TEORIJA I TEHNIKA MJERENJA:

PITANJA ZA PONAVLJANJE I kolokvij:

1. to je mjerenje?
- Mjerenje je skup aktivnosti iji je cilj odreivanja vrijednosti mjerene veliine (fizikalne
veliine)
-
2. to je mjeriteljstvo?
- Mjeriteljstvo je znanost o mjerenju koja obuhvaa sva mjerenja koja se provode na
poznatoj razini nesigurnosti u svim podrujima ljudske djelatnosti

3. to je mjerna jedinica?
- Posebna veliina, definirana i prihvaena dogovorom, s kojom se usporeuju druge
istovrsne veliine da bi se njihova velikoa iskazala prema toj veliini

4. Pojasniti vrijednost veliine?
- Velikoa (iznos) odreene veliine koja se openito iskazuje umnokom broja i jedinice.
Npr: 5,34 m ili 534 cm
5. to je mjera?
- MJERA je sprava namijenjena tome da za vrijeme uporabe trajno proizvodi ili dobavlja
jednu ili vise poznatih vrijednosti dane veliine (npr. Uteg, obujamna tvar, etalonski
elektrini otpornik, referentna tvar).

6. to je mjerilo?
- MJERILO je sprava kojom se mjeri, sama ili zajedno s dopunskom opremom (npr.
Vodomjer, daljinomjer, vaga).

7. Gdje se provode mjerenja u tehnici?
- Mjerenja u tehnici provode se u svim podrujima rada:
U trgovini,
U proizvodnji
U znanosti.

8. Kako se moe podijeliti mjerna tehnika?
- Mjerna tehnika se moe podijeliti u sljedea osnovna podruja:
Precizna mjerna tehnika
Laboratorijska mjerna tehnika
Industrijska mjerna tehnika
Mjerna tehnika za posebna podruja
Mjerna tehnika u svakodnevnom ivotu

9. Kako se mogu podijeliti mjerenja u strojarstvu?
- Mjerljiva (objektivna, kvantitativna)
- Nemjerljiva (subjektivna)

10. Kako se mogu podijeliti ispitivanja u strojarstvu?
- Kontrolna ispitivanja
- Primopredajna ispitivanja
- Garantna (jamstvena) ispitivanja
11. Nabrojite nekoliko ureaja koje koristimo za mjerenja u svakodnevnom ivotu?
- Sat, termometar, barometar, higrometar,.

12. Napiite jedan primjer veliine i jedinice sukladno odredbama ISO i oznaite pojedine
dijelove.

13. Navedite nazive, oznake i veliine osnovnih SI jedinica?
- Jedinica duljine metar m
- Jedinica mase kilogram kg
- Jedinica vremena sekunda s
- Jedinica elektrine struje amper A
- Jedinica termodinamike temperature kelvin K
- Jedinica mnoine mol mol
- Jedinica svjetlosne jakosti kandela cd

14. Definirajte jedinicu duljine, mase, vremena,.. prema SI.
- Metar je duljina puta koju svjetlost prijee u praznini za vrijeme 1/299 729 458 dijela
sekunde
- Kilogram je .
Napomena:
Za odgovore na pitanja 13 i 14 koristiti: Saeti prikaz Meunarodnog sustava jedinica SI


Oznaka fizikalne
veliine
Indeks
Brojana vrijednost
veliine
ine

Oznaka fizikalne
veliine
Dekadski
predmetak
Jedinica
15. Koje su glavne zadae mjeriteljstva?
- definiranje meunarodno prihvaenih mjernih jedinica (npr. metra);
- ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim metodama (npr. ostvarenje metra uporabom
lasera);
- utvrivanje lanca sljedivosti pri odreivanju i dokumentiranju vrijednosti i tonosti
mjerenja i prenoenju toga znanja (npr. dokumentirani odnos izmeu mikrometarskog
vijka u trgovini tehnikom robom i primarnog laboratorija za optiko mjerenje duljine).

