G r e e n G a r d e n b r o j 7 0 r u j a n / l i s t o p a d 2 0 1 0 .

g o d i n a X c i j e n a 3 K M
Lukoviasto cvijee
Zimske salate
Berba i uvanje povra
Suenje plodova jabuka i kruaka
Suzbijanje tetnih glodavaca
3
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Urednikova rije SADRAJ
KUNI KAKTUSI U ZIMSKIM MJESECIMA 4
SVILENKASTE PERJANICE PAMPAS TRAVE 5
SADNJA LUKAVIASTOG CVIJEA 6
RANA ZATITA LIA KRIZANTEMA OD BIJELE HRE
I PJEGAVOSTI 8
MIRTA - MIRIS I LJEKOVITOST MEDITERANSKOG GRMA 10
MAKA - POVRE I LJEKOVITA BILJKA 11
JESENSKA SJETVA POVRA 12
MATOVILAC ODLINA ZIMSKA SALATA 13
LJEKOVITI CRVENI PLODOVI 14
KOPRIVA - LIJEK ZA SVE BOLJKE 15
BERBA I UVANJE POVRA 16
CRNI KORIJEN MALO POZNATA POVRTNICA 18
STEVIJA SLADILO BUDUNOSTI 19
PITANJA I ODGOVORI 20
UVANJE KRUMPIRA 21
ZNAAJNIJE BOLESTI KIWIA 22
PROIZVODNI UVJETI ZA UZGOJ IPKA 23
BERBA I UVANJE PLODOVA JABUKE 24
ZANIMLJIVOSTI O GROU 25
SUENJE PLODOVA JABUKE I KRUKE 26
KRTICA - OPASNA TETOINA POLJOPRIVREDNIH
KULTURA 27
SUZBIJANJE TETNIH GLODAVACA 28
AMBROZIJA SVE VEI PROBLEM U HERCEGOVINI 29
ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo
GREEN GARDEN

Nakladnik:
SJEMENARNA,
iroki Brijeg, Obilazna cesta 27
88220 iroki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 700 000,
Fax: ++ 387 (39) 706 572
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostoji
Redakcijski kolegij:
Josip Brkljaa, Nino Rotim,
Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela,
Ivica Doko, Velimir Lasi
Marketing:
Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec.
Fotograja na naslovnici:
Ivan Ostoji
Miljenjem Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i porta broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. go-
dine asopis Green Garden osloboen
je plaanja poreza na promet.
Novi broj strunog glasila Green Garden na svojim stranicama, kao i
uvijek, donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti cvjearstva, voarstva,
vinogradarstva, povrarstva i zatite bilja. U ovom broju izdvajamo niz
priloga o cvjetnim vrstama, posebice lanak o pampas travi manje
poznatoj dekorativnoj vrsti. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica
koje e poetkom proljea pokazati svu rasko boja i mirisa. Koje luko-
vice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombi-
naciju lukoviastog cvijea proitajte u lanku na stranicama broj 6. i 7.
Na podruju Hercegovine zadnjih godina sve vei broj proizvoaa bavi
se proizvodnjom krizanteme bilo da se radi o rezanoj krizantemi ili o
lonanicama. Kako je to relativno nova vrsta kod proizvoaa, prisutne
su dvojbe vezane za zatitu krizanteme od uzronika biljnih bolesti. U
lanku kojeg potpisuje mr. Milorad ubi moete proitati sve o uzro-
nicima bolesti koje napadaju krizantemu te o kemijskim pripravcima
koji se koriste u zatiti.
Stranice posveene povru poinjemo lancima o dvije vrste, mirta i
maka, o kojima se vrlo malo zna. Poetkom jeseni poinje i sadnja zim-
skih salata, a sve o nainu sjetve odnosno sadnje, te potrebnim agroteh-
nikim mjerama koje se provode moete proitati u ovom broj glasila.
S mnogih povrtnica poetkom jeseni ubiremo plodove koji se trebaju
uvati izvjestan period. Kada je najbolje obaviti berbu te kako uvati
plodove, proitajte u prilogu pod naslovomBerba i uvanje povra.
Za ljubitelje voaka pripremili smo interesantan prilog o proizvod-
nim uvjetima za uzgoj ipka, berbi i uvanju plodova jabuke, te vrlo
zanimljiv tekst o suenju plodova jabuke i kruke.
Na stranicama posveenim zatiti bilja donosimo nekoliko vrlo in-
teresantnih priloga o uzronicima biljnih bolesti i tetnicima koji ine
velike tete na povru i vou. Posebno preporuamo lanak o bolesti-
ma kiwia te lanak o suzbijanju tetnih glodavaca.
Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o kunim kaktusima, koprivi,
crnom korijenu, steviji. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo
da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoliko smo neto pro-
pustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.
Urednitvo
4
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
U
nato injenici da nisu jako
zahtjevne biljke, valja znati
kako tokom hladnih zim-
skih dana kaktuse valja smjestiti na
osunano mjesto, tako da najsuna-
nije poloaj dobiju one vrste kaktusa
koje potkraj zime razvijaju cvjetne
Kuni kaktusi u
zimskim mjesecima
Postoji bezbroj vrsta i sorata kaktusa koje lako moete uzgojiti. Pored
svega, radi se o skromnim biljkama koje ne trae puno prostora pa su
stoga prikladne i za dranje u malim stanovima. No meutim postoji jedna
potekoa- to s njima uiniti tijekom zime?
pupove. Smjestite li pak kaktuse na
prozor, najbolje je da ga nikako i ne
otvarate jer bi u protivnom moglo
doi do njihovog smrzavanja. Ako
ste prozor prisiljeni otvoriti, pripa-
zite da hladni zrak izravno ne doe
do kaktusa. Ipak za toplijih zimskih
dana, kada vanjska temperatura nije
manja od nitice, prostoriju u kojoj
borave kaktusi povremeno mora-
te dobro i prozraiti. No meutim,
kaktusi mogu prezimiti i u svjetlijim
prohladnim podrumima, hodnicima
ili stubitima, to je svakako bolje od
grijanih prostorija. Bitno je da biljke
imaju dovoljno svjetla i da tempera-
ture danju ne padnu ispod 8 stupnje-
va C a nou ispod 4
o
C. Maksimalna
temperatura pri kojoj kaktusi prezi-
mljuju ne bi smjela prijei 16
o
C.
Zalijevanje zimi
Tijekom zimskih dana, kako za
druge biljke tako i za kaktuse, vrije-
di pravilo da ih nije potrebno obilno
zalijevati, to ne znai da zalijeva-
nje treba i izostaviti. Vodite rauna
da kod zalijevanja ne pretjerate jer
viak vode moe izazvati truljenje
korijena usljed ega e biljka si-
gurno i uginuti. Takoer, imajte na
umu da kaktusi koji imaju viak
vode mogu potjerati slabe i blije-
de izboje koji na sebi nose siune
cvjetne pupove te kao takvi postaju
podloni mnogim bolestima. Stoga
je zalijevanje kaktusa dovoljno
obavljati svakih 15-20 dana, tek
toliko da se korijen potpuno ne bi
sasuio.
Sigurno prezimljavanje
Pored svega, mnogi ljubitelji
kaktusa, nisu u mogunosti svojim
ljubimcima osigurati sve potrebne
uvjete za njihovo sigurno prezi-
mljenje i to prvenstveno zbog ne-
odgovarajuih stambenih prilika.
Stoga postoji nekoliko korisnih na-
ina pomou kojih moete zatititi
kaktuse te na taj nain ponovno i
sljedee godine uivati u njihovim
Stanislava Rotim, dipl. ing.
prekrasnim cvjetovima. Jedan od
naina je i taj da izvadite kaktuse iz
lonia te svakog posebno umota-
te u vie slojeva novinskog papira.
Tako umotane kaktuse sloite u
kartonsku kutiju i uvajte pri tem-
peraturi od 2 do 8
o
C. Potkraj zime,
kada prou opasnosti od mrazeva,
izvadite kaktuse iz papira te ih pola
sata ostavite potpuno potopljene u
mlakoj vodi. Nakon pola sata, poto
su se biljke dobro namoile, posa-
dite ih u lonie, a na svaki loni
stavite prozirni pokrov privren
oko posude. Tako umotane kaktu-
se potrebno je drati na temperatu-
ri od 15 do 20
o
C kako bi se to prije
oporavili i kako bi vrlo brzo postigli
rasko i eljenu ljepotu.
Korisni savjeti
Ma koliko pazili prilikom presa-
ivanja ili zalijevanja kaktusa,
mnogi od nas e se ubosti na nji-
hove bodlje. Zato je korisno zna-
ti kako na mjesto uboda trebate
kapnuti nekoliko kapi voska od
obine svijee, a kada se vosak
stegne, paljivo ga odvojite od
koe. Naime, prilikom skidanja
voska uklonit ete i sitne bodlje
kojih se inae teko osloboditi
na bilo koji drugi nain. Meu-
tim, kod kaktusa koji imaju fne
bodlje (koje se lako lome prili-
kom presaivanja) moete iste
prethodno nekoliko sati ranije
navlaiti jer e navlaene bod-
lje postati meke, manje e se
lomiti i, to je najvanije, bit e
puno manje uboda.
Namjensko gnojivo za kaktuse
Sadnice pampas
trave moete
nabaviti u
Agrocentrima
Sjemenarne u
Mostaru i irokom
Brijegu te u svim
bolje opskrbljenim
vrtnim centrima
P
osljednjih godina aktivno
se sadi i u naim krajevima
gdje obino zauzima domi-
nantna mjesta uz bazene i ostale
vodene povrine. Isto tako, esta
je i u obiteljskim vrtovima gdje i-
vopisne perjanice ove trave prosto
dominiraju prostorom. Posebice je
dobra za vruu hercegovaku kli-
mu iz razloga to veoma dobro trpi
suu pa je valja zalijevati samo za
najgorih ljetnih vruina. Nije izbir-
ljiva ni prema tlu pa dobro uspijeva
i na suhim, pjeskovitim tlima siro-
manim hranjivim tvarima. Dakle,
rije je o ilavoj i izdrljivoj travi
koja brzo raste i u loijim uvjetima
uzgoja a na minimum njege vie-
struko uzvraa.
Ne sadite pregusto
Prilikom sadnje pampas ali
i ostalih ukrasnih trava koje se
snano ire moramo voditi rauna
Svilenkaste perjanice
pampas trave
Slobodno moemo rei kako je Cortaderia selloana ili pampas trava najomiljenija i najrairenija
ukrasna trava u cijelom svijetu. Potjee iz Argentine, Brazila i Urugvaja gdje prirodno raste na
prostranim travnatim ravnicama zvanima pampas po kojima je, uostalom, i dobila ime.
Josip Brkljaa, ing. i o gustini sadnje. Ukoliko ih po-
sadimo preblizu dolazi do razvoja
gljivinih oboljenja te uskoro i pro-
padanja cijelih biljaka. Pored toga,
buseni se ve nakon nekoliko godi-
na poinju jedni s drugima boriti za
prostor, usljed ega lagano krljaju.
Stoga pri sadnji pampas trave (Cor-
taderia), obinog trsta (Arundo) i
kineskog rogoza (Miscanthus) pla-
nirajte jedan kvadratni metar po
biljci.
Ukoliko, pak, pampas travu ima-
te ve posaenu usred svoje tratine
pravo je vrijeme da velike prekra-
sne svilenkaste cvatove nalik na
perjanice oreete za suenje kako
bi njima tijekom zime ukrasili unu-
tranjost svoga doma. Na taj nain
ete i u zimsku monotoniju svog
doma unijeti dah proljetne ivosti.
Pampas je jedna od najpoznatijih ukrasnih trava u nas. To je prvenstveno zbog
svoje ljepote, gdje svoje impresivno busenje lia predivno okiti i sa srebrnasto-
bijelim ili bijelim peraste cvjetne metlice i to od 9 do 10 mjeseca.
Nakon cvatnje cvijet ostaje dugo lijep. Listovi su sivo-zeleni, vrlo uski i dugaki
koji su blago i elegantno nadvijeni koji su zimzeleni.
Svilenkaste perjanice pampas trave
5
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
6
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
D
a bi se pristupilo sadnji lu-
kovica u jesen, potrebno je
poznavati njihova osnov-
na svojstva otpornosti na zimske
uvjete tj. hladnou kako bi odabrali
odgovarajuu vrstu. Od lukovica
otpornih na zimske uvjete spome-
nut emo najrairenije: Tulipan,
Iris, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muska-
ri, Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk..
Sadnja
lukoviastog
cvijea
Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kue.
Poto je zima najkrtije godinje razdoblje
u pogledu ljepote, bujnosti i aktivnosti
vegetacije, time i sadnje lukovica doprinosi
uljepavanju vrta i umanjenju takvog imida .
Zato predlaemo da osvjeite svoj vrt ili balkon
jesenjom sadnjom lukovica.
Prije sadnje lukovica potrebno
je pripremiti tlo za sadnju. Opti-
malno tlo za sadnju je plodno, ra-
stresito tlo, mrviaste strukture, tj.
pjeskovita ilovaa bogata humu-
som. Gnojidbu tla je poeljno oba-
viti zgorjelim goveim stajnjakom
ili pak mineralnim gnojivima, a
tijekom vegetacije prihranjivati
mineralnim gnojivima. Lukovice
pozitivno reagiraju na gnojidbu pu-
tem maliranja organskim mate-
rijama.
Vrijeme sadnje
Optimalantermin za jesenju sad-
nju lukovica je od sredine rujna pa
do kraja listopada. Sadnja se obav-
lja u pripremljeno tlo na dubinu
dva puta veu od irine lukovice.
Krupnije lukovice sade se dublje
sa irim razmakom, a sitnije plie s
kraim razmakom. U laka pjesko-
vita tla se u pravilu sadi dublje, a
u teka glinovita tla plie. Razmak
sadnje izmeu lukovica odgovara
dubini sadnje. Nakon sadnje luko-
vice se obvezno moraju zaliti vo-
dom. Zalijevanje tijekom vegetacije
se obavlja rjee ali obilnije.
TULIPAN (Tulipa sp.)
Tulipani su najrairenija vrsta lu-
koviastog cvijea i do sada je opi-
sano vie tisua sorti. Imaju irok
interval cvjetanja, ovisno od vrste,
od prosinca do svibnja. Traenije
sorte kod nas su: Johan Straus, Ca-
ssin, Ballerina, Yokohama, Pieter de
Leur, Orange Cassini, Gussepe Ver-
di, Toronto. Optimalna reakcija tla
za tulipane je pH 6,0 7,5. Tulipani
se razmnoavaju generativno iz
sjemena i vegetativno dijeljenjem
lukovica. Generativno razmnoa-
vanje se obavlja samo u laboratori-
jama, dok je vegetativno ustaljeno
Josip Brkljaa, ing.
Tulipani se najvie koriste kao rezano cvijee Cvijet narcisa Izrazito mirisni cvijet zumbula
7
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Sadnja
lukoviastog
cvijea
U Agrocentrima Sjemenarne
u Mostaru i irokom Brijegu
u prodaji se nalazi veliki
izbor lukovica razliitih vrsta
namijenjenih jesenskoj sadnji.
u praksi. Bitno je napomenuti da
tlo oko lukovice treba kontinuirano
biti vlano da ne bi dolo do puca-
nja ljuske lukovice.
Tulipani su najveu primjenu
pronali u proizvodnji rezanog cvi-
jea, ali se sade i za dekoraciju vr-
tova, parkova, balkona.
NARCIS (Narcisus sp.)
Narcis je biljka jako lijepih deko-
rativnih cvjetova, opojnog mirisa,
sadri alkaloide, po emu je dobila
i ime. Rairena je na vie konti-
nenata, emu je doprinijela njena
sortna prilagodljivost na razliite
klimatske uvjete, od tropskih do
planinskih. Selekcijski se veoma
dobro kriaju pa je selekcionirano
preko 10.000 razliitih sorti Kod
nas su najudomaenije sorte: Carl-
ton, Flowersnift, Ice Floies, Jet fere,
Minow. Cvjeta od veljae do trav-
nja. Narcis ima meupauzu u vege-
taciji, tako da korijen tijekom ljeta
odumire i ponovo se regenerira u
jesen iste godine.
Najee se koriste za proizvod-
nju rezanog cvijea, ali se takoer
sade i u cvjetnim gredicama u vrto-
vima i okunicama. Imaju osobnost
da na starijim zasadima daju kvali-
tetnije, obilnije i krupnije cvjetove.
Na jednom mjestu lukovica moe
ostati 4 5 godina.
ZUMBUL (Hyacinthus sp.)
Potjee iz podruja oko Sredo-
zemnog mora i Male Azije, ali se
najvie odomaila u Nizozemskoj.
