Vsak, ki si eli razumeti, kako zares deluje ta svet,

bi moral prebrati to knjigo. OLLinG sTo e

........ umeevameca KBPITaLIZMa
Naomi Klein - Doktrina oka
Prazno je lijepo
Tri desetljea brisanja i preobraavanja svijeta
U oima Bojim zemlja se bila iskvarila; nepravdom se napnila! " kad
je Bo# vidio kako se zemlja iskvarila - te se svako bie na zemlji
izopailo - ree Bo# Noi$ %&dlio sam da bde kraj svim biima jer se
zemlja napnila opainom; i' evo' nitit i( zajedno sa zemljom!)
Knji#a Postanka *$++,
-ok i stpor djelovanja s koja ra.aj stra(ove' po#ibelji i razaranja
potpno nerazmljiva /jelokpnome stanovnitv' odre.enim
elementima ili sektor #roeno#a drtva ili vodstv! Priroda' oblik
tornada' ra#ana' potresa' poplava' neobzdani( poara' #ladi i bolesti
moe stvoriti ok i stpor!
-ok i stpor - brzo ostvarivanje prevlasti' vojna doktrina za ameriki rat
"rak+
0amara Perr1ja sam poznala rjn 2334-' velikom sklonit
5rveno#a kria Baton 6o#e' drava 7oisiana! 8eer s
poslivali nasmijeeni' mladi s/ijentolozi' a on je stajao red! 9ene
s malo ranije (itili zbo# to#a to sam' bez medijske pratnje'
raz#ovarala s preivjelima tako da sam se svim silama trdila klopiti -
bijela Kana.anka mor a:roameriki( 0njaka! U#rala sam se red
iza Perr1ja i zamolila #a da poraz#ovaramo kao stari prijatelji' a on mi
je ljbazno dovoljio!
6odio se i odrastao Ne; &rleans' a iz poplavljeno# #rada izvkao se
tjedan dana ranije! "z#ledao je kao sedamnaesto#odinjak' no rekao mi
je da ima dvadeset tri! &n i obitelj beskrajno s d#o ekali atobse za
evaka/ij < kako nis stizali' ptili s se pjei/e na sn/ koje je
prilo! Naposljetk s zavrili ovdje' #olemom kon#resnom /entr
koji je obino #oivao :arma/etske sajmove i %5apital 5it1
5arna#e$ T(e
, Biblija' =tari zavjet' izd! Kranska sadanjost' >a#reb ?prim' prev!@
++
leaja i #omila bijesni( i is plj/ni( "jili koje pod nn/lA!oroni Ut n- pi
il im nervozni pripadni/i Na/ionalne #arde' pravo pristi#li iz "raka!
To# dana sklonitem je krila vijest da je 6i/(ard Baker' istaknti
repblikanski kon#resmen iz #rada' skpini lobista izjavio ovo$
%Konano smo oistili so/ijalne stanove Ne; &rleans! To nismo
mo#li initi sami' pa se za to pobrino Bo#!)2 0osep( 5aizaro' jedan
od tamonji( najimniji( #ra.evinski( podzetnika izrazio je slian
stav$ %9islim da smo dobili prilik poeti od nie#a! " to nita pra
nam prilino velike mo#nosti!)B 5ijeli taj tjedan dravna le#islatra
7oisiane Baton 6o#e nalazila se pod opsadom korpora/ijski(
lobista koji s poma#ali odrediti pravo te velike mo#nosti$ nie
poreze' manji broj zakona' je:tinij radn sna# i %manji' si#rniji
#rad) < to je praksi znailo sravniti sa zemljom so/ijalne stanove i
zamijeniti i( apartmanima! =laji sve te prie o %novom poetk) i
%praznoj ploi)' ovjek #otovo spijeva previdjeti otrovn ka otpada'
razliveni( kemikalija i ljdski( trpla nekoliko kilometara niz /est!
U sklonit 0amar nije mo#ao misliti ni na to dr#o! %To stvarno ne
vidim kao ienje #rada! 8idim samo da je tamo po#inlo mno#o
ljdi! " to oni( koji nis trebali mrijeti!)
Covorio je ti(o' ali #a je o stariji mkara/ ispred nas i na#lo se
okreno$ %Koji je vra# tim tipovima Baton 6o#eD &vo nije prilika!
To je tra#edija! 0es li slijepiD)
Nadovezala se majka dvoje dje/e$ %Ne' nis slijepi' oni s zli! 8ide
sasvim dobro!)
0edan od oni( koji s poplavljenome Ne; &rleans vidjeli
mo#nosti bio je i 9ilton Eriedman' veliki #r pokreta neobzdano#
kapitalizma i ovjek kojem s pripisivali stvaranje prirnika
svremene i (ipermo-bilne' #lobalne ekonomije! "ako devedeset tri
#odine star' slaba zdravlja' %striek 9iltie) < kako s #a zvali
sljedbeni/i < skpio je sna# i' tri mjese/a nakon to s popstile
brane' napisao komentar za T(e Fall =treet 0ornal! %Najvei dio
njorlinski( kola lei revinama)' primjeje Eriedman' %jednako
kao i domovi dje/e koja s i( po(a.ala! Dje/a s se rasprila diljem
zemlje! To je tra#edija! Gli' istovremeno i prilika za radikaln re:orm
obrazovno# sstava)!H
, Borba metalnom kavez koji zamjenjje klasini rin#! ?prim' prev!@
+2
iijara nniarn za onnov i ponoi@san@e posroj///# njomn!sKo# ssrava
javno#a !kolstva' obiteljima podijeli vaer/ kojima bi se plaalo
privatnim instit/ijama' koje veinom rade kao pro:itne stanove < a
sve bi to sbven/ionirala drava! Bitno je' pie Eriedman' da ta
temeljna promjena ne postane privremena zamjena' ne#o %stalna
re:orma)!4
5ijela mrea desniarski( trstova moz#ova (vatila se za Eriedmanov
prijedlo# i obrila na #rad nakon olje! Gdministra/ija Ceor#ea F!
Bs(a podrala je planove dese/ima milijna dolara kako bi njorlinske
kole pretvorila %arter-kole),' instit/ije koje :inan/ira javnost' ali
i( vode privatni/i skladno vlastitim pravilima! %5arter-kole) s
dboko podijelile =jedinjene Drave' ipak najvie Ne; &rleans #dje
i( veina a:roameriki( roditelja smatra sredstvom ponitavanja svi(
posti#na pokreta za ljdska prava' koja svoj dje/i jame jednak
obrazovni standard! No' 9ilton Eriedman /ijeli kon/ept dravni(
kola vonja po so/ijalizm! Po nje#ov miljenj' jedine :nk/ije
drave s %tititi na slobod od neprijatelja pred naim vratima kao i
nai( snarodnjaka; vati zakon i red' poti/ati privatne #ovore' te
skrbiti za konkrentnost trita)!* Dr#im rijeima$ dati poli/ij i
vojsk jer je sve ostalo' time i mo#nost besplatno# obrazovanja'
samo nepoteno mijeanje trite!
U otroj sprotnosti s pevom brzinom ponovno# podizanja brana i
osposobljavanj elektrine mree' ak/ija njorlinsko# kolsko#
sstava kretala se vojnikom brzinom i pre/izno! >a osamnaest
mjese/i' tijekom koji( se veina siromano# #radsko# stanovnitva i
dalje nalazila pro#onstv' njorlinski sstav javno#a kolstva #otovo
s potpnosti zamijenile privatne %arter-kole)! Prije ra#ana
Katrine' kolski odbor je nadzirao +2B javne kole - nakon to#a' broj se
sveo na samo etiri! Prije olje #rad je radilo A %arter-kola) < sad
i( je niknla B+!A Njorlinske itelje nekad je zastpao snaan
sindikat < sindikalni #ovor je poniten i svi( etiri tise sedamsto
lanova dobili s otkaze!I Privatne kole ponovno s zaposlile neke
mla.e itelje' iako s niim primanjima - dok i( je veina ostala bez
posla!
Kako je pisao Ne; Jork Times' Ne; &rleans je postao %vodei
na/ionalni laboratorij za irok primjen arter-kola)' dok je
Gmeri/an Knterprise "nstitte',, :ridmanitski trst moz#ova' s(ieno
tvrdio$ %Katrina je jednome dan posti#la!!! ono to tamonji
re:ormatori kolstva nis spjeli
, U izvornik - /(arter s/(ools' Lprim' prev!@
,, Gmeriki institt za podzetnitvo ?prim' prev!@
+B
kola' promatraji kako se nova/ A!a rtve poplnve presmj/rava i
!iM'!iiiNr javno# sstava i nje#ov zamjen privatnim' Eri/.manov plan
nazvali$ %obrazovnom otimainom zemlje)!+3
Takvo plansko (araenje javne s:ere nakon katastro:a' spojeno s
poimanjem tra#edija kao zbdljivi( trini( prilika' nazivam
%kapitalizmom katastro:e)!
Eriedmanov napis o Ne; &rleans bio je nje#ova posljednja javna
preporka < mro je za manje od #odin dana' +*! stdeno#a 233*!'
navrivi devedeset etiri #odine! Privatiza/ija kolsko# sstava
amerikom #rad srednje veliine moda se ini skromnom zadaom za
ovjeka koje# je veina smatrala najtje/ajnijim ekonomistom
posljednji( pola stoljea' ovjekom med ijim se stdentima nalazi
nekoliko ameriki( predsjednika' britanski( premijera' rski( oli#ar(a'
poljski( ministara :inan/ija' diktatora iz Tree# svijeta' sekretara
Kineske komnistike partije' direktora 9e.narodno# monetarno#
:onda i posljednja tri ravnatelja ameriki( Eederalni( rezervi! Unato
tome' nje#ova odlnost da njorlinsk kriz iskoristi za promi/anje
:ndamentalistike inai/e kapitalizma neobino je prikladan oprotaj
od nezamislivo ener#ino#' metar i ezdeset visoko# pro:esora koji je'
kad je bio pnoj snazi' sam sebe opisivao kao %staromodno#
sveenika koji propovijeda na nedjeljnoj misi)!++
8ie od tri desetljea Eriedman i nje#ovi moni sljedbeni/i savravali
s pravo t strate#ij < ekati kriz veliki( razmjera' a zatim' dok se
#ra.ani jo oporavljaj od oka' privatni/ima prodati dijelove dravno#
vlasnitva i' to bre' %re:orme) initi stalnima!
U jednom od svoji( najznaajniji( eseja Eriedman oblije temeljn
taktik s(em svremeno# kapitalizma < ono to ja podrazmijevam
pod pojmom doktrine oka! &n pie da %samo kriza < stvarna ili
prividna < za is(od ima istinsk promjen! Kad do.e do takve krize'
ak/ije koje se provode ovise o idejama koje se tamo nalaze! To je' kako
vjerjem' naa temeljna zadaa < razvijati alternative postojeoj
politi/i' odravati i( na ivot i na do(vat rke sve dok ono politiki
nemo#e postane politiki neizbjeno)!+2 Neki skladite konzerviran
(ran i vod i tako se pripremaj za velike katastro:e; :ridmaniti
skladite ideje o slobodnom trit! Pro:esor ikako# =veilita
vrsto je vjerovao da je' nakon izbijanja krize' najvanije djelovati brzo'
nametnti brze i nepovratne promjene i to prije ne#o to se krizom
po#o.eno drtvo vrati %tiranij statsa Oo)!
+H
mjese/i :lNPKom koNin nioM/ ostvariti znaajne promjene; aKo ne
pri#rnni
prilik i otlliiio ne djelje tome razdoblj' dr#a joj se prilika nee
kazali)!P-P PTakva inai/a 9a/(iavellijeva savjeta da se ozljede moraj
nanosili %sve istovremeno) dokazala se kao jedna od Eriedmanovi(
najtrajniji( strateki( zasada!
Eriedman je naio kako koristiti okove ili krize veliki( razmjera jo
sredinom sedamdeseti( #odina' kad je radio kao savjetnik ileansko#
diktatora' #enerala G#sta Pino/(eta! Ne samo to s Qilean/i tada
ostali okirani Pino/(etovim silovitim dravnim darom' ne#o je i
/ijela drava bolovala od teke (iperin:la/ije! Eriedman je savjetovao
Pino/(et da nametne brz i ra:aln preobrazb ekonomije < rezanje
porezni( stopa' slobodn tr#ovin' privatizirane sl#e' rezanje javne
potronje i de-re#la/ij trita! Qilean/i s doivjeli da nji(ove
dravne kole zamijene privatne koje s plaali vaerima! Bila je to
najradikalnija kapitalistika preobrazba povijesti' kasnije poznata kao
revol/ija %Qikake kole)' jer je velik broj Pino/(etovi( ekonomista
stdirao kod Eriedmana na ikakome =veilit! Eriedman je
predvi.ao da e brzina' neoekivanost i opse# ekonomski( promjena
izazvati psi(olok reak/ij javnosti i time %olakati prila#odb)!+H
Toj mnoj takti/i nadjeno je i ime < ekonomska %ok-terapija)! U
sljedeim desetljeima' kad #od bi vlade nametale nasilne pro#rame
razvoja slobodno# trita' odlivale bi se' sve redom' za sveob(vatno
lijeenje okom' za %ok-terapij)!
Pino/(et je tako.er olakao prila#odbe' stvaraji vlastite okove i
izvodei i( bezbrojnim reimskim sobama za menje #dje s se
mkama trzala mno#a tijela oni( koje se smatralo najvjerojatnijim
zaprekama na pt kapitalistike trans:orma/ije! 9no#i s 7atinskoj
Gmeri/i vi.ali izravn vez izme. ekonomski( okova koji s
osiromaivali milijne i epidemija tortre kojima s kanjavane stotine
tisa ljdi zbo# vjerovanja dr#aiji oblik drtva! Ur#vajski pisa/
Kdardo Caleano pitao je$ %Kako je mo#e odrati tolik
nejednakost' osim elektro-okomD)+4
Tono trideset #odina nakon to s se ta tri pojedinana oblika oka
obrila na Qile' :ormla je ponovno izronila na povrin' ovaj pt jo
silovitije' "rak! Prvo je doao rat' stvoren < kako tvrde atori vojne
doktrine %=oka i stpom) < %da obzda protivnikov volj' per/ep/ij
i mo razmijevanja' te #a tako ini potpno nemonim da djelje ili
zvrati na djelovanje)!+* >atim je sti#la radikalna ekonomska ok-
terapija koj je' dok
+4
- masovna privatiza/ija' potpno slobodna tr#ovina' jedinstvena por/Mna
stopa od +4 posto' radikalno srezana dravna prava! "raki ptivremeni
ministar tr#ovine' Gli Gbdl-Gmir Glla;i' to je vrijeme izjavio da s
nje#ovi snarodnja/i %morni i izmodeni od eksperimenata koji se
vre na njima! =stav je doivio dovoljan broj okova' sto#a nam
ekonomiji nije potrebna jo jedna ok-terapija)!+A Kad s se "raani
odprli' opkolili s i( i odveli zatvore #dje s im tijela i svijesti
podvr#nli novim okovima < koji s' tom pri#odom' bili neizmjerno
manje meta:orine prirode!
&visnost slobodno# trita o snazi oka poela sam istraivati prije
etiri #odine' tijekom prvi( dana okpa/ije "raka! Nakon to sam iz
Ba#dada izvjetavala o nespjelom pokaj Fas(in#tona da doktrin
%oka i stpora) zamijeni ok-terapijom' otptovala sam =ri 7ank'
nekoliko mjese/i nakon razorno# tsnamija 233H!' i tako postala
oevi/em malo izmijenjene inai/e isto# manevra < strani investitori i
me.narodni kreditori okpili s se kako bi iskoristili panik i /ijel'
prelijep obal predali rke podzetni/ima koji s na brzin #radili
velika odmaralita kojima s stotinama tisa ribara odzeli pravo
obnove nji(ovi( priobalni( naselja! %&krtnim (irom sdbine priroda
je =ri 7anki podarila jedinstven prilik
< iz ove velike tra#edije rodit e se vr(nska svjetska tristika
destina/ija)' kako je objavila tamonja vlada!+I Nakon to je ra#an
Katrina po(arao Ne; &rleans' i nakon to je skpina repblikanski(
politiara' trstova moz#ova i #ra.evinski( podzetnika poela #ovoriti
o %novom poetk) i zbdljivim mo#nostima' bilo je jasno da je to
postao omiljen nain promi/anja korpora/ijski( /iljeva < koristiti
trentke kolektivne tramati-ziranosti da se pokren radikalne
drtvene i ekonomske promjene!
8eina oni( koji preive nek stra(otn katastro: ezn za potpnom
sprotno %novome poetk) < ele spasiti sve to mo# i zapoeti
popravljati ono to se savalo; ele vrstiti vlastit povezanost s
mjestima koja s i( stvorila! %Dok obnavljam #rad' osjeam se kao da
obnavljam sebe)' izjavila je 5assandra Gndre;s' stanovni/a teko
po#o.ene njor-linske etvrti 7o;er Nint( Fard' dok je nakon olje
istila otpad!+R Gli' kapitaliste katastro:a ne zanima da popravljaj ono
to je bilo! U "rak' na =ri 7anki' Ne; &rleans' pro/esi mtno#
naziva %rekonstrk/ije) zapoeli s dovravanjem ono#a to je inila
izvorna katastro:a' brii sve preostalo od javne s:ere i korijenjeni(
zajedni/a' a zatim i( brzo zamjenjji nekom vrstom korpora/ijsko#
Novo# 0erzalema <sve to prije
ttS
povrat svo#a vlasnitva!
lb najbolje- de:inira 9ike Battles$ %Nama si i stra( i kaos prali
mo#nost spje(a!)23 " ri.es/t/t vero#odinji bivi 5l G-in
operativa/ #ovorio je
3 tome kako je kaos n poslijeratnom "rak pomo#ao nje#ovoj
nepoznatoj
+ neisksnoj tvrtki' 5ster Battles' da #ovorima sa saveznom
vladom ostvari otprilike sto milijna dolara zarade!2+ Nje#ove rijei
jednako dobro mo# sliti kao parola svremeno#a kapitalizma <
stra( i kaos katalizatori s svako# novo# koraka naprijed!
Kad sam zapoela istraivati krianja sperpro:ita i me#akatastro:a'
pomislila sam da promatram svjetski napredak :ndamentalne promjene
nain vo.enja %liberalni() trita! =ra.ji s pokretom koji se
protivio nap(avanj moi korpora/ija' to je' #lobalno #ledano'
zapoelo =eattle +RRR!' naviknla sam se vi.ati kako se sline'
biznis bliske politike strate#ije silom name na kon:eren/ijama
=vjetske tr#ovinske or#aniza/ije ?FT&@' ili se name kao vjeti koje
postavlja 9e.narodni monetarni :ond! Tri #lavna za(tjeva -
privatiza/ija' dere#la/ija na razini drave i otro rezanje javne
potronje < med #ra.anima s bili krajnje neomiljeni' ali nakon
potpisivanja sporazma stvarao se najmanj rk privid zajedniko#
pristanka izme. vlada koje s pre#ovarale' jednako kao i konsenzs
kr#ovima navodni( strnjaka! =ada se taj isti ideoloki pro#ram
namee pomo potpno o#oljeni( sredstava prisile < pod stranom
vojnom okpa/ijom nakon invazije' ili odma( nakon prirodne
katastro:e kataklizmini( razmjera! Tako je ++! rjna na neki nain Fa-
s(in#ton podario bla#oslov da prestane propitivati dr#e drave ele li
one amerik inai/ %slobodne tr#ovine i demokra/ije)' te da je pone
nametati okom i stporom vojne sile!
Dok sam dblje kopala po povijesti naina kojim je taj trini model
(arao svijetom' otkrila sam da je ideja iskoritavanja krize i katastro:e
zapravo bio mods operandi Eriedmanovo# pokreta od sami( nje#ovi(
poetaka < tom :ndamentalistikom oblik kapitalizma odvijek s
za napredovanje bile potrebne katastro:e! U svakom slaj' katastro:e
koje s tirale pt bivale s sve vee i strasnije' ali ono to se do#odilo
"rak ili Ne; &rleans nije izmiljeno nakon ++! rjna! Ustvari' takvo
betno eksperimentiranje iskoritavanja krize bio je vr(na/ stro#e'
trideseto#odinje pokornosti doktrini oka!
Cledaji kroz prizm te doktrine' posljednji( trideset pet #odina
iz#leda daleko dr#aije! Neka od najmraniji( krenja ljdski( prava'
+A
protemokratski rez i mi' zapravo s poinjena s promiljenom
namjerom
teroriziranja javnosti ili s aktivno obzdavana /ilj pripreme
vo.enja radikalni(' slobodnotrini( %re:ormi)! U Gr#entini je
tijekom sedamdeseti( #odina (nta %nestala), trideset tisa ljdi <
veinom ljeviarski( aktivista < to je bio temelj nametanja politike
5ikake kole' jednako kao to je teror bio partner iste takve
ekonomske preobrazbe Qile! U Kini +RIR! ok pokolja na tr#
Tienanmen' kao i posljedina (ienja desetaka tisa ljdi oslobodili
s rke Komnistikoj partiji koja je najvei dio drave pretvorila
#olem izvozn zon' napen radni/ima previe straenim da se
bore za vlastita prava! U 6siji +RRB! Boris 0elj/in je odlio poslati
tenkove da p/aj na z#rad Parlamenta i zatvoriti vode oporbe ne bi li
time prokrio pt mnjevitoj privatiza/iji koja je izrodila zlo#lasne
oli#ar(e!
9ar#aret T(at/(er se Ujedinjenom Kraljevstv +RI2! #odine za
ostvarenje slini( /iljeva poslila Ealklandskim ratom < neredi i
na/ionalistiki s(it proistekli iz nje#a omo#ili s joj da se posli
zastrajom silom kojom je smrvila trajk #ljenokopima i otpoela
prvi val privatiza/ijsko# bjesnila jednoj zapadnoj demokra/iji!
NGT&-ovi napadi na Beo#rad +RRR! #odine stvorili s vjete za brz
privatiza/ij bivoj 0#oslaviji < /ilj koji je pret(odio rat!
Kkonomija ni kojem slaj nije bila jedini pokreta ti( ratova' ali je
svim slajevima iskoristila teak kolektivni ok da pripremi teren za
ekonomsk ok-terapij!
Tramatini do#a.aji kojima je %omekavano) postojee stanje nis
vijek bili neskriveno nasilni! U 7atinskoj Gmeri/i i G:ri/i tijekom
osamdeseti( dnika je kriza tjerala drave da se %privatiziraj ili
krepaj) < kako je to izjavio jedan bivi dnosnik 99E-a!22
Poljljane (iperin:la/ijom i previe zadene da bi mo#le odbiti
za(tjeve koji s pratili strane zajmove' vlade s pri(vaale %ok-
terapij) z obeanje da e se njome izvi iz jo vee propasti!
Einan/ijska kriza Gziji +RRA!-+RRI! - razorna #otovo kao i 8elika
kriza < pokorila je takozvane Gzijske Ti#rove' pretvaraji nji(ova
trita ' kako je to opisao Ne; Jork Times' %najve svjetsk
rasprodaj prije zatvaranja dana)!2B 9no#e od ti( drava bile s
demokratske' ali se radikalne preobrazbe slobodno#a trita nis
nametale demokratskim sredstvima! Upravo sprotno < kako je to
poimao Eriedman' atmos:era
, 9oda zvi pomalo nepravilno' ali je to' barem meni' najtoniji iako
i najpitniji mo#i prijevod - nestati neko#a!
?prlm!prev!@
+I
Naravno' ll Ne slmP!tjeva kojima je pri(vaanje politike slobodno#
trita prolo demokratski < politiari s se kandidirali s
tvrdolinijakim pro#ramima i dobivali izbore < najbolji primjer s
=jedinjene Drave za vladavine 6onalda 6ea#ana' dok kao noviji
primjer moe posliti izbor Ni/olasa =arkozvja Eran/skoj! Unato
spje(' tim s se slajevima kriari slobodno# trita soili s
pritiskom javnosti' te s svi redom morali blaiti ili preinaiti svoje
radikalne name' pristaji na par/ijalne promjene mjesto strajavanja
na sveob(vatnoj preobrazbi! =ve svem' iako je Eriedmanov
ekonomski model mo#e djelomino nametnti ntar demokra/ije'
atoritarni vjeti neop(odni s za ostvarenje nje#ovi( temeljni( zasada!
Da bi se ekonomska ok-terapija mo#la primijeniti potpnosti - to se
do#odilo Qile tijekom sedamdeseti(' Kini potkraj osamdeseti('
6siji devedesetima i =jedinjenim Dravama nakon ++! rjna 233+!
< potrebna je dodatna i snana' kolektivna trama; trama koja
demokratsk praks kida ili privremeno ili trajno! Taj ideoloki
kriarski po(od rodio se ntar jnoameriki( atoritarni( reima' dok
ntar najvei( novoosvojeni( podrja < 6siji i Kini < i danas ivi
dobno i nesvakidanje spjeno' rame z rame s elinim pesni/ama
nji(ovi( vo.a!
-ok-terapija se vraa ki
Eriedmanov pokret Qikake kole jo od sedamdeseti( #odina osvaja
teritorije diljem svijeta' ali je svoj vizij zemlji nastanka
potpnosti ostvario tek nedavno! 6ea#an je svakom slaj tro pt'
ali s =jedinjene Drave zadrale so/ijaln pomo' so/ijalno osi#ranje
i dravno kolstvo za koje s se' Eriedmanovim rijeima' roditelji
pripijali svojoj %ira/ionalnoj povezanosti sa so/ijalistikim
sstavom)!2H
Kad s repblikan/i osvojili Kon#res +RRB!' David Erm' presa.eni
Kana.anin i bdi pisa/ #ovora za Ceor#ea F! Bs(a' naao se me.
takozvanim neokonzervativ/ima koji s' ntar =jedinjeni( Drava'
traili provedb ok-terapije ekonomskom revol/ijom! %Dakle' po
mome miljenj' to bi trebalo initi ovako$ mjesto postpni( rezova
< malo ovdje' malo ondje - sdio bi( se zatraiti da tijekom jedno#
jedino# ljetno# dana sreemo tristo pro#rama od koji( svaki stoji
milijard dolara ili manje! 9oda takvi rezovi nee znaiti mno#o' ali'
stari moj' za to e se ti! -tovie' mo#e je sve to izvesti na pravi
nain!)24
+R
i Kl@ vi i iji i;i ++ M!iSo# ll':1l sS i ana i ji dd +++ na k vi
mmiai ji k i iM!i 9
bi joj mo#la otvoriti pt! =ve se promijenilo 233+! U trentk napada +
"! rjna Bijela ka bila je pna Eriedmanovi( enika' med kojima je
bio i nje#ov bliski prijatelj' Donald 6ms:eld! Bs(ev tim
zastrajom je brzinom iskoristio trentak sveope vrto#lavi/e < ne
sto#a to je' kako tvrde neki' administra/ija podmklo osmislila kriz'
ne#o zato to s kljni pojedin/i ntar administra/ije' okorjeli
veterani eksperimenata kapitalizma katastro:e 7atinskoj Gmeri/i i
"stonoj Kropi' pripadali pokret %moli za kriz) onako kao to som
po#o.eni poljodjel/i mole za ki' onako kao to kransko-/ionistiki
svjedo/i kraja svijeta mole za >anos! Kad d#o oekivana katastro:a
konano nai.e' trentk s svjesni da je k/no as!
Tijekom tri desetljea Eriedman i nje#ovi sljedbeni/i pomno s
iskoritavali trentke oka dr#im dravama < strane inai/e ++!
rjna < zapoevi s Pino/(etovim dravnim darom ++! rjna +RAB!
Dana ++! rjna 233+!' ideolo#ija koja se ispilila na amerikim
sveilitima i jaala ntar vain#tonski( instit/ija konano je dobila
prilik da se vrati ki!
Bs(eva administra/ija odma( je iskoristila stra( izazvan napadima' ne
samo da zapone %6at protiv terora)' ne#o i da #a pretvori #otovo
potpno pro:itabilan pod(vat' /vat nov indstrij koja je
posrnloj amerikoj ekonomiji podarila da( novo#a ivota! Najjasnije
de:inirana kao %kompleks kapitalizma katastro:e)' njezina ti/ala dopir
neizmjerno dalje od vojno-indstrijsko# kompleksa' na koji je
pozoravao D;i#(t Kisen(o;er potkraj predsjedniko#a mandata < to
je #lobalni rat koji na svim razinama vode privatne tvrtke' ije se
djelovanje plaa dravnim nov/em' i koji iva beskonani mandat
zatite teritorija =jedinjeni( Drava' vijeke vjekova' istovremeno
klanjaji sva izvanjska %zla)! U samo nekoliko kratki( #odina'
kompleks je svoj trini dose# proirio od borbe protiv terorizma do
me.narodni( mirovni( misija' pravljanja #radovima i djelovanja
tren/ima sve estaliji( prirodni( katastro:a! Konaan /ilj korpora/ija
sredit to# kompleksa jest da model pro:itabilne vlasti' koji velikom
brzinom napredje nesvakidanjim okolnostima' preobrazi
obiajeno i svakodnevno :nk/ioniranje dravno# aparata <
jednostavnije reeno' da privatizira vlast!
Kako bi to bre pokrenla kompleks kapitalizma katastro:e' Bs(eva
je administra/ija bez ikakve javne rasprave privatne rke predala
vein najosjetljiviji(' temeljni( slbi vlasti < od zdravstvene skrbi i
vojske' preko ispitivanja zatvorenika' sve do prikpljanja i %iskapanja
podataka) o svima
23
P ++ + i i i i ; ( p !m m m m i ' !i! ' i iv ?T)! N! iU !!!U-p! rv!i'!!!!!!!!!!!!
!!!!!!!!! v!!!!!!!!
iliilnik!i dMepa l!iiNi prilViiNilN!i iSsnWSvna sredstva za stvaranje
kompleksa da "n istovremeno postao i nje#ovom najveom mterijom!
Navodim samo tri statistike koje otkrivaj /jelokpan opse#
prijetvorne$ #odine 233B! amerika je vlada potpisala B 4+2 #ovora s
tvrtkama koje praj sl#e osi#ranja; tijekom dvadeset dva mjese/a'
razdoblj koje zakljjem s kolovozom 233*! 9inistarstvo
domovinske si#rnosti sklopilo je vie od ++4 333 takvi( #ovora!2*
=vjetska %indstrija domovinske si#rnosti) < ekonomski beznaajna
prije 233+! < pretvorila se sektor sada vrijedan vie od 233 milijardi
ameriki( dolara!2A Codine 233*!' amerika vlada na domovinsk
si#rnost prosjeno troi 4H4 dolara po domainstv!2I
G to je samo domovinska bojini/a 6ata protiv terorizma < oni pravi
nov/i skrivaj se inozemnim ratovima! &sim proizvo.aa orja' koji
s doivjeli zlet zarada za(valjji rat "rak' odravanje amerike
vojske postalo je jedna od najbre rasti( #rana svjetske ekonomije!2R
%Nema te dvije drave na svijet kojima postoji 9/DonaldPs' i koje
s zaratile jedna protiv dr#e)' odvano je izjavio Ne; Jork Timesov
kolmnist T(omas Eriedman prosin/ 233*!B3 Ne samo to se dvije
#odine poslije nje#ova tvrdnja pokazala po#renom' ne#o za(valjji
%pro:itabilnom ratovanj) amerika vojska sad polazi rat praena
Br#er Kin#om i Pizza Xtom' potpisavi s njima #ovore za pre(ran
vojnika vojnim bazama od "raka pa sve do %mini-#radova) zaljev
Cantanamo!
>a tim slijede (manitarna pomo i obnova! 6odivi se "rak'
pro:itabilna (manitarna pomo i obnova ve s postale #lobalnom
paradi#mom' bez obzira jes li izvorn tet stvorili preventivan rat'
kakav je bio izraelski napad na 7ibanon 233*!' ili neki ra#an!
Nedostatak resrsa i klimatske promjene zrokj sve brojnije nove
katastro:e' sto#a reak/ije kriznim sita/ijama postaj previe %vre)
trite da bi #a se ostavilo nepro:itnim - zato bi kole obnavljao
UN"5KE kad to moe raditi Be/(tel' jedna od najvei( #ra.evinski(
tvrtki =jedinjenim Dravama! >ato besknike s 9ississippija
smjetati sbven/ionirane dravne stanove' kad i( se moe domiti na
brodovima tvrtke 5arnival 5riseD >ato Dar:r slati UN-ove
mirotvor/e kad nji(ov posao mo# obaviti zatitarske tvrtke kakve s
Bla/k;ater' koje neprekidno trae nove klijenteD =tanje se promijenilo
nakon ++! rjna! 6anije s ratovi i katastro:e otvarali mo#nosti samo
skom privrednom sektor < na primjer' proizvo.aima lovaki(
zrakoplova ili #ra.evinskim tvrtkama koje obnavljaj bombardirane
mostove! No' osnovna je ekonomska :nk/ija rata bila da se koristiti
kao sredstvo
2+
pro/vata' i 0a nas s ratovi i na/rM!or Knznin stanja ioiiko
pr+v!+++!++!ini na s se i sami pretvorili novo trite; nema potrebe
ekati kraj rata il!i bi se ostvario ekonomski pro/vat < porka je koj
prenose mediji!
Temeljna znaajka to# postmodernistiko# pristpa jest ta to on'
trino #ledaji' doslovno ne moe propasti! 0edan trini analitiar
komentirao je osobito nosno tromjeseje ener#etske tvrtke
Xallibrton$ %"rak se pokazao boljim ne#o to se oekivalo!)B+ Bilo je
to listopad 233*!' tada najkrvavijem zabiljeenom mjese/ rata < B
A3R iraki( /ivilni( rtava!B2 Unato tome' malo je dioniara spjelo
obzdati svoje odevljenje ratom koji je samo toj kompaniji donio
isti( 23 milijardi ameriki( dolara zarade!BB
Uz tr#ovin orjem' privatne vojske' pro:itn obnov i indstrij
domovinske si#rnosti' ono to se izrodilo kao posljedi/a osobito#
brandiranja ++! rjna od strane Bs(eve administra/ije bila je
potpnosti artiklirana nova ekonomija! =tvorila j je Bs(eva era' no
danas ona postoji potpno odvojena od bilo koje administra/ije i ostat
e vrsto kopana sve dok se ne identi:i/ira' ne izdvoji i ne pti izazov
ideolo#iji korpora/ijske nadmoi koja je podpire! Tim kompleksom
dominiraj tvrtke iz =jedinjeni( Drava' ali je on #lobalne prirode <
nj britanske tvrtke la svoje iskstvo svepristni( nadzorni( kamera'
izraelske tvrtke podi najsvremenije o#rade i zidove' kanadska drvna
indstrija prodaje montane ke po /ijeni nekoliko pta vioj od oni(
koje proizvode zemlje domaini i tako dalje! %9islim da nitko na
obnov poslije katastro:e nije #ledao kao na nosno trite nekretnina)'
izjavio je Ken Baker' direktor kanadske korpora/ije drvne indstrije!
%T strate#ij vrijedj: d#orono razvijati!)BH
=kladno tome' kapitalizam katastro:e stoji rame z rame %trinom
pro/vat) i proboj in:orma/ijski( te(nolo#ija devedeseti(! Tonije
reeno' znal/i tvrde da s zarade vee ne#o vrijeme internetski( tvrtki
i da je %si#rnosni mje(r) pokpio vr(nje trentk kad s pop/ali
ostali mje(ri! =pojeno s vrto#lavim porastom pro:ita indstrije
osi#ranja ?pretpostavlja se da je samo =jedinjenim Dravama
233*! ostvareno rekordni( *3 milijardi dolara pro:ita@' kao i
sperpro:ita na:tne indstrije ?koji rast svakom novom krizom@'
ekonomija katastro:e vrlo je vjerojatno spasila svijet od pnokrvne
re/esije s kojom se soio oi ++! rjna!B4
Pokavaji pojasniti povijest to# ideoloko# kriarsko# po(oda koji
svoj vr(na/ dosee radikalnom privatiza/ijom rata i katastro:e'
nailazim na
22
rne/iman jr s/n/ nazivao %n/rainm)' ok s nNrT%Svi ?imit9
%ini/niv!Y
povezji liberale s visokim porezima i (ipijima sobe identi:i/irali kao
%konM!/rval ive/)' %klasiniP ekonomiste)' %pristali/e slobodno# trita)
i' kasnije' poklonike %6/a#anomik/) ili ekonomije laissez-:aire! U
najveem dijel svijeta nji(ova vjerenja nazivaj se
%neoliberalizmom)' ali esto i %slobodnom tr#ovinom) ili'
jednostavnije reeno' %#lobaliza/ijom)! Tek tijekom dr#e polovi/e
devedeseti( intelektalni se pokret' pod vodstvom trstova moz#ova s
kojima se Eriedman ve odavno povezao < zakladom Xerita#e'
instittom 5ato i Gmerikim instittom za podzetnitvo < pro#lasio
%neokonzervativnim)' iznosei time svjetonazor koji je' slbi
korpora/ijski( planova' zazdao sv sna# ameriko# ratno# stroja!
=vim tim inkarna/ijama zajednika je naklonost pro#ramskom trojstv
- klanjanj javne s:ere' potpnoj liberaliza/iji korpora/ija i korjenitom
rezanj javne potronje < samo to nijedno od razni( imena ideolo#ije
ne zvi dovoljno prikladno! Eriedman je svoj pokret okvirio
pokajem osloba.anja trita iz okova drave' no realna povijest
do#a.aja koji s slijedili nakon ostvarenja nje#ove pristike vizije
prilino je dr#aija! U svakoj dravi koja je' posljednji( trideset
#odina' primijenila pro#rame 5ikake kole' dolo je do snano#
vladarsko# saveza izme. nekoliko istin veliki( korpora/ija i klase
oni( najbo#atiji( politiara < koje dijele ma#lovite i vjeito
promjenjive #rani/e! U 6siji milijardere takvim savezima nazivaj
%oli#arsima); Kini s to %kraljevii); Qile %piraje); dok s
=jedinjenim Dravama to %pioniri) Bs(evi( i 5(enevjevi( po(oda!
Nimalo spremne da trite oslobode drave' takve politike i
korpora/ijske elite jednostavno s se spojile i sl#ama plaale
prezimanje vlasnitva nad zali(ama dra#o/jeni( sirovina koje s dotad
bile dravnome vlasnitv
< 6siji s to nalazita na:te' Kini zajednike obradive povrine;
"rak #ovori za obnov bez javni( natjeaja!
Toniji naziv za sstav koji klanja #rani/e izme. 8elike 8lasti i
8eliko# Biznisa nije %liberalan)' %konzervativan) ili %kapitalistiki)'
ne#o %korpora/ijski)! Nje#ove #lavne znaajke s #olem priljev javno#
vlasnitva privatne rke' esto popraen dnikom eksplozijom' sve
vei jaz izme. zastraje bo#ati( i %potrono) siromani(' kao i
a#resivan na/ionalizam koji opravdava neo#raniene izdatke za
si#rnost! >a sve one koji se nalaze ntar mje(ra neo#ranieno#
bo#atstva stvoreno# takvim sporazmom ne postoji nosniji nain
drtveno#a stroja! No' zbo# oiti( nedostataka za #olem vein
popla/ije izvan mje(ra' me. ostalim znaajkama korpora/ijske
drave nalaze se i a#resivan sstav nadzora ?ntar koje#a
2B
me.sobne sl#e;' masovna (ienja' o#ran /iiN/ #radair!l! i( lS
ilrnda " esto' iako ne i vijek' tortra!
Tortra kao meta:ora
&d Qilea' preko Kine pa sve do "raka' tortra postoji kao siva
eminen/ija kriarskom po(od slobodno# trita! "pak' tortra je vie
od samo# or.a koje se koristi za nametanje neeljene politike
bntovnim pojedin/ima; istovremeno' ona je i meta:ora temeljne lo#ike
doktrine oka! Tortra je' ili 5"G-inim rjenikom %prisilno
islje.ivanje)' skp sredstava kojima se kod zatvorenika izazivaj stanja
temeljne dezorijenta/ije i oka kako bi se od nji(' protiv nji(ove volje'
izvkla priznanja! Temeljn lo#ik tortre ob(vaaj dva 5"G-ina
prirnika' s koji( je' potkraj osamdeseti(' skinta oznaka tajnosti! U
njima se objanjavaj naini kojima se lome %izvori otpora) i time
nasilno kidaj veze izme. zatvorenika i nji(ove sposobnosti da
spoznaj svijet oko sebe!B* Kao prvo' svim osjetima skraje se svaki
mo#i podraaj ?kapljaama' epovima za i' okovima' potpnom
izola/ijom@' a zatim se tijelo bombardira pretjeranim stimlansima
?stro-boskopska svjetla' tretanje #lazbe' premlaivanje' elektrookovi@!
5ilj :aze %omekivanja) jest izazivanje ra#ana ntar ljdske svijesti -
zatvoreni/i postaj toliko nazadni i prestraeni da vie nis sposobni
ra/ionalno razmiljati ni braniti vlastite interese! U takvom stanj oka
najvei dio zatvorenika svojim isljedni/ima pra sve to poele <
podatke' priznanja' odri/anje od vlastiti( vjerenja! 0edan 5"G-in
prirnik daje osobito kon/izno objanjenje$ %Postoji razdoblje - moe
biti iznimno kratko < (iberna/ije' izvjestan vid :izioloko# oka ili
paralize! Nje#a zrokje tramatsko ili sbtramatsko iskstvo koje
tazara svijet poznat sbjekt' jednako kao i poimanje samo#a sebe
ntar to# svijeta! "sksni istraitelji primjej taj inak' znaji da
je tijekom to# razdoblja izvor neizmjerno prijemiviji za s#estije'
daleko spremniji da se pokori' ne#o to je bio netom prije nastanka to#a
oka!)BA
Doktrina oka doslovno podraava to naelo' pokavaji masovnim
razmjerima ostvariti ono to tortra postie na pojedin/ sobi za
ispitivanje! Najbolji primjer za to je ok ++! rjna koji je milijnima
ljdi razorio %njima poznati svijet) i stvorio razdoblje dboke
dezorijenta/ije i nazatka koje je Bs(eva administra/ija znalaki
iskoristila! &djednom smo se nali Nltoj #odini' kojoj se sve to
smo dotad znali o svijet mo#lo otpisati kao %nain razmiljanja prije
++! rjna)! =labi poznavao/i povijesti' stanovni/i
2H
Kl S +++++!+ U=t ++ li iY+ "" "=jX !+"" "K i V r + 0 U i " lNl 0 X " lNl i lW
' K!"K& N5 " 8"!"& opi=!l& =8"@@
!iloti!'9 l@ ioni tr/niiil!il iMinkl!i j/ tiov!i armija !strnjaka i ispisivala
nove i prelijepe rijei n!i pt ijemivot platn nae postramatine
svijesti$ %sraM/iviliza/ija)' pisali s! %&sovina zla)' %islamo-:aizam)'
%domovinska si#rnost)! Dok s se svi bavili novim i smrtonosnim
skobima kltra' Bs(eva je administra/ija dobila prilik ostvariti ono
o em je prije ++! rjna mo#la samo sanjati < voditi privatizirane
ratove' istovremeno domovini stvaraji kompleks korpora/ijski(
si#rnosni( slbi!
Tako :nk/ionira doktrina oka < izvorna katastro:a$ dravni dar'
teroristiki napad' slom trita' rat' tsnami' ra#an < /jelokpno
stanovnitvo ba/a stanje kolektivno# oka! Baene bombe' teroristiki
ispadi' zapi vjetra sle da omekaj drtva kao /jelin' ba kao to
tretava #lazba i dar/i sobama za menje omekavaj zatvorenike!
0ednako kao terorizirani zatvorenik koji odaje imena svoji( dr#ova i
odrie se vjere' okirana drtva esto se odri ono#a to bi inae
branila do posljednje#a da(a! 0amar Perr1 i ostali spaeni iz sklonita
Baton 6o#e trebali s se' bar se tako oekivalo' odrei svoji(
so/ijalni( stanova i dravni( kola! Nakon tsnamija' ribari sa =ri
7anke trebali s se odrei svoje dra#o/jene obale i prepstiti je
(otelijerima! Da je sve ilo po plan' "raani s trebali pasti toliko
dbok ok i stpor da s nadzor nad rezervama na:te' dravnim
tvrtkama i vlastiti sverenitet trebali predati amerikim vojnim bazama
i zelenim zonama!
8elika la
9e. bji/ama rijei napisanim spomen 9ilton Eriedman jedva se
i spominj lo#a oka i kriza promi/anj nje#ova svjetonazora!
Umjesto to#a' smrt to#a ekonomista prila je prilik za ponovno
iznoenje slbene inai/e prie kako je nje#ov vid radikalno#
kapitalizma postao dravnom reli#ijom #otovo diljem svijeta! Ta
bajkovita verzija povijesti' proiena od svako# nasilja i prisile toliko
vrsto prepleteni( s tim kriarskim po(odom' sli kao jedinstven
primjer najspjenije# propa#andno# pa posljednji( trideset
#odina! Pria #lasi otprilike ovako$
Eriedman je svoj ivot posvetio miroljbivoj borbi idejama protiv oni(
koji s vjerovali da se vlast mora mijeati trite i blaavati m otre
rbove! 8jerovao je da je %povijest krenla po#renim ptem)
trentk kad s politiari poeli slati 0o(na 9a1narda Ke1nesa'
intelektalno# ar(itekta Ne; Deala i svremene so/ijalne drave!BR
Brzovni slom +R2R!
24
te ila se vlada mora mijeat i ekonomij' e ila tako pi ri !+ S!N mi ++N!
++ ! li Pim i nadzire korpora/ije! U tim mranim vremenima slobodm !
7i m ++ iji-' dok komnizam pokorava "stok' >apad pri(vaa idej
so/ijalne drave' i dok ekonomski na/ionalizam pta korijene na
postkolonij!ilnome 0#' Eriedman i nje#ov mentor' Eriedri/( Xa1ek'
strajno vaj l inai/e isto# kapitalizma' nekaljano#
ke1nesijanskim pokajima #omilanja kolektivno# bo#atstva s /iljem
iz#radnje pravedniji( drtava!
%Temeljna po#reka' bar tako mislim)' Eriedman pie Pino/(et +RA4!
#odine' %jest vjerenje da je t.im nov/em mo#e initi dobra
djela)!H3 Poslalo #a je nekoliko nji( - veina je i dalje strajala
tvrdnji da nji(ove vlade mo# i moraj initi dobro! Eriedmana s
Times +R*R! prezrivo odba/ili' opisji #a kao %nez#od ili
boletin)' dok #a je samo ai/a smatrala prorokom!H+
Naposljetk s' nakon to je nekoliko desetljea proveo intelektalnoj
divljini' sti#le osamdesete; vladavina 9ar#aret T(at/(er ?koja je
Eriedmana pro#lasila %intelektalnim bor/em za slobod)@ i 6onalda
6ea#ana ?ko#a s tijekom predsjednike kampanje vidjeli da nosi
primjerak knji#e Kapitalizam i sloboda' Eriedmanov mani:est@!H2
Konano s pristi#li politiki vode dovoljno (rabri da stvarnome
svijet ostvare slobodna trita! Prema toj slbenoj inai/i' nakon to
s 6ea#an i T(at/(erova miroljbivo i demokratino oslobodili svaki
svoje trite' sloboda i bla#ostanje koji s slijedili bili s toliko
poeljni da s' nakon to s popadale diktatre od 9anile do Berlina'
mase za(tijevale rea#anomik zajedno s 9/DonaldPsom!
Kad se konano raspao i =ovjetski =avez' narod %imperija zla) bio je
eljan prikljiti se :ridmanitskoj revol/iji' ba kao i kineski
komnisti-kapitalisti! To je znailo da vie nita ne stoji na pt
#lobalnom trit kojem oslobo.ene korpora/ije' ne samo to s
mo#le slobodno djelovati svojim domovinama ne#o s nesptano
mo#le prelaziti #rani/e i tako svijet obasipati obiljem! Tada dolazi do
dvojno# konsenzsa o nain vladanja drtvom < politiki vode na
vlast dolaze izborima' dok se ekonomijom pravlja skladno
Eriedmanovim zakonitostima! Kako je to rekao Eran/is Ek1ama' bio
je to %kraj povijesti) < %zakljna toka ideoloke revol/ije
ovjeanstva)!HB Nakon Eriedmanove smrti' asopis Eortne pie da je
sa sobom %nosio plim povijesti)' amerikom Kon#res iz#lasana je
rezol/ija koja #a slavi kao %jedno# od najistakntiji( svjetski( bora/a
za slobod' ne samo podrj ekonomije ne#o i ope); #verner
Kali:om ije'
2*
" P!"9iilll G " ++++ in! " "P9! i " i i i!i ++!+)' U 55 +++++ #!l pi nil
!lM!"8!l "+5K&""K& 8:t """ "
in!iji( YP'i!iiloVP!i! N!isliis FPttll=treet lWSimiiil'i prikladno zaokrje
t oien priini$ %Qovjek slobode)!PHH
&va knji#a je propitivanje sredinje i najsvetije tvrdnje slbene inai/e
povijesti < da se trijm: dere#lirano# kapitalizma rodio iz slobode' te
da neobzdana slobodna trita ive rk pod rk s demokra/ijom!
Nasprot tome' dokazat da taj :ndamentalistiki oblik kapitalizma
neptekidno obdravaj najokrtniji vidovi prisile koji se primjenjj na
politik kolektivno# tijela' jednako kao i na tijela bezbrojni(
pojedina/a! Povijest svremeno# slobodno# trita < bolje reeno'
povijest spona korpora/ija < pisana je okovima!
5ijene s visoke! Korpora/ijska alijansa pravo osvaja i posljednja
podrja < zatvoren na:tn ekonomij arapsko# svijeta' kao i
dijelove zapadne ekonomije < ve odavno zatiene pred stvaranjem
pro:ita < med kojima s ak/ije spaavanja i okpljanje vojske!
Bdi da ne postoji ni traak namjere da se od javnosti zatrai privola
za privatiza/ij ti( temeljni( :nk/ija' ni domovini niti inozemstv'
za ostvarenje to# /ilja potrebne s sve via razina nasilja i sve tee
katastro:e! Bdi da je odlna lo#a koj s odi#rali okovi i krize
nevjerojatno inkovito klonjena iz slbeni( spisa o spon
slobodno# trita' krajnje mjere koje se podzimaj "rak i Ne;
&rleans esto se' i po#reno' smatraj posvemanjom nesposobno
ili nepotizmom Bs(eve Bijele ke < dok Bs(eva posti#na'
stvari' samo otkrivaj dovino nasiln i kreativn klmina/ij
pedeseto#odinje borbe za posvemanje oslobo.enje korpora/ija!
=vaki pokaj da se ideolo#ije opte za zloine koje s poinili nji(ovi
sljedbeni/i mora se izvesti s nevjerojatno mno#o opreza! Prelako je
pretpostaviti da s oni s kojima se ne slaemo ne samo kriv' ne#o da
s i tirani' :aisti i da s skloni #eno/id! No' tako.er je istina da neke
ideolo#ije predstavljaj po#ibelj za javnost' te i( kao takve treba i
prokazati! To s zatvorene' :ndamentalistike doktrine koje nis
sposobne ostvariti sivot s ostalim sstavima vjera < nji(ovi
sljedbeni/i prezir raznolikost i za(tijevaj potpno slobodne rke
primjeni svo#a savreno# sstava! =vijet mora nestati da bi se time
stvorio prostor za nji(ov istnski izmiljaj! Ukorijenivi se biblijske
:antazije veliki( potopa i #olemi( poara' takva lo#ika nezaobilazno
vodi nasilje! "deolo#ije koje ezn za takvom'
, U "zvornik UEreedom 9an- - "#ra rijei s Erledmanovim
prezimenom' ?prim' prev!@
2A
kataklizme - predstavljaj opasnost!
Brisanje itavi( naroda i /iviliza/ija obino za(tijevaj reli#iozno ili
rasno temeljeni sstavi ideja kako bi ostvarili proien inai/
svijeta! Nakon raspada =ovjetsko# =aveza dolo je do snano# i
kolektivno# obrana s tekim zloinima poinjenim ime
komnizma! =ovjetske tvr.ave in:orma/ija otvaraj se pred
istraivaima koji broje mrle - prisilnim iz#ladnjivanjem' radnim
lo#orima' bojstvima! Taj pro/es pokreno je zavrel rasprav diljem
svijeta' rasprav o tome koliko takvi( stra(ota potjee iz prizivanja
ideolo#ije' nasprot ideolokom izopaenj njezini( sljedbenika kakvi
s bili =taljin' 5eases/' 9ao ili Pol Pot!
%Pnokrvni komnizam nametno je takv sveob(vatn represij koja
svoj vr(na/ dosie dravnoj vladavini terorom)' pie =tep(ane
5ortois' sator kontroverzne 5rne knji#e komnizma! %"deolo#ija
sama ne moe se optivati!)H4 Po#rena tvrdnja' naravno! "z te tvrdnje
ne proistjee zakljak da s svi obli/i komnizma ro.eno #eno/idni'
kao to neki vatreno tvrde' ali svakako da je odre.eni vid tmaenja
komnizma' doktrinaran' atoritaran i odbojan prema plralizm doveo
do =taljinovi( istki i 9aovi( lo#ora za preod#oj! Gtoritarni
komnizam jest' i mora biti' zavijek okaljan takvim laboratorijima
stvarno#a svijeta!
=amo' to je sa svremenim kriarskim po(odom oslobo.enja svjetski(
tritaD Dravni dari' ratovi' pokolji s /iljem stolienja i odravanja
reima naklonjeni( korpora/ijama nikad nis smatrani zloinima
kapitalizma' ne#o s otpisivani kao pretjerivanja previe revni(
diktatora' kao zavrele bojini/e Xladno#a rata < sada 6ata protiv
terora! Gko se sstavno klanjaj najei protivni/i korpora/ijsko#
ekonomsko# modela' onda se to tkavanje opravdava kao dio
prljavo# rata protiv komnizma ili terorizma < #otovo nikad kao borba
za promi/anje isto# kapitalizma!
Ne tvrdim da s svi obli/i trini( sstava po prirodi nasilni! Postoji
velika mo#nost stvaranja trino temeljene ekonomije koja ne
iziskje takve okrtnosti i ne za(tijeva ideolok isto! =lobodno
trite robe iroke potronje moe mirno ivjeti s javnim zdravstvom'
dravnim kolama' velikim dijelom ekonomije < kao to s dravne
na:tne kompanije < dravnim rkama! 0ednako je mo#e od
korpora/ija traiti da isplaj poten do(odak' preraspodjeljj zarad
i time manje otre nejednakosti koje obiljeavaj korpora/ijsk
drav! Trita nno ne moraj biti :n-damentalistike naravi!
2I
"Xl9U9"ll0l " l V i ++ " ( " Z " " U N!l V " X ++ P" ++ ++ ++ " 9lN'l
98!ii!i "N" F + P i P"" " " lNl [P'? S V l
iranslm ni! ij/ ++++ Z i +++ 'V ijii !i! li iiilm!in svoj kom i a revolt ij
otpoinje pravo s i ilj/m iaM!araiij!i to# sstava kompromisa i isti(
rana < irei svoj rat s drave na drav! U tome svjetl' poimanje
kapitalizma 5ikake kole svakom slaj posjedje dodirne toke s
dr#im opasnim ideolo#ijama < vidljiv elj za ostvarivanjem
savrene istoe' prazne ploi/e na kojoj se stvara preobraeno zor-
drtvo!
Upravo ta dnja za boanskom moi stvaranja svjetova tjera ideolo#e
slobodno# trita potra# za krizom i katastro:om! Neapokaliptika
stvarnost jednostavno nije dobar domain nji(ovim stremljenjima!
Tijekom trideset pet #odina Eriedmanov je kontrarevol/ij pokretala
dnja za slobodom i mo#nostima dostpnim samo tren/ima
kataklizmini( mijena - kad ljdi' nji(ove dboko korijenjene navike i
neprekidni za(tjevi doslovno nestaj s pta < tren/i kojima se
demokra/ija ini doslovno neostvarivom!
Pokloni/i doktrine oka vjerj da samo #olem rasjed < poplava' rat'
teroristiki dar - moe stvoriti takva #olema' prazna platna za kojima
toliko ezn! Upravo tim %smekanim) tren/ima' kad psi(oloki
pltamo' kad smo :iziki iskorijenjeni' ti slikari stvarnosti pljj ake
i otpoinj svoj preobrazb svijeta!
2R
+! dio
Dva doktora oka -
istraivanje i razvoj
"s/ijedit emo vas do posljednje kapi' a zatim emo vas ponovno
ispniti vama samima!
Ceor#e &r;ell' +RIH!+
"ndstrijska revol/ija bila je tek poetak najekstremnije i
najradikalnije revol/ije koja je ikad raspalila sektake move' ali je
probleme mo#e rijeiti neo#ranienim koliinama materijalni(
dobara!
Karl Polan1' 8eliki preobraaj2
K;en 5ameron' 5"G i bjesomni pokaji brisanja i preoblikovanja
ljdske svijesti
Nji(ove svijesti iz#ledaj kao obrisane ploe po kojima moemo pisati!
