SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br.

ZVNE

Zagreb, srpanj 2014.

Ova stranica treba biti:

ILI prazna stranica
ILI stranica sa zahvalom (zahvala nije obvezna).

Prilikom uvezivanja rada iza ove stranice ne zaboravite umetnutnuti original

diplomskog zadatka kojeg ste preuzeli od djelovoe diplomskih radova.

Redoslijed prvih nekoliko stranica

Saetak
Na ovu stranicu treba upisati tekst saetka diplomskog rada ne dui od 100
rijei.

Sadraj
Po zavretku rada treba automatski stvoriti sadraj
U MS Word-u (inaica XP) to se odabirom:
Insert Reference Index and Tables Table of Contents.

ii

Popis oznaka i kratica

B

magnetska indukcija

engl

engleski

EUROSTAT

Statistiki ured Europske Unije

FER

Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

fer

funkcija doza-uinak (engl. Function Expostion Response)

KS

kratki spoj

TE

termoelektrana

US DOE

Ministarstve enegetike SAD-a (od engl. naziva United States

Department of Energy)

iii

Popis tablica
Po zavretku rada treba generirati popis svih tablica:
Insert Reference Index and Tables Table of Figures
(potrebno je koristiti Caption label: Tablica)

iv

Popis slika
Po zavretku rada treba generirati popis svih slika:
Insert Reference Index and Tables Table of Figures
(potrebno je koristiti Caption label: Slika)

Primjer naslova u stilu Heading 1

1. Primjer naslova u stilu Heading 1

Ove upute sadre ukratko sve najvanije napomene nune za kvalitetnu izradbu
diplomskog rada na Zavodu za visoki napon i energetiku.
Generalno, na mjesto opisa poput ovog treba stavite va tekst. Obvezno
koristite unaprijed definirane stilove (Normal, Heading

1,

Heading

2,

Heading 3, Heading 4, Formula, Figure Caption, Table Caption,

itd.).
Naslov u stilu Heading 1 uvijek poinje na novoj stranici. Stoga treba ubaciti
prekid stranice ispred takvog naslova. To se moe postii:
a)
b)

Insert Break Next Page

Posebnim formatiranjem stila Heading 1:
Format Paragraph Line and Page Breaks
Pri izradi rada potrebno je voditi rauna o zaglavlju. Zaglavlje se ureuje

koritenjem:
View Headers and Footers
Word nudi razne mogunosti pri ureivanju zaglavlja, radi toga je se potrebno
upoznati s pojmovima Sekcija u Word-u, mogunostima vezanja zaglavlja (postoji
opcija

Same as previous), numeracijom stranica unutar sekcija, te mogunou

razliitih zaglavlja za svaku sekciju i/ili prvu stranicu sekcije.

Primjer naslova u stilu Heading 1

1.1. Primjer naslova u stilu Headinga 2

Rad treba pisati u nedreenom ili treem licu.
Ukoliko je to mogue, potrebno je pisati u pasivnim formama.
Tablica 1.

Primjeri dobrog i loeg pisanja

Primjer
Asistent i ja zakljuili smo da
su mjerenja dobra.
Iz navedenih mjerenja moe
se zakljuiti da poveanjem
varijable X dolazi do brze
promjene promatrane izlazne
veliine Y.

Ocjena
Loe

Obrazloenje
Pisano u prvom licu.

Dobro

1.2. Primjer naslova u stilu Heading 2

Diplomski rad je potrebno podijeliti na poglavlja, a preporuena struktura
diplomskog rada je slijedea:
1)

Popis oznaka i kratica (po potrebi, a naroito vano kad se u radu koristi
puno oznaka i kratica).

2)

Uvod temu diplomskog rada smjestiti u ire podruje struke i, ako je

potrebno, napisati nekoliko rijei vezanih uz razvoj te problematike (koji
stupnja razvoja je problematika dosegla, da li je mogu njen daljnji razvoj i
sl.). Uvod bi trebao sadravati 1-2 stranice.

3)

U slijedeem poglavlju ili poglavljima se opisuje rjeavanje zadatka i

odgovarajui prorauni.

4)

5)

Opis rezultata mjerenja, grafiki prikazi, ispisi i sl.