Najee se sadi u vr-
tovima i okunicama
za dekoraciju okolia,
moe se kombinirati s
drugim cvijeem ili pak
samostalno jer je cvijet
biljke izraajnih de-
korativnih boja. Cvjeta
od prosinca do travnja,
ovisno od sorte. Ima vi-
egodinju lukovicu koja moe
preivjeti i do 20 godina.
Korijen je veoma osjetljiv i
slabo se regenerira, te ukoliko
je znaajnije oteen dolazi do
propadanja biljke. Prilikom
odabira lukovice za sadnju bit-
no je voditi rauna da ista bude
jedra i kompaktna, tj. da bude
zdrava.
Od znaajnijih sorti kod nas su
najzastupljenije: Delfts Blauw,
Lady Derby, Pink, Rosa.
IRIS ( Iris sp.)
Biljka sadrava duginu boju cvje-
tova po emu je i dobila ime, to
datira iz Grke mitologije. Raspro-
stranjena je u razliitim klimat-
skim zonama, od mediteranskih do
planinskih. Moemo ih podijeliti na
skupinu s lukovicama i s rizomima.
Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se
uzgaja, otvoreni prostor ili stakle-
niki, biljke mogu cvjetati u gotovo
cijelom godinjem periodu. Veoma
mnogo se koriste u proizvodnji re-
zanog cvijea. Irisu ne odgovaraju
teka glinovita tla jer mu je korijen
osjetljiv na jau koncentraciju soli.
Ako je tlo dobro pripremljeno, ne
treba ga prihranjivati tijekom ve-
getacije, osim ako ne ispolji trago-
ve nedostatka pojedinog hraniva.
Za razliku od prethodno opisanih
vrsta, Irisi trae tijekom razvoja i
cvjetanja mnogo svjetlosti, a tako-
er i obilno zalijevanje
LJILJAN (Lilium sp.)
Postoje podatci da su Ljiljani
bili poznati u vrijeme starih Grka
i Rimljana. Rasprostranjeni su iz-
meu 10 i 55
o
sjeverne geografske
irine. Primjenjuju se za proizvod-
nju rezanog cvijea, jer
u povoljnim umjetnim
uvjetima cvjetaju, ovi-
sno od vrste, tijekom
cijele godine. Mogu se
saditi na otvorenom gdje
svojim raznobojnim, bogatim
cvjetovima ukraavaju kue, vr-
tove i okunice. Ako se uzgajaju u
staklenicima, tijekom zime trae
dosta svjetlosti, dobro provjetrava-
nje i grijanje toplom vodom, dok je
ljeti kad temperatura pree 22
o
C
potrebno vriti zasjenjivanje i ras-
hlaivanje prostora u kojem se gaji.
Ne podnose jau koncentraciju soli
u tlu. Dobro reagiraju na folijarno
prihranjivanje.
Atraktivni cvijet irisa Cvatnja ljiljana je dosta razvuena Prodaja lukoviastog cvijea u Agrocentrima
8
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Rana zatita lia
krizantema od
bijele hre i pjegavosti
Bijela hra
E
konomski najtetnija i naj-
ea gljivina bolest nadze-
mnih organa krizantema je
bijela hra (Puccinia horiana). Osim
u Japanu i Kini, sve do 1960-ih godi-
na bijela hra nije bila poznata pri
uzgoju krizantema. Brodom je za-
raenim biljkama prenesena 1960.
godine u karantensko podruje
SAD-a gdje je obavljena uspjena
eradikacija (iskorjenjivanje), a ve
1963. je primijeena u Engleskoj na
krizantemama porijeklom iz Japa-
na. Do kraja 1970-ih godina bolest
se proirila u veinu europskih ze-
malja s proizvodnjom najomiljeni-
jeg rezanog cvijea. U Hrvatskoj se
Krizantemu napada vei broj uzronika biljnih bolesti ali vei znaaj imaju bijela hra i crna pjegavost.
bijela hra prvi put pojavila 1975.
godine u okolici Zagreba, pa je na-
kon toga uzgoj krizantema postao
nezamisliv bez kemijske zatite
fungicidima. U relativno kratkom
razdoblju, za vrlo vlanih meteo-
rolokih uvjeta, bijela hra moe
potpuno unititi osjetljive kultivare
krizantema. Pojavljuje se svake pro-
izvodne sezone razliitim intenzite-
tom, a godine s natprosjeno vla-
nim ljetom esto ostaju zapamene
po epiftociji ove gljivine bolesti.
Kasne ljetne kie tijekom kolovoza i
rujanske razlike u temperaturi zra-
ka izmeu toplijih dana s hladnim
noima pogoduje dugotrajnom vla-
enju biljnih organa rosom. Stoga
veina trnih proizvoaa krizan-
tema provodi redovita tjedna treti-
ranja protiv bijele hre, ali uspjeh
nije uvijek zadovoljavajui. Bijelom
hrom mogu biti zaraeni svi dije-
lovi krizanteme, ali je najosjetljivije
mlado lie. Na gornjoj strani obo-
ljelih listova, izmeu lisnih ila, prvo
se pojavljuju male svjetlozelene ili
ukaste pjege promjera svega 1
5 mm. Tkivo pjega moe biti malo
udubljeno (konkavno), a boja se
vremenom mijenja u smeu (zbog
nekroze ili odumiranja tkiva unu-
tar pjega). Moe ih biti nekoliko, ali
ubrzo se njihov broj poveava pa se
meusobno spajaju. S njihove donje
strane se razvijaju tipine bradavi-
aste ruiasto-bijele izrasline (so-
rusi ili pustule), veliine 0,5 3 mm,
po emu je bolest dobila ime. Jae
napadnuto lie se kvri, vene i ot-
pada, a na zaraenim su biljkama
cvatovi sitniji. Napadnute biljke
imaju smanjenu trnu vrijednost,
a ranija pojava bolesti na biljkama
je znaajno tetnija. Zabiljeene su
potpune tete na krizantemama u
staklenikom uzgoju.
Zatita
Strategija zatite krizantema od
bijele hre temelji se na koritenju
zdravstveno ispravnog ishodinog
materijala (prijesadnice porijeklom
iz nezaraenih matinih biljaka),
Mr. sc. Milorad ubi, dipl. ing. agr.
Uzgoj krizantema u zatienim rostorima
9
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
uzgoju manje osjetljivih ili otpor-
nijih kultivara i redovitoj kemijskoj
zatiti u kritinom razdoblju rasta i
razvoja krizantema. Meunarodna
i unutarnja trgovina latentno zara-
enim prijesadnicama i biljkama
krizantema te kontaminiranom
ambalaom je osnovni nain irenja
i izvor zaraze bijele hre. Ova bolest
je jo uvijek znaajan karantenski
patogen za SAD i Australiju, te se
provode intenzivne preventivne
mjere radi sprjeavanja unosa bo-
lesti u proizvodna podruja krizan-
tema. Nai trni proizvoai kri-
zantema esto kupuju prijesadnice
porijeklom iz zemalja gdje je bolest
ve due vrijeme udomaena, te se
endemino razvija (pr. Nizozemska,
Italija). Mogue je prijesadnice ve
prije sadnje preventivno potapati
u fungicidnu otopinu (pr. Dithane
M-45, Tilt EC) ili provoditi termote-
rapiju potapanjem u toplu vodu 45
C u trajanju 8 sati ili 35 C u trajanju
48 sati. Tijekom vegetacije se biljke
paljivo pregledavaju na simptome
bijele hre. Redovito se provodi
program preventivnih, kurativnih i
eradikativnih tretiranja, koji zapo-
inje obavezno prije zamraivanja.
U svijetu i kod nas je istraena dje-
lotvornost mnogobrojnih fungicida
na bijelu hru krizantema, meu
kojima istiemo maneb, cineb,
mankozeb, klortalonit, oksikar-
boksin, triadimefon, triadimenol,
triforin, propikonazol, bitertanol,
penkonazol, heksakonazol, miklo-
butanil, azoksistrobin. U Hrvatskoj
se esto protiv bijele hre preporu-
uju povrinske i sistemine djelat-
ne tvari (mankozeb, cineb, triforin,
bitertanol i ciprokonazol). Prska-
nja treba obavljati temeljito, a prve
zaraene listove otrgnuti i spaliti.
Ipak, zbog intenzivne i jednoline
uporabe fungicida iz skupine inhi-
bitora biosinteze ergosterola (IBE) i
strobilurina poetkom novog mile-
nija se pojavljuju rezistentni ili ot-
porni patotipovi bijele hre krizan-
tema. Uvozom latentno infciranih
prijesadnica krizantema mogua
je introdukcija otpornih patotipova
bolesti na fungicide. Stoga smo tije-
kom 2005. i 2006. godine provodili
poljski mikro-pokus istraivanja
uinkovitosti razliitih skupina
fungicida na bijelu hru krizantema
u Meimurju (Gospodarska kola
akovec). Koriteni su pripravci iz
razliitih kemijskih skupina: po-
vrinski ditiokarbamati (Dithane),
inhibitori biosinteze ergosterola
(IBE) (Baycor 300, Alto 320 SC,
Anvil SC, Systhane 12E, Tilt 250
EC, Folicur 250 EW, Artea EC, Sa-
prol N), strobilurini (Quadris KS,
Stroby DF, Cabrio Top DF, Zato WG,
Sphere EC, Amistar Xtra) i Daconil
720 SC. Jaa pojava znakova bolesti
tih je godina u pokusu uoena tek
krajem rujna. Znaajno bolja uin-
kovitost je dobivena na dijelovima
pokusa koji su prskani pripravcima:
Stroby DF, Cabrio Top DF, Amistar
Xtra, Systhane 12E EC, Alto 320 SC,
Quadris SC, Artea EC, Anvil 5 SC
i Zato WG (djelotvornost vea od
95 %). Djelotvornost vea od 90
% je oitana na dijelovima poku-
sa tretiranim pripravcima Sphere,
Baymat (Baycor) i Tilt. Nezadovo-
ljavajua djelotvornost je dobivena
primjenom djelatnih tvari triforin
(Saprol-N) i tebukonazol (Folicur
250 EW). Iskustva iz provedenog
pokusa potvruju ispravnost pro-
pisanih koncentracija (%) samo u
sluaju utroka vrlo velike koliine
kropiva na jedinicu povrine (1900
2500 lit./ha). Ove sezone ve u
ranijim stadijima razvoja krizan-
tema (ve tijekom mjeseca srpnja)
barem jednom preporuujemo pri-
mijeniti kombinirane fungicide koji
sadre djelatnu tvar ciprokonazol,
pr.Amistar Xtra SC (0,08%) ili Sp-
here 535 SC (0,035 %).
Crna pjegavost
Osim ovogodinje pojave vrlo
rane bijele hre, u prosjenim sezo-
nama se krajem srpnja ili poetkom
kolovoza pojavljuju znakovi pjega-
vosti lia krizantema, a pritom ra-
zlikujemo dvije vrste: koncentrina
ili crna pjegavost (Alternaria chry-
santhemi) i smea pjegavost (Sep-
toria chrysanthemi). Ove se bolesti
prepoznaju po promjenama na sta-
rijem liu. S rubova lia razvijaju
se okruglaste, tamnije pjege pro-
mjera do 1 cm. Brzo se proire, me-
usobno se spajaju i mogu otetiti
vie od 50 % povrine lista, pa tada
uzrokuju lisnu pale. Uzronik crne
pjegavosti izluuje i tzv. alternarija
toksin, pa tkivo lia uz pjege pouti.
Unutar takvih pjega se vide tamniji
koncentrini krugovi, po emu je
ova bolest dobila ime. Kod septori-
ae su lisne pjege smee boje u ijem
tkivu nastaju tamne tokice plo-
dita (piknidi) uzronika bolesti!
Epidemioloki, razmjere ovi pore-
meaji poprimaju u potpuno druk-
ijim klimatskim uvjetima u odnosu
na bijelu hru. Pjegavost vie voli
vrlo topla ili vrua razdoblja s malo
oborina, s temperaturama zraka
veim od 28 C, te poviene jutar-
nje vrijednosti relativne vlage zraka
(vie od 85 %) uz kondenzaciju na
povrini lia. Ako se ne poduzmu
pravilne preventivne mjere protiv
ove bolesti, a infekcijski potencijal
ojaa, mogu nastati izravna otee-
nja cvjetnih glavica (tzv.crna pale
cvjetnih pupova). Snaniji razvoj
crne ili smee pjegavosti krizante-
ma je mogu u vrijeme intenzivnog
rasta krizantema (prva polovica ko-
lovoza), ukoliko uz manju koliinu
oborina najvie dnevne temperatu-
re porastu na 30 C.
Suzbijanje
Za suzbijanje pjegavosti prepo-
ruujemo kombinaciju povrinskih
organskih fungicida Antracol WP
ili Polyram DF (0,25 %)+dikarbok-
simid Kidan SC (0,25%). Novijim je
pokusima takoer potvrena vrlo
visoka djelotvornost pripravka Da-
conil 720 SC (0,18 %) u kombinaciji
s pojedinanim djelatnim tvarima
iz skupine strobilurina (pr.Quadris
SC, Stroby DF ili Zato WG).
Simptomi bijele hre na listovima krizanteme
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
10
Kroz povijest je cijenjena kao biljka koja simbolizira besmrtnost,
prijateljstvo, ljubav, vjernost, mudrost i mir, a danas se zbog umirujueg i
dezincirajueg djelovanja koristi za proizvodnju eterinog ulja, ljekovitih
pripravaka, pia ili kao zain.
Mirta miris i ljekovitost
mediteranskog grma
M
irta ili mra (Myrtus co-
mmunis) je zimzeleni
grm ili manje drvo koje
samoniklo raste po ikarama me-
diteranskog podruja. esta je uz
nau obalu i po otocima. Ne pod-
nosi hladnou i mraz pa se u kon-
tinentalnim podrujima uzgaja
kao lonanica koja se moe drati
na otvorenom samo tijekom ljeta.
Zimi joj je dovoljna temperatura od
5 do 10 C. Rezidbom se u proljee
moe oblikovati tako da ne zauzi-
ma puno mjesta.
Listovi mirte su 1-3 cm dugi, ko-
asti, sjajni, jajoliki, pri vrhu sueni
i zailjeni. Imaju kratku peteljku,
a na granama su smjeteni nasu-
protno. Bogati su uljnim lijezdama
i imaju ugodan, slatkasti miris na
naranu. Slatkastog su mirisa i bi-
jeli cvjetovi koji se javljaju od lipnja
do kolovoza. Imaju pet latica i broj-
ne pranike, a nalaze se pojedina-
no na dugim i tankim peteljkama.
Nakon cvatnje razvijaju se okru-
gle i sone bobe, veliine graka, s
brojnim bubreastim sjemenkama
i ostatkom ake na tjemenu. Do-
zrijevaju u studenom i tada postaju
plavocrne boje i ugodnog slatka-
stog okusa.
Mirta kroz povijest
Mirta je u rimskoj mitologiji bila
posveena boici ljubavi Veneri pa
se sadila oko svih hramova njoj u
ast. Prema legendi Mirta je bila
omiljena Venerina sveenica koju
je Venera pretvorila u mirisnu traj-
nicu kako bi ju zatitila od napa-
snih prosaca.
Biljka se smatrala afrodizijakom,
koristila u vjenanim buketima i
sadila u vrtu mladenaca da im osi-
gura mir i ljubav. U kranskoj iko-
nografji mirta predstavlja pomire-
nje, opratanje i Boju milost. Sitni
bijeli cvjetovi simbol su Marijine
istoe i poniznosti, a njihov slatki
miris znak njezine milosti i ljubavi.
Ljekovitost
U ljekovite svrhe u narodu se
od davnina koriste listovi i plodovi
mirte. Sadre eterino ulje, trjeslo-
vinu, smolu, gorke tvari, limunsku i
jabunu kiselinu. Svjee, zrele bo-
bice se ponekad vau za pobolj-
anje apetita, a u vrijeme nestaice
i siromatva suile su se i mljele u
brano.
Mogu se konzervirati i u soli.
Odlian su zain za janjetinu i svi-
njetinu. Listove je najbolje brati u
proljee, u vrijeme cvatnje. Sue
se na sjenovitom mjestu da ne
promijene boju i kvalitetu. Zbog
pomalo gorkastog, ali pikantnog
okusa, nekoliko listova mirte po-
boljat e aromu ulja, octa ili ra-
kije. Svjei pupoljci i cvjetovi, bez
gorkih zelenih dijelova, dodaju se
salatama od povra i vonim sa-
latama. Osueni cvjetovi i listovi
dugo zadravaju miris pa se stav-
ljanju u potpuri, mirisne vreice i
mirisne jastuke. Pripravci od mirte
koriste se kod bolesti dinih or-
gana, upala mokranih puteva,
eluanih i crijevnih tegoba, pa-
radentoze i hemoroida. Prema ne-
kim istraivanjima mogu pomoi
i kod poveane koliine eera u
krvi. Kao kupka ili oblog koriste se
kod akni, ekcema, liajeva, prhuti
u vlasitu, dermatitisa i psorijaze.