Dr! 51ril 0! 5! Kenned1 i dr! David Gn/(el o prednostima terapije
elektrookom' +RHI!
Poao sam klaoni/ promatrati takozvano %elektrino klanje) i vidio
da s svinjama na sljepooni/e privrstili velika' metalna klijeta'
prikljena na izvor elektrine strje ?+24 volti@! Qim s im privrstili
klijeta' svinje s iz#bile svijest' koile se' a nekoliko sekndi kasnije
poele se #riti ba kao i nai eksperimentalni psi! Tijekom to#
razdoblja nesvjesti/e ?epi-leptike kome@' mesar je bez potekoa
priklao i istoio krv iz ivotinja!
U#o 5erletti' psi(ijatar - opisje kako je %izmio) terapij
elektrookom' +R4H!
%8ie ne raz#ovaram s novinarima)' #ovori nervozan #las na dr#om
kraj tele:onske i/e! >atim se stvara sina prilika$ %=to zapravo
eliteD)
Pro/jenjjem da imam dvadesetak sekndi da iznesem svoj slaj <
nee biti nimalo lako! Kako mo# objasniti to elim od Cail Kastner'
kako objasniti potra# koja me dovela do njeD
"stina zvi totalno bizarno$ %Piem knji# o ok! & tome kako se
okira drave < ratovima' teroristikim darima' /ops dP\tat i
prirodnim katastro:ama! " kako i( se' nakon to#a' okira iznova <
korpora/ijama i politiarima koji izrabljj stra( i dezorijenta/ij
prvotno#a oka da pro#raj svoj ekonomsk ok-terapij! Nakon
to#a' kako se ljde koji se sde odprijeti toj politi/i oka okira i trei
pt < to ini poli/ija' vojska i zatvorski isljedni/i! ]elim raz#ovarati s
vama zato to ste po mojoj pro/jeni jedna med onim ivima koji s
preivjeli najvie okova - preivjeli ste 5"G-ina prikrivena
eksperimentiranja elektrookovima i dr#im te(nikama ispitivanja!
-tovie' imam razlo#a vjerovati da se istraivanja koja s se tijekom
pedeseti( provodila na vama kr# sveilita 9/Cill' sada koriste
praksi zaljev Cantanamo i zatvor Gb C(raib!)
B2
? !nvore !mi il!i je NSii!iiiNii iMvla/enj/ podataka' ali mislim tla to nije
sve mislim il!i timi!i ima veM!e s pokajem iz#radnje model-drav/'
brisanja ljdi i nji(ova stvaranja ispoetka!)
" @#a stanka' ali se tada #las koji od#ovara zaje dr#aiji prizvk
i dalje napetost!!! moda' olakanjeD %Upravo ste doslovno ponovili ono
to s 5"G i K;en 5ameron inili meni! Pokali s me izbrisati i
stvoriti iznova! No' nis spjeli!)
>a manje od dvadeset etiri sata' k/am na vrata apartmana Cail
K^stner mranom montrealskom starakom dom! %&tvoreno)'
#ovori jedva jan #las! Cail mi je rekla da nee zakljati vrata' jer joj
svako stajanje predstavlja napor! Uzrok s sine napkline donjem
dijel kraljeni/e koje s s artritisom postale jo bolnije! Bol le.ima
samo je jedan od podsjetnika na ezdeset tri pta kad je +43 do 233
volta elektrine strje probijalo eone renjeve njezina moz#a dok joj
se tijelo estoko trzalo na stol' a zatim prijelomi' #ana' krvave
sne' slomljeni zbi!
Cail me pozdravlja sjedei modr' barnastom naslonja! Kasnije
saznajem da se moe namjestiti dvadeset poloaja < ona #a
neprekidno podeava' popt :oto#ra:a koji se trdi izotriti slik! U
njem provodi dane i noi' tra#a za dobno' trdi se izbje#avati san
i ono to sama naziva %mojim elektrinim snovima)! U njima vidi
%nje#a) < doktora K;ena 5amerona' ve odavno pokojno# psi(ijatra
koji j je' prije toliki( #odina' podvr#avao okovima kao i dr#im
mkama! %Qasni 9onstrm sino me posjetio dvapt)' izjavljje im
sam la! %Ne elim vam stvarati nela#od' ali sam takva zbo# vae#
poziva < isto s neba pa rebra < i svi( vai( pitanja!)
Poinje mi svitati da je moja nazonost tamo moda nepotena! Taj
osjeaj jaa dok raz#ledavam stan i s(vaam da njem za mene nema
mjesta! =ve povrine prekrivaj tornjevi papira i knji#a' nestabilnim
(rpama koje oito posjedj neki ntarnji red - iz svi( knji#a stre
potjele oznake! Cail mi pokazje da se smjestim na jedin slobodn
povrin sobi < drveni stola/ koji sam previdjela! Kad je zamolim
deset /entimetara prostora za snima' doivi omanji napadaj panike!
=toli pokraj naslonjaa ne dolazi obzir < na njem' savrenoj
piramidi' stoji dvadesetak prazni( ktija /i#areta matinee re#l^r! ?Cail
me jo preko tele:ona pozorila da pi jedn na dr#! %&prostite' ja
pim! " jako loe jedem! Debela sam i pim! Nadam se da vam ne
smeta!)@ "sprva mi se ini da je Cail za/rnila
BB
Tijekom to# dana to smo #a provele raz#ovor 5 iail se esto
++!i;+++ j! ++!i i neto zapisivala na komadi papira ili ktiji /i#areta -
%porke samoj sebi)' objanjava! %U protivnom se nikad ne sjetiti!)
Xrpe papira i kt ije /i#areta s za Cail neto vie od nesvakidanje#
sstava ar(ive < oni s njezino pamenje!
Cail je vlastiti m izdavao /ijelo# njezina odraslo# ivota - injeni/e
nestaj tren' sjeanja' ako i postoje ?a veina i( nema@' nalikj
:oto#ra:ijama rastim po tl! Ponekad se zna savrenom tono
prisjetiti do#a.aja < to naziva %memorijskom kr(otinom) < ali kad je
se zapita za datm' moe odltati do dva desetljea! %+R*I!)' prvo
kae' a potom$ %Ne' +RIB!) >bo# to#a stvara popise i va sve <
dokaze da je njezin ivot istin postojao! "sprva se ispriava zbo#
nereda! Poslije kae$ %&n mi je to inioY &vaj stan je dio tortreY)
9no#e je #odine Cail zbnjivalo vlastito manjkavo pamenje' jednako
kao i neke dr#e znaajke! Na primjer' nije znala zato joj
niskonaponski dar iz elektrino# otvaraa #arani( vrata zrokje
neobzdan napadaj panike! "li zato joj se rke tres kad #od klji
silo za kos! "' povr( sve#a' nije s(vaala zato se sjea #otovo svi(
do#a.aja iz zreli( #odina' ali ne i do#a.aja prije dvadesete #odine
ivota! Kad bi naila na neko#a tko je tvrdio da je poznaje jo iz
djetinjstva' #ovorila bi$ %P>nam tko ste' ali vas ne mo# smjestiti!P
7a#ala sam)!
Cail je pretpostavljala da je sve to dio njezina kr(ko# mentalno#
zdravlja! U dvadesetima i tridesetima borila se protiv depresije i
ovisnosti o tabletama' a ponekad je znala doivjeti teke slomove koji
bi zavravali (ospitaliza/ijom i komatoznim stanjem! >bo# ti( do#a.aja
odrekla je se vlastita obitelj' a ona je' sama i oajna' preivljavala
kopaji po kantama za smee pokraj prodavaoni/a!
No' postojale s naznake da je neko doivjela nek stran tram!
Prije ne#o to je obitelj s njom presjekla veze' Cail i njezina identina
blizanka znale s se prepirati o vremen kad je Cail bila teko bolesna i
kad je >ella morala skrbiti za nj! %Nema pojma to sam
proivljavala)' #ovorila je >ella! %9okrila si na pod nasred dnevne
sobe' sisala pala/' #ovorila kao beba i traila boi/ od mo# djeteta!
Kto' to sam morala trpjetiY) Cail nije mo#la pojmiti sestrine optbe!
9okrenje po podD &timanje boi/e vlastitome neakD Nije se sjeala
nijedno# takva dno# do#a.aja!
BH
Ma pinlikn NS!m rja i #bitka! N!n (' pokojnom ve vie otl
desetljea' ?iailine mi iM(i is!ine #odine predstavljale tek mk!
%9ora postojati razlo#)' #ovorio je o rpama njezinom ivot! %9ora
postojati tazlo#!)
Codine +RR2! Cail i 0a/ob s slajno proli pokraj kioska na kojem se
koio velik' senza/ionalistiki naslov$ %Kksperimentalno pranje moz#a
< rtve dobivaj odtet!) Kastnet je letimi/e proitao napis i odma(
oio nekoliko izraza$ %djeji #ovor)' %#bitak pamenja)'
%inkontinen/ija)! %6ekla sam m$ P0a/_be' kpi novine!P) =jeli s
oblinji ka:i i tamo proitali nevjerojatn pri o tome kako je'
tijekom pedeseti(' =redinja obavjetajna a#en/ija =jedinjeni( Drava
?5"G@ plaala montrealsko# lijenika da provodi bizarne eksperimente
na pa/ijentima s psi(ijatrije < da i( tjednima dri spavane izola/iji'
a zatim im daje #oleme doze elektrookova jednako kao i
eksperimentalne koktele dro#a' med kojima i psi(odelini 7=D i
(al/ino#en P5P' poznatiji kao %an.eoski pra()! Kksperimenti < koji
s pa/ijente vraali predverbalna' in:antilna stanja < izvodili s se
memo-rijalnom institt Gllan sveilita 9/Cill' i to pod nadzorom
ravnatelja institta' doktora K;ena 5amerona! 5"G-ino :inan/iranje
5amerona otkrilo se potkraj sedamdeseti( #odina na za(tjev temeljen
na >akon o slobodi in:orma/ija i prozroilo saslanja amerikome
=enat! Devet bivi( 5ameronovi( pa/ijenata podnijelo je skpn
tb kojom s teretili i 5"G-' kao i kanadsk vlad koja je takodet
sbven/ionirala 5ameronova istraivanja! Tijekom d#o# pro/esa
odvjetni/i titelja tvrdili s da s tim eksperimentima po#aeni svi
standardi lijenike etike! Pa/ijenti s dolazili 5ameron nastojei se
izlijeiti od laki( psi(iki( te#oba < postpartalne depresije'
anksioznosti' brani( kriza < a on i( je bez nji(ova znanja i privole
koristio kao ljdske zamor/e kojima je #asio 5"G-in e. za te(nikama
kontrole ljdske svijesti! Codine +RII! 5"G se na#odila' te devetori/i
titelja isplatila kpno A43 333 dolara odtete < to vrijeme' bila je
to najvea na#odba koj je G#en/ija pri(vatila! Qetiri #odine kasnije
kanadska je vlada pristala isplatiti +33 333 dolara naknade svakom
pa/ijent koji je sdjelovao tim eksperimentima!B
Ne samo to je 5ameron odi#rao #lavn lo# razvoj svremeni(
ameriki( te(nika tortre ne#o s nje#ovi eksperimenti istovremeno
omo#ili jedinstven vid temeljn lo#ik kapitalizma katastro:e!
0ednako kao i ekonomisti slobodno# trita' vjereni da samo katastro:a
#olemi( razmjera < velianstveno razaranje < moe pripremiti teren
za nji(ove %re:orme)' 5ameron je vjerovao da nizom okova kojima je
potresao
B4
Cail je' tijekom #odina' bila mm no svjesna povezanosti ? "G e i 9/-
Cilla' samo zato to nije obraala pozornost < nikad nije imala veMe s
memorijalnim instittom Gllen! =jedei s 0a/obom' sredotoila se na
ono to s bivi pa/ijenti #ovorili o svojim ivotima < #bitk
pamenja i re#resiji! %=(vatila sam da s ti ljdi preivjeli isto to i ja! "
rekla$ P0a/obe' ovo je si#rno zrok svem!P)
U tvorni/i okova
Kastner se obratio institt Gllan i traio njezin lijeniki karton!
Nakon to s prvotno izjavili da o njoj nemaj nikakve spise'
naposljetk s predali svi( +BI strani/a! Primio j je pravo doktor
K;en 5ameron!
Pisma' biljeke i dija#rami njezin dosje otkrivaj mn pri <
koja podjednako #ovori o o#ranienim mo#nostima izbora s kojima
se kao osamnaesto#odinjakinja soavala tijekom pedeseti(' kao i o
vladama i lijeni/ima koji zlorabe svoj mo! Dosje zapoinje
5ameronovom pro/jenom Cail prilikom prijema < stdira za
bolniark na 9/Cill' sjajna stdenti/a koj 5ameron opisje kao
%dotad prilino dobro ravnoteen osobnost)! Gli' pati od
anksioznosti zrokovane' kako 5ameron posve nedvosmisleno biljei'
nasilnim o/em' %iznimno problematinim) mkar/em koji neprekidno
%psi(oloki zlostavlja) vlastit ker!
Prema prvim biljekama ini se da je Cail bila dra#a bolniarima < s
njima i( povezje njezin stdij i oni je opisj kao %vesel)'
%drtven) i %redn)! Gli je Cail' tijekom mjese/i koje je provela
pod nji(ovom skrbi i izvan nje' doivjela korjenit preobrazb
osobnosti' pomno zabiljeen dosje < nekoliko tjedana poslije
pokazje %djetinjasto ponaanje' izraava bizarne ideje i oito
(al/inira Lsi/@ i pokazje destrktivne tenden/ije)! Biljeke otkrivaj
da je ta inteli#entna mlada ena sad sposobna brojati samo do est'
zatim da je %maniplativna' neprijateljski nastrojena i iznimno
a#resivna); nakon to#a pasivna i beivotna' nesposobna prepoznati ak
i vlastit obitelj! Konana dija#noza #lasi$ %s(izo:renija!!! s vidljivim
naznakama (isterije) < daleko tea od %anksioznosti) koj je
pokazivala na dolask!
Preobraaj je nesmnjivo imao neke veze s terapijama popisanim
njezin kartbn < velike doze inzlina kojima s izazivane viestrke
kome; dne kombina/ije sredstava za smirenje i za bdnost; d#a
razdoblja koja je provela sn izazvanom medikamentima; i osam pta
vie elektrookova ne#o to se obiavalo primjenjivati to vrijeme!
B*
`` " " " "" " " !+ N 9 ! 9 l!ll " " M "!" ! " 8 " ` " " S "!" :t! M
X)l!l S lN!lNl " !! a "" 9N!! "8 8 a% "b! ' ! ! c!'v;' ' '
i i!i l!i (i iiiNtP7 i j t -! ` ` " / i i iMl ` vjeno mi so mi i!i ++ !iliP i
!+Mlo#on i M!i jo jeilan posjet so(i koj s ? i!iniiioiiovi 9ii!lniiPi
nazivali %tvorni/om okova)M+
Potra#a za brisanjem
Nakon to je nekoliko pta proitala svoj dosje' Cail Kastner se
pretvorila nek vrst ar(eolo#a vlastito#a ivota' prikpljala je i
izavala sve ime (i mo#la objasniti ono to je proivjela bolni/i!
=aznala je da je K;en ?5ameron' ameriki dravljanin kotsko#
podrijetla' dosti#ao svoj pro:esionalni vr(na/$ bio je predsjednik
Gmerike dr#e psi(ijatara' predsjednik Kanadske dr#e psi(ijatara i
predsjednik =vjetske dr#e psi(ijatara! Codine +RH4! bio je jedan od
samo troji/e ameriki( psi(ijatara koji s iznosili miljenje o
mentalnom zdravlj 6dol:a Xessa na s.enjima za ratne zloine
Niirnber#!4
U vrijeme kad je Cail zapoinjala svoj istra#' 5ameron je ve bio
odavno mrtav' ali je za sobom ostavio desetine strni( radova i
objavljeni( predavanja! U me.vremen je izilo i nekoliko knji#a o
5"G-in :inan/iranj eksperimenata kojima se proavala kontrola
svijesti' radovi s brojnim pojedinostima o 5ameronovoj povezanosti s
G#en/ijom!, Cail i( je proitala sve redom' oznaavala vanije
odlomke i spore.ivala datme iz knji#a s vlastitim dosjeom!
Naposljetk je s(vatila da je poetkom pedeseti( 5ameron odba/io
obiajen :rojdovsk %raz#ovorn terapij) ne bi li razotktio
%temeljne zroke) mentalni( oboljenja svoji( pa/ijenata! Teio je tome
da ne krpa niti ne popravlja pa/ijente' ne#o da i( ponovno stvori'
koristei vlastit metod koj je nazivao %psi(ikom prisilom)!*
Kako pie svojim tadanjim objavljenim radovima' vjerovao je da je
jedini nain kojim je mo#e pa/ijente poiti zdravom' novom
ponaanj prodiranje ntrin nji(ovi( svijesti i %razbijanje stari(
patoloki( zoraka)!A Prvi korak bio je %razbijanje zorka) i njime se
elio ostvariti nesvakidanji /ilj < vratiti svijest stanje kad je bila'
kako tvrdi Gristotel' %ploi/a za pisanje na kojoj jo nije ispisano
nita)' dakle tabla rasa!s 5ameron je bio vjeren da to stanje moe
postii napadaji mozak svime za to se znalo da sprijei nje#ovo
normalno :nk/ioniranje' i to istovremeno! Bio je to napad na svijest
%okom i stporom)!
, 9e. naslovima nalaze se "n t(e =leep 6oom Gnne 5ollins'
na#ra.ena Cvernerovom na#radom' T(e =ear/( :or
t(e 9an/(rian 5andidate 0o(na 9arksa' T(e 9ind 9aniplators
Glana =/(e:lina i Kd;arda &ptlona 0r!' &peration 9ind 5ontrol
Faltera Bo;arta' 0orne1 into 9adness Cordona T(omasa' kao i G
Eat(er' a =on and t(e 5"G Xarve1ja Feinsteina' psi(ijatra i sina jedno#
od 5ameronovi( pa/ijenata!
BA
e i psis! ++++ i sjevei noa ++ (i ++ k i i psi i i i ja i i ++ !i! rMi;ii!
ni'iiiN!i' ++ !iN!i
oteenja od kirrke lo(otomije i' bar se tako inilo' pom!ijP!iti mi
n(oljo lima < (isterini pa/ijenti esto s se smirivali dok je' nekim
slm V ima' dar elektrine strje pojedin/a bdio l/idnost! "pak'
sve s to lli samo rezltati promatranja' jer ak ni lijeni/i koji s
razvili sam te(nik nis mo#li dati znanstveno objanjenje nje#ova
djelovanja!
9ora se rei da s bili svjesni popratni( posljedi/a! Bilo je posve jasno
da terapija moe prozroiti amnezij < to je bila najestalija
pritba povezana s lijeenjem! Blisko povezana s #bitkom pamenja'
dr#a posljedi/a koja se esto spominjala bila je re#resija! 7ijeni/i
dese/ima kliniki( stdija biljee da s pa/ijenti' odma( nakon terapije'
sisali pala/' #rili se :etalni poloaj' da i( se moralo (raniti i da s
plai dozivali majke ?esto smatraji lijenike i bolniko osoblje
roditeljima@! Takvo ponaanje obino je brzo nestajalo' ali nekim
slajevima' prilikom koritenja #olemi( doza okova' lijeni/i s
izvjetavali da s pa/ijenti doivljavali potpn re#resij' da s ak
zaboravili #ovoriti i (odati! 9aril1n 6i/e' ekonomisti/a koja je
sredinom sedamdeseti( vodila pokret za prava pa/ijenata i borila se za
zabran terapije elektrookom' ivo opisje kako se osjeala dok s joj
elektrookovima brisali pamenje i najvei dio znanja! %=ada znam
kako se za/ijelo osjeala Kva < stvorena potpno zrela iz neije#
rebra' bez traka bilo kakve osobne povijesti! &sjeam se praznom kao
Kva!)R, >a nj je' kao i za dr#e' ta praznina simbolizirala
nenadoknadiv #bitak!
5ameron je' sa svoje strane' promatrao isti taj bezdan i njem vidio
neto dr#o < prazn plo' oien od svi( loi( navika' na kojoj s
se mo#li ispisivati novi obras/i ponaanja! >a nje#a %potpn #bitak
svi( spomena)' izazvan masivnim dozama K5T-a nije bio ne#odan
popratni inak - bila je to temeljna toka lijeenja' klj prevo.enja
pa/ijenta ranij :az razvoja' %davno prije ne#o to s se pojavili
s(izo:reno razmiljanje i ponaanje)!+3 0ednako kao to ratoborni
jastrebovi pozivaj da se drave bombama vrate %kameno doba)'
5ameron je ok-terapij s(vaao kao sredstvo kojim e svoje pa/ijente
vratiti najranije djetinjstvo' postii kod nji( potpn re#resij! U
svom rad iz +R*2! opisje stanje na koje je elio svesti pa/ijente kakva
je bila Cail Kastner$ %Ne dolazi samo do #bitka prostorno-vremenske
slike' ne#o nestaj i svi osjeti koji bi trebali
, Qak i danas' nakon mno#i( savravanja elektrokonvlzlvne terapije
?K5T@' ime se eljela poveati si#rnost i
dobnost pa/ijenata' i nakon to je ta te(nika postala /ijenjenim " esto
inkovitim sredstvom lijeenja psi(oza' kratkotrajan i privremen
#bitak pamenja zadrao se kao popratna posljedi/a! Neki pa/ijenti i
dalje izvjej o tje/aj terapije na d#orono pamenje!
BI
" U"UU U !++% d!!!!!!!!!!!!Ut-iU( ,``U!!!!!!P + r U !!!!!!!!!!!!!!!U !!!!!!!!
naprednijim l!iMaina jP'iilSi sposobnost (odanja lv pomoi' a ponekad
dolazi ilo dvostrke inkoni iniPiK ije!!! =vi vidovi lnk/ija pamenja
teko s poremeeni!)++
Kako bi %razbio zorke) pa/ijentima' 5ameron se slio relativno
novim re.ajem' Pa#e-6sselom' koji je proizvodio est zastopni(
okova mjesto samo jedno#! Nezadovoljan to m se pa/ijenti'
naiz#led' i dalje (vataj ostataka vlastiti( osobnosti' pojaavao im je
dezorijenta/ij antidepresivima' sredstvima za mirenje ili
(al/ino#enima$ kloropromazinom' barbitratima' natrij-amitalom'
dikovim oksidom' dezoksinom' se/onalom' nebtalom' veronalom'
emli/onom' torazinom' lar#a/tilom i inzlinom! U svojem rad iz +R4*!
#odine 5ameron pie da se dro#ama slio /ilj %dezin(ibi/ije
pa/ijenta i njima slabio nje#ove obrambene me(anizme)!+2
Nakon to bi posti#ao %posvemanje razaranje obraza/a) i
zadovoljavajoj mjeri izbrisao ranij osobnost' mo#ao je zapoeti s
psi(ikom prisilom! &na se sastojala od snimljeni( porka koje je
5ameron ptao pa/ijentima$ %Ti si dobra majka i spr#a' ljdi
ivaj tvom drtv!) Kao bi(eviorist' vjerovao je da e pa/ijenti'
ako pij snimljene porke' time promijeniti i svoje ponaanje!,
Kad je dro#ama i okovima doveo pa/ijente #otovo ve#etativno
stanje' oni s mo#li samo slati porke < i to esnaest do dvadeset
sati dnevno; tjednima! U jednom slaj 5ameron je pa/ijent ptao
porke neprekidno < +3+ dan!+B
=redinom pedeseti( #odina razni 5"G-ini istraivai poeli s se
zanimati za 5ameronove metode! Xladnoratovska (isterija poela je
bjati' te je G#en/ija netom otpoela tajni pro#ram posveen
izavanj %posebni( te(nika ispitivanja)! 5"G-in memorandm s
koje#a je skinta oznaka tajnosti objanjava da je pro#ram %istraivao i
odmjeravao brojne neobine te(nike ispitivanja' med kojima
psi(olok tortr' Ppotpn izola/ijP' jednako kao i Pkoritenje dro#a i
kemijski( spojevaP)!+H "sprva pod kodnim imenom Projekt Blebird'
zatim Projekt Grti/(oke' #odine +R4B! dobiva svoj konani naziv
9KUltra! Tijekom sljedei( deset #odina na 9KUltra potroeno je 24
milijna dolara potrazi i istraivanj novi( te(nika slamanja
zatvorenika osmnjieni( zbo# komnistiki( stremljenja ili
, Da je 5ameron kojim slajem bio manje tje/ajan svome
podrj' nje#ove vrp/e s %psi(ikim prisilama) vjerojatno
bi bile odbaene kao je:tine ale! "deja m je pala na pamet nakon to je
saznao za re.aj zvan /erebrop(one' #ramo:on koji se postavljao
pokraj postelje' sa zvni/ima jast/ima' i iji s proizvo.ai tvrdili
da je to revol/ionarna nova metoda enja strani( jezika sn!
BR
++ "9 ++ 7++! + j!l' " " U F U 9l j " + " +!+ limVX" " " lili !-"X """
lini!l i i i 8 )"l "rti ,l " U il ++"8 )aS
G#entima projekt nije nedostajalo kreativnosti' a ni ideja k!ikn il!i
iMvkti podatke iz ljdi koji i( ba i ne bi eljeli odati < problem je bio
s!in S pion!Pi nain za ispitivanje ti( ideja! 6ad tijekom prvi(
nekoliko #odina pmj/kia Blebird i projekta Grti/(oke vie je
nalikovao tra#ikominim pijnskim :ilmovima < a#enti 5"G-e
me.sobno s se (ipnotizirali ili bi kriomi/e kole#ama pie sipali
7=D i ekali razvoj do#a.aja ?to je dovelo i do nekoliko
samobojstava@ < a da i ne spominjem menje navodni( rski(
pijna!+*
Ta ispitivanja vie s podsjeala na neslane ale neke zlodne
stdentske bratovtine' ne#o na ozbiljan istraivaki rad' a rezltati nis
G#en/iji prili on znanstven izvjesnost za kojom je tra#ala! >a nj
je bio potreban velik broj ljdski( poksni( knia! Pokali s izvesti
nekoliko takvi( eksperimenata' ali je rizik bio velik < ako se pronese
#las da 5"G ispitje opasne dro#e na amerikom tl' to bi mo#lo
dovesti do posvema-nje# kidanja pro#rama!+A Tada se 5"G poinje
zanimati za kanadske istraivae! Nji(ova veza rodila se +! lipnja +R4+!
prilikom tripartitno# sastanka obavjetajni( slbi i akademika
montrealskom (otel 6itz-5arlton! Tema sastanka bila je sve vea
zabrintost kr#ovima zapadne obavjetajne zajedni/e' izazvana
bojanj da s komnisti otkrili nain kako ratnim zarobljeni/ima
%ispirati moz#ove)! Dokazi s se svodili na injeni/ da s ameriki
vojni/i koji s bili zarobljeni Koreji stajali pred kamerama <
naiz#led svojevoljno < i os.ivali kapitalizam i imperijalizam!
Pojedinosti sastanka 6itz s koji( je skinta oznaka tajnosti otkrivaj
da s sastank bili nazoni &mond =olandt' predsjedavaji
"straivako# odbora kanadsko# ministarstva obrane' sir Xenr1 Tizard'
predsjedavaji britansko# "straivako# odbora ministarstva obrane'
kao i dvoji/a predstavnika 5"G-e < svi redom vrsto s vjerovali da
zapadne sile moraj otkriti kako komnisti izvlae takva dojmljiva
priznanja! Uzimaji to obzir' prvi korak bio je provesti %kliniko
ispitivanje stvarni( slajeva) i vidjeti kako pranje moz#a istin
djelje!+I 5ilj istraivanja koji s naveli nije bio pokaj da se zapadne
sile pon koristiti kontrolom svijesti zatvorenika < /ilj je bio
pripremiti vojnike zapadni( sila na sve mo#e metode prisile'
slaj da i( neprijatelj zarobi i koristi kao tao/e!
5"G je' naravno' imala i dr#e interese! No' ak i na zatvorenim
sastan/ima kakav je bio taj 6itz' G#en/iji bi' netom nakon to s
otkria na/istiki( zvjerski( tortra izazvala odbojnost diljem svijeta'
bilo nemo#e otvoreno priznati da se zanima za razvoj vlastiti('
alternativni( metoda ispitivanja!
H3
katedre psi(olo#ije na sveilini 9/l illl! "Pr/ma javnosti dostpnim
biljekama
" leb( je' trdei se piotiikiiti tajn priM!nanja' pretpostavljao ela
komnisti manipliraj M!atvorenii ima podvr#avaji i( potpnoj
izola/iji i blokiraji bilo kakav osjet i "ni podraaj! ?@bavjetajni
zapovjedni/i bili s zadivljeni' te je i ri mjese/a kasnije + lebb dobio
istraivak stipendij kanadsko# 9inistarstva na/ionalne obrane
/ilj provo.enja niza tajni( eksperimenata blokade osje-tila! Xebb je
skpini od ezdeset troje stdenata s 9/Cilla plaao 23 dolara dnevno
da sjede izolirani mranim sobama s tamnim naoalama na oima'
slali/ama iz koji( je izvirao bijeli m' i kartonskim /ijevima koje s
prekrivale rke i no#e kako bi im blokirale osjet opipa! =tdenti s
danima pltali tim morem nitavila' nesposobni se orijentirati oima'
ima ili rkama' ivei ntar vlastiti(' sve ivlji(' ima#ina/ija! Kako
bi provjerio ini li i( ta metoda podlonijima %ispiranj moz#a)' Xebb
im je poeo ptati snimke #lasova koji s #ovorili o postojanj d(ova
i znanstvenom nepotenj < postavke koje s sami stdenti i prije
poetka ispitivanja smatrali pitnima!+R
Proivi povjerljivo izvjee o Xebbovim otkriima' "straivaki
odbor ministarstva obrane zakljio je da blokada osjetila zrokje
krajnj smetenost kao i (al/ina/ije kod stdenata-ispitanika' te da je
%tijekom i odma( nakon razdoblja per/eptivne depriva/ije dolo do
znaajno# privremeno# pada intelektalne inkovitosti)!23 Nadalje'
#lad stdenata za osjetilnim podraajima inila i( je iznena.je
prijemivima za ideje s vrp/i' te je nekoliko nji( razvilo istinsko
zanimanje za okltne pojave' koje je potrajalo nekoliko tjedana nakon
zavretka eksperimenta! Kao da im je smetenost izazvana blokadom
osjetila djelomino obrisala svijesti' da bi se osjetilnim podraajima
ponovno stvorili novi obras/i!
Kopij Xebbove stdije poslali s i 5"G-i' a etrdeset jedan primjerak
poslan je i amerikoj 6atnoj mornari/i i etrdeset dva primjerka
amerikoj kopnenoj vojs/i!2+ 5"G je tako.er izravno nadzirala
rezltate preko jedno# Xebbova stdenta-istraivaa' 9aitlandama
Baldvvina' koji je Xebb iza le.a izvjetavao G#en/ij!22 Takvo ivo
zanimanje nije bilo nimalo do < najmanj rk Xebb je spio
dokazati da intenzivna izola/ija djelje na sposobnost jasno#
razmiljanja i ljde ini podlonijima s#estiji < istraitelj s to bile
nepro/jenjivo vane spoznaje! Xebb je konani/i s(vatio da nje#ova
istraivanja praj neslene mo#nosti' ne samo kao sredstvo kojim
e se zarobljeni/i braniti od %ispiranja moz#a)' ne#o i temelj za izrad
te(noloko# prirnika psi(oloke tortre! U svom posljednjem
intervj prije smrti +RI4! #odine Xebb je izjavio$ %=avreno je jasno
da smo' predavi izvjee &dbor' predali opis doslovno savreni(
te(nika ispitivanja!)2B
H+
da je /ijeli sstav bio zapravo oblik tortre)' to je M ! ++S i S 7i "Si
iiNi(ovii zadravanjem iznad individalne #rani/e dva ili t dana i
iKojbeno krila lijenika etika! =vjestan o#ranienja nametnti(
eksperiment' + "/(( je zabiljeio da %jasniji rezltati) nis dostpni jer
je %nemo#e ispitanike natjerati da proved B3 do *3 dana vjetima
totalne izola/ije)!2H
To' Xebb nemo#e' bilo je savreno mo#e nje#ov kole#i s
9/Cilla' akademskom ar(edmanin' doktor K;en 5ameron!
?&dba/ji sv akademsk ljdnost' Xebb e kasnije 5amerona
opisati kao %kriminalno# #lpana)!24@ 5ameron je ve prije vjerio
samo#a sebe da je nasilno razaranje pa/ijentove svijesti neizbjean prvi
korak na ptovanj ka mentalnom zdravlj i sto#a ne predstavlja
krenje Xipokratove zakletve! Kad je pitanj bila privola' pa/ijenti s
bili njem na milost - obiajeni obraza/ davao je 5ameron apsoltn
mo da lijei < sve do izvo.enja za(vata potpne :rontalne lobotomije!
"ako je #odinama odravao veze s G#en/ijom' 5ameron prv 5"G-in
stipendij dobiva tek +R4A! < nova/ se oprao preko dr#e-paravana'
imenom Udr#a za istraivanje ljdske ekolo#ije!2*, Nakon to s se
5"G-ini dolari poeli slijevati' memorijalni institt Gllan sve je manje
nalikovao bolni/i i sve vie podsjeao na stra(otan zatvor!
Prve promjene sastojale s se radikalnom poveavanj doza elektro-
okova! Dvoji/a psi(ijatara koji s izmili kontroverzni Pa#e-6sselov
#enerator elektrookova preporivali s etiri terapije po pa/ijent <
to je znailo kpno dvadeset etiri oka!2A 5ameron je naprav na
pa/ijentima poeo koristiti dvapt dnevno tijekom trideset dana -
zastraji( B*3 okova svakom pa/ijent < to je bilo neizmjerno
vie ne#o to s primili nje#ovi raniji pa/ijenti' med njima i Cail!2I
8e zapanjjoj lepezi dro#a koje je davao oboljelima' dodao je i
eksperimentalne' s inkom promjene svijesti' za koje se osobito
zanimala 5"G < 7=D i P5P!
=vom arsenal za brisanje svijesti dodao je i dr#o orje < senzorn
depriva/ij i prodljena razdoblja sna' dvojak pro/es koji je' kako je
tvrdio' %smanjivao obramben mo pojedin/a) i pa/ijenta inio
prijemivijim za snimljene porke2R! Kad s pristi#li 5"G-ini nov/i'
5ameron je nova/ iskoristio da stare konjni/e iza bolni/e preinai
izola/ijske komore! Tako.er je i pomno obnovio podrm kojem je
nainio prostorij koj je nazvao izola/ijskom komorom!B3 Prostorij
je zvno izolirao' preko zvnika ptao bijeli m' #asio svjetla' pa
pa/ijentima navlaio tamne naoale i
, U "zvornik - =o/iet1 :or t(e "nvesti#ation o: Xman K/olo#1' ?prim'
prev!@
H2
" ++ klP' U=pilPi 'l V li " N i!li " NiPY ++!+ i +!+ i li X " " " " lN: V l!lP!l "" i i "
+++P ++ @ +!+ kl@ llNlPltljlll " ++!+
p! ij/ntov slik s!nno#!i si-liiPU 7iko n!ivoili svome i ad'
objavljenom ll@=?S!B+ Dok je " lebb svoje stdente %vadio) iM' osjetilne
izola/ije nakon samo nekoliko dana' ? iameron je svoje pa/ijente
izola/iji drao tjednima < jedan je od nji( izola/ijskoj komori
proveo trideset pet dana!B2
5ameron je' nadalje' pa/ijentima osjete iz#ladnjivao takozvanoj =obi
sna < drei i( tamo :arma/etski potakntom polsn izme.
dvadeset i dvadeset dva sata dnevno' #dje s i( bolniari okretali svaka
dva sata kako bi sprijeili dekbits i bdili i( samo vrijeme obroka
ili odlaska na toalet!BB Pa/ijenti s takv stanj provodili po petnaest
do trideset dana' iako 5ameron izvjeje da s %neki pa/ijenti proveli i
*4 dana neprekidnom sn)!BH Bolniko osoblje dobilo je nalo# da
pa/ijentima onemo#i svaki raz#ovor i skrati sve in:orma/ije o
trajanj boravka sobi! Kako bi osi#rao da nitko ne spije pobjei toj
mori' 5ameron je jednoj skpini pa/ijenata briz#avao malene doze
krarea' biljno# ekstrakta koji zrokje paraliz i tako i(' doslovno'
pretvara zatoenike vlastiti( tijela!B4
U svom rad iz +R*3! #odine' 5ameron pie da postoje %dva osnovna
imbenika) koja omo#j %odravanje prostorno-vremenske slike)
-dr#im rijeima' koji nam omo#j da znamo #dje smo i tko smo!
Te dvije silni/e s %?a@ neprekidan priljev osjetilni( podraaja i ?b@
ljdska memorija)! Klektrookovima 5ameron ponitava memorij;
izola/ijskim komorama ponitava priljev podraaja! Bio je odlan
svoje pa/ijente natjerati da potpnosti iz#be svijest o tome #dje se
nalaze prostor i vremen! &tkrivi da neki od nji( prate protok dana
mjerei razmake izme. obroka' 5ameron je k(injskom osoblj
naredio da izmijeaj obroke < mijenjaj vremena obroka' sle j(
za dorak ili ka za veer! %9ijenjaji razmake i jelovnik' spjeli
smo razbiti t strktr)' zadovoljno izvjeje 5ameron! "pak' nato
svim naporima' jedan je pa/ijent zadrao vez s vanjskim svijetom jer
je opaao %jedva jn ttnjav) aviona koji je svako# jtra devet
prelijetao bolni/!B*
=vakom poznavao/ svjedoanstava rtava tortre ta je pojedinost
jedna od naj#ori(! Kad zatvoreni/i #ovore o tome kako s preivjeli
viemjesen ili vie#odinj izola/ij i okrtnost' esto izjavljj da
s li /rkvena zvona daljini' mslimanski poziv na molitv ili dje/
koja s se i#rala oblinjem park! Kad se ivot svede na etiri
zatvorska zida' ritam ti( vanjski( zvkova pretvara se nek vrst
ivotno#a protoka' dokaza da je zatvorenik i dalje ljdsko bie' da
postoji svijet izvan okr#a tortre!
HB
s prola /ei iri tla na)' rekao @/ @oan oil on +++ i a SNi ++ N Si oMiV VS ++
N ` -++ ` S ++ iNti r#vajsk diktatr' prisjeaji se osobito si i !iliot
ii(;;i aMdol Sm i S ,A Neidenti:i/irana ena podrm
memorijalno# institta Gll!in koN!i se napree da kroz koprene tame'
dro#a i elektrookova je Mvk avionski( motora nije bila bolesni/a na
lijenikoj skrbi' ne#o je' ime svi( svr(a i /iljeva' bila zatvoreni/a
koja proivljava tortr!
Postoji nekoliko vrsti( naznaka da je 5ameron bio potpno svjestan da
podraava vjete tortre i da je' kao vjereni antikomnist' ivao
pomisli da s nje#ovi pa/ijenti dio (ladnoratovske borbe! U intervj
to #a je +R44! #odine dao poplarnom asopis' otvoteno svoje
pa/ijente spore.je s ratnim zarobljeni/ima' tvrdei da se %jednako
kao i oni komnistikom zarobljenitv' obiavaj opirati ?terapiji@' i
da i( se mora slomiti)!BI Codin dana kasnije' napisao je da je svr(a
razbijanja obraza/a %doslovno Pis/rpljivanjeP obrane)' primjeji
postojanje %analo#ije sa slamanjem pojedin/a podvr#nto#
neprekidnom ispitivanj)!BR Do +R*3! #odine 5ameron je drao
predavanja o svojim istraivanjima Podrja senzorne depriva/ije' ne
samo kole#ama psi(ijatrima ne#o i vojnom osoblj! U predavanj koje
je odrao bazi ratno# zrakoplovstva Brooks Teksas nijednom nije
izjavio da lijei s(izo:renij ne#o je' stvari' priznao da pravo
senzorna depriva/ija %stvara primarne simptome s(izo:renije) <
(al/ina/ije' snan anksioznost' #bitak dodira sa stvarno!H3 U
biljekama za to ptedavanje spominje da nakon senzorne depriva/ije
slijedi %preoptereenje osjetila) < ime oito misli na koritenje
elektrookova i beskrajni( vrp/i i time pretkazje bde taktike
ispitivanja!H+
5" G je :inan/irala 5ameronova istraivanja sve do +R*+! i mno#o
#odina nije bilo jasno to je' ako je ita' amerika vlada inila s
rezltatima! Potkraj sedamdeseti( i osamdesetima' kad s dokazi o
5"G-in :inan/iranj eksperimenata konano dospjeli na svjetlo
tijekom senatski( saslanja' a potom i radikalnoj skpnoj tbi koj
je protiv a#en/ije podi#la skpina pa/ijenata' novinari i pravni/i
priklanjali s se 5"G-inoj inai/i do#a.aja < da se provode
istraivanja te(nike ispiranja moz#a s /iljem zatite zarobljeni(
ameriki( vojnika! Najvei dio pozornosti tisak je sredotoio na
senza/ionalistik pojedinost da je vlada :inan/irala primjen
(al/ino#eni( dro#a! Ustvari' vei dio skandala' kad se konano probio
javnost' obrtao se oko injeni/e da s 5"G i Kvven 5ameron svojim
eksperimentima bez opravdano# razlo#a i nepromiljeno nitavali
ivote < istraivanja s se inila beskorisnima; naime' tada s svi ve
znali da je ispiranje moz#a jo jedan (ladnoratovski mit! 5"G je sama
snano
HH
ili UMi P! "llil!!!!!(i llN!( llll!l! lle#o il!l =5 !=!lMll!l ll!l NlV ++ kl lliP'++ l
U85"l&# !=85
ni ++ im!i' liii!ii ii !+ 7i i !iil piil( no inkovito# laboratorija ton re!
Kad je No(n ? !tin#er' G#/iijin psi(olo# koji se prvi obratio
5am/ron' pod prisilom svjedoio na zajednikom senatskom
saslanj' podrk 5ameron pro#lasio je %nepromiljenom
po#rekom!!! stranom po#rekom)!H2 Kad s senatori od =idne1ja
Cottlieba' bive# direktora projekta 9KUltra' zatraili da objasni zato
je naredio nitavanje svi( dosjea iz pro#rama vrijedno# 24 milijna
dolara' odvratio je da %projekt 9KUltra nije dao nijedan rezltat koji bi
G#en/iji bio od istinske vrijednosti)!HB U izla#anjima o projekt
9KUltra iz osamdeseti( #odina' i istraivakim izvjeima jednako
kao i mjerenom tisk i knji#ama' eksperimenti se neprekidno
opisj kao %kontrola svijesti) i %ispiranje moz#a)! 6ije %tortra)
#otovo se ni#dje ne koristi!
>nanost o stra(
Codine +RII! Ne; Jork Times proveo je revol/ionarno istraivanje
amerike mijeanosti tortre i bojstva Xondras! Eloren/io
5aballero' istraitelj iz zlo#lasno# (ondrako# Bataljna B-+*' izjavio
je Times da s on i jo dvadeset etvori/a nje#ovi( kole#a otptovali
Teksas #dje i( je obavala 5"G! %Poavali s nas psi(olokim
metodama < kako istraivati zarobljenikove stra(ove i slabosti! Tjerati
#a da stoji' skraivati m san' drati #a #olo# izola/iji' elij m
ba/ivati takore i o(are' davati m pokvaren (ran' ivotinjske
leeve' zalijevati #a (ladnom vodom' mijenjati temperatr prostorije!)
>aboravio je spomenti samo jedn te(nik < elektrookove! "n\s
9rillo' dvadesetetvero#odinja zatvoreni/a koj s %ispitivali)
5aballero i kole#e' ispriala je Times da s je podvr#nli tolikom
broj elektrookova da je %vritala i od oka pala na pod! 8riskovi
jednostavno izlije iz sta)' rekla je! %Nanjila sam dim i s(vatila da
#orim od vreline elektroda! 6ekli s da e me miti sve dok ne
poldim! Nisam im vjerovala! Tada s mi rairili no#e i prikljili i/e
na #enitalije!)HH Dodala je da je sobi bio jo netko - Gmerikana/ koji
je istraiteljima davao pitanja i ko#a s nazivali %#ospodin 9ike)!H4
Ta otkria dovela s do saslanja =enatskom odbor za obavjetajne
djelatnosti' #dje je zamjenik direktora 5"G-e' 6i/(ard =tolz' potvrdio
da je %5aballero istin po(a.ao 5"G-ine teajeve o iskoritavanj
ljdski( mo#nosti prilikom ispitivanja)!H* Novine Baltimore =n
podnijele s za(tjev koji se temeljio na >akon o slobodi in:ormiranja i
traile vid materijale na temelj koji( s se obavali 5aballero i
njem slini! 5"G se
H4
nakon sto se izvorni napis pojavio novinama' l "G je prati% il!i
priniiik Kbark 5onterintelli#en/e lnt/rro#ation ! Naslov je bio
i:riran brtr @Pnrk Timestvrdi daje %Kbark) %stvari kriptonim - KU je
nasm !m slo#' dok je BG6K a#en/ijska i:ra za vlastiti naziv to
vrijeme)! Novija izvjea iMnose pretpostavke kako se %k) odnosi na
%drav kojoj se obavlja odre.ena lajna ili skrivena djelovanja)!HA
Tajni prirnik na +2I strani/a #ovori o %ispitivanj izvora koji se
opir) i velikim se dijelom temelji na istraivanjima koja s narivana
okvir projekta 9KUltra - 5ameronovi i Xebbovi eksperimenti
ostavili s tra#ove po svim po#lavljima! 9etode se kre od senzorne
depriva/ije preko poloaja koji izazivaj stres' od prekrivanja
kapljaom do izazivanja boli! ?U prirnik se' odma( na poetk'
priznaje da s sve te taktike protzakonite te se isljedni/ima
preporje da trae %pret(odno odobrenje stoera!!! svim navedenim
slajevima$ +! Gko se namjerava nanositi tjelesne ozljede! 2! Gko se'
/ilj pokoravanja sbjekta' namjerava koristiti medi/inska' kemijska ili
elektrina sredstva)!HI
Prirnik je objavljen +R*B!' posljednje #odine pro#rama 9KUltra i
dvije #odine nakon to je 5ameron dovrio svoje' od 5"G-e :inan/irane
eksperimente! Prirnik tvrdi da e se pravilnom primjenom te(nika
svladati izvor i %razoriti nje#ova sposobnost pranja otpora)! =to je'
kako se vidi' bio istinski /ilj pro#rama 9KUltra - nikakvo istraivanje
ispiranja moz#a ?bio je to tek manje vaan projekt@' ne#o stvaranje
znanstveno temeljeno# sstava izvlaenja podataka iz %izvora koji
praj otpor)!HR Dr#im rijeima' tortra!
Na prvoj strani/i prirnika stoji da je nje#ova svr(a opisati isljednike
metode temeljene na %d#otrajnim istraivanjima' med kojima s i
znanstvene istra#e koje s spe/ijalisti provodili na bliskim im
sbjektima)! Prirnik otvara novo doba pre/izne i ra:inirane tortre <
#otovo je s odvratnim i nepre/iznim menjem' obiajenim jo iz
vremena panjolske inkvizi/ije! U nekoj vrsti pred#ovora stoji navod$
%&bavjetajna slba koja je sposobna svoje probleme rjeavati
izravnom primjenom svremeni( spoznaja nalazi se #olemoj
prednosti pred slbom koja svoje tajne zadae obavlja maniri
osamnaesto#a stoljea!!! nije vie mo#e povesti iole znaajnij
rasprav o ispitivanj' a da se ne spomen psi(oloka istraivanja
provedena tijekom posljednji( deset #odina!)43 Nakon to#a slijede
kratki napt/i o tome kako se razara osobnost!
, Kontraobavjetajno ispitivanje Kbark! ?prim! prev!@
H*
=tP spoil +++ ++++ PS+++ ?+++ + + i " V 0 Y " Y " ++P [ Z " " n!l =8lPl( " "
"=t "" lV U ? illlU! U "P "+05"+X+ =5
pojanjava 7iko iM;P'i 'nl in iMol! ijsk konioi M'a tin it- slijedi
primjedba da se %skraivanjem podraaja potie re#resija odvajanjem
svijesti sbjekta oil dodira s vanjskim svijetom' to za is(od ima
okretanje svijesti samoj sebi! "stovremeno' proranata koliina
podraaja tijekom ispitivanja tjera sbjekt re#resiji da istraitelja
promatta kao oinsk :i#r)!42 >a(tjevom temeljenim na >akon o
slobodi in:ormiranja traio se vid osvremenjen inai/ prirnika
koji je prvi pt objavljen +RIB! za koritenje 7atinskoj Gmeri/i! U
njem stoji$ %Prozor treba postaviti visoko na zid' s mo#no da se
prekrije kap/ima!)4B,
To je pravo ono e#a se Xebb pribojavao$ koritenje nje#ove metode
senzorne depriva/ije kao %savrene te(nike ispitivanja)! "pak' sam sr
Kbarka tvore 5ameronovi radovi i nje#ov re/ept za naravanje
%prostorno-vremenske slike)! Prirnik opisje nekoliko te(nika
stvoreni( za razaranje pa/ijenata podrm memorijalno# institta
Gllan! %Naelo #lasi da seanse treba planirati tako da se poremeti
sbjektov osjeaj kronoloko# poretka!!! neki( ispitanika re#resij je
mo#e izazvati neprekidnom manipla/ijom vremenom'
sporavanjem i brzavanjem satova kao i poslivanjem (rane
neobiajenim vremenskim razma/ima < deset minta ili deset sati
nakon posljednje# obroka! To izaziva poremeaj dana i noi!)4H
"pak' mat atora Kbarka vie od ikoje# individalno# pristpa
privkla je 5ameronova sredotoenost na re#resij < pretpostavka da
je' nakon to se pojedin/ odzme vlastito poimanje sebe prostor i
vremen' odrasle osobe mo#e preobraziti ovisn dje/ ije s
svijesti prazne ploe podlone s#estiji! Gtori se neprekidno vraaj
toj temi$ %=ve te(nike koje se koriste za klanjanje zapreka prilikom
ispitivanja' /ijeli spektar koji see od jednostavne izola/ije do (ipnoze
ili narkoze' svojoj s biti samo sredstva brzavanja toka re#resije!
Dok ispitanik iz zrelosti postpno klizi in:antilno doba' raspada se
nje#ova naena i strktrirana osobnost!) U tom trentk zatvorenik
pada stanje %psi(oloko# oka) ili ranije spomente %(iberna/ije <
onaj miteljev trentak slave kad je %sbjekt daleko podloniji
s#estiji i kad e se daleko vjerojatnije pokoriti)!44
Gl:red F! 9/5o1' povjesniar sa sveilita Fis/onsin' koji je
svojoj knjiio eestion o: Tortre$ 5"G "nterro#ation :rom t(e 5old
Far to t(e Far on Terror dokmentitao evol/ij te(nika tortre od
"nkvizi/ije do danas'
, "zdanje iz +RIB! oito je prila#o.eno koritenj predavaoni/ama -
njem se nalaze kvizovi znanja " dobro(otni
podsjetni/i ?%>a svak seans "spitivanja pripremite novi akmlator!)@
HA
osjetilno# preoptereenja koj navodi prirnik GMzGvMn5kao %prv im
nisk
revol/ij okrtnoj znanosti bola posljednji( tri stotine #odina-!4*
Kako tvrdi' to se nije mo#lo do#oditi bez eksperimenata provedeni( na
9/Cill tijekom pedeseti( #odina! %&#oljeni od bizarni( pretjerivanja'
eksperimenti doktora 5amerona' nastali na ranijim otkriima doktora
Xebba' poloili s znanstveni temelj 5"G-inoj dvostpanjskoj metodi
psi(oloke tortre!)4A
Cdje #od se poavalo metod Kbark' pojavljj se potpno jasno
odre.eni zor/i < svi redom osmiljeni da stvore' prodbe i odravaj
stanje oka$ zatvotenike se (ije na nain koji najvie potresa i
dezorijentira' kasno no ili ranojtarnjim ra/ijama < tako poava
prirnik! >atim im se odma( preko #lave preba/j kapljae ili im se
povezj oi' svlai i( se i premlaje da bi nakon to#a bili podvr#nti
nekom oblik senzorne depriva/ije! &d Cvatemale do Xondrasa' od
8ijetnama do "rana' od Eilipina do Qilea' poraba elektrookova je
svepristna!
>a to nis potpnosti zaslni ni 5ameron ni projekt 9KUltra!
Tortra je odvijek bila improviza/ija' spoj naene te(nike i ljdsko#
poriva za okrtno koji se bdi #dje #od zavlada nepokornost!
=redinom pedeseti( #odina elektrookove redovito rabe :ran/ski
vojni/i kad ispitj alirske bor/e za slobod < pri em im esto
poma psi(ijatri!4I Tijekom to# razdoblja :ran/sko vojno vodstvo
dralo je predavanja amerikoj vojnoj koli za %szbijanje stanaka)
smjetenoj Eort Bra## =jevernoj Karolini' #dje s stdente
poavali %alirskoj te(ni/i)!4R "pak' tako.er je jasno da je 5ameron
svojim modelom koritenja veliki( doza elektrookova' ne samo /ilj
nanoenja bola ne#o i s /iljem brisanja strktre osobnosti' ostavio
osobit dojam na 5"G-! Codine +R**!' 5"G =aj#on alje troji/
psi(ijatara opremljeni( Pa#e-6sselovim #eneratorom' onim istim'
5ameron omiljenim' strojem za elektrookove < nje#a s koristili
toliko silovito da s bili nekoliko zatvorenika! Kako tvrdi 9/5o1$
%>apravo s terenskim vjetima ispitivali moe li se istin
5ameronovom te(nikom %razaranja zoraka) to j je razvio na
9/Cill izmijeniti ljdsko ponaanje!)*3
Gmeriki obavjetajni dnosni/i dobili s rijetk prilik za izravan
pristp! Gmerikim a#entima je' jo od sedamdeseti( #odina' milija
lo#a mentora ili trenera < nikad izravno# istraitelja! =vjedoanstva
pojedina/a koji s preivjeli tortre =rednjoj Gmeri/i tijekom
sedamdeset i( i osamdeseti( #odina doslovno s pretrpana izjavama o
tajanstvenim ljdima koji s
HI
" %lanna + 0rtiM' am/i ka opat a' or/ra i zatoena n vivnrrman ivov!'
posvjedoila je tla mi se makar koji mi je silovali i palili /i#aretama
pokoravali mkar/ koji je panjolski #ovorio s primjetnim amerikim
na#laskom i ko#a s nazivali %#azdom)!*+ 0enni:er Xarbt1' ije# je
ma mio i bio #vatemalski asnik na 5" G-in platnom popis'
biljei brojne takve slajeve svojoj vanoj knjizi Trt(' Tortre and
t(e Gmeri/an Fa1!*2
"ako j je bla#oslovilo nekoliko administra/ija Fas(in#ton'
amerika lo#a tim prljavim ratovima morala je ostati tajna' iz
potpno oiti( razlo#a! Tortra - bila :izika ili psi(oloka - izravno
kri ]enevsk konven/ij koja nedvosmisleno zabranjje %svaki oblik
tortre ili okrtnosti)' jednako kao to i sam ameriki vojni zakon brani
primjen %okrtnosti) ili %prisile) na zatvoreni/ima!*B Prirnik
Kbark' na dr#oj strani/i' pozorava itatelje da opisane te(nike
sebi nose %ozbiljn mo#nost kasnije# podnoenja tbi)' dok izdanje
iz +RIB! to izrie jo otvorenije$ %Uporaba sile' mentalne tortre'
prijetnji' vrije.anje ili izla#anje ne#odnim ili ne(manim postp/ima
bilo koje vrste' a koja se koriste kao pomona sredstva pri ispitivanj'
zabranjeni s zakonima' domaim jednako kao i me.narodnim!)*H
0ednostavnim rijeima' ono to s poavali bilo je po svojoj prirodi
tajno i ile#alno! Gko bi itko podi#ao #las < ameriki s a#enti svoje
stdente iz zemalja razvoj poavali svremenim i pro:esionalnim
poli/ijskim metodama i nis mo#li biti od#ovorni za %pretjerivanja)
koja s se do#a.ala izvan predavaoni/a!
Dana ++! rjna 233+!' to d#otrajno strajavanje na vjerljivom
pori/anj doslovno je isparilo! Teroristiki napadi na nebodere
=vjetsko# tr#ovinsko# /entra i Penta#on proizveli s dr#aij vrst
oka od oni( koji se zamiljaj na strani/ama prirnika Kbark<ali
s nje#ovi in/i bili zamjetno slini$ korjenita dezorijenta/ija' stanja
krajnje# stra(a i anksioznosti' kolektivna re#resija! Ba kao to se
istraitelj iz Kbarka namee kao %oinska :i#ra)' tako se i Bs(eva
administra/ija odma( okoristila tim stra(om i odi#rala lo#
svezatitniko# roditelja spremno# da %domovin) i njezin ranjivi
narod brani svim mo#im sredstvima! Promjena amerikoj politi/i
koj je potpredsjednik Di/k 5(ene1 o#lasio svojom zlokobnom
izjavom o %tamnoj strani) nije otkrila da ova administra/ija pri(vaa
ikoj taktik odbojn njezinim ovjenijim pret(odni/ima ?kao to bi
tvrdio i prevelik broj Demokrata' prizivaji ono to povjesniar Car1
Fills naziva osobitim amerikim mitom %izvorne bez#renosti)*4@!