16. Koje se podruje ureuje Zakonom o mjeriteljstvu (NN 163/03)
Zakonom se ureuje jedinstveni mjeriteljski sustav koji obuhvaa:
temeljno,
tehniko i
zakonsko mjeriteljstvo.
17. Tko obavlja Poslove zakonskog mjeriteljstva u smislu odredaba Zakona o
mjeriteljstvu?
Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Zavod),
ovlatene pravne osobe i
ovlateni servisi za pripremu mjerila za ovjeravanje.

18. to je tonost prema ISO 5725?
- Tonost prema ISO 5725 je bliskost rezultata ispitivanja i usvojene referentne vrijednosti
19. to je sljedivost?
- Sljedivost predstavlja neprekinuti lanac usporedbe koji e uiniti da mjerni rezultati budu
sigurni ili vrijednost etalona koja je u vezi sa referentnim etalonom na najvioj razini pri
emu je zavrna razina sljedivosti primarni etalon.
20. to je akreditacija i po kojoj normi se akreditiraju laboratoriji?
- Akreditacija je priznavanje tehnike osposobljenosti, sustava kvalitete i nepristrasnosti
laboratorija od tree strane.
- norma ISO/IEC 17025 Opi zahtjevi za osposobljenost laboratorija za ispitivanje i
kalibraciju.
21. to je certifikacija?
- Certifikacija (potvrivanje) je postupak koji vri trea strana koja ovjerava da je proizvod,
proces ili usluga u skladu sa normom.
- Postupak certifikacije zavrava se dodjelom certifikata-potvrde.
22. to je greka oitanja?
- Greka oitanja (eror of indication) pokazivanja mjernog instrumenta je pokazivanje
mjernog instrumenta minus istinita (tona) vrijednost odgovarajue ulazne veliine.
Greka je u principu razlika izmjerene i eljene vrijednosti.
23. to je greka mjernog instrumenta?
- Greka mjernog instrumenta je vrijednost koja je karakteristika mjernog instrumenta.
Ako se ta vrijednost podijeli sa gornjom granicom nominalnog ranga mjerenog
instrumenta dobije se sigurna greka.

24. Koje su etiri osnovne faze mjerenja?
- postavljanje zadataka i ciljeva mjerenja,
- formiranje plana mjerenja (plan eksperimenta),
- izvrenje mjerenja,
- obrada rezultata mjerenja.
25. to je kontrola?
- Kontrolom se za razliku od mjerenja ne dobiju vrijednosti kontroliranih veliina nego
samo njihovo stanje koje se moe usporediti sa propisanim.
26. Kojim zakljucima se izraava vrijednost kontrolirane veliine?
Vrijednost kontrolirane veliine se izraava zakljucima:
- mjerena veliina je u granicama tolerancije
- mjerena veliina je iznad gornje granice tolerancije,
- mjerena veliina je ispod donje granice tolerancije,
27. to se vri aktivnom a to pasivnom kontrolom?
- Aktivnom kontrolom se osim utvrivanja stanja kontrolirane veliine vri i automatsko
upravljanje tj. promjena parametara koji utjeu na proces kako bi se proces odvijao
prema propisanim parametrima.
- Pasivna kontrola se izvodi nakon zavrene obrade dijelova ili izrade proizvoda. Rezultati
pasivne kontrole nemaju utjecaja na proces
28. Kako moemo podijeliti mjerenja?
- Direktna mjerenja
- Indirektna mjerenja
29. Koje naine registriranja izmjerene veliine poznajete?
- Analogni i
- Digitalni
30. Koje metode mjerenja poznajete te pojasnite apsolutnu metodu?
- apsolutne i
- relativne
Apsolutne metode omoguavaju direktno oitavanje rezultata mjerenja na indikatoru ili
registracijskom lanu, npr. mjerenja pominim mjerilom, mikrometrima i sl.,
31. Kada se koristi diferencijalna metoda kontrole?
- Diferencijalna metoda kontrole omoguava da se utvrdi koji su to uzorci zbog kojih je
mjereni objekt van granica odstupanja. Diferencijalna metoda kontrole je dobra za
kontrolu parametara mjerenog objekta sloene konfiguracije.
32. to je opseg mjerenja?
- Opseg mjerenja (Rm) je zbroj opsega oitavanja i podeavanja
- Opseg mjerenja je podruje primjene vrijednosti mjerne veliine u kojoj je normirana
greka instrumenta.
33. Definirajte tonost oitanja?
- Tonost oitavanja je ona tonost koja se postie direktnim oitavanjem na indikatoru
mjernog instrumenta. Odgovara vrijednosti podjele na skali.