Ne preporuuju se u vrijeme trud-
noe i dojenja, a vee koliine kod
osjetljivih osoba mogu nadraiti
probavni trakt.
Marija Kranjevi, dipl. ing.
PRIPRAVLJANJE AJA
ajnu licu suhih, usitnjenih li-
stova preliti s 2,5 dl kipue vode,
ostaviti poklopljeno 5 minuta i
procijediti. Piti 1-2 alice aja na
dan. Od bobica mirte proizvode
se likeri po kojima je posebno
poznata Sardinija. Oni proizvode
i bijeli liker mirte koji se dobiva
od listova. Kod nas se bobice e-
sto dodaju u lozovau i daju joj
osebujan miris i okus te lijepu
boju. U litru lozovae stavi se 100
g bobica i 100 grama eera i sve
se ostavi stajati oko mjesec dana,
a zatim procijedi, ulije u boce i
dobro zatvori.
ETERINO ULJE MIRTE
dobiva se destilacijom listova vo-
denom parom. Najvie se koristi
u kozmetikoj industriji. Stimu-
lira funkcije koe i djeluje lagano
umirujue. Koristi se u kupka-
ma, uljima za masau, mirisnim
svjetiljkama, za inhaliranje kod
kalja, bronhitisa, sinusitisa, a
pogodno je i za manju djecu.
KUPKA S ETERINIM
ULJEM MIRTE
10 kapi eterinog ulja izmijeati
sa licom mlijeka ili jabunog
octa i dodati u vodu za sjedeu
kupelj kod vaginalnih infekcija
i tegoba s hemoroidima. Kupku
koristiti tri puta tjedno 15-20
minuta.
11
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
N
aziv maca, maka ili
kako se esto naziva i pe-
ruanski ginseng najee
je etnobotaniko ime za biljku la-
tinska naziva Lepidium meyenii,
jednu od brojnih biljaka iz porodice
Brassicaceae. Rod Lepidium rairen
je irom svijeta s velikim brojem
vrsta.
Maca (Lepidium meyenii) je jed-
nogodinja ili dvogodinja zeljasta
biljka slina radiu ili bijeloj repi s
kojima je i srodna. U tlu se nalazi
korjenasto proirenje dugo 10-15
cm i promjera oko 5 cm. Iz tog pro-
irenja, neposredno iznad tla razvi-
ja se bogata lisna rozeta sastavljena
od perasto razgranatih tamnoze-
lenih listova. Korijen ima slatkast
okus i karakteristinu aromu.
Pokuaj uzgoja make u uvjetima
staklenika rezultirao je bujnim ra-
stom nadzemnog dijela, ali se kor-
jenasto proirenje nije razvilo.
Hranidbena vrijednost
Po svojoj hranidbenoj vrijednosti
maka je slina drugim itaricama
kao to su kukuruz, ria ili peni-
ca. Osnovu, 60-75%, ine ugljiko-
hidrati, a od ostalih hranidbenih
sastojaka dolaze proteini (10-15%)
i masti (2,2%). Znaajan je udio i
Maka povre i
ljekovita biljka
Za povre pod nazivom maka malo da je kod nas tko uo. Meutim, u
naim ljekarnama nedavno se pojavio ljekoviti pripravak pod nazivom
Maca za koji se navodi vrlo raznoliko i zanimljivo djelovanje.
Dr. sc. Zvonimir Kozari dijetetskih vlakana (8%). Proteini
dolaze uglavnom kao polipeptidi i
aminokiseline od kojih u znaajnoj
koliini dolaze arginin, serin, histi-
din, asparaginska i glutaminska ki-
selina, glicin, valin i dr. Od masnih
kiselina koje dolaze kao sastojak
masnih tvari nalazimo linolensku,
oleinsku i palmitinsku kiselinu.
Minerali su zastupljeni veom ko-
liinom kalcija, kalija i eljeza, a
vitamini posebie C i onima iz B
skupine. Maka sadri i itav niz
bioaktivnih tvari kao to su steroli
(0.05-0.1%), alkaloidi, saponini i
tanini. Novije kemijske analize po-
kazale su da maka sadri i bioak-
tivne aromatske izotiocijanate, po-
sebice p-metoksibenzil izocijanat.
U medicini
U narodnoj medicini, jo prije
dva tisuljea maka je slovila kao
visokovrijedna namirnica. Svjei
korijen se kuhao i prio, a sueni
se kuhao u vodi i mlijeku u kau ili
jednostavno mljeo u prah. Od make
se jo i danas prireuje rementira-
no pie poznato pod nazivom maca
chicha, a esto se prerauje u de-
move i bezalkoholne napitke.
Zbog velike koliine ugljikohi-
drata, osuena i mljevena maka
pomijeana s vodom slui kao
energetski napitak, stoljeima se
koristila za poboljanje plodno-
sti u ljudi i domaih ivotinja. Te
spoznaje potjeu jo od dolaska
panjolaca u Junu Ameriku, ija
se stoka vrlo slabo razmnoavala
na tim visinama. Nakon hranjenja
s makom njihova se plodnost zna-
ajno poveala.
Dananja biljna medicina u
Peruu koristi maku za podizanje
vitalnosti, kao imunostimulator,
Dananja biljna medicina u Peruu koristi
maku za podizanje vitalnosti, kao
imunostimulator, protiv anemije,
menstrualnih poremetnji, protiv
sterilnosti, raka eluca i dr. Jedan od
davno znanih uinaka je podizanje libida,
odnosno afrodizijsko djelovanje.
protiv anemije, menstrualnih po-
remetnji, protiv sterilnosti, raka
eluca i dr. Jedan od davno znanih
uinaka je podizanje libida, odno-
sno afrodizijsko djelovanje.
Moderna istraivanja i klinika
ispitivanja povezala su pojedine
kemijske sastojke make s njiho-
vim biolokim uinkom na zdravlje
ljudi. Poevi od 2000. pa do 2002.
godine brojna su istraivanja na
mievima i takorima pokazala da
maka poveava libido i pokretlji-
vost spermija nakon to je ivo-
tinjama davan koncentrirani ek-
strakt make.
Istraivanja se i dalje intenzivno
obavljaju jer se pokazalo da maka
ima realne blagodati za ljudsko
zdravlje, koje se mogu svesti na
poveanje fzike i seksualne snage
(pa se maka esto naziva i prirod-
na Viagra), stimuliranje obrambe-
nog sustava i dr.
No, bez obzira na sve, nedvojbe-
no je da je maka izvrstan izvor pri-
rodnih, za organizam vanih tvari i
moe pomoi odravanju vitalno-
sti. Danas se ekstrakt make moe
nai u ljekarnama i svatko se moe
uvjeriti jesu li navedene spoznaje
tone ili ne.
Zadebljali korijen maka
12
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
N
ezapamene vruine i dulja
suna razdoblja tijekom ko-
lovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrara.
Ipak, statistiki podaci pokazuju da
je za mjesec rujan karakteristino
postupno normaliziranje klimatskih
prilika. Pod tim podrazumijevamo
sve uestalije oborine koje u dobroj
mjeri umanjuju negativne poslje-
dice koje prouzrokuje nedostatak
vlage u tlu i zraku.
Osim sjetve povra, tijekom je-
seni veina povrtlara priprema
zemlju za narednu sezonu. Pod
tim podrazumijevamo gnojen-
je, odnosno, razbacivanje stajs-
kog gnoja. Znaaj ove operacije je
utoliko vei ako se zna da stajski
gnoj, osim to biljke opskrbljava
hranjivim tvarima, u velikoj mjeri
utjee i na popravljanje strukture
tla. Stoga je na teim tlima koja se
Jesenska
sjetva povra
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno
intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se
sijati ili saditi razliite vrste povra. Ali, ipak sve
ovisi od vladajuih klimatskih prilika to najbolje
pokazuje i ova godina
odlikuju slabim mikrobiolokim
aktivnostima i potreba za stajs-
kim gnojem vea. Meutim, uko-
liko elimo maksimalno iskoristiti
njegovu vrijednost, nuno ga je
odmah po razbacivanju ukopati tj.
zaorati u tlo. ak su i znanstvenici
dokazali da stajski gnoj koji ostaje
nezatien u vrtu za samo tri dana
izgubi etvrtinu svoje vrijednosti.
Dakle, kada smo pripremili tlo
i ukoliko nam klimatske prili-
ke to dozvoljavaju, vrijeme treba
iskoristiti za sjetvu, odnosno sad-
nju povra. Rokove sjetve trebamo
potivati jer o njima ovisi visina
uroda, vodei rauna da u sluaju
ekstremnih temperatura sjetvu
povra ipak moemo pomaknuti za
deset do petnaest dana.
Osim navedenih kultura obavlja
se i sjetva blitve, rotkvice te sad-
nja prijesadnica artioke, endivije,
poriluka, ratike, ljutike-kozjaka i
mlade kapule. Pored toga tijekom
VRSTA POVRA
KOLIINA
SJEMENA (m
2
)
VRIJEME SJETVE
ZIMSKI PINAT 3 g 01.09.-31.10.
ZIMSKA SALATA 3 g 01.09.-20.09.
MRKVA 4 g 01.09.-31.10.
PERIN 5 g 01.09.-31.10.
RADI 8 g 01.09.-10.09.
MATOVILAC 5 g 10.10.-31.10.
Mladen Karai, dipl. ing.
Dubina sadnje enjaka nije ista za jesensku i proljetnu populaciju.
U jesen enjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom proljea na 2-3 cm od
razine tla. Za sadnju se uzimaju vanjski enjevi s glavice enjaka jer
su krupniji i razvijeniji. Unutarnji enjevi imaju tanji i slabiji ovojni
listi, nejednaku krupnou, pa se stoga ne postie odgovarajui uinak.
Za etvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama enjeva.
Sjetva povra u toplijim podrujima
listopada obavlja se sadnja enja-
ka ije je enjeve treba potopiti u
otopinu nekog od botriticida. Na taj
nain enjak smo u startu zatitili
od bolesti.
Sjetva pinata poetkom jeseni Sjetva pinata poetkom jeseni
Presadnice salate
Sjeme pinata Luice bijelog i crvenog luka
13
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Matovilac se uzgaja u Europi od 17.
stoljea, a prva oplemenjivanja zapoinju
koncem 19. stoljea u vicarskoj, Austriji
i Njemakoj. Novi kultivari su se iz tih
podruja proirili po itavoj Europi.
Matovilac se najvie koristi kao svjea
zimska salata. esto se kombinira s
krumpirom, pa predstavlja kompletan
obrok. Matovilac ima veu prehrambenu
vrijednost od salate, a eterina ulja daju
mu specifan prijatan okus.
Sjeme matovilca, radia i ostalih zimskih
salata moete nabaviti u agrocentrima
Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu
Ivica Doko, dipl. ing.
M
atovilac je dvogodinja biljka,
koja se moe uzgajati i kao jed-
nogodinja kultura. Kod mato-
vilca se koristi rozeta prije nego se razvije
cvjetna stabljika. Iako se smatra biljkom
blagog klimata, otporna je na niske tem-
perature te moe podnijeti i vrijednosti
temperature od 15
o
C ispod nitice.
Matovilac nema velikih zahtjeva prema
tlu. Najbolje mu odgovaraju drenirana vrt-
na tla s pH vrijednosti 5 do 7. Zbog dobre
otpornosti prema niskim temperaturama
matovilac se najvie uzgaja u podrujima
kontinentalne klime.
Relativno dobro podnosi uzgoj na istoj
povrini, a isto tako moe se sijati iza
krumpira, graha, ili soje. Matovilac nema
velikih zahtjeva prema hranjivima. Zbog
plitkog korijenovog sistema koristi hra-
njiva iz povrinskog sloja tla. Treba izbje-
gavati sjetvu na zaslanjenim tlima.
Izbor kultivara za sjetvu
Danas se uglavnom uzgajaju dva tipa
matovilca. Prvi tip je raniji, velike rozete,
bujnog i izduenog lia svjetlije zelene
boje i manje otpornosti na niske tempera-
ture. Drugi tip ima manju rozetu bogatiju
liem.
Listovi su tamnozeleni, vri i vee ot-
pornosti na niske temperature.
Sjetva matovilca obavlja se u dobro pri-
premljeno tlo. U obiteljskim vrtovima sje-
tva se obavlja omake za razliku na proi-
zvodnim povrinama gdje se sjetva obavlja
u redove na razmak 8-15 cm, na dubinu od
1 cm. U kontinentalnim podrujima sjetva
se obavlja od sredinom kolovoza do sre-
dine listopada. Ranija sjetva omoguava
berbu ve od listopadu pa do prosinca, a
kasnija od oujka pa do travnja.
Kod ranijih rokova sjetve potrebno je
obaviti jedno do dva zalijevanja. Ostale
agrotehnike mjere sastoje se od prihrane
duikom i redovita kontrole korova.
Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju i po-
sebnu zatitu tijekom zime koja se sastoji
od prekrivanja gredica agrotekstilom,
perforiranim Pe folijama ili uzgoj u niskim
tunelima U zatienim prostorima esto
se matovilac uzgaja iz presadnica
Berba matovilca
Matovilac se bere u fazi potpuno razvi-
jene rozete prije pojave cvjetne stabljike.
Berba se obavlja podrezivanjem paranje
u zoni korijenova vrata tako da rozeta osta-
je cijela.Berba jednog usjeva moe trajati i
do dva tjedna. Usjevi s gustim sklopom bi-
ljaka treba brati ranije iz razloga to donji
listovi poinju utjeti. Na velikim povri-
nama berba se obavlja strojno, podreziva-
njem neposredno ispod povrine tla. Kod
takve berbe nasad mora biti ist od korova.
Nakon berbe matovilac se isti pranjem
u vodi. Pakira se u posebne kutije koje se
prekrivaju folijom.
Matovilac odlina
zimska salata
Matovilac odlina
zimska salata
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
14
S
tariji narataji su znali cijeniti
prirodu te su stoga i esto bo-
ravili u njoj skupljajui plo-
dove divljeg voa. Zato, ukoliko ne
elite ljenariti zaputite se u prirodu
koja prua idealan oping-sve u izo-
bilju a ipak besplatno. I ne samo to,
jer upravo se na naim kamenitim
obroncima krije neiskoriteno bo-
gatstvo koje se ogleda u plodovima
samoniklih biljnih vrsta. Svakako,
nezaobilazan je i drijen iji se plodo-
vi koriste za spravljanje sokova, a-
jeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim
toga, plodove drenjine moete jesti
i svjee. Na taj nain u potpunosti
moemo iskoristiti i sve vrijedne
sastojke ovih zdravih plodova. Zani-
mljiv je i podatak da drijen sadrava
vie C vitamina od limuna a poseb-
no se preporua osobama s pro-
blematinim elucom i crijevima.
Pored toga, u prolosti se redovito
koristio i u borbi protiv munine.
Ljekoviti crveni plodovi
Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne ume i sunane kamenite
obronke. Stoga je redoviti pratilac hercegovakih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje
njegovih sonih i zdravih bobica
Vjesnik proljea
U prirodi se drijen vrlo rano ak-
tivira, u pojedinim godinama ve
poetkom veljae. Zbog svog krat-
kog zimskog sna posebno su ga ci-
jenili ljubitelji proljea koji su po-
etkom sijenja otkidali nekoliko
grana drijena. Otkinute grane su
stavljane u vaze kako bi se na sob-
noj temperaturi pupoljci to bre
otvorili i donijeli daak proljea
u kune prostorije. Iz toga se naj-
bolje moe zakljuiti kako su nai
preci duboko potivali i cijenili
svoju prirodnu okolicu. Meutim,
slini primjeri mogu se pronai i u
drugim europskim krajevima gdje
je drijen zauzimao sredinje mje-
sto raskonih vladarskih vrtova.
Znameniti Goethe je ak formirao
ivicu od drijena a koja i dan da-
nas krasi vrt njegovih potomaka
u rodnom gradu Weimaru. A gla-
soviti grki lijenik Hipokrat iz 4.
stoljea prije Krista upotrebljavao
je drijen za zaustavljanje proljeva
Mladen Karai, dipl. ing. i protiv dizenterije. Ovaj neponov-
ljivi medicinski pisac je znao da
prisutnost treslovine bitno utjee
na ublaavanje navedenih tegoba.