Umjesto to#a' znakovita promjena sastojala se tome da se sve to se
dotad izvodilo neizravno' sad izvodi izravno' i da se' pritom' otvoreno
brani sam in!
HR
movatija inisn/v/ ao minisi ra/ije ona @/ oKr/tanj/ Vi!iiniiii m (i!i
zatvorenike s mili ameriki dravljani zatvorim!i pn. ! Pkim
nadzorom ili s i( transportirali izravno < slei se %n/ti( !iNenim
izrivanjem) < amerikim zrakoplovima tree zemlje' lPo tome se
razlikje Bs(ev reim < nakon napada ++! rjna sdio se traiti
pravo da besramno provodi tortr! Time je administra/ija postala
podlonom kaznenom pro#on' a taj je problem rijeila promjenom
zakona! 7ana/ do#a.aja dobro je poznat < tadanji ministar obrane
Donald 6ms:eld' ko#a ovlaje Ceor#e F! Bs(' izdaje pro#las
kojem stoji da zarobljeni/i (vaeni G:#anistan ne podlije
]enevskoj konven/iji jer je rije o %neprijateljskim bor/ima) a ne o
ratnim zarobljeni/ima < takvo miljenje to vrijeme potvr.je i
pravni savjetnik Bijele ke' Glberto Conzales ?kasniji ameriki
dravni titelj@!** 6ms:eld zatim' okvir 6ata protiv terora'
ozakonjje /ijeli niz spe/ijalni( te(nika ispitivanja! 9ed njima s i
metode koje navode 5"G-ini prirni/i$ %koritenje izola/ijske komore
do B3 dana)' %skraivanje svjetlosni( i zvni( podraaja)'
%(ienik se' tijekom transporta i ispitivanja' #lava moe prekriti
kapljaom)' %odzimanje odjee) i %koritenje pojedinani( :obija
ispitanika ?na primjer' stra( od pasa@ za izazivanje stresa)!*A Bijela
ka i dalje tvrdi da je tortra zabranjena - jer da bi se pro#lasila
tortrom' bol koji se nanosi mora biti %svojom sna#om jednak bol koji
prati teke :izike ozljede' na primjer' zatajenje or#ana)!*I, =kladno
novim pravilima' amerika je vlada imala slobodne rke koristiti se
svim metodama razvijenima pod velom tajnosti i pori/anja tijekom
pedeseti( - sad je to mo#la initi ne skrivaji se' bez stra(a od
kazneno# pro#ona! Tako je veljai 233*! #odine &dbor za
obavjetajne znanosti' savjetniki odjel 5"G-e' objavio izvjee
istraitelja-veterana 9inistarstva obrane! U njem otvoreno stoji da je
%pomno proavanje prirnika Kbark polazna toka svakome tko se
bavi islje.ivanjem)!*R
0edan od prvi( koji se li/em li/e ssreo s novim poretkom bio je
ameriki dravljanin i bivi lan bande' 0os\ Padilla! U(ien je
svibnj 2332! ikakoj zranoj l/i &PXare' a opten je za namjer
konstriranja
, Pod pritiskom zakonodava/a Kon#res i =enat' jednako kao i pod
pritiskom 8r(ovno# sda' Bs(eva je admini-
stra/ija morala blaiti svoje stavove nakon to je Kon#res "z#lasao
>akon o vojnoj nabavi iz 233*! lako se Bijela ka koristila novim
zakonom kako bi potvrdila da se odrekla svake porabe tortre'
njem je koristila #oleme rpe koje s doptale 5"G-inlm a#entima i
vanjskim sradni/ima nastavak koritenja senzorne depriva/ije i
preoptereenja kakve propisje Kbark' kao " dr#e !-kreativne)
te(nike me. kojima je " slmla/ija tapanja ?tzv! %;ater-boardin#)@!
Prije ne#o to je potpisao zakon' Bs( m je priloio potpisan izjav
kojom si daje pravo svojevoljno# %tmaenja znaenja i primjene
]enevske konven/ije)! Ne; Jork Times je opisao taj zakon kao
%jednostrano brisanje vie od 233 #odina tradi/ije i prava)!
43
" (i S#lasi ++ i Pi ii i N!i ++ " N'l ++++ l ionMn ++ i +++ niP n i i iMdl
sva prava' i (! ili #a M!iivoi U! i iikii n!iri// 5 Y(! lesionii'
drava 0na Karolina < lP!idilla kaMeda s in briz#ali dro#'
vjerojatno "'=7@ ili P5P' i podvr#nli v'a tekoj s/nzornoj depriva/iji;
drali s #a sinoj eliji zamraeni( prozora i (ranili m pravo da
posjedje sat ili kalendar! Kad #od bi #a iMvodili iz elije' pret(odno bi
m okovali rke i no#e' oi prekrili za/r-njenim naoalama a i
debelim titni/ima! U takvim vjetima Padilla ie proveo + B3A dana
tijekom koji( nije imao pravo kontaktirati ni s kim osim s isljedni/ima
koji s' tijekom ispitivanja' nje#ova iz#ladnjela osjetila bombardirali
svjetlima i #lasnim zvkovima!A3
Padilla je dobio pravo na sdsko saslanje prosin/ 233*!' nato
injeni/i daje sd odba/io optb za namjer konstriranja prljave
bombe M!bo# koje je i (ien! &ptili s #a za odravanje veza s
teroristima' a on je svoj obran mo#ao iznijeti malo to#a < strni
svjedok tvrdio je da s 5ameronove te(nike re#resije potpnosti
spjele ispniti svoj osnovn svr( i razoriti nekadanje# odraslo#
ovjeka! %D#otrajna tortra kojoj se naao izloen #ospodin Padilla
otetila #a je i mentalno i :iziki)' obratio se sd nje#ov odvjetnik!
%8lada m je' svojim postp/ima' otela osobnost!) Psi(ijatar koji #a je
pre#ledavao zakljio je da %nije sposoban poma#ati vlastitoj
obrani)!A+ Unato tome' od Bs(a postavljeni sda/ pro#lasio je
Padill sposobnim za s.enje! =laj je nesvakidanji zbo# injeni/e da
je dolo do javno# s.enja! Tise dr#i( zatvorenika koji ame
amerikim zatvorima - i za razlik od Padille nis ameriki dravljani -
prolaze slian reim tortre' ali bez prava na javno s.enje!
9no#i trn Cantanam! 9amdo( Xabib' astralski dravljanin
zatoen tamo izjavio je da je %zaljev Cantanamo eksperiment!!! da
tamo eksperimentiraj s ispiranjem moz#a)!A2 =vjedoanstva' izvjea
i :oto#ra:ije koje s izile iz Cantanama tjeraj na pomisao da se
Gllanov institt iz pedeseti( #odina preselio na Kb! Nakon (ienja
zatvoreni/i se odma( podvr#nti intenzivnoj senzornoj depriva/iji <
kapljaama' tamnim naoalama i debelim titni/ima za i koji
blokiraj sve zvkove! 9jese/ima sjede izola/ijskim elijama i
izvode i( samo da bi im osjete napadali pasjim laveom'
stroboskopskim svjetlima i beskrajnim snimkama djeje# plaa' #lasne
#lazbe i mijakanja!
Uin/i te te(nike mno#im s zatvoreni/ima ostavili posljedi/ jednak
onoj iz institta Gllan tijekom pedeseti( < totaln re#resij! 0edan
oslobo.eni zatvorenik' britanski dravljanin' svojim je odvjetni/ima
rekao da
4+
(ienika koji se nalaze sli i iN epivk ( (!i ( m! iNe! + + 8!imi' 'V
"m ` i% r' je skinta oznaka tajnost i' koji- je lPB" ptio "8nia#on
opisje jedno# osobito vano# zatvorenika' podvr#nto# %intenzivnoj
iMok iji V ise ml iti mjese/a) i koji se %ponaao skladno stanj krajnje
psi(oloke tiaiinia-tiziranosti ?raz#ovara s nepostojeim osobama'
#ovori da je #lasove' satima i eliji na pod prekrivenom
izmetom@)!AH 0ames Jee' bivi mslimanski kapelan amerikoj
vojs/i koji je radio Cantanam' zatvorenike iz bloka Delta opisje
kao slajeve krajnje re#resije$ %Kad bi( zastao poraz#ovarati s njima'
od#ovarali bi mi djetinjim #lasovima i #ovorili krajnje besmisli/e!
9no#i od nji( #lasno s pjevali djeje pjesme' ponavljaji i(
beskonanost! Neki s stajali na metalnim krevetima i ponaali se
djetinjasto' to me podsjealo na pjesm Pkad si sretan lpi dlanom ti o
dlanP koj sam pjevao s braom mladosti!) =tanje se znaajno
po#oralo tijekom sijenja 233A!' kad se novo zatvorsko krilo
preselilo +*4 zatvorenika < bio je to 7o#or *' kojem s se nalazile
eline izola/ijske komore koje nis doptale nikakav kontakt! =abin
Fillett' odvjetnik koji zastpa nekoliko zatvorenika iz Cantanama'
pozorava$ %Gko tako nastavite' pretvorit ete zatvor mobolni/!)A4
=kpine za zatit ljdski( prava isti daje Cantanamo' nato svim
asima' stvari najbolje vodena opera/ija med inozemnim
opera/ijama ispitivanja pod amerikim nadzorom' jer je zatvor
podloan djelominom nadzor 5rveno# kria i odvjetnika! Nepoznat
broj zatvorenika nestao je ntar mree takozvani( etni( rpa diljem
svijeta ili s i( ameriki a#enti preba/ili inozemne zatvore' slei se
pravom neobiajeno# izrenja! >atvoreni/i koji s izronili iz ti(
komara svjedoe da s se tamo soili s /jelokpnim atsenalom
5ameronovi( taktika oka!
Talijansko# sveenika Xassana 9sta: &sam Nasra otela je s
milanski( li/a skpina 5"G-ini( a#enata i talijanske tajne poli/ije!
%Nisam s(vaao to se zbiva)' pisao je kasnije! %Poeli s me darati
trb( i po /ijelom tijel! 5ijel #lav i li/e omotali s mi irokom
ljepljivom vrp/om i prorezali rpe na stima i nosni/ama da mo#
disati!) Preba/ili s #a K#ipat' #dje je etrnaest mjese/i preivio
zamraenoj eliji kojoj s m %o(ari i takori etali po tijel)! Nasr
je e#ipatskom zatvor prebivao sve do veljae 233A!' a spio je sa
sobom kriomi/e ponijeti jedanaest strana zapisa kojima detaljno
iznosi naine zlostavljanja!A*
Napisao je da s #a neprekidno podvr#avali tortri elektrookovima!
Fas(in#ton Post pise da s #a %privezali za eljezn mre koj s
nazivali
42
Ma ++ ii @N! i ii mi iinjai i i!i " U U +++ " Sok @/ Ni i i!i n i si i !+M nr ++
sj/oio i i!i illPvenom sinliii ki SN ++++ (i M!iimiii nikii prikovao ramena
M!a pod' dr#i (i pravljao prekidaem' piPop!iajiPi strjne dare kroz
opr#e strnjae)!AA Pretrpio je tako.er i elektro!okove na testisima -
skladno tvrdnjama dr#e Gmnest1 "nternational!AI
Postoji razlo# koji navodi na vjerovanje da takvo menje ameriki(
zatvorenika elektrinom strjom nije izdvojena pojava' a ta se injeni/a
previ.a #otovo svim raspravama na tem koriste li =jedinjene Drave
tortr ili samo primjenjj %kreativno ispitivanje)! 0ma( al-Dossari'
zatvorenik iz Cantanama koji je vie od deset pta pokao poiniti
samobojstvo' svome je odvjetnik dao pismeno svjedoenje da je'
vrijeme tamnovanja amerikom pritvor Kanda(ar' %istraitelj sa
sobom donio malen re.aj nalik mobitel' ali je bila rije o re.aj za
proizvodnj elektrookova! Poeo mi je davati okove li/e' zatim po
le.ima' dovima i #enitalijama)!AR 9rat Krnaz' zatvorenik
njemako# podrijetla' doivio je sline postpke amerikom zatvor
Kanda(ar$ %U poetk nije bilo pravila! "mali s pravo initi to #od
poele! Tkli s nas svaki pt! Koristili s elektrookove! Uranjali s
mi #lav vod!)I3
Nespjela rekonstrk/ija
Pri kraj nae# prvo# ssreta' zamolila sam Cail Kastner da mi
podrobnije #ovori o svojim %elektrinim snovima)! Priala je da esto
sanja redove pa/ijenata koji ton i bde se iz snova potaknti(
dro#ama! %Qjem i( kako vrite' ja' stenj' #ovore Pne' ne' neP!
=jeam se kako je bilo bditi se takvoj sobi < oblijevao me znoj' bilo
mi je mno' povraala sam - i osjeala neto stvarno dno #lavi!
Clava mi je vie nalikovala mje(r ne#o #lavi!) &pisji taj neobini
osjeaj #lavi' inilo mi se kao da je jako daleko' zavaljena svoj
modri naslonja' dok joj je da( postajao pitav! =pstila je vjede' a
primijetila sam da joj pod njima jabi/e brzo titraj! Dlanom je
pritisnla desn sljepooi/ i pro#ovorila dbljim' napola dro#iranim
#lasom$ %"mala sam :lebek! 9orate mi skrenti misli! Priajte o "rak
< kako je tamo bilo #rozno!)
Prebirala sam po pamenj' tra#aji za ratnom priom prikladnom za
ove dne okolnosti i prisjetila se jedne prilino beni#ne' o ivot
>elenoj zoni! Njezino li/e pola#ano se optalo' disanje se prodbilo!
9odre oi ponovno s se sredotoile na moje! %Xvala vam)' rekla je!
%Doivjela sam :lebek!)
4B
%Kako znan!PD) %8e ste mi rekli!)
Na#nla se naprijed i neto zapisala na komadi papira!
Nakon to sam se te veeri oprostila s Cail' nastavila sam razmiljati o
tome to sam pretjela kad me pitala o "rak! ]eljela sam joj rei' a
nisam mo#la' da me ona sama podsjea na "rak' da jednostavno
osjeam da je ono to se do#odilo njoj' okiranoj osobi' i ono to se
do#odilo toj okiranoj dtavi' na neki nain povezano < da s to samo
raznorodne pojavnosti iste i stra(otne lo#ike!
5ameron svoje teorije temelji na ideji daje okiranjem pa/ijenata i
izazivanjem kaotino# stanja re#resije mo#e stvoriti predvjete za
%ponovno ro.enje) zdravi( i zorni( #ra.ana! 9ala tje(a za Cail'
polomljene kraljeni/e i smrvljeni( spomena < no' vlastitim
napisima 5ameron svoj in razaranja opisje kao stvatanje' dar sretnim
pa/ijentima koje nakon nemorno# preoblikovanja obraza/a eka novo
ro.enje!
Na tom podrj 5ameron je pravo velianstveno podba/io! Bez
obzira koliko dbok re#resij izazivao kod pa/ijenata' oni nikad nis
pili ni pri(vatili beskonano ponavljane porke s vrp/i! "ako je bio
#enij za razaranje ljdi' nije i( bio sposoban stvoriti! "straivanje koje
s' nakon nje#ova odlaska proveli na institt Gllan' pokazje da je A4
posto nje#ovi( bivi( pa/ijenata bilo loijem stanj nakon terapija'
ne#o to s bili trentk prijema na klinik! 8ie od polovi/e
pa/ijenata' neko stalno zaposleni( pojedina/a' nije mo#lo obavljati
radne zadae' a mno#i s' kao i Cail' patili od /ijelo# mnotva novi(
psi(iki( i :iziki( te#oba! %Psi(ika prisila) nije polila rezltate' ni
najmanje' te je memorijalni institt Gllan naposljetk zabranio njezino
koritenje!
&ito je retrospektivi da se problem skriva premisi na kojoj je
poivala /jelokpna nje#ova teorija < ideja da se prije ne#o to do.e
do izljeenja mora obrisati sve to je dotad postojalo! 5ameron je bio
vjeren da e' ako razori sve pa/ijentove navike' obras/e i sjeanja'
naposljetk ostvariti nedirnt prazn plo! No' ma koliko porno
primjenjivao okove' dro#irao ili dezorijentirao' nikad nije dopro do
/ilja! Tonim se pokazalo ono sprotno - to je vie razarao' nje#ovi s
pa/ijenti postajali sve vee rine! =vijesti im nis postale %iste) <
pretvorili s se zbrk raspadnti( sjeanja i izdano# povjerenja!
Kapitalisti katastro:e dijele ist t nesposobnost razlivanja izme.
razaranja i stvaranja' izme. ranjavanja i lijeenja! Taj me osjeaj esto
YSH
"-! i !iN?il@raM! ek!i i nov ileion!K N!nnni pristae teorije spasiteljske
9nPi oka !iilirkii ameriko britanske invazije < zamiljali s da e
nji(ova poraba sile biti toliko zapanjja' toliko sveob(vatna' da e
"raani prijei stanje slino (iberna/iji' najslinije stanj opisanom
prirnik Kbark! Untar to# razdoblja napadai e izvesti sljedei niz
okova - ekonomski( < i njima na obrisanoj ploi "raka nakon invazije
stvoriti zor-demokra/ij slobodno# trita!
=amo to nis doprli do prazne ploe < zatekli s revine i rene'
#njevne ljde koje s' kad bi im se opirali' zasipali novim okovima'
rezltatima davni( eksperimenata koji se provodili na Cail Kastner!
%=tvarno smo dobri odlask na teren i renj sve#a! No' onaj dan
kad bdem ovdje provodio vie vremena #radei' a ne borei se' bit e
doslovno sjajan!) "zjavio je to #eneral Peter F! 5(iarelli' zapovjednik
amerike Prve konjike divizije' #odin i pol dana nakon zavretka
rata!I+ Taj dan nije svano! 0ednako kao i 5ameron' iraki doktori oka
sposobni s razarati - a ini se da nis sposobni obnavljati!
44
9ilton Eriedman i potra#a za laboratorijem slobodni( rk
Kkonomski te(nokrati moda s sposobni oblikovati porezn re:orm'
nov zakon o so/ijalnom osi#ranj ili prila#oditi teajne odnose' ali
nikad nee osjetiti sve savrenstvo obrisane ploe na kojoj bi stvorili'
kako planiraj' pnome pro/vat' sveob(vatan okvir njima omiljene
ekonomske politike!
Grnold Xarber#er' pro:esor ekonomije Qikako# sveilita' +RRI!+
9alo je akademski( kr#ova toliko impre#nirani( mitolo#ijom kao to
je bila katedra ekonomije Qikako# sveilita tijekom pedeseti(
#odina dvadeseto# stoljea < mjesto snano svjesno sebe' ne samo kao
kola ne#o kao -kola miljenja! Tamo se nije samo obavalo stdente
- bila je to iz#radnja i jaanje Qikake kole ekonomije' eda skpine
konzervativni( akademika ije s ideje predstavljale revol/ionarn
pret(odni/' sprostavljen prevladavajem tadanjem %dravnom)
nain razmiljanja! Tko je ispod natpisa %>nanost je mjerenje) ao
kroz vrata z#rade Drtveni( znanosti' ve le#endarn bla#ovaoni/
#dje s stdenti iskavali vlastit mn otrin izazivaji svoje
pro:esore-titane' taj nije stremio prizemnostima kakve s akademske
title! Time se prijavljivao za rat! Kao to je rekao Car1 Be/ker'
konzervativni ekonomist i dobitnik Nobelove na#rade$ %Bili smo ratni/i
i borili smo se s najveim dijelom pro:esije!)2
0ednako kao 5ameronov psi(ijatrijski odjel na 9/Cill tijekom isto#
to# tazdoblja i katedra ekonomije Qikako# sveilita bila je potpno
oatana ambi/ioznim i karizmatinim pojedin/em koji se pstio
korjenit revol/ionaliza/ij nji(ova poziva! Bio je to 9ilton
Eriedman! "ako je imao brojne mentore i kole#e koji s jednako kao i
on vrsto vjerovali laissez-:aire' pravo je nje#ova ener#ija koli
davala revol/ionarni ar! %Uvijek me pitaj$ P>ato ste toliko
zb.eniD "dete li se nai s prelijepom enomDP)' prisjea se Be/ker!
%&d#ovarao sam$ PNe' idem na predavanje iz ekonomijeYP Biti 9iltonov
stdent bilo je istinski arobno!)B
4*
i Uaa!!!!!!!!!!!!!!!!!i% i!!!!!!!!!!!!?Saa P!!!!!Ui!!!!!!!!!!!! r Uv !Pa`UYaUS` U
i!ivnotei prije ne#o -"( Ni ljdski ijiPi!ij iMoUii iii osnovne!- obras/e! " @
ok je ? P!neidii matao o vr' anj ljdske svijesti njezino nedirnto
stanje' "ri/dnn je snatrio o raspletanj drtava' povratk stanje
isto# kapitalizma oieno# od svij smetnji< vladini( propisa'
tr#ovinski( barijera i korijenjeni( interesa! 0ednako kao i 5ameron'
Eriedman je vjerovao daje +++ ren/ima teki( izoblienja ekonomije
jedini nain povratka doba prije + stono# #rije(a smiljeno
izazivanje bolni( okova < samo %#orak lijek) moe ispraviti ta
izoblienja i kloniti ne#ativne obras/e s pta razvoja! 5ameron je
svoje okove izazivao elektri/itetom < Eriedmanovo or.e bila je
politika' ok-terapija koj je predla#ao (rabrim politiarima zemljama
po#o.enim krizom! >a razlik od 5amerona koji je svoje omiljene
teorije odma( ispitao na to#a nesvjesnim pa/ijentima' Eriedman je
morao ekati dva desetljea i nekoliko povijesni( prevrata i skretanja
da bi dobio prilik svoje snove o radikalnom brisanj i stvaranj
ostvariti na ovome svijet!
Erank Kni#(t' jedan od osnivaa ikake katedre ekonomije' smatrao je
da pro:esori svojim stdentima moraj %korijeniti) vjerovanje da je
svaka ekonomska teorija %posveena znaajka sstava)' a ne
raspravama podlona (ipoteza!H =r ti( posveeni( predavanja #lasila
je da s ekonomske sile ponde' potranje' in:la/ije i nezaposlenosti
jednake silama prirode < dakle' stalne i nepromjenjive! U istinski
slobodnome trit kakvo se zamiljalo ikakim predavanjima i
dbeni/ima' te sile postoje savrenoj ravnotei < ponda
komni/ira s potranjom onako kako mjese/ podie plim! Gko
ekonomija pati zbo# visoke in:la/ije' razlo# tome vijek se skriva'
skladno Eriedmanovoj krtoj teoriji monetarizma' injeni/i da s
zavedeni tvor/i politike dopstili da sstav prodre prevelika koliina
nov/a mjesto da trit dopste da iznova (vati ravnote! Ba kao
to eko-sstavi re#liraj sami sebe i tako odravaj ntarnj
ravnote' tako i trite prepteno samome sebi stvara savreno toan
broj proizvoda po savreno tonim /ijenama' koje proizvode radni/i
koji primaj savreno potene do(otke kojima mo# kpiti te proizvode
< 6ajski vrt minimalne nezaposlenosti' bez#ranine kreativnosti i
nlte in:la/ije!
Daniel Bell' (arvardski so/iolo# tvrdi da je takva ljbav prema
idealiziranom sstav de:iniraja znaajka radikalni( ekonomija
slobodno# trita! Kapitalizam se sa#ledava kao %sstav zpanika s
rbinima)' ili %nebeski tajmer!!! mjetniko djelo' tako privlano da
ovjek padaj na
4A
pillv + UipUlltl "8 0PlP"9l!til8tl0l"8 + M!VAlMtl% "
"zazov Eri/dman i nje#ovim sradni/ima bio je pitanje kal )! a!)ik!iMan
da trite stvarnome svijet moe dosei razine nji(ovi( snovi.enja! "
++! W ++ ` ` !W ++ se odvijek (valio da ekonomij smatra znano
jednako /#M!akiiiin i stvarnom kao i :izik ili kemij! =amo to
prirodoznanstveni/i mo# svoje teorije dokazati ponaanjem elemenata!
Eriedman nije mo#ao za primjer zeti nijedn postoje ekonomij
koja bi dokazala da' nakon to se klone %distorzije)' ostaje savreno
zdravo drtvo obilja < bdi da nijedna svjetska dtava nije
ispnjavala kriterije savrene laissez-:aire ekonomske teorije!
Nesposobni iskati vlastite postavke sredinjim bankama ili
ministarstvima tr#ovine' Eriedman i kole#e morali s se zadovoljiti
sloenim i pravo nesvakidanjim matematikim jednadbama i
ranalnim modelima koje s stvarali podrmskim radioni/ama
z#rade Drtveni( znanosti!
7jbav prema brojkama i sstavima smjerila je Eriedmana prema
ekonomiji! U svojoj atobio#ra:iji navodi da je doivio prosvjetljenje
trentk kad je srednjokolski itelj matematike na ploi na/rtao
Pita#orin poak i zatim' zadivljen ele#an/ijom postavke' /itirao %&d
#rkoj rni) 0o(na Keatsa$ %P7jepota je istina' a istina ljepotaP < to je
sve' P>na na zemlji sve to treba znatiP!)* Eriedman je t jednako
strastven ljbav prema tom ptelijepom i sveob(vatnom sstav
prenosio na narataje stdenata ekonomije < zajedno s potra#om za
jednostavno' otmjeno i stro#o!
Kao i sve :ndamentalistike vjere' ekonomija 5ikake kole svojim
istinskim vjerni/ima predstavlja zatvoten petlj! Poetna premisa #lasi
da je slobodno trite savren znanstveni sstav kojem pojedin/i
djelj poti/ani vlastitim interesima i dnjama i stvaraj maksimalan
dobitak za sve! "z to#a nedvojbeno slijedi da je' ako ntar ekonomije
slobodno#a trita neto nije red < visoka in:la/ija ili na#li porast
nezaposlenosti - zrok tome injeni/a da trite nije potpno slobodno!
>a/ijelo postoji neko mijeanje' neko izoblienje ntar sstava!
5ikako tjeenje vijek je isto < stroa i jo potpnija primjena naela!
Kad je Eriedman premino 233*!' pis/i osmrtni/a mili s se da
smiraj sav obim nje#ove ostavtine! 0edan se zadovoljio izjavom$
%9iltonova mantra o slobodnom trit' slobodnim /ijenama'
slobodnom izbor potroaa i ekonomskim slobodama od#ovorna je za
#lobalno bla#ostanje koje ivamo!)A Djelomino tono! Priroda to#
#lobalno# bla#ostanja < tko #a iva' tko #a ne iva' otkd potjee
< iznimno je pitna' naravno!
4I
iii V i mi !i1'iNi i i!i i im i !+ N!i +!+- NiNi ++++X r i( ++++++ m no#a i
na' #ran/i i aM!i ii@ili neto na@l@liMiP a i im ili noj slolioil i i omo#i
vi im da zanemarj dravne #rani/e' iM(je#avaj propise i poreze te
z#r nova bla#a!
Plaj talent za smiljanje iznimno pro:itabilni( ideja svoje korijene' tako
se ini' ve iz Eriedmanova rano# djetinjstva kad s nje#ovi roditelji'
madarski imi#ranti' kpili tvorni/ odjee #rad 6a(;a1 Ne;
0erse1j! &bitelj je stanovala tvornikoj z#radi koj bi' pie
Eriedman' danas %smatrali radioni/om)!I Bila s to teka vremena za
tvorniare < marksisti i anar(isti strane s radnike or#anizirali
sindikate' za(tijevali zatit na rad i slobodne vikende i na sastan/ima
nakon smjena raz#labali o teoriji radniko# vlasnitva! Kao e:ov sin
Eriedman je na tim raspravama nesmnjivo o potpnosti oprena
razmiljanja! Na kraj je oeva tvorni/a propala' ali je Eriedman esto
spominje na predavanjima i televizijskim nastpima' koristei je kao
primjer za svoj teorij dere#lirano# kapitalizma < kao dokaz da ak
i oni naj#ori' najmanje re#lirani poslovi nde prvi korak na pt ka
slobodi i bla#ostanj!
8elik dio svoje privlanosti ekonomska teorija 5ikake kole d#je
tome da je' vrijeme kad s radikalno ljeviarske ideje o radnikoj
moi sve vie jaale diljem svijeta' prala mo#nost obrane
vlasniki( interesa' jednako radikalno i natopljeno vlastitim
idealistikim postavkama! =lati Eriedmana kako je iznosi - a nje#ove
ideje nis za#ovarale pravo da tvor-niari isplaj niske osobne
do(otke < #ovorei o potrazi za najistijom mo#om :ormom
%parti/ipa/ijske demokra/ije)' bdi da na slobodnom trit %svaki
pojedina/ ima pravo #lasovati za omiljen boj kravate)!R Tamo #dje
s ljeviari obeavali osloba.anje radnika od vlasnika' #ra.ana od
diktatra' drava od kolonijalizma' Eriedman je obeavao %individaln
slobod)' zamisao kojom je atomizirane #ra.ane zdizao iznad bilo
kakvo# zajedniko# pod(vata i osloba.ao i( omo#ji im da
izraze svoj apsoltn i slobodn volj ptem svoji( potroaki(
izbora! %&sobito nas je s(iivala injeni/a da se radilo o onim istim
znaajkama koje s marksizam inile privlanim tolikim mladima)'
prisjea se ekonomist Don Patinkin koji je 5(i/a# stdirao tijekom
etrdeseti( #odina < %jednostavnost sljbljena s oitom lo#ikom
/jelovito; idealizam spojen s radikalizmom)!+3 9arksisti s
za#ovarali svoj radnik topij' dok je 5ikaka kola razvijala on
podzetnik < obje strane tvrdile s da e' ako bde po nji(ovom'
zavladati savrenstvo i ravnotea!
4R
"8l!UPK!99 " =U ni "" ?asili$ r/voilll Y@om nif imni ni i -'!
+!+!+ ++ r i
i zamijeniti #a so/ijalizmom! 6jeenje 5ikake kole nije ll i!Slil iS
ne dvosmisleno! =jedinjene Gmerike Drave tada s ve bile kapilra
ke' ali kad se pitalo nji(' taj kapitalizam jedva da je postojao! U =G" @ '
kao i svim navodno kapitalistikim ekonomijama' 5ikaka kola
posvda je primjeivala mijeanje! Da bi proizvode inili
pristpanijima' politiari s zamrzavali /ijene; da bi smanjili
izrabljivanje radnika' postavili s minimalni osobni do(odak; da bi
osi#rali da svi imaj pravo na obrazovanje' sstav s zadrali
dravnim rkama! Te mjere esto s naiz#led poma#ale ljdima' ali s
Eriedman i nje#ovi bili vjereni < to s %dokazivali) svojim
modelima < da politika time stvari nanosi neopisiv tet ravnotei
trita' kao i sposobnosti da razliiti trini si#nali ostvare me.sobn
komnika/ij! 5ikaka kola imala je zada proistiti sve <
osloboditi trite ti( smetnji tako da slobodno trite moe prodisati
pnim plima!
>bo# to#a 5ikaka kola marksizam nije smatrala svojim najljim
neprijateljem! "stinski izvor nevolja skrivao se ke1nesijanskim
idejama koje s kolale =jedinjenim Dravama' eropskim
so/ijaldemokratskim kr#ovima i med developmentalistima
dravama' tada' takozvano# Tree# svijeta! Te skpine nis vjerovale
topij' ne#o mijean ekonomij < ikakim oima odvratn ka
kapitalizma proizvodnji i distrib/iji proizvoda' so/ijalizma
obrazovanj' dravno# vlasnitva podrjima vodoprivrede i svi(
mo#i( zakona stvoreni( da bi obzdali krajnosti kapitalistiko#
sstava! Ba kao to vjerski :ndamentalisti #aje nevoljko potenje
prema :ndamentalistima dr#i( vjera' kao i prema zakletim ateistima'
ali iz de prezir obine vjernike' tako je i 5ikaka kola objavila rat
tim mi-ma ekonomistima! &ni nis eljeli izazvati revol/ij ne#o
pokrenti kapitalistik 6e:orma/ij < povratak neza#a.enom
kapitalizm!
>a najvei dio to# prizma zaslan je Eriedri/( Xa1ek' Eriedmanov
osobni #r koji je tako.er na 5ikakome sveilit predavao tijekom
pedeseti( #odina! Taj krti Gstrijana/ pozoravao je da svako vladino
mijeanje ekonomij vodi drtvo %ravno ropstvo)' te #a treba
dokinti!++ Kako tvrdi Grnold Xarben#er' d#o#odinji ikaki
pro:esor$ %Gstrijan/i) s' ta klika ntar klike' bili toliko vatreni da s
tvrdili da bilo kakvo dravno mijeanje nije samo po#reno ne#o i
%zlo!!! Kao da promatrate iznimno lijep ali' istovremeno' i neizmjerno
sloen slik' po sebi savreno skladn' i onda spazite mrlj tamo #dje
ne bi trebala biti < to je pravo #rozno!!! ta po#reka kvari sv
ljepot!)+2
*3
" SW P mjest #ii je je m i V !+++ ++ =vii a i skoj' ideja +"!+ liiMiiis i lei
oil vezati rke ili V 7la svijetom ka7o m od#ovara jedva da se
mo#la iznijeti lj.enom + li i vit! =jeanja na brzovni slom +R2R!
i 8elik kriz koja je slijedila bila jo svjea - ivotne te.evine
topile s se preko noi' samobojstva' javne k(inje' izbje#li/e!
6azmjeri katastro:e koj je stvorilo trite izazvale s " mr za(tjeva za
oblikom vlasti koji vrsto nadzire stanje! 8elika kriza nije oM!naila kraj
kapitalizma' ali oznaila je' kako je 0o(n 9a1nard Ke1nes prorekao
nekoliko #odina ranije' %svretak laissez-:aire ekonomije) < kraj
sstava koji je ttit doptao da samo pravlja sobom!+B &d
trideseti( #odina pa sve do rani( pedeseti( vladalo je razdoblje
neo#ranieno# :aire etika rada Ne; Deala zmaknla je pred ratnim
naporima' pokrenli s se javni radovi kako bi se otvorila neop(odno
potrebna radna mjesta' a novi so/ijalni pro#rami spreavali s da veina
stanovnitva skrene otro lijevo! Bilo je to vrijeme kad kompromis
izme. ljevi/e i desni/e nije nosio vredljivo znaenje' ne#o dio
plemenite misije s /iljem spreavanja mo#nosti stvaranja svijeta'
kako je Ke1nes pisao predsjednik Eranklin + @! 6oosevelt +RBB!
#odine' kojem se %reli#iji i revol/iji) prepta da %se bore do
kraja)!+H 0o(n Kennet( Calbrait(' nasljednik Ke1nesova plata
=jedinjenim Dravama' opisao je osnovne zadae politi/ata i
ekonomista ovim rijeima$ %"zbje#avanje depresije i borba protiv
nezaposlenosti)!+4
Dr#i svjetski rat dao je nov poriv rat protiv siromatva! Na/izam se
Njemakoj korijenio vrijeme kad je drav razarala stra(otna kriza'
izazvana tekim ratnim odtetama nametntima nakon Prvo#a
svjetsko#a rata' koj jo vie prodbljje slom +R2R! #odine! Ke1nes je
vrlo rano pozoravao da e svijet' ako njemak bijed bde rjeavao
pristpom laissez-:aire' doivjeti straan protdar! %Us.jem se
predvi.ati da odmazda nee!)+* U to vrijeme nitko nije obratio
pozornost na nje#ove rijei' ali tijekom obnove Krope nakon Dr#o#a
svjetsko#a rata zapadne sile pri(vatile s naelo da trina ekonomija
mora jamiti koliin temeljno# dostojanstva dostatn da razoarani
#ra.ani tje( ne potrae ponovno nekoj privlanijoj ideolo#iji <
bila ona :aistika ili komnistika! Taj pra#matiki imperativ doveo je
do stvaranja sve#a to danas povezjemo s minlim danima %ljdno#)
kapitalizma < so/ijaln zatit =jedinjenim Dravama' dravno
zdravstvo Kanadi' so/ijalno osi#ranje Britaniji' radnika prava
Eran/skoj i Njemakoj!
=lino' iako neto radikalnije raspoloenje jaalo je zemljama
razvoj < obino #a se krstilo nazivima %developmentalizam) ili
%na/ionalizam
*+
okrent strate#ij indstrijaliza/ije' mjesto tla se oslaN!ij na iMvoz
sirovina ije s /ijene slijedile silazn ptanj i Kropi i =jevernoj
Gmeri/i! >a#ovarali s re#la/ij' ak i na/ionaliza/ij na:te' rda i
ostali( kljni( indstrijski( #rana tako da bi dobar dio zarade (ranio
dravno poti/ani razvojni pro/es!
=ve do pedeseti( #odina' developmentalisti s se' jednako kao i ke1ne-
sijan/i i so/ijaldemokrati bo#atim dravama' mo#li (vastati nizom
zamjetni( spje(a! Najnapredniji laboratorij developmentalizma
nalazio se na jnome kraj 7atinske Gmerike' poznatom kao i 0ni
nj koji s inili 5ile' Gr#entina' Ur#vaj i neki dijelovi Brazila!
Nje#ov epi/entar nalazio se Kkonomskom odbor za 7atinsk
Gmerik Ujedinjeni( naroda sa sjeditem ileanskoj prijestolni/i
=antia#' a vodio #a je' od +R43! do +R*B!' ekonomist 6atil Prebis/(!
&n je skpine ekonomista ptio developmentalistik teorij i
postavio i( za ekonomske savjetnike vladama diljem kontinenta!
Na/ionalistiki politiari' kakav je bio Gr#entina/ 0an Peron' svoje s
ideje praks provodili pnom silinom' prelijevaji dravni nova/
in:rastrktrne projekte kakvi s bili atoptovi ili eliane' dareljivo
sbven/ioniraji lokalne podzetnike sredstvima za iz#radnj novi(
tvorni/a' velikom brzinom proizvodei atomobile i perili/e rblja' te
drei voz na zdi zastraje visokim /arinama!
Tijekom to# vrto#lavo# razdoblja ekspanzije' 0ni je nj poeo vie
nalikovati Kropi ili =jevernoj Gmeri/i' ne#o 0noj Gmeri/i ili ostalim
dravama Tree#a svijeta! 6adni/i novim tvorni/ama osnivali s
snane sindikate koji s se izborili za plae dostojne srednje klase' a
svoj s dje/ slali da stdiraj na novoiz#radenim dravnim
sveilitima! Colem jaz izme. tamonje elite koja je i#rala polo i
seljaki( masa poeo se smanjivati! Pedeseti( #odina Gr#entini je
obitavala najbrojnija srednja klasa na kontinent' dok je ssjedni
Ur#vaj biljeio R4-postotn stop pismenosti i svim svojim #ra.anima
jamio besplatn zdravstven skrb! Developmentalizam je privremeno
bio toliko zapanjje spjean daje latinoameriki 0ni nj postao
snanim simbolom siromanim dravama diljem svijeta < stajao je kao
dokaz da se a#resivnom primjenom mdre i praktine politike moe
kloniti klasni ponor izme. Prvo# i Tree# svijeta!
=vi ti spjesi nadzirani( ekonomija < na kevnesijanskom sjever kao i
na developmentalistikom j# < znaili s /rne dane za katedr
ekonomije 5ikako# sveilita! Predsjedni/i i premijeri poljavali s
nji(ove najlje
*2
!i "!!iiiili il!i "n m dopstili il!i ili jg iiiiij:iii jo ee ne#o prije! "pak'
ll je nekoliko nji( koji s se ivo zanimali M!a ideje 5ikak/ kole <
bila "!- in mona #omili/a!
?ilaveinama ameriki( mltina/ionalni( korpora/ija koji s se borili s
neprijateljski nastrojenim svijetom razvoj' kao i snanim i
za(tjevnim sindikatima kod ke' #odine poratno# pro/vata bile s
brna vremena! " konomija se razvijala brzo' stvaralo se #olemo
bo#atstvo' ali s vlasni/i i il ioniari bili prisiljeni najvei dio to# bla#a
preraspodijeliti korpora/ijska davanja i radnike plae! =vima je ilo
dobro ali' kad bi se vratilo na pravila koja s vrijedila prije Ne; Deala'
nekoli/ini bi ilo neizmjerno bolje!
Ke1nesijansk revol/ij protiv ekonomije laissez-:aire korpora/ijski
je sektor skpo platio! &ito je za povrat iz#bljeni( teritorija bila
potrebna kontrarevol/ija protiv ke1nesijanizma' povratak na
kapitalizam jo manje re#liran ne#o prije 8elike krize! Takav kriarski
po(od nije mo#ao povesti Fall =treet < ne tadanjoj klimi! Da je
Eriedmanov bliski prijatelj Falter Friston' direktor 5itibanka' iziao
javnost i izjavio da treba kinti minimaln pla i kotporativna
davanja' pro#lasili bi #a barnom-pljakaem! T se plela 5ikaka
kola! Ubrzo je postalo jasno tla' kad Eriedman kao sjajan matematiar'
isksan raspravama' iznese iste te ar#mente' oni poprimaj potpno
dt#aiji prizvk! 9oda i( se moe smatrati po#renima' ali s
svakako obiljeeni areolom znanstvene nepristtanosti! Colema
prednost promi/anja korpora/ijski( nazora kroz akademske ili
kvaziakademske instit/ije ne samo to je 5ikak kol doslovno
zatrpavala dona/ijama ne#o je' kratkome rok' pomo#la stvoriti
#lobaln mre desno orijentirani( trstova moz#ova iz koji( e ni/ati
kontrarevol/ionarni vojni/i diljem svijeta!
=ve se svodi na Eriedmanov jednostran pork$ Ne; Deal je bio
potpnosti po#rean! Tada s mno#e zemlje' %med njima i moja
domovina' skrenle s pravo# pta)!+A Kako bi se vlade vratile na pravi
pt' Eriedman svojoj poplarnoj knjizi' Kapitalizam i sloboda prvi pt
izlae obrise bde# pravilnika #lobalno# slobodno# trita' koji e
=GD stvoriti ekonomski plan neokonzervativno# pokreta!
Kao prvo' vlasti moraj kloniti sva pravila i propise koji ometaj
akmla/ij kapitala! Dr#o' moraj prodati sve vlasnitvo koje bi
kotpota/ije mo#le voditi pritom ostvarji pro:it! "' tree' moraj
radikalno srezati
*B
pnvaiiM!a/ij/+ ieM!nj!t jm!i' i immi!i( '% aS!```)!!!!!!!! !!!!! ' h
taka! " @avanja' ako postoje' moraj lSiii niska' te se bo#ate i sinnasi
mli oporezivati po jedinstvenoj stopi! Korpora/ije trebaj (iti
slobodne svoje proizvode prodavati bilo #dje na svijet' a vlade ne
smij niim t it it i lokalne indstrije ili vlasnitvo! =ve /ijene' med
njima i /ijen rada' mora odre.ivati trite! " mora se kinti zajameni
minimalni do(odak! Eriedman je na privatiza/ij pondio zdravstvo'
pot' obrazovanje' mirovinske :ondove' ak i na/ionalne parkove!
Ukratko reeno' potpno besramno' pozivao je na renje Ne; Deala
< to# kr(ko# primirja izme. drave' korpora/ija i radniko# pokreta'
kojim se' nakon 8elike krize' spjelo sprijeiti narodni stanak!
Kontrarevol/ionari Qikake kole traili s dokidanje svi( zatitni(
mjera za koje s se radni/i izborili i svi( sl#a koje je prala drava
da time blai otre rbove trita!
>apravo' eljeli s i vie < eljeli s eksproprirati sve to s radni/i i
vlade stvorili tijekom ti( desetljea bjesomni( javni( radova!
Eriedman je vlad na#ovarao da proda sve :inalne proizvode koje s
stvarale i dale im vrijednost mno#e #odine la#anja dravno# nov/a i
znanja! =to se Eriedmana ti/alo' temeljno je bilo sve to zajedniko
bla#o preba/iti privatne rke!
"ako se vjeno skrivala jezik matematike i znanosti' Eriedmanova
vizija savreno se poddarala s interesima veliki( mltina/ionalni(
tvrtki' po vlastitoj prirodi vjeno #ladni( #olemi( i novi( nere#lirani(
trita! U prvoj :azi kapitalistike ekspanzije t divovsk #lad
zadovoljavao je kolonijalizam < %otkrivanje) novi( teritorija i
otimanje zemlje bez naknade' a zatim va.enje zemni( bo#atstava bez
ikakve naknade lokalnom stanovnitv! Eriedmanov rat protiv
%so/ijalne drave) i %velike vlasti) obeavao je nova prostranstva
brzom bo#aenj - samo ovaj pt' bez osvajanja novi( podrja; drava
e biti nova #rani/a kad se njezine javne slbe i vlasnitvo prodaj za
daleko manje od nji(ovi( stvarni( vrijednosti!
6at protiv developmentalizma
U =jedinjenim Dravama' tijekom pedeseti( #odina' pristp tim
bo#atstvima bio je desetljeima daleko! Qak i nakon to je Bijel
k zasjeo okorjeli repblikana/ kakav je bio D;i#(t Kisen(o;er' nije
postojala prilika za radikalan zaokret kakav je predla#ala Qikaka kola
- javne slbe i radnika prava bili s previe omiljeni' a Kisen(o;er se
nadao jo jednom mandat! "ako nije imao previe volje za borb protiv
ke1nesijanizma kod ke' Kisen(o;er se dokazao sposobnim podzeti
brze i radikalne korake
*H
--------' !!!!!!!' !!!!!!!!!!!!!!!!!!- <`?-'!!!!!U`aU%`a,- P-----
K!l je' lPjP=!8 #odino' 7is/n(o;/r postao predsjednik' "ranom je
vladao developmenialisi ki nastrojeni voda' 9o(ammad 9ossade#('
koji je ve na/ionalizirao na ++ nn kompanij' a "ndonezija se nala
rkama sve ambi/ioznije# G/(meda =karna' koji je #ovorio o
povezivanj svi( na/ionalni( vlada Tree# svijeta i stvaranj spersile
alpari >apad i =ovjetskome blok! =tate Depattment osobito je
zabrinjavao sve vei spje( na/ionalni( ekonomija latinoamerikom
0nom /nj! U vrijeme kad s veliki dijelovi svijeta skretali
staljinizam i maoizam' developmentalistiki prijedlo# %spstit/ije
voza) zvao je prilino /entristiki! Unato tome' ideja da 7atinska
Gmerika zavre.je svoj Ne; Deal stvorila je mone neprijatelje!
0noameriki :edalni zemljoposjedni/i bili s prilino zadovoljni
statsom Oo' koji im je donosio visoke zarade i osi#ravao
bez#ranine koliine siromani( seljaka koji s radili na poljima i
rdni/ima! U tom trentk asnli s se videi da im zarada odlazi na
iz#radnj dr#i( sektora' da radni/i ttae preraspodjel zemlje' dok
vlada mjetno sniava /ijene roda kako bi (rana bila dostpna svima!
Gmerike i eropske korpora/ije koje s poslovale 7atinskoj Gmeri/i
poele s pivati sline pritbe svojim vladama < proizvode s im
zastavljali na #rani/ama' radni/i s traili vie plae i' to i( je najvie
znemirilo' do nji( s dopirale #lasine da e se' ime ostvarenja
latinoameriko# sna o ekonomskoj neovisnosti' na/ionalizirati redom
sve' od rdnika do banaka stranome vlasnitv!
Pod pritiskom korpora/ijski( interesa' amerikim i britanskim
vanjskopolitikim kr#ovima korijenila se ideja da se poka develop-
mentalistike vlade vi binarn lo#ik Xladno#a rata! Ne dajte se
zavarati mjerenim' demokratskim tonovima' pozoravali s ti
jastrebovi$ na/ionalizam Tree#a svijeta prvi je korak na pt prema
totalitarnom komnizm' to se mora sasjei korijen! Dvoji/a
#lavni( za#ovornika te teorije bili s 0o(n Eoster Dlles' Kisen(o;erov
dravni tajnik' i nje#ov brat Gllen Dlles' ravnatelj novoosnovane 5"G-
e! Prije ne#o to s prezeli javne dnosti' oboji/a s radili
le#endarnoj njjorkoj odvjetnikoj tvrtki =llivan i 5rom;ell #dje s
zastpali brojne tvrtke koje s od developmentalizma mo#le pretrpjeti
najvee #bitke < med njima 0! P! 9or#an i 5ompan1' "nternational
Ni/kel 5ompani' 5ban =#ar 5ane 5orporation i United Erit
5ompan1!+I 6ezltati nji(ova spona pokazali s se odma( < tijekom
+R4B! i +R4H! #odine 5"G je or#anizirala prva dva dravna dara' oba
dravama Tree# svijeta koje s bile blie Ke1nes ne#o =taljin!
*4
p Cvatemali' koji s iMveli na izravan za(tjev Uniteil + mit
? omp!inv! Korpora/ija koja je s braom Dlles bila bliska jo od
nji(ovi( dana 5romvvell' strano se vrijedila kad je predsjednik
0a/obo Grbenz t iiiM!man eksproprirao nekoriten obradiv zemlj ?z
pn naknad@ kao dio projekta preobrazbe Catemale' kako je rekao$
%"z zaostale drave s preteito :edalnom ekonomijom svremen
kapitalistik drav) < to je oito bio potpno nepri(vatljiv /ilj!+R
Grbenz je brzo nestao' United Erit ponovno je prezela zde!
Unitavanje developmentalizma na podrj 0no# /nja' #dje se
korijenio daleko dblje' bilo je neizmjerno vei izazov! 6azmiljanja
kako ostvariti taj /ilj bila s #lavnom temom rasprave dvoji/e
Gmerikana/a koji s se sastali =antia#o de 5(ile' +R4B! 0edan se
zvao Glbion Patterson' direktor amerike Uprave za me.narodn
sradnj Qile < a#en/ije koja e se kasnije pretvoriti U=G"D - a
dr#i' T(eodore F! =/(ltz' bio je proelnik odjela ekonomije
Qikako#a sveilita! Pattersona je neizmjerno zabrinjavao
bjesomno snaan tje/aj 6atila Prebis/(a i ostali( latinoameriki(
%/rveni() ekonomista! %Potrebno je promijeniti podjel' tje/ati na
obrazovanje koje je iznimno loe)' na#lasio je kole#i!23 Taj se /ilj
poddarao sa =/(ltzovim osobnim vjerenjem da amerika vlada ne
ini dovoljno intelektalnom skob s marksizmom! %=jedinjene
Drave moraj najvei dio svo# ekonomsko# pro#rama prenijeti
inozemstvo!!! ]elimo da siromane drave svoj ekonomski spas
prona. povezivanj s nama i koritenj nai( naina postizanja
ekonomsko# razvoja)' rekao je!2+
Nji( dvoji/a skovali s plan koji e pretvoriti =antia#o' kolijevk dr-
avno-/entralizirane ekonomije' svoj potpn sprotnost <
laboratorij za najsvremenije eksperimente na slobodnom trit' koji
e 9ilton Eriedman priti ono za im je ezno; drav na kojoj e
iskati svoje oboavane teorije! "zvorna inai/a plana bila je
jednostavna < amerika vlada platit e da ileanski stdenti dolaze
stdirati ekonomij na sveilite koje s svi poznavali kao
najbjesomnij %protkomnjarsk) instit/ij na svijet - ono
5(i/a#! =/(ltz i nje#ovi kole#e sa =veilita tako.er e dobiti nova/
da otptj =antia#o' istraj ileansk ekonomij' te stdente i
pro:esore poavaj temeljnim postavkama Qikake kole!
Plan se od ostali( ameriki( pro#rama obke kojima s sponzorirani
mno#obrojni latinoameriki stdenti razlikovao svojim neskriveno
ideolokim stremljenjima! &dlkom da 5(i/a#o obava Qilean/e <
kola
**
"iiWSi iv .eVelWSpn-nialiM!ma' /ii vor/tnS WSlSj!isUljiijii?!Pi ? al/ai in
tla je a me-i ka vlada o.liPila koji- ideje smij' a koje ne smij
proavati nji(ovi vlasi ili stdenti! Bilo je +3 loliko besprizorno
mijeanje =jedinjeni( Drava latinoamerika pitanja da #a je dekan
Qileansko# sveilita' vodee# sveilita dravi' kad se Glbion
Patterson sastao s njim i pondio m stipendije za spostav pro#rama
razmjene' #latko odbio! 6ekao je da e pristati na sradnj samo ako
nje#ovo sveilite moe tje/ati na to tko e =jedinjenim Dravama
poavati stdente! Patterson se zatim sastao s li/kanom manje#'
Qileansko# katoliko# sveilita' daleko konzetvativnije kole na
kojoj je tako.er postojala katedra ekonomije! Tamonji dekan
objerke je pri(vatio pond' te se rodio projekt koji s
Fas(in#ton i 5(i/a# krstili imenom %Projekt Qile)!
%Doli smo se natje/ati' a ne sra.ivati)' izjavio je =/(ltz s Qikako#
sveilita' objanjavaji zato je pro#ram otvoten samo ai/i
odabrani( ileanski( stdenata!22 &d samo# poetka ratobornost se
nije prikrivala - /ilj Projekta Qile bio je stvaranje ideoloki( ratnika koji
e pobijediti rat ideja protiv latinoameriki( %/rveni() ekonomista!
=lbeno otvoren +R4*!' kroz projekt je' izme. +R4A! i +RA3! #odine'
prolo stotin ileanski( stdenata' koji s pritom stekli visoke
akademske naslove < nji(ov kolarin i trokove plaali s ameriki
porezni obvezni/i i amerike zaklade! Codine +R*4! pro#ram se
proirio kako bi mo#ao pri(vaati stdente iz /ijele 7atinske Gmerike
< najveim dijelom njem s sdjelovali Gr#entina' Brazil i
9eksiko! To proirenje stipendirala je >aklada Eord' i ono je dovelo do
stvaranja 5entra za latinoamerike ekonomske stdije pri Qikakome
sveilit! Untar pro#rama' svakome trentk' ekonomij je
stdiralo < na dodiplomskim stdijima < etrdeset do pedeset
latinoameriki( stdenata' to je otprilike treina kpno# broja
stdenata na odsjek!
U slinim pro#ramima na Xarvard ili 9"T- stdiralo je etvero ili
petoro 7atinoamerikana/a! Posti#ne je bilo zadivljje < tijekom
samo jedno# desetljea' ltrakonzervativno Qikako sveilita postalo
je #lavna meka svim 7atinoamerikan/ima koji s eljeli inozemstv
stdirati ekonomij < injeni/a koja e obliiti tijek tamonje
povijesti nadolazeim desetljeima!
"ndoktrina/ija posjetitelja Qikake kole tamonjim pravovjerjem
pretvorila se prioritet te instit/ije! 8o.a pro#rama i ovjek zaden
da se latinoameriki #osti osjeaj dobrodolima bio je Grnold
Xarbe#er'
*A
U"!XU9"'l8'!!U+!'m'!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!' '
Kad s poeli pristizati ileanski si .eni i' " lar(/r#/i je temeljio VVtn
iN!i "n %Qileansk radioni/) #dje s ikaki prolesori izla#ali sVoNi diN
a;P'noMe po#reaka 0noj Gmeri/i potpnosti proete ideolo#ijom i
ndili im znanstvene re/epte kako i( ispraviti!
%5ile je' odjednom' postao #lavnom temom dnevni( rasprava na
Kkonomiji)' prisjea se Gndr\ Cnder Erank koji je pedesetima
stdirao kod Eriedmana i nakon to#a postao svjetski poznat
developmentalistiki ekonomist!2H 5jelokpna ileanska politika nala
se pod mikroskopom #dje se otkrila /ijela (rpa nedostataka < vrsta
mrea so/ijalne zatite' zatita na/ionalne indstrije' tr#ovinske
barijere' nadzor kretanja /ijena! =tdente s poavali da prezir
pokaje blaavanja siromatva' te s mno#i svoje doktorske teze
posvetili se/iranj svi( #lposti latinoameriko# developmentalizma!24
Kad bi se Xarben#er vraao sa svoji( esti( ptovanja =antia#o
tijekom pedeseti( i ezdeseti( #odina' Cnder Erank se prisjea da je
namrtvo pljvao po =antia#' kao i ileanskom zdravstv i obrazovanj
< tada najboljem na kontinent < nazivaji i( %besmislenim
pokajima da se ivi iznad vlastito# prosjeka nerazvijenosti)!2*
Untar >aklade Eord li s se izrazi zabrintosti zbo# :inan/iranja
tako neskriveno ideolo#izirano# pro#rama! Neki s isti/ali da s jedini
latinoameriki predavai' koji s predavali ikakim stdentima' bili
oni koji s diplomirali ntar to# pro#rama! %"ako je nemo#e porei
kvalitet i tje/aj samo# pod(vata' nje#ova ideoloka senost moe
se sa#ledavati kao ozbiljan nedostatak)' napisao je jednom od
interni( izvjea zakladi 0e::re1 Pr1ear' Eordov spe/ijalist za 7atinsk
Gmerik! %Nemo#e je' izla#anjem toliko jednostranom #ledit'
spjeno promi/ati interese zemalja razvoj!)2A Ta pro/jena nije
sprijeila daljnje :inan/iranje pro#rama!