6)

Razmatranje (poglavlje u kojemu se razmatraju dobiveni rezultati). U

tom poglavlju kandidat treba napraviti vrednovanje vlastitog rjeenja
problema, razmotriti probleme koji su se javili prilikom rjeavanja zadatka
te, ukoliko je na osnovi vlastitog iskustva uoio neka mogua poboljanja
rjeenja, spomenuti ih. Takoer navesti smjernice za mogui daljnji rad na
predmetnom problemu.
2

Primjer naslova u stilu Heading 1

7)

Saetak poglavlje u kojemu kandidat daje kratki pregled svog

diplomskog rada tj. do kojih je rezultata doao rjeavajui problematiku
diplomskog zadatka i sl.

8)

Zakljuak u kojemu se saimaju rezultati diplomskog rada. Sadri

maksimalno 1 stranicu. Kandidat (vlastoruno) potpisuje diplomski rad iza
zakljuka.

9)

Literatura se navodi iza zakljuka. U tekstu rada mora svugdje biti

navedena literatura gdje je navoenje ili grafiki prikaz preuzet ili se
temelji na nekom pisanom predloku tj. prilikom svakog kopiranja teksta ili
grafikog prikaza da bi itatelj lake doao do izvornih informacija u
diplomskom radu. U tekstu se literatura navodi unutar zagrada s
navoenjem broja ili prvog autora i godine izdanja.

10) Dodatak A, B,... (po potrebi) u kojemu dolaze tablice, programski kod...

Diplomski rad treba sadravati opis izvedbe sklopa ili programske podrke sa
potpunom dokumentacijom. Takva dokumentacija se obavezno prilae na CD-u,
ali moe biti i u dodacima ukoliko nije previe opirna.
Pri odreivanju potpoglavlja (naslovi Heading 2) potrebno je voditi rauna o
tome da je broj potpoglavlja ujednajen u svim poglavljima, te da je koliina teksta
po potpoglavljima ujednaena.
Ne smije se pretjerivati razinama naslova. Broj razina ovisi o ukupnoj koliini
teksta u radu. Uobiajeni diplomski radovi mogu se strukturirati do maksimalno tri
razine naslova. Iznimno se moe koristiti i Heading 4.

Naziv poglavlja 2

2. Dodatni elementi
Slijedi nekoliko potpoglavlja u kojima se opisuje kako bi trebali definirati izgled i
unos tablica, slika, formula, podlistaka (fusnota) i slino.

2.1. Tablice
Tablice je potrebno to blie smjestiti mjestu njihovog refrenciranja u tekstu.
Izbjegavajte prelamanje tablice preko dvije (ili vie) stranica. Naslov tablice dolazi
iznad nje na slijedei nain:
Insert Reference Caption
(pri tome za Caption treba koristiti Tablica a ne Table.
Naziv tablice treba odabrati tako precizno odraava smisao podataka koje
prikazuje. Ako se tablica preuzima iz literature, na kraju naziva poeljno je navesti
referencu na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference.
Tablica 2.

Novane vrijednosti pridruene tetama u okoliu energijskog

lanca termoelektrana na prirodni plin u EUR/kWh [37]

2.2. Slike
Slike je takoer potrebno to blie smjestiti mjestu njihovog refrenciranja u
tekstu. Naslov slike dolazi ispod nje, a umee se slijedei nain:
Insert Reference Caption
(pri tome za Caption treba koristiti Slika a ne Figure.
Naziv slike treba odabrati tako da precizno odraava njen smisao. Ako se slika
preuzima iz literature, na kraju naziva poeljno je navesti referencu na nain kako
je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference.

Naziv poglavlja 2

Sliku se centrira horizontalno na stranici.

Pri dodavanju slika u rad, potrebno je voditi rauna kod o njihovoj kvaliteti
(razluljivosti). Kvalitetu je mogue ocijeniti preko otiska, dok je prikaz na zaslonu
ovisan o nizu imbenika (razluivosti zaslona, veliini radne povrine na zaslonu,
poveanju, itd.).

Slika 1.

Slika koja ba nema previe veze s energetikom, ali se nekim sluajem

tu nala pukom sluajnosti

2.2.1.Formule
Za unos formula koristite Equation Editor. Oznake fizikalnih veliina, izmjereni
iznos i mjerna jedinica piu se u kurzivu, i u pravilu, u jedinicama SI sustava. To se
odnosi na sve veliine, a ne samo one u formulama.
Poeljno je uvijek dati kratke opise oznaka koje se koriste u formulama. Ovo je
osobito vano na mjestima gdje se oznake prvi puta uvode ili ako su koritene u
nekom udaljenom dijelu teksta. Kratki opis oznake je takoer poeljno dati ukoliko
se oznaka koriste u razliite svrhe (npr. varijabla x).
Primjerice: Traena veliina R rauna se prema izrazu:

Naziv poglavlja 2

R 20

3
n

28 33 t

(1)

gdje su:
R

veliina XYZ,

kut zrcaljenja,

2.3. Podlistak
Ponekad je potrebno oplemeniti osnovni tekst kratkom napomenom. U tu svrhu
pogodno je koristiti podlistke (Footnote). Podlistke je potrebno koristiti na
odgovarajui nain1 i ne preesto.