Hipokrat je preporuivao konzu-
miranje svjeih plodova koji u po-
etku imaju kiselo trpko meso dok
poslije (kad postanu tamnocrvene)
poprime slatkokiseli okus. Onima
pak koji nisu bili ljubitelji svjeih,
zrelih drenjina preporuano je
konzumiranje soka spravljenog od
zrelih plodova a koji je vrlo slina
okusa kao sok ipka.
Kulinarski znaaj
Drijen ima veliki kulinarski zna-
aj iz razloga to se koriste svjee i
suene drenjine i to prvenstveno
za pripravljanje raznih sokova,
mota, sirupa i kisele juhe. Pose-
bice su ukusni i hranjivi dem i pe-
kmez koji se redovito lako prodaju
na trnicama. Osim toga, drenjine
se koriste i za pripravljanje vonih
vina, likera, kao i zaina za jela od
mesa i ribe. U nekim se oblastima
ak iz plodova drijena pee i rakija,
dok se listovi koriste za spravljanje
ajeva. U Italiji se plodovi skuplja-
ju nepotpuno zreli i konzerviraju
uz dodatak komoraa te se na taj
nain koriste slino kao i masline.
Spomenimo kako je drijen postao
i svojevrstan vid zarade u Herce-
govini jer se u prikupljanje njego-
vih plodova sve vie ukljuuju oni
najstariji ukuani te djeca. I kako
kae jedan ukuanin-ove godine
moja je obitelj zaradila 800 KM
zahvaljujui prodaji prikupljenih
sonih crvenih bobica. A u Herce-
govini barem ilavo drvo drijena
nije problem pronai. Ta nalazimo
ga ve u okolici gradova pa sve do
vrhova planina gdje najee zau-
zima osunana mjesta i to ak pri
1300 metara nadmorske visine.
Stoga, izvadite ruke iz depova te
krenite u prirodu jer jesen je ideal-
na za prikupljanje sonih i zdravih
plodova drijena.
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
15
D
revni narodi su itekako
znali cijeniti korijen i listove
peckave biljke koja raste
posvuda, i naveliko ih koristiti kao
hranu i lijek. U starogermanskoj
mitologiji kopriva je bila simbol
boga munje, a u nekim krajevima
seljaci su pred nevrijeme stavljali
koprivu u ognjite da im grom ne
udari u kuu. Otud najvjerojatnije
i narodna izreka nee grom u ko-
prive. Osim toga, Rimljani su nje-
zinu vlaknastu stabljiku koristili za
izradu materijala pri tkanju koara.
Pomae kod klonulosti organizma
I doista, kopriva se od davnina
koristi kod slabosti i klonulosti or-
ganizma te za bri oporavak poslije
bolesti. To je i razumljivo ukoliko
Kopriva lijek
za sve boljke
Znalci koprivu s razlogom smatraju najzdravijim
samoniklim lisnatim povrem. Poto je do koprive
zaista lako doi, s obzirom na njenu ljekovitost,
treba je koristiti to vie
nam je poznato kako je mlada ko-
priva jedan od najbogatijih prirod-
nih izvora C vitamina, premda ni
sadraj vitamina A nije zanemariv.
Budui da je bogata svim vanijim
mineralima, a posebice eljezom,
preporua se kod slabokrvnosti.
Pored toga, dokazano je da kopriva
pomae kod upala mokranih or-
gana te sprjeava nastanak pijeska
i kamenaca u bubregu i mjehuru.
Znaajna ljekovita vrijednost ove
peckave biljke ogleda se u pospje-
ivanju izluivanja sluzi iz dinih
organa te poboljavanju rada jetre,
ui, guterae i slezene a prepo-
rua se i dijabetiarima iz razloga
to uinkovito smanjuje eer u
krvi. Ukoliko tomu pridodamo i-
njenicu kako ova biljka ublaava
ekceme i alergije koe te openito
gledano jaa otpornost organizma
Ivica Peri, dipl. ing.
lako emo uvidjeti koliki je njen
ljekoviti potencijal. U ljekovite
svrhe se pak najee koristi svje-
e iscijeen sok, aj, ali i varivo te
juha. Ispiranje usta ajem od ko-
prive ublaava afte, upale desni
i grla. Kopriva je i redovita biljka
koju susreemo u amponima za
pranje kose jer je dokazano kako
djelotvorno smanjuje njeno opada-
nje, odnosno, predstavlja jedno od
najjaih prirodnih sredstava u borbi
protiv elavosti.
Bilo kako bilo, kopriva je iteka-
ko poeljna biljka u svakom vrtu/
domu, samo je treba prikupiti iz
iste prirode tj. to dalje od bilo ka-
kvih vanjskih oneiivaa. Sui se
pak u hladu a bilje se uva u suhom
i zranom prostoru. Odluite li se
pak koprivu staviti na jelovnik, be-
rite je u rukavicama trudei se ubi-
rati samo neoteene listove i vrke
mladih biljaka, tako da ih otrgnete
na mjestu gdje je biljka jo mekana.
Potom vam preostaje da jo samo
pripremite ukusnu juhu, varivo ili
savijau.
Koprivom protiv lisnih uiju
Osim za pripravljanje ljekovitih
ajeva kopriva nam moe posluiti
i u borbi protiv lisnih uiju. Dovolj-
no je da naberemo jedan kilogram
koprive koji potom trebamo preliti
s 10 litara vode. Smjesa se ostav-
lja 24 sata da odstoji nakon ega
se jo treba procijedi kako bismo
smo i dobili rastvor kojim moemo
prskati biljke u borbi protiv lisnih
uiju. Meutim, razumljivo je da
nam navedeni rastvor moe pomo-
i samo ukoliko je rije o manjim
povrinama jer na veim parcela-
ma ipak trebamo upotrijebiti neki
od namjenskih insekticida.
Znaajna ljekovita vrijednost ove peckave biljke
ogleda se u pospjeivanju izluivanja sluzi iz dinih
organa te poboljavanju rada jetre, ui, guterae
i slezene a preporua se i dijabetiarima iz razloga
to uinkovito smanjuje eer u krvi.
Kopriva posjeduje mnoga ljekovita svojstva
16
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Berba i
uvanje
povra
Sama priroda veine povrtnih kultura uvjetuje
viekratnu berbu. Plodovi rajice, paprike, graka,
graha mahunara, krastavaca i drugog plodovitog
povra postupno dozrijevaju, pa se maksimalni
prinos, uz dobru kvalitetu, postie estom i
pravovremenom berbom.
I
kod vrsta kod kojih troimo go-
tovo cijelu biljku lisnu rozetu,
glavicu ili korijen prednost
ima viekratna berba, jer sve se
biljke ne mogu istovremeno razvi-
ti do potpune tehnoloke zrelosti.
Kod viekratne berbe beru se od-
govarajue biljke, a ostale se ostave
kako bi se do idue berbe to bolje
razvile.
Jednokratna berba najee se
obavlja uz pomo mehanizacije
kada se povre uzgaja za industrij-
sku preradu ili za trite, znai, na
velikim parcelama.
Berba pojedinih vrsta
Kod pinata trga se ili ree do-
bro razvijeno vanjsko lie a rozeta
se ostavi kako bi novi listovi dalje
rasli. Krajem vegetacije cijela se
biljka iupa zajedno s korijenom.
Najbolje je berbu obaviti predveer
za suhog vremena.
Blitvu beremo isto kao i pinat,
otkidanjem ili rezanjem dobro ra-
zvijenog lia s peteljkom. Lisna
rozeta ostaje kako bi se razvijali
novi listovi.
Matovilac moemo brati reza-
njem ispod donjih listova ili da
iupamo cijelu biljku.
Kod salate se reu dobro razvije-
ne glavice. Berbu je najbolje obaviti
predveer za suha vremena.
Darko Kantoci, dipl. ing. Cvjetaa se bere za suha i lijepa
vremena ali ujutro. Beru se samo
zdravi i vrsti cvatovi. Glavica se
ree ispod vanjskih listova, tako da
ostane 3 do 5 listova.
Korabica se cijela iupa iz ze-
mlje.
Kupus i kelj beru se ujutro, na-
kon to se digne rosa. Beru se samo
dobro razvijene i neoteene gla-
vice. Kelj pupar beremo za suha
vremena rezanjem ili trganjem pu-
pova koji rastu na stabljici. Pupovi
trebaju biti dobro razvijeni, vrsti i
zdravi.
Rajicu beremo rano ujutro ili
naveer. Plodove treba brati ka-
rama, ostavljajui dio peteljke na
plodu. Berba se obavlja po etaama
kako plodovi dozrijevaju. Nemojte
17
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
dopustiti da plodovi prezriju jer ta-
kvi pucaju i brzo se kvare.
Papriku takoer beremo reu-
i plodove s peteljkom noem ili
karama. Bere se za suha vremena.
Plodovi se beru kako dozrijevaju.
Patlidan se bere kao i paprika.
Krastavce beremo za suha vre-
mena, rezom, tako da dio peteljke
ostane na plodu.
Tikvice se beru tako da se no-
em odreu s dijelom peteljke.
Berba se obavlja kako plodovi
dospijevaju.
Graak se bere kada su mahune
svjee, pune i zdrave, s vidljivim
zrnom. Odreite ih karama kako
trganjem ne bi otetili biljku. Berba
se obavlja za suha vremena. Mahu-
ne beremo kako dozrijevaju.
Grah koristimo u raznim fazama
zrelosti. Mahune su najukusnije
kada su mlade, sone i lako lomlji-
ve. U ovoj fazi zrno se ne odvaja
ili se teko odvaja od mahune, za-
pravo tek se poelo formirati. Ako
pak koristimo mladi grah, tada se
mahune beru kada se dobro vide
sjemenke, a same mahune su jo
zelene i svjee. Same mahune jo
moraju biti zelene i svjee. Na kra-
ju, grah beremo kada se mahune
ponu suiti.
uvanje povra
Povre je najbolje troiti svjee,
neposredno nakon to smo ga ubra-
li. Meutim, viak uroda najee
se sprema za kasniju potronju.
Ukuhano, zamrznuto ili konzervi-
rano povre je dobro, no svjee je
najbolje. Za uvanje povra mogu
nam posluiti neke stare metode.
Najjednostavniji nain je uvanje
u istom i prozranom podrumu,
pri temperaturi od oko 5C i oko 80
%-tne zrane vlage.
Korabica, kupus, celer, perin,
mrkva mogu se uspjeno uvati u
takvim uvjetima u sanducima s
vlanim pijeskom. Pijesak ne smije
biti prevlaan ali ni presuh.
Korjenasto povre slae se red po
red, a izmeu svakog reda naspe se
sloj pijeska debljine 2 do 3 cm. Per-
in i celer obino slaemo ukoso, da
gornji dio izviruje iz pijeska kako bi
raslo lie i tako ga koristimo cijele
zime.
Pijesak povremeno treba po-
prskati vodom. Vlanost se pro-
vjerava tako da pijesak stisnemo
akom. Ako ostane kompaktan,
prevlaan je, a ako se odmah ras-
pe, presuh je. Najbolje je ako ne-
koliko sekundi stoji kao cjelina pa
se tada razmrvi.
Povre je najbolje troiti svjee, neposredno nakon
to smo ga ubrali. Meutim, viak uroda najee se
sprema za kasniju potronju. Ukuhano, zamrznuto ili
konzervirano povre je dobro, no svjee je najbolje.
Lisnato povre moe se uvati na
drvenoj polici. Sve glavato povre
moe se sauvati tako da se umota
u papir i posloi na police. Vano je
redovito kontrolirati mikroklimu
podruma kao i to da li se pojavila
plijesan. Ukoliko ima plijesni, to je
znak da podrum hitno treba prozra-
iti. Rok uvanja tako spremljenog
povra je ogranien, pa planirajte
da ovo povre to prije upotrijebite.
Salatu moete posaditi u vlani pije-
sak, a glavice se ne smiju dodirivati.
Kod spremanja povra vrijedi
pravilo to je plod vodeniji, tee
ga je ouvati, poput rajica i krasta-
vaca. Za vodenasto povre idealna
temperatura uvanja je 10 do 12 C,
no teko je oekivati da svi podru-
mi imaju tako idealne uvjete.
Neke vrste povra, salata i pori-
luk, dobro e prezimiti u klijalitu,
no moraju biti ukopane u vlani
pijesak. Poklopac ne smije doticati
listove povra. U sluaju smrzava-
nja, klijalite treba prekriti zatit-
nim pokrovom.
Kako bi sauvali kupus, dovoljno
ga je ukopati u zemlju, prije zatrpa-
vanja treba ukloniti sve oteene
listove, dobro ga je prekriti slojem
lia ili slame. Za korjenasto povr-
e prikladne su jame u zemlji. Ovaj
nain ima jednu ozbiljnu manu,
naime, za smrzavice nam pristup
povru nije mogu ili je otean.
Znatno bolje je napraviti zidanu
jamu, investicija je neto vea, ali
slui due vrijeme.
Plodovi rajice se beru ujutro ili naveer Papriku beremo reui plodove s peteljkom
Brokula se bere rezanjem cvjetnih glavica
18
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
C
rni korijen se najvie uzgaja
u Europi. Primjerice u Belgiji
se uzgaja na oko 1500 ha, u
Francuskoj na 1200, a u Nizozem-
skoj na oko 4500 ha. U drugim
europskim zemljama proizvodnja
crnog korijena je tek sporadina.
Najee se uzgaja za preradu ali i
za svjeu potronju tijekom zime.
Iako je crni korijen viegodinja
biljka, uzgaja se kao jednogodinja
povrtnica zbog zadebljalog korijena,
koji moe biti dugaak 20-30 cm i
3-4 cm debeo. Korijen je valjkastog
oblika, izvana tamnosmee do crne
boje a unutranjost je bijela.
Uzgoj crnog korijena
Za uzgoj crnog korijena potreb-
na su duboka, strukturna tla bez
Crni korijen malo
poznata povrtnica
Slabo zastupljena povrtna kultura koja se od davnina koristi kao ljekovita
biljka. Kod nas se vrlo malo proizvodi. Izuzetak su obiteljski vrtovi kod onih
proizvoaa koji su upoznati s hranidbenom i zdravstvenom vrijednosti
crnog korijena.
skeleta, dobrog kapaciteta za vodu
i zrak, neutralne ili blago alkaline
reakcije. Crni korijen na istoj parceli
ostaje cijelu godinu. Treba izbje-
gavati uzgoj crnog korijena na istoj
parceli barem 3-4 godine. Kao dobre
pretkulture za crni korijen pokazale
su se itarice ili krumpir. Najbolje
uspijeva nakon kulture koja je obil-
no gnojena stajskim gnojem. Tre-
ba izbjegavati preobilnu gnojidbu
duikom jer moe izazvati pojavu
upljeg korijena. S pripremom tla
za sjetvu crnog korijena treba poeti
Mario ubela, dipl. ing. ve krajem jeseni kada se obavlja
duboko oranje. U proljee se obav-
lja predsjetvena priprema tla. Crni
korijen sije se najee u travnju u
redove razmaka 35-45 cm. Sije se
obino 12-15 kg sjemena po hekta-
ru s sklopom od 50-60 biljaka / m
2
.
sjeme se sije na dubinu 3-4 cm. Tije-
kom vegetacije obavlja se kultivaci-
ja, prihranjivanje, navodnjavanje te
zatita od bolesti i tetnika.
Berba i skladitenje
Crni korijen vadi se kasno u je-
sen, a nekada i u proljee. Vaenje
je mogue i zimi ako tlo nije smr-
znuto. Prije vaenja lie se moe
pokositi na visinu 3-4 cm od ko-
rijena. Prilikom vaenja mora se
paziti da ne doe do povrede kori-
jenja. U dobrim godinama moe se
postii prinos od 20-25 t/ha. Crni
korijen moe se dobro skladititi u
podrumima ali i u hladnjaama na
temperaturi 0 do 1
o
C, pri relativnoj
vlanosti zraka 95 do 97 %, u traja-
nju do 6 mjeseci.
Za uzgoj crnog
korijena potrebna su
duboka, strukturna tla
bez skeleta, dobrog
kapaciteta za vodu i
zrak, neutralne ili blago
alkaline reakcije.
ZANIMLJIVO
U srednjem vijeku crni korijen se
koristio kao protuotrov od ujeda
zmije, zatim protiv kuge, epilepsije,
sranih bubrenih i onih bolesti.
Crni korijen koristi se iskljuivo
kuhan, a moe se oguliti prije
kuhanje kada dosta oboji ruke.
Od kuhanog se korijena mogu
prirediti razliita jela, salate, prilozi
a dobra je komponenta za razliite
sloenice. Moe se konzervirati
mariniranjem ili zamrzavanjem.