Kad se prva skpina 5ileana/a vratila ki iz 5(i/a#a' bili s %vei
:ridmaniti od Eriedmana samo#) < kako i( je opisao 9ario >anart'
ekonomist s Katoliko# sveilita =antia#!2I, 9no#i s se
zaposlili na katedri ekonomije pri Katolikom sveilit i brzo #a
pretvorili vlastit' malen' Qikak kol sred =antia#a < isti
pro#ram' isti prirni/i na en#leskome jezik' isto pravovjerno
svojatanje %isti() i %znanstveni() spoznaja! Do +R*B! dvanaest od
trinaest stalno zaposleni( predavaa diplomirali s na pro#ram
5ikako# sveilita < a =er#io de 5asto' jedan od
, Falter Xeller' slavni ekonomist iz Kenned1jeve vlade' jednom se
prilikom nar#ao klt Eiredmanovi( sljedbenika
podijelivi i( razrede$ %Neki od nji( s :riedmanov/i' dr#i s
:riedmanijan/i' neki s :riedman/i dok s ostali :riedmanija/i!)
*I
" "!" " U "9 '+ NiPi ?"nn U "8&' l ll 9 9M&8!ll " ++'+ ? ik!lkoj koli!
=i i " ?` +++ i koji s pi osli pro#ram' 5(i/a# ili nje#ovoj
ileanskoj depandansi' re#iji s postali poznati kao %los 5(i/a#o
Bo1s),! Dobivaji svjea sredstva od U=GlD-a' ileanski 5(i/a#o
Bo1si postali s vatreni re#ionalni promi/atelji ideja koje s
7atinoametikan/i nazivali %neolibe-ralizmom)' i ptovali Gr#entin i
Kolmbij kako bi temeljili nove i kaske depandanse s /iljem
%irenja ti( spoznaja diljem 7atinske Gmerike' i borbe protiv ideoloki(
stavova koji #e slobod' promii siromatvo i zaostalost)' kako je
to izjavio jedan ileanski diploma/!B3
0an Cabriel 8aldes' ileanski ministar vanjski( poslova tijekom
devedeseti( #odina' opisao je pro/es obrazovanja stotina ileanski(
ekonomista pravovjerj Qikake kole kao %zasttaji primjer
trans:era ideolo#ije iz =jedinjeni( Dtava drav koja se nalazi ntar
s:ere izravno# tje/aja!!! &brazovanje ti( Qileana/a potjee iz projekta
stvoreno# tijekom pedeseti( #odina s /iljem tje/aja na razvoj
ileanske ekonomske misli)! "stakno je da s % ileansko drtvo
veli potpno nove ideje' zamisli potpnosti nepostojee na Ptrit
idejaP)!B+
Kao oblik intelektalno# imperijalizma' taj pro/es bio je potpnosti
neprikriven! "pak' postojao je problem < nita nije :nk/ioniralo! U
izvje koje je Qikako sveilite' +R4A! #odine' ptilo :inan/ijerima
=tate Department stoji daje %temeljni /ilj projekta) obiti natataj
stdenata' %mo#i( intelektalni( voda ileanske ekonomske
politike)!B2 =amo to 5(i/a#o Bo1si svoje dtave nis vodili nikamo
< zapravo' ostali s pozadini!
Poetkom ezdeseti( #odina' #lavna ekonomska rasprava na podrj
0no# /nja nije doti/ala pitanja laissez-:aire kapitalizma nasprot
develop-mentalizm' ne#o se raz#ovaralo o tome kako
developmentalizam prevesti na sljede' vi razin! 9arksisti s
traili to sveob(vatnij na/ionaliza/ij i tadikalne zemljine re:orme'
/entristi s tvrdili daje klj to veoj ekonomskoj sradnji izme.
latinoameriki( drava s /iljem preobraavanja re#ije snaan
tr#ovinski blok kojim bi se sprotstavili Kropi i =jevernoj Gmeri/i!
Gnkete' kao i #lasovi li/e' otkrivali s da 0ni nj sve vie na#inje
lijevo!
Codine +R*2! Brazil je odlno kreno tim ptem pod vodstvom
predsjednika 0oaoa Colarta' na/ionalistiko# ekonomista okrento#
, %Drtvo iz 5(i/a#a) - mo#lo bi se rei! U nastavk ovaj i sline
nazive ostavljati "zvornom oblik' Lprim'
prev!@
*R
"!"ll liilllllii!il liiaii iV;iiiNW'inijV !+!+ no! i!!!!!!! 0!!!!!!!!!!!!!!!!!!c !----
ekonomij mjesto tla #a iznose iz drave i dijele svojim nNiiNWirWk ili
londonskim dioniarima! U Gr#entini se vojna vlast trtlil!i #ili sli!
ne za(tjeve zabranivi stran/i 0ana Perona izlazak na izbore' ali je tim
pot /Mom jo vie razbjesnila nov narataj mladi( peronista med
kojima i( je bilo mno#o spremni( da zm orje rke i oslobode
domovin!
Upravo je Qile < tom epi/entr ikako# eksperimenta < poraz
skob ideja bio do krajnosti oit! Do ileanski( povijesni( izbora
+RA3! #odine' drava je skrenla toliko lijevo da s sve tri najvee
ileanske stranke za#ovarale na/ionaliza/ij najvee# izvora pri(oda <
rdnika bakra koje s dotad nadzirali ameriki rdarski divovi!BB
Projekt Qile se' dr#im rijeima' pretvorio skpo plaen propast!
Dok s ideoloki ratni/i vodili miroljbiv bitk ideja sa svojim
"jeviarski nastrojenim dmanima' los 5(i/a#o Bo1s podba/ili s
svojoj misiji! Ne samo to s ekonomske rasprave nastavile skretati sve
vie lijevo' ne#o s 5(i/a#o Bo1si ostali toliko na mar#ini da i( je
ileanski spektar biraa potpnosti previdio!
9oda je sve mo#lo zavriti tom trentk' to bi Projekt Qile
pretvorilo minorn povijesn :snot' no zbilo se neto to je spasilo
5(i/a#o Bo1se! 6i/(ard Nigon postao je predsjednik =jedinjeni(
Drava! Nigon %je zamislio /jelovit i inkovit vanjsk politik)'
slavio #a je Eriedman!BH G ta je zamisao najvidljivija bila pravo
Qile!
Upravo je Nigon ikakim diplom/ima i nji(ovim pro:esorima prio
ono o em s toliko d#o sanjali < prilik da doka da je nji(ova
kapitalistika teorija neto vie od teorije iz podrmsko# laboratorija <
mo#nost da potpnosti preobraze drav! Qileanska demokra/ija
nije i( doekala s dobrodoli/om < diktatra e se pokazati njima
neizmjerno prikladnijim okoliem!
=tranka Narodno# jedinstva =alvadora Gllendea pobijedila je na
ileanskim izborima +RA3! s pro#ramom kojim je obeavala dravno
prezimanje veliki( podrja ekonomije koja s dotad nadzirale strane i
domae kompanije! Gllende je bio predstavnik novo# soja
latinoameriko# revol/ionara < kao i 5(e Cevara bio je lijenik' ali
je za razlik od 5(ea vie podsjeao na akademika tvid ne#o na
romantino#a #eril/a! Bio je sposoban #ovoriti vatreno ba kao i Eidel
5astro' ali je bio tvrdovjeran demokrat koji je vjerovao da se so/ijalne
promjene Qile moraj ostvariti ptem #lasaki( ktija' a ne pomo
pani( /ijevi! Kad je Nigon saznao da je Gllende izabran za
A3
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ++++++P i!i !i!i !iiiiiU! iM!iiiiini ++M++++!++ mi!iMno mi oiN@
/kiiii
i ii!i &il!sjrk rko9oiniNi ?Pikako#a sveilita! "@ ir/nik Gll/nd/ov/
pobjede' + l' ln#er s/ zatekao ?Yile! U pism kole#ama taj do#a.aj
naziva Utra#edijom) i izvjeje ili da se % desniarskim kr#ovima
povremeno spominje ideja o vojnom prevrat)!B*
lako se Gllende zakleo da e do#ovoriti pravine naknade kompanijama
koje #be vlasnitvo i la#anja' ameriki mltina/ionalisti stra(ovali s
da Gllende predstavlja poetak opi( kretanja ntar 7atinske Gmerike'
te s mno#i bili nespremni pri(vatiti mo#nost da iz#be velik dio
svo# temeljno# bla#a! Do +R*I! #odine' =jedinjene s Drave 23 posto
kpni( la#anja smjeravale 7atinsk Gmerik' a amerike tvrtke
podrj imale s 4 HB* lokalni( podrni/a! >arade koje s donosila
ta la#anja bile s zapanjje! 6darske tvrtke loile s' protekli(
pedeset #odina' vie od milijard dolara ileansk indstrij bakra <
najve na svijet - ali s ki odnijele A'2 milijardi!BA
Qim je Gllende pobijedio' jo i prije ina#ra/ije' korpora/ijska
Gmerika objavila je rat nje#ovoj administra/iji! =redite ti( aktivnosti
bio je Gd Xo/ &dbor za Qile sa sjeditem Fas(in#ton' skpina koja
je okpila najvee amerike rdarske tvrtke s ileanskim podrni/ama'
jednako kao i de :a/to vodee#a odbor' "nternational Telep(one and
Tele#rap( 5ompan1 ?"TT@' vlasnika A3 posto ileanske tele:onske
kompanije koj se drava brzano spremala na/ionalizirati! Tijekom
rasprava' svoje s predstavnike &dbor ptile i tvrtke Prina' Bank o:
Gmeri/a i P:izer 5(emi/al!
&snovna i jedina zadaa &dbora bila je natjerati Gllendea da odstane
od na/ionaliza/ija %prijetei m ekonomskim kra(om)!BI "mali s
pre#rt ideja kako Gllendea natjetati da pati! Dijelovi ssteta s koji( je
skinta oznaka tajnosti otkrivaj da s kompanije namjeravale blokirati
amerike zajmove Qile i %kriomi/e na#ovoriti velike amerike
privatne banke da ine isto! >atim se' s istim /iljem' driti sa
stranim bankama! Prekinti iskapanja rde Qile tijekom sljedei(
est mjese/i! Koristiti amerike rezerve bakra mjesto da se kpje
Qile! "zazvati nestai/ ameriko# dolara Qile)! Popis se nastavlja
beskraj!BR
Gllende je za veleposlanika Fas(in#ton imenovao blisko# prijatelja
&rlanda 7eteliera < i dao m zada da o vjetima eksproprija/ije
pre#ovara s onim istim tvrtkama koje s namjeravale sabotirati
Gllendeov vlad! 7etelier' zabavan' ekstrovetirani tip s neizbjenim
brkovima po modi sedamdeseti( i pravo zarazno sjajan pjeva' bio je
iznimno omiljen
A+
?( a si ao ok sv a # !++ ii' pieta i ++'+++ iNi ++ i!i i i!i M! ++P ` i V
+++++! i iMvmiiv i S!!!!!+
pjesme svojoj vain#tonskoj reziden/iji!M'?@ No' naini + eielierovoin
V! m i mije' pre#ovori nikad nis imali prilik za spje(!
U ojk +RA2! #odine' sred 7etelierovi( naporni( pre#ovora s "TT
om' kolmnist 0a/k Gnderson' objavio je eksplozivan niz napisa
temeljei i( na dokmentima koji s dokazivali da se tele:onska
kompanija' dvije #odine ranije' potaji rotila s 5"G-om i =tate
Departmentom kako bi sprijeila Gllendeov ina#ra/ij! =elivi se
s tim optbama' i bdi da je Gllende jo bio na vlasti' ameriki
=enat kojim s vladali Demokrati' pokree istra# i otkriva
dalekosen zavjer kojoj je "TT pondio milijn dolara mita
ileanskim oporbenim sna#ama i %pokavao vi 5"G- tajni plan
kojim se eljelo maniplirati is(odom ileanski( predsjedniki(
izbora)!H+
=enatsko izvjee' objavljeno lipnj +RAB!' tako.er otkriva da je "TT'
nakon to je plan propao i Gllende prezeo vlast' promijenio strate#ij'
pokavaji osi#rati nje#ov %pad sljedei( est mjese/i)! =enat je
najvie zbnila povezanost izme. "TT-ovi( direktora i amerike
vlade! =vjedoanstva i spisi jasno #ovore da se "TT izravno mijeao
oblikovanje amerike politike prema Qile' i to na najviim razinama
vlasti! U jednom je trentk vii "TT-ov dnosnik pisao savjetnik za
na/ionaln si#rnost Xenrvj Kissin#er i predloio da bi %ne
izvjeji o tome predsjednika Gllendea' sve amerike :ondove za
pomo Qile trebalo Ppreispitati iznovaP)! Kompanija si je' tovie' dala
za pravo pripremiti osamnaest toaka strate#ije koj je ptila
Nigonovoj administra/iji' i koja sadri posve otvoren poziv na vojni
dar$ %Potrebno je doprijeti do pozdani( izvora ntar ileanski(
vojni( sna#a)' i nastavlja$ %!!!te planski ojaati nji(ovo nezadovoljstvo
Gllendeom i' posljedino tome' nje#ovo svr#avanje initi
neizbjenim!)H2
Dok #a je senatski odbor ispitivao o bezonim pokajima koritenja
amerike vlade /ilj podrivanja ileansko# stavom zajameno#
pro/esa' ne bi li tako zatitio "TT-ove vlastite ekonomske interese'
potpredsjednik kompanije' Ned Cerritv' iz#ledao je iskreno zbnjen$
%=to je zlo tome da se malo pobrinemo za PBroj +PD)' pitao je! U
izvje se navodi i od#ovor odbora$ %PBroj +P ne smije se dodijeliti
neprikladna lo#a oblikovanj amerike vanjske politike!)HB
Usprkos vie#odinjim bezonim amerikim prljavim trikovima <
med kojima je "TT samo najbolje izen primjer < #odine +RAB!
Gllende je i dalje bio na vlasti! &sam milijna kriomi/e potroeni(
dolara nije spjelo oslabiti nje#ove temelje! Na parlamentarnim
izborima te #odine' GUendeova
A2
M i M !i i l l ll v!li ++ i i i i "9 ii K9 "" l +++ " """ X"5" l X ++ ""++
: l 8" =U " "" K&""N5niia U 8 !li/'
tovie' i !+ sl!i je N iiN i ka soi ij!i ++!+ ikoj altein!ii ivi! Gll/nil/ovim
protivni/ima l!nji s nje#ovo svr#avanje planirali jo od ?!lana objave
izborni( rezltata "PSM?@! #odine' to je otkrivalo da svoje probleme nee
rijeiti svr#avaji #a s vlasti - mora se pojaviti netko tko e #a
zamijeniti! Bio im je potreban daleko radikalniji plan!
Poke o promjenama reima - Brazil i "ndonezija
Gllendeovi protivni/i paljivo s' kao mo#e pristpe' izavali dva
modela %promjene reima)! 0edan je bio brazilski' dr#i indonezijski!
Kad je' s amerikom podrkom' brazilska (nta pod vodstvom #enerala
+ lmberta 5astella Bran/a pri#rabila vlast +R*H! #odine' vojska ne
samo to je namjeravala obrnti tijek provedbe pro#rama za pomo
siromanima koje je zapoeo predsjednik 0oao Colart' ne#o i Brazil
irom otvotiti stranim investi/ijama! Brazilski s #enerali isprva svoje
planove nametali relativno mirnim ptem < izostale s otvorene
okrtnosti' masovna (ienja i' iako se kasnije otkrilo da s tijekom to#
razdoblja neki %sbverzivni elementi) zvjerski meni' taj broj bio je
toliko malen ? sporedbi s veliinom Brazila@ da vijesti o nji(ovoj
sdbini nis izile izvan zatvotski( kr#ova! Xnta se' tovie' trdila
zadrati neke ostatke demokra/ije' me. kojima o#ranien slobod
tiska i slobod okpljanja < bio je to takozvani dentlmenski p!
No' potkraj ezdeseti( #odina' mno#i #ra.ani odlili s se okoristiti
tim o#ranienim slobodama da iztaze #njev izazvan sve veim
osiromaenjem Brazila' za to s krivili (ntin ekonomski pro#ram
okrent biznis' koji s najveim dijelom stvorili diplomanti 5ikako#
sveilita! Do +R*I! li/e s postajale sve zakrenije protvladinim
marevima od koji( s najvee vodili stdenti' a reim se naao na rb
krize! &ajniki pokavaji zadrati vlast' vojska je radikalno
promijenila taktik < potpnosti s #ili demokra/ij' z#azili sve
#ra.anske slobode' tortra je postala pravilom i' skladno tvrdnjama
kasnije temeljeno# Brazilsko# odbora za istin' %bojstva koja je
vrila vlast pretvorila s se rtin)!HH
"ndonezijski dravni dar iz +R*4! #odine poao je potpno dr#aijim
smjerom! Nakon zavretka Dr#o#a svjetsko#a rata' dravom je vladao
predsjednik =karno' onovremeni X#o 5(avez ?dode' nedostajala
m je 5(avezova ljbav prema izborima@! =karno je raz#njevio bo#ate
drave zatitom indonezijske ekonomije' preraspodjelom bo#atstva i
izba/ivanjem
AB
""@ +'+'+ =U llll/r5="l5 iasa/ M!aNS!mm lllllll l ll!l/ iiiii!iiiiiii immiiN
i!iiN(' i((iS Nv
=karno bio na/ionalist' a ne komnist' blisko je s ra/i i vao s
komnist lWom partijom i njezini( B milijna lanova! Gmerika i
britanska V 7la vrsto s odlile okonati nje#ov vladavin < a
dokmenti s koji( je sk i m a oM na ka tajnosti pokazj da je 5"G
primila naredb s visoke razine %da likvidira predsjednika =karna'
ovisno o sita/iji i mo#im prilikama)!H4
Nakon nekoliko nespjeli( pokaja' prilika se kazala listopad
+R*4! #odine' kad je' s 5"G-inom podrkom' #eneral =(arto zapoeo
otimati vlast i nitavati ljevi/! 5"G je tajnosti prikpljala popis
tamonji( vodei( ljeviara < spis je zavrio =(artovim rkama <
dok m je Penta#on dodatn pomo prao orjem i radio-stani/ama
koje s indonezijskim sna#ama omo#avale komnika/ij ak i
najdaljenijim krajevima ar(ipela#a! =(arto je nakon to#a poslao
vojsk da po(vata petstotinjak ljeviara s nje#ove %liste za odstrijel)
?kako j je nazivala 5"G@! Gmeriko veleposlanstvo primalo je redovita
izvjea o napretk!H* Kako s poda/i pristizali' 5"G je kriala imena
na popis' sve dok nis zadovoljno tvrdili da je indonezijska ljevi/a
prestala postojati! 0edan od ljdi mijeani( t opera/ij bio je 6obert
0! 9artens' zaposlenik veleposlanstva =jedinjeni( Drava 0akarti!
%8ojs/i je to istin bila velika pomo)' izjavio je novinarki Kat(1
Kadane' dvadeset pet #odina kasnije! %8jerojatno s pobili mno#o
ljdi' vjerojatno s mi rke masne od krvi' ali sve to i nije potpno loe!
Bilo je to vrijeme kad se' odlnom trentk' moralo dariti svom
silinom!)HA
7iste za odstrijel pokrivale s plansko bijanje < one' vie nasmine
pokolje po kojima je =(arto postao ozlo#laen' najveim dijelom
izveli s stdenti vjerski( kola! Nji( je vojska obila na brzin i
nakon to#a i( slala sela' s nap/ima zapovjednika 6atne mornari/e'
da okoli %oiste) od komnista! 0edan izvjestitelj pie$ %= itkom s
pozvali svoje sljedbenike' za pojas pozadijevali noeve i pitolje'
tolja#e preba/ili preko ramena i poli izvriti zadatak kojem s se
odavno nadali!)HI U samo mjese/ dana bijeno je najmanje pola
milijna' mo#e i milijn ljdi < %masakrirano na tise)' kako
navodi TimeGT Na istonoj 0avi %Ptni/i koji se vraaj iz ti( krajeva
#ovore o rjei/ama i poto/ima doslovno zatrpanim trplima; pone#dje
je ta pojava koila plovidb rijekama)!43
"ndonezijsko iskstvo privklo je velik pozornost pojedina/a i
instit/ija koji s Fas(in#ton i =antia# smiljali svr#avanje
=alvadora Gllendea! >animali s se ne samo za =(artov okrtnost'
ne#o i za neobin lo# koj je odi#rala skpina indonezijski(
ekonomista' obrazovani( na
AH
!i ++ i!i i ++ r 'i ni ++++ i +++ i i +++ m lN5Vn /' !""" NiP "n i k5"580sk!l
++ l!l +++!+ " X ++ r i i i i i!i ekonomski li! i i liilin i ist t drave!
" P!i im "t-"t- s ? P!(ioi#n lio1siinii bili; !s zapanjje! Berkele1jska
ma:ija stdirala je =jedinjenim " @rM!avaina za(valjji pro#ram
zapoetom +R4*!' ikoji je plaala >aklada Eord! Diplom/i s se vratili
ki da tamo stvore vjern kopij zapadnjaki( katedti ekonomije <
svoj s podi#li na Kkonomskom l!ikltet "ndonezijsko# dravno#
sveilita! Eord je jakart slao ametike pro:esore koji s poma#ali
pri osnivanj kole' ba kao to s oni iz 5(i/a#a otili pripomoi
or#anizirati nov katedt ekonomije =antia#! %Eord je smatrao da
time od#aja pojedin/e koji e voditi drav nakon =karnova odlaska)'
otvoreno je objanjavao 0o(n Xo;ard' tadanji direktor Eordovo#
9e.narodno# pro#rama za istraivanje i obrazovanje!4+
Eordovi stipendisti s sveilinom kamps postali vo.e skpina
koje s sdjelovale renj =karna' a Berkele1jska ma:ija tijesno je
sra.ivala s vojskom pripremi dravno# dara' razvijaji %rezervne
planove) slaj neoekivano# pada vlade!42, 9ladi ekonomisti
imali s #olem tje/aj na #enerala =(arta' koji nije imao pojma o
:inan/ijskim znanostima! Kako navodi asopis Eortne' Berkele1jska
ma:ija =(art je' za slanje kod ke' na vrp/e snimila predavanja iz
ekonomije!4B Kad s se s njim osobno ssreli %Predsjednik =(arto
nije samo slao' tovie' biljeio je sve)' s ponosom se prisjea jedan
pripadnik skpine!4H Dr#i diploma/ s Berkele1ja ovako opisje taj
odnos$ %8ojnom smo vodstv ptezentirali temeljni imbenik novo#a
poretka - Pk(ari/P s Pre/eptimaP kojima se rjeava teko ekonomsko
stanje "ndoneziji! Ceneral =(arto' kao vr(ovni vojni zapovjednik' ne
samo da je pri(vatio Pk(ari/P' ne#o je i atore Pre/epataP elio
imenovati svojim ekonomskim savjetni/ima!)44 Tako je i bilo! =(arto
je svoj kabinet natrpao pripadni/ima Berkele1jske ma:ije' postavio i(
na kljne poloaje :inan/ijama < me. njima s se nalazili
novopostavljeni ministar tr#ovine' kao i veleposlanik Fas(in#ton!4*
Bdi da je ta ekonomska skpina stdirala na manje ideoloki
obojenom sveilit' nj nis inili protdravni radikali kakvi s bili
5(i/a#o Bo1si! Berkele1jska ma:ija vjerovala je da vlada ima svoj
lo# vo.enj indonezijske ntarnje ekonomije i osi#ravanj
pristpanosti temeljni( proizvoda' na primjer' rie! "pak' Berkele1jska
ma:ija nije mo#la priti ve
, %= takvom lo#om nis se sla#ali ba svi ameriki predavai koji s
sdjelovali pro#ram! =matrao sam da se
=veilite ne smije mijeati pro/es koji se svojoj biti pokazao kao
otvorena pobna protiv vlasti)' izjavio je 7en Do1le' pro:esor s
Berkele1ja' koje# je >aklada Eord imenovala voditeljem indonezijsko#
ekonomsko# pro#rama! Ta izjava rodila je nje#ovom smjenom i
povratkom Kali:ornij!
A4
rdna i na:tna no#atstva' Koja j/Ki/nam inim(i [(oMamiS Wn!iNvi , m
pn[! n!!!!!
na podrj 0#oistone Gzije)!4A Donijeli s M!!ikone koji s mi'!!!!!!!
km
panijama doptali ostvarenje +33-postotno# vlasnitva nad simviima'
dijelili %porezne bla#oslove) te s' tijekom samo dvije #odine'
/jelokpno indonezijsko prirodno bo#atstvo < bakar' nikal' plemenito
drvo' #m i lje < me.sobno podijelile najvee rdarske i
ener#etske tvrtke svijeta!
&nima koji s planirali svr#nti Gllendea vrijeme kad je =(artov
pro#ram dobivao ma(a' brazilska i indonezijska iskstva bila s
zanimljivi predmeti proavanja me.sobni( razliitosti! Brazil/i
#otovo da i nis iskoristili posljedi/e oka < ekali s #odinama prije
ne#o to s pokazali naklonost okrtnostima! Bila je to zamalo
nepopravljiva po#reka' bdi da je protivni/ima dala prilik da se
pre#rpiraj i' nekima' da stvore ljeviarsk #erilsk vojsk! "ako je
(nti spjelo oistiti li/e' sve jaa oporba silila j je da spori
provedb ekonomski( planova!
=(arto je' s dr#e srane' pokazao da e drava' ako se masovna
represija koristi preventivno' doivjeti odre.eni vid oka' te da se otpor
moe #iti i prije nje#ova nastanka! Terorom se koristio toliko
nemilosrdno' nadilazei ak i ona naj/rnja predvi.anja' da s pojedin/i
koji s se' samo nekoliko tjedana ranije' zajedniki trdili osi#rati
dravn neovisnost' isksili tolik doz stra(a da s =(art i nje#ovim
sljedbeni/ima predali potpni nadzor! 6alp( 9/Cee' vii nadzornik
5"G-ini( opera/ija vrijeme dravno# dara izjavljje daje$
%"ndonezija bila doslovno!!! kolski primjer opera/ije!!! 9o#e je one
najvanije i najkrvavije do#a.aje pratiti sve od Fas(in#tona' pa do
trentka =(artovo# spona na vlast! Uspjenost opera/ije znaila je da
e se taj model ponavljati viekratno!)4I
Dr#a temeljna poka indonezijsko# primjera imala je veze s
partnerstvom koje je =(arto' jo prije dara' sklopio s Berkelevjskom
ma:ijom! Bdi da s njezini pripadni/i bili spremni prezeti najvie
%te(nokratske) poloaje novoj vladi i =(arta ve %preobratili) na
svoj svjetonazor' dravni dar inio je vie od klanjanja prijetnje
na/ionalizmom < "ndonezij je preobrazio jedn od sredina
najspremniji( za pri(vat mltina/ionalni( kompanija na svijet!
Kako je opera/ija svr#avanja Gllendea poinjala dobivati na snazi' na
zidovima =antia#a poelo se pojavljivati /rvenom bojom ispisano
pozorenje koje je ledilo krv! Clasilo je$ %0akarta stie!)
A*
ili' !-%!i "P"!"-' " "i P " " " " P " W l " M " "" "9! ++' ` " " " " l + " ! + l + " " "
U " "" U M ipK ++ U9"""9"! "b!"l&"KKt@
sveilite' sjedite ?!P(MoM#o Xo@PV'i' poslalo je epi/entrom stvaranja
%klime pa)' kako j je nazivala ?""G!4PPP 9no#i stdenti pristpili s
:aistikoj stran/i lPatria 1 l!i(/rtad i %pajim korakom)P marirali
li/ama' otvoreno oponaaji pripadnike Xitlerjtt#enda! U rjn +RA+!
#odine' nakon #odin dana Gllendeova mandata' vodei poslovni ljdi
Qilea (itno s se sastali primorskome #rad 8ina del 9ar kako bi
do#ovorili vrst strate#ij promjene reima! Kako tvrdi &rlando
=^enz' predsjednik Na/ionalne dr#e tvorniara ?koj je 5"G
iroko#rdno :inan/irala dok s brojne strane mltina/ionalne
kompanije Fas(in#ton kovale vlastite rote@ na skp se zakljilo
da je %Gllendeova vlast nekompatibilna sa slobodom Qile kao i
postojanjem privatno# podzetnitva' te da je svr#avanje vladaji(
jedini nain da se izbje#ne propast)! Biznismeni s ot#anizirali %ratni
stroj) iji e se jedan dio povezati s vojskom < dr#i s' kako tvrdi
=^enz' trebali %pripremati odtedene pro#ramske alternative vladinim
pro#ramima' koje e se sstavno dostavljati vojnim sna#ama)!*3
=aenz je nekoliko najvaniji( pripadnika 5(i/a#o Bo1sa zadio da
izrade te alternativne pro#rame' te i( smjestio novi red nedaleko od
Predsjednike palae =antia#!*+ =kpina koj s vodili ikaki
diploma/ =er#io de 5astro i =er#io Undrra#a' nje#ov kole#a s
Katoliko# sveilita' poeli s se' tajnosti' sastajati svaki tjedan i
razra.ivati detaljne prijedlo#e radikalne preobrazbe nji(ove domovine
skladno neoliberalnim smjerni/ama!*2 Kasnija senatska istra#a
pokazala je da je %vie od A4 posto) sredstava peni( toj %oporbenoj
istraivakoj drzi) davala izravno 5"G!*B
Neko se vrijeme planiranje dravno# dara razvijalo na dva jasno
odre.ena kolosijeka < vojska je osmiljavala klanjanje GUendea i
nje#ovi( pristaa' dok s ekonomisti osmiljavali klanjanje nji(ovi(
ideja! Kako je sve pivalo na primjen sile' izme. ta dva tabora
razvio se dijalo# kojem je 6oberto Kell1' poslovni ovjek s vezama
novinama Kl9er/rio koje je :inan/ijski podravala 5"G' djelovao kao
posrednik! Pomo Kell1ja' 5(i/a#o Bo1si s admiral koji je
zapovijedao 6atnom mornari/om poslali pet strana d# saetak
ekonomsko# pro#rama! 9ornari/a je dala bla#oslov' te s otad 5(i/a#o
Bo1si bjesomno radili da dovre pro#ram do trentka dara!
Nji(ova biblija na pet stotina strani/a < pomno razra.eni ekonomski
pro#ram koji e (nt voditi od prvo#a dana < Qile je poznat pod
, U#lavnom' korak koji s koristili njemaki na/isti " talijanski :aisti!
&ito' ne samo oni! ?prim! prev!@
AA
%a s v!'i a mi siam/i m mijeani pripremi i pm/ino# i svi-mm
(vatno# ekonomsko# plana koji je poslio kao temelj liinitinili
najvaniji( ekonomski( odlka)!*H &smori/a od desetori/e #lavni(
anna -? Pi#le) ekonomij s stdirali na 5ikakome sveilit!*'4
"ako se svr#avanje Gllendea posvda opisje kao vojni dar' &rlando
7etelier' Gllendeov veleposlanik Fas(in#ton prozreo #a je kao
ravnopravno partnerstvo vojske i ekonomista! T5(i/a#o Bo1s' kako i(
zov Qile)' pie 7etelier' %vjerili s #enerale da s okrtnost koj
je posjedovala vojska spremni obo#atiti intelektalnim bo#atstvima
koja s joj nedostajala)!**
Kad se Qile konano do#odio dravni dar' sa sobom je nosio tri
jasno odre.ena oblika oka < re/ept koji e se oponaati ssjednim
zemljama i koji e ponovno' tri desetljea kasnije' zaivjeti "rak! =ok
samo# dara za petama s slijedila dva dodatna oblika oka! 0edan od
nji( bila je kapitalistika %ok-terapija) 9iltona Eriedmana' te(nika
koj s izavale stotine latinoameriki( ekonomista na 5ikakome
sveilit i nje#ovim raznim podrni/ama! Dr#i ok bio je ok
K;ena 5amerona' istraivanja inaka dro#a i senzorne depriva/ije
ob(vaena prirnik Kbark' o kojima je latinoamerik poli/ij i
vojske podrobno poavala 5"G ntar svoji( pro#rama obke!
Ta tri oblika oka spajaj se na tijelima 7atinoamerikana/a i tijel
politike to#a podrja' stvaraji nezastavljiv ra#an me.sobno
osnaji( razaranja i obnova' brisanja i stvaranja! =ok dravno#
dara pripremio je teren ekonomskoj ok terapiji; okovima sobama
za menje teroriziralo se svako#a za ko#a se pretpostavilo da stoji na
pt ekonomskim okovima! "z to# ivo# laboratorija ra.a se prva
drava Qikake kole < njezina prva pobjeda #lobalnoj
kontrarevol/iji!
AI
2! dio
Prva knja
Poro.ajne mke
9ilton Eriedman nje#ove s teorije podarile Nobelov na#rad -
Qile s podarile #enerala Pino/(eta!
Kdardo Caleano' Dani i noi ljbavi i rata' +RIB!
9islim da me nitko nikad nije pro#lasio %zlom)!
9ilton Eriedman' izjava za Fall =treet 0ornal' 22! srpnja 233*!
%aa s i;iG-im s rait met nm mijeam priprem pm' nr i sv/on
(vatno# ekonomsko# plana koji je poslio kao temelj limimli
najvaniji( ekonomski( odlka)!*H &smori/a od desetori/e #lavni(
aa %?ii#l/) ekonomij s stdirali na 5ikakome sveilit!*4
"ako se svr#avanje Gllendea posvda opisje kao vojni dar' &rlando
7etelier' Gllendeov veleposlanik Fas(in#ton prozreo #a je kao
ravnopravno partnerstvo vojske i ekonomista! %P5(i/a#o Bo1s' kako i(
zov Qile)' pie 7etelier' %vjerili s #enerale da s okrtnost koj
je posjedovala vojska spremni obo#atiti intelektalnim bo#atstvima
koja s joj nedostajala)!**
Kad se Qile konano do#odio dravni dar' sa sobom je nosio tri
jasno odre.ena oblika oka < re/ept koji e se oponaati ssjednim
zemljama i koji e ponovno' tri desetljea kasnije' zaivjeti "rak! =ok
samo# dara za petama s slijedila dva dodatna oblika oka! 0edan od
nji( bila je kapitalistika %ok-terapija) 9iltona Eriedmana' te(nika
koj s izavale stotine latinoameriki( ekonomista na 5ikakome
sveilit i nje#ovim raznim podrni/ama! Dr#i ok bio je ok
K;ena 5amerona' istraivanja inaka dro#a i senzorne depriva/ije
ob(vaena prirnik Kbark' o kojima je latinoamerik poli/ij i
vojske podrobno poavala 5"G ntar svoji( pro#rama obke!
Ta tri oblika oka spajaj se na tijelima 7atinoamerikana/a i tijel
politike to#a podrja' stvaraji nezastavljiv ra#an me.sobno
osnaji( razaranja i obnova' brisanja i stvaranja! =ok dravno#
dara pripremio je teren ekonomskoj ok terapiji; okovima sobama
za menje teroriziralo se svako#a za ko#a se pretpostavilo da stoji na
pt ekonomskim okovima! "z to# ivo# laboratorija ra.a se prva
drava 5ikake kole < njezina prva pobjeda #lobalnoj
kontrarevol/iji!
AI
2! dio
Prva knja
Poro.ajne mke
9ilton Eriedman nje#ove s teorije podarile Nobelov na#rad <
Qile s podarile #enerala Pino/(eta!
Kdardo Caleano' Dani i noi ljbavi i rata' +RIB!
9islim da me nitko nikad nije pro#lasio %zlom)!
9ilton Eriedman' izjava za Fall =treet 0ornal' 22! srpnja 233*!
Krvavo ro.enje kontrarevol/ije
=ve ozljede valjalo bi nanositi zajedno i istovremeno jer onda' bdi
da manje bole' manje i ranjavaj!
Ni//olo 9a//(iavelli' 8ladar' +4+B!+
Gko se pri(vati takva politika oka' vjeren sam da s njom javnost treba
poznati do najmanji( pojedinosti da bi se provela djelo bliskoj
bdnosti! =to je javnost bolje obavijetena' svojim e reak/ijama jo
vie olakati prila#odb!
9ilton Eriedman pism #eneral G#st Pino/(et' 2+! travnja
+RA4!2
=ve to se zbivalo i i ! rjna +RAB! #eneral G#sto Pino/(et i nje#ovi
pristae ne nazivaj dravnim darom' ne#o %ratom)! =antia#o je'
svakom slaj' podsjeao na ratite < tenkovi s p/ali kotrljaji se
blevarima' lovaki zrakoplovi napadali s vladine z#rade! "pak' taj rat
bio je pomalo dan! Naime' vodila #a je samo jedna strana!
&d samo# poetka Pino/(et je imao potpn nadzor nad kopnenom
vojskom' mornari/om' marin/ima i poli/ijom! Predsjednik =alvador
Gllende' s dr#e strane' odbijao je svoje pristae or#anizirati
naorane obrambene skpine' tako da nije imao vlastit vojsk! 0edini
otpor pran je iz predsjednike palae 7a 9oneda i okolni( krovova'
otkda s Gllende i njem najblii jnaki pokavali obraniti sjedite
demokra/ije! T se borb teko moe pro#lasiti potenom < iako se
ntra nalazilo samo trideset est Gllendeovi( pristaa' a vojska je na
pala ispalila dvadeset etiri rakete!B
Pino/(et' taj ba(ati i siloviti zapovjednik opera/ije ?#ra.en popt tenka
kojem se vozio@ oito je elio da do#a.anja bd to dramatinija i
tramatinija! "ako sam dravni dar nije bio rat' bio je oblikovan da
podsjea na nj < ileanski pret(odnik =oka i stpora! =ok #otovo da i
nije mo#ao biti snaniji! >a razlik od ssjedne Gr#entine kojom je'
tijekom protekla etiri desetljea' vladalo est vojni( vlada' Qile nije
imao nikakav dodir s takvim vidom nasilja < ivao je +*3 #odina
miroljbive i demokratske vlasti' od koji( je posljednja H+ prola
savreno #latko!
I3
9!i plin nikli s p!kani!i iip/i/iiinia N g Si i " j! t k! , lo# isto# jtra'
,! @iPlailo l!/t/li/i' n/daVno stP vrativi iz Fas(in#tona tla prezme
svoj nov dnost ileansko# ministra obrane' doao je svoj red
daljen samo nekoliko minta vonje od predsjednike palae! Qim je
proao #lavni laz' zaskoilo #a je desetak vojnika borbenim odorama
i na/iljalo #a svojim atomatskim pkama!H
Tijekom #odina koje s vodile prema dar' ameriki s treneri'
veinom pripadni/i 5"G-e' stjerali ileansk vojsk antikomnistiko
ldilo' vjeravaji i( da s so/ijalisti de :a/to rski pijni' strana sila
ntar ileansko# drtva < %ntarnji neprijatelj) iz domae# z#oja!
G zapravo se vojska naposljetk pretvorila istinsko# domae#
neprijatelja' sptemna okrenti orje protiv naroda koji je prise#nla
braniti!
Nakon Gllendeove smrti' nakon to m je /ijeli kabinet zavrio
zatvor' nakon izostanka bilo kakva vidljivije# masovno# otpora'
(ntina velika bitka zavrila je ne#dje popodnevnim satima! 7eteliera
i ostale %istaknte) (ienike odveli s naposljetk na ledeni otok
Da;son' jnom 9a#ellanovom prolaz < bila je to Pino/(etova
inai/a sibirski( radni( lo#ora! "pak' bojstva i (ienje vlade nis
zadovoljili nov ileansk pistik vlast! Cenerali s znali da mo
mo# zadrati samo ako Qilean/e prestrave nasmrt < jednako kao to
se zbilo "ndoneziji! U danima koji s slijedili' (ieno je otprilike +B
433 /ivila koje s trpali kamione i zatvorili < tako pie 5"G-inom
izvje s koje# je skinta oznaka tajnosti!4 Tise s zavrile na dva
najvanija no#ometna stadiona =antia# - stadion Qile i na #olemom
Na/ionalnom stadion! Untar zidina ovo# dr#o#' smrt je' kao javna
zabava' zamijenila no#omet! 8ojni/i s' pratnji zakkljeni(
kolabora/ionista' koji s im pokazivali %sbvetzivne elemente)' eljali
tribine < oznaene se odvlailo svlaioni/e i loe pretvorene
prirne mioni/e! Po#bili s stotine! Beivotna tijela poela s se
nakpljati z rbove atoptova ili pltati po blatnim #radskim
kanalima!
Kako bi teror proirio izvan okr#a prijestolni/e' Pino/(et je svom
najokrtnijem zapovjednik' #eneral =er#i Grellan =tark naredio
da izvri (elikopterski napad na sjeverne pokrajine i posjeti niz zatvora
kojima s vali %sbverziv/e)! U svim veim i manjim #radovima'
=tark i nje#ovi ltaji eskadroni smrti izdvajali s one najznaajnije
zatvorenike < jednom
, Gllendea s pronali raznesene #lave! i dalje traj rasprave je li #a
bio metak ispaljen prema 7a 9onedl' ili se radije
strijelio sam ne#o da Qllean/ima priti nezaboravn slik nji(ovo#
izabrano# predsjednika koji se predaje pobnjenoj vojs/i! &va dr#a
teorija zvi vjerljivije!
I+
Ukratko reeno' /ijela drava primila j/ pork$ oipor M!nai sn i!
"ako je Pino/(etova bitka bila potpno jednostrana' njezine posljedi/i-
bile s jednako stvarne kao i one bilo koje# #ra.ansko# rata ili strane
invazije < kpno je nestalo ili je smaknto B 233 ljdi' najmanje I3
333 zavrilo je zatvorima' dok je 233 333 zbo# politiki( razlo#a
izbje#lo iz zemlje!A
Kkonomska :ronta
5(i/a#o Bo1sima ++! rjna bio je dan koji s oekivali osjeaji
vrto#lavi/ i naval smrtonosno# adrenalina! =er#io de 5astro je
doslovno do posljednje# trentka radio sa svojom vezom iz 6atne
mornari/e' pre#ledavaji' strani/ po strani/' posljednja po#lavlja
%5i#le)! Na sam dan pa' nekoliko 5(i/a#o Bo1sa lo#orilo se
tiskari desniarski( novina Kl 9er/rio! Dok s li/ama odzvanjali
(i/i' trdili s se pravo bjesomno tiskati dokment na vrijeme' ne bi
li tako spremno doekali prvi (ntin radni dan! Grtro Eonaine' jedan
od rednika novina' prisjea se da s strojevi %radili danonono i
mnaali primjerke to# pozamano# spisa)! Uspjeli s - jedvi/e! %9alo
prije podneva' srijed +2! rjna +RAB!' najvie asnike &rani( sna#a
koji s zasjeli na poloaje vlade dokment je ekao na nji(ovim radnim
stolovima!I
Prijedlozi konanoj verziji dokmenta zapanjje nalikj idejama
iz Kapitalizma i slobode 9iltona Eriedmana < privatiza/ija'
dere#la/ija i rezanje javne potronje < sveto trojstvo slobodno#
trita! Qileanski ekonomisti obrazovani =jedinjenim Dravama
trdili s se te ideje ostvariti mirnim ptem < ntar #rani/a
demokratske rasprave < ali s tamo doivjeli posvemanje odbijanje!
=ad s se vratili i 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi planovi < okrenje
daleko prijemivije za nji(ove radikalne vizije! U tom novom dob'
nitko osim ai/e ljdi odorama nije se morao sla#ati s njima!
Najistakntiji politiki protivni/i bili s mrtvi' ili zatvor' ili s
panino traili skrovite < spektakl koji s stvarali vojni zrakoplovi i
karavane smrti sve je vrsto drao na zdi!
%>a nas je to bila revol/ija)' rekao je 5ristian 7arrolet' jedan od Pi-
no/(etovi( savjetnika za ekonomij!R &pis je potpno poten! Dan ++!
rjna +RAB! bio je daleko vie od nasilno# kraja Gllendeove miroljbive
so/ijalistike revol/ije < bio je to poetak ono#a to T(e K/onomist'
kasnije' opisje kao %kontrarevol/ij) < prva stvarna pobjeda
5ikake kole borbi za povrat podrja iz#bljeni( tje/ajem
developmentalizma i ke1-nesijanizma!+3 >a razlik od Gllendeove
par/ijalne revol/ije' mjerene i
I2
" S SiP'i !i m U?!i#le- i i!i ++ " +++++ P siP' pod klinkoin ii oki- lep/M!/
razliiti( kriza' ikPsii ima ili #ili drava! "pak' ? aliP je poslao
kolijevkom kontrarevol/ije kolijevkom terora!
0os\ Eiliera' bivi stdent ekonomije na Katolikom sveilit i samo-
pro#laeni 5(i/a#o Bo1' zatekao se vrijeme dara na Xarvard #dje
je pisao tez! Qvi dobre vijesti' vratio se ki %pomoi temeljiti
nov drav' okrent slobodi' na pepel one stare)! =am Piiiera'
bdi Pino/(etov ministar rada i rdarstva' izjavio je daje to bila
%istinska revol/ija!!! radikalan' sveob(vatan i nemilosrdan korak
prema slobodnom trit)!++
U vtemen prije pa' G#sto Pino/(et je bio poznat po pokornosti
koja je #raniila s ropskom i vjeito je laskao i sla#ao se sa svojim
/ivilnim zapovjedni/ima! Kao diktator' Pino/(et je otkrio nove vidove
vlastite osobnosti! 8last je pri#rabio s #otovo nepristojnim itkom'
preobrazio se monar(a i tvrdio da m je %sdbina) povjerila t
zada! Ukratko' izveo je p ntar pa kojim je klonio troji/
ostali( vojni( voda s kojima se do#ovorio podijeliti vlast' zatim se
pro#lasio vr(ovnim po#lavnikom na/ije i istovremeno predsjednikom!
Uivao je /eremonijalnom bljetavil' dokaz prava na vlast' i
nijednom ne proptaji prilik da odjene svoj prsk svean odor
zajedno s platem! >a obilazak =antia#a' odlio se za povork zlatni('
oklopljeni( mer/edes-benzova!+2
Pino/(et je bio talentiran za atoritarn vlast ali' jednako kao i =(arto'
3 ekonomiji nije imao bla#o#a pojma! To je bio problem jer je
kampanja korpora/ijski( sabotaa pod vodstvom "TT-a polila spje(
izazivaji posvemanji ekonomski kaos < Pino/(et se soio s
totalnom ekonomskom krizom! &d samo# poetka ntar (nte trajao
je skob izme. oni( koji s jednostavno eljeli povratak na
predallendeovski stats Oo
+ brz povratak demokra/iji i' s dr#e strane' 5(i/a#o Bo1sa koji s
za#ovarali sveob(vatan preobraaj slobodno# trita ije e ostvarenje
trajati #odinama! Pino/(et se' ivaji novoj moi' snano protivio
pomisli da #a vlastita sdbina svodi na obino# istaa - %spostavi red
i moe ii)! %Nismo mi sisa za prain koji je pokosio marksizam da
bi vlast vratio #ospodi politiarima)' obiavao je #ovoriti!+B Nje#ovim
odnedavna neobzdanim stremljenjima svi.ala se ideja potpne
preobrazbe drave koj s zastpali 5(i/a#o Bo1si te je' ba kao i
=(arto koji je sra.ivao s Berkele1skom ma:ijom' i on nekoliko
ikaki( diplomanata imenovao viim ekonomskim savjetni/ima <
me. njima i =er#ia de 5astra' istinsko# vo. pokreta i #lavno# tvor/a
%5i#le)! >vao i( je te/(nosi < te(niari < to
IB
"ako je Pino/(et malo to#a s(vaao o in:la/iji i kamatni m stoj mi na'
tWV "niosi s #ovorili njem razmljivim jezikom! Kkonomija je njima
pi/.!stavljala prirodne sile kojima se mora pokoravati i potivati i( jer
je %djelovati protiv prirode kontraprodktivno samozavaravanje)' kako
je objanjavao Pineta!+H Pino/(et se sloio < naime' i sam je jednom
zapisao da se ljdi moraj pokoravati stroj jer %priroda pokazje da
s temeljni poredak i (ijerar(ija neop(odni)!+4 Upravo ta zajednika
tvrdnja da naredbe primaj od vii( prirodni( zakona stvorila je temelj
Pino/(etovo# saveza s 5(i/a#om!
Prvi( #odin i pol dana Pino/(et se poslno pokoravao ikakim
pravilima < privatizirao je neke' ali ne sve' tvrtke dravnom
vlasnitv ?med njima i nekoliko banaka@; dopstio je najnovije oblike
:inan/ijski( pekla/ija; irom je otvorio #rani/e me.narodnom
voz' rei zapreke koje s #odinama titile ileanske proizvo.ae; i
za +3 posto srezao dravn potronj < osim vojs/i koja je primila
znaajno vea sredstava!+* Tako.er je kino kontrol /ijena -
radikalan potez dravi koja je desetljeima nadzirala /ijen osnovni(
artikala < kr(a i jestivo# lja!
5(i/a#o Bo1si s' s pnom si#rno' vjeravali Pino/(eta da e' ako
na#lo i istovremeno dokine vladino mijeanje ta podrja' %prirodni)
zakoni ekonomije ponovno pronai ravnote te e stopa in:la/ije <
koj s promatrali kao vid ekonomske #rozni/e koja otkriva prisstvo
nezdravi( or#anizama na trit < nekom arolijom doivjeti pad!
Po#rijeili s! Codine +RAH! in:la/ija dosie BA4 posto < najvi stop
na svijet i #otovo dvostrko vi od one tijekom Gllendeova
mandata!+A 5ijene osnovni( proizvoda < kr(a' na primjer < probile
s sve #rani/e! "stovremeno s Qilean/i ostajali bez radni( mjesta jer je
Pino/(etovo eksperimentiranje %slobodnim tritem) drav preplavilo
je:tinim vozom! 7okalni poslovi s' nesposobni konkrirati' zamirali'
nezaposlenost dostie rekordne razine' a #lad poinje (arati zemljom!
Prvi laboratorij Qikake kole pokazao se kao potpna propast!
=er#io de 5astro i ostali 5(i/a#o Bo1si tvrdili s ?istom ikakom
lo#ikom@ da problem nije nji(ovoj teoriji' ne#o injeni/i da je se
praks provelo nedovoljnom otrinom! Kkonomija se nije spjela
popraviti i povratiti sklad i ravnote zbo# %distorzija) preostali(
nakon #otovo polstoljetno# mijeanja vlasti! Da bi eksperiment rodio
plodom' Pino/(et mora kloniti %distorzije) < stroi rezovi' vei obim
privatiza/ije' i sve to jo bre!
Tijekom ti( #odin i pol dana' 5(i/a#o Bo1si i nji(ove avantre na
polj ekstremno# kapitalizma spjeli s doi na zb najveem dijel
ileanske poslovne elite! 0edini koji s izvlaili zarad bile s strane
kompanije i
IH
? "9 V !+ " l V !+ " " 0 9 / X" U " " +++M! 8) "" +!++ " i iP!l li iV " " " " + 0
X&"M8&Uil 6&Nl 9l " =K" 5" US N@&&" M !"
;ill pmP pola#an mi i/Mav!i " i ! " Si lailo =aenz - ptPtgl sj/ ti n i k
Na/ionalne lli #e i vomi/a iPa' onaj koji je osobno vkao 5(i/a#o
Bo1s/ osmiljavanje dravno# dara iMjavio je da s rezltati
eksperimenta %jedan od najvei( podbaaja nae ekonomske
povijesti)!+I Tvorniari nis eljeli Gllendeov so/ijalizam' ali s bili
jako privreni nadziranoj ekonomiji! %Nije mo#e nastaviti takav
:inan/ijski kaos koji dominira Qileom)' rekao je =a\nz! %Neop(odno je
one nebrojene milijne :inan/ijski( sredstava' koje se sad koristi
neobzdanim pekla/ijama i to pred oima oni( koji nemaj ak ni
posao' kanalizirati isplative investi/ije!)+R
Bdi da im se plan naao po#ibelji' 5(i/a#o Bo1si i piraje ?a te
dvije skpine preklapale s se velikim dijelom@ s(vatili s da je doao
trentak da pozov tek artiljerij! U ojk +RA4!' =antia#o s
doptovali' na poziv velike banke' sa zadaom da spase eksperiment'
sam 9ilton Eriedman i Grnold Xarben#er!
Eriedmana je (ntin tisak doekao kao ro/k-zvijezd < #ra novo#
poretka! =vaka nje#ova izjava zavravala je kao naslov' nje#ova
akademska predavanja prenosila je dravna televizija te je doivio
adijen/ij svi( adijen/ija < privatni ssret s #eneralom Pino/(etom!
Tijekom boravka Eriedman je neprekidno vrtio jedn jedin tem <
(nta je dobro zapoela' ali mora daleko slobodnije pri#rliti slobodno
trite! U svojim #ovorima i intervjima slio se terminom koji nikad
dotad nije javno primijenjen na stvarn ekonomsk kriz < traio je
primjen %ok-terapije)! " dodao da je ona %jedini lijek! Gpsoltno!
Nema dr#o#a! Ne postoji nijedno dr#o d#orono rjeenje)!23 Kad
je ileanski novinar Eriedmana podsjetio da je ak i 6i/(ard Nigon' za
vrijeme svo# predsjedniko# mandata' nametno propise kojima je
obzdavao slobodno trite' Eriedman #a je presjekao$ %Ne odobravam
i(! 8jerjem da i( ne bismo smjeli primijeniti! Protivim se svakoj
vladinoj ekonomskoj interven/iji' svojoj domovini' kao i Qile!)2+
Nakon ssreta s Pino/(etom' Eriedman je o tome nainio neke osobne
biljeke' koje' desetljeima kasnije' otkriva svojim memoarima!
Primijetio je da je #enerala %privkla ideja ok-terapije' ali #a je
vidljivo znemirila mo#nost privremene nezaposlenosti koj bi
primjena mo#la izazvati)!22 U tom trentk Pino/(et je ve diljem
svijeta bio zlo#lasna pojava zbo# naredbi za pokolje na no#ometnim
stadionima < injeni/a da je diktatora %znemirila) mo#nost da
ljdskim rtvama plati /ijen ok-terapije moda je Eriedmana mo#la
natjerati da zastane! No' mjesto to#a' nastavio je s
I4
ali #a na#ovara tla jos vise sreze dravne ras(ode %zt pW imW Si i ( S -!i
` i!i i i Ni nNr tijekom est mjese/i!!! i to svim sektorima) z
istovremeno N Si i ( V ! 'i je paketa biznis okrenti( propisa koji #a
jo vie okre ka Ppotpno slobodnoj tr#oviniP)! Eriedman je predvidio
da e stotine tisa ljdi koji e poslove iz#biti javnome sektor
brzo pronai nova radna mjesta privatnome i na sva zvona
za(valjivati Pino/(et to je klonio %najvei mo#i broj zapreka koje
ovom trentk koe privatno trite)!2B
Eriedman je #enerala vjeravao da e' ako posla nje#ov savjet' moi
prezeti zasl#e za %ekonomsko do); da e %za nekoliko mjese/i
srezati in:la/ij)' dok e problem nezaposlenosti biti jednako
kratkovjean %kratak < mjerit e se mjese/ima < i da e posljedini
oporavak biti brz)! Pino/(et ostaje samo djelovati brzo i odlno <
Eriedman nekoliko pta na#laava vanost %oka)' tript se sli tim
pojmom i podvlai izjav da %postpnost nije prikladan nain)!2H
Pino/(et se preobratio! U svome od#ovor' vr(ovni ileanski po#lavar
ptio je %najzvienije izraze najdblje# tovanja)' pritom
vjeravaji Eriedmana da se %plan potpnosti primjenjje ve
sad)!24 &dma( nakon Eriedmanova posjeta' Pino/(et je najrio svo#
ministra privrede i dnost predao =er#i de 5astr' ko#a je kasnije
naprijedio ministra :inan/ija! De 5astro je vlad napio svojim
5(i/a#o Bojsima' imenji jedno#a od nji( ravnateljem sredinje
banke! &rlanda =aenza' koji se tio na masovna otptanja i zatvaranja
po#ona' na mjest predsjednika Udr#e tvorniara zamijenio je netko
skloniji ok-terapiji! %Gko se indstrijal/i ale na to' nekP id k vra#!
