POREMEAJI U PONAANJU

letak za nastavnike
Dragi nastavnici,
Ovaj vam letak nudimo kako bismo vas potaknuli
na razmiljanje o poremeajima u ponaanju i vaoj
ulozi u njihovoj prevenciji.
The World Bank Projekt se provodi zahvaljujui darovnici Programa za inovacije i uenje.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
Za vie informacija,
savjet ili edukaciju
slobodno nam se obratite:
Udruga Igra
Sveti Duh 55, 10000 Zagreb
01/3704-537
udruga.igra@zg.htnet.hr
www.udrugaigra.hr
Autor teksta: Martina arija
Ilustrator: Zrinka Ostovi
Lektor: Milena Benini
Dizajn: Bestias
Poremeaj u ponaanju jest ponaanje koje od-
stupa od norme u odnosu na specifno vrijeme,
kulturu i oekivanja, uvjetovano organski i/ili
reakcijom na okruenje, koje zbog viedimen-
zionalnosti, uestalosti i teine oslabljuje po-
tencijale djeteta za razvoj, uenje i rad, te koje
dijete ne moe nadvladati ili ne moe dovoljno
nadvladati bez posebne pedagoko-terapeutske
pomoi (Myscher, 1996 prema N. Koller-Trbovi).
Pojednostavljeno reeno, pojam poremeaj u
ponaanjuobuhvaa sva drutveno nepoeljna i
neprihvatljiva ponaanja, ponaanja koja odstupa-
ju od uobiajenih, oekivanih i normalnih. Ova
ponaanja ometaju funkcioniranje djeteta tako to
ga dovode u sukob s okolinom ili mu smanjuju
komunikaciju i kontakt s okolinom.
Teorije o uzrocima razvoja poremeaja u ponaa-
nju pripisuju odgovornost drutvu, koli, obitelji,
nasljeu i sl. Svima im je zajednika pretpostavka
da su poremeaji u ponaanju kod djece osnov-
nokolske dobi, a i ranije, zapravo upozoravajui
SOS-signali kojima djeca pokazuju da su njihove
potrebe nezadovoljene, da neto nije u redu s
njima i oko njih.
Kako prepoznati takva ponaanja
kojima djeca alju SOS signale?
NEKA OD RIZINIH PONAANJA U KOLI SU:
Prilagodba na kolu (anksioznost, *
neprijateljstvo, agresivnost,
nezainteresiranost)
Akademski neuspjeh (slabe ocijene, *
ponavljanje razreda)
kolski neuspjeh (subjektivna procjena *
vlastitog neuspjeha na akademskom,
interpersonalnom i osobnom planu, pitanje
odnosa, zadovoljstva u koli, nesnalaljivost,
neaktivnost, nekritinost. Sve navedeno
moe rezultirati agresijom, rezignacijom,
povlaenjem, regresijom, bjeanjem)
Povlaenje, osamljivanje i izolacija od drugih *
uenika
Pretjerani strahovi, psihosomatske tekoe *
Naputanje kole (markiranje, skitnja) *
Nasilje u koli (verbalno, fziko, socijalno, *
psiholoko)
Nedostatak empatije, este promjene *
raspoloenja
Zlouporaba sredstava ovisnosti, kraa, *
icanje, krenje javnog reda i mira
Interesi neprimjereni dobi, poremeen *
sustav vrijednosti
Krenja pravila i zabrana, kako kolskih, tako *
i roditeljskih
TO SMANJUJE RIZIKE DA DIJETE RAZVIJE
POREMEAJE U PONAANJU?
Kako bismo bolje razumjeli djecu s PUP-om, va-
no je razmiljati i o tome to utjee na smanjenje
rizika za razvoj ozbiljnih potekoa. Neki od fak-
tora koji smanjuju rizike su: stabilna emocionalna
veza i potpora od roditelja ili odrasle osobe, soci-
jalna potpora unutar i izvan obitelji, emocionalno
pozitivna, otvorena i podravajua klima u koli,
prihvatljivi i dostupni socijalni modeli koji primje-
njuju konstruktivno rjeavanje problema, sposob-
nost djeteta da ostvari svoje ciljeve na drutveno
prihvatljiv nain, osjeaj osobnog uspjeha, pozi-
tivna slika o sebi, visoko samopotovanje, aktivno
suoavanje s problemima.