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
19
D
a je priroda izvor mnogih za
ivot i zdravlje korisnih tva-
ri, pokazalo se mnogo puta.
Iskustva steena u narodu kroz
stoljea danas ponovno postaju
zanimljiva za zdravlje ljudi. Nain
ivota kojim danas ivimo proet je
brojnim stresovima koji rezultira-
ju poveanjem brojnih tzv. bolesti
stresa, kao to su povieni krvni
tlak, smanjena opa otpornost,
dijabetes, bolesti srca i dr. U tom
smislu pravilna prehrana smanje-
nom koliinom ugljikohidrata od
posebnog je znaaja. U tom smislu
posebna se panja posveuje dru-
gim prirodnim zaslaivaima, a
jedno od njih je i stevija.
Stevija (Stevia rebaudiana Ber-
toni) viegodinja je razgranata gr-
molika biljka i jedna od 150 pozna-
tih vrsta iz roda Stevia. Visoka od
1 m s poludrvenastom stabljikom.
Listovi su dugi 2-3 cm, sjedei,
nasuprotno poloeni kopljastog ili
ovalnog oblika s nazubljenim ru-
bom. Cvjetovi su bijeli i skupljeni
u male cvatove. Kao sladilo koriste
se listovi koji se beru ujesen i sue
na suncu. Stevija je podrijetlom iz
June Amerike (podruje na gra-
nici izmeu Paragvaja i Brazila), a
jo su je prije 1500 godina Indijanci
Guarani koristili kao zaslaiva za
ajeve (mate aj) i biljne gorke lije-
kove. Znanstvena javnost za Stevi-
ju je spoznala 1899., nakon to ju je
detaljno opisao botaniar Moises S.
Bertoni. U 16. stoljeu Stevija je do-
nesena u Europu i koristila se kao
sladilo sve do 19. stoljea, kada ju
je potisnuo eer od trske i eerne
repe. Spoznaja da se jednim listom
moe zasladiti alica gorkog mate
aja bila je dovoljna da postane za-
nimljiva u mnogim zemljama, po-
glavito u SAD-u i Europi. Prvi ko-
mercijalni uzgoj oformljen je 1964.
godine u Paragvaju, nakon ega se
Stevija sladilo
budunosti
Proteklih dana dobili smo nekoliko poziva naih itatelja vezanih za Steviju.
Kako smo ve prije objavili lanak o toj biljci prenosimo ga u cijelosti
proirio na Brazil, Meksiko, SAD,
Japan i druge zemlje. Danas se Ste-
vija najvie uzgaja u Kini, a najvee
trite je Japan.
Slaa i od eera
Analizom je u Steviji otkriven
niz organskih spojeva, a slatkoa se
pripisuje prisutnosti glikozida (ste-
viozid i rebudiozid A i C) koju ine
30-40 puta slaom od eera. Za
usporedbu, jedna prosjena alica
eera moe se zamijeniti 1 ajnom
liicom Stevije. Osim spomenutih
glikozida, Stevija sadrava i druge
tvari koje posredno ili neposred-
no utjeu na promet ugljikohidra-
ta kao to su minerali magnezija,
mangan, selen, cink te vitamin B
3
(niacin). Vie od 200 publiciranih
medicinskih istraivanja obavljeno
je sa Stevijom i otkrivene su velike
blagodati njezine upotrebe kao za-
slaivaa. Stevija je sladilo izbora za
dijabetiare, jer ne samo da ne po-
visuje eer u krvi, ve ga i snizuje
a da ne utjee na produkciju inzuli-
na. Novija istraivanja upozorila su
da glikozidi Stevije u koliini veoj
od one koja se koristi za slaenje,
snizuju (normaliziraju) visok krvni
tlak tako da djeluju na tonus srca.
Nadalje se pokazalo da vodeni ili
alkoholni ekstrakt listova pokazuje
antibakterijsko i antigljivino dje-
lovanje, pojaava luenje mokrae,
Dr. sc. Zvonimir Kozari iri krvne ile. Kod uporabe kao
sladila vano je znati da moe po-
tencirati djelovanje antidijabetika
i lijekova za snienje tlaka, pa je u
tom smislu vaan odreen oprez.
Danas milijuni ljudi, posebice u Ja-
panu i Brazilu koriste Steviju kao
sigurno, prirodno, nekalorino sla-
dilo za gotovo sva jela, a zbog svoje
termostabilnosti moe se koristiti i
za izradu kolaa. ak i velike kom-
panije kao to su Coca-Cola, Bea-
trice Foods koriste ekstrakte Stevije
umjesto drugih umjetnih sladila, za
koje se otkrilo da sadravaju mno-
ga za ljudsko zdravlje nepovoljna
svojstva. Kakva je budunost Ste-
vije kao sladila, najbolje pokazuje
injenica da je njezina upotreba u
SAD-u postala gotovo politiko pi-
tanje. Naime, nakon to su upoznate
njezine prehrambene i zdravstvene
prednosti, postala je opasna konku-
rencija drugim umjetnim sladilima.
Pod pritiskom lobija proizvoaa
umjetnih sladila (saharin, aspartam,
ciklamati, Nutrasweet i dr.) ameri-
ki Ured za hranu i lijekove pokrenuo
je postupak za zabranu upotrebe
Stevije kao sladila pod izlikom da
nije zdravstveno potpuno sigurna,
to je znanstveno neutemeljeno.
Zbog toga je Stevija proglaena di-
jetetskim biljnim nadomjestkom,
a ne kao dodatak hrani ili sladilo.
Tom odlukom nanesena je velika
nepravda Steviji, ali to nije nimalo
utjecalo da postane sve popularnija
kao sladilo. Uporaba kao sladila vrlo
je jednostavna i ne treba nikakve
posebne pripreme. Moe se koristiti
kao vodeni ekstrakt listova dobiven
umakanjem listova u vodu ili se suhi
listovi samelju, a prah se koristi za
slaenje. Nedvojbeno je Stevija sla-
dilo budunosti, pa bi mogunosti
uzgoja i proizvodnje u naim kli-
matskim uvjetima trebalo ozbiljnije
istraiti. Za kunu upotrebu u malim
koliinama moe se uzgajati u sta-
klenicima ili posudama.
Nedvojbeno je Stevija
sladilo budunosti, pa
bi mogunosti uzgoja
i proizvodnje u naim
klimatskim uvjetima
trebalo ozbiljnije istraiti.
Mlada biljka stevije
PITANJA I ODGOVORI
Mahovina na travnjaku
Na travnjaku sam uoio mahovinu
koja se niim ne moe ukloniti. to
je uzrok pojavljivanja mahovine i na
koji nain se moe ukloniti?
Uzroci pojavljivanja mahovine na
travnjaku mogu biti razliiti te se
stoga i ne moe dati izravan odgo-
vor bez izlaska na teren. Meutim,
u pravilu, mahovina se javlja kada
se zelene povrine podiu na nea-
dekvatno pripremljenom zemljitu
na kome nisu razbijeni nepropusni
slojevi. Upravo ti nepropusni slojevi
dovode do stagniranja vode usljed
ega se pojavljuje i mahovina. Uzrok
moe biti i u nepravilnoj gnojidbi ili
tonije reeno u nedovoljnoj gno-
jidbi usljed ega trava sporije raste i
prua prostor mahovini. Ukoliko
ste pak sve radili po propisu jedino
vam preostaje pomijeati 50 dkg
vapna i 5 dkg soli sa 10 litara vode i
tako dobivenom otopinom preliti dio
travnjaka pod mahovinom. Sprav-
ljena otopina isuiti e mahovinu
koju nakon toga s travnjaka trebate
ukloniti otrim grabljama.
Nino Rotim, dipl. ing.
Skladitenje krumpira
Proizvodim krumpir samo za vlasti-
te potrebe. Meutim, svake godine
dolazi do propadanja gomolja koji
prilino izgube na teini a dobar dio
krumpira podloan je i trulei. Inae,
za njegovo skladitenje koristim po-
drum a dosada nisam koristio sred-
stvo protiv klijanja. Moe li se krum-
pir sauvati na neki drugi nain tj. ne
bih elio vriti zapraivanje gomolja
jer je rije o dosta malim koliinama
krumpira?
Krumpir za jelo moete sauvati
dulje od mjesec dana samo u
odgovarajuim skladitima s op-
timalnom temperaturom i osigu-
ranom ventilacijom. Meutim, za
njegovo uvanje obino se koriste
podrumi i trapovi u kojima ne vla-
daju optimalni uvjeti temperature
i vlage. Stoga krumpir puta klice
koje se skidaju i po nekoliko puta.
Usljed toga gomolji gube na teini a
mjesta na kojima je rasla klica ide-
alna su za prodor bakterija i gljivica
koje prouzrokuju gnjilenje krum-
pira. Zbog toga, preporuio bih vam
primjenu pripravka TUBERITE koji
slui za zapraivanje gomolja. Osim
to onemoguava klijanje spome-
nuti pripravak titi gomolj od gubit-
ka vlage i hranjivih tvari zbog ega
e va krumpir ostati svje i ukusan
sve do uporabe. Pored toga, jedno
zapraivanje zatiuje gomolje ak
tri mjeseca a za 100 kg krumpira do-
voljno je svega 100 grama TUBERI-
TA. Karenca iznosi 42 dana a gomo-
lje je prije uporabe za jelo poeljno
dobro oprati vodom.
Mario ubela, dipl. ing.
Suzbijanje mieva
Poetkom listopada primijetio sam
nekoliko mieva u kui ali i u po-
monim prostorijama. Na koji nain
obaviti zatitu, jer se bojim da se ne
bi namnoili,jer imam dosta uskla-
ditenog ita.
Kraj ljeta i poetak jeseni, odnosno
snienje dnevnih temperatura, jest
vrijeme kada mievi ali i takori
naputaju polje i naseljavaju zatvo-
rene prostore (najee skladita
poljoprivrednih proizvoda). Kad se
primijete prvi mievi, treba odmah
pristupiti njihovu suzbijanju, svaka-
ko prije nego to se namnoe. Danas
na tritu postoji veliki broj razliitih
pripravaka kojima se moe obaviti
suzbijanje mieva i takora. Dosta
efkasan pripravak jest i Miomor
koji se moe kupiti kao meki ma-
mak ili parafnski blok ovisno gdje
ga elite primijeniti. Meki mamak
se koristi u zatvorenim prostorima,
dok je parafnski blok za vanjsku
uporabu.
Ivica Doko, dipl. ing.
Nova biljka u kui
Kao poklon sam dobila kunu bilj-
ku na ijem naputku za odravanje
je stajao latinski naziv Aphelandra
squarrosa. Poto je naputak na stra-
nom jeziku molim vas da mi nave-
dete njene zahtjeve za odravanje.
Osim toga, zanima me ima li nave-
dena biljka i na naziv.
Rije je o zanimljivoj sobnoj biljci
zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka.
Kompaktnog je rasta i dosegne do 30
cm u visinu. Krupni listovi tamnoze-
lene boje s ukastokrem istaknu-
tim ilama privlani su cijele godine.
Od lipnja do listopada drutvo im
prave unjasti cvatovi s braktejama
boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi
odrali u sobnim uvjetima, ne smi-
jete zaboraviti na redovito prihranji-
vanje, zalijevanje i roenje navedene
zebraste biljke. Vodite rauna i da
biljku zatitite od izravna sunca ti-
jekom ljeta dok u zimskom periodu
temperatura prostorije ne smije biti
manja od 20 stupnjeva C. Afelandra
se zalijeva odstajalom vodom sobne
temperature dok se od oujka do
kolovoza redovito prihranjuje jed-
nom u dva tjedna i to Flortis tekuim
hranjivom za cvjetajue lonanice.
elite li pak da vaa nova biljka cva-
te i idue godine, ne zaboravite joj
omoguiti maksimalno osvjetljenje
tijekom zime te redovito proljetno
orezivanje. Ukoliko je potom pre-
sadite u Flortis tresetni supstrat za
lonanice, afelandra e dugi niz go-
dina krasiti va kuni ambijent.
Josip Brkljaa, ing.
Sorte oraha uzgajati za
proizvodnju trupaca
Gdje se mogu nabaviti sadnice ora-
ha koji bi se koristio kao tehniko
drvo, kada je najbolje obaviti sadnju
te koliki je razmak izmeu redova i
razmak sadnica u redu?
Za Vau namjeravanu sadnju i uz-
goj oraha kao tehnikog drva,
odnosno kvalitetnih trupaca od de-
bla, bit e najprikladnije kvalitetne
dvogodinje ili trogodinje sadnice
uzgojene iz sjemena (sjemenjaci),
bujnoga i zdravoga matinog sta-
bla domaeg oraha (Juglans regia).
Sadnice cijepljenih oraha na ovoj
podlozi bujnih i zdravijih sorti i za
Vae namjere mogu biti dobre, ali su
viestruko skuplje. Sadnja se ovisno
o klimatu obavlja krajem jeseni i
poetkom zime ili poetkom prolje-
a. Razmaci sadnje redova i u redu
sadnica za proizvodnju tehnikog
drva (trupaca), to vieg i kvalitet-
nijeg debla, ovisno o plodnosti tla,
uzgoju stabala i drugoj potrebnoj
njezi mogu biti manji u odnosu na
uzgoj za proizvodnju plodova, odno-
sno gui sklop stabala, primjerice 7
x 6 ili 7 x 7 i do 8 x 7. Za vee prirode
plodova potrebna je to vea razvi-
jenost kronje, pa se u tom sluaju
sade na vee razmake od 9, 10 i do
11 m. Mogua je i kombinirana proi-
zvodnja drva i plodova oraha, pa se
razmaci sadnje koriste negdje u sre-
dini, izmeu navedenih najmanjih i
najveih. Za takvu proizvodnju ima-
ju znaajnu prednost bujne i zdrave
sorte cijepljenih sadnica oraha, ali
se zbog manjeg broja stabala dobije
manji broj orahovih trupaca. Sadni-
ce se mogu nabaviti u agrocentrima
Sjemenarne u Mostaru i irokom
Brijegu, a bit e dostupne poetkom
prosinca.
Ivica Doko, dipl. ing.
Uporni korov
Na njivi se rairio korov koji mi na-
zivamo divlji suncokret, a unato
mnogim pokuajima, ne mogu ga
rijeiti. Postoji li kakav provjereni
postupak?
Korov koji mui naeg itatelja je
ioka (heliantus tuberosus L.). Na-
ziva se jo i jeruzalemska artioka,
topinambur, divlji suncokret i dr.
Svi problemi u njezinu suzbijanju
proizilaze iz nepoznavanja biologije
ove napasne korovne vrste. Naime,
rije je o viegodinjem korovu koji
se osim sjemenom razmnoava
i vegetativnim podzemnim or-
ganima, odnosno rizomima, na
kojima se oblikuju gomolji. Zbog
toga se primjenom herbicida samo
spale nadzemni organi, jer kemijski
pripravak ne dospiju do podzem-
nih organ,a iz kojih se razviju nove
biljke. Takoer mehanikom obra-
dom tla usitnjavaju se rizomi i go-
molji, to takoer pridonosi irenju.
Poljoprivredni proizvoai najee
ovaj korov suzbijaju tijekom veg-
etacije uzgajanih kultura, a regis-
trirani herbicidi ili ga ne suzbijaju ili
je njihov uinak ogranien. Stoga se
bolji uinci postiu suzbijanjem na-
kon etve (na strnitu), primjenom
jednog od herbicidnih pripravaka
na bazi glifosata u dozi od 6-9 l/
ha, ili sa 2 %-tnom koncentracijom
kropiva. Jednokratna primjena nije
dovoljna, treba ju ponoviti. Takoer,
primjena ujesen, kad se biljni sokovi
sputaju u podzemne organe, bolja
je od primjene u proljee. Osim na-
vedenih herbicida uinkovit je i her-
bicid klopiralid (u kulturi u kojoj je
registriran). Suzbijanje do eljenog
uinka moe potrajati nekoliko go-
dina (vegetacijskih sezona).
Dr. sc. Klara Bari
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
20
21
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
S
vima nam je dobro pozna-
to kako se kod skladitenja
krumpira redovito pojavljuju
i odreeni gubici. Oni se ustvari
podrazumijevaju te se toleriraju
gubici do 10 posto, to znai da e
na kraju uvanja, krumpir na te-
ini izgubiti barem 7-10 posto od
ukupne uskladitene koliine. Me-
utim, prave potekoe se javljaju
kada gubici iznose mnogo vie, ne-
rijetko i preko 30 posto. Na velikoj
koliini uskladitenog krumpira to
su izrazito veliki gubici, koji sam
promet s konzumnim krumpirom
ine vie nego nerentabilnim. Sto-
ga krumpir za jelo treba pravilno i
uskladititi i u to na temperaturu
od 4-5 stupnjeva C. Ali, u uvjetima
Hercegovine to se praktiki moe
postii samo u odgovarajuim
hladionicima s automatskom ven-
tilacijom. Kako je naim proizvo-
aima, prekupcima i nakupcima
takav prostor nemogue osigurati,
krumpir se obino skladiti u po-
drumima, na tavanima, u raznora-
znim spremitima i trapovima tj.
tamo gdje nipoto ne vladaju op-
timalni uvjeti temperature i vlage.