Ne i( braniti)' objavio je novi ravnatelj!2*
&slobodivi se neistomiljenika' Pino/(et i de 5astro s se ba/ili na
posao razaranja so/ijalne drave kako bi ostvarili ist kapitalistik
topij! Codine +RA4! jednim s dar/em srezali javn potronj za 2A
posto - i rezali s sve dok' +RI3! nije sti#la do polovi/e iznosa koji se
troio za Gllendeova mandata!2A >dravstvo i obrazovanje pretrpjeli s
najtee dar/e! Qak je i asopis T(e K/onomist' #lavni za#ovaratelj
slobodno# trita' to nazvao %or#ijom samoranjavanja)!2I De 5astro je
privatizirao #otovo petsto tvrtki i banaka dravnome vlasnitv'
doslovno daji vein bdzato jer je bit opera/ije bila smjestiti i( to
je bre mo#e na nji(ovo pravo mjesto ntar ekonomsko# poretka!2R
Nije pokazao ni trn milosr.a prema lokalnim tvrtkama' te je klonio i
dr#e tr#ovinske zapreke < to je' od +RAB! do +RIB! #odine' rodilo
#bitkom +AA 333 radni( mjesta indstriji!B3 =redinom osamdeseti('
proizvodnja je kao dio ekonomiji pala na razin posljednji pt
zabiljeen tijekom Dr#o#a svjetsko#a rata!B+
I*
Ni snsiNeiio V i!istini )li iiiiiiviii satjerao t/!sK i/e:siZii' temeljei to
ti!t neiskanoj teoriji da i/ na#lo stezanje ekonomiji vratiti zdravlje' la
je lo#ika bila zapanjje nalik lo#i/i psi(ijatara koji s tijekom
etrdeseti( i pedeseti( #odina masovno propisivali elektrokonvlzivn
terapij' vjereni da e tim planski izazivanim #rand mal napadajima'
nekim dom ponovno pokrenti moz#ove svoji( pa/ijenata!
Teorija ekonomske ok-terapije dijelom se oslanja na lo# oekivanja
poti/anj in:la/ijski( pro/esa! &bzdati in:la/ij ne znai samo
mijenjati monetarn politik' ne#o istovremeno mijenjati i nain
ponaanja potroaa' poslodava/a i radnika! Ulo#a na#le i ne#odne
promjene politike jest izazivanje na#le promjene oekivanja' znak
javnosti da se pravila i#re radikalno mijenjaj - /ijene nee rasti' ali
nee rasti ni plae! =kladno toj teoriji' to se bre smanjj oekivanja
is(oda in:la/ije' krae e trajati i bolno razdoblje re/esije i visoke stope
nezaposlenosti! "pak' osobito dravama #dje je politika kasta
javnosti iz#bila svoj vjerodostojnost' samo snaan i odlan politiki
ok' barem se tako tvrdi' ima mo %poiti) javnost tim okrtnim
injeni/ama!,
Prozroiti re/esij ili kriz po sebi je okrtna ideja jer one' neizbjeno'
stvaraj i masovno siromatvo < to je razlo# zato nijedan politiki
vo.a sve do ovo# trentka nije bio spreman iskati teorij! Tko eli
biti od#ovoran za ono to Bsiness-Feek opisje kao %=vijet smiljeno
izazvane depresije dr! =tran#elovea)DB2
Pino/(et je elio! Tijekom prve #odine Eriedmanove ok-terapije
ileanska ekonomija smanjila se za +4 posto' dok je nezaposlenost <
samo B posto za vrijeme GUendea < dosti#la 23 posto' to vrijeme za
5ile pravo neven razin!BB Drava se vidljivo #rila tijekom
%terapije)! " nasprot Eriedmanovim blistavim predvi.anjima' kriza
nezaposlenosti potrajala je #odinama' a ne nekoliko mjese/i!BH Xnta'
koja je odma( pri(vatila Eriedmanove meta:ore bolesti' nije se
ispriavala' pojanjavaji da se %odlila za taj pt jer jedino on vodi
ravno arite bolesti)!B4 Eriedman se sloio! Kad #a je izvjestitelj
, Neki ekonomisti ikake kole tvrde da se prva eksperimentalna
primjena ok-terapije zbila >apadnoj Njemakoj'
23! lipnja +RHI! To#a je dana ministar :inan/ija 7d;i# Kr(ard klonio
najvei dio nadzora nad /ijenama " veo nov valt! T" potezi bili s
na#li i doli s bez pozorenja - bio je to straan ok za njemak
ekonomij i izazvao je posvemanj nezaposlenost! =amo' t prestaje
svaka slinost - Kr(ardove re:orme o#raniile s se na monetarn
politik i politik /ijena! Nji( nis pratili rezovi so/ijalni( pro#rama ili
na#lo vo.enje slobodne tr#ovine; tovie' podzete s brojne mjere
kojima se #ra.ane titilo od oka' me. kojima i porast plaa' ak i
nakon oka' >apadna se Njemaka savreno klapala Eriedmanov
de:ini/ij kvazl-so/ijalistike so/ijalne drave-dakle$ sbven/ionirano
stanovanje' dravne mirovine' dravna zdravstvena skrb " dravni
obrazovni sstav! 8lada je nadzirala i sbven/ionirala sve; od
tele:onski( kompanija do tvorni/a alminija! Pripisivati Kr(ard "zm
ok-terapije prilino je slljiva pria jer se eksperiment zbio nakon
njemako# osloba.anja od tiranije! Kr(ardov ok' nato tome' ima
malo slinosti sa sveob(vatnim preobrazbama koje se danas smatraj
ekonomskom ok-terapijom - pioniri te metode svakako s Eriedman i
Pino/(et' i to dravi koja je ned#o prije iz#bila slobod!
IA
je$ %8iipo pitanje)!-PU iMr#om novinar je i/k!io$ %Ni nio se nii' i(
me li strajati dovoljno d#o i dovoljno ener#ino!)-,A
>animljiva je injeni/a da je najsnanij kritik ok terapiji ptio
pravo Eriedmanov bivi stdent' Gndt\ Cnder Erank! Dok je na
ikakom =veilit stdirao pedeseti( #odina' Cnder Erank <
podrijetlom iz Njemake < toliko se naslao o Qile daje' nakon to
je doktorirao ekonomij' odlio otii i sam vidjeti zemlj koj s
nje#ovi pro:esori prikazivali kao loe vo.en developmentalistik
ne#ativn topij! &no to je vidio svidjelo m se' te je zavrio kao
predava na Qileanskom sveilit' a zatim je radio kao ekonomski
savjetnik vladi =alvadora Gllendea' ko#a je iskreno /ijenio! Kao
5(i/a#o Bo1 Qile' prebje# iz sveilino# pravovjerja slobodno#
trita' Cnder Erank je imao jedinstven vid ileansk ekonomsk
pstolovin! Codin dana nakon to je Eriedman propisao maksimalan
ok' ponesen #njevom napisao je %&tvoreno pismo Grnold
Xarben#er i 9ilton Eriedman)' i njem se okoristio svojim
ikakim obrazovanjem da %proi kako je ileanski bolesnik rea#irao
na terapij)!BI
"zranao je to ileanskoj obitelji znai pokaj preivljavanja na
sredstvima koja je Pino/(et tvrdio da s %dovoljna plaa)! &tprilike AH
posto pri(oda odlazilo je samo na kpovin kr(a' to je obitelj tjeralo
da se odrie %lkszni( proizvoda) kao to s mlijeko ili prijevoz
atobsom do posla! U sporedbi s time' za vrijeme Gllendea' na kr('
mlijeko i ato-bsne karte otpadalo je +A posto osobno# do(otka
zaposleni( javnom sektor!BR 8eina dje/e mlijeko nije dobivala ni
koli jer je jedan od prvi( poteza (nte bilo kine pro#rama %mlijeko
kolama)! Kao posljedi/a ti( rezova i nakpljeno# bezna.a
domovima' sve je vie i vie enika padalo nesvijest tijekom
nastave' a mno#i s prestali po(a.ati kol!H3 Cnder Erank je vi.ao
izravn povezanost izme. brtalne ekonomske politike koj s
nametnli nje#ovi bivi kole#e i nasilja kojim je Pino/(et #azio drav!
Eriedmanove preporke toliko s razorne < pisao je nezadovoljni
5(i/a#o Bo1 < da i( nije mo#e %ni nametnti' ni provesti bez dvaj
njima temeljni( imbenika$ vojne sile i politiko# terora)!H+
Pino/(etov ekonomski tim nesmetano je' provodei Eriedmanove
najrevol/ionarnije ideje' prodro podrje totalno# eksperimenta <
sstav javni( kola zamijenili s vaeri i %arter-kole)' zdravstvo se
poelo naplaivati' a zatim s privatizirani vrtii i #roblja! "pak'
najradikalnija od sve#a bila je privatiza/ija ileansko# sstava
so/ijalno# osi#ranja! 0os\ Pi(era' ovjek koji je proveo taj pro#ram'
izjavio je da je idej pronaao knjizi Kapitalizam i sloboda!T2
Gdministra/iji Ceor#ea F! Bs(a obino se pripisj pionirski
II
V +!+i "!" ' "" "ll5!n/i #?@ll " " "!" + !++ " pi V " NSlll "" F +!+ "" ++PN " "
--ll!il " :t- 8iiY 9l " k!lU !
? lit- se pi/ivoiin 9islav nov M:inij na koj s oboavatelji
slobodno# ++ Mita diljem svijeta' naviknti na raspravljanje o
posti#nima takve politike ntar isto akademsko# okrenja' poeli
obraati sve ve pozornost! a`" 0dbeni/i iz ekonomije tvrde da bi
svijet tako trebao :nk/ionirati' samo #dje jo t teorij provode
praksD)' pita se ameriki poslovni asopis BarronPs!T "0 lank
naslovljenom %Qile - laboratorijski test jedno# teoretiara)' T(e Ne;
Jork Times primjeje da %nije esta pojava da vodei ekonomisti
poznati po svojim vrstim stavovima dobij prilik iskati odre.ene
re/epte na teko oboljeloj ekonomiji! 0o je dnije kad je ekonomistov
pa/ijent drava koja nije nje#ova domovina)!HH 9no#i s pristi#li
izbliza raz#ledati ileanski laboratorij < me. njima se naao i sam
Eriedri/( Xa1ek' koji je nekoliko pta dolazio Pino/(etov Qile' te
+RI+! #odine odabrao 8ina del 9ar ?#rad kojem se do#ovarao
dravni dar@ kao mjesto sastanka re#ionalno# o#ranka 9ont Pelerin
=o/iet1' trsta moz#ova kontrarevol/ije!
9it o ileanskom d
Qak i nakon tri desetljea' Qile je i dalje rkama vatreni( pobornika
slobodno# trita i sli kao dokaz spjenosti :riedmanizma! Kad je
Pino/(et mro prosin/ 233*! ?mjese/ dana nakon Eriedmana@ T(e
Ne; Jork Times #a je slavio zato to je %bankrotiran ekonomij
preobrazio najspjenij latinoamerik ekonomij)' dok
komentar Fas(in#ton Posta stoji da je %veo politik slobodno#
trita koja je stvorila ileansko privredno do)!H4 Qinjeni/e koje se
skrivaj iza %Qileansko# da) i dalje s predmetom ivi( rasprava!
Pino/(et se na vlasti zadrao sedamnaest #odina' tijekom koji( je
nekoliko pta mijenjao politiko smjerenje! 6azdoblje stalno# rasta
dravi koje se i dalje podastire kao dokaz to# desno# spje(a
zapoelo je tek sredinom osamdeseti( #odina < /ijelo desetljee nakon
to s 5(i/a#o Bo1si primijenili ok-terapij i d#o nakon to je
Pino/(et bio prisiljen radikalno skrenti s prvotno# krsa! 6azlo# tom
lei slom ileanske ekonomije koji se zbio +RI2!' nato stro#om
potivanj ikake doktrine < d#ovi s doslovno eksplodirali' drava
se jo jednom soila s (iperin:la/ijom' dok je nezaposlenost dosti#la
B3 posto < deset pta vie ne#o Gllendeovo vrijeme!H* Clavni zrok
tom bile s piraje' :inan/ijske ke nalik Knron' koje s 5(i/a#o
Bo1si oslobodili svi( pravila < pozajmljenim nov/em pokpovali s
dravno vlasnitvo i nabili divovski( +H milijardi dolara d#a!HA
IR
je ei i ni@ i M V n/ii/ < / idi i a i iM!i i ao jiU vi +++ i m i i j li i i i N!
i ! ' Si !!!!!n
sramotno# nespje(a' #otovo svi 5(i/a#o Bo1si iz#bili s i jo !ijin N
S` iloM!aje vladi < med njima i =er#io de 5astro! Nekoliko ikakili
diplomat a nalo se na istakntim poloajima med pitajama' te s
zavrili pod is a#om zbo# prevare i tako sa sebe skinli brino
z#ajan :asad znanstvene nepristranosti' t temeljn znaajk
identiteta 5(i/a#o Bo1sa!
0edino to je Qile zatitilo od posvemanje# ekonomsko# sloma
poetkom osamdeseti( bila je injeni/a da Pino/(et nikad nije
privatizirao 5odel/o' dravn tvrtk za iskapanje bakra' koj je
na/ionalizirao Gllende! Ta je tvrtka' jedna-jedina' stvarala I4 posto
ileanski( izvozni( pri(oda' to je znailo da je drava' nakon to se
rasprsno :inan/ijski baloni' i dalje posjedovala stalan izvor
pri(oda!HR
=asvim je jasno da Qile nije nikad bio laboratorij %isto#) slobodno#
ttita' kako s tvrdili najvatreniji navijai! Umjesto to#a' bila je to
drava kojoj se malobrojna elita prometnla iz imni( sper-
bo#ate ntat iznimno kratko# razdoblja < iznimno pro:itabilna
:ormla koj s podravali zadivanjem i masnim sbven/ijama ?i
nakon to#a se izvkli@ iz javni( :ondova! Kad s otkrivena sva
meetarenja i pretjerivanja koja s skrivala privredno do' Qile se pod
Pino/(etom i 5(i/a#o Bojsima nije pokazao kao kapitalistika drava
koja za#ovara liberalno trite' ne#o korporativno! Korporatizam' ili
%korpora/ionizam)' obino se odnosi na 9ssolinijev model poli/ijske
drave kojom pravlja savez trij najsnaniji( izvora drtvene moi <
dravna prava' biznis i sindikati < i koji sra.j' jamei poredak'
ime na/ionalizma! &no to je Qile doivio pod Pino/(etom bila je
evol/ija korporatizma < me.sobno podran savez poli/ijske drave
i veliki( korpora/ija koji s drili sna#e i vodili sveob(vatni rat
protiv ttee# sektora < radnitva < i tako radikalno poveavali dio
saveza tradi/ionalnom bo#atstv!
Taj rat < rat koji mno#i Qilean/i' potpno razmljivo' vide kao rat
bo#ati( protiv siromani( i srednje klase < prava je pria o ileanskom
privrednom %d)! Do +RII! #odine' kad se ekonomija stabilizirala i
kad je poeo brzi rast' ve je H4 posto stanovnitva zavrilo ispod
#rani/e siromatva43 < dok je oni( najbo#atiji( +3 posto Qileana/a
doivjelo IB-postotni porast pri(oda!4+ Qak i 233A! Qile ostaje jedno
od najmanje jednaki( drtava na svijet < izme. +2B drave
kojima Ujedinjeni narodi mjere nejednakost' Qile je zazeo ++*! mjesto
i tako postao I! po red najnepravednija drava na popis!42
R3
silovito# oz.taVlNriiN!i ekonomijiP! 9oMil!i s njime namjeravali postili
piavo ono to s posti#li okpiti bo#atstvo na vr( i okom izbrisati
najvei dio srednje klase!
lako je stanje sa#ledavao &rlando 7etelier' Gllendeov nekadanji
ministar obrane! Nakon #odine dana tamnovanja Pino/(etovim
zatvorima' 7etelier spijeva pobjei iz Qilea < za(valjji
intenzivnom me.narodnom lobiranj! "z pro#onstva promatraji
brzano osiromaenje svoje domovine' 7etelier #odine +RA*! pie da je
% posljednje tri #odine nekoliko milijardi dolara izveno iz depova
oni( koji zara.j i zavrilo depovima kapitalista i
zemljoposjednika!!! Takva kon/entra/ija bo#atstva nije slaj ne#o
pravilo < to nije mar#inalan is(od krizno#a stanja' to bi (nta
voljela vjeriti svijet < ne#o je temelj so/ijalnom projekt; to nije
ekonomski d#' ne#o privremena politika pobjeda)!4B
U to vrijeme 7etelier nije mo#ao znati da Qile' pod vla Qikake
kole' dopta nazrijeti bdnost #lobalne ekonomije < obraza/ koji
e se ponavljati beskonanost' od 6sije preko 0ne G:rike do
Gr#entine < rbani mje(r bjesomni( pekla/ija i smnjivo#
pola#anja rana koji potie stvaranje sperpro:ita i bjesomno#
konzmerizma' okren sablasnim tvorni/ama i trlom in:rastrktrom
iz neke developmentalistike prolosti; otprilike polovi/a stanovnitva
potpnosti iskljena iz ekonomski( kretanja; potpno neobzdana
korp/ija i nepotizam; desetkovanje mali( i srednji( podzea
dravnom vlasnitv; prijelaz #olemi( koliina bo#atstva iz dravno#
privatno vlasnitvo' praen #olemim prijenosom privatni( d#ova na
dravna plea! Gko je pojedina/ Qile ivio izvan %mje(ra
bo#atstva)' do je neobino podsjealo na 8elik ekonomsk kriz <
dok je ntranjosti te neprobojne kklji/e zarada tekla toliko
slobodno i brzo da je lako steeno bo#atstvo' iji s nastanak
omo#ile %okovite re:orme)' otad djelovalo kao kokain okrenj
:inan/ijski( trita! To je razlo# zato :inan/ijski svijet nije' na oita
protrjeja ileansko# eksperimenta' rea#irao novom pro/jenom
temeljni( pretpostavki laissez-:aire ekonomije! Umjesto to#a' rea#irao
je popt ovisnika < Pdi ima jo dro#eD
6evol/ija se iri' ljdi nestaj
Neko je vrijeme ta dro#a pristizala iz dr#i( drava latinoameriko#
0no# /nja kojem se kontrarevol/ija Qikake kole irila velikom
brzinom! Brazil je ve bio pod nadzorom (nte ?koj s podravale
=GD@' a nekoliko je Eriedmanovi( brazilski( stdenata tamo dralo
kljne
R+
k + i( "l&=l +' + "9"""lll " "="= " eiVsN ii + +++ ii " ++ " S( "#l!llll i
Ul iiiiiiiii)'- P P ili !iNii
je' +RAB! #odine' vojska izvela dravni dar' da (i slj/d/iP/ #odm! mllm
il!i krenti %ikakim ptom)! Bdi da nis raspola#ali dovoljnim
biojem t#vajski( diploma/a ikako#a =veilita' #enerali s
pozvali %Grnol.a Xarben#era' 7arr1ja =jaastada ?pro:esora ekonomije@
i nji(ov ekip s ikako# =veilita' kojoj s se nali bivi ikaki
stdenti iz Gr#entine' Qilea i Brazila' da proved re:orm r#vajsko#
porezno# sstava i tr#ovinske politike)!44 Dotad e#alitarno r#vajsko
drtvo odma( je osjetilo posljedi/e < 2I-postotno smanjenje plaa' i
(orde %kopaa po sme) koje s se prvi pt pojavile na li/ama
9ontevidea!4*
=ljedea drava koja je pristpila eksperiment bila je Gt#entina' +RA*!'
nakon to je (nta preotela vlast "sabeli Peron! To je znailo da s
Gr#entinom' Qileom i Brazilom < dotadanjim primjerima
developmen-talizma < sad vladale' z podrk =GD-a' vojne vlasti' i
da s se pretvorile ive laboratorije Qikake kole!
U brazilskim dokmentima s koji( je skinta oznaka tajnosti ojk
233A stoji da s' nekoliko tjedana prije ne#o to s ar#entinski #enerali
prezeli vlast' kontaktirali Pino/(eta i brazilsk (nt te %za/rtali
temeljne korake bde#a reima)!4A
Unato takvoj tijesnoj sradnji ar#entinska vojna vlast' za razlik od
Pino/(eta' nije toliko daleko zadrla neoliberalistike eksperimente$ na
primjer' nije privatizitala dravne rezerve na:te' ni so/ijalno osi#ranje
?to e initi kasnije@! "pak' kad se radilo o napad na politike
pro#rame i instit/ije koje s ar#entinsk sirotinj zvisile do razine
srednje klase' (nta je vjerno slijedila Pino/(eta < za(valjji
dijelom i brojnosti ar#entinski( ekonomista koji s proli ikaki
pro#ram!
Gr#entinski novoiskovani 5(i/a#o Bo1si prezeli s kljne
ekonomske poloaje (ntinoj vladi < tajnik 9inistarstva :inan/ija'
#vetnet /entralne banke i direktot istraivanja 6izni/e 5entralne banke
< jednako kao i nekoliko nii( poloaja ekonomiji!4I "ako s
at#entinski 5(i/a#o Bo1si bili vatreni sdioni/i vojnoj vlasti' najvii
poloaj s:eri ekonomije nije prezeo nitko od nji(' ne#o 0os\ Gl:redo
9artinez de Xoz! &n je pripadao kr# otmjeni( zemljoposjednika iz
=o/iedad 6ral < dr#e z#ajivaa stoke koja je ve d#o vremena
nadzirala dravni izvoz! Tim obiteljima < ar#entinskoj inai/i
plemstva < savteno je od#ovarao :edalni ekonomski poredak; naime'
nis morali stra(ovati (oe li se nji(ova zemlja podijeliti selja/ima' ili
e netko sriti /ijen mes kako bi #a svi mo#li jesti!
R2
++ iriln!i i W ++++ ( kompanija' nd kojim!i s "nk- lP!m Gm/rii
!+++ Gir;a1s i " " "! Nakon !io j/ pr/M!/o dMnost ++ liniinoj vladi'
postalo je savreno l!isiio tla je dravni dar bila pobna eli/e <
kontrarevol/ija koj s poveli protiv etrdeseto#odinje prevlasti
ar#entinsko# radnitva!
9artinez de Xoz prvo je' kao ministar :inan/ija' zabranio trajkove i
poslodav/ima dopstio da po volji otptaj radnike! Uklonio je nadzor
/ijena' zbo# e#a je (rana postala basnoslovno skpa! Tako.er je vrsto
odlio Gr#entin ponovno initi dravom #ostoljbivom prema
stranim mltina/ionalnim kompanijama! Ukino je o#ranienja strano#
vlasnitva te je tijekom prvi( nekoliko #odina prodao vie stotina
dravni( tvrtki!4R lim je mjerama stvorio mone prijatelje
Fas(in#on! Dokmenti sada dostpni javnosti otkrivaj da je Filliam
6o#ers' pomonik dravno# tajnika za 7atinsk Gmerik' ned#o
nakon pa svom nadre.enom' Xenr1j Kissin#er' rekao$ %9artinz
de Xoz je dobar ovjek! 5ijelo vrijeme tijesno sra.jemo)! Kissin#era
se to toliko dojmilo da je s 9artin\zom de Xozom' %kao simbolin
#est)' #ovorio sastanak na najvioj razini tijekom nje#ova posjeta
Fas(in#ton! Tako.er se pondio da e kontaktirati poznanike i tako
pomoi ar#entinskim ekonomskim naporima! %Nazvat Davida
6o/ke:ellera)' izjavio je Kissin#er (ntin ministr vanjski( poslova'
imenji predsjednika banke 5(ase 9an(attan! %Tako.er nazvati i
nje#ova brata' potpredsjednika ?=jedinjeni( Gmeriki( Drava'
Nelsona 6o/ke:ellera@!)*3
Gr#entina je' da bi privkla la#ae' zakpila trideset jedn strani/
dodatka asopis BsinessFeek' koji je oblikovao reklamni div
Brson-9arsteller' objavljji tamo daje %samo nekoliko vlada
povijesti toliko (rabrilo privatna la#anja!!! Nalazimo se sred istinske
so/ijalne revol/ije i traimo partnere! &sloba.amo se dravno#
tje/aja i vrsto vjerjemo neizmjern vanost lo#e privatno#
sektora)!*+,
0o jednom se savreno jasno vidio tje/aj na pojedin/a; #odin dana
kasnije plae s iz#bile H3 posto vrijednosti' tvorni/e s se zatvorile' a
siromatvo je bjalo! Prije (ntina dolaska na vlast Gr#entini je
ivjelo manje siromani( ne#o Eran/skoj ili =GD- < samo R posto
< z stop nezaposlenosti od samo H'2 posto!*2 Drava je poela
pokazivati znakove nerazvijenosti za koje se vjerovalo da pripadaj
prolosti! =iromane etvrti nis imale vode' te s bolesti' koje se inae
mo#lo lijeiti' poele (arati posvda!
U Xnta je toliko arko eljela drav rasprodati la#aima da je
o#lasila %+3 posto popsta na /ijen zemlje tijekom
prvi( *3 dana)!
RB
kojim je preoteo vlast! Unato tome to je svojim lovakim
Mlakoplovima i vodovima za strijeljanje neizmjerno inkovito irio
teror' ta je politika ostavila katastro:alne posljedi/e na odnose s
javno! Novinska izvjea o Pino/(etovim pokoljima izazvala s
prosvjede diljem svijeta' te s eropski i sjevernoameriki aktivisti
a#resivno lobirali trdei se svoje vlade natjerati da obstave
tr#ovinsk razmjen s Qileom < izrazito nepovoljan is(od za reim
iji je #lavni razlo# postojanja bio zemlj odrati otvorenom za
poslove!
Brazilski dokmenti' s koji( je tek nedavno skinta oznaka tajnosti'
otkrivaj da s ar#entinski #enerali' pripremaji svoj p +RA*!' eljeli
%izbjei pokretanje me.narodne kampanje kakva je po#odila Qile)!*B
Da bi to ostvarili' bila im je potrebna manje senza/ionalna taktika
represije < trebali s im pojedin/i koji e iriti teror na nain manje
primjetan vijek bdnom me.narodnom tisk! U Qile se Pino/(et
brzo okreno nestan/ima!
Umjesto da neskriveno bijaj ili (apse' vojni/i bi otimali pojedin/e i
odvodili i( tajne lo#ore #dje s i( mili i esto bijali' a zatim
pori/ali bilo kakva saznanja! Trpla s ba/ali masovne #robni/e!
Qileanski &dbor za istin' temeljen svibnj +RR3!' tvrdi da se tajna
poli/ija rjeavala neki( rtava ba/aji i( iz (elikoptera o/ean %ali bi
im ptet(odno rasporili trobe noem da trpla ne bi pltala)!*H &sim
vee tajnovitosti' nestan/i s se pokazali daleko inkovitijim nainom
irenja terora od javni( pokolja < nemir je izazivala i sama pomisao
da' pomo dravno# aparata' ljdi mo# doslovno %nestati)!
=redinom sedamdeseti( #odina nestan/i s postali temeljnim sredstvom
prisile kojim s se kotistile (nte Qikake kole diljem 0no# /nja <
a nitko t te(nik nije pri#rlio s tolikom estinom kao #enerali koji s
zazeli ar#entinsk predsjednik pala! Pro/jenjje se da s' za
vrijeme svoje vladavine' %nestali) tridesetak tisa ljdi*4! 9no#e od
nji(' jednako kao nji(ov ileansk bra po sd' ba/ali s iz
zrakoplova blatne vode 6io de la Plata!
Gr#entinska (nta do savrenstva je dovela spostav ravnotee
izme. javno# i pojedinano# asa < otvoreno s terorizirali pravo
toliko da svima bde jasno to se do#a.a' ali s' istovtemeno' tajnosti
drali dovoljno to#a da vijek mo# spremno sve porei! Tijekom prvi(
dana vlasti' (nta je prila jedinstven i dramatian dokaz spremnosti
da koristi smrtonosn sil < mkar/a s izba/ili iz :orda Eal/ona
?ozlo#laeni atomobil kojim se koristila tajna poli/ija@' vezali #a za
najvei spomenik Benos Gires' *A'4 metara visok bijeli obelisk i
zatim' svima pred oima' bili (i/ima iz atomatski( paka!
RH
"UPUP!!!!!r<----------!!!!!!--------
javnost koje s poili!iMinijiPv!ili- pretni pristanak itavi( etvrti! Kail
(i odredili osob koj tba kloniti' konvoj vojni( vozila stvorio bi se
pred nje#ovom kom ili na radnom mjest i zatvorio itav blok z#rada
- esto bi nad #lavama prelijetali (elikopteri! Usred bijela dana' pred
oima ssjeda' poli/ija ili vojni/i razvalili s vrata i izvkli rtv koja
je esto izvikivala svoje ime prije ne#o to je nestala spremnom :ord
Eal/on' nadaji se da e vijesti o tome doprijeti do obitelji! Neke
%tajne) opera/ije bile s jo bezonije < poli/ija je znala lijetati
natrpane #radske atobse i ptnike izvlaiti za kos; #rad =anta Ee'
#rabili s par' pred oltarom' na dan vjenanja' sred prepne /rkve!**
=amim (ienjem nije se #bio javni znaaj terora! Nakon to bi
zavrili pritvor' ar#entinske bi zatvorenike preba/ivali jedan od
tristotinjak lo#ora za menje diljem drave!*A 9no#i od nji( bili s
smjeteni #sto naseljenim stambenim podrjima < jedan od
najzlo#lasniji( lo#ora smjestio se bivem atletskom klb jednoj od
najivlji( benosaireski( li/a; dr#i kolskoj z#radi samom
sredit Ba(ia Blan/e; trei jednom kril bolni/e koja je radila! U te
/entre vojna s vozila dolazila i iz nji( odlazila svako doba dana i
noi' kroz slab izola/ij dopirali s krikovi' a vi.alo se i dne
zaveljaje oblik tijela koje se nosilo i iznosilo' to s sve nijemo
promatrali /entrima najblii ssjedi!
Ur#vajski reim bio je #otovo isto toliko bezoan < jedan od #lavni(
/entara za menje smjestili s mornarik vojarn' odma( z #lavn
promenad 9ontevide - dio #rada poznat kao omiljeno izletite i
etalite z o/ean! >a trajanja diktatre taj je lijepi kraj opstio' a
stanovni/i #rada svim s se silama trdili preti vritanje!*I
Gr#entinska (nta pokazala se osobito %lampavom) kad je pitanj
bilo %skladitenje) rtava! -etnja po prirodi mo#la je zavriti asom
jer se nitko nije previe trdio skrivati masovne #robni/e! Trpla bi
ni/ala po kantama za smee < trpla bez prstij i zba ?otprilike se to
isto danas do#a.a "rak@' ili bi ispltala na obale 6io de la Plate'
ponekad i pet-est nji(' nakon (ntini( %letova smrti)! U nekim
prilikama trpla bi iz (elikoptera padala po obra.enim poljima!*R
=vi s Gr#entin/i na neki nain bili svjedo/i nestanka svoji(
snarodnjaka ali' nato tome' veina tvrdi da nis znali to se do#a.a!
Gr#entin/i se' da bi opisali paradoks otvaranja oij da bi se spoznalo i
zatvaranja oij pred terorom' paradoks koji se ti( #odina preobrazio
ope stanje d(a' sle reeni/om$ %Nismo znali ono to je netko
mo#ao porei!)
R4
N!Miii:jiM!i!jiiSi +!+ !+ j ++++++++ ` iiiM!tisiiiii!i' via m i i v! $'+ j i
iiiikiiiitriiii T++ mrv/
sradnj ntar zlo#lasne opera/ije Kondor! Pod okiiljein Kondoia'
obavjetajne slbe drava 0no# /nja me.sobno s raMmjenjivale
podatke o %sbverzivnim elementima) < pomai se priiom
najnovijim modelima ranala kojima i( je obdario Fas(in#ton - i
zatim jedne dr#ima doptale prijelaz dravni( #rani/a s /iljem
izvo.enja otmi/a i tortre!!! =stav sablasno podsjea na dananj 5"G-
in mre %neobiajeno# izrenja)!A3,
Xnte s tako.er razmjenjivale podatke o najinkovitijim nainima
izvlaenja podataka iz zatvorenika! Nekoliko 5ileana/a koji s
preivjeli tortr na stadion Qile' prvi( dana nakon pa' iznose
neoekivan pojedinost < eliji s se nalazili i brazilski vojni/i koji
s mitelje poavali znanstvenom nain koritenja bola!A+
>a takv razmjen' tijekom to# razdoblja' prale s se bezbrojne
prilike < mno#e od nji( vodile s preko =jedinjeni( Drava i njima
je posredovala 5"G! "stra#a o intetven/iji =jedinjeni( Drava Qile'
koj je +RA4! #odine proveo ameriki =enat' otkriva da je 5"G
Pino/(etove vojne sna#e poavala metodama %nadzota sbverzivni(
aktivnosti)!A2 Postoji opsena dokmenta/ija koja otkriva da s
=jedinjene Drave te(nikama ispitivanja poavale r#vajsk i
brazilsk poli/ij! U sdskom svjedoenj' koje navodi izvjee
brazilsko# &dbora za istin < Brazil$ nikad vie < objavljenom +RI4!'
stoji da s vojni asni/i po(a.ali slbena %predavanja o tortti) ntar
jedini/a vojne poli/ije i #ledali dijapozitive koji s prikazivali razne
naine menja! Tijekom predavanja dovodili s im zatvorenike i na
njima izvodili %praktine demonstra/ije) - okrtno i( mili dok je sve
to promatralo ?i ilo@ stotinjak narednika! U izvje stoji daje %jedan
od prvi( koji je Brazil veo t praks bio Dan 9itrione' ameriki
poli/aja/! 6adei kao instrktor Belo Xorizonte' prvi( #odina
vladavine brazilsko# vojno# reima' 9itrione je s li/a odvodio
prosjake i mio i( predavaoni/ama kako bi lokalna poli/ija naila
razne naine kojima je kod zatvorenika mo#la ostvariti krajnje
promtjeje izme. tijela i svijesti)!AB 9itrione je nakon to#a otiao
poavati Ur#vaj #dje s #a +RA3! oteli i bili pripadni/i #erilske
skpine Tpamaro - bila je to skpina ljeviarski( revol/ionara koja je
opera/ij osmislila s /iljem otkrivanja 9itrioneove lo#e pro#ram
vjebavanja tortre!,, 0edan nje#ov nekadanji
, Ta opera/ija 7atinskoj Gmeri/i svoje korijene ve iz Xitlerove
opera/ije %No i ma#la) L%Na/(t nd Nebei) - prim!
prev@! Xitler je' +RH+! #odine naredio da se bor/i pokreta otpora iz
drava pod na/istikom okpa/ijom moraj dovesti Niemak da i(
tamo %pro#taj no i ma#la)! Nekoliko istaknti( na/ista sklonite je
pronalo Qile " Gr#entini' sto#a kolaj pretpostavke da s pravo
oni toj takti/i obavali obavjetajne slbe na podrj 0no# /nja!
,U Na tom se do#a.aj temelji sjajan :ilm redatelja 5osta-Cavrasa'
&psadno slanje' snimljen +RA2!
R*
tortra nt@esn/iiAam n/pn zna nosi! %rr/viA!a m) NmM!m!
ii pre/izno oila./noj koliini) lako je #lasio nje#ov moto!AH
"Poslj/.k/ to# vjebavanja ne propta spomenti nijedno izvjee o
krenj ljdski( prava napisano na podrj 0no# /nja tijekom to#
mrano# razdoblja! Navode se bezbrojna svjedoanstva koja otkrivaj
koritenje te(nika navedeni( prirnik Kbark < (ienja
svitanje' poraba kapljaa' intenzivna izola/ija' dro#iranje' prisilna
#olotinja' elektrookovi!!! i posvda' strano naslje.e eksperimenata s
9/Cilla < smiljeno poti/ana re#resija!
&slobo.eni zatvoreni/i s ileansko# Na/ionalno# stadiona izjavljivali
s da s snani re:lektori svijetlili danonono' i da im se raspored
obroka inio smiljeno nepravilnim!A4 8ojni/i s mno#e zatvorenike
tjerali da preko #lava preba/e deke tako da nis mo#li dobro ti ni
vidjeti - bio je to pokaj zbnjivanja' bdi da s svi zatvoreni/i znali
da s na stadion! "pak' zatvoreni/i izvjej da s zbo# to#a iz#bili
osjeaj za vrijeme' i da s mno#ostrko ojaali osjeaji oka i panike
izazvani vojnim darom i (ienjima! 5ijeli stadion naiz#led se
pretvorio divovski laboratorij' a oni s bili poksni knii dnom
eksperiment kojim se istraivala manipla/ija osjetilima!
Daleko blia inai/a 5"G-ini( eksperimenata zbila se ileanskom
zatvor 8illa Crimaldi' poznatom jo i kao %ileanske sobeP - drveni
odjelj/i za izola/ij' toliko maleni da zatvoreni/i nis mo#li ni kleknti'
ni lei na pod!)A* >atvorenike r#vajskom zatvor 7ibertad slali s
na la isla < otok < sine elije bez prozora kojima je danonono
#orjela #ola arlja! &ni najvaniji zatvoreni/i apsoltnoj s izola/iji
proveli vie od desetljea! %Poeli smo pomiljati da smo mrtvi' da
elije nis elije ne#o #robovi' da vanjski svijet ne postoji' da je sn/e
samo mit)' prisjea se jedan od nji(' 9ari/io 6osen/o:! U jedanaest i
pol #odina vidio je samo osam sati sn/a! Nje#ovi osjeti s za to
vrijeme toliko zakrljali da je %zaboravio boje < boje nis
postojale)!AA,
U jednom od najvei( ar#entinski( /entara za tortr' 9ornarikoj
strojarskoj koli Benos Gires' sob za izola/ij nazivali s
/ape(a' kapljaa! 0an 9iranda proveo je %kapljai) tri mjese/a i
priao mi o tom mranom prostor! %>atvorenika dre podrm
zatvora' pod kapljaom' prekriveni( oij' okovani( rk i no#'
danonono na strnjai od spve! Nisam mo#ao vidjeti ostale
zatvorenike - od nji( me odvajala pre#rada od perploe! Kad s
straari donosili (ran' morao sam
, >atvorska prava zatvora 7ibertad sko je sra.ivala s bi(evroralnim
psi(olozima kako bi stvorila te(nike tortre
prila#o.ene psi(olokom pro:il pojedin/a - ta se metoda danas
primjenjje zaljev Cantanamo!
RA
bilo je to jedino razdoblje kad sam smio stati - ostatak vremen nnao
sam leati!) Dt#im ar#entinskim zatvoreni/ima osjete s iz#ladnjivali
elijama velikim popt ljesova' takozvanim tbos!
Kao jedini spas od izola/ije ndio se onaj #ori izlaz Psoba za ispit
ivanj/P! Klektrook je sobama za menje bio te(nika kojom s se
koristili svi vojni reimi! Postojali s dese/i naina kojima se elektrina
strja slala tijela zatvorenika < #ole i/e' poljski tele:oni' i#le ispod
nokata' pribadae desnima' na bradavi/ama' #enitalijama' ima'
stima' otvorenim ranama' elektrode na tijelima ronjenim vod kako
bi se pojaala sna#a dara; na tijelima privrenima za stolove' ili
brazilskom %eljeznom stol)! Gr#entinska stoatska (nta ponosila se
svojim jedinstvenim doprinosom
< zatvorenike s vezali za metalni krevet' takozvaniparilla ?rotilj@' i
tamo i( %tresli) pi/anama ?elektrinim tapovima za stok@!
Nemo#e je odrediti toan broj ljdi koji s proli kroz mainerij
tortre 0no# /nja - broj se vjerojatno kree izme. +33 333 i +43
333' pri em s pobijeni dese/i tisa!AI
=vjedok teki( vremena
Biti ljeviar ti( #odina znailo je biti pro#onjen! &ni koji nis spjeli
prebjei' svako# s se trentka borili da bd korak ispred tajne poli/ije
< bio je to ivot sastavljen od si#rni( skrovita' tele:onski( i:ri i
lani( identiteta! 0edan od ljdi koji s Gr#entini ivjeli takvim
ivotom bio je tamonja le#enda istraivako# novinarstva' 6odol:o
Fals(! Dreljbiv' renesansni tip' pisa/ kriminalistiki( romana i
na#ra.ivani( kratki( pria' Fals( je bio savreno nadaren za razbijanje
vojni( i:ri i (o.enje (oda! Nje#ov najvei istraivaki trijm: zbio
se dok je kao novinar radio na Kbi' kad je spio (vatiti i dei:rirati
5"G-in teleks kojim je otkrio planove za invazij >aljev =vinja! Taj
podatak omo#io je 5astr da se pripremi i obrani od to# napada!
Kad je pret(odna ai#entinska vojna (nta zabranila peronizam i #ila
demokra/ij' Fals( se odlio pridriti naoranom pokret
9ontonero i raditi za nji( kao terenski obavjetaja/, =(odno tome'
zavrio je na samom vr( #eneralsko# popisa najtraeniji( osoba' i
svaki novi nestanak ra.ao je nove stra(ove da e poda/i izveni
pi/anama poli/ij
, 9ontonerosi s se okpili da bi zvratili onoj pret(odnoj diktatri
koja je zabranila peronizam' a 0an Perkn je' "z
pro#onstva' pozivao svoje mlade pristae da se naoraj i bore za
povratak demokra/ije! Tako s i inili' a 9ontonerosi s - iako s
sdjelovali oranim skobima i otmi/ama - odi#rali van lo#
nasilnoj provedbi demokratski( izbora +RAB!' na kojima je sdjelovao
peronistiki kandidat! No' kad se Perkn vratio na vlast' podrk koj s
ivali 9ontonerosi osjetio je kao prijetnj' te je poti/ao desniarske
eskadrone smrti da i( pro#one! >bo# to#a je ta skpina - koja i danas
izaziva brojna protrjeja - trentk pa +RA*! bila znatno
oslabljena!
RI
s partneri/om " iliom Errr/vrnm!
=lei se svojom #olemom mreom i vezama' Fals( se ndio pratiti
brojne (tmtine zloine! =astavljao je popise mrtvi( i nestali(' mjesta
masovni( #robni/a i tajni( /entara za tortr! Ponosio se svojim
poznavanjem protivnika' ali je ak i nje#a' #odine +RAA!' zapanjila
bjesomna okrtnost kojom je ar#entinska (nta kosila vlastiti narod!
Tijekom prve #odine vojne vladavine' dese/i bliski( prijatelja i kole#a
nestali s lo#orima smrti < mrla je i nje#ova dvadesetesto#odinja
ki 8i/ki' zbo# e#a je Fals( poldio od t#e!
"pak' ivot ispnjen ti(im t#ovanjem nije m bio mo# sve dok s
krili :ordovi Eal/oni! >naji da m je vrijeme o#ranieno' Fals( je
odlio obiljeiti prv #odinji/ (ntine vladavine < dok s slbene
novine obasipale #enerale za(valama za spas domovine' on e napisati
svoj' ne/enzriran pri o nepravdi koj je potonla nje#ova
zemlja! Naslovio j je %&tvoreno pismo pis/a vojnoj (nti)' i napisao
je' kako je zabiljeio sam$ %ne nadaji se da e #a saslati' si#ran da
e #a pro#oniti' odan obeanj koje sam zadao jo davno < biti
svjedokom teki( vremena)!AR
To pismo trebalo je biti nedvosmislena osda metoda dravno# terora'
kao i ekonomsko# sstava kojem se slilo! Fals( je planirao svoje
%&tvoreno pismo) raspaati na isti nain kojim je komni/irao iz
podzemlja < nainit e deset primjeraka i poslati i(' odabranim
kontaktima' iz razliiti( potanski( sandia' a oni e odabrati
kontakte koji e #a dijeliti dalje! %]elim tim pizdama dati na znanje da
sam jo ovdje' i dalje iv' i dalje piem)' rekao je 7iliji' smjetaji se
za svoj &l1mpijin pisai stroj!I3
Pismo zapoinje opisom #eneralske kampanje terora' porabom
%maksimalne tortre' beskrajne i meta:izike)' jednako kao i 5"G-inoj
mijeanosti obk ar#entinske poli/ije! Nakon iznimno detaljno#
popisa metoda i masovni( #robni/a' Fals( na#lo mijenja prava/$ %Ti
do#a.aji' koji znemirj savjest /ivilizirano# svijeta ipak nis najvee
patnje koje trpi ar#entinski narod' kao ni najtea krenja ljdski( prava
koja ste poinili! U ekonomskoj politi/i ove vlade otkrivaj se ne samo
objanjenja ti( zloina ne#o jo tee stra(ote i planska bijeda kojima se
kanjavaj milijni ljdski( bia!!! Treba samo proetati irim
podrjem Benos Giresa' i za nekoliko se sati otkriva brzina kojom ta
politika taj #rad pretvara %sirotinjsko naselje) s deset milijna
stanovnika)!I+
Fals( opisje neoliberalistiki sstav 5ikake kole' ekonomski model
koji e brzo pro(arati svijetom! Bdi da e se nadolazeim
desetljeima dboko korijeniti Gr#entini' sstav e' konani/i'
stjerati vie od
RR
slajnosti' ne#o o provedbi pomno smiljeno# plana %planirane
bijede)!
Pismo je potpisao 2H! ojka +RAA' tono na #odinji/ piPa!
=ljedee#' jtra Fals( i 7ila Eerre1ra otptovali s Benos Gires!
Pisma s podijelili i poba/ali i( sandie diljem #rada! Nekoliko sati
kasnije Fals( se ptio na #ovoreni sastanak s obitelji nestalo#a
kole#e! Bila je to zamka - netko je pro#ovorio pod mkama i zasjedi
s #a pred kom ekala desetoti/a naorani( ljdi s naredbom da
(vate Fals(a! %Dovedite mi to# pizdna ivo#' taj je moj)' navodno
je vojni/ima izjavio admiral 9assera' jedan od troji/e vo.a vojne
(nte! Fals( je' poznat po #esl$ %Nije zloin pro#ovoriti' zloin je
dati se (vatiti)' odma( izvkao pitolj i otvorio vatr! 6anio je jedno#
vojnika i privkao paljb < kad je vozilo sti#lo =trojarsk
mornarik kol bio je ve mrtav! Tijelo s m spalili i ba/ili
rijek!I2
Easada %6ata protiv terora)
Xnte 0no# /nja nis tajile svoja revol/ionarna stremljenja k
preobrazbi svoji( drtava' ali s bile dovoljno pametne da javno
zanije sve za to i( je optivao Fals( < porab masovno# nasilja
/ilj ostvarenja ekonomski( /iljeva' /iljeva koji bi' nepostojanj
sstava koji je terorizirao javnost i klanjao zapreke' nedvojbeno
izazvali pobn javnosti!
&naj dio bojstava koje je drava priznavala' (nte s opravdavale
borbom protiv opasni( marksistiki( terorista koje :inan/ira i nadzire
KCB! Gko se (nte i sle %prljavim) taktikama' to ine zbo# to#a to
je neprijatelj pravo dovite! Koristei se jezikom sablasno slinim
onom dananjem' admiral 9assera prozvao #a je %ratom za slobod i
protiv tiranije!!! ratom protiv oni( koji za#ovaraj smrt' koji vodimo mi
koji tjemo ivot!!! Borimo se protiv ni(ilista' protiv sila razaranja iji
je jedini /ilj razaranje zbo# razaranja' nato tome to #a prikrivaj
svojim so/ijalnim kriarskim po(odima!)IB
Tijekom priprema dravno# dara Qile' 5"G je :inan/irala masovn
propa#andn kampanj kojom se =alvadora Gllendea eljelo prikazati
kao prikriveno# diktatora' makijavelistiko# podla/a koji se stavnom
demokra/ijom koristi da pri#rabi vlast' ali koji je na samom rb
stvatanja poli/ijske drave sovjetsko#a tipa iz koje Qilean/i nikad nee
moi pobjei! U Gr#entini i Ur#vaj najvee ljeviarske #erilske
skpine < 9ontoneros i Tpamaros < predstavljali s kao velike
prijetnje na/ionalnoj si#rnosti zbo# koji( je #eneralima preostalo
samo privremeno dokinti demokra/ij' z#rabiti drav svoje rke i
koristiti se svim sredstvima potrebnim da i( nite!
U svakom slaj' prijetnje s se' ili preveliavale do divovski(
razmjera' ili s i( izmiljale same (nte! 9ed brojnim dr#im
otkriima' senatska
+33
tla 9inle ne predstavlja prijetnj demokra/iji!U 9ro se ri/e
ar#entmsKin
9ontnnerosa kao i i#vajski( lp!narosa' bile s to naorane
skpine koje s ivale znaajn podrk javnosti' sposobne izvesti
zapanjje napade na vojne i korpora/ijske /iljeve! "pak' r#vajski
Tpamarosi s se potpno raspali vrijeme kad je vojska z#rabila
apsoltn vlast' a ar#entinski 9onton/rosi nestali s prvi( est
mjese/i diktatre koja je potrajala pni( sedam #odina ?i zbo# e#a se
skrivao Fals(@! Dokmenta/ija =tate " @/partmenta s koje je skinta
oznaka tajnosti otkriva da je 5esar G#sto 5zzetti' ministar vanjski(
poslova ar#entinske (nte' A! listopada +RA*! rekao Xenr1j Kissin#er
da s %nitene teroristike or#aniza/ije) - ali e bnta' i nakon to#a
datma' nastaviti %nestajati) jo desetke tisa ljdi!I4
9no#o je #odina i sam ameriki =tate Department %prljave ratove)
0nome /nj prikazivao kao bjesomne borbe vojske protiv opasni(
#erila/a' skobe koji bi samo povremeno izmakli nadzor ali' nato
tome' i dalje zaslj vojn i ekonomsk pomo! =ve s brojniji
dokazi da je Fas(in#ton znao da Gr#entini' jednako kao i Qile'
podrava potpnosti dr#aiji vid vojni( djelovanja!
U ojk 233*!' vain#tonski Gr(iv na/ionalne si#rnosti dao je
javnosti na vid nove minte snimke sastanka =tate Department'
samo dva dana nakon to je ar#entinska (nta izvela svoj vojni dar
+RA*! Tijekom to# sastanka' Filliam 6o#ers' pomonik dravno#
tajnika za 7atinsk Gmerik' Kissin#er #ovori da % Gr#entini skoro
moemo oekivati prilino tek represij' vjerojatno i mno#o krvi!
9islim da e morati silovito dariti ne samo po teroristima' ne#o i po
protivni/ima reima iz sindikata i nji(ovim strankama)!I*
Tako je i bilo! Colema veina rtava terora na podrj 0no# /nja
nis bili pripadni/i naorani( skpina' ne#o nenasilni aktivisti po
tvorni/ama' :armama' siromanim etvrtima i sveilitima! Bili s to
ekonomisti' mjetni/i' psi(olozi i pristae ljeviarski( stranaka! Ubijeni
s ne zbo# orja ?koje najveim dijelom nis ni posjedovali@' ne#o
zbo# vlastiti( vjerenja! U 0nome /nj' rodnome mjest
svremeno# kapitalizma' %6at protiv terora) bio je rat protiv svi(
zapreka novom poretk!
+3+
Teror radi svoje
"strebljenje Gr#entini nije bilo spontano' nije bilo nasmino' nije
bilo ira/ionalno; bilo je to sstavno nitavanje %znaajno# dijela)
ar#entinske na/ionalne skpine' s namjerom da se ta skpina preobrazi
kao takva' rede:inira njezin nain postojanja' njezini drtveni odnosi'
njezina sdbina' njezina bdnost!
Daniel Eeierstein' ar#entinski so/iolo#' 233H!+
"mao sam samo jedan /ilj < preivjeti do stra!!! =amo' nije pitanj
bilo #olo preivljavanje' ne#o preivjeti kao PjaP!
9ario 8illani' preivio etiri #odine ar#entinskim lo#orima za
menje2
Codine +RA*! &rlando 7etelier vraa se Fas(in#ton' D! 5!' ali ne vie
kao veleposlanik' ne#o kao aktivist ntar pro#resivno# trsta
moz#ova' "nstitta za politika istraivanja! Pro#onjen razmiljanjima o
kole#ama i prijateljima koji i dalje trpe tortr (ntinim lo#orima'
7etelier je svoj netom povraen slobod iskoristio da razotkrije
Pino/(etove zloine i brani Gllendea' borei se pritom protiv 5"G-ine
propa#andne mainerije!
Nje#ove aktivnosti rodile s plodom' te se Pino/(et soio sa
sveopom osdom zbo# krenja ljdski( prava! 7eteliera je' kao
obrazovano# ekonomista' :rstrirala spoznaja da svijet' iako asnto
zadrava da( soen s izvjeima o masovnim po#bljenjima i
elektrookovima zatvorima' najveim dijelom preje otkrie
ekonomske ok-terapije' ili da s me.narodne banke Pino/(eta
doslovno zasipale zajmovima' potpno opijene nje#ovim pri(vaanjem
%:ndamenata slobodno# trita)! 7eteliet je odba/io est primjedb
da (nta ostvarje dva projekta koji se lako mo# tazdvojiti < jedan
od nji( (rabar je eksperiment na podtj ekonomske preobrazbe' a
dr#i je zlo#lasni sstav stra(otne tortre i terora! Bivi veleposlanik
strajno je tvrdio da postoji samo jedan projekt' projekt kojem je teror
temeljno orje preobrazbe slobodno# trita!
+32
n((vntnom tdMor i #enj svako# o(liKa svislo# nesla#anja raspi
WiviN!i
se ?i /esto sr os.je@ kao samo neizravno povezan :enomen' ak i
posve nepovezan' s klasinom politikom neobzdano# %slobodno#
trita) koj provodi vojna (nta) - 7etelier tako pie svojem
revol/ionarnom esej za MlitP Nation! "stie da taj %osobito prikladan
kon/ept drtveno# sstava kojem %ekonomska sloboda) i politiki
teror postoje bez me.sobni( dodira' dopta :inan/ijskim
#lasno#ovorni/ima podravati vlastiti kon/ept %slobode)' istovremeno
pokazji svoje verbalne zbe ime obrane ljdski( prava)!B
7etelier je otiao toliko daleko da je pisao 9ilton Eriedman'
%intelektalnom ar(itekt i neslbenom savjetnik skpine
ekonomista koja sada vodi ileansk ekonomij)' djelomino
od#ovornom za Pino/(etove zloine! &n odba/je Eriedmanov obran
da je za#ovaranje ok-terapije bilo samo oblik %te(niki() savjeta!
%Ustolienje slobodne Pprivatne ekonomijeP i nadzor nad in:la/ijom a la
Eriedman)' tvrdi 7etelier' nemo#e je provesti miroljbivim ptem!
%Takav ekonomski plan mora se nametnti' a ileanskom slaj to
se mo#lo ostvariti samo bijanjem tisa' osnivanjem kon/entra/ijski(
lo#ora diljem drave' zatvaranjem vie od +33 333 ljdi tijekom samo
tri #odine!!! Nazadak za vein i Pekonomska slobodaP malim'
povlatenim skpinama Qile samo s dva li/a isto# novia!)
Postoji' pie dalje' %ntarnji sklad) izme. slobodno# trita i niim
o#ranieno# terora!H
7etelierov kontroverzni lanak objavili s potkraj kolovoza +RA*! Nije
prolo ni mjese/ dana kad se' 2+! rjna' taj etrdesetetvero#odinji
ekonomist vozio na posao sredite Fas(in#tona! Dok se vozio samim
sreditem diplomatske etvrti' eksplodirala je podmetnta' daljinski
kontrolirana' bomba pod vozaevim sjeditem < atomobil je odletio
zrak i raznio m obje no#e! 7eteliera s (itno prevezli bolni/ Ceor#e
Fas(i#ton - no#a m je ostala na plonik - tamo je sti#ao mrtav! Bivi
veleposlanik vozio se s dvadesetpeto#odinjom kole#i/om'
Gmerikankom 6onni 9o::it' koja je tako.er po#inla!4 Bio je to
Pino/(etov najodvratniji i najprkosniji zloin od dana dravno# dara!
EB"-eva istra#a otkrila je da je bomb nainio 9i/(ael To;nle1' vii
dnosnik Pino/(etove tajne poli/ije' kasnije za taj zloin os.en na
amerikom saveznom sd! Uboji/e s =GD le poslivi se
krivotvorenim ptovni/ama' s pnim bla#oslovom 5"G-e!*
Kad je Pino/(et mro prosin/ 233*!' devedeset prvoj #odini' bio
se soio s brojnim pokajima da #a izved pred sd zbo# zloina
poinjeni(
+3B
#avanj/ plaanja poreza! &bitelj &rlaila l!eteliera desetljeima sr
ndila izvesti Pino/(eta pred sd zbo# bombako# napada
F!is(in#ion' kao i otvotiti amerike dosjee o toj nesrei! Diktatora je
od svi( s.enja ipak spasila smrt < nakon nje' objavljeno je nje#ovo
pismo kojem brani p i koritenje %krajnje stro#osti) borbi protiv
%diktatre proletarijata!!! Da bar vojna ak/ija ++! rjna +RAB! nije bila
potrebnaY) pie Pino/(et! %Da bat marksistiko-lenjinistika ideolo#ija
nije prodrla na domovinY)A
Nis svi zloin/i latinoameriko# razdoblja terora imali takv ste! U
tjn 233*!' dvadeset tri #odine nakon pada ar#entinske vojne
diktatre' jedno# od najvei( mitelja osdili s na doivotni zatvor!
Bio je to 9i#el &svaldo Kt/(e/olatz' za vrijeme (ntine vlasti'
poli/ijski komesar pokrajine Benos Gires!
