Juraj jedna od najve,i( cementara u Duropi ako ne i najve,a. Studija utjecaja na okoli ra*ena je kao da se radi samo o jednom tetnom i'voru. CDMD5A5B #%SA.%<D5<B 5DMB<4 5:7B7CD S:TAD.D 7%<: 2: M%-T: MB4SABC:A: :S#4OAB5<D A:1 %A.%CBN 5<:1%C: &u medijima ve( opjevani' S:TAD.: MB4SABCT<B<4 SBM% CDMD5A54 #.BO:54 : A% 5D 4 C:<DT%SA:N S#BT<:CB5<D %A#BDB 4 CDMD5A5:M #DU:MB 2%TDS5B <D :DD<B : ADO7B 5D%D-%C%.5%SA, .BC5B MT%R:54N >lu$orno je oei#ati da :e nee od spomenuti" institucija ili oso/a $atititi nae $dra#lje? )2rimjer0 Koromano*+ ,a nama samima i te/i samom je da $austa#imo o#aj eocid i njego#e poinitelje ili da se pomirimo s nemino#nim posljedicama po prirodu, s#oje $dra#lje i $dra#lje narataja poslije nas+ Ma*tjevamo od Ministarstva $atite okolia da poniti odobrenje o koritenju ugljena kao pogonskog goriva u DC0u, te da poniti uredbu o suspaljivanju otpada u cementarama i o pove(avanju grani)ni* vrijednosti emisija najra$li)itiji* tetni* elemenata i spojeva Ma*tjevamo od Clade i odgovorni* da se napokon po)ne potivati Zakon o otpadu kako bi se vrijedne stvari i$ otpada reciklirale a ne spaljivale #.%O:.:AD :5S%.MBC:<D % DC0uNNN 2olimo vas umno&ite ovaj letak i podijelite +a svojim 'nancima, a jedan primjerak poaljite na adresu Vlade ?epublike Brvatske: 2arkov tr+ 2, 10 000 Ca+reb. Vie in)ormacija o kampanji 'a 'atitu okolia od DC-a, kao i ovaj letak 'a distribuciju u elektroni,kom )ormatu mo&ete na-i na: *ttp"QQVVVlijepa0nasa0kastela*rQ Edru+a 'a 'atitu okolia 6Sunce9 i' Splita, 60ijepa naa /atela9i' /atela i 6Fivot9 i' Solina.