Kao posljedica toga krumpir puta
klice koje se moraju skidati i po
nekoliko puta. Razumljivo je da
uslijed toga krumpir gubi na teini i
kakvoi, a mjesto na kojem probija
klica idealno je za prodor bakterija
i gljivica koje u konanici dovode
do gnjiljenja krumpira. Zbog svega
toga je uskladiteni krumpir nuno
adekvatno i zatititi.
to treba znati o pripravcima
protiv klijanja krumpira ?
Kako bi sprijeili gubitke koji
nastaju klijanjem krumpira u skla-
ditu, nuno je gomolje prije samog
uskladitenja tretirati pripravkom
koji sprjeava klijanje konzumnog
krumpira. U tu svrhu gomolje tre-
tiramo pripravkom NEO STOP ili
TUBERITOM N u koliini od 100
grama na 100 kg krumpira ime
je krumpir zatien od klijanja u
trajanju od tri mjeseca. Uporaba
navedenog pripravka je vie nego
jednostavna. Dovoljno je pri spre-
manju krumpira u vree, u trapove
ili na hrpe isti jednolino zapra-
uvanje
krumpira
uvanje krumpira tijekom zime je vrlo sloen
proces iz razloga to se gomolji nalaze u stadiju
mirovanja, a po svom kemijskom sastavu su
vrlo nepogodni za uvanje. Osim toga, gomolji
sadravaju mnogo vode pa se lako oteuju
a podloni su i klijanju to redovito stvara
gubitke kod njegova skladitenja
Nino Rotim, dipl. ing.
iti. U novije vrijeme, za praenje
krumpira TUBERITOM, vrlo su se
praktine pokazale obine papirne
vree poput vrea od mekinja i sl.
Ako je pak rije o debelim nasla-
gama, zapraivanje treba provoditi
po slojevima. Zaprauju se suhi go-
molji koje prije same uporabe treba
dobro oprati. Karenca za NEO STOP
i TUBRITE N iznosi 42 dana. Osim
spreavanja gubitaka koji nastaju
klijanjem krumpira, ovi pripravci
neizravno onemoguava prodor
bakterija i gljivica u gomolj te time
otklanja i pojavu opasnog gnjiljenja
krumpira. Pored toga, znaajnije se
smanjuju gubici koji se pojavljuju
disanjem uskladitenih gomolja
ime se gomolji tite i od gubitka
vlage i hranjivih tvari. S druge stra-
ne, sjemenski krumpir nipoto ne
smijemo praiti navedenim prepa-
ratom niti taj isti krumpir smijemo
drati u neposrednoj blizini zapra-
enog krumpira.
Dakle kada sve sagledamo, jed-
nom rijeju moemo ustvrditi, da
ukoliko krumpir za jelo zapraimo
NEO STOP-om ili TUBERITOM N,
znaajnije emo smanjit i gubitke
koji se javljaju pri njegovu skladi-
tenju, dok e sam krumpir ostati
svje i ukusan do uporabe.
Mirovanje krumpira traje od 2 do
5 mjeseci, prvenstveno u ovisno-
sti od sorte. Tako je dobro pozna-
to kako je prvak u uvanju sorta
Romano koja se uz sorte Adoru i
Lisetu sve vie sadi i uzgaja u Her-
cegovini. Naime, Romano je sorta
krumpira koju osim velike kakvo-
e krasi osobina da se lako uva iz
razloga to vrlo sporo klija. Usljed
toga i sami gubici kod skladitenja
ove sorte su iznimno maleni.
Kako bi sprijeili gubitke
koji nastaju klijanjem
krumpira u skladitu
nuno je gomolje prije
samog uskladitenja
tretirati pripravkom
koji sprjeava klijanje
konzumnog krumpira.
Pripravak za zatitu krumpira od klijanja
Krumpir spremljen u kartonske vree
22
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Siva plijesan (Botrytis cinerea)
Javlja se na plodovima, obi-
no ujesen u razdoblju uoi berbe,
pogotovo ako vlada kino i vlano
vrijeme, to je na jugu ujesen kod
nas est sluaj. Plodovi zahvaeni
sivom plijesni brzo trule i potpuno
propadaju. Kao i kod drugih kul-
tura, siva plijesan na plodovima
se javlja u obliku karakteristine
sivkaste i guste miceline prevla-
ke, koja obilno sporulira stvarajui
Znaajnije bolesti kiwia
Kivika (kivi ili aktinidija) kao vona vrsta najvie se uzgaja u sredozemnom dijelu nae zemlje (u
podruju oko doline Neretve). Na ovu vonu kulturu dolazi vie bolesti, od kojih su najvanije siva
plijesan, trule korijenova vrata i bakterijska pjegavost.
mase spora ili konidija, koje dalje
ire zarazu i na druge plodove u
zriobi.
Mjere suzbijanja kod nas nema
fungicida namijenjenih za suzbija-
nje sive plijesni na kiviku, ali pre-
ma svjetskim iskustvima mogu se
koristiti fungicidi ili botriticidi kao
to su pr. Preparati: Kidan SC, Lupo
SC, Sumilex SC 50 FL; Mythos SC,
Botril SC, Teldor SC 500 i dr.
Trule korijenova vrata
(Phytophthora cactorum)
Ova polifagna gljivica napada
veliki broj kultiviranih biljnih vr-
sta, uzrokujui nekroze i trule-
i kore i kambija, najee
u zoni korijenova vrata, po
emu je bolest i dobila ime.
Kao rezultat napada
bolesti posve mogu
propasti i uginuti
biljke. Na zara-
Dr. sc. Tihomir Milievi enim biljnim dijelovima razvija
se micelij gljive, a intenzivnijem
razvoju bolesti pogoduju vlanost
i vee temperature. irenje bolesti
pomae i jedan tetnik na korijenu
kivike Cetonia aurata, ije larve
napadaju i grizu korijen, ime pre-
nose ovu patogenu gljivu i omogu-
uju laku zarazu.
Za suzbijanje kod nas nema re-
gistriranih fungicida, ali prema
stranim iskustvima dobri rezultati
postiu se tretiranjem fungicidnim
pripravcima kao to su: Ridomil
Gold MZ 86 WP, Aliette WG, Mikal
WP, Avi WP, i dr.
Bakterijska pjegavost (Pseudo-
monas viridiava)
Bolest se javlja najee na
liu, ali moe i na cvje-
tovi -
ma koje uniti i spali. Fitopatogena
bakterija ivi kao epift ili na povr-
ini biljnih organa na mnogim bilj-
kama, a razvoju bolesti pogoduje
vlano i kino vrijeme. Bakterija
zarazi biljku putem pui na listu.
Na liu se javljaju nekrotine pje-
ge i pale, pa se bolest nekada nazi-
va i plamenjaa.
Mjere suzbijanja kod nas nema
registriranih fungicida, a u svijetu
se koristi fungicid na bazi bakra, i
to dvaput: jedno tretiranje u razdo-
blju nakon opadanja lia i jedno
tretiranje u razdoblju 10 15 dana
prije buenja pupova.
U vegetaciji se ne smije tretirati
fungicidima na bazi bakra, jer moe
doi do totoksinosti
biljke.
Simptomi bakterijske
pjegavosti na drvetu kiwi-a
23
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Proizvodni
uvjeti za
uzgoj ipka
Poetkom jeseni u mnoge vrtne centre poinju
pristizati sadnice ipka. Obino se tada u nama
probudi elja da i sami zasadimo nekoliko sadnica,
pa esto i zanemarimo klimatske uvjete lokaliteta.
Matea Pehar. dipl. ing.
O
ptimalni klimatski uvjeti
za rast ipka su u podru-
jima s mediteranskom kli-
mom. Ovo ukljuuje odlinu osun-
anost, blage zime s minimalnom
temperaturom ne niom od -12
o
C
i suha vrua ljeta bez kie tijekom
posljednje faze rasta ploda. Pod
ovakvim uvjetima plod e se razvi-
ti do svoje najvee veliine, postii
optimalno obojenje i akumulirati
eere i nee biti opasnosti od pu-
canja.
Dakle, ipak podnosi visoke
temperature tijekom vegetacije,
dok se pojavljuje problem zbog
niskih zimskih temperatura. Na-
vode se kao kritine temperature
od -15
o
C do -17
o
C ali treba istaknuti
da se sorte meusobno razlikuju
prema osjetljivosti na hladnou.
Tako su, primjerice, sorte kiselih,
te slatkokiselih plodova otpornije
prema hladnoi. Ova otpornost se
razlikuje i u ovisnosti o vremenu
pojave hladnoe, kao i starosti,
bujnosti i opoj kondiciji biljke, ali
i vremenskim prilikama, eventual-
nim stresovima, kao sua, iscrplje-
nost od roda prethodne godine. Za
ipak znaju biti, posebice, opasni
rani jesenji mrazevi, zato bi takve
poloaje trebalo izbjegavati pri
sadnji sadnica.
Voda je vrlo bitna za rast
U uzgoju opskrba ipka dovolj-
nom koliinom vode u razliitim
fazama rasta i razvoja ima velik
znaaj za ostvarenje potencijala i
planirane rodnosti. U vrijeme in-
tenzivnog rasta korijena u jesen i
proljee evidentna je zadovolja-
vajua koliina oborina. Naalost,
u vrijeme vegetacije pojavljuje se
kritian period, posebice u srpnju
i kolovozu kada biljeimo def-
cit vode i potrebu navodnjavanja
ipka. Osnovno pravilo koje znai
pravilan rast i razvoj plodova, od
zametanja plodia, njihovog po-
stupnog poveanja te konane zri-
obe, jeste zadovoljenje potreba za
vodom. Stoga, ako u bilo kojoj fazi
rasta se pojavljuje manjak vode,
moe biti loih posljedica po ko-
liinu i kvalitetu priroda. S druge
strane, neskladna opskrba vodom
moe uvjetovati nezadovoljavaju-
i tok etapa rasta ploda, i najee
nagli dotok vlage, u zadnjoj fazi
rasta ploda, uzrokuje raspucavanje
plodova.
ipak voli dublja i drenirana tla
Kada govorimo o svojstvima tla
prikladnim za uzgoj ipka, ostaje
generalna ocjena da ipak nije po-
sebno izbirljiv. Ipak, prema Milj-
koviu (1991.), najbolje uspijeva u
dubljim, dobro dreniranim pjesko-
vito-ilovastim tlima, koja dobro
gospodare vodom i sadre dosta
organske tvari (humusa) i biogenih
elemenata. Za uzgoj ipka su naj-
prikladnija aluvijalna i deluvijalna
tla jednolinog profla u kojima se
korijenje dobro rasprostire u du-
binu i irinu. ipak preferira neu-
tralna do slabo kisela tla. No, moe
podnijeti i neto malo zaslanjena
tla. Meutim, ne podnosi teka
glinena i jako vlana tla. U pje-
skovitim tlima s veom vlanou,
odnosno, uz protone podzemne
vode ipak dobro uspijeva. Stagni-
rajua voda siromana kisikom ne
smije se penjati visoko. Ona mora
biti ispod 1m od povrine tla. Za
ipak nisu prikladna alkalina i
jako karbonatna tla. Posebno su
prikladna tla koja sadre dosta si-
licija ili su razvijena na dolomitnoj
troini.
Za uzgoj ipka su
najprikladnija aluvijalna
i deluvijalna tla
jednolinog profila u
kojima se korijenje dobro
rasprostire u dubinu i
irinu.
Mladi nasad ipka
Uzgoj ipka uz okunice
POMO PRI BERBI JABUKA
Veliki broj ljudi prilikom berbe ima
problema s plodovima jabuka koji
se nalaze u gornjim dijelovima kro-
nje. Veina tih plodove, ili ostane na
stablu ili propane. Agrocentri Sje-
menarne u Mostaru i irokom Brije-
gu u svom programu nudi berae za
berbu plodova jabuke koji se nalaze
u gornjim dijelovima kronje. Inae
ovaj bera ne oteuje plodove.
24
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
U
pravilu se beru i troe zreli
plodovi ovisno o namjeni,
u razliitim fazama zrio-
be. Plodovi jabuke u tehnolokoj
zrelosti postiu najbolji ukus i aro-
mu, pa su zbog toga u tom stupnju
zrelosti najpogodniji za koritenje
u svjeem stanju. Plodovi ranih
ljetnih sorti jabuke beru se 6-7
dana prije tehnoloke zrelosti, je-
senskih sorti 7-14 dana, a zimskih
sorti u tzv. fziolokoj zrelosti. Svi
Berba i uvanje
plodova jabuke
Unato injenici da je jabuka zdrava namirnica, nema velikog znaenja
u ishrani, pa smo na dnu ljestvice europskih zemalja po proizvodnji ali i
potronji ove vone vrste. Poetkom rujna mjeseca dozrijevaju jesenske sorte
jabuka a neto kasnije (druga dekada rujna) i zimske sorte.
plodovi na istom stablu niti u svim
dijelovima kronje ne poinju isto-
vremeno dozrijevati. Kod onih sorti
ili na onim stablima gdije su razlike
znatnije izraene, berba se provodi
u vie navrata.
Kako razlikovati zrele plodove?
Preranom berbom (zeleni plo-
dovi) plodovi ne mogu zapoeti
dozrijevanje, nego stajanjem ostaju
zeleni, brzo gube vodu, smeurava-
ju se i postaju gumasti te se na
kraju osue. Isto tako kod prekasno
ubranih plodova dolazi do pogor-
anja organoleptikih svojstava i
pojave branjavosti.
Danas postoji nekoliko metoda
pomou kojih se odreuje optimal-
no vrijeme berbe.
broj dana od punog cvjetanja do
berbe
suma temperatura od punog
cvjetanja do berbe
promjena boje pokoice ploda
lakoa odvajanja peteljke ploda
od granice
promjena boje sjemena
Ivica Doko, dipl. ing.
na osnovu vrstoe mesa ploda
na osnovu koliine kroba i td.
Ovo su neke od najeih meto-
da kojima se odreuje optimalno
vrijeme berbe. Pojedinano nijed-
na metoda ne moe posluiti kao
pouzdan pokazatelj. Istovremenim
praenjem veeg broja metoda u
odreenom uzgojnom podruju
moe se odrediti pravo vrijeme za
berbu.
Berba se obavlja po suhom vre-
menu. Obrane plodove potrebno je
to prije dopremiti od skladita na
daljnju obradu.
Kako brati jabuke?
Stolne sorte jabuka beru se u
pravilu runo, dok one namijenje-
ne za industrijsku preradu meha-
nizirano. Berba jabuka u malim
kunim vonjacima kao i berba na
pojedinanim stablima obavlja se
runo. Runa berba je spor i skup
nain berbe, ali ona osigurava naj-
bolju kvalitetu plodova. Najprije se
beru plodovi na donjim granama,
pa se postupno ide ka vrhu kako bi
se smanjilo opadanje plodova.
Za tehniku otkidanja plodova
vano je da se plodovi uberu sa
stapkama, koje se kod jabuke pri-
Plodovi jabuka beru se runo
25
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
P
rema najstarijim azijskim
i egipatskim spomenici-
ma, moe se zakljuiti da
je kultura vinove loze postojala
prije 8000 do 12000 godina, a
sigurni podaci iz Egipta, stariji od
6000 godina (prizori berbe i pre-
rade groa u vino oslikani su na
grobnici Ptah-Hotepa u Memfsu).
Groe je, dakle, jedna od najsta-
rijih uzgajanih vonih vrsta.
Iako se stoljeima uzgajalo za
proizvodnju vina, tek u 16. sto-
ljeu uzgojeno je stolno groe
U Bibliji se spominje da je Noa
zasadio vinovu lozu nakon to
se poslije potopa sretno iskrcao
na novom tlu.
Vinova loza dugovjena je bilj-
ka- u Burgundiji su poznate
loze stare 400 i vie godina, a
Pilinije spominje lozu staru i
600 godina.
Obino za grozd kaemo da je
plod vinove loze, a zapravo je
plod svaka bobica.
Opisani su okoti koji nose vie
stotina kilograma a promjera
su i 2 metra.