Tijekom to# povijesno# s.enja' nestao je kljni svjedok' 0or#e 0lio
7opez! Nestao je prvi pt sedamdesetima' tada s #a okrtno mili i
zatim pstili < sad se ponavljalo sve! U Gr#entini je 7opez postao
poznat kao prvi koji je %dvostrko nestao)!I Kao nestali vodi se jo
stedinom 233A' a poli/ija je savreno si#rna da s #a kidnapirali kao
pozorenje ostalim mo#im svjedo/ima < stara i poznata taktika iz
#odina terora!
=da/ tom slaj' pedesetpeto#odinji 5arlos 6ozanski' sda/
Gr#entinsko# savezno# sda' pro#lasio je Kt/(e/olatza krivim po est
toaka optni/e za bojstvo' est toaka za protzakonito zatvaranje i
sedam toaka za menje! Kad je izrekao presd' inio je neto
nesvakidanje! 6ekao je da ptes.a nije ravna temeljnoj naravi samo#
zloina i da' interes %stvatanja kolektivno# pamenja) mora dodati
da s sve to redom %zloini protiv ovjenosti poinjeni kontekst
#eno/ida koji se zbio repbli/i Gr#entini izme. +RA*! i +RIB!
#odine)!R
Tom je presdom sda/ odi#rao svoj lo# preoblikovanj
ar#entinske povijesti < bojstva ljeviara tijekom sedamdeseti( nis
bila dio %prljavo# rata) kojem s se skobile dvije strane i tijekom
koje#a se poinilo razliite zloine < kako je' ve desetljeima' #lasila
slbena verzija! Niti s PnestaliP samo rtve poldjeli( diktatora
opijeni( sadizmom i vlastitom moi! Do#odilo se neto daleko vie
znanstveno' daleko strasnije svojoj ra/ionalnosti! Kao to je rekao
sda/' postojao je %plan ekstermina/ije koji s ostvarili oni koji s
vladali zemljom)!+3
Pojasnio je da s bojstva bila dijelom otprije osmiljeno# sistema' i
ponavljala se identinome oblik diljem drave - bojstva se
poinjalo s oitom namjerom da se nite' ne odre.eni pojedin/i' ne#o
dijelovi drtva
+3H
t- skpa pojedina/a' sto#a je-' kako je tvrdio sda/' rije o
#eno/id!U
6ozanski jesam priznao da je koritenje pojma %#eno/id) pomalo
pitno' te je napisao d#ako obrazloenje kojim objanjava svoj izbor!
Priznao je da UN-ova Konven/ija o #eno/id taj zloin de:inira kao
%namjer da se' dijelom ili /jelini' niti na/ionalna' etnika' vjerska
ili rasna skpina); da Konven/ija ne ob(vaa nitenje skpine
temeljene na politikim vjerenjima - to je bio slaj Gr#entini - ali
je 6ozanski izjavio da to izzee ne smatra zakonski opravdanim!+2
Podsjeaji na malo poznato po#lavlje povijesti Ujedinjeni( naroda'
objasnio je da je ++! prosin/a +RH*!' kao izravan od#ovor na na/istiki
(olokast' &pa skptina Ujedinjeni( naroda jedno#lasno zabranila
in #eno/ida %kojim se rasne' vjerske' politike i ostale skpine
nitavaj djelomino ili /ijelosti)!+B 6azlo# zato se' dvije #odine
kasnije' rije %politike) klanja iz Konven/ije' bio je =taljinov
za(tjev! Naime' znao je da se' ako je nitenje %politike skpine) in
#eno/ida' nje#ove krvave pr#e i masovna zatvaranja politiki(
protivnika savreno klapaj de:ini/ij! Dobio je dovoljn podrk
ostali( voda koji s eljeli zadrati pravo klanjanja politiki(
protivnika' te je rije izbaena iz dokmenta!+H
6ozanski je napisao da izvorn UN-ov de:ini/ij smatra le#itimnijom
jer ne podlijee kompromisima koji se temelje na eljama pojedina/a!,
Tako.er je spomeno i presd -panjolsko# na/ionalno# sda koji je
+RRI! sdio jednom od najzlo#lasniji( ar#entinski( mitelja! Taj je
sd tako.er presdio da je ar#entinska (nta poinila %zloin
#eno/ida)! =kpin koj je (nta pokala iskorijeniti sd je de:inirao
kao %one #ra.ane koji se nis klapali mjerila postavljena od strane
#njetavaa' kao prikladni za novi poredak koji se spostavljao
dravi)!+4 =ljedee #odine' +RRR!' panjolski sda/ Baltazar Carzon'
slavan po tome to je izdao (idbeni nalo# za G#sta Pino/(eta'
tako.er je tvrdio da je Gr#entini poinjen #eno/id! " on je pokao
de:inirati koj je tono skpin (nta odredila za istrjebljenje! Tako je
zapisao da je (ntin /ilj %bio spostava novo# poretka' em je i Xitler
stremio Njemakoj' poretka kojem za odre.ene tipove ljdi nije bilo
mjesta)! Pojedin/i koji se nis klapali novi poredak bili s
%pripadni/i oni( sektora drtva koji s se isprijeili na pt idealnome
stroj nove ar#entinske na/ije)!+*
Naravno' ne moe se izravno spore.ivati ono to se do#a.alo tijekom
na/istike vladavine' ili 6andi' sa zloinima latinoameriki(
, Kazneni zakoni brojni( drava' me. kojima s Port#al' Per i
Kostarika' zabranjj #eno/id de:ini/ijama koje
politiko okpljanje nedvosmisleno svrstavaj me. %drtvene
skpine)! Eran/ski zakon jo je sveob(vatniji i de:inira #eno/id kao
plan s namjerom djelomino# ili potpno# nitavanja %skpine'
odre.ene bilo kojim proizvoljnim kriterijem)!
+34
(olokast' onda li zloini ne pripadaj toj kate#oriji! "pak' ako s/
#eno/id
s(vaa onako kako #a de:iniraj ti sdovi < dakle' kao pokaj
plansko#' brisanja skpina koje predstavljaj zaprek politikom
projekt' onda se taj pro/es zbivao ne samo Gr#entini' ne#o i'
raznolikim razinama intenziteta' diljem re#ije koja se pretvorila
laboratorij Qikake kole! U tim s dtavama pojedin/i %koji s se nali
na pt) bili ljeviari svi( vrsta$ ekonomisti' radni/i javnim
k(injama' sindikalisti' #lazbeni/i' predradni/i na imanjima' politiari!
Qlanovi svi( ti( skpina postali s ttve jasne i osmiljene re#ionalne
strate#ije koja se preko #rani/a koordinirala &pera/ijom Kondor' s
/iljem iskorjenjivanja i brisanja ljevi/e!
Nakon pada komnizma' slobodno trite i slobodni ljdi %pakiraj) se
jedinstven ideolo#ij koja sam sebe pro#laava najboljim i jedinim
sredstvom kojim se ovjeanstvo brani od ponavljanja povijesti
masovni( #robni/a' polja smrti i soba za menje! No' 0nome
/nj' prvome mjest na svijet #dje je svremena reli#ija slobodno#a
trita izronila iz podrmski( radioni/a ikako#a =veilita i
primijenila se na stvaran svijet' nije donijela demokra/ij < okrenla
se svr#avanj demokra/ije dravi za dravom! " nije donijela mir'
ne#o je za(tijevala sstavno bijanje desetaka tisa ljdi' i tottr koja
se provodila na +33 333 do +43 333 nji(!
Kao to je 7etelier zapisao' postojao je %ntarnji sklad) izme. poriva
za ienjem odre.eni( sektora drtva i ideolo#ije samoj sri
projekta! 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi pro:esori koji s davali savjete i
prezeli vodee poloaje vojnim reimima 0no# /nja' vjerovali s
' po svojoj naravi' izrazito pri-stiki oblik kapitalizma! Nji(ov se
sstav potpnosti temelji na vjerovanj %ravnote) i %poredak)'
kao i potreb da se' /ilj spje(a' oslobodi svi( inter:eren/ija i
%distorzija)! >bo# takvi( naela' teim koji je odlio doktaja provesti
taj ideal nije sposoban pri(vatiti nazonost sparniki( ili mjeteni(
svjetonazora! Kako bi ostvario ideal' reim je potreban monopol na
ideolo#ij < protivnom' bar tako tvrdi temeljna teorija' ekonomski
si#nali postaj iskrivljeni i /ijeli sstav ispada iz ravnotee!
5(i/a#o Bo1si teko da s mo#li odabtati dio svijeta manje prijemiv
za taj apsoltistiki eksperiment' od latinoameriko# 0no# /nja
tijekom sedamdeseti( #odina! Nezapamen spon developmentalizma
znaio je da je /ijelo podrje kako:onija pravo oni( politiki(
pro#rama koje je Qikaka kola smattala izopaenjima ili
%neekonomskim idejama)! " jo vanije' podrje je vrvjelo poplarnim
i intelektalnim pokretima koji s nastali kao izravno protivljenje
laissez-:aire kapitalizm! Ti i takvi stavovi
+3*
se odraavalo tia izbornim reM(!tlima svim dravama! /!iKasKii
sk/ii i njezin preobraaj n 0nome je /nj ekao jednako topao
prijem kakvim lii se' otprilike' doekala proleterska revol/ija na
Beverl1 Xills!
"Prije ne#o to je Gr#entin pro#tala kampanja terora' 6odol:o Fals(
je zapisao$ %Nita nas ne moe zastaviti' ni zatvor' ni smrt! >ato to je
nemo#e zatoiti ili pobiti /ijeli narod' i zato to #olema veina
Gr#entina/a!!! zna da e samo narod spasiti narod!)+A Dok je =alvador
Gllende promatrao tenkove koji s pristizali da opkole predsjednik
pala' na radij se posljednji pt obratio narod' izjavom natopljenom
istim tim prkosom$ %=i#ran sam da se sjeme koje smo zasijali asn
svijest tisa i tisa 5ileana/a ne moe potpnosti iskorijeniti!) Bile
s to nje#ove posljednje rijei javnosti! %&ni posjedj sil; oni nas
mo# pokoriti' ali ne mo#' ni zloinom' ni silom' zastaviti drtveni
razvoj! Povijest pripada nama' nj stvara narod!)+I
Xntini zapovjedni/i tom podrj' kao i nji(ovi ekonomski
sesni/i dobro s poznavali te istine! 8eteran koji je proao nekoliko
ar#entinski( vojni( dara objasnio je nain razmiljanja ntar vojni(
kr#ova$ %Codine +R44! vjerovali smo da je problem ?0an@ Perkn' pa
smo #a klonili < +RA*! ve smo znali da je problem zapravo radnika
klasa!)+R "sto je vrijedilo za /ijel t re#ij < problem je bio velik i
dbok! Takav zakljak znaio je da (nta' ako eli spjeno provesti
neoliberaln revol/ij' mora initi ono to je Gllende pro#lasio
neostvarivim < potpnosti iskorijeniti sjeme koje je' diljem 7atinske
Gmerike' posijao spon ljevi/e! U Pro#las o naelima objavljenom
nakon pa' Pino/(etova diktatra svoje poslanje opisje kao
%d#otrajn i temeljit opera/ij promjene ileansko# mentaliteta) <
odjek izjave koj je dvadeset #odina ranije izrekao Glbion Patterson iz
U=G"D-a' krsni km Projekta 5ile$ %Potrebno je promijeniti stroj
ovjeka!)23
Kako to postiiD =jeme koje Gllende spominje nije jedna ideja ili jedna
skpina politiki( stranaka i sindikata! -ezdeseti( i poetkom
sedamdeseti( #odina' 7atinskom Gmerikom dominirala je kltra
ljevi/e < poezija Pabla Nerde' :olk #lazba 8i/tora 0araa i 9er/edes
=ose' teolo#ija oslobo.enja Propovjednika Tree# svijeta'
eman/ipa/ijski teatar G#sta Boala' radikalna peda#o#ija Pala Ereire'
revol/ionarno novinarstvo Kdarda Caleana i samo#a Fals(a! U njoj
s se nalazili le#endarni (eroji i meni/i iz starije i novije povijesti' od
0osa Cervasia Grti#asa' preko =imona Bolivara do 5(e Cevare! Kad
s se (nte odlile sprotstaviti Gllendeovom proroanstv i
so/ijalizam ipati iz korijena' navijestile s rat /ijeloj toj kltri!
+3A
so slili vojni reimi Brazil' ?P!iloti' Ur#vaj i Gr#entini lasistiki
ever#rini o ienj' ribanj' iskorjenjivanj i lijeenj! U Bi!iMil je
(ienja ljeviara (nta nazvala &pera/ao 7impeza - &pera/ija
Qienje! Na sam dan pa' Pino/(et je Gllendea i nje#ov vlad
pro#lasio %smeem koje se sprema nititi dtav)!2+ 9jese/ dana
kasnije ptise#no je da e %iz Qilea izba/iti korijen zla)' ostvariti
%moralno ienje) na/ije' %oiene od zala) < odjek Tree# 6ei/(a i
Gl:reda 6osenber#a koji je pozivao na %nemilosrdno ienje
eljeznom metlom)!22
Qienje kltra
U Qile' Gr#entini i Ur#vaj (nte s provele masovne opera/ije
ideoloko# ienja < spaljivalo se djela Ereda' 9arga i Nerde'
zabranjivalo stotine novina i asopisa' zazimalo sveilita' trajkove i
politika okpljanja pro#laavalo se nezakonitima!
Neke od najei( napada (nte s %rezervirale) za %/rvene)
ekonomiste koje 5(i/a#o Bo1si nis mo#li poraziti prije dara! Na
ileanskom dravnom =veilit' sparnikoj instit/iji Katoliko#
sveilita' bazi 5(i/a#o Bo1sa' stotine pro:esora dobili s otkaze zbo#
%nepotivanja moralni( obveza) ?med njima bio je i Gndr\ Cnder
Erank' ikaki disident koji je svojim bivim pro:esorima pisao #njevna
pisma@!2B Cnder Erank izvjeje da je tijekom dara %est stdenata
strijeljano pred #lavnim lazom Kkonomsko# :aklteta' da se ostalima
pri jasna poka)!2H Kad je (nta pri#rabila vlast Gr#entini' vojni/i
s marirali na 0no sveilite #rad Ba(ia Bian/a i (itili
sedamnaest akademika pod optbom %sbverzivni( predavanja) <
veina (ieni( bili s predavai na Kkonomiji!24 %&bvezatno se
moraj nititi izvore koji (rane' oblikj i indoktriniraj sbverzivne
zloin/e)' izjavio je' na kon:eren/iji za tisak' jedan #eneral!2* Tijekom
&pera/ije 0asnoa' %oieno) je kpno osam tisa %ideoloki
smnjivi() lijevo orijentirani( predavaa!2A Xnte s #imnazijama
zabranile skpna izla#anja < smatraji i( znakom latentno#
kolektivistiko# d(a' po#ibeljno# za %slobod pojedin/a)!2I
U =antia# se' med onima koji s zavtili na stadion Qile' naao i
le#endarni ljeviarski :olk pjeva 8i/tor 0ara! Nje#ova sdbina
tjelovljje bjesomn odlnost da se tka /ijela jedna kltra!
8ojni/i s m prvo slomili rke da vie ne moe svirati #itar' zatim s
#a strijelili etrdeset etiri pta < tako stoji izvje ileansko#
&dbora za istin i pomirenje!2R Kako bi #a onemo#ili da iz #roba
dalje nada(njje mase' reim je naredio da se nite sve nje#ove
master-smmke! 9er/edes =osa'
+3I
G#st Bn!il j vi@ jr trpio tortr'a naKon to#a s #a pro#nan `M!
maM!X' ".ar.o ?!al/mo pro#nan je iM! Ur#vaja' a Falslia s strijelili
na li/i B/tios Gir/sti! =miljeno je iskorjenjivana /ijela jedna
kltra!
Nj je' me.vremen' zamjenjivala dr#a kltra' sterilizirana i
proiena! U prvim danima ileanske' ar#entinske i r#vajske
diktatre javna okpljanja svodila s se na vojne parade i no#ometne
takmi/e! U ? ale se (apsilo ene (laama' jednako kao i mkar/e s
d#om kosom! %Diljem 6epblike provodi se temeljito ienje)'
objavljje rednika koltima novinama koje je nadzirala ar#entinska
(nta! U istom napis trai se masovno brisanje ljeviarski( #ra:ita$
%Ubrzo e zasjati sve povrine' djelovanjem sapna i vode oslobo.ene
to# komara!)B3
U Qile je Pino/(et odlio dokinti narodni obiaj lini( raz#ovora! "
ona najmanja okpljanja rastjerivao je vodenim topovima' svojim
najomiljenijim orjem za kontrol masa! Xnta i( je posjedovala
stotine' dovoljno maleni( da se popn i na plonik i vodom zalij
skpine kolske dje/e koja s dijelila letke - brtalno s rastjerivane
ak i po#rebne povorke' slaj kad s se oaloeni ponaali previe
neprikladno! Topovi s dobili nadimak#ana/os' po ljami poznatoj po
navi/i da pljje < i ti' svepristni' topovi istili s ljde kao da s
ljdsko smee' za sobom ostavljaji li/e blistave' iste i pste!
Ned#o nakon pa' ileanska (nta objavila je pro#las kojim je
#ra.ane pozivala da %pridones ienj domovine) i to
prijavljivanjem strani( %ekstremista)' kao i %:anatini( Qileana/a)!B+
Tko je bijen - i zato
8eina ljdi koje s %pomele) ra/ije nis bili %teroristi)' kako je tvrdila
slbena retorika' ne#o pojedin/i koje je (nta smattala najveim
mo#im zaprekama nji(ovom ekonomskom pro#ram! Neki s bili
istinski protivni/i' dok se za vein smatralo da za#ovaraj vrednote
sprotne vrednotama revol/ije!
=stavna priroda te kampanje ienja jasno se otkriva spore.ivanjem
datma i vremena nestanaka koja biljee izvjea &dbora za ljdska
prava i istin! U Brazil (nta masovn represij zapoinje tek potkraj
ezdeseti( < s jednom iznimkom - odma( nakon pa' vojni/i s
po(vatali vodstva sindikata koji s djelovali tvorni/ama i na velikim
posjedima! U izvje Brasil$ Nn/a 9ais ?Nikad vie@ stoji da s
zavrili zatvor' #dje je vein ekala tortra < %samo i jedino zato
to i( je nada(njivala politika :ilozo:ija koja se protivila vlastima)! To
izvjee odbora za istin koje se temelji na biljekama vojni( sdova'
primjeje da se &pi radniki stoer ?5CT@' #lavni sindikalni
+3R
treba iza#nati)! "zvjee otvoreno zakljje .a s %oni koji s lPPt ` i
prezeli vlast osobito pazili da oisteP taj sektor)' %st radji od ireiiN!
i!!! ni pora koji bi radniki sindikati mo#li priti nji(ovim ekonomskim
pio#ramima' temeljenima na rezanj plaa i dena/ionaliza/iji
ekonomije)!B2
U Qile' jednako kao i Gr#entini' vojne vlasti iskoristile s poetni
kaos nakon pa da divljaki napadn sindikalni pokret! Potpno je
jasno da s se te opeta/ije planirale naprijed jer s sstavne ra/ije
poele na sam dan dara! U Qile' #dje s svi promatrali opsjednt
predsjednik pala' dr#i bataljni ptili s se % tvorni/e
takozvano# Pindstrijsko# pojasaP' #dje s postrojbe provele ra/ije i
(apsile pojedin/e! Tijekom sljedei( nekoliko dana)' kako otkriva
izvjee ileansko# &dbora za istin i pomitb' ra/ije s se provele
jo nekoliko tvorni/a %to je dovelo do masovni( (ienja pojedina/a'
od koji( s neki kasnije pobijeni ili nestali)!BB Codine +RA*! I3 posto
politiki( zatvorenika Qile bili s radni/i i selja/i!BH
"zvjee ar#entinsko# odbora za istin' Nn/a 9as ?Nikad vie@' biljei
identian' doslovno kirrki dar na sindikate$ %Primjejemo daje
velik dio opera/ije ?protiv radnitva@ proveden na sam dan dravno#
dara' ili odma( nakon nje#a)!B4 Na popis napada na tvorni/e' jedno
svjedoenje osobito dobro pojanjava kako se %terorizam) koristio kao
dimna zavjesa za napad na nenasilne tadnike aktiviste! Cra/iela
Cena' politika zatvo-reni/a iz lo#ora za menje 7a Perla' opisala je
kako s se vojni/i koji s je vali znemirili zbo# trajka koji se
spremao elektrani! -trajk je trebao posliti kao %vaan primjer
otpora vojnoj diktatri)' to (nta nikako nije eljela dopstiti! =to#a
s vojni/i' prisjea se Cena' %odlili da #a ine protzakonitim ili'
kako s sami #ovorili' PmontonetizirajP trajk) ?9ontonerosi s
#erilska skpina koj je vojska ve ranije potpnosti tazbila@!
=trajkai nis imali nikakve veze s 9ontonerosima' ali to nije bilo
vano! %8ojni/i iz 7a Perle sami s tiskali letke i potpisali i(
P9ontonerosP - kojima se radnike pozivalo na trajk!) Nakon to#a' ti s
let/i postali PdokaziP na temelj koji( s oteli i kasnije pobili sindikalno
vodstvo!B*
Tortra pod sponzorstvom korpora/ija
Napadi na sindikalne vode esto s se izvodili tijesnoj sradnji s
vlasni/ima tvorni/a < nedavno podnesene sdske tbe otkrivaj neke
od najbolje dokmentirani( primjera izravne povezanost s lokalnim
podrni/ama ili stranim mltina/ionalnim kompanijama!
U #odinama prije ar#entinsko# pa' spon militantne ljevi/e tje/ao
je' i ekonomski i osobno' na strane kompanije < izme. +RA2! i +RA*!
++3
i!lik!ilno seobrnla nakon (iintino# dolaska na vlast i primjene
pro#rama ? ikake koliP im!ili s slobodne rke lokalna trita
preplaviti vozom' sniziti plae' po volji otptati radnike i' potpno
neoptereeni bilo kakvim propisima' slati zarad ki!
Nekoliko je mltina/ionalni( kompanija iroko#rdno izrazilo
za(valnost! "Prve Nove #odine pod vojnom vla Gr#entini'
atomobilska tvrtka Eord novinama je objavila o#las kojim se
otvoreno postavlja z reim$ %+RA*!$ Gr#entina jo jednom pronalazi
svoj pt! +RAA!$ Nova #odina vjere i nade svim Gr#entin/ima dobre
volje! Eord 9otor < Gr#entina i nje#ovo ljdstvo stpaj borb za
ostvarenje velianstvene sdbine Domovine!),BI =trane korpora/ije
inile s vie od pko# izraavanja za(valnosti (ntama za nji(ova
posti#na < neke od nji( aktivno s sdjelovale kampanjama
terora! U Brazil se nekoliko mltina/ionalni( kompanija jedinilo i
:inan/iralo vlastite' privatizirane' odrede za menje! =redinom +R*R!
#odine' ba kad je (nta otpoela najokrtnije razdoblje svoje vlasti'
poele s djelovati nezakonite poli/ijske sna#e &pera/ije Bandeirantes
< poznatije kao &BGN! U njima s sra.ivali vojni asni/i' a &BGN
je' kako tvrdi izvjee Brazil$ Nikad vie' :inan/iralo %svojim prilozima
nekoliko mltina/ionalni( korpora/ija' med kojima Eord i Ceneral
9otors)! Bdi daje postojao izvan slbeni( vojni( i poli/ijski(
strktra' &BGN je ivao %prila#odljivost i imnitet kad s pitanj
bile metode ispitivanja)' stoji izvje' i time brzo stekao slav
svojim dotad nevi.enim sadizmom!BR
Eordova lokalna podrni/a ipak je najotvorenije s aparatom terora
sra.ivala Gr#entini! Tvrtka je vojsk opskrbljivala vozilima koja je
zelenim :ordovim limzinama Eal/on izvela tise otmi/a i nestanaka!
Gr#entinski psi(olo# i dramatiar Kdardo Pavlovskv opisao je taj
atomobil kao %simboliki izraz terora! Gto smrti)!H3
Dok je Eord (nt opskrbljivao vozilima' (nta je Eord ndila vlastite
sl#e - teke vrp/e istila je od nepoeljni( sindikala/a! Prije pa'
Eord je morao pristati na znaajne stpke radni/ima < sat vremena za
rak ?mjesto dvadeset minta@' i + posto od prodaje svako#
atomobila presmjerivati so/ijalne pro#rame! =ve to na#lo se
promijenilo na sam dan dara < kad je zapoela kontrarevol/ija!
Eordova tvorni/a pred#ra. Benos Giresa pretvorila se vojni lo#or
< tjednima koji s slijedili tamo je doslovno vrvjelo od vojni(
vozila' me. kojima je bilo i tenkova' i (elikoptera koji s brjali nad
#lavama! 6adni/i s izjavili da
, U izvornik Eat(erland ?prim! prev!@
+++
%lord je iz#ledao kao ratna zona! G ratovalo se protiv nas' radnik!i)'
prisjea
se Pedro Troiani' jedan od sindikalni( dele#ata!H2
8ojni/i s eljali po#one' (vatali najaktivnije lanove sindikat!i i
ba/ali im kapljae na #lave! Tioiani je bio med onima koje s odveli
iz po#ona za monta! Prisjea se da s %prije (ienja etali po
tvorni/i' proveli s me po tvorni/i i (itili me na otvorenom da svi
vide! Eond se time koristio da tvorni/i iskorijeni sindikalni pokret!)HB
"pak' najvee zaprepatenje tek je slijedilo; mjesto da i( preba/e
oblinji zatvor' vojni/i s Troianija i ostale odveli pritvor ntar
tvorniko#a kr#a! 6adnike s' na nji(ovom vlastitom radnom mjest'
tamo #dje s prije samo nekoliko dana pre#ovarali o sporazm'
pretkli' tali no#ama i' dva slaja' mili elekttooko-vima!HH
Nakon to#a preba/ili s i( dr#e zatvote #dje se menje nastavilo
jo tjednima ili' nekim slajevima' i mjese/ima!H4 &dvjetni/i ti(
ratnika tvrde da je tijekom to# razdoblja kidnapirano najmanje dvadeset
pet sindikalni( predstavnika Eord' od koji( s polovi/ zadrali
pritvor smjetenom ntar tvorniko# kr#a' koji ar#entinske dr#e
za ljdska prava ele pridodati slbenome popis nekadanji( tajni(
zatvora!H*
Codine 2332! savezni titelji podnijeli s kaznen prijav protiv
Eotdove ar#entinske podtni/e' ime Troianija i jo etrnaestoti/e
radnika' tvrdei da je tvttka zakonski od#ovorna za represij koja se
zbivala ntar njezina posjeda! %?Gr#entinska podtni/a@ Eord i
njezina prava sdjelovali s otmi/i vlastiti( radnika' te sam
miljenja da s od#ovorni za ta djela)' kae Troiani!HA =a slinom se
istra#om soava i tvrtka 9et/edes-Benz ?sada vlasnitv korpora/ije
Daimler5(r1sler@ < istra#a se temelji na navodima da je tvrtka'
sedamdeseti( #odina' stadivala s vojnim vlastima s /iljem ienja
svoji( po#ona od sindikalni( voda! Dalje se navodi da je vlastima
predala imena i adrese esnaestori/e radnika koje s kasnije %nestali)
< etrnaestori/ nepovratno!HI
=ttnjakinja za povijest 7atinske Gmerike' Karen 6oberts tvtdi da s
do okonanja diktatre %nestali doslovno svi dele#ati iz tvorniki(
po#ona najvei( ar#entinski( tvrtki!!! 9er/edes-Benza' 5(r1slera i Eiat
5on/orda)!HR " Eord i 9er/edes-Benz pori da s nji(ovi direktori
imali ikakve veze s represijom! =.enja se nastavljaj!
Takvi preventivni napadi nis po#odili samo sindikaliste < rtve s
bile svi koji s zastpali vizij drtva koje se nije temeljilo na istome
pro:it ne#o na nekim dr#im vrijednostima! &sobito okrtne napade
trpjeli s tamonji :armeri koji s se borili za a#rarn re:orm! 8o.e
Gr#entinsko#
++2
Miinljii lini!i je po(vatala i mtila' pr/tl otima /ijele zajedni/e! 8ojni/i
mi kamionskim akmlatorima pnili Mlinimts/ i t svepristn
stoarsk oprem koristili na samim selja/ima! " lntina ekonomska
politika pokazala se ro#om obilja za zemljoposjednike i z#ajivae
stoke! U Gr#entini je 9aitin/z de Xoz oslobodio /ijen mesa koja je
skoila vie od A33 posto i lime ostvario rekordne zarade!43
U sirotinjskim etvttima' /iljevi preventivni( napada bili s so/ijalni
radni/i veinom povezani s 5rkvom' koji s or#anizirali one
najsiromanije i traili zdravstven zatit' dravne stanove i
obrazovanje < dr#im rijeima' %so/ijaln drav) koj s razarali
5(i/a#o Bo1si! %Nema vie dobri( da koje e se brinti za sirotinjY)
saznao je Norberto 7i;sk1' ar#entinski lijenik dok s #a
%elektrookovima tresli po desnima' bradavi/ama' #enitalijama'
abdomen i ima)!4+
Gr#entinski sveenik koji je sra.ivao s (ntom objasnio je misao
vodilj$ %9arksizam je bio neprijatelj! 9arksizam 5rkvi' re/imo'
tako.er maj/i domovini < bio je po#ibelj novoj na/iji!)42 Ta
%po#ibelj novoj na/iji) pomae objasniti zato s tolike (ntine rtve
bili pravo mladi! U Gr#entini je I+ posto od trideset tisa nestali(
bilo izme. esnaest i trideset #odina starosti!4B %=ad radimo za
dvadeset #odina naprijed)' rekao je jednoj od svoji( rtava zlo#lasni
ar#entinski mitelj!4H
9e. najblaima nala se i skpina #imnazijala/a koji s se okpili
rjn +RA*! i traili je:tinije atobsne karte! U (ntinim oima ta
zajednika ak/ija bila je dokaz da je tinejdere po(arao virs
marksizma' te je zvratila #eno/idnim #njevom < menjem i
bojstvima estori/e #imnazijala/a koji s se drznli iznijeti tako
sbverzivan za(tjev!44 9i#el &svaldo Kt/(e/olatz' poli/ijski komesar
os.en 233*!' bio je jedna od kljni( :i#ra mijeani( napad!
&braza/ ti( nestanaka bio je jasan < dok s se terapeti trdili
okovima kloniti sve ostatke kolektivizma iz ekonomije' darne
postrojbe klanjale s sve predstavnike to# etosa s li/a' sveilita i
tvorniki( po#ona!
U optenim tren/ima' neki od ti( prvobora/a ekonomske preobrazbe
priznali s da je masovna represija bila neop(odna za ostvarenje
nji(ovi( /iljeva! 8i/tor Kmmanel' jedan od direktora reklamne tvrtke
Brson-9arsteller' zaden da ostatk svijeta riastome prikae
novi' biznis okrent reim ar#entinske (nte' istraiva je rekao da je
nasilje bilo neop(odno da bi se otvorila ar#entinska %zatiena i
etatistika) ekonomija! %Nitko' ali ba nitko ne lae drav kojom
bjesni #ra.anski rat)' rekao je' ali je i priznao da nis mirali samo
#eril/i! %8jerojatno je bijeno
++B
obzir stanjo' primjena strane sile nije se mo#la izbjei)!'(
=er#io ile 5astro' Pinoe(etov 5(i/a#o Bo1 i ministar pii/.e koji je
nadzirao primjen ok-terapije' rekao je da nikad ne bi spio (eM
podrke Pino/(etove eljezne ake! %0avno mnijenje najveim nam se
dijelom protivilo' sto#a nam je bila potrebna snana osobnost koja e
provoditi politik! Na sre' predsjednik Pino/(et nas je s(vatio i
pritom imao sna#e izdrati sve kritike!) Tako.er je dodao da je
%atoritarna vlast) najprikladnija za ovanje ekonomski( sloboda'
zbo# njezine %impersonalne) porabe moi!4A
0ednako kao i najveem dijel dravno#a terora' /iljana bojstva
slila s dvojakoj svtsi! Kao prvo' njima se klanjalo stvarne prepreke
projekt < pojedin/e koji bi najvjerojatnije zvratili! Dr#o' injeni/a
da s svi bili nazoni dok se %nestajalo one problematine)' bila je
savreno jasno pozorenje onima koji bi mo#li pomiljati na otpor'
ime se klanjalo i one bde prepreke!
=istem je :nk/ionirao! %Bili smo smeteni' prestraeni' krotki' ekali
smo naredbe!!! ljdi s nazadovali; postajali s sve ovisniji i pni
stra(a)' prisjea se ileanski psi(ijatar 9ar/o Gntonio de la Parra!4I
Dr#im rijeima' bili s ok! " tako' kad s ekonomski okovi
podi#li /ijene do neba' kad s plae pale' li/e Qile' Gr#entini i
Ur#vaj ostale s iste i ti(e! "zostale s pobne zbo# (rane' izostali
s opi trajkovi! &bitelji s se snalazile preskai obroke' dje/i daji
mat\' tradi/ionalni aj koji blaava #lad' bdei se prije svitanja da bi
se viesatnim (odanjem do posla tedjela atobsna karta! &ne koji s
pomrli od pot(ranjenosti ili ti:sa pokapali s tiini!
G samo desetljee ranije' drave 0no# /nja < svojim eksplozivnim
indstrijskim sektorom' brzim sponom srednje klase i snanim
zdravstvenim i obrazovnim sstavima - bile s nada svijeta razvoj!
=ad bo#ati i siromani jre razliite ekonomske svjetove' kojima
imni dobivaj poasno dravljanstvo drave Eloride' dok ostali
nestaj nerazvijenosti' pro/es koji e se prodbljivati svim
neoliberalnim %restrktriranjima) razdoblj nakon pada diktatre!
Te drave nis vie izvori inspira/ije' pretvorile s se zastraja
pozorenja to se do#a.a siromanim narodima koji pomisle da bi se
mo#li izvi iz Tree#a svijeta! Ta preobrazba tekla je sporedno s
onim to s zatvoreni/i proivljavali (ntinim lo#orima za tortr;
nije bilo dovoljno samo pro#ovoriti < morali s se odrei svoji(
najsvetiji( vjerenja' izdati ljbavnike i dje/! &ne koji s popstili
zvali s Oebrados' %slomljeni)! Kto' tako bi 0nome /nj < re#ija
nije bila sam potena' bila je slomljena < Oebrado!
++H
" @ok se politikom pokavalo iskorijeniti kolektivizam +M Kmire'
zatvorima #a se tortrom pokavalo iskorijeniti iz! svijesti i d(a! Kao
to primjeje (ntin vodnik iz +RA*!' %treba poistiti i svijesti' jer
seta ino po#reka rada)!4R
9no#i mitelji ivljavali s se lo#e lijenika ili kirr#a! 0ednako
kao i ikaki ekonomisti s nji(ovim bolnim i neizbjenim ok-terapi-
jama' ti isljedni/i zamiljali s da s nji(ovi elektrookovi i ostale
metode zapravo naini lijeenja < da svojim zatvoreni/ima daj nek
vrst lijeka' i zatim i(' ntar lo#ora' esto nazivaj apestosos - prljavi
ili oboljeli! &ni e nji( izlijeiti od bolesti so/ijalizma' od na#ona koji
tjera na kolektivno eljelovanje!, Nji(ove %terapije) bile s mne < to
svakako < ponekad ak i smrtonosne!!! ali sve za dobro pa/ijenta!
%Gko vam #an#rena napadne rk' onda se mora rezati' nije li takoD)
pitao je Pino/(et' nervozno tim pitom od#ovaraji na optbe zbo#
krenja ljdski( prava!*3
U svjedoenjima koja svojim izvjeima iznose razni odbori za istin
iz to#a podrja' zatvoreni/i opisj sstav kojim i( se tjeralo da izdaj
naelo neodvojivo od poimanja samo#a sebe! 8eini latinoameriki(
ljeviara najsvetije naelo bilo je ono koje je ar#entinski radikalni
povjesniar &svaldo Ba1er nazvao %jedinom trans/endentalnom
teolo#ijom < solidarno)!*+ 9itelji s dobro razmijevali vanost
solidarnosti' te s odlili iz svoji( zatvorenika okom istjerati taj poriv
za so/ijalnom povezano! Naravno' navodni /ilj svi( ispitivanja bio
je izvlaenje vrijedni( podataka i' posljedino tome' prisilna izdaja' ali
mno#i zatvoreni/i #ovore o tome da s mitelje daleko manje
zanimali poda/i kojima s' obino' ve raspola#ali < da i( je vie
zanimalo ostvariti sam in izdaje! Bit te vjebe bila je zatvorenika
natjerati da nepopravljivo oteti onaj dio sebe koji je iznad sve#a
vjerovao pomo dr#ima' onaj dio koji #a je inio aktivistom' i
zamijeniti #a sramom i ponienjem!
Ponekad s izdaje potpnosti izmi/ale zatvorenikov nadzor!
Primjer$ ar#entinski zatvorenik 9ario 8illani trentk otmi/e imao je
sa sobom svoj planer! U njem je zapisao koordinate sastanka koji je
#ovorio s prijateljem < vojni/i s se pojavili kod prijatelja' te je jo
jedan aktivist nestao maineriji terora! Dok je leao na stol' 8illanija
s isljedni/i mili spoznajom %da s se doepali 0or#ea zato to je
ispotivao do#ovor
, Ta lo#ika zatvara pni kr# terapije elektrookom koja se svojoj
najranijoj inkarna/iji koristila kao sredstvo e#zor-
/izma! Prve zabiljeke o medi/inskoj porabi elektrooka nainio je
vi/arski lijenik koji je radio osamnaestome stolje! 8jerji da
mentalna oboljenja zrokje .avao' tjerao je pa/ijente da dre i/ kroz
koj bi ptao strj koj je proizvodio elektroslatskim #eneratorom -
za svako# demona' jedan strjni dar! Nakon to#a' pa/ijenta bi se
pro#laavalo izlijeenim!
++4
obzir sranje' primjena strane sile nije se mo#la izbjei)!P,
=er#io de 5astro' Pino/(etov 5(i/a#o no1 i ministar pi iV tede koji je
nadzirao primjen ok-terapije' rekao je da nikad ne bi spio beM
podrke Pino/(etove eljezne ake! %0avno mnijenje najveim nam se
dijelom protivilo' sto#a nam je bila potrebna snana osobnost koja e
provoditi politik! Na sre' predsjednik Pino/(et nas je s(vatio i
pritom imao sna#e izdtati sve kritike!) Tako.er je dodao da je
%atotitarna vlast) najprikladnija za ovanje ekonomski( sloboda'
zbo# njezine %impersonalne) porabe moi!4A
0ednako kao i najveem dijel dravno#a terora' /iljana bojstva
slila s dvojakoj svrsi! Kao prvo' njima se klanjalo stvatne prepreke
projekt < pojedin/e koji bi najvjerojatnije zvratili! Dr#o' injeni/a
da s svi bili nazoni dok se %nestajalo one problematine)' bila je
savteno jasno pozorenje onima koji bi mo#li pomiljati na otpor'
ime se klanjalo i one bde prepreke!
=istem je :nk/ionirao! %Bili smo smeteni' prestraeni' krotki' ekali
smo natedbe!!! ljdi s nazadovali; postajali s sve ovisniji i pni
stra(a)' prisjea se ileanski psi(ijatar 9ar/o Gntonio de la Parra!4I
Dr#im rijeima' bili s ok! " tako' kad s ekonomski okovi
podi#li /ijene do neba' kad s plae pale' li/e Qile' Gr#entini i
Ur#vaj ostale s iste i ti(e! "zostale s pobne zbo# (rane' izostali
s opi trajkovi! &bitelji s se snalazile preskai obroke' dje/i daji
mat\' tradi/ionalni aj koji blaava #lad' bdei se prije svitanja da bi
se viesatnim (odanjem do posla tedjela atobsna karta! &ne koji s
pomrli od pot(ranjenosti ili ti:sa pokapali s tiini!
G samo desetljee ranije' drave 0no# /nja < svojim eksplozivnim
indstrijskim sektorom' brzim sponom srednje klase i snanim
zdravstvenim i obrazovnim sstavima < bile s nada svijeta razvoj!
=ad bo#ati i siromani jre razliite ekonomske svjetove' kojima
imni dobivaj poasno dravljanstvo drave Eloride' dok ostali
nestaj nerazvijenosti' pro/es koji e se prodbljivati svim
neoliberalnim %resttktriranjima) razdoblj nakon pada diktatre!
Te drave nis vie izvori inspira/ije' pretvorile s se zastraja
pozorenja to se do#a.a siromanim narodima koji pomisle da bi se
mo#li izvi iz Tree#a svijeta! Ta preobrazba tekla je sporedno s
onim to s zatvoreni/i proivljavali (ntinim lo#orima za tortt;
nije bilo dovoljno samo pro#ovoriti < motali s se odrei svoji(
najsvetiji( vjerenja' izdati ljbavnike i dje/! &ne koji s popstili
zvali s Oebrados' %slomljeni)! Kto' tako bi 0nome /nj < re#ija
nije bila sam potena' bila je slomljena < Oebrado!
++H
Dok s/ politikom pokavalo iskorijeniti kolektivizam iz kltre'
M!vorima #a se tortrom pokavalo iskorijeniti iz svijesti i d(a! Kao
to primjeje (illln vodnik iz! +RA*!' %treba poistiti i svijesti' jer se
tamo po#reka rada)!4R
9no#i mitelji ivljavali s se lo#e lijenika ili kirr#a! 0ednako
kao i ikaki ekonomisti s nji(ovim bolnim i neizbjenim ok-terapi-
jama' ti isljedni/i zamiljali s da s nji(ovi elektrookovi i ostale
metode zapravo naini lijeenja < da svojim zatvoreni/ima daj nek
vrst lijeka' i zatim i(' ntar lo#ora' esto nazivaj apestosos< prljavi
ili oboljeli! &ni e nji( izlijeiti od bolesti so/ijalizma' od na#ona koji
tjera na kolektivno djelovanje!, Nji(ove %terapije) bile s mne < to
svakako < ponekad ak i smrtonosne!!! ali sve za dobro pa/ijenta!
%Gko vam #an#rena napadne rk' onda se mora rezati' nije li takoD)
pitao je Pino/(et' nervozno tim pitom od#ovaraji na optbe zbo#
krenja ljdski( prava!*3
U svjedoenjima koja svojim izvjeima iznose razni odbori za istin
iz to#a podrja' zatvoreni/i opisj sstav kojim i( se tjeralo da izdaj
naelo neodvojivo od poimanja samo#a sebe! 8eini latinoameriki(
ljeviara najsvetije naelo bilo je ono koje je ar#entinski radikalni
povjesniar &svaldo Ba1er nazvao %jedinom trans/endentalnom
teolo#ijom < solidarno)!*+ 9itelji s dobro razmijevali vanost
solidarnosti' te s odlili iz svoji( zatvorenika okom istjerati taj poriv
za so/ijalnom povezano! Naravno' navodni /ilj svi( ispitivanja bio
je izvlaenje vrijedni( podataka i' posljedino tome' prisilna izdaja' ali
mno#i zatvoreni/i #ovore o tome da s mitelje daleko manje
zanimali poda/i kojima s' obino' ve raspola#ali < da i( je vie
zanimalo ostvariti sam in izdaje! Bit te vjebe bila je zatvorenika
natjerati da nepopravljivo oteti onaj dio sebe koji je iznad sve#a
vjerovao pomo dr#ima' onaj dio koji #a je inio aktivistom' i
zamijeniti #a sramom i ponienjem!
Ponekad s izdaje potpnosti izmi/ale zatvorenikov nadzor!
Primjer$ ar#entinski zatvorenik 9ario 8illani trentk otmi/e imao je
sa sobom svoj planer! U njem je zapisao koordinate sastanka koji je
#ovorio s prijateljem < vojni/i s se pojavili kod prijatelja' te je jo
jedan aktivist nestao maineriji terora! Dok je leao na stol' 8illanija
s isljedni/i mili spoznajom %da s se doepali 0or#ea zato to je
ispotivao do#ovor
, Ta lo#ika zatvara pni kr# terapije elektrookom koja se svojoj
najranijoj inkarna/iji koristila kao sredstvo e#zor-
/izma! Prve zabiljeke o medi/inskoj porabi elektrooka nainio je
vi/arski lijenik koji je radio osamnaestome stolje! 8jerji da
mentalna oboljenja zrokje .avao' tjerao je pa/ijente da dre i/ kroz
koj bi ptao strj koj je proizvodio elektrostatskim #eneratorom -
za svako# demona' jedan strjni dar! Nakon to#a' pa/ijenta bi se
pro#laavalo izlijeenim!
++4
od oni( 223 volti' ?iiizo.j/ je ponekad nemo#e podnijeti)!P,PP
&ni konani dokazi pobne ntar to# konteksta bili s sitni Mnakovi
panje koje s zatvoreni/i iskazivali jedni dr#ima - vi.anje rana'
dijeljenje ono malo (rane! Kad bi se ta milosrdna djela otkrila' slijedile
bi stro#e kazne! >atvorenike se tjeralo da postan krajnji individalisti'
neprestano s im se ndili :astovski #ovori < morali s birati
izme. jo tee tortre za sebe ili novi( mka za zatoeno# prijatelja! U
nekim slajevima zatvorenike s toliko spjeno slamali da s
pristajali koristiti pi/ane na dt#im zatvoreni/ima' ili se pojaviti na
televiziji i odrei se svoji( raniji( vjerenja! Takvi zatvoreni/i
predstavljali s najve pobjed mitelja < ne samo to s odba/ili
solidarnost' ne#o s' kako bi preivjeli' pristali na koljak etik same
sri laissez-:aire kapitalizma < %malo bri#e za Broj +)' kako je to
rekao onaj "TT-ov direktor!*B,
&bje skpine %ok-doktora) koji s djelovali na podrj 0no# /nja
< #enerali i ekonomisti < opisji svoj rad koristili s se #otovo
identinim meta:orama! Eriedman je svoj lo# Qile poistovjeivao
s lo#om lijenika koji ndi %te(nike savjete ileanskoj vladi i pomae
im okonati medi/insk k#) < %k# in:la/ije)!*H Grnold
Xarben#er' voditelj 7atinoameriko# pro#rama na ikakome
=veilit' otiao je i dalje! Predaji mladim ekonomistima
Gr#entini' podosta nakon pada diktatre' rekao je da s dobri
ekonomisti sami po sebi lijek < oni sle kao %antitijela koja se bore
protiv anti-ekonomski( ideja i politike)!*4 9inistar strani( poslova
ar#entinske (nte' 5esar G#sto Czetti' rekao je da %kad bolest
za#adi drtveno tijelo zemlje' ono stvara antitijela! Ta antitijela ne
mo# se promatrati jednako kao i mikrobi! Nakon to vlada spostavi
nadzor i niti #eril/e' prestaje i djelovanje antitijela' to se ve poelo
zbivati! To je potpno prirodna reak/ija svako# bolesno#
or#anizma!)** 0ezik je' naravno' ona ista intelektalna konsttk/ija
koja je na/istima dopstila da tvrde da bijanjem %oboljeli()
pripadnika drtva lijee %tijelo na/ije)! Kao to je tvrdio na/istiki
lijenik Eritz Klein$ %]elim ovati ivot! "z potovanja prema
ljdskom ivot' klonit #an#renom za(vaeno
, =vremena inai/a to# pro/esa slamanja osobnosti danas se ponavlja
te(ni/i koritenja islama kao orja protiv
mslimanski( zatvorenika zatvorima pod amerikim nadzorom! U
slinim #omilama dokaza koje s iznikle iz Gb Craiba i zaljeva
Cantanamo' neprekidno se nailazi na dva oblika zlostavljanja
zatvorenika - #olotinja i smiljeno mijeanje prakti/iranje vjere -
tjeranjem zatvorenika da brij brade' tanjem Krana' omatanjem
zatvorenika izraelske zastave' tjeranjem zatvorenika da zazimaj
(omoseksalne poloaje' ak i dodirivanje mkara/a lanom
menstralnom krvlj! 9ozzam Be##' bivi zatvorenik iz Cantanama'
kae da s #a esto prisilno brijali' i da bi straar tada #ovorio$ %&vo
stvarno po#a.a vas mslimane' je liD) "slam se oskrvrnjje ne zato to
bi #a straarl mrzili ?iako je i to mo#e@' ne#o zato to #a tj
zatvoreni/i! Bdi da je razbijanje osobnosti pravi /ilj tortre' treba
sstavno oteti sve to sainiava zatvorenikov osobnost - od odjee do
najsvetiji( vjerovanja! Tijekom sedamdeseti( to je znailo napasti
drtven solidarnost' danas to znai #aziti islam!
++*
?YY:in ovjeanstva!) 5rveni Km/ri istini s rijeima opravdavali
svoje
pokolji Kampiji$ %&no M!araeno mora se rezati!)*A
%Normalna) dje/a
Te i takve sporedbe ipak najve strav izazivaj kad se pomilja na
nain kojim se ar#entinska (nta odnosila prema dje/i svojoj mrei
/entara za tortr! Konven/ija o #eno/id Ujedinjeni( naroda navodi
da se med obiajenim praksama #eno/ida nalaze %nametanje mjera s
/iljem spreavanja ra.anja ntar skpine)' kao i %nasilno seljenje
dje/e iz jedne dr# skpin)!*I
Pro/jenjje se da se ar#entinskim /entrima za tortr rodilo otprilike
pet stotina dje/e koja s' jo kao novorodenad odma( baena plan
preobraaja drtva i stvaranja nove rase dravljana! Nakon kratko#
razdoblja dojenja' dje/a s predavana ili prodavana branim parovima'
veinom izravno povezanima s diktatrom! Ta s dje/a se nakon to#a
od#ajano skladno vrednotama kapitalizma i kranstva < (nta i( je
smatrala %normalnima) i nikad im nitko nije otkrio nji(ovo podrijetlo;
tako tvrdi skpina Bake s Plaza de 9a1o' skpina koja je s velikom
mkom pronala desetke takve dje/e!*R Nji(ovi s roditelji' koji s
smatrani pretjerano spaljenima da bi i( se mo#lo spasiti' obino
bijani lo#orima! Kra.e dje/e nis bili izdvojeni prekraji' ne#o dio
or#anizirane dravne opera/ije! U jednom sdskom pro/es podnesen
je kao dokaz slbeni spis 9inistarstva ntarnji( poslova iz +RAA; spis
je nosio naslov$ %Napt/i o postp/ima koje valja potivati tijekom
od#oja malodobne dje/e politiki( ili sindikalni( vo.a' kad s im
roditelji pritvor ili se vode kao nestali!)A3
To po#lavlje ar#entinske povijesti posjedje neke neskrivene slinosti s
masovnim otmi/ama starosjedilake dje/e iz nji(ovi( obitelji diljem
=jedinjeni( Drava' Kanade ili Gstralije' dje/e koj s slali
internate' branili im #ovoriti materinjim jezikom' te i( %izbjeljivali)
batinama! =avreno je jasno da je Gr#entini tijekom sedamdseti( na
djel bila slina sprematistika lo#ika < samo to se nije temeljila na
rasi' ne#o na politikom vjerenj' kltri i klasi!
0edna od najjasniji( veza izme. politiki( bojstava i revol/ije
slobodno# trita otkrila se tek etiri #odine nakon pada ar#entinske
diktatre! Codine +RIA :ilmska ekipa snimala je podrmima Calerlas
Pa/l:i/o' jedne od najotmjeniji( robni( ka Benos Gires < i na
vlastiti as otkrili s
++A
tatre Prvi korps ar#entinske vojske neke %nestale) sakrio im(i
robne ke < na zidovima tamni/e jo s vidljivi oajniki zapisi .!iV
im m vili zatvorenika < imena' datmi' molbe za pomo!A+
Danas je Calenas Pa/i:i/o dra#lj krni tr#ovake etvrti Benos
Giresa < dokaz dolaska #lobalizirano# potroako# kapitala! Bavasti
svodovi' :reske ivi( boja okvirj #olem mre prodavaoni/a
zvni( imena < od 5(ristiana Diora preko 6alp(a 7arena do Nikea
< nedostpni( #olemoj veini stanovnika Gr#entine' ali neizmjerno
je:tini( stran/ima koji se jate #rad' iskoristiti prednost obezvrije.ene
valte!
Gr#entin/ima koji poznaj vlastit povijest' robna ka stoji kao
straan podsjetnik da je na masovnim #robni/ama tamonji(
starosjedila/a nikno samo jedan stariji vid kapitalistiko# osvajanja <
latinoameriki projekt Qikake kole doslovno je iz#ra.en na tajnim
lo#orima za tortr' #dje s nestale tise oni( koji s vjerovali
dr#aij drav!
++I
nepovezano)
Kako je ideolo#ija oprala rke od vlastiti( zloina
9ilton ?Eriedman@ je tjelovljenje istine da %ideje imaj posljedi/e)!
Donald 6ms:eld' ministar obrane =GD' svibanj 2332!+
7jdi s bili zatvorima da bi /ijene mo#le biti slobodne!
Kdardo Caleano' +RR3!2
Nakratko se inilo da je zloine 0nome /nj mo#e istin priiti
neoliberalnom pokret i tako #a diskreditirati prije ne#o to prije.e
#rani/e svo# prvo# laboratorija! Nakon Eriedmanovo# sdbinsko#
ptovanja Qile' +RA4! #odine' kolmnist Ne; Jork Timesa Gnt(on1
7e;is postavio m je jednostavno ali izazovno pitanje$ %Gko se
ekonomska teorija Qikake kole Qile moe provesti samo po /ijen
represije' trebaj li se njezini atori osjeati od#ovornimaD)B
Nakon bojstva &rlanda 7eteliera' aktivisti iz naroda podi#li s se na
nje#ov poziv da se %intelektalni ar(itekt) ileanske ekonomske
revol/ije pro#lasi od#ovornim za ljdske rtve nje#ove politike! Ti(
#odina 9ilton Eriedman nije mo#ao odrati predavanje' a da #a ne
netko ne prekine navodei 7etelierove rijei' i morao je' vie pta' i
kroz k(inj da bi doao na skp #dje bi #a obasipali poastima!
=tdenti ikako#a =veilita toliko s se znemirili saznavi da
nji(ovi pro:esori sra.j s (ntom' da s zatraili akademsk istra#!
Pritom s i( podprli neki akademi/i' me. njima i astrijski
ekonomist Cer(ard Tintner' koji je pobje#ao pred eropskim :aizmom
i =GD sti#ao jo tridesetima! Tintner je Qile pod Pino/(etom
spore.ivao s Njemakom pod na/istikom vla i povlaio paralele
izme. Eriedmanove podrke Pino/(et i te(nokrata koji s sra.ivali
s Treim 6ei/(om! ?Eriedman je' zazvrat' svoje kritiare optivao za
%na/izam)!H@
++R
nomska da koja s izvodili nji(ovi latinoameriki ?P(i/a#o Xo1! M!v
ei kao ponosni ota/' Eriedman j/ asopis N/i/siv//k ##iao da
%5(i/a#o Bo1si!!! jedinjj nesvakidanje intelektalne i pravljake
sposobnosti s (rabro vlastiti( vjerenja i predano nji(ovom
ostvarenj)! Xarben#er je izjavio$ %=vojim stdentima ponosim se vie
ne#o iime to sam ikad napisao' zapravo' ta latino skpina pripada mi
daleko vie od vlastito# doprinosa knjievnosti!)4 No' kad je na red
dolo razmatranje ljdske /ijene stdentski( %da)' nijedan od nji(
dvoji/e odjednom nije vi.ao nikakv vez!
%Usprkos otrom nesla#anj s atoritarnim politikim sstavom Qilea)'
pie Eriedman kolmni za Ne;s;eek' %ne smatram zloinom ako
ekonomist daje te(nike savjete ileanskoj vladi!)*
U svojim memoarima Eriedman tvrdi da je Pino/(et prve dvije #odine
pokavao sam voditi ekonomij' i da se' tek +RA4- #odine %dok je
in:la/ija divljala i svjetska re/esija pokrenla kriz Qile' #eneral
Pino/(et sjetio 5(i/a#o Bo1sa!)A Neskriveni pokaj revizije <
5(i/a#o Bo1si s sra.ivali s vojskom jo prije dravno# dara' a
ekonomski preobraaj zapoeo je isto#a dana kad je (nta prezela
vlast! U dr#im prilikama Eriedman ak tvrdi da /jelokpna
Pino/(etova vladavina - sedamnaest #odina diktatre i dese/i tisa
meni( < nije nasilno razaranje demokra/ije ve nje#ova sprotnost!