34. to je mjerna sila?
- Mjerna sila Fm (N) je sila kojom mjerni pipak instrumenta djeluje na objekt mjerenja.
Ima ogranienu normiranu vrijednost kako bi se mogue deformacije mjernog pipka
instrumenta kao i mjernog objekta (savijanje, skraenje, povrinsko deformiranje)
sveli na najmanju mjeru.
35. Koje osnovne principe mjerenja poznajete i pojasnite Abbe-ov princip.
- Abbe-ov (komparatorski princip mjerenja)
- Taylor-ov princip mjerenja
- Abbe-ov princip se odnosi na mjerne instrumente i glasi:
Najtonija mjera se postie samo onda kada se veliina koja se mjeri nalazi u
pravolinijskom produetku mjerne skale
36. Pojasnite Taylor-ov princip mjerenja?
- Princip Taylora se odnosi na tolerancijska mjerila i konstruirana su tako da osiguravaju
provjeru samo jednog parametra (IDE NE IDE)
37. U koliko se skupina svrstavaju sastavnice mjerne nesigurnosti prema GUM te pojasnite
skupine?
- U dvije skupine: Skupina A i Skupina B
- Skupina A: vrijednosti sastavnica nesigurnosti procjenjuju se na osnovi niza ponovljenih
mjerenja statistikim postupcima ( normalna, Studentova razdioba,..)
- Skupina B: vrijednosti sastavnica nesigurnosti procjenjuju se npr. Iz iskustva mjeritelja,
podataka proizvoaa, prirunika, i sl.
38. Koji su obvezni sastavni dijelovi mjernog rezultata?
- Izmjerena i normiranim postupkom obraena vrijednost x mjerene veliine X
- Mjerna nesigurnost (pogreka) U(x) iskazana svojom donjom i gornjom granicom
- Statistika sigurnost (vjerojatnost) P da se naznaena nesigurnost (pogreka) nalazi
unutar iskazanih granica
39. Nabrojite skupine mjernih pogreaka prema porijeklu?
- Propusti (grube pogreke)
- Sustavne pogreke
- Sluajne pogreke
40. Koje razdiobe i kada koristimo kod procjene (iskazivanja) mjerne nesigurnosti tipa A?
- Normalnu (Gausov-u) razdiobu za broj mjerenja > 30
- Studentovu razdiobu za broj mjerenja < 30
41. Napiite izraz za iskazivanje mjernog rezultata?


C(x) mjerna nesigurnost (nepouzdanost srednje vrijednosti)
P- statistika sigurnost (vjerojatnost)



Zadatak1:
Pominim mjerilom izvreno je 10 mjerenja dimenzija uzorka i dobiveni su sljedei rezultati u mm:
Duljina (l)=33,26; 32,87; 32,79; 32,98; 33,03; 33,18; 32,86; 33,13; 33,28; 33,09.
Uz statistiku sigurnost P=0,95 treba iskazati na propisan nain mjerne rezultate za duljinu l
izmjerenog uzorka. Za n=10 , faktor Studentove raspodjele (distribucije) t=2,262.