U podlistku se nalaze dodatne informacije, a osnovnim informacijama je mjesto u samom

tekstu.
6

Naziv poglavlja 3

3. Obrana diplomskog rada

Vrijeme izlaganja pristupnika na obrani diplomskog rada traje 15 minuta, a isto
toliko vremena je ostavljeno i za diskusiju koja e uslijediti nakon vaeg izlaganja.
Sve to se eli prikazati tijekom izlaganja, slike, programi, tablice, filmovi, itd.
mora biti unutar predvienih 15 minuta. esto se dogaa da pristupnici probiju
vremensko ogranienje, a u tom sluaju komisija zaustavlja izlaganje i tada
pristupnik nema priliku izrei najvanije zakljuak.

3.1. Struktura izlaganja na obrani diplomskog rada

Preporuena struktura izlaganja na obrani diplomskog rada je sljedea:
1)

Poetak
- privucite panju
- naglasite vanost onoga o emu e te priati

2)

Pregled izlaganja
- izdvojite glavne toke vaeg izlaganja (bez detalja)

3)

Glavni dio izlaganja

- pratite ranije izneseni sadraj
- detaljnije naglasite samo najvanije toke izlaganja
- ograniite se na glavne i bitne stvari
- ne iznosite ope poznate injenice i ne ponavljajte se
- budite jasni kada prelazite s jedne teme na drugu

4)

Rezultati i diskusija
- rezultate prikaite grafiki
- ne prikazujete puno podataka tablino
- komentirajte rezultate
- usporedite svoj rad s drugim

Naziv poglavlja 3

5)

Zakljuak
- kratki zakljuak, KRATKI!, sve ostalo spada u neki od prethodnih dijelova
- eventualni budui razvoj

Demonstracije programa koji su izraeni u okviru programa nisu nune jer

uzimaju dosta vremena. Ukoliko je potrebno napraviti duu demonstraciju to je
potrebno ugovoriti s mentorom i djelovoom prije obrane diplomskog rada.

3.2. Oblikovanje prezentacije koja podupire izlaganje

Za potrebe izlaganja pristupnicima je na raspolaganju projektor i raunalo, pa
se preporua izrada raunalnih prezentacija umjesto folija na grafoskopu ili pisanja
po ploi.
U dodatku ovim uputama nalaze se i dvije prezentacije izraene u
programskom paketu Microsoft PowerPoint:
1)

prezentacija koja upuuje na pravilno oblikovanje prezentacija openito

2)

gotovi predloak za potrebe obrane diplomskog rada

Gotovi predloak za obranu diplomskog rada nije nuno koristiti ve se moe

napraviti vlastito grafiko rjeenje.

Zakljuak

4. ZAKLJUAK
U zakljuku se saimaju rezultati diplomskog rada. Sadri maksimalno 1
stranicu, a kandidat vlastoruno potpisuje diplomski rad iza zakljuka.

Literatura

5. Literatura
Popis literature navodi se na kraju rada. Redoslijed navoenja literature prati
redoslijed referenciranja u tekstu, pa se prva knjiga koja se referencira u tekstu
nalazi na prvom mjestu popisa koritene literature, druga na drugom mjestu, itd.
Reference se navode pod rednim brojem pod kojim se pojavljuju u popisu, u
uglatim zagradama (npr. [1]).
Literaturu koritenu pri izradi diplomskog rada u irem smislu treba razdvojeno
navesti u dvije grupe: (1) citirana literatura ona koja se doista citirala i (2) ostala
koritena literatura ona koja je posredno utjecala na rad (npr. konstante iz
Konarevog prirunika, Bronatajnov matematiki prirunik i sl.).
Postoje razliiti izvori informacija, a kao literaturu je najbolje koristiti stune
knjige i asopise. One se u popisu literature navode na sljedei nain:
1. Prezime, Ime; Prezime2, Ime2; Prezime 3, Ime 3: Naslov knjige, Izdava,
mjesto izdavanja, godina
2. Prezime, Ime; Prezime2, Ime2; Prezime 3, Ime 3: Naslov lanka, Ime
asopisa, Izdava, mjesto izdavanja, godina
Ako rad ima vie od tri autora, zbog preglednosti se preporua navesti ime
prvog autora i nakon toga et al.
Danas je velik broj informacija objavljen na Internetu. Meutim, kako se
internetske stranice esto mijenjaju, preporua se pronalaenje istih podataka u
knjizi ili asopisu. Ako to nije mogue, tad se u popisu literature navodi internetska
stranica uz iju adresu svakako mora biti naveden autor citiranog materijala i
datum:
1. Prezime, Ime: Naslov, s Interneta, http://adresa.xx, toan datum