%Najvanije posti#ne ileanske a:ere bilo je da s slobodna trita
odradila svoj dio posla stvaranj slobodno#a drtva)' izjavio je
Eriedman!I
Tri tjedna nakon 7etelierova bojstva' sti#le s vijesti koje s ptesjekle
rasprave o tome kako se Pino/(etovi zloini odraavaj na djelovanje
Qikake kole! 9ilton Eriedman dobio je +RA*! Nobelov na#rad za
ekonomij' za svoja %ori#inalna i znaajna) istraivanja o povezanosti
in:la/ije i nezaposlenosti!R Eriedman je #ovor povodom dodjele
na#rade iznio tvrdnj da je ekonomija jednako e#zaktna i objektivna
znanstvena dis/iplina kao to s :izika' kemija i medi/ina' i da se
oslanja na nepristrano ispitivanje dostpni( injeni/a! Posve prikladno
zanemario je injeni/ da se temeljna postavka za koj prima na#rad
potpnosti pokazala po#renom' i da je re redovi za kr(' epidemije
ti:sa i revine tvorni/a Qile' jedinoj dravi s reimom dovoljno
betnim da nje#ove zamisli provede praks!+3
Codin dana poslije do#odilo se neto to e odrediti parametre
rasprave o 0nome /nj - or#aniza/ija Gmnest1 "nternational dobila
je Nobelov na#rad za mir' najveim dijelom za svoje (rabro i
nepokolebljivo djelovanje s /iljem otktivanja krenja ljdski( prava
Qile i Gr#entini! Na#rada
+23
predaje se dr#ome #rad! "pak' #ledano izdaleka' einno se /ia je s
avij/
Nob/lov/ na#rade' laj najslavniji iri svijeta donio presd$ ok
elijama Ma menje mora se osditi svom silinom' dok se ekonomskoj
ok-terapiji ima apladirati - te da s ta dva oblika oka' kao to je
7etelier otrovno ironino napisao' % potpnosti nepovezana)!++
Kako zaslijepiti %ljdska prava)
Taj se intelektalni %zatitni) zid podi#ao ne zato to s ikaki
ekonomisti odbijali priznati ikakv vez izme. nji(ovi( pro#rama i
porabe terora! =amoj problemati/i pridonosio je i osobit nain kojim
s ti zloini i teror okvireni kao %ska krenja ljdski( prava)' a ne
kao sredstava koja s slila jasnim politikim i ekonomskim /iljevima!
Djelomian razlo# tom jest taj to 0ni nj tijekom sedamdeseti(
nije bio samo laboratorij za novi ekonomski model < bio je laboratorij
i za relativno nov aktivistiki model$ narodni-me.narodni pokret za
ljdska prava! Taj pokret nepitno je odi#rao van lo# okonanj
najtei( (ntini( zloina' ali je' sredotoji se iskljivo na zloine'
a ne razlo#e iza nji(' pokret za ljdska prava istovremeno pripomo#ao
da ideolo#ija 5ikake kole iz svo# prvo#' krvavo# laboratorija'
pobje#ne doslovno nekaljana!
Ta dilema protee se jo od zaea dananje# svremeno# pokreta za
ljdska prava < nakon to s Ujedinjeni narodi pri(vatili &p povelj
o ljdskim pravima! Qim je dokment #ledao svjetlo dana' pretvorio
se stranako orje kojim s se' tijekom Xladno#a rata' koristile obje
strane i me.sobno se optivale da s' oni dr#i' novi Xitleri! Codine
+R*A! novinsko izvjee otkriva da 9e.narodni pravni odbor' vodea
skpina za ljdska prava koja se sredotoila na sovjetske zloine' i
nije nepristrani sda/' kako s sami tvrdili' ne#o da potaji od 5"G-e
prima novan pomo!+2
U takvom nabijenom okrenj Gmnest1 "nternational razvija doktrin
stro#e nepristranosti - :inan/ira se iskljivo prilozima lanstva i ostaje
stro#o %neovisan o bilo kojoj vlasti' politikoj :rak/iji' ekonomskom
interes ili vjerskoj zasadi)! Kako bi dokazala da se ljdskim pravima
ne koristi za promi/anje odre.eni( politiki( pro#rama' svaka
podrni/a Gmnest1ja dobila je nalo# da istovremeno %posvoji) tri
zatoenika savjesti < po jedno# iz %komnistiki(' zapadni( i drava
Tree# svijeta)!+B Udr#a je zazela stav' za to vrijeme vodei stav
svi( pokreta za ljdska prava' da nije' bdi da s krenja ljdski(
prava niverzalno zlo' samo po sebi neop(odno tvrditi zato dolazi do
ti( krenja' ne#o i( dokmentirati to je mo#e pomnije i vjerljivije!
+2+
0no# /nja! Pod neprekidnom prismotrom i pritis/ima tajne pol iN/'
skpine za zatit ljdski( prava ptile s Gr#entin' Ur#vaj i ?al/
svoje poslanike sa zadaom da intervjiraj stotine rtava tortre i
nji(ove obitelji; tako.er s' ako im se kazala prilika' lazili i
zatvore! Bdi da s svi neovisni mediji bili zabranjeni' i bdi da s
(nte pori/ale zloine' ta svjedoenja ine temeljn dokmenta/ij
povijesti koja nikad nije trebala biti zapisana! Nji(ov rad' iako vaan'
bio je o#ranien < izvjea s (ladni popisi najodvratniji( metoda
represije' spore.eni s tako po#aenim lan/ima povelje UN-a!
Takav sen pristp najvei je problem izvje koje je Gmnest1
"nternational podnio o Gr#entini +RA*! < bio je to revol/ionarni
dokment o (ntinim stra(otama' vrijedan Nobelove na#rade! Unato
nevjerojatnoj temeljitosti' izvjee nimalo ne razjanjava zato je dolo
do ti( krenja! &no postavlja pitanje %do koje s mjere ta krenja
objanjiva ili neizbjena) za spostav %si#rnosti) < kako je #lasio
(ntin slbeni e:emizam za %prljavi tat)!+H Nakon ispitivanja
dokaza' izvjee zakljje da prijetnja koj predstavljaj ljeviarski
#eril/i ni kojem slaj nije razmjerna razini represije dravno#a
aparata!
No' postoji li neki dr#i /ilj koji to nasilje ini %objanjivim ili
neizbjenim)D Gmnest1 to ne spominje! >aptavo' na devedeset dvije
strani/e izvjea ni#dje se ne spominje da (nta provodi preobrazb
drave pratei pro#ram radikalno# kapitalizma! "zvjee ne ndi
nikakav komentar o sve veem siromatv' kao ni o radikalnoj
promjeni pro#rama raspodjele bo#atstva < nato tome to s to bili
politiki temelji (ntine vlasti! "zvjee pomno navodi sve (ntine
zakone i pro#lase kojima se kre #ra.anske slobode' ali ne navodi
nijedan ekonomski pro#las kojim se smanjj plae ili podi /ijene i
ime se' posljedino' kri pravo na (ran i stan < tako.er navedeno
UN-ovoj povelji! Da se itko potrdio' makar i povrno' istraiti (ntin
radikalni ekonomski pro#ram' brzo bi postalo jasno zato je potrebna
ta nesvakidanja represija' kao to bi se objasnilo zato s toliki
zatoeni/i savjesti Gmnest1 "nternationala zapravo miroljbivi
sindikalisti i so/ijalni radni/i!
Gmnest1' jo jednim velikim propstom' skob prikazje o#ranienim
na borb tamonje vojske i "jeviarski( ekstremista! &stali mijeani se
ne spominj - ni vlada =GD-a' ni 5"G' ni lokalni zemljoposjedni/i' ni
mltina/ionalne korpora/ije! Bez ispitivanja ire# plana nametanja
%isto#) kapitalizma 7atinskoj Gmeri/i' kao i veliki( intetesa skriveni(
iza to# projekta' sadistika djela navedena izvje nemaj nikakav
smisao < svode se na nasmine i ratrkane zloine koji lebde
politikom vakm' i koje e osditi svi obdareni savje' ali koje
nee moi razmjeti nitko!
+22
tivjetim!i iako Mbo# razliiti( razlo#a! Untar po#o.enin .rrava' prvi
koji s privlaili pozornost bili s prijatelji i ro.a/i rtava' ali s oni
smjeli rei malo to#a! Nis #ovorili o politikim ili ekonomskim
pro#ramima skrivenim iza nestanaka' jer bi takvo neto nosilo rizik da
nestan i sami! Najslavniji aktivisti za ljdska prava koji s nastali
takvim po#ibeljnim okolnostima bile s 9ajke s Plaza de 9a1o'
Gr#entini poznatije kao 9adres! Dok s svako# tjedna prosvjedovale
pred vladinom z#radom Benos Gires' 9ajke se nis s.ivale
nositi transparente < mjesto to#a s nosile :oto#ra:ije nestale dje/e' s
natpisom Dknde estmnD - Cdje sD Umjesto povika' krile s nijemo'
nosei bijele marame s izvezenim imenima dje/e! 9no#e 9ajke imale
s vrste politike stavove' ali s pazile da se reim predstave' ne kao
prijetnja' ne#o kao oaloene majke koje oajniki pokavaj saznati
#dje s im odveli nevin dje/!,
U Qile je najvea skpina za zatit ljdski( prava bio &dbor za mir
koji s inili oporbeni politiari' pravni/i i /rkveni #lavari! Bili s to
d#o#odinji politiki aktivisti koji s znali da je pokaj zastavljanja
tortre i osloba.anja politiki( zatvorenika samo jedan :ront daleko
vee borbe za nadzor nad ileanskim bo#atstvom! No' da ne bi postali
sljedeim rtvama reima' odba/ili s staromodne ljeviarske optbe
na ran broazije i naili novi jezik %sveopi( ljdski( prava)!
&istivi #a od svi( re:eren/i na bo#ate i siromane' snane i slabe'
=jever i 0#' takav nain objanjavanja svijeta' neizmjerno omiljen
=jevernoj Gmeri/i i Kropi' jednostavno je pretpostavio da svatko ima
pravo na pravino s.enje i slobod od okrtno#' neljdsko# i
poniavaje# postpanja! Nije pitao zato' samo je tako pretpostavio!
U toj mjeavini pravni( i ljdski( interesa koja karakterizira leksikon
ljdski( prava' naili s da s nji(ovi zatoeni /ompaneros stvari
zatoeni/i savjesti ija se prava na slobod misli i #ovora' zatiena +I!
i +R! lankom &pe povelje o ljdskim pravima' kre i #aze!
&nima koji s ivjeli diktatri' novi jezik zapravo je predstavljao
i:r < jednako kao to s #lazbeni/i potmlim meta:orama
sti(ovima prikrivali politike parole' ovi s svoje ljeviarstvo prikrivali
pravnim jezikom - bio je to nain politiko# djelovanja bez spominjanja
politike!,,
, Nakon sloma diktatre' 9ajke s postale i ostale' sve do danas'
najeim kritiarkama novo# ar#entinsko# eko-
nomsko# poretka!
,, Unato svim tim mjerama opreza' aktivisti za ljdska prava nis
vijek bili "mni na teror! Qileanski zatvori bili s
prepni odvjetnika koji s se bavili ljdskim pravima' a Gr#entini je
(nta poslala jedno# od svoji( vodei( mitelja da se ba/i med
9ajke' predstavljaji se kao oaloeni ro.ak! Tijekom prosin/a +RAA'
dolo je do ra/ije - dvanaest majki nestalo je netra#om' med njima i
voda' Gz/ena de 8i/enti' s jo dvije :ran/ske opati/e!
+2B
me.narodni pokret za ljdska prava' ti aktivisti imali s svoje'
potpno
dr#aije razlo#e' za izbje#avanje raz#ovora o politi/i!
Eord o Eord
&dbijanje da se aparat dravno#a terora povee s ideolokim projektom
kojem je slio' znaajka je #otovo /jelokpno# onovremeno#
literarno# korpsa pokreta za ljdska prava! "ako se neodlnost
Gmnest1 "nternationala moe razmjeti kao pokaj zadravanja
nepristranosti sred (ladnoratovski( napetosti' za mno#e dr#e skpine
i#ri se naao dr#i imbenik < nova/! Najznaajniji izvor sredstava
za takve projekte bila je >aklada Eord' to vrijeme najvea :ilantropska
or#aniza/ija na svijet! U ezdesetima' ta je or#aniza/ija na zatit
ljdski( prava troila malen dio svoji( sredstava' ali tijekom
sedamdeseti( i osamdeseti(' zaklada troi zapanjji( B3 milijna
dolara na projekte posveene ljdskim pravima 7atinskoj Gmeri/i!
Tim je :ondovima zaklada potpoma#ala latinoamerike dr#e popt
ileansko# &dbora za mir' kao i novoosnovane skpine =GD-' med
njima i Gmeri/as Fat/(!+4
Prije vojni( dara' osnovna lo#a Eondove zaklade 0nome /nj
bila je stipendiranje akademika' veinom ekonomiji i poljoprivredi'
tijesnoj sradnji s amerikim =tate Departmentom!+* Erank =tton
zamjenik dopredsjednika Eordovo# me.narodno# o#ranka objanjava
:ilozo:ij zaklade$ %Nemo#e je modernizirati zemlj bez
moderniza/ije elite)!+A "ako se zadtavala ntar (ladnoratovske
lo#ike pokaja iznalaenja alternative revol/ionarnome marksizm'
veina Eordovi( stipendija nije odavala snan desniarsk pristranosr
< latinoameriki stdenti odlazili s na velik broj ameriki(
sveilita' a postdiplomske stipendije dijelile s se raznim
latinoamerikim sveilitima' med kojima s bila i ona dravna'
poznata po svojoj naklonosti ljevi/i!
"pak' bilo je nekoliko znaajni( iznimaka! Kao to smo ve spomenli'
>aklada Eord bila je #lavni :inan/ijer ikako# 7atinoameriko#
pro#rama za ekonomska istraivanja i obrazovanje' to# le#la stotina
latinoametiki( 5(i/a#o Bo1sa! Eord je tako.er :inan/irao i paralelni
pro#ram Katoliko# sveilita =antia#' s /iljem privlaenja
nediplomirani( stdenata ekonomije iz ssjedni( drava koji bi tada
stditali kod ileanski( 5(i/a#o Bo1sa! =to je' namjerno ili ne' >aklad
Eord pretvorilo vodei izvor sredstava kojima se diljem 7atinske
Gmerike irila ideolo#ija 5ikake kole < a ta sredstva bila s vea i
od oni( koje je davala vlada =GD-a!+I
+2H
na >akl!l nijiU protjerano dobro odrazilo! 5(ioi#o Bo1sisVV dobivali
sredstva da (i ostvarili zakla.in /ilj %poboljanja ekonomski(
instit/ija ra/i i lake# ostvarenja demokratski( /iljeva!)+R Kkonomske
instit/ije ij je iM#radnj potpoma#ao lord - i 5(i/a# i =antia#
< tom trentk i#rale s #lavn lo# razaranj ileanske
demokra/ije' dok s bivi stdenti svoje ameriko obrazovanje
primjenjivali atmos:eri zastraje okrtnosti! Da bi >akladi stanje
postalo jo sloenije' bio je to dr#i slaj samo nekoliko #odina da
s se njezini tieni/i odlili za nasilni pt do vlasti < prvi takav
slaj bio je meteorski spon Berkelevjske ma:ije "ndoneziji' nakon
=(artova krvavo# pa!
Eord je katedr ekonomije na "ndonezijskome sveilit doslovno
podi#ao od temelja' ali kad je =(arto doao na vlast' % vlad s
novaeni #otovo svi ekonomisti koje je proizveo taj pro#ram) < stoji
jednom Eordovom izvje! Dakle' nitko nije ostao poavati
stdente!23 Codine +RAH! "ndoneziji izbija na/ionalistika pobna
okrenta protiv %strano# podrivanja) ekonomije < >aklada Eord
postaje /iljem narodno# nezadovoljstva < mno#i s podsjeali da je
pravo ona obila =(artove ekonomiste da rasprodaj indonezijsko
na:tno i rdno bo#atstvo zapadnim mltina/ionalnim kompanijama!
6azapet izme. 5(i/a#o Bo1sa Qile i Berkelevjske ma:ije
"ndoneziji Eord je pola#ano dolazio na lo #las < diplom/i dva
najznaajnija pro#rama zaklade sad s prevladavali najzlo#lasnijim
desniarskim diktatrama na svijet! "ako >akladi nis mo#li znati da
e se ideje koje s proavali stdenti ostvarivati tolikim divljatvom'
ipak s se postavljala ne#odna pitanja o razlozima zato se zaklada
okrenta mir i demokra/iji nala do #rla kol s atoritarnim
reimima i nasiljem!
Bez obzira radilo se o pani/i' so/ijalnoj svijesti ili nekoj kombina/iji ti(
dvaj imbenika' >aklada Eord je problem diktatre rijeila onako kako
#a rjeava svaka kvalitetna tvrtka < proaktivnim pristpom! =redinom
sedamdeseti( Eord se preobrazio iz proizvo.aa %te(niki( ekspertiza)
za takozvani Trei svijet vodee# :inan/ijera pokreta za zatit
ljdski( prava! Takav obrat bio je osobito snaan i Qile i
"ndoneziji! Nakon to s reimi' koje je tim dravama Eord
pripomo#ao stvoriti' nitili ljevi/' pravo je Eord :inan/irao nov
narataj borbeni( pravnika odlni( da oslobode stotine tisa
politiki( zatvorenika pravo ti( reima!
Uzimaji obzir takv mrljama prekriven povijest' nimalo ne
iznena.je da se' trentk kad je >aklada zaronila ljdska prava'
svoj
+24
Niin/ koje s svoje djelovanje o#raniavale na pravn borb Ma
%vladavin
prava)' %transparentnost) i %poten vlast)! Kao to je iMjavio jedan
Eoi.nv dnosnik' or#aniza/ija je Qile pokavala ostvariti moto$
%Kako sve to izvesti i pritom se ne valiti politikD)2+ No' ne samo
zato to je lord bio temeljno konzervativna instit/ija koja je obiavala
tijesno sra.ivati i nikad ne stajati na pt slbenoj vanjskoj politi/i
=GD-a!, Bilo je tako.er jasno da bi svaka imalo temeljitija istta#a
/iljeva koji s se Qile ostvarivali represijom neizbjeno i izravno
dovela do >aklade Eord i sredinje lo#e koj je odi#rala
indoktrina/iji kojom je trentan tamonj vlast pteobratila
pripadnike sekte :ndamentalistike ekonomije!
Tako.er postoji pitanje neizbjene povezanosti >aklade s tvrtkom Eord
9otor ntar sloeno# odnosa' osobito za aktiviste na teren! Danas je
>aklada Eord potpno neovisna o atomobilskoj tvrtki i njezinim
nasljedni/ima' ali to nije bio slaj pedesetima i ezdesetima'
vrijeme dok je zaklada :inan/irala obrazovne projekte Gziji i
7atinskoj Gmeri/i! >aklada je temeljena +RB*!' dona/ijama kojima je
troje vlasnika Eorda zakladi predalo dio dioni/a < me. njima bili s
Xenr1 i Kdsel Eord! Kako je bo#atstvo zaklade raslo' ona je poela
djelovati neovisno' ali se dioni/a Eord 9otorsa oslobodila tek +RAH!'
#odin dana nakon pa Qile i nekoliko #odina nakon pa
"ndoneziji < lanovi obitelji Eord sjedili s pravnom odbor sve do
+RA*!22
U 0nome /nj prottjenosti s dostizale nadrealne razmjere <
:ilantropsko naslje.e tvrtke najtjenje povezane s mainerijom terora -
tvrtke koja se nala pod optbom da na svom posjed skriva zatvor za
menje i pomae %nestan/ima) vlastiti( radnika < bila je najbolja i
esto jedina mo#nost da se obrana s onim najteim zloinima!
Einan/iranjem bora/a za ljdska prava' >aklada Eord ti( je #odina
spasila mno#e ljdske ivote! " mota joj se' bar djelomino' priznati
zasl#a to je ameriki Kon#res vjerila da kine vojn pomo
Gr#entini i Qile i tako' postpno' natjera (nte 0no# /nja da
prekin primjen oni( najokrtniji( metoda represije! No' kad Eord (ita
pomo' ta pomo ima svoj /ijen' a ona je bila < svjesno ili
nesvjesno < intelektalno potenje pokreta za ljdska prava! &dlka
>aklade da se pone zanimati za ljdska prava' ali da se %ne mijea
politik)' stvorila je okrenje kojem je potpnosti bilo
, Tijekom pedeseti( #odina >aklada Eord esto je slila kao 5"G-in
paravan$ preko nje s dostavljana sredstva
protmarksistiki nastrojenim akademi/ima i mjetni/ima koji nis
znali otkda potjee taj nova/! 5ijeli taj pro/es temeljito je
dokmentiran knjizi T(e 5ltral 5old Far' atori/e Eran/es =tonor
=anders! >aklada Eord nije :inan/irala Gmnest1 "nternational' kao ni
najradikalnije latinoamerike bor/e za ljdska prava' 9ajke s Plaza de
9a1o!
+2*
ro an#aria i n :lN/m interesD
" 'ij propst iMopaio je obliavanj/ povijesti revol/ije slobodno#
trita' i ostavio je #otovo potpnosti ist od bilo kakve mrlje
neobino nasilni( okolnosti njezino#a nastanka! Ba kao to ikaki
ekonomisti nis imali nita rei o tortri ?jer ona nema nikakve veze s
nji(ovim podrjem@' tako ni skpine za ljdska prava nis mo#le
previe rei o radikalnim preobrazbama koje s se zbivale
ekonomskoj s:eri ?jer je to nadilazilo nji(ov o#ranieni pravni okvir@!
"deja da s represija i ekonomija stvari jedinstveni projekt otkriva se
samo jednom vanijem onodobnom izvje o ljdskim pravima -
Brasil$ Nn/a 9ais! >naajno je da je to jedino izvjee odbora za
istin' objavljeno neovisno o dravnim ili stranim zakladama! Temelji
se na biljekama vojni( sdova koje s #odinama' najveoj tajnosti'
:otokopirali nevjerojatno (rabri odvjetni/i i /rkveni aktivisti' dok je
dravom vladala diktatra! Nakon detaljno# iznoenja najstraniji(
zloina' atori postavljaj temeljno pitanje koje pomno izbje#avaj svi
ostali$ zatoD " od#ovaraj' (ladno' injenino$ %Bdi da je
ekonomska politika bila krajnje nepoplarna med najbrojnijim
drtvenim skpinama' trebalo j je provesti silom!)2B
6adikalni ekonomski model koji se korijenio toliko dboko tijekom
diktatre pokazat e se otpornijim i od #enerala koji s #a oivjeli! 0o
d#o nakon to s se vojni/i vratili svoje vojarne' i nakon to s
stanovni/i 7atinske Gmerike ponovno mo#li birati svoje vlade' lo#ika
5ikake kole i dalje se vrsto dri!
5ladia G/ria' ar#entinska novinarka i itelji/a' rekla mi je koliko je
bilo teko' sedamdeseti( i osamdeseti( #odina potpnosti s(vatiti da
nasilje nije (ntin /ilj' ne#o samo sredstvo! %Krili s ljdska prava
toliko stra(otno' toliko nevjerojatno' daje najvanije bilo zastaviti i(!
No' iako smo bili mo#nosti razoriti tajne lo#ore za menje' nismo
mo#li nititi ekonomski pro#ram koji je vojska otpoela i koji je na
snazi i danas!)
Na kraj' kao to je predvidio 6odol:o Fals(' %planska bijeda) odnijet
e daleko vie ivota ne#o me/i! Na neki nain' ono to se
latinoamerikom 0nom /nj zbivalo tijekom sedamdeseti( smatralo
se popritem bojstva' a zapravo je bilo poprite nesvakidanje nasilne
orane pljake! %Kao da se tom krvlj' krvlj nestali(' pokrilo
trokove ekonomsko# pro#rama)' rekla mi je G/iia!
+2A
i ekonomije ne vodi se samo Y!! ninskoj Gmeri/i ta pitanja izvir
kad
#od se drave koriste tortrom kao sredstvom polit ike! " "spi kos
tajnovit osi i koja je okrje' kao i potpno razmljivom poriv da je
se sa#ledava kao izopaeno ponaanje onkraj politike' tortra nije
osobito ni sloena ni tajanstvena! &na je or.e naj#rblje# vida prisile'
i #otovo savreno predvidljivo iznie kad #od nekom lokalnom despot
ili sttanim osvajaima nedostaje ptistanak potreban da vladaj <
9ar/os na Eilipinima' a( "ran' =addam "rak' Eran/zi Glir'
"zrael/i na okpiranim podrjima' =GD "rak i G:#anistan! Popis
ide besktaj! =vepristno zlostavljanje zatvorenika #otovo je nepobitan
pokazatelj da politiari pokavaj nametnti sstav' bio taj politiki'
vjerski ili ekonomski' koji odba/je velik dio popla/ije kojom vladaj!
0ednako kao to ekolozi eko-sstav de:iniraj nazono odre.eni(
ptiji( i biljni( %vrsta-indikatora)' i tortra je indikator vrste reima
odlno# da provede korjenito antidemokratski pro#ram' ak i slaj
da se takav reim doepao vlasti izbornom pobjedom!
Kao sredstvo izvlaenja in:orma/ija tijekom islje.ivanja' tortra je
pravo zlo#lasno nepozdana' ali kao sredstvo teroriziranja i nadziranja
stanovnitva' nema inkovitije# prem/a! Upravo s zbo# to# razlo#a'
pedeseti( i ezdeseti( #odina' mno#i Glir/i poeli osjeati
netrpeljivost prema :ran/skim liberalima koji s moralno os.ivali
vijesti da nji(ovi vlastiti vojni/i bor/e za slobod me
elektrookovima i lanim taplja-njem < a istovremeno nis inili
nita da okonaj okpa/ij' pravi razlo# svim tim zlostavljanjima!
Codine +R*2!' Cisele Xalimi' :ran/ska odvjetni/a koja je zastpala
nekoliko Glirki' okrtno meni( i silovani( zatvot' pie obzeta
bezna.em$ %6ijei s oni isti pljesnivi klieji < otkad se tortta poela
koristiti Glir vijek iste rijei' vijek isti izrazi #a.enja' vijek isti
potpisi na peti/ijama' vijek ista obeanja! Ta atomatska rtina nije
nitila nijedan par elektroda' nijedno /rijevo zavod' niti je' ni
najmanjoj mjeri' o#raniila mo onima koji i( koriste!) Pii o istoj toj
temi' =imone de Beavoir slae se s njom$ %Protestirati ime
moralnosti protiv Peks/esaP i PzloinaP po#reka je koja kazje na
aktivno sdionitvo! Ne postoje ni PzloiniP ni Peks/esiP' postoji samo
jedan' sveob(vatan sstav!)2T
"znijela je tvrdnj da se okpa/ija ne moe provesti (mano - ne postoji
(man nain vladanja ljdima sprotno nji(ovoj volji! Postoje dva
izbora' pie Beavoir$ pri(vatiti okpa/ij i sve metode potrebne za
njezin provedb' %ili' sprotnom' odba/iti' ne samo odre.ene i
spe/i:ine metode'
+2I
mo#t nosi n lMiiniiXP i iinjii sedamdeseti( #odina' ba kao to ne
postoji njean i ljil!iii n!in kojim (i se okpirao narod protiv vlastite
volje i odlka' ne postoji miroljbiv nain kojim je milijnima
stanovnika mo#e oteti ono to im je potrebno za ivot dostojan
ovjeka < a 5(i/a#o Bo1si odlili s initi pravo to! &timaina
zemlje ili naina ivota za(tijeva sil ili barem vjerljiv prijetnj <
zato lopovi nose pitolje i esto i( koriste! Tortra je mna' ali je esto
potpno ra/ionalna metoda ostvarivanja odre.eni( /iljeva - moda i
jedini nain ostvarenja neko# /ilja! To navodi da se postavi ono
temeljno pitanje' ono koje mno#i nis imali mo#nost postaviti
onodobnoj 7atinskoj Gmeri/i! 0e li neoliberalizam svojoj sri nasilna
ideolo#ija' postoji li neto nje#ovim /iljevima to za(tjeva postojanje
/iklsa okrtno# politiko# proienja za kojim slijede opera/ije
ienja skpina za ljdska pravaD
0edno od najpotresniji( svjedoanstava povezani( s tim pitanjem dao je
=er#io Tomasella' z#ajiva d(ana i #lavni tajnik ar#entinske G#rarne
li#e' men i zatvoren pet #odina' kao i nje#ova spr#a' te mno#i
prijatelji i lanovi obitelji!, U svibnj +RR3! #odine' Tomasella je
nonim atobsom iz pokrajine 5orrientes otptovao Benos Gires
dati iskaz pred Gr#entinskim tribnalom protiv nedodirljivosti' #dje s
se davali iskazi o krenjima ljdski( prava tijekom diktatre!
Tomasellin se iskaz razlikje od dr#i(! =tao je pred okpljene
seljakoj odjei' radnim izmama i objasnio im da je rtva d#otrajno#
rata koji se vodio izme. siromani( seljaka koji s eljeli svoj komad
zemlje da bi mo#li stvoriti zadr#e i svemoni( ranera koji s
nje#ovoj pokrajini posjedovali polovi/ zemlje! %Pria se nastavlja <
oni koji s "ndijan/ima oteli zemlj nas nastavljaj tlaiti svojim
:edalnim strojem!)24
Tvrdio je da se nasilje koje s pretrpjeli on i nje#ovi dr#ovi iz G#rarne
li#e ne moe izdvojiti od divovski( ekonomski( interesa kojima s
slili lomei nji(ova tijela i nitavaji aktivistike mree! Tako je'
mjesto da imenje vojnike koji s #a mili' odlio nabrojiti
korpora/ije' i domae i strane' koje zara.j na neprekidnoj
ar#entinskoj ekonomskoj ovisnosti! %=trani monopoli name nam
rode' name kemikalije kojima nam za#a.j zemlj' name
te(nolo#ij i ideolo#ij! =ve to pomo oli#ar(ije koja posjedje
zemlj i nadzire politik! No' moramo se sjetiti < oli#ar(ij nadzir'
, >a taj iskaz dnik sam sjajnoj knjizi 9ar#erite Eeitlo;itz' G
7egi/kn o: Tenor!
+2R
Prolomio se za#lan pljesak! Tomas/lla je svoje svjeilm enNe zaklpii m
ovako$ %8jerjem da e istina i pravda na kraj pobijedili' M!a to e
trebati narataji! Gko moram mrijeti toj borbi' neka tako bde! Gli'
jedno#a dana' pobijedit emo! U medvtemen' znam tko je neprijatelj'
a neprijatelj' jednako tako' zna tko sam ja!)2*
Prva pstolovina 5(i/a#o Bo1sa' ona iz sedamdeseti(' trebala je
posliti kao pozorenje ovjeanstv < nji(ove ideje s opasne! No'
propstivi ideolo#ij pro#lasiti krivom za zloine poinjene njezin
prvom laboratorij' ta spkltra nepokorni( ideolo#a dobila je
imnitet i slobod da (arai svijetom novom po(od! &vi( dana
ponovno ivimo eri korpora/ijski( pokolja' eri kojoj drave trpe
zastraje vojno nasilje slozi s or#aniziranim pokajima nji(ove
preobrazbe zorn ekonomij %slobodno# trita) < nestan/i i
tortra vratili s se ei ne#o ikad prije! " ponovno /iljevi stvaranja
slobodno# trita' i potreba za takvim okrtnostima' iz#ledaj kao
potpno nepovezane pojave!
+B3
B! dio
Kako preivjeti demokra/ij
Bombe nainjene od zakona
Uasava nas orani skob izme. na/ija! No' ni ekonomski skob nije
nimalo bolji od ono# orano#a! Nalikje kirrkoj opera/iji!
Kkonomski rat zapravo je prodljena tortra! " nje#ova razaranja nis
nimalo manje strana od oni( koja opisje knjievnost o takozvanom
pravom rat! & ovom dr#om ni ne razmiljamo' jer smo se navikli na
nje#ove smrtonosne inke!!! Pokret protiv rata je zdrav' i molim za
nje#ov spje(! Unato tome' i dalje me #rize stra( da e /ijeli pokret
propasti ako ne dodirne sam korijen svi( zala < ljdsk po(lep!
9! K! Cand(i' %Nenasilje - najvea sna#a)' +R2*!
+B+
Taerizam i nje#ovi korisni neprijatelji
=veren je onaj koji odlje o krizi!
5ari =/(mitt' na/istiki pravnik+
Eriedri/( Xa1ek' sveta/-zatitnik Qikake kole' vratio se s ptovanja
po Qile +RI+! toliko zadivljen G#stom Pino/(etom i 5(i/a#o
Bo1sima da je sjeo za stol i sastavio pismo svojoj prijatelji/i 9ar#aret
T(at/(er' britanskoj premijerki! U njem je na#ovara da se dravama
0ne Gmerike okoristi kao modelom preobrazbe britanske
ke1nesijanske ekonomije! T(at/(erova i Pino/(et kasnije e postati
bliski prijatelji < naime' T(at/(erova e vremeno# #enerala
posjeivati knom pritvor Kn#leskoj' dok se soavao s
optbama za #eno/id' tortr i terorizam!
Britanska premijerka dobro se poznala s' kako je sama #ovorila'
%zamjetnim spjesima ileanske ekonomije) koj je opisivala kao
%radikalan primjer ekonomske re:orme iz koje#a moemo izvi
bezbroj poka)! Unato divljenj prema Pino/(et' kad joj je Xa1ek
prvi pt predloio da podraava nje#ov politik ok-terapije' 9ar#aret
T(at/(er nije se dala vjeriti! U veljai +RI2! #odine' premijerka je
problem otvoteno iznijela privatnome pism svome intelektalnome
#r$ %=i#rna sam da ete se sloiti da s' Britaniji' s naim
demokratskim instit/ijama i potrebom za viom razinom konsenzsa'
neke ileanske mjere potpnosti nepri(vatljive! Na re:orm
moramo provesti skladno naim tradi/ijama i Ustav! G taj e pro/es'
povremeno' bar naiz#led biti bolno spor!)2
Bit prie #lasi da ok terapija ikako#a stila nije mo#a demokra/iji
kakva je Ujedinjenom Kraljevstv! T(at/(erova je odra.ivala tre
#odin svo#a prvo#a mandata' sve vie padala anketama i nije eljela
sebi zajamiti #bitak sljedei( izbora izvodei bilo to radikalno ili
nepoplarno' kako joj je predla#ao Xa1ek!
Xa1ek je to' jednako kao i pokret koji je zastpao' bila razoaranja
vrijedna pro/jena! Kksperiment 0nom /nj donio je toliko
nevjerojatno
+B2
i i!i i m- m @i iiN i!i ++ iNi i m !i ri: isKiiM!iv!it i sV e voi #i!i za nov i ni
pott re@ na i in iir s!imo M"Plnlj!iina razvoj' no#o i bo#atim
dravama >apada kojima jo drava nadzirala jo nosnija podrja
koja s/ mo#lo voditi kao pro:itabilnoP instit/ijo < telekomnika/ije'
zrakoplovne tvrtke' televizijske ke' proizvodnj i distrib/ij
ener#ije! Gko je itko mo#ao za#ovarati takav pro#ram ntar bo#ato#a
svijeta' bili s to ili 9ar#aret T(at/(er Kn#leskoj' ili tadanji ameriki
predsjednik' 6onald 6ea#an!
Codine +RI+!' asopis Eortne objavljje lanak kojem (vali sve
vrline %Qileansko# novo# vrlo# svijeta 6ea#anomike)! =lavei
%bljetave' lksza prepne prodavaoni/e) =antia#a' %blistave' nove'
japanske atomobile)' lanak potpnosti zaboravlja svepristn
represij i pro/vat #radski( slamova! %=to moemo naiti iz
ileansko# eksperimenta ekonomskom pravovjerjD) pita se' samo da
bi brzo dao ispravan od#ovor$ %Gko malena i nerazvijena drava moe
ivjeti skladno teoriji konkrentsko# natje/anja' to onda moe i naa'
resrsima neizmjerno bo#atija ekonomija!)B
"pak' kako to jasno otkriva pismo 9ar#ater T(at/(er Xa1ek' to nije
bilo ni izdaleka toliko jednostavno! "zabrani vode moraj neprekidno
brinti kako e birai o/ijeniti nji(ov inkovitost < to se do#a.a
pravilnim razma/ima! Poetkom osamdeseti(' nato injeni/i da s na
vlasti bili 6ea#an i T(at/(erova' i da s Xa1ek i Eriedman %slili) kao
tje/ajni savjetni/i' nije bilo nimalo jasno moe li takav radikalan
ekonomski pro#ram' okrtno i nasilno nametnt 0nom /nj' ikad
zaivjeti Britaniji ili =jedinjenim Dravama!
Desetljee ranije' Eriedman i nje#ov pokret teko je =jedinjenim
Dravama razoarao nitko dr#i ne#o 6i/(ard Nigon i time samo jo
jednom potvrdio ispravnost ove postavke! "ako je Nigon 5(i/a#o
Bo1sima pomo#ao da se Qile dokopaj vlasti' kod ke je kreno
potpno dr#aijim krsom < a t m nepostojanost Eriedman nikad
nee oprostiti! Kad je Nigon zasjeo &valni red +R*R!' Eriedman je
pomislio da je konano dolo vrijeme da povede ntarnj
kontrarevol/ij protiv naslje.a Ne; Deala! %"znimno je mali broj
predsjednika izraavao :ilozo:ska stremljenja toliko bliska mojima)'
pisao je Eriedman Nigon!H Nji( dvoji/a redovno s se sastajali
&valnom red' a Nigon je na kljne poloaje ekonomiji postavio
nekoliko Eriedmanovi( istomiljenika i kole#a! 0edan od nji( bio je
pro:esor ikako#a =veilita' Ceor#e =/(ltz' ko#a je Eriedman
na#ovorio da radi za Nigona; dr#i je bio Donald 6ms:eld' tada
trideset-sedmo#odinjak! 6ms:eld je po(a.ao seminare na ikakome
=veilit'
+BB
je rrietimana i Kole#e pro#lasio a#roznom #eniN!i)' Kon Kojin s on i
osrn'
samopro#laeni' %ten/i)' doli %ili pod nji(ovim no#ama!!! Bio sam
neizmjerno povlaten!)4 Dok s oni istinski eni/i stvarali politik i
razvijali bliske odnose s predsjednikom' Eriedman je vrsto vjerovao da
e i najmonija ekonomska sila svijeta nje#ove teorije provesti
praks!
=amo' +RA+! #odine' amerika ekonomija bila je na koljenima <
nezaposlenost je bila visoka' a in:la/ija je dizala /ijene do neba! Nigon
je znao da e m' ako bde slijedio Eriedmanov krs laissez-:aire'
milijni bijesni( Gmerikana/a dati otkaz! &dlio je obzdati /ijene
osnovni( proizvoda < stanarina i na:te! Eriedmana je to asnlo <
od svi( dravni( %distorzija)' kontrola /ijena bila je ona naj#ora! Nji(
je nazivao %rakom koji razara sposobnost :nk/ioniranja ekonomsko#
sstava)!*
0o #a je #ore osramotila spoznaja da pravo nje#ovi eni/i provode
ke1nesijanska naela$ 6ms:eld je vodio pro#ram nadzora plaa i
/ijena i od#ovarao izravno =/(ltz' tadanjem direktor Ureda za
prav i proran! Eriedman je' jednom prilikom' nazvao 6ms:elda
Bijel k i prekorio svo# %ten/a)! 6ms:eld tvrdi da m je
Eriedman rekao$ %9ora prestati raditi to to radi!) Na to m je
novopeeni birokrat odvratio da m se ini da mjere djelj < in:la/ija
je pad' ekonomija se razvija! Bijesni Eriedman od#ovorio je da je
pravo to najvei zloin$ %7jdi e pomisliti da si ti za to zaslan!!!
izvi e po#ren pok!)A Tako je i bilo < sljedee #odine Nigon
spijeva osvojiti *3 posto #lasova biraa! Tijekom dr#o# mandata'
predsjednik je nastavio #aziti i dt#a Eriedmanova pravovjerja < donio
je niz novi( zakona kojima je indstriji nametno jo stroe ekoloke i
si#rnosne propise! %=ad smo svi kevnesijan/i)' izjavio je
pobjedonosno Nigon - bio je to najtei od svi( dara!I Eriedmana je ta
izdaja po#odila toliko dboko da je kasnije Nigona opisivao kao
%najso/ijalistikije# od svi( predsjednika =jedinjeni( Drava tijekom
23! stoljea!)R
Nigonov mandat bio je bolna poka Eriedman! Pro:esor ikako#a
=veilita iz#radio je /ijeli pokret na izjednaenj kapitalizma i
slobode' ali slobodni ljdi kao da nis eljeli #lasati za politiare koji s
slijedili nje#ove savjete! Da bi sve bilo jo #ore' samo s diktatre <
kojima je sloboda oito bila nepristna < bile jedini obli/i vlasti
spremni da doktrin slobodno#a trita proved praksi! " dok s se
tako pokavali nositi s domaom izdajom' lmeni 5ikake kole' s
(ntama s se probijali kroz sedamdesete! Cotovo posvda #dje s na
vlasti bile desniarske vojne diktatre' osjeala se pristnost ikako#a
=veilita! Xarben#er je +RA*! radio kao savjetnik bolivijskome
+BH
ivMv!' ++ vrijeme Kao Ne nnra naoziraia sva sveilini!UP rNaoaiNr'
inaoneziji
je savjetovao =li!irta i b/rkelevjsk 9a:ij' Eriedman je represivnoj
kineskoj Komnistikoj partiji napisao pro#ram ekonomske
liberaliza/ije' trentk kad s Kinezi odlili prijei na trin
ekonomij!++
=tepb/n Xa##ard' okorjeli neoliberalni politolo# s Kali:ornijsko#
sveilita' priznao je postojanje %tne injeni/e) da s se %neke od
najsveo-b(vatniji( re:ormi zemljama razvoj ostvarile odma(
nakon vojni( dara) - te' z 0ni nj i "ndonezij' kao primjere
navodi Trsk' 0n Korej i Can! Dode' navodi jo neke spje(e
koji nis bili izravne posljedi/e peva' ali s i( ostvarile
jednostranake drave kao to s 9eksiko' =in#apr' Xon# Kon# i
Tajvan! "zravno se sprotstavljaji temeljnoj Eriedmanovoj tezi'
Xa##ard zakljje da %ono dobro < na primjer' demokra/ija i trino
orijentirana ekonomska politika < ne id vijek rk pod rk)!+2
Upravo tako < poetkom osamdeseti( #odina nije postojao nijedan
slaj da je viestranaka demokra/ija radikalno skrenla slobodno
trite!
7jeviari zemljama razvoj ve s d#o tvrdili da istinska
demokra/ija kojoj poteni zakoni korpora/ijama onemo#j
kpovanje izborni( rezltata' neizbjeno is(odi vladama okrentima
preraspodjeli bo#atstva! 7o#ika je jednostavna < tim dravama ivi
daleko vei broj siromani( ne#o bo#ati(! Pro#rami izravne raspodjele
zemlje i podizanja plaa' a ne pro#rami prelijevanja kapitala'
izravnome s interes siromane veine! Gko se svim #ra.anima
zajami pravo #lasa ntar relativno poteno# izborno# pro/esa' oni e
#lasovati za politiare koji e' po nji(ov miljenj' najvjerojatnije
stvoriti radna mjesta i dijeliti zemlj' ne podlijei novim obeanjima
slobodno#a trita!
Upravo zbo# ti( razlo#a' Eriedman je mno#o vremena proveo
izavaji intelektalni paradoks < kao nasljednik plata Gdama
=mit(a' svim sr/em vjerovao je da ljdima pravlja sebian interes i da
drtvo :nk/ionira najbolje kad se tom interes dopsti pravljati
#otovo svim aktivnostima < osim kad je pitanj ona mala zanima/ija
zvana izbori! Bdi da je najvei dio svjetsko# stanovnitva ili
siromano' ili ivi ispod prosjeno# do(otka svoji( drava ?med njima
s i =GD@' kratkoronom im je interes #lasovati za politiare koji
obeavaj bo#atstvo s vr(a ekonomske piramide preraspodijeliti
nadolje' njima!+B Eriedmanov d#o#odinji prijatelj Gllan 9eltzer'
monetarni ekonomist po str/i' ovako je postavio problem$ %Clasovi se
raspore.j ravnomjernije od pri(oda!!! #lasai s pri(odima razini ili
ispod /rte vie
+B4
/moKratsK5 viasn i politi)' k/ siono/)' Wiotiavsi pritom ii!i -iti) i i i
S i!i i iV i ?9ilton i nje#ova spr#a 6ose@ plivaj protiv snane
in!e! Ne mo# je ni zastaviti ni obrnti njezin tok' ali s tje/ali
daleko vie od veiPine naina skladno kojima razmiljaj i djelj
politiari i obini ljdi!)+M+
= dr#e strane Gtlantika' 9ar#aret T(at/(er pokavala je ostvariti
en#lesk inai/ :ridmanizma za#ovaraji temeljenje sstava kasnije
poznato# kao %drtvo vlasnitva)! Napore je sredotoila na dravne
ili sbven/ionirane stanove Britaniji' em se T(at/(erova protivila s
:ilozo:sko# stajalita' tvrdei da drava ne smije tje/ati na trite
nekretnina! =o/ijalne stanove nastanjivali s oni koji nis #lasovali za
torijev/e bdi da se to protivilo nji(ovim osobnim ekonomskim
interesima < bila je vjerena da bi oni' naavi se na trit' svoje
interese poeli poistovjeivati s interesima oni( bo#atiji( koji s se
protivili preraspodjeli! Posljedino tome' stanovni/ima so/ijalni(
stanova pondila je pravo otkpa po snienoj /ijeni! Tako s oni koji s
i( mo#li otkpiti postajali vlasni/i' dok s se dr#i' kreditno
nesposobni' soili s #otovo stopostotnim povienjem stanarina! Bila je
to strate#ija podijeli pa vladaj' i rodila je plodom - stanari koji s
plaali najam i dalje s se protivili T(at/(erovoj' na li/ama veliki(
britanski( #radova vidljivo je porastao broj besknika' ali s ankete
pokazivale da je vie od polovi/e novi( vlasnika prelo na torijevsk
sttan!+4
"ako je rasprodaja nekretnina dala traak nade opstank radikalno
desniarske ekonomije ntar demokra/ije' T(at/(erovoj je i dalje'
nakon samo jedno# mandata prijetio #bitak posla! Codine +RAR! na
izbore izlazi s parolom %7abristi ne rade)' ali se do +RI2!' pod
njezinom vla broj nezaposleni( dvostrio' jednako tako i stopa
in:la/ije!+* Pokala je napasti jedan od najsnaniji( sindikata dravi'
sindikat rdara' i propala! Nakon tri #odine na el' doivjela je da joj
poplarnost pada na samo 24 posto < toliko nisko nije pao ni Ceor#e
F! Bs( svojim naj/rnjim danima < pala je nie od ikoje#
britansko# premijera otkad se provode ankete! Podrka njezinoj vladi
pala je na samo +I posto!+A Dok s se spremali opi izbori' inilo se da
taerizm prijeti preran i neslavan kraj < daleko prije ne#o to s
torijev/i spjeli ostvariti svoje najvee /iljeve$ masovn privatiza/ij i
slom radniki( sindikata! U tim tren/ima knje T(at/(erova pie
Xavek' izvjeji #a da je preobraaj ileanskom stil
Ujedinjenom Kraljevstv % najveoj mjeri nepri(vatljiv)!
Njezin katastro:alan prvi mandat naiz#led je jo vie potvr.ivao poke
Nigonovi( #odina - da radikalni i visokopro:itni pro#rami 5ikake
kole ne
+B*
9l ++ " !i n Ni rl-!oi +3++ r!ko sok llPl! i " S " Z /- pot "PlPD!tll ti/k " +++
++ V l? " si SK;l - ?" " M +++
iiil!n ill ii-lijiP j!V liiiiiPii neko# impresivno# reima!
" b je velikoj mjeri nosilo nemir na Fall =treet jer s poetkom
osamdeseti( atoritarni reimi svijet poeli padati < "ran'
Nikara#vi' Kkvador' Per' Boliviji; za njima e slijediti mno#i dr#i
' kako #aje konzervativni politolo# =amel Xntin#ton nazvao'
%treem val) demokra/ije!+I Takav razvoj do#a.aja izazivao je
zabrintost < to e sprijeiti pojav novo# Gllendea koji e svojim
poplistikim pro#ramima osvajati #lasove i podrkD
Fas(in#ton je promatrao kako se pravo takav s/enarij ostvarje i
"ran i Nikara#vi' +RAR! #odine! U "ran s a(a' koji je ivao
amerik podrk' zaba/ili jedinjeni ljeviari i islamisti! Dok s
javnost dolazili napisi o tao/ima i ajatolasima' ekonomska strana
/ijelo# pro#rama podi#la je Fas(in#ton na no#e! "slamski je reim'
koji se tada jo nije preobrazio totalni atoritarizam' na/ionalizirao
bankarski sektor i zatim proveo pro#ram podjele zemlje! Nadalje' veo
je nadzor voza i izvoza < bio je to obrat a(ove politike slobodne
tr#ovine!+R Pet mjese/i nakon to#a' Nikara#vi' od =jedinjeni( Drava
sponzorirana diktatra Gnastasia =omoze Daba1lea pada narodnoj
bni koj je podi#la "jeviarska sandinistika vlada! Koja je odma(
poela nadzirati voz i' jednako kao i "ran/i' na/ionalizirala bankarski
sektor!
Bile s to /rne pro#noze za san o #lobalnom slobodnom trit!
Poetkom osamdeseti( :ridmaniti s se soili s mo#no da
nji(ova' ni deset #odina stara revol/ija' nee preivjeti novi val
poplizma!
6at za spas
-est tjedana nakon to je T(at/(erova otpisala Xa1ek' do#odilo se
neto to je promijenilo njezino miljenje kao i sdbin korpora/ijsko#
po(oda < 2! travnja +RI2! Gr#entina je izvrila invazij na
Ealklandsko otoje < ostatak britanske kolonijalne vlasti! Ealklandski
rat' ili 9alvinski rat < za Gr#entin/e' povijest lazi kao okrtan iako
veinom nevaan skob! U to vrijeme Ealklandsko otoje naiz#led nije
imalo nikakv stratek vanost! Ta skpina otoka ispred ar#entinske
obale nalazila se tisama kilometara daleko od Britanije i #tala
#olema sredstva za zatit i odravanje! Ni Gr#entini ti oto/i nis bili
od neke vee koristi' ali s britanski posjed %svojim) vodama
smatrali vredom na/ionalnom ponos! 7e#endarni ar#entinski pisa/
0or#e 7is Bor#es taj skob oko teritorija otrovno opisje kao %dvoji/
elava/a koji se tk za ealj)!23
+BA
nije ni najmanje povijesno znai !ipia! "pak' pr/via se n! m koNiin N! rat
tje/ao na projekt slobodno# trita' a nje#ov tjeiaj bio je #olem
pravo je Ealklandski rat T(at/(erovoj dao politiko pokrie ila' prvi
pt' nekoj zapadnoj' liberalnoj demokra/iji' ostvari pro#ram radikalne
kapitalistike preobrazbe!
&bje skobljene strane imale s dobre razlo#e za rat! Codine +RI2!
ar#entinska ekonomija matala je pod teretom d#a i korp/ije' dok s
pokreti za ljdska prava dobivali na snazi! Nova (ntina vlada' pod
vodstvom #enerala 7eopolda Caltierija' smatrala je da s
protimperijalistiki osjeaji snaniji od osjeaja #njeva zbo#
neprekidno# #aenja demokra/ije < to je Caltieri mdro okreno
protiv Britana/a nakon to s ovi odbili predati otoje! Ubrzo je (ntin'
bijelo-modri ar#entinski stije# zavijorio na toj kamenoj (ridi' a /ijela je
drava dobila la#vort za slavlje!
Kad s sti#le vijesti da Gr#entina potraje Ealklande' T(at/(erova je
to prepoznala kao posljednji traak mo#nosti da preobrati svoj
politik nesre te je odma( prela erilovsko ratno stanje! =ve do
to# trentka iskazivala je samo prezir prema :inan/ijskom bremen
koje s Ealklandi nametali dravnoj rizni/i! Prije je ve srezala
sbven/ije otoj i najavila otro kresanje trokova 9ornari/e' em
s se nali i brodovi koji s vali Ealklande < te s poteze ar#entinski
#enerali jasno protmaili kao britansk sptemnost za predaj teritorija!
?0edan od bio#ra:a 9ar#aret T(at/(er pro#lasio je njezin odnos prema
Ealklandima %otvorenim pozivom na invazij Gr#entine!)@2+ Tijekom
priprema za rat kritiari svi( politiki( boja optivali s je da vojsk
koristi za ostvarenje vlastiti( politiki( /iljeva! 7abristiki poslanik
Ton1 Benn rekao je$ %=ve se vie ini da je na ko/ki repta/ija #ospode
T(at/(er' a ne Ealklandsko otoje)' dok je konzervativni Einan/ial
Times primijetio$ %Prezira je vrijedna injeni/a da se /ijeli problem sve
vie mijea s britanskim ntarnjim politikim razlikama potpnosti
nepovezanim sa samim problemom! U pitanj nije samo ba(atost
ar#enrinske vlade! 0ednako tako pitanj je rejtin#' a mo#e i #oli
opstanak torijevske vlade Britaniji!)22
Usprkos toj dozi zdravo# /inizma tijekom priprema' im s se
rasporedile sna#e' drav je obzelo' kako je to opisao na/rt
labristike rezol/ije' %ratoborno' ovinistiko' militaristiko
raspoloenje) i vi.enje Ealklandsko#a otoja kao posljednje# bljeska
slave smrak Britansko#a imperija!2B T(at/(erova je slavila
%Ealklandski d() koji je plamtio na/iji' to je praksi znailo da s
nestale maji/e s natpisom %Dolje droljaY) i
+BI
UX iiP!U "9 " l Uli li il + """ lineili S= M9llP= " U=" i NSllV """! "" lllZlPll!lll
+++ +!+ "D ?@M!l@llNlllNl
piiiiPM! kojim "n spiiNoili mo#i skob! + li; "lirova je UjedinjeniP
narodi!P pomela zapeak jednako kao io s to inili i Bs( i Blair
poetkom "rako#a rata - nis je zanimale ni sank/ije ni pre#ovori!
&bje strane' kao jedini mo#i is(od' zanimala je slavna pobjeda!
P + (ate(erova se borila za vlastit politik bdnosti - em je
pravo spektaklarno spjela! Nakon pobjede na Ealklandima <
plaene s 224 ivota britanski( i *44 ar#entinski( vojnika' premijerk
s pro#lasili ratnom (eroinom' a nadimak %]eljezna lad1) iz vrede
pretvorio se kompliment!24 Tako s se preobrazili i rezltati anketa!
&sobni rejtin#' tijekom borbi' vie se ne#o dvostrio < s 24 posto na
poetk' skae na 4R posto na kraj i time otvara pt odlnoj pobjedi
na izborima sljedee #odine!2*
Britanski protnapad na Ealklande nosio je kodno ime &pera/ija
Korpora/ija < iako je takav naziv bio pomalo dan za vojni po(od'
pokazao se prorokim! T(at/(erova je #olem poplarnost koj joj je
donijela pobjeda iskoristila za provedb one korpora/ijske revol/ije'
za koj je Xa1ek' prije rata' tvrdila da je nemo#a! Kad s rdari
#ljenokopima zapoeli trajk +RIH!' premijerka je to pro#lasila
nastavkom rata protiv Gr#entine i zatraila jednako brtalno rjeenje!
Tada je dala svoj povijesn izjav$ %9orali smo se boriti protiv
vanjsko# neprijatelja na Ealklandima' a sad se moramo boriti protiv
ntarnje# neprijatelja' to je daleko tee' ali jednako po#ibeljno za
slobod!)2A Nakon to je britansko radnitvo smjestila med
%ntarnje neprijatelje)' T(at/(erova je trajkae napala pnom
silinom dravno# aparata < samo jednom skob osam tisa
poli/aja/a naorani( pali/ama' mno#i od nji( na konjima' napali s
trajkae' pri em je ranjeno vie od sedamsto ljdi! Tijekom to#
d#o# trajka' broj ranjeni( popeo se na tise! Kao to Cardianov
reporter =emas 9ilne biljei svojoj sjajnoj povijesti trajka T(e
Knem1 Fit(in$ T(at/(erPs =e/ret Far a#ainst t(e 9iners' premijerka je
slbe si#rnosti natjerala da pojaaj nadzor nad sindikatom' a osobito
nad nje#ovim ratobornim predsjednikom' Grt(rom =/ar#illom!