Aromatine tvari najzastuplje-
nije su u koici groa, a ine
iheterina ulja s esterima. Aro-
matinih tvari sadrava najvie
neposredno prije pune zrelosti,
to je vrlo vano znati za pro-
izvodnju vina, jer aromatini
kultivari prezrelou gube dio
tih tvari. Zato berbu treba oba-
viti 7-10 dana prije pune zre-
losti, a to se vrijeme odreuje
praenjem nakupljanja eera
i kiselina.
Za groe je odavno poznato
da isti organizam te da potie
metabolizam upravo zbog sa-
draja minerala i kiselina
Zanimljivosti
o grou
Ako elite u potpunosti osjetiti
njegov pravi okus i miris izvadite
ga iz hladnika 30-ak minuta pri-
je posluivanja.
Ne moe se zamrzavati.
Crno groe sadrava veu koli-
inu eljeza nego bijelo.
Crno groe je kiselije, s manje
eera, a bijelo sadrava vie e-
era i manje je kiselije
100 grama groa ini oko 12 bo-
bica, odraslom ovjeku zadovo-
ljava ak 18 % dnevnih potreba
za vitaminom C.
Voni eer iz groa razlikuje se
od ostalih vonih eera po tome
to ulazi u krvotok bez djelova-
nja sline, tako da je priljev ener-
gije vrlo brz.
Zapaeno je da sok od crnog
groa u znaajnoj mjeri sma-
njuje rizik od pojave sranog
udara, i to ve u koliini od 2,5 do
3,0 dcl dnevno. Ve ta koliina
soka od crnog groa ima toliki
potencijal da smanjuje sljeplji-
vanje krvnih ploica, trombocita
u krvnim ilama, i tako sprjeava
stvaranje tromba. Istraivai su
izraunali da je proces agregacije
trombocita smanjen ak 77 % ve
nakon jednotjednog pijenja soka
od groa. Misli se da su upravo
favonoidi zasluni za to, a ak je
pokuano izdvojiti ih, koncen-
trirati i nainiti tablete od njih.
Vino ima istu djelotvornost. Us-
poredno su se u pokus ukljuile
jo dvije skupine ljudi: jedna je
dobivala sok od narane, a dru-
ga sok od grejpa. Iako navedeno
voe sadri favonide, kod njih je
sljepljivanje krvnih ploica osta-
lo isto.
(preneseno iz knjige Zdravlje u vou)
rodno odvajaju od rodnih granica.
To bera postie tako da kod sorata,
odnosno plodova s duim stapka-
ma, podigne plod prema gore, a kod
sorata s kratkim stapkama okree
plod toliko koliko je potrebno da se
odvoji od rodne granice. Nije po-
eljno potezati plod prema dolje jer
se isupa stapka iz ploda, osobito
kod ranije berbe, ime se oteuje
koica u udubini stapke ploda.
uvanje plodova jabuke
Za uvanje plodova jabuke ko-
riste se jesenske i zimske sorte.
Jesenske sorte mogu se uvati 1-2
mjeseca, dok su zimske sorte pri-
kladne za dugotrajnije uvanje u
prirodnim ili obinim skladitima
do proljea, a u hladnjaama i ko-
morama s reguliranom atmosfe-
rom neke ak i do ljeta. Plodovi
jabuke sadre velike koliine vode
(oko 86 %) i kao takvi podloni su
isuivanju (smeuravanju), razlii-
tim mehanikim oteenjima, ali i
napadu razliitih patogena.
Kvaliteta i trajnost plodova jabu-
ke ovise o razliitim biolokim, pri-
rodnim ali i agrotehnikim inite-
ljima. Meu njima najznaajniji su:
sorta, podloga, starost stabla, urod,
i dr. Od prirodnih, odnosno agro-
tehnikih initelja najznaajniji su:
NOVI NASADI JABUKA U HERCEGOVINI
U posljednjih nekoliko godina na podruju Hercegovine sve vei broj
poljoprivrednih proizvoaa podie nove nasade voaka. Uz trenju i
breskvu ,kao tradicionalne vone vrste ovog podruja, sve vie se podi-
u nasadi i jabuka u kojima su uglavnom zastupljene ljetne i jesenske
sorte. Blizina jadranske obale ali i veliki defcit ovog voa u ljetnom pe-
riodu, glavni su motivi koji privlae proizvoae da se bave proizvod-
njom jabuka. Najvee povrine pod jabukom, na podruju Hercegovine,
su u apljini, ali i ma i vei broj manjih nasada u itluku, irokom Bri-
jegu, Mostaru i Ljubukom. Znaajnije povrine pod jabukom zasaene
su u Popovu polju.
gnojidba, navodnjavanje, tempera-
tura, nadmorska visina, tipovi tala,
primjena pesticida i dr.
Priruna skladita
Neke sorte jabuka mogu se u-
vati odreeno vrijeme i u prirunim
skladitima ili podrumima koji nisu
hlaeni poput pravih hladnjaa.
Ipak i u njima je potrebno osigurati
stabilnu ventilaciju i temperaturu
te relativnu vlanost zraka koja
mora biti neto vea, oko 85-90%.
Prostorije za uvanje jabuka mora-
ju biti iste, a u njima se ne smiju
uvati drugi proizvodi kao to su :
krumpir, mrkva, luk, i sl. Isto tako u
podrumu se ne smije osjeati miris
plijesni, pesticida niti pogonskog
goriva.
Uspjenost uvanja plodova ja-
buke u podrumima uvelike ovisi
o vlanosti, koja se odrava po-
vremenim vlaenjem prostora. U
suhoj atmosferi plodovi brzo gube
vodu pa smeuravaju. Na to je po-
sebno osjetljiva sorta Zlatni delies.
Provjetravanje skladita je obvezno
i obino se provodi rano ujutro ili
kasno naveer.
Otvore na skladitu potrebno je
zatvoriti razliitim ianim mrea-
ma, kako bi se sprijeio ulazak mi-
evima, ali i drugim tetnicima.
uvanje jabuka u tzv. box paletama
26
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Priprema plodova za suenje
N
akon odabira i izdvajanja
upotrebljivih zdravih plo-
dova slijedi pranje u zdrav-
stveno ispravnoj tekuoj vodi. Tako
se uklanjaju svi nepoeljni sastojci
koji se nalaze na plodovima, kao
to su zemlja, praina i oneie-
nja koja su rezultat uvjeta rasta na
odreenom podruju. Uz to, pra-
njem se uklanjaju i svi zaostatci za-
titnih sredstava koriteni tijekom
rasta i razvoja plodova. Pritom je
u zadnjem ispiranju plodova va-
no koristiti tekuu vodu, odnosno
plodove prati pod njenim mlazom,
osobito ako ih suimo s koicom ili
emo suhu koicu zasebno koristiti
za pripravljanje kompota ili ajeva.
Nakon pranja plodove moemo
oguliti ili dalje obraivati s koicom,
odvajajui neupotrebljive dijelo-
ve ili oteenja. U sredini plodova
nalazi se sjemena loa i ona se vadi
specijalnim noem u obliku valjka.
Potom se prema eljenom obliku
plod ree na ploke, kolute, krike,
kockice ili tapie. Kako je meso ja-
buka i kruaka podlono oksidaciji
pa brzo potamni, narezane komade
treba potopiti u antioksidant. To
moe biti kombinacija prokuhane
Suenje plodova
jabuke i kruke
Ljeti i poetkom jeseni dozrijevaju razliite sorte jabuka i kruaka ije
plodove zbog njihove boje, arome ili vrstoe mesa elimo konzervirati.
Suenjem takvih plodova dobiva se kvalitetan proizvod za potronju u
zimskim mjesecima.
i ohlaene vodovodne vode, u koju
se na jednu litru otopi jedan gram
limunske ili askorbinske kiseline,
ili se dodaje eer. Kada se obradi
potrebna koliina rezanog voa,
vaenjem iz posude cijeenjem se
ukloni viak tekuine, i to uz pomo
kune plastine cjediljke i slae to
gue u jednom sloju na podlogu za
suenje. esto se za kisele plodove
koristi i potapanje rezane sirovine
u otopinu eera: pola kilograma
kuhinjskoga bijelog eera otopi se
u litri vode i doda gram limunske
kiseline. Potom se zagrije na 60
C, a u tako zagrijanu otopinu stave
narezane jabuke ili kruke i ostave
oko dva sata. Nakon toga sirovina
se izvadi, ocijedi i sloi u jednom
sloju na podlogu za suenje.
Suenje jabuke i kruke
Prema nainu rezanja plodova,
suiti se moe na nekoliko naina.
Kolutii voa mogu se nanizati na
drvene tapie koji su svojom du-
inom primjereni suari ili irini
penice za manje koliine, ili se
slau na podlogu za suenje. Po-
etna temperatura zraka za sue-
nje je oko 80 C, a zavrna oko 50
C. U poetku su temperature vie
jer se iz obraenih plodova ispara-
va povrinska voda koja je poslje-
dica primjene antioksidacijskih
postupaka, a kada se ona ukloni,
smanjenje temperature polako
iz unutranjosti sirovine dovodi
vodu do povrine. Ovakvo voenje
temperaturnih reima potrebno je
kako bi suhi proizvod bio svijetle
boje i elastine strukture, a koli-
ina vode u suhom proizvodu bila
oko 20 %. Voe narezano na koc-
kice ili tapie u poetku se sui
na nioj temperaturi ili je vrijeme
zagrijavanja krae, kako bi se po-
stignula zadovoljavajua svojstva
suhog proizvoda. U sluaju suenja
u penici ili u manjim suarama
treba ee kontrolirati uvjete, jer
se moe dogoditi da vea koliina
isparene vode orosi unutranjost.
Ako se ne ukloni provjetravanjem
Dr. sc. Nadica Dobrievi
ili u suari jaom izmjenom zraka,
rosa moe negativno utjecati na is-
hod suenja. Pritom sirovinu treba
esto okretati ili lagano protresati
podlogu na kojoj se sui, kako bi
se sprijeilo lijepljenje komadia i
lake provodio postupak suenja.
Kod nekih sorata jabuke i kruke,
iji su plodovi kompaktni i tipino
su manji, moe se suiti cijeli plod.
Pritom je nuno ee kontroliranje
i okretanje, a na polovici suenja
plod se rukom oblikuje uz peteljku.
Tako se zadri oblik i izgled karak-
teristian za plod.
Vee koliine jabuka ili kruaka
obino se obrauju u suarama u
kojima je osim temperature mo-
gua i regulacija brzine zraka koji
struji unutar suare. Temperatura je
u takvim suarama u poetku oko
70 i oko 55 C u drugoj fazi sue-
nja. Suhi proizvod sadrava manje
vode, oko 16 %, pa je prikladan za
dulje skladitenje. Nakon postupka
suenja suhi proizvod je zagrijan i
esto se u zavrnoj fazi suenja is-
kljui grija i strujanjem okolnog
zraka postupno hladi. Tako obrae-
ni proizvod skladiti se u tamnom i
hladnom prostoru pakiran u sta-
klenu ambalau, po mogunosti
od tamnijeg stakla, to e proizvod
tititi os svjetla, vlage i spijeiti pri-
stup insektima, kukcima ili drugim
moguim uzronicima kvarenja.
U postupku pripreme spomenu-
to je da se plodovi mogu guliti pa
ostane vea koliina koica koje
se takoer mogu konzervirati su-
enjem. Za suenje se koice mogu
narezati na komade podjednake
veliine kako bi se ravnomjerno
suile. Nakon primjene antioksida-
nata, ocijede se i slau na podlogu
za suenje. Temperature zraka tije-
kom suenja u poetku su nie 10-
15 C od temperatura potrebnih za
suenje mesa, ili se krae sue na
viim temperaturama. Suhe koice
moraju biti elastine, a skladite se
na isti nain kao i rezano sueno
voe i koriste za pripravljanje kom-
pota ili ajeva s ljekovitim aroma-
tinim biljem ili bez njega.
Upotreba suenih dijelova
Prehrambena vrijednost suhih
jabuka i kruaka vrlo je velika i
znaajan kao dodatak prehrani.
Sueni se proizvod moe posluiti
kao kvalitetna grickalica, koristiti
u pripravljanju kolaa, kompota,
vonih salata ili za ukraavanje ra-
zliitih slanih i slatkih jela.
Sueni se proizvod moe
posluiti kao kvalitetna
grickalica, koristiti u
pripravljanju kolaa,
kompota, vonih salata ili
za ukraavanje razliitih
slanih i slatkih jela.
Sueno voe
27
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
K
rtica je maleni ivotinja
iz porodice Talpidae. Ima
valjkasto tijelo, s dobro ra-
zvijenim prednjim nogama prila-
goenim za kopanje, a koje zavra-
vaju pandama. Tijelo joj je obraslo
kratkom, sjajnom, mekanom dla-
kom crnosmee boje. enka je malo
manja i svjetlija od mujaka. Inae,
duina glave i tijela krtice obino
iznosi 12-14 cm, duina repa 2-4 cm
dok im teina varira od 60-120 gra-
ma. U pravilu, nastanjuje rahla tla
koja joj osiguravaju dovoljno hra-
ne, odnosno, nastanjuje tla bogata
raznovrsnim sitnim ivotinjama,
Krtica-opasana tetoina
poljoprivrednih kultura
Nevolje povrtlara i cvjeara nastaju onog trena kada se u vrtu pojavi krtica. Razliiti tetnici i bolesti
mogu se relativno uspjeno suzbijati, no u borbi protiv krtica manje-vie smo nemoni. Zato je o
krticama potrebno znati i neto vie
kao to su insekti, puevi i gujavice.
Krtica je neobino prodrljiva ivo-
tinja koja neumorno ruje u potrazi
za hranom. Tako nerijetko pojede i
svaku drugu ivotinju koja zaluta u
njen rov te se na njenom jelovniku
nau abe, guteri i zmije.
Krtica-vie tetna nego korisna?
Poljoprivrednici koji muku mue
s krticama smatraju ove ivotinje
velikim tetoinama, to je dobrim
dijelom i tono. Jer dobro je pozna-
to kako krtice u vrlo kratkom vre-
menskom periodu mogu napraviti
iznimno velike tete. Iako se nikada
ne hrane biljnom hranom, izravne
tete nanose uzgajanim biljkama i
to: upropatavajui gredice, unita-
vajui posijane ili posaene biljke,
potkopavajui i trgajui korijenje,
zatrpavajui iznikle biljice te uni-
tavajui cvjetnjake i travnjake.
Posebno velike tete moe nainiti
gusto posaenim i njenim bilji-
cama rasada. Osim toga, krtinjaci
naruavaju izgled ureenog ze-
mljita, a moe se samo zamisliti
to se dogaa kada se krtice pojave
na nogometnom igralitu. tetna je
i zbog toga to, hranei se kinim
glistama, izravno utjee na pogor-
avanja strukture tla tj. na narua-
vanje plodnosti tla. S druge strane,
poto ivi u tlu u kojem kopa brojne
hodnike, krtica je dijelom i korisna
jer prorahljuje i mijea tlo, a hra-
ni se i liinkama tetnih kukaca.
Tako se, da bi ublaila svoju veliku
glad, na njenom jelovniku nau i
mladunci mieva i voluharica, te
liinke injaka i hruteva. Ipak,
realno gledajui, njena prisutnost
je prihvatljiva samo na povrina-
ma na kojima ne smeta poljopri-
Velimir Lasi, dipl. ing. vrednoj proizvodnji ili odravanju
travnjaka.
Suzbijanje krtica
Najprihvatljiviji je nain suz-
bijanja primjenom agrotehnikih
postupaka, jer je poznato da je kr-
tica osjetljiva na uznemiravanje
prouzrokovano preoravanjem, pa
je duboko ili plitko oranje, ovisno o
godinjem dobu, jedan od najboljih
naina. Takoer, poeljna su valja-
nja, frezanja, drljanja pa ak i ko-
sidbe dok se na manjim povrinama
krtinjaci sustavno mogu unitavati
zaravnavanjem obinim grabljama.
Krtica nije prisutna samo na pjesko-
vitim tlima jer se na njima uruavaju
njeni hodnici te je nema na vlanim
tlima. Stoga je korisno provoditi i
redovito natapanje jer krtice nikako
ne vole vlagu. Stoga i rupe krtinjaka
treba ostaviti otvorenima kako bi u
njih ulazila voda koja e otjerati kr-
tice. Dobro je u krtinjake ubacivati
raspadnute riblje iznutrice, rasipati
smjese petroleja i pijeska te paliti
sumporne trake. Uoeno je da krti-
cama ne prijaju ni biljke iz porodice
mljeika iz razloga to lue tvari koje
ih odbijaju, a isti je sluaj i sa hrenom.