I klima u koli moe utjecati na
razvoj PUP-a!
Prepoznajte djetetov poziv
u pomo.
Vano je ne tumaiti djetetova negativna ponaa-
nja osobno, ve uti poziv u pomo. Dijete nije
Va neprijatelj, ve je svrha njegova krenja nor-
mi i pravila upravo poruka svijetu da mu potrebe
nisu adekvatno zadovoljene. U sluaju da roditelji
ne reagiraju na probleme djeteta, osoblje kole je
kljuno u rjeavanju problema.
Razgovarajte s roditeljima i upozorite ih na *
probleme koje dijete iskazuje.
Inzistirajte na redovitoj suradnji s *
roditeljima.
Budite aktivni u timskoj suradnji sa *
strunjacima (socijalni pedagog, psiholog,
pedagog,...). Razmijenite informacije,
zatraite miljenje strune osobe o djetetu...
Uputite dijete socijalnom pedagogu i/ili ga *
ukljuite u socijalizacijske grupe (ako za to
postoji mogunost u Vaoj koli).
U sluaju da dijete i dalje iskazuje *
problematina ponaanja, a roditelji ne
poduzimaju adekvatne korake da mu
pomognu, o cjelokupnoj situaciji obavijestite
Centar za socijalnu skrb.
Zajedno s uenicima dogovorite
jasna pravila ponaanja.
Dogovorite unaprijed posljedice u sluaju *
nepotivanja pravila ponaanja.
Objasnite zato primjenjujete pravila i zato *
njihovo ne potivanje ima svoje posljedice.
Pravila i posljedice prilagodite individualnim *
potrebama, dobi i sposobnostima svakog
djeteta (npr. hiperaktivnoj djeci omoguite
da za vrijeme nastave izau van ukoliko
im je teko sjediti cijeli sat), ali i vlastitim
mogunostima, kako biste mogli biti
dosljedni.
Posljedice NE SMIJU ukljuivati fziko *
kanjavanje, poniavanje, psihiko
maltretiranje, uskraivanje zadovoljavanja
osnovnih ivotnih potreba (hrana, voda...),
prijetnje...
Razgovarajte s djetetom.
Djecu koja su esto povuena, tuna i utljiva
odrasli su skloni zanemariti jer su dobra i ne
stvaraju probleme, a vano je razgovarati s njima
kako biste saznali vie o tome to ih mui.
DAJTE UENICIMA DO ZNANJA DA VAM SVOJE
PROBLEME MOGU REI U POVJERENJU.
Osim osobnih problema, uenici e Vam moda
povjeriti tko je kriv za odreenu tunjavu, kada se
sprema fziki obraun meu djecom...
POHVALITE DIJETE ZA SVAKI NJEGOV TRUD.
Potaknite ukljuivanje srameljivog djeteta u za-
jednike aktivnosti s ostalom djecom.
Motivirajte uenike da prihvate sve lanove svoga
razreda, te da potuju njihove meusobne razlike.
Sukobe meu djecom rjeavajte pred cijelim ra-
zredom kako bi djeca imala priliku nauiti metode
nenasilnog rjeavanja sukoba.
Kamo moete uputiti roditelje?
psihologu/inji i/ili psihijatru/ici u *
lokalnom domu zdravlja ili u privatnim
savjetovalitima
strunoj slubi kole *
Udruzi Igra, Sveti Duh 55, 10000 Zagreb; *
tel: 01/3704-537; mob: 095/911-0089 ili nekoj
drugoj nevladinoj organizaciji
Poliklinici za zatitu djece grada Zagreba, *
Argentinska 2, 10000 Zagreb;
tel: 01/34 575 18,
mail: info@poliklinika-djeca
Centru za socijalnu skrb u Vaoj lokalnoj *
zajednici
Obiteljskom centru *
to su poremeaji u
ponaanju (PUP)?
Kako Vi moete pomoi
djetetu s poremeajem
u ponaanju?