Reference se mogu navoditi runo, pri emu se kod uvoenja novih referenci
mora paziti na redoslijed. Zbog toga je bolje to raditi pomou raunala koje u tom
sluaju automatski aurira redoslijed referenci.
Ako se za pisanje koristi Microsoft Word 2000, literatura se navodi na sljedei nain:
na kraju teksta navede se literatura, u pobrojanoj listi;
odabere se broj ispred pojedinog rada te se u izborniku Insert odabere Bookmark

10

Literatura

broju se pridrui naziv literature (u prozoru koji se otvori upie se jedna rije, bez posebnih
znakova i pritisne Add)
kad se u tekstu pojavi potreba za referenciranjem pojedinog rada, u uglate se zagrade upisuje
referenca tako da se u izborniku Insert izabere Cross-reference, u prozoru koji se otvori u
Reference type se izabere Bookmark, a u prozoru naslovljenom For which bookmark se
pronae traena referenca
Primjeri citirane literature:
1. H. Poor, H: An Introduction to Signal Detection and Estimation, New York: Springer-Verlag, 1985
2. Duncombe, J. U: Infrared navigationPart I: An assessment of feasibility, IEEE Trans.
Electron Devices, vol. ED-11, pp. 3439, sijeanj 1959.
3. Chen, S; Mulgrew, B; Grant, P. M: A clustering technique for digital communications channel
equalization using radial basis function networks, IEEE Trans. Neural Networks, vol. 4, pp. 570
578, srpanj 1993.
4. Lucky, R. W:Automatic equalization for digital communication, Bell Syst. Tech. J., vol. 44, no. 4,
pp. 547588, travanj 1965.
5. Miller, E. H: A note on reflector arrays, IEEE Trans. Antennas Propagat., bit e objavljeno
6. Bingulac, S. P: On the compatibility of adaptive controllers (Published Conference Proceedings
style), in Proc. 4th Annu. Allerton Conf. Circuits and Systems Theory, New York, 1994, pp. 816.
7. Williams, J: Narrow-band analyzer, doktorska disertacija, Dept. Elect. Eng., Harvard Univ.,
Cambridge, MA, 1993.
8. Kawasaki, N: Parametric study of thermal and chemical nonequilibrium nozzle flow, magistarski
rad, Dept. Electron. Eng., Osaka Univ., Osaka, Japan, 1993.
9. Letter Symbols for Quantities, ANSI Standard Y10.5-1968.
10. Haskell, R. E; Case, C. T: Transient signal propagation in lossless isotropic plasmas, USAF
Cambridge Res. Lab., Cambridge, MA Rep. ARCRL-66-234 (II), 1994, vol. 2.
11. Jones, J: Networks, s Interneta, http://www.atm.com, 10 svibnja 1991
12. Vidmar, R. J: On the use of atmospheric plasmas as electromagnetic reflectors. IEEE Trans.
Plasma Sci. 21(3), pp. 876880, s Interneta, http://www.halcyon.com/pub/journals/21ps03vidmar, kolovoz 1992

11

Dodatak A

Dodatak A:Upute za izradu programske potpore u okviru

diplomskih, seminarskih i konstrukcijskih
zadataka
Namjena
Tijekom studija na FER-u, studentima moe biti zadana izrada ili dorada
programske potpore u okviru pojedinanih kolegija ili izravno u zadatku
diplomskog rada. Kako bi se olakao rad studentima, ali i nastavnicima, ovim
uputama se daju pojedinani naputci u cilju bolje dokumentacije programske
potpore.

Opi zahtjevi
Programska potpora koju izrauju studenti mora sadravati sljedee:

Izvorni programski kd

Opis izvornog programskog koda.

Tehnike detalje potrebne za izradu izvrnog koda na temelju izvornog

koda.

Opis formata ulaznih i izlaznih datoteka (ukoliko se takve koriste).

Izvrni oblik koda s detaljnim opisom instalacije ili paket za instalaciju.