Meutim, ove narodne metode ima-
ju praktian znaaj na manjim povr-
inama. Stoga na velikim zemljinim
parcelama uspjeh postiemo jedino
sustavnom primjenom namjenskim
kemijskih pripravaka koje sipamo
u krtinjake. Jedino ova mjera daje
uinkovite rezultate.
Najprihvatljiviji je nain suzbijanja primjenom
agrotehnikih postupaka, jer je poznato da je
krtica osjetljiva na uznemiravanje prouzrokovano
preoravanjem, pa je duboko ili plitko oranje, ovisno o
godinjem dobu, jedan od najboljih naina.
Krtica s dobro razvijenim prednjim nogama za kopanje
Pripravak za suzbijanje krtica
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
28
O
sim nelagode, mievi i ostali
glodavci mogu izazvati ne-
procjenjive tete u doma-
instvima. Prije svega, nastanjuju
skladita hrane (zalihe ita i ostale
namirnice) koju zagauju svojim
izmetom, inei je potpuno neupo-
rabljivom. Ali, poteene ne ostaju
ni elektro instalacije i drveni pred-
meti koji bivaju potpuno izgrizeni.
Zanimljiv je i podatak da takor za
samo godinu dana moe pojesti do
25 kg itarica a jo vie hrane uniti
Suzbijanje
tetnih
glodavaca
Dolaskom hladnijih dana mievi, takori i drugi
tetni glodavci naputaju prirodne uvjete i zavlae
se u tale, tavane, podrume i skladita hrane u
domainstvima. Poto znaju napraviti velike
tete potrebno ih je to ranije poeti suzbijati i to
kemijskim deratizacijskim sredstvima
njenim razvlaenjem i oneienjem
izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti
od niza bolesti, a utvreno je da ta-
kori prenose vie od 20 bolesti ljudi
i ivotinja. Izravna opasnost prijeti
od mije groznice i kuge, ali i od bje-
snoe-ukoliko zaraeni takor ugrize
ovjeka. Pojedine vrste su posebice
agresivne (sivi takor) to i dokazuju
sluajevi njihovog ugriza od kojeg su
znala nastradati djeca, te u prigrad-
skim naseljima sitnija stoka, perad,
ak i make. Takoer, postoji realna
opasnost i od trihineloze kod koje
se ovjek zarazi preko infciranog
Velimir Lasi, dipl. ing.
Bioloko suzbijanje odvija se
preko prirodnih neprijatelja
(kuna, lasica, tvor, zmija,
ptice grabljivice i sl.) to
u gradskim i prigradskim
sredinama nije primjenljivo.
Mehaniko suzbijanje
se zasniva na razliitim
stupicama s mamcima
i ljepljivim podlogama.
Meutim, iako je navedena
metoda dosta uinkovita
uglavnom se primjenjuje
na manjim povrinama i to
prvenstveno za mieve.
svinjskog mesa kao i leptospiroze
gdje izvor zaraze predstavlja govee
meso. Dakle, rije je o vrlo opasnim
ivotinjama ije prisustvo ne bi tre-
balo nikoga ostaviti ravnodunim.
Koji su mamci najpodesniji za
obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tritu moemo pro-
nai veliki broj razliitih kemijskih
pripravaka za unitavanje tetnih
glodavaca, ne znai da su ti pripravci
i najpodesniji za domainstva. Ra-
zlog lei u injenici to je rije o vrlo
opasnim otrovima s kojima treba
rukovati prilino oprezno. Obino je
rije o uljnim tekuinama koje tre-
ba mijeati s odreenom koliinom
itarica, voa i povra i sl. Dakle,
zbog velike otrovnosti spomenutih
pripravaka i kompliciranosti njihove
pripreme i primjene puno su prakti-
niji gotovi mamci. Gotove mamke je
dovoljno razbacati na skrovita mjesta
na kojima se mievi i takori obino
kreu, hrane i gnijezde. Takva mjesta
se lako uoavaju po ostacima izme-
ta, naetim dijelovima sjemenki i po
ostalim otpacima hrane. Meutim,
od velike je vanosti i sami nadzor
mamaca to podrazumijeva njihovo
nadopunjavanje i to sve dok ih glo-
davci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obi-
teljskog gospodarstva najpodesniji
pokazali mamci na osnovi broma-
dilona, brodifakuma, fokumafena
i diefetialona. Spomenute mamce
moete nabaviti u manjim, prakti-
nim pakiranjima i to u svakoj bolje
opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, sva-
kako potraite i odgovarajuu stru-
nu pomo jer postoje tipovi mamaca
podesni za uporabu u suhim i zatvo-
renim prostorijama, za primjenu u
gospodarskim i stambenim zgrada-
ma kao i mamci namijenjeni za vla-
ne prostorije. Za domainstva su se
posebno djelotvornim pokazali meki
mamci tipa GARDENTOP MIOMOR
sa okusom sira i jagode. Danas na
tritu postoje posebne zakljuane
kutije u koje se postavljaju mamci
kako bi se otklonila i svaka mogu-
nost neeljenog trovanja stoke, ku-
nih ljubimaca.
Uz pravilnu primjenu ovih gotovih
mamaca vie neete morati stra-
hovati od nepoeljnih podstanara
koji svake godine (kako su izraunali
strunjaci i statistiari) na podruju
BiH naine izravne tete u vrijedno-
sti od cca 100 milijuna konvertibilnih
maraka.
Mehanike lovke za mieve i takore
Kuice s kljuem za postavljanje mamaca
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
29
O
davno jedna korovska vrsta
nije izazvala toliko panje
koliko je to posljednjih
godina uinila ambrozija. O njoj
se do sada malo znalo, te su se u
medijima pojavljivale brojne po-
luinformacije o tetnosti i utjecaju
ambrozije na ljude. A tetnost am-
brozije u poljoprivredi je velika jer
ona, zahvaljujui svom izuzetno
jakom korijenovom sustavu i buj-
noj vegetativnoj masi, iz tla iznosi
velike koliine hranjiva, uzrokujui
time njegovo osiromaivanje. Osim
toga, ambrozija agresivno zasje-
njuje i gui druge biljke dovodei do
znatnijeg smanjenja prinosa i kva-
litete zakorovljenih biljaka. Zbog
alarmantnog stanja na terenu, na
temu ambrozije, do danas odra-
no je nekoliko strunih simpozija i
seminara a sve kako bi se obinim
ljudima i poljoprivrednicima olak-
alo njeno prepoznavanje te prepo-
ruilo to lake uklanjanje.
Kako izgleda ambrozija?
Ambrosia artemisifolia je jedno-
godinja biljka uspravnog, granatog
Ambrozija, sve vei
problem i u Hercegovini
Mjesecima se po razliitim medijima pisalo i prialo o opakoj korovskoj vrsti koja se neobino brzo iri
po naoj zemlji a koja u velikoj mjeri ugroava zdravlje ljudi. Krajem kolovoza je najvea koncentracija
polena u zraku tako da mnoge alergine osobe moraju privremeno promijeniti mjesto boravka kako bi
izbjegli neugodnosti s ambrozijom
stabla koja naraste do 1,5 m visine a
koja je gusto pokrivena prileglim ili
otrim vunastim dlaicama. Listo-
vi su naspramni, perasto dijeljeni i
mogu biti dugi od 5 do 10 cm s ka-
rakteristinim tamnozelenim licem
i sivo-zelenim nalijem. Cvjetovi su
skupljeni u jednopolne glaviaste
cvati, ukaste su boje i rasporee-
ni su na vrhovima stabljike i grana.
Korijen joj je vretenast i jak. Plod je
ahenija u kojoj se nalaze sjemen-
ke-oraice.
Gdje je moemo pronai?
Ambrozija je dugoprisutna u
Bosni i u Hercegovini. Tako je u
neto veem broju moemo pro-
nai i u strogom centru Mostara,
a da o prigradskim naseljima i ne
govorimo. Dakle, biljka raste uz
putove, vodotokove, eljeznike
pruge, nasipe, pored kua i zgrada,
na neobraenim poljoprivrednim
zemljitima, zaputenim vrtovima
i gradilitima. Inae, potjee s po-
druja Sjeverne Amerike odakle je
njeno sjeme skupa sa sjemenom
penice i lucerne tijekom 19. stolje-
a uvezeno u Europu. U susjednim
europskim zemljama ambrozija se
pojavila nekoliko godina unatrag i
od tada se munjevito brzo iri po ci-
jeloj Europi. Podaci navode kako je
brzina migracije biljke na nova po-
druja izmeu 6 i 20 km godinje.
Vrlo je prilagodljiva novom okru-
enju a zanimljiv je podatak kako
samo jedna biljka moe proizvesti
do 8800 sjemenki koje se prenose
vjetrom i automobilskim gumama,
kao i stotine milijuna zrnaca peludi
svake godine. Dakle, ambrozija je
vrlo plodonosna i izdrljiva te vrlo
brzo zauzima slobodan prostor,
posebice ako su uvjeti dobri. Ne-
povoljna je i injenica kako sjeme
ambrozije zadrava klijavost u ze-
mljitu ak 40 godina. Zbog svega
toga danas u Europi imamo ne-
koliko arita, od kojih se najvie
spominju Rumunjska, Maarska,
Slovaka, Ukrajina te Hrvatska, Sr-
bija i BiH. U naoj zemlji od strane
strunih osoba iz oblasti zatite bi-
lja ve je odrano i nekoliko okru-
glih stolova na temu ambrozije.
Utjecaj ambrozije na ljude
Pelud ambrozije je jedan od naj-
jaih do sada poznatih alergena.
Prag koji izaziva reakciju kod ljudi
je vrlo nizak (manje od 20 zrnaca
po kubinom metru zraka). A zani-
mljiv je podatak kako samo jedna
zrela biljka ambrozije otputa i do
8 milijuna zrnaca peludi koja se
zrakom prenose na veliku udalje-
nost, ak i na mjesta udaljena 300
km od biljke. Kod alerginih ljudi
ambrozija izaziva kihanje, hunja-
vicu, crvenilo i svrbe oiju, za-
epljenost nosa i oteano disanje,
hroptanje u prsima, ak i alergijsku
astmu. Usljed toga bolesnici imaju
smanjenu radnu sposobnost i ka-
kvou ivljenja a sluznica dinog
sustava je uslijed alergije upalno
promijenjena te je pogodna za ra-
zvoj drugih bolesti dinog sustava
Mario ubela,dipl. ing.
Poetkom svibnja 2010. godine
na zgradi Agronomskog i
prehrambeno-tehnolokog
fakulteta Sveuilita u Mostaru
instaliran je ureaj koji m
e se mjeriti koncentracija
peluda alergogenih biljaka
u zraku, pa tako i ambrozije,
na podruju grada Mostara.
(poput upale plua i sl.). Potekou
stvara i injenica da se alergijska
upala ne moe lijeiti dananjim
lijekovima (antibioticima) i meto-
dama te je jedini nain za oporavak
izbjegavanje alergena. A posebno
treba biti oprezan tijekom cvatnje
ambrozije, od konca srpnja pa sve
do konca rujna tj. ponekad ovisno
o vremenskim prilikama, i tijekom
listopada.
Borba protiv ambrozije
Suvremeni svijet se na razne na-
ine bori protiv ovog opakog koro-
va. A suzbijanje ambrozije nije ni
jednostavno, ni lako. Stoga je naj-
djelotvornije i ekoloki najprihvat-
ljivije unitavanje ambrozije upra-
vo upanjem cjelokupne biljke s
korijenom te njena konja, sve u
cilju spreavanja njenog cvjetanja
i plodonoenja. Jer sjeme zadrava
klijavost u zemlji i do 40 godina,
pa je pokoene biljke nuno to
prije spaliti a sve kako bi se sprije-
ilo njeno irenje putem sjemena.
Ipak, uinkovitije rezultate daje
plansko, sistematsko unitavanje
ambrozije neselektivnim herbici-
dima na bazi glifosata (Herkules,
Ouragan System i dr.) te onima na
bazi prometrina, bentazona i sl.
Samo na taj nain moemo oeki-
vati smanjenje povrina pod ovom
opakom korovskom vrstom. A oni
alergini mogu odahnuti tek posli-
je prvog mraza
Ambrozija s vie osvaja oranice
30
BROJ 70 RUJ AN / LI STOPAD 201 0.
Naj, naj,
naj ..
prenosimo iz Guinnessove
knjige rekorda
Brunfelzija protiv zmijskog ugriza
Kao mnoge pomonice, i brunfelzija je otrovna. Prastanov-
nici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt njenog
korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj
engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova.
Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubiasti,
potom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije trei dan, neposred-
no prije no to otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susre-
u dva uzgojena oblika: oblik Floribunda rijetko naraste
do visine ovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm
i iroke 2 cm, te mnogo malih cvjetova.
Oblik Macrantha u svim je dijelovima vei, listovi su
digi do 25 cm i iroki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje
mladia
Neobino drvo, lat. Pandanus tectorius, naraste do 10 m vi-
sine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plav-
kastosivi dugaki i do 3 m, a iroki 5-10 cm. Muki i enski
cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na
mnogim mjestima ali najee na morskim obalama od ri
Lanke do Havaja. Biljka ima vie naziva, a primjerice na
Havajima je zovu Hala.
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-
fkim otocima osnovna ivena namirnica. Selekcijom je
dobiveno mnotvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na
listovima koje se inae mora uklanjati kako bi se od lia
plele koare i mree. Osim plodova, biljka se koristila i u
druge svrhe. Naime, polen hale sluio je havajskim djevoj-
kama kao sredstvo za mamljenje mladia.
Anatoja istina o Amazonkama
Iz mesnate ljuske sjemenki anata biljke Anatoje (Bixa ore-
llana) dobiva se arkocrvena boja koja se koristi u ruevi-
ma za usne i sapunima, no prvenstveno kao (E 160 /b/) u
ivenim namirnicama kao to su sirevi i margarini.
Prastanovnici tropske Amerike koriste je od pamtivijeka
za bojanje svoje kose i koe. Takvi crvenokoci napali
su ve Francisca de Orellana koji je 1541/1542. godine pu-
tovao kroz Junu Ameriku i od kojega potjee znanstveni
naziv vrste. Orellana nije mogao na zakukuljenim ratnici-
ma nita raspoznati osim da nisu imali bradu. Stoga ih je
drao enama (Amazonkama) po emu je rijeka kojom je
putovao dobila ime Rio de las Amazonas
Kraljevska palma s listovima tekim
preko 20 kg
Kraljevska palma naraste do 25 m visine. Listovi su duga-
ki do 3,5 metra. Ova palma ima neobino glatka stabla a to
zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lie tako odbaci da
ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro
njegovane kronje a s druge strane ugroava prolaznike jer
list tei preko 20 kg.
Najbri guter
Najvea izmjerena brzina
kopnenog gmaza je 34,9 km/h,
koliko se kretala Ctenosaura,
iguana s bodljikavim repom iz
Srednje Amerike.
Planet s najduim danom
Dok se zemlja oko svoje osi
okrene za 23 sata, 56 minuta i 4
sekunde, veneri je za to potreb-
no 243,16 Zemljanih dana.
Budui da je Venera blia suncu
nego zemlja njezina je godina
kraa od zemljine godine i traje
224,7 dana. Stoga dan na Veneri
traje due od godine na Veneri.
Najopasnija kopnena zmija
Zmija Taipan (Qxyuranus
microlepidotus), duine 1,7 m
kakva se moe nai u austral-
skoj dravi Queensland, moe u
jednom ugrizu ubrizgati 60 mg
otrova- koliinu dovoljnu da
ubije nekoliko odraslih osoba.
Prosjena koliina otrova koja
se moe iscijediti pri jednom
uzimanju otrova je 44 mg, no
kod jednog je mujaka prona-
eno ak 110 mg, koliina do-
voljna da ubije 250.000 mieva
ili petnaestero ljudi.
Najbri pu
Od 1970. svakog se srpnja
odrava Svjetsko prvenstvo pu-
eva trkaa ispred crkve Svetog
Andrije u Conghamu u britan-
skoj pokrajini Norfolk. Svake
godine u trci sudjeluje oko 150
natjecatelja, koji se meusobno
utrkuju od centra do ruba okru-
glog igralita veliine 33 cm.
Rekord svih vremena dri Arc-
hie, mladi pu kojega je trenirao
Carl Bramham. Njegov trk do
rekorda i pobjednikog posto-
lja 1995. je trajao 2 minute i 20
sekundi.
N
a
p
r
a
v
l
j
e
n
o s
l
j
u
b
a
v
lju
Pokaite mu koliko
ga volite!
Pronad

ite NOVU ukusnu recepturu

u najbliim prodajnim mjestima!