Primjeri za provjeru izvrnog koda.

Upute za koritenje programske potpore.

Svi opisi moraju biti izraeni u digitalnom obliku itljivi u opeprihvaenim

programskim paketima. Preporua se izrada opisa u sljedeim formatima:

HTML

Adobe PDF

MS Word Document (verzija 97 na vie)

iste ASCII tekst datoteka

12

Dodatak A

Ukoliko je programska potpora izraena za potrebe diplomskog rada, sve

materijale je potrebno priloiti na CD na kojem se nalazi i tekst diplomskog rada, te
dostaviti mentoru te
Ukoliko je programska potpora izraena u obliku konstrukcijskog ili seminarskog
rada, sve navedene materijale potrebno je dostaviti predmetnom nastavniku na
propisno obiljeenom CD mediju ili putem elektronike pote.
Izvorni i izvrni kodovi ne smiju biti tieni zaporkama, niti smiju biti kriptirani,
niti na neki drugi nain zatieni od koritenja ili umnoavanja. Diplomski radovi
su javno objavljeni radovi!
Unutar izvrnog i izvorog koda naznauje se:
Programska potpora NAZIV izraena je GODINA na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u
Zagrebu u okviru diplomskog rada IME I PREZIME STUDENTA pod nazivom NASLOV i vodstvom
MENTORA.
Npr.
Programska potpora KVADRATNA JEDNADBA izraena je 2003. godine na Fakultetu
elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu u okviru diplomskog rada Hrvoja Horvata pod nazivom
Uporaba kvadratne jednadbe u elektroenergetici i vodstvom Prof.dr.sc. Marka Markovia.

Izrada izvornog programskog kda

Prilikom izrade programskog kda, studenti se moraju pridravati temeljnih
pravila dobrog kodiranja kako bi se postigla odgovarajua kvaliteta programskog
kda, bez obzira na programski jezik. U tom pogledu, pogodno je istaknuti neke od
najvanijih smjernica:

Programski kd trebao bi biti to itkiji.

Imena varijabli, funkcija i konstanti trebala bi biti razumljiva.

Prema potrebi, programski kd je potrebno razdvajati u cjeline (modularnost)

kako bi se moglo viestruko iskoristiti isti programski kd.

Unutar kda potrebno je umetati komentare kako bi se olakalo

razumijevanje pojedinanih naredbi i programskih cjelina.

Prilikom izrade programskog kda potrebno je uvaavati opeprihvaene smjernice za odabrani

programski jezik.

13

Dodatak A

Za programsku potporu sa sloenijim korisnikim sueljem, potrebno je izraditi

opis suelja s objanjenjima koje e pridonijeti razumijevanju programskog kda.
Ukoliko je izrada zasnovana na odreenom objektnom modelu, tada je objektni
model potrebno posebno opisati. Pri tome je osnovni zahtjev da se na temelju
takvih opisa moe jednostavno i nedvosmisleno razumjeti objektni model, te da se
po potrebi model moe iz poetka izgraditi na temelju tih opisa. U tom pogledu,
preporua se modeliranje koritenjem Unified Modeling Language-a (UML-a).

Baze podataka
Ukoliko zadatak postavljen pred studenta namee uporabu odreene baze
podataka ili izradu baze podataka, tada je potrebno:
Podrobno opisati postavke koritene programske potpore i postavke za
ispravan rad baze podataka (drugim rijeima, potrebno je dati sve tehnike detalje
potrebne za instalaciju baze podataka na raunalu).
Potrebno je detaljno opisati relacijski model podataka, to ukljuuje opise
tablica, polja u tablicama i relacija. Za ovakve opise se preporua modeliranje
koritenjem Unified Modeling Language-a (UML-a).
Ukoliko se izrauje suelje prema bazi podataka, potrebno je izraditi opis
suelja s objanjenjima koje e pridonijeti razumijevanju implementacije.

Datoteke
Ukoliko izraena programska potpora koristi nestandardizirane datoteke, tada je
potrebno detaljno opisati oblik i format ulaznih i izlaznih datoteka. Ujedno je
potrebno uz izraenu programsku potporu priloiti i primjere datoteka.
Ukoliko nije posebno odreen format datoteka koje je potrebno koristiti,
preporua se koritenje XML-a kao formata datoteka.

14

DODATAK B

Dodatak B:Omot za CD

15

Usmjerenje - Diplomski rad br. XXXX Ime Prezime

Usmjerenje - Diplomski rad br. XXXX Ime Prezime

DODATAK B

16