=lijedila je %najambi/ioznija opera/ija nadzora ikad provedena
Britaniji)! U sindikat s se ba/ivali brojni a#enti i doni/i'
prislkivani s tele:oni i nadzirani domovi' pa ak i kios/i s ribi/ama i
krmpiriima koje je esto posjeivalo sindikalno vodstvo! Clavno#
ravnatelja sindikata s Donjem dom optili da je a#ent slbe 9"4'
baen da %destabilizira i sabotira sindikat) - nato tome to je on
pori/ao optbe!2I
Ni#el 7a;son' ministar :inan/ija Ujedinjeno# Kraljevstva vrijeme
trajka' objasnio je zato je vlada 9ar#aret T(at/(er smatrala sindikat
+BR
tridesetima)' izjavljje l!a;son iles/tlj/t/ kasnije' %rvior!i im!' !/ pnpi/
miti!)2R 0ednako kao i na Ealklan.ima' vlad s malo zanimali
po#ovori < sredotoili s se i odlili slomiti sindikat bez obzira na
rtve ?ni time poli/aja/a iz rezervni( postrojbi stvaralo je nevi.ene
dnevne trokove@! 5olin Na1lor' rezervni poli/ijski narednik koji se
naao prvim redovima skoba' opisao #a je kao %#ra.anski rat)!B3
Do +RI4! #odine T(at/(erova je pobijedila i tom rat < radni/i s
#ladovali i nis mo#li izdrati! Naposljetk je R** radnika ostalo bez
posla!B+ Bio je to straan dara/ najsnanijem britanskom sindikat'
koji je ostalima poslao jasn pok < ako je T(at/(erova spremna ii
#lavom kroz zid da slomi rdare o kojima ovisi svjetlo i #rijanje
/ijeloj zemlji' onda bi' onim slabijim sindikatima koji proizvode manje
vane proizvode ili sl#e' bilo isto samobojstvo napadati njezin
novi ekonomski poredak! Bolje pri(vatiti to #od se ndi! Porka je bila
zapanjje slina onoj koj je samo nekoliko mjese/i nakon
prezimanja vlasti' ptio 6onald 6ea#an slamaji trajk kontrolora
leta! Nedolaskom na posao %odba/ili s pravo na rad' te e i( se
kloniti)' rekao je 6ea#an! >atim je' jednim dar/em' otpstio ++ H33
najvaniji( radnika dravi < od to# oka se ameriki radniki pokret
oporavlja jo i danas!B2
U Britaniji je T(at/(erova svoj pobjed na Ealklandima i nad
rdarima pro#lasila velikim napretkom provedbe radikalno#
ekonomsko# pro#rama! "zme. +RIH! i +RII! vlada je' me. ostalima'
privatizirala Britis( Tele/om' Britis( Cas' Britis( Gir;a1s' Britis(
Girport Gt(orit1 i Britis( =teel' i prodala svoj dio Britis(
Petrolem!
Ba kao to s teroristiki dari ++! rjna 233+! tada neomiljenom
predsjednik prili prilik da zapone s masovnom privatiza/ijom ?
Bs(evom slaj rije je o privatiza/iji sektora si#rnosti' rata i
obnove@' T(at/(erova se svojim ratom poslila da otvori prv
masovn privatiza/ijsk drab zapadnoj demokra/iji! To je bila ona
istinska &pera/ija Korpora/ija' ona s povijesnim posljedi/ama! Nain
kojim je spjeno iskoristila Ealklandski rat bio je prvi oit dokaz da
ekonomskom pro#ram 5ikake kole za napredak nis potrebne ni
vojne diktatre ni elije za menje! Dokazala je daje mo#e' s
dovoljno snanom politikom krizom' demokra/iji nametnti
o#ranien inai/ ok-terapije!
"pak' T(at/(erovoj je bio potreban neprijatelj da jedini zemlj' niz
nesvakidanji( okolnosti kojim je opravdavala koritenje (itni( mjera i
represije < ta j je kriza prikazala vie kao vrst i odln' ne#o kao
+H3
" !+ ""9!"""l "9 " l!ll " +++ i 8""+9" XPllll!l !+ " "" "" " l!l " " N!l
l!lllll@ U=!"""UUP!="P" " U #&l"X9'
povratak ii nekadanje l!i SK S` i i j!i ++ - skobe! Gko mi osamdesete
istin eljele postati svitanjem novo# d(a mira i demokra/ije < kako
s tvrdili mno#i onda s skobi %0alklandsko# tipa) trebali biti previe
rijetki da bi mo#li stvoriti temelj #lobalno# politiko# pto#tama!
9ilton Eriedman +RI2! pie svoj iznimno tje/ajan tekst kojim najbolje
de:inira dokttin oka$ %=amo kriza < stvarna ili prividna < stvara
istinsk promjen! Kad dode do takve krize' ak/ije koje se podzimaj
ovisne s o idejama koje se nalaze tome podrj! 8jerjem da je to
naa temeljna zadaa < razvijati alternative postojeoj politi/i'
odravati i( na ivot i nado(vat rke sve dok ono politiki nemo#e
ne postane politiki neizbjenim!)BB To e postati nekom vrstom
mantre nje#ovo# pokreta tijekom razdoblja nove demokra/ije! Gllan
9etzler raspreda o toj :ilozo:iji$ %"deje s alternative i ekaj kriz kao
katalizator promjene! Eriedmanov model tje/aja bio je dati
vjerodostojnost idejama' initi i( podnoljivima i vtijednima pokaja
ttentk kad se kae prilika!)BH
"pak' kriza o kojoj #ovori Eriedman nije vojna ne#o ekonomska!
=(vaao je da se normalnim okolnostima ekonomske odlke donose
na temelj skoba sparniki( intetesa < radni/i trae radna mjesta i
povii/e' vlasni/i trae nie poreze i to labavije propise' a politiari
moraj stvoriti tavnote izme. skobljeni( sila! No' ako ekonomska
kriza izazove dovoljno snaan dar < radikalan pad vrijednosti valte'
slom trita' tek re/esij < onda sve postaje nevano i vo.e dobivaj
slobodne rke initi sve to je potrebno ?ili sve za to se tvrdi da je
potrebno@ ime reak/ije na na/ionaln kriz! Krize s' na neki nain'
podrja oslobo.ena demokra/ije < jazovi svakodnevnoj politi/i
kojima' bar naiz#led' ne postoje potrebe za pristankom i konsenzsom!
"deja da slom trita moe posliti kao katalizatot za tevol/ionarne
promjene na krajnjoj ljevi/i ima d# povijest < najznaajnija je
boljevika postavka da se (iperin:la/ijom koja razara vrijednost nov/a'
mase privodi korak blie krajnjem nitenj kapitalizma!B4 Ta teorija
pomae objasniti zato odre.ene skpine ljeviarski( sekti vjeno
proranavaj tone vjete kojima e kapitalizam dosei %kriz)'
jednako kao to evan#eliki krani pro/jenjj znakove Dr#o#
dolaska! =redinom osamdeseti( dolazi do snano# preporoda te
komnistike ideje < koj s ekonomisti 5ikake kole iskoristili kao
temelj tvrdnji da je' jednako kao to se slomom trita
+H+
Kontrarevol/ij! ia i/iija posiaia Zi piSMnai!i k!(S Uiiipiiv!i i mMi!U
Eriedmanovo zanimanje za kriz bio jeoit pokaj izvlaiP/N!i poke iz
pobjeda ljevi/e nakon 8elike krize - nakon sloma trita Ke1nes i
nje#ovi eni/i' dotad samo #lasovi vapiji( pstinji' bili s spremni
i ekali s idejama' rjeenjima za Ne; Deal! Tijekom sedamdeseti( i
poetkom osamdeseti(' Eriedman i nje#ovi korpora/ijski pomoni/i
pokali s podraavati taj pro/es svojim jedinstvenim vidom
intelektalne spremnosti na katastro:! Pomno s stvarali nov mre
desniarski( trstova moz#ova < med kojima s Xerita#e i 5ato < i
stvorili najznaajnije sredstvo irenja Eriedmanovi( nazora; bila je to
PB=-ova mini-serija deset nastavaka Eree to 5(oose < koj s
potpomo#le neke od najvei( svjetski( korpora/ija$ Cett1 &il'
Eirestone Tire i 6bber 5o!' Pepsi5o!' Ceneral 9otors' Be/(tel i
Ceneral 9ills!BA Eriedman je zakljio da e' trentk nove krize'
samo i jedino nje#ovi 5(i/a#o Bo1si imati ideje i rjeenja problema!
U vrijeme kad je' rani( osamdeseti(' prvi pt obliio teorij krize'
=jedinjene Drave nale s se re/esiji - bio je to dvostrki dar visoke
in:la/ije i nezaposlenosti! Politika Qikake kole' danas poznata kao
6ea#anomika' Fas(in#ton je imala snaan tje/aj! "pak' ni sam
6ea#an nije se s.ivao primijeniti sveob(vatn ok-terapij o kojoj
je sanjao Eriedman' on kakv je prepisao Qile!
0o jednom e se jedna latinoamerika drava nai kao poksni kni
Eriedmanovoj teoriji krize - samo to tom prilikom /ijeli taj pro/es nee
pokrenti 5(i/a#o Bo1 ne#o nova vrsta doktora oka' daleko
prikladnija za novo' demokratsko doba!
+H2
Kkonomsko ratovanje zamjenjje diktatr
Bolivijsko stanje velikoj mjeri moe se sporediti s oboljelim od raka!
Bolesnik je svjestan da se soava s najopasnijim i najbolnijim
operativnim za(vatom monetarne stabiliza/ije i dr#i( mjera! Gli' nema
m dr#e!
5ornelis >onda#' ameriki ekonomski savjetnik Boliviji' +R4*!+
Koritenje pojma %rak) politikom diskrs potie :atalizam i
opravdava %okrtne) mjere < jednako kao to i osnaje svepristn
pomisao da je ta bolest neizbjeno neizljeiva! Kon/ept bolesti nikad
nije nevin! "pak' mo#e je tvrditi da s meta:ore raka' same po sebi'
impli/itno #eno/idne!
=an =onta#' Bolest kao meta:ora' +RAA!2
Bolivija je' #odine +RI4!' bila dijelom vala demokratiza/ije koji je
plavio svijet razvoj! &samnaest od pret(odni( dvadeset jedne
#odine' njezini stanovni/i proivjeli s pod nekim oblikom diktatre!
=ad s dobili prilik' na na/ionalnim izborima izabrati vlastito#
predsjednika!
"pak' zadobiti nadzor nad bolivijskom ekonomijom tim' prilino
neka-raktetistinim okolnostima' djelovalo je vie kao kazna' manje
kao na#tada! Dtavni d# bio je toliki da s samo kamate nadilazile
/jelokpni bolivijski dravni bdet! Codin dana ranije' +RIH!'
6ea#anova administra/ija t je drav #rnla propast :inan/iranjem
dotad nevi.eno# napada na tamonje z#ajivae koke koji s z#ajali
biljk ije se zeleno lie moe preraditi kokain! &psada koja je
najvei dio Bolivije pretvorila ratn zon nije samo prekinla
tr#ovin kokom' ne#o je i za#ila izvor otprilike polovi/e bolivijski(
izvozni( pri(oda i tako izazvala ekonomski kolaps! Ne; Jork Times
izvjeje ovako$ %Kad je vojska kolovoz marirala 5(apare i
tako' djelomino zatvorila dotok narko-dolara' darni val odma( je
po#odio /vate /rno ttite dolara!!! >a manje od tjedan dana nakon
okpa/ije 5(apare' vlada je morala slben vrijednost pesoa manjiti
za vie od pola!) Nekoliko mjese/i kasnije' in:la/ija se
deseterostrila te
+HB
-panjolskoj i =jedinjenim rMavama!,
Upravo tim eksplozivnim tren/ima' kad in:la/ija dosie " i oi@
posio' Bolivija lazi svoje povijesne ope izbore +RI4! "zbori s bili
ti7t iMmod dvije' Bolivij/ima dobro poznate politike pojave - bive#
dikiaiora " l#a Banzera' i bive# izabrano# predsjednika 8i/tora Paza
Kstenssoroa! "s(od je bio tijesan' tako daje konan odlk morao
donijeti bolivijski Kon#res' ali je Banzerova ekipa bila si#rna
pobjed! 0o prije objave rezltata' stranka je zatraila tada malo
poznato# trideseto#odinje# ekonomista' 0e::re1ja =a/(sa' da im
pomo#ne nainiti antiin:la/ijski ekonomski pro#ram! =a/(s je bio
zvijezda spon (arvardske katedre ekonomije' skpljao pre#rti
akademski( priznanja i postao jedan od najmla.i( tamonji( redovni(
pro:esora! =amo nekoliko mjese/i ranije' dele#a/ija bolivijski(
politiara posjetila je Xarvard i' vidjevi #a na djel' osjetila divljenje
prema nje#ovoj nestraivosti < tada im je rekao da nji(ov
in:la/ijsk kriz moe rijeiti jednome dan! =am =a/(s nije imao
iskstva razvojnoj ekonomiji ali je' kako to sam priznaje' %mislio da
znam otprilike sve to se ima znati) o in:la/iji!H
Na =a/(sa s velikoj mjeri tje/ali Ke1nesovi napisi o povezanosti
izme. (iperin:la/ije i irenja :aizma Njemakoj nakon Prvo#a
svjetsko#a rata! 9irovni sporazm nametnt Njemakoj zrokovao je
tek ekonomsk kriz < z nj i stop (iperin:la/ije koja je +R2B!
iznosila B'24 milijna posto < za kojom je' nekoliko #odina kasnije'
slijedila i 8elika depresija! Drava kojom s (arale B3-postotna
nezaposlenost i sveopi #njev izazvan' kako se tamo inilo' #lobalnom
zavjerom' bila je plodno tlo za na/izam!
=a/(s je rado navodio Ke1nesovo pozorenje da %ne postoji
tankotniji ili si#rniji nain razaranja temelja drtva kao to je
nitenje valte! Taj pro/es' na stran nitenja' povlai sve skrivene
silni/e ekonomski( zakona!)4 Dijelio je Ke1nesovo miljenje da je
sveta dnost ekonomista svim silama #aziti te sile razaranja! =a/(s
izjavljje$ %&d Ke1nesa sam naslijedio nje#ov dbok t# i osjeaj
rizika da sve moe poi po zl! Kako smo bili neizre/ivo #lpi kad smo
ostavili Njemak stanj toliko# razdora!)* Tako.er je novinarima
izjavio da je Ke1nesov ivotni stil smatrao politiki an#airanim
ivotom ekonomista-svjetsko# ptnika' dakle' kao zor vlastitoj
karijeri!
"ako je =a/(s dijelio Ke1nesovo vjerovanje sna# ekonomije borbi
protiv siromatva' bio je istovremeno i proizvod 6ea#anove Gmerike'
to e rei da se +RI4! #odine zatekao sred :ridmanistiko# protdara
na sve to je zastpao Ke1nes! =(vaanja 5ikake kole o nadmoi
slobodno#a trita brzo s se pretvorila nepitno pravovjerje svi(
katedri
+HH
nije nm mm!no imn! i n-ria s/ mrmnnovoj %vj/n rrzisra' nje#ovom
neprekidnom sttaj!mj n!i ispravnom monetarnom pravljanj) i
nazivao #a %neizre/ivo ispravnijim od mtni( strktralistiki( ili
psedoke1nesi-janski( ar#menata kakve se esto sla po dravama
tazvoj!)A
Ti %mtni) ar#menti bili s pravo oni koje se' samo desetljee tanije'
7atinskoj Gmeri/i #ilo nasiljem < vjerenje da je bije# iz
siromatva mo# osloba.anjem kontinenta od strktra kolonijalno#
vlasnitva i interven/ionistikom politikom popt zemljine te:orme'
zatite radni( prava' sbven/ija' na/ionaliza/ije prirodni( resrsa i
kooperativno# vo.enja politike rada! =a/(s je imao malo vremena za
takve strktrne promjene! "ako nije znao #otovo nita o Boliviji' o
zatiranj tamonji( starosjedila/a i krvavo plaeni( pobjeda revol/ije
iz +R42!' bio je vjeren da Bolivija' osim od (iperin:la/ije' bolje i od
%so/ijalistiko# romantizma) < iste one developmentalistike ilzije
koj je prijanja #enera/ija =jedinjenim Dravama obrazovani(
ekonomista pokala zatrti 0nom /nj!I
=a/(s se od pravovjerja 5ikake kole odmi/ao pitanjima vjerenja
da se politika slobodno# trita mora podprijeti otpisom d#ova i
iroko#rdnom pomoi < mladom (arvardskom ekonomist
%nevidljiva rka) nije bila dovoljna! Taj e raskorak naposljetk =a/(sa
natjerati da se odalei od svoji( laissez-:aire nastrojeni( kole#a i svoje
napore okrene iskljivo pomoi! No' do to# raskola protei e jo
#odine! U Boliviji je =a/(sova (ibridna ideolo#ija rodila nekim
dnim protrjejima! Na primjer' kad se prvi pt iskr/ao iz zrakoplova
7a Paz i da(no rijetki andski zrak' zamiljao je sebe kao
%Kevnesa-povratnika) koji je sti#ao bolivijski narod izbaviti iz %kaosa i
nereda) (iperin:la/ije!, "ako remeljna zasada ke1nesijanizma #lasi da
drave tekoj ekonomskoj re/esiji moraj troiti nova/ kako bi
potaknle ekonomij' =a/(s je kreno sprotnim ptem' za#ovaraji
vladin stro#osr i porast /ijena sred krize < isti re/ept za protrjeje
koje je BsinessFeek Qile opisao kao %=vijet smiljeno izazvane
depresije dr! =tran#elovea)!R
=a/(s je Banzer otvoreno savjetovao da e samo na#lom ok-
terapijom Bolivij izlijeiti od (iperin:la/ijske krize! Predloio je
deseterostrko poveanje /ijene na:te' dere#la/ij /ijelo# niza /ijena i
proranske rezove! Covorei pred lanovima Bolivijsko-amerike
tr#ovinske komore =a/(s je jo jednom iznio predvi.anje da je
(iperin:la/ij mo#e obzdati
, &bzdavanje (iperin:la/ije Njemak nije spasilo od teke
ekonomske krize i kasnije# :aizma' ali =a/(s t protr-
jenost nikad ne spominje svojoj neprekidnoj porabi te analo#ije!
+H4
!m! !) j/ +@ K9@ + " " ++ +++++'+++' !lai i+s Nl l nis@ V Zl nn!i
ii!i sr ll!ltP U ++ " "
promjenom politike %ekonomija moe tr#nti iM slijepe liie' slijepe l
e so/ijalizma' slijepe li/e masovne korp/ije ili slijepe li/e
/entralist ko# planiranja' te se preobraziti normaln' trin
ekonomij)!U
U vrijeme kad je =a/(s davao ta jnana obeanja' is(od bolivijski(
izbora i dalje je visio zrak! Bivi diktator X#o Banzer ponaao se
kao pobjednik' ali nje#ov sparnik' 8i/tor Paz Kstenssoro' jo nije
di#ao rke! Tijekom kampanje Paz Kstenssoro objavio je nekoliko
konkretni( poteza kojima se namjerava obranati s in:la/ijom < no'
odslio je tri mandata kao izabrani bolivijski predsjednik prije ne#o
to s #a' tijekom ono# posljednje# +R*H!' svr#nli dravni darom!
Upravo je Paz dao li/e bolivijskoj developmentalistikoj preobrazbi'
na/ionaliziravi velike rdnike kositra' zapoevi podjel zemlje
siromanim selja/ima i branei ope pravo #lasa svim Bolivij/ima!
0ednako kao i 0an Peron Gr#entini' i Paz je bio sloena i svepristna
pojava politikom krajobraz' esto na#lo mijenjaji vjerenja da se
zadri na vlasti ili se vrati na vr(! >a vrijeme kampanje +RI4! #odine'
ostarjeli Paz zakleo se na vjernost vlastitoj %na/ionalistikoj i
revol/ionarnoj) prolosti i davao neodre.ene izjave o :iskalnoj
od#ovornosti! Nije bio so/ijalist' ali nije bio ni neoliberal 5ikake kole
< bar s tako Bolivij/i vjerovali!+2
Bdi da je o Kon#res ovisila konana odlka o predsjednik' bilo je
to razdoblje opasni( zaklisni( pre#ovora i politiki( tr#ovanja izme.
stranaka' Kon#resa i =enata! Naposljetk je #lavn lo# odi#rao jedan
novoizabrani senator < Conzalo =an/(ez de 7ozada ? Boliviji
poznatiji kao Coni@! U =jedinjenim Dravama ivio je toliko d#o da je
panjolski #ovorio s primjetnim amerikim na#laskom < vratio se
Bolivij i postao jedan od tamonji( najbo#atiji( poslovni( ljdi!
Posjedovao je 5omsr' dr#i po veliini privatni rdnik dravi <
koji e brzo postati najvei! Kao mladi' Coni je stdirao na
5ikakome sveilit i' iako po poziv nije bio ekonomist' bio je pod
snanim tje/ajem Eriedmanovi( ideja' s(vaaji da one sobom nose
neizmjerno pro:itabilne posljedi/e za rdarski sektor koji je' Boliviji'
najveim dijelom i dalje nadzirala drava! Kad je =a/(s Banzerovim
ljdima iznio svoj ok-terapij' Coni je ostao zadivljen!
Pojedinosti ti( zaklisni( pre#ovora nikad nis izile javnost' ali s
posljedi/e bile savreno jasne! Dana *! kolovoza +RI4-' Paz prisee kao
predsjednik Bolivije! =amo nekoliko dana ranije' Paz je Conija
imenovao vodom najtajnije# dvostranako# krizno# ekonomsko# tima
sa zadaom
+H*
skpni!i je i iil loM++ !i :aza i! i j/lokpno# .iavno-//ntralist iko#
ekonomsko# modela koji je sam Paz stvorio deset #odina ranije! U toni
trentk =a/(s se nalazio na " larvard' ali je izjavio daje %sretan to
je da je GDN ?Banzerova stranka@ primjerke pro#rama stabiliza/ije
podijelila s novim predsjednikom i nje#ovim ljdima)!+B
Pazova stranka nije imala pojma da je njezin voda do#ovorio taj
zaklisni aranman! &sim ministra :inan/ija i ministra planiranja'
pripadnika tajne skpine' nijedan lan Pazovo# novoizabrano# kabineta
nije imao pojma
3 postojanj krizne ekonomske skpine!+H
=edamnaest dana zaredom krizna se skpina sastajala dnevnoj sobi
Conijeve palae! %Tamo smo se sastajali oprezno' #otovo kriom)'
prisjea se ministar planiranja' Cillermo Bedre#al' intervj iz 2334!
#odine' kojem prvi pt otkriva te pojedinosti!+4, =miljali s
radikaln prerad na/ionalne ekonomije i to toliko sveob(vatni(
razmjera da plan nije nalikovao niem to se ikad pokalo ostvariti
ntar demokratsko# sstava! Predsjednik Paz je vjerovao da m je
jedina mo#nost djelovati to je bre
+ iznenadnije mo#e! Na taj nain e bolivijske' ve ozlo#laeno
ratoborne sindikate i seljake dr#e (vatiti na spavanj i ne dati im
prilik da zvrate < tako se bar nadao! Coni se prisjea da je Paz
neprekidno ponavljao$ %Gko mislite ostvariti plan' ostvarite #a sad! Ne
mo# operirati dvapt!)+* =ami razlozi za Pazovo poslijeizborno
obrtanje plata i dalje ostaj tajnom! Umro je 233+! i nikad nije
objasnio zato je zamjen za predsjedniki mandat pri(vatio
Banzerov pro#ram ok-terapije' ili je li nekom trentk doivio
korjenito ideoloko preobraenje! Neke podatke o tome prio mi je
Kd;in 5orr' onodobni veleposlanik =jedinjeni( Drava Boliviji!
=jea se da se sastao sa svim politikim strankama i jasno im dao do
znanja da e amerika pomo potei obilno samo ako kren ptem
oka!
=edamnaest dana kasnije' ministar planiranja Bedre#al drao je
rkama na/rt prirnika pro#rama ok-terapije! U njem se trailo
kidanje sbven/ija za (ran' kidanje #otovo svako# nadzora nad
svim /ijenama i B33-postotno povienje /ijene na:te!+A Usprkos
injeni/i da e' ve ionako beznadno siromanoj dravi' ivot
poskpjeti neizmjerno' planom se' na #odin dana' zamrzavalo ve
ionako malene plae dravni( slbenika!
, BolivijeY s za postojanje " razvoj pro#rama ok terapije saznali tek
dvadeset #odina kasnije! U kolovoz 2334!'
dvadeset #odina nakon nastanka izvorno#a pro#lasa' bolivijska
novinarka =san 8elas/o Portillo intervjirala je lanove krizne
skpine - nji( nekoliko dalo joj je podatke o tajnoj opera/iji! &vaj dio
knji#e prvenstveno se zasniva na tim sjeanjima!
+HA
nibi! %vlll ita+( t!;p@l/lliiv!vll;lll tid i jM;r!ltm, lili
%ii itl i +++ v ,l i i
dravni( tvrtki' to je bila pret(odni/a privatiza/ije! Bolivija je iMbjo#l!i
neoliberaln revol/ij koj je 0ni nj proivio sedamdesetima
sad se spremala nadoknaditi iz#bljeno vrijeme!
Ni kad s pripadni/i krizne skpine zavrili izrad na/rta novi( zakona'
nis i( bili spremni predstaviti bolivijskim izabranim zastpni/ima' a
jo manje #lasaima koji svojim #lasovima nikad nis podprli taj plan!
9orali s dovriti jo jedn zada! Kao skpina' odvezli s se
bolivijski red 9e.narodno# monetarno# :onda i tamonjem
predstavnik objasnili to namjeravaj! Nje#ov od#ovor zvao je i
o(rabrje i beznadno$ %& tome sanja svaki dnosnik 99E-! No'
ako ne pro.e' ja na sre imam diplomatski imnitet' tako da mo#
sjesti avion i zbrisati!)+I
Bolivij/i koji s predla#ali plan nis imali taj izlaz za nd' te i( je
nekoliko stra(ovalo od reak/ije naroda! %Pobit e nas)' prorokovao je
Eernando Prado' najmla.i pripadnik skpine! Clavni ator plana'
Bedre#al' pokavao im je vratiti (rabrost spore.ji skpin s
vojnim pilotima napad na neprijatelja! %9oramo biti kao piloti nad
Xiros(imom! Kad je ba/io atomsk bomb nije znao to radi' ali kad je
#ledao dim' rekao je$ PBemti' ao mi jeYP Upravo tako moramo i mi <
pokrenti pro#ram i onda$ PBemti' ao nam jeYP)+R
Upravo ta pomisao' da e promjena politike najveim dijelom
nalikovati iznenadnom vojnom napad vjeno se kao tema vraa
izjavama ekonomski( ok-terapeta! U vojnoj doktrini =jedinjeni(
Drava =ok i stpor< brzo ostvarivanje prevlasti' objavljenoj +RR*!'
koja je konani/i poslila kao temelj invaziji na "rak 233B!' atori
izjavljj da napadaka sila %mora prezeti nadzor nad okoliem'
paralizirati ili preopteretiti protivnikove per/ep/ij i poimanje
do#a.aja' te neprijatelja tako initi nesposobnim za pranje
otpora!)23 Kkonomski okovi djelj skladno slinoj teoriji$ premisa
#lasi da ljdi mo# razviti reak/ije na postpne promjene - povremena
rezanja :ondova javno# zdravstva ili neke tr#ovinske sporazme - ali
ako dese/i promjena istovremeno navale iz svi( prava/a' ra.a se osjeaj
beskorisnosti i popla/ija naposljetk omlitavi!
Nadaji se da e izazvati pravo takav osjeaj bezna.a' bolivijski
planeri za(tijevali s da se sve nji(ove radikalne mjere primijene
istodobno' ntar prvi( stotin dana nove vlade! Umjesto da svaki dio
pro#rama predstave kao pojedinaan zakon ?novi porezni zakon' novi
zakon o /ijenama i tako dalje@ Pazova skpina traila je da se
/jelokpna revol/ija pretoi samo
+HI
zakoma i ?FF li v!i P!s! V +++V! ! i!i it @i ++ S# Mi V t ii!i ni M!ive' i!iko
#a iMjiPii i i! ilj/Pl' N@o vi.enj i stremljenjima' s %?li#lom)' otna!niin
na/rtom Uoji s ?0ii/a#o lio1si napisali pripremaji se za Pino/(/tov
p! =ami atori tvrde da se pro#ram mo#lo ili pri(vatiti ili odba/iti
samo kao /jelin < amandmani nis bili mo#i! Bio je to ekonomski
blizana/ =ok i stpor!
Nakon to je skpina dovrila dokment' nainili s pet primjeraka -
jedan za Paza' jedan za Conija i jedan za ministra :inan/ija! Gdrese
preostali( dvaj primjeraka otkrivaj koliko s Paz i nje#ova skpina
vrsto vjerovali da e narod nji(ov plan smatrati objavom rata < dakle'
jedan je otiao #lavnom zapovjednik vojske' dr#i s namijenili e:
poli/ije! 5ijelo to vrijeme Pazov kabinet ni o em nije imao pojma! "
dalje s vrsto' i po#reno' vjerovali da rade za ono# isto# ovjeka koji
je prije toliko #odina na/ionalizirao rdnike i dijelio zemlj!
Tri tjedna nakon to je poloio predsjednik prise#' Paz je konano
sazvao kabinet i otkrio im iznena.enje koje je vao za nji(! Naredio je
da se zatvore vrata dvorane i %tajni/ima naloio da ne pri(vaaj
nijedan poziv za ministte)! Bedre#al je zapanjenoj pbli/i proitao svi(
ezdeset strani/a dokmenta! Kasnije je ptiznao da je bio toliko
netvozan da m je %nekoliko minta kasnije prokrvarilo iz nosa)! Paz
je lanove svo# kabineta izvijestio da o dokment nema rasprave <
jo jednim zaklisnim do#ovorom osi#rao si je podrk Banzerove
desniarske oporbene stranke! " dodao je da svi koji se ne sla
slobodno podnes ostavke!
%Ne slaem se)' izjavio je ministar indstrije!
%9olim vas' iza.ite)' odvratio je Paz! 9inistar nije iziao! Bdi da je
in:la/ija i dalje divljala' i bdi da s postojale jasne naznake da e
Fas(in#ton :inan/ijskom pomoi na#taditi primjen ok-terapije' nitko
se nije sdio otii! Dva dana kasnije' Paz je svojim predsjednikim
obraanjem naslovljenim %Bolivija mire)' preko televizije' spstio
bolivijsk %5i#l) tavno na #lav potpno nesvjesnoj javnosti!
=a/(s je tono predvidio da e porast /ijena oznaiti kraj (iperin:la/ije!
U dvije #odine in:la/ija je pala na +3 posto' to je po svim mjerilima
vrijedno divljenja!2+ "pak' ono ire naslje.e bolivijske neoliberalne
revol/ije daleko je veoj mjeri pitnije! =vi se ekonomisti sla da
brza in:la/ija nanosi #olem tet' da je neodriva i da se mora
obzdati < a pro/es prila#odbe izaziva velike te#obe! " dalje se
raspravlja kako je mo#e ostvariti vjerljiv pro#ram i tko' bilo
kojem drtv' mora podnijeti najvei dio ti( te#oba! 6i/ardo
Crinspn' pro:esor ekonomije i spe/ijalist za 7atinsk Gmerik na
+HR
5iev/iopm/ntasti5K&j aii i@i iziskj/ mnmzai pon i sk/ i pnN! i i
i/iei!i %pro/esom pre#ovora koji kljje sve kljne sbjekte vlad'
ta.istvo' seljatvo' sindikate i tako dalje! Na taj nain sve strane
.o#ovai!iN polit ik pri(oda' plaa i /ijena' dok se istovremeno
primjenjj mjere stabiliM!a/ije)! Crinspn dodaje da se tome otro
sprotstavlja %pravovjerni pristp koji /ijel so/ijaln /ijen promjene'
ptem ok-terapije' preba/je na plea siromani( slojeva)! 6ekao mi
je da se pravo to zbilo Boliviji!
Ba kao to je Eriedman obeavao Qile' oslobo.ena tr#ovina navodno
je trebala stvoriti radna mjesta novonezaposlenima! To se nije do#odilo'
te je stopa nezaposlenosti s 23 posto vrijeme izbora skoila na 24-B3
posto dvije #odine kasnije!22 U dravnoj rdarskoj tvrt/i - to j je Paz
bio na/ionalizirao pedesetima < od dvadeset osam tisa zaposlenika
ostaje samo est tisa!2B
9inimalna plaa nikad nije povratila ranij vrijednost' te s' nakon
dvije #odine provedbe pro#rama' realne plae iz#bile H3 posto
vrijednosti - jednom trentk padaj ak do A3 posto!2H Codine
+RI4!' #odine ok-terapije' bolivijski prosjeni pri(od po stanovnik
iznosio je IH4 ameriki( dolara; dvije #odine kasnije pada na AIRn!
Tom mjerom poslili s se =a/(s i bolivijska vlada i' sprkos
manjkavom napretk koji otkriva' ona ni izdaleka ne prikazje istinsk
de#rada/ij ivotne svakodnevni/e veine bolivijsko# stanovnitva!
Prosjean pri(od izranava se zbrajanjem kpno# pri(oda drave
koji se tada dijeli s kpnim brojem stanovnitva < on previda
injeni/ da je ok-terapija Boliviji imala iste inke kao i ostatk
re#ije$ malobrojna elita mno#ostrila je bo#atstvo' dok je najvei dio
nekadanje radnike klase potpnosti izbaen iz ekonomije'
pretvorivi se svino stanovnitvo! Codine +RIA' bolivijski selja/i'
/ampesinos' zara.ivali s' prosjeno #ledaji' samo +H3 dolara
#odinje < manje od jedne petine %prosjeno# na/ionalno#
do(otka)!24 U tome se skriva problem mjerenja isti( %prosjeka) <
takvi rezltati inkovito bri sve otre podjele!
8oda seljako# saveza objasnio je da %vladine statistike ne prikazj
sve vei broj obitelji prisiljeni( da ive pod atorima; tise i tise
ne(ranjene dje/e koja ive na komad kr(a i ali/i aja dnevno;
stotine /ampesinosa koji s prijestolni/ otili potrazi za poslom i
zavrili prosjaei po li/ama)!2* Bila je to skrivena povijest bolivijske
ok-terapije - nestale s stotine tisa radni( mjesta s osi#ranim
mirovinama da bi i( zamijenila ona nesi#rna mjesta bez imalo zatite!
"zme. +RIB! i +RII!' broj korisnika so/ijalno# osi#ranja Boliviji
opada za *+ posto!2A
+43
m W "" " V ii@ N(ii!imi N X!ll '+ 9 "Z " + + + """ 9!U ? Xl " M !+?+ 9ll!llv T N
SU" !"="&X + l +@+++!+ ""+'++++ +
#oriv!i' te je M!aiiMV i ! Ma#ovar!m osniva nje krizno# :onda kojim (i se
pomo#lo onim najtee po#o.enima - bio je to :laster na ve razjapljenoj
rani! =a/(s se Bolivij vraa na lPaz!ov poziv i ra.i izravno za
predsjednika! Pamte #a kao neslomljiv pojav! Coni ?koji e kasnije
postati bolivijski predsjednik@ tvrdi da je =a/(s pripomo#ao ovrsnti
odlnost kreatora politike trentk sve snanije# pritiska javnosti
izazvano# ljdskim ttvama ok-terapije! %Kad bi nas posjetio' #ovorio
nam je$ P=lajte me' postpnost ne pali! Kad sve izmakne kontroli'
onda se pro/es mora zastaviti' ba kao medi/ini! "li e se podzeti
neki radikalni kora/i' ili pa/ijent mire!)2I
0edna od izravni( posljedi/a te odlnosti bila je da s mno#i krajnje
osiromaeni Bolivij/i poeli z#ajati kok' bdi da se plaala deset
pta vie od ostali( sjeva ?to zvi pomalo ironino' jer je prvotn
ekonomsk kriz izazvala amerikim nov/em potpoma#ana opsada
z#ajivaa koke@!2R Pro/jenjje se da je +RIR! #odine svaki deseti
radnik radio kao z#ajiva ili prera.iva koke kokain!B3 9e. tim
radni/ima nala se i obitelj Kva 9oralesa' bde# bolivijsko#
ptedsjednika i bive# vo.e militantno# saveza z#ajivaa koke!
"ndstrija koke odi#rala je znaajn lo# skrsavanj bolivijske
ekonomije i borbi protiv in:la/ije ?povjesniari t injeni/ danas
priznaj' ali je =a/(s nikad ne spominje i objanjava da s in:la/ij
pobijedile nje#ove re:orme@!B+ =amo dvije #odine nakon %atomske
bombe) ile#alni izvoz dro#e Boliviji je donosio zarad ve od
kpno# dravno# izvoza' te se pro/jenjje da je oko B43 333 ljdi
zara.ivalo nekoj #rani proizvodnje ili tr#ovine dro#om! Kako je to
objasnio jedan strani bankar$ %U ovom trentk bolivijska ekonomija
ovisna je o kokain!)B2
U razdoblj odma( nakon ok-terapije' samo je nekoliko pojedina/a
izvan Bolivije raspravljalo o tim' toliko sloenim posljedi/ama! 8eina
je raspredala neizmjerno jednostavnij pri o jnanom i mla.a(nom
(arvardskom pro:esor koji je' doslovno vlastitim rkama %spasio
in:la/ijom razoren ekonomij Bolivije)!BB Pobjeda nad in:la/ijom
koj je =a/(s pripomo#ao ostvatiti bila je dovoljna da Bolivij pretvori
le#endaran i zapanjji primjer spje(a slobodno# trita'
%najznaajniji slaj svremenoj povijesti)' kako #a opisje T(e
K/onomist!T %Bolivijsko do) =a/(s je donijelo stats zvijezde
monim :inan/ijskim kr#ovima i stoliilo #a kao vodee# strnjaka
za krizom po#o.ene ekonomije < to #a je' #odinama koje s
slijedile' odvelo Gr#entin' Per' Brazil' Kkvador i 8enezel!
+4+
a let iiiiiWX;iNWji a ;inWWaiiW!jN iz!avi! i iviiii s 1i + PaUW% im
r/ pU9i#!l&
ono za to s mno#i tvrdili da je nemo#e pripomo#ao je pokretanj
radikalne i neoliberalne preobrazbe' izbje#avi rat' ntar #i!inii !+
demokra/ije' preobrazb neizmjerno vei( razmjera od oni( koje s
pokali ostvariti T(at/(erova ili 6ea#an! =a/(s je bio savreno
svjestan povijesne vanosti svo#a posti#na! %Bolivija je istin prvi'
po mome miljenj' spoj demokratski( re:ormi spojeni( s
instit/ionalnim ekonomskim promjenama)' izjavio je nekoliko #odina
kasnije! %" Bolivija daleko bolje od Qilea pokazje da je mo#e
politik liberaliza/ij i demokra/ij kombinirati s ekonomskom
liberaliza/ijom! -to je neizmjerno vana poka < obje strane djelj
sporedno i pritom se me.sobno osnaj!)B4
Usporedba s Qileom nije slajna! >a(valjji =a/(s < tom
%apostol demokratsko# kapitalizma)' kako #a opisje Ne; Jork
Times' ok-terapija konano sa sebe spijeva zba/iti vonj diktatre i
lo#ora smrti koji s se za nj lijepili jo otkad je Eriedman podzeo
svoj sdbonosni po(od na =antia#o deset #odina ranije!B* =a/(s je'
sprotno svim tvrdnjama kritiara' dokazao da je po(od slobodno#
trita ne samo mo#e preivjeti ne#o i pritom ja(ati na val
demokratiza/ije koji je plavio svijet! -tovie' =a/(s je' svojim
slavljenjem Ke1nesa i nje#ove nepokolebljive predanosti boljitk
/jelokpno# svijeta razvoj' bio savrena osoba koja e taj kriarski
po(od povesti prema blaem i mir okrentom razdoblj!
Bolivijska ljevi/a Pazov je dekret okrstila nazivompino/(etismo
e/onomi/o < ekonomski pinoetizam!BA -to se ti/alo poslovne
zajedni/e ntar i izvan Bolivije' pravo je to bilo ono bitno < Bolivija
je ostvarila pinoetovsk ok-terapij bez Pino/(eta < tovie' pod
vla vlade lijevo#a /entra' ni manje ni vie! Kako je jedan bolivijski
bankar izjavio s divljenjem$ %&no to je Pino/(et izveo bajnetama'
Paz je ostvario pomo demokratsko# sstava!)BI
Pria o bolivijskom d neprekidno se prepriava' novinama'
asopisima' napisima o =a/(s' samom =a/(sovom besteler kao i
dokmentarnim :ilmovima kakva je i PB=-ova trodijelna serija
5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1! "pak' postoji
jedan velik problem < to nije istina! Bolivija je dokazala da je ok-
terapij mo#e provesti dravi koja je netom prije provela izbore' ali
nije dokazala da je sve to mo#e provesti demokratski ili bez represije
< tonije' dokazala je' ponovno' da i dalje vrijedi ono sprotno!
Kao prvo' oit je problem da narod Bolivije predsjednik Paz nije dao
mandat za sveob(vatn preobrazb ekonomske ar(itektre drave!
+42
jn MiiKii9ii- spoiaMme! i-n/-koiikii #oina Kamir i je/aj i
ekonomist
slobodno# trita jolin Fillli!imson skovao je naziv za Pazovo /ijelo
-%v/lii politika) - veina je to i dalje nazivala laima!BR G to' naravno'
ni kojem slaj nije jedini problem te demokratske povijesti!
lPosve predvidljivo' mno#i birai koji s #lasovali za Paza bili s bijesni
zbo# te izdaje i im je dekret iziao na vidjelo' dese/i tisa izili s na
li/e da zastave nam koji je znaio otptanja i sve ve #lad!
Najvei otpor prao je #lavni bolivijski radniki savez koji je opim
trajkom zastavio /jelokpn tamonj indstrij! Pazova reak/ija bila
je takva da je odnos 9ar#aret T(at/(er prema rdarima iz#ledao
potpno pitomo! &dma( je pro#lasio %opsadno stanje)' tenkovi s
izali na li/e prijestolni/e i veden je poli/ijski sat! Bolivij/ima s
trebale posebne propsni/e za ptovanje ntar #rani/a vlastite
domovine! =pe/ijalna poli/ija po(arala je sindikalne dvorane'
sveilita i radijske postaje' kao i nekoliko tvorni/a! >abranjena s
politika okpljanja i marevi' a za bilo kakve sastanke moralo se traiti
doptenje dravni( vlasti!H3 &porbenim politiarima inkovito je
zabranjen tad < jednako kao i doba Banzerove diktatte!
5istei li/e' poli/ija je (itila tis petsto ptosvjednika' svjetin
zasipala szav/em i p/ala na trajkae tvrdei da s napadali
poli/aj/e!H+ Paz se pobrino da zavijek okona sve prosvjede! Kad s
vode radniko# saveza zapoeli trajk #la.' Paz je poli/iji i vojs/i
naredio da okpi dvjesto vodei( sindikalni( vo.a' potrpa i( avione i
preveze daljene zatvore smjetene Gmazoni!H2 G#en/ija 6etets
izvjeje da se me. zatvoreni/ima nalo %vodstvo Bolivijsko#
radniko# saveza kao i ostali vii sindikalni dnosni/i)' koje s odveli
%izolirana sela amazonsko#a bazena sjevernoj Boliviji i tamo im
o#raniili kretanje!)HB Bila je to masovna otmi/a koj je pratila /jena
< zatvorenike e osloboditi samo ako sindikati otkaz prosvjede' na
to s naposljetk i pristali! Eilemon Ks/obar ti( je #odina bio rdar i
sindikalni aktivist na li/ama! U nedavnom tele:onskom intervj
prisjea se da s %s li/a kpili sindikalne vode i odvodili i( pram
da i( tamo pojed kk/i! Kad s i( oslobodili' ekonomski pro#ram ve
je iao pnom parom!) " nastavlja$ %8lada nije pojedin/e odvodila
pram da i( tamo mi ili bija' ne#o zato da moe provesti svoj
ekonomski pro#ram!)
Takvo nesvakidanje opsadno stanje potrajalo je tri mjese/a i' bdi
da je plan proveden tijekom prvi( stotin dana vlade' to je znailo da je
vtijeme te odlne ok-tetapije /ijela drava bila zakljana! Codin
dana kasnije' kad je Pazova vlada zapoela masovna otptanja
rdni/ima
+4B
MGiivr:jet < p;v opaii siaiij/' a v) r!rattTmrva i)SnviN i P `
jiv!iiiiT
zrakoplovstva prevoze stotin vodei( sindikalni( voda n lo#on i!V
mt/ina /ij smjetene bolivijskim tropskim ravni/ama' lom s se pi
i(kom' med otetim vodama' nala i dvoji/a bivi( ministara rada i
jedan bivi senator < to je podsjealo na Pino/(etov %8"P zatvor)
jnome 5il/' #dje je zavrio i &rlando 7etelier! 8ode s lo#orima
proveli dva i pol tjedna sve dok' ponovno' sindikati nis pristali
prekinti prosvjede i trajk #la.!HH
Bila je to neka vrsta olakane verzije (ntine vlasti! Kako bi reim
mo#ao nametnti ekonomsk ok terapij' neki pojedin/i moraj
nestati < makar i privremeno! "ako daleko manje okrtni' takvi s
nestan/i slili onoj istoj svrsi kao i sedamdesetima! Pritvaranje
bolivijski( sindikalista da se ne bi mo#li odpirati re:ormama' oistilo
je pt ekonomskom brisanj /ijeli( sektora radnitva < brzo s ostali
bez radni( mjesta i zavrili pretrpani slamovima i #etima koji s
okrivali 7a Paz!
=a/(s je otiao Bolivij /itiraji Ke1nesovo pozorenje da
ekonomski raspad ra.a :aizam' ali je nastavio propisivati toliko mne
mjere da se za nji(ov provedb morao posliti kvazi:aistikim
mjerama!
9e.narodni tisak to je vrijeme pratio atoritarn Pazov vlad' ali
s se prie odrale samo nekoliko dana i to kao napisi o obiajenim
nemirima 7atinskoj Gmeri/i! "pak' kad je dolo vrijeme za le#end o
trijm: %re:ormi slobodno# trita) Boliviji' ti do#a.aji nis li
tkanje prie ?ba kao to se toliko esto preje simbioza Pino/(etova
nasilja i ileansko# %ekonomsko# da)@! 0e::re1 =a/(s' naravno' nije
osobno pozvao spe/ijal/e' niti je pro#lasio opsadno stanje' ali po#lavlje
svoje knji#e T(e Knd o: Povert1 posveje bolivijskoj pobjedi nad
in:la/ijom i iako' bar naiz#led' sav sretan prezima dio zasl#a'
nijednom rijej ne spominje represij potrebn za ostvarenje to#
nama! Najblia tome nje#ova je izjava o %napetim tren/ima tijekom
prvi( mjese/i pro#rama stabiliza/ije)!H4
Dr#a izvjea ne spominj ak ni to priznanje! Coni ide toliko daleko
da tvrdi %da je stabiliza/ija ostvarena demokra/iji koja nije #azila
ljdske slobode i koja je omo#avala slobod izraavanja)!H* Neto
manje riast o/jen daje ministar Pazove vlade svojom izjavom da
s se ponaali %kao atoritarne svinje)!HA
Taj raskorak moda je najtrajnija zasada bolivijsko# eksperimenta
ok-terapiji! Bolivija je dokazala da takv mn ok-terapij i dalje
moraj pratiti siloviti napadi na nepodne drtvene skpine i
demokratske instit/ije! Tako.er pokazje da je korpora/ijski kriarski
po(od mo#e
+4H
vvm ii ro :i; v ++ l;iV i 'NN Nvi nil +" i aS %i i i iii i "!G ii' iv
olPMllil ii)Y i ktlllk ml'
nakon iiNi(' #aene + jilsk/ slobode ili koliko s temeljilo
zanemarivani iliiiinki!ski za(tjevi! ?Ta se poka nadolazeim
#odinama pokazala osobiio prikladnom za rsko# predsjednika Borisa
0elj/ina' kao i za neke dr#e vode!@ Na taj se nain Bolivija pokazala
kao na/rt za nov' daleko probavljiviji vid atoritarnosti' #ra.anski /op
dPetatkoji provode politiari i ekonomisti odijelima' a ne vojni/i
odorama < i koji se potpnosti odvija ntat slbeni( okvira jedno#
demokratsko# reima!
+44
Kako pakirati ok-terapij
Dakle' kakav je smisao razoriti moj memorij koja je moj kapital i
tako me izba/iti iz biznisaD 7ijeenje je bilo pravo sjajno' samo smo
iz#bili pa/ijenta!
Krnest Xemin#;a1 o svojoj terapiji elektrookovima' ned#o prije
samobojstva +R*+ T
0e::re1 =a/(s iz /ijele prie izvkao je pok da se (iperin:la/ij
istin moe zastaviti do kraja' i to dovoljno stro#im i drastinim
metodama! &tiao je Bolivij biti in:la/ij i obavio je posao! =laj
zakljen!
0o(n Filliamson' jedan od najtje/ajniji( desno orijentirani(
vain#ton-ski( ekonomista' kljni savjetnik 99E-a i =vjetske banke
pomno je pratio =a/(sov eksperiment te je Boliviji vidio neto od
neizmjerno vee vanosti! Pro#ram ok-terapije opisao je kao trentak
%veliko# praska) < prijelomn tok kampanje #lobalno# irenja
doktrine 5ikake kole!2 =am razlo# imao je malo veze s ekonomijom'
ali je zato bio snano povezan s taktikom!
9oda m to i nije bila prvotna namjera' ali je =a/(s' prilino
spektaklarno' spio dokazati da je Eriedmanova teorija krize
potpnosti ispravna! Bolivijski raspad prozroen (iperin:la/ijom bio je
isprika potrebna za pokretanje pro#rama' politiki neodrivo#
normalnim prilikama! G to je bila drava sa snanim i militantnim
radnikim pokretom' tovie bila je posljednje porite 5(e Cevare!
Usprkos svem' natjerali s je da pri(vati drakonsk ok-terapij ime
stabiliziranja podivljale valte!
Do sredine osamdeseti( #odina nekoliko ekonomista primijetilo je da
istinska kriza (iperin:la/ije podraava inke vojno# skoba - irenje
stra(a i zbnjenosti' izbje#li/e i velik broj iz#bljeni( ivota!B Bilo je
zastraje jasno da je Boliviji (iperin:la/ija odi#rala lo# jednak
Pino/(etovom rat Qile' lo# kakv je Ealklandski rat odi#rao za
9ar#aret T(at/(er < svi ti do#a.aji stvorili s okoli podoban za
primjen krizni( mjera' izzetno stanje tijekom koje# je mo#e
kinti demokratsk vlast' a ekonomski
+4*
i 8illi S9 "" " " " " ++ ml dl&Mllll!l 8 "K!"NK"P !=K&KP' Kl +@+++ "!" N5
YP+ ip!U9& " VV i i i i!i "++=" +++'
to j/ Mn!iiPilo da (ip/rinll!i/ija nije problem koji' kako je =a/(s tvrdio'
treba rjeavati' ne#o zlatna koka koj treba z#rabiti pod svak /ijen!
Tijekom osamdeset i( takvi( je koka bilo na pretek! >apravo' velik dio
svijeta razvoj' i osobito 7atinska Gmerika' tom se ttentk
vrto#lavo penjao spiralom (iperin:la/ije! Kriza je bila is(od dvaj
osnovni( imbenika' koji s svoje korijene vkli iz vain#tonski(
:inan/ijski( instit/ija! Prvi imbenik bio je stiajan pokaj
preba/ivanja nele#itimni( d#ova diktatra na plea novi(
demokra/ija! Dr#i je bio Eriedmanom nada(nta odlka ameriki(
=avezni( rezervi da dopste vrto#lav skok kamatni( stopa to je'
doslovno preko noi' mno#ostrilo veliin ti( d#ova!
Prijenos ne#odni( d#ovanja
Gr#entina je doslovno klasian slaj! Codine +RIB! (nta kolabira
nakon Ealklandsko# rata i Gr#entin/i biraj novo# predsjednika' 6aiila
Gl:onsina! Novooslobo.ena drava bila je spremna da eksplodira'
za(valjji podmetntoj' takozvanoj' dnikoj bombi! U okvir
pro/esa koji je (nta nazvala %dostojanstvenom tranzi/ijom)'
Fas(in#ton je inzistirao da nova vlada pristane otplatiti d#ove koje s
namaknli #enerali! >a vrijeme (ntine vladavine' ar#entinski vanjski
d# nabbrio je s A'R milijardi dolara prije pa' na H4 milijardi
trentk predaje vlasti < d#ove s nabili kod 9e.narodno#
monetarno# :onda' =vjetske banke' amerike Kgport-"mport banke i
privatni( banaka sa sjeditima =jedinjenim Dravama! U Ur#vaj je
(nta trentk stpanja na vlast prezela d# iznos pola milijarde
dolara i povisila #a na 4 milijardi < sttaan teret za drav sa samo B
milijna stanovnika! U Brazil' koji je najradikalniji slaj' #enerali s
stpili na vlast +R*H! obeavaji :inan/ijski red i spjeli d# od B
milijarde podii na +3B milijarde +RI4!H
U vrijeme prijelaza demokra/ij li s se snani ar#menti' kako
moralni tako i pravni' da s ti d#ovi %ne#odni)' te da novooslobo.eni
narodi ne bi smjeli pod prisilom plaati rane vlastiti( tlaitelja i
mitelja! To se osobito vatreno za#ovaralo 0nom /nj' bdi da
je najvei dio strani( kredita tijekom #odina diktatre odlazio ravno
poli/iji i vojs/i < njima se plaalo orje' vodeni topovi i
najsvremeniji lo#ori za tortr! U Qile je' na primjer' zajmovima
trostrena vojna potronja i ileanska je vojska proirena s etrdeset
sedam tisa pripadnika +RAB! na osamdeset
+4A
Najvei dio sredstava koji se nije ponosio na oiMjo jednostavno je
nestao! U temeljima (ntine vlasti leala je kltra korp/ije "no je to
traak slike izopaene bdnosti koja e nastati kad se te iste
samo(o.n/ ekonomske politike proire na 6sij' Kin i %zon
oslobo.en od prijevare) okpirano# "raka ?t :raz pos.jem od
nezadovoljno# ameriko# savjetnika@!* =enatsko izvjee iz 2334!
#odine navodi da je Pino/(et nadzirao doslovno bizantsk mre od
najmanje +24 tajni( bankovni( rana inozemstv s imenima razni(
lanova obitelji ili varija/ija vlastito#a imena! Na ranima se' a oni
najzlo#lasniji nalaze se ban/i 6i##s sa sjeditem Fas(in#ton D! 5'
po pro/jenama krije oko 2A milijna dolara!A
Gr#entinska (nta soila se s optbama za jo ve #ramzivost!
Codine +RIH! 0os\ 9artinez de Xoz' #lavni ar(itekt ekonomsko#
pro#rama' (ien je na temelj optbi za pronevjer povezani( s
velikim dravnim sbven/ijama koje je primala jedna od tvrtki na ijem
je bio el ?slaj je kasnije odbaen@!I U me.vremen je =vjetska
banka provjeravala to se zbivalo s B4 milijardi dolara strani( zajmova
koje je podi#la (nta i otkrila da je +R milijardi < dakle' H* posto
kpno#a iznosa < prebaeno inozemstvo! -vi/arski dnosni/i
potvrdili s da je najvei dio iznosa zavrio na tajnim ranima!R
Gmerike =avezne rezerve primijetile s da je' samo +RI3! #odine'
ar#entinski vanjski d# porastao za R milijardi dolara; iste te #odine'
iznos koji s ar#entinski dravljani deponirali inozemstv porastao je
za *'A milijardi dolara!+3 7arr1 =jaastad' veni pro:esor ikako#
=veilita' koji je osobno obrazovao mno#e ar#entinske 5(i/a#o
Bo1se' opisao je te nestale milijarde ?opljakane nje#ovim stdentima
ispred nosa@ kao %najve prijevar dvadeseto# stoljea)!++,
Pronevjeritelji ntar (nte svoje s zloine vlaili ak i vlastite
rtve! U /entr za tortr K=9G Benos Gires' zatvorenike s
dobrim poznavanjem strani( jezika ili sveilinim obrazovanjem
redovito s izvlaili iz elija da za svoje znike obavljaj slbenike
dnosti! 0edna od preivjeli(' Cra/iela Daleo' dobila je naredb da
strojem ispie dokment koji asni/ima otkriva o::-s(ore porezna
skrovita za nova/ koji s krali!+2
&statak na/ionalno# d#a najveim se dijelom potroilo na otplat
kamata' kao i na mtna izvlaenja privatni( tvrtki! Codine +RI2!'
ned#o prije pada ar#entinske diktatre' (nta je inila posljednj
sl# korpora/ijskom sektor! Domin#o 5avallo' predsjednik
Gr#entinske sredinje
, 9oda je izjava svojevremeno bila tona' ali stoljee jo nije bilo
#otovo - rski eksperiment Qikake kole tek se
spremao zapoeti!
+4I
il/ ivi-li- ii!i i i SP'N! ki si " !ij lNiiN@lV i do#ovor znaio j/ d!i e tvn k/ i
dalje posjidov!ili vlasiiiiP po#one i birali M!rad' ali da e javnost
morati otplatiti izme. +4 i 23 milijardi dolara nji(ovi( d#ova <
med tvrtkama koje je ob(vatila ta iroko#rdna odredba nale s se
Eord 9otor Gr#entina' 5(ase 9an(attan' 5itibank' "B9 i 9er/edes-
Benz!+B
&ni koji s za#ovarali poravnanje ti( nezakonito akmlirani( d#ova
tvtdili s da s zajmodav/i znali' ili s najmanj tk trebali znati da
se nova/ troi na represij i korp/ij! =laj je nedavno dobio nov
zama( kad je =tate Department skino oznak tajnosti s transkripta
sastanka od A! listopada +RA*!' izme. tadanje# dravno# tajnika
Xenr1ja Kissin#era i ar#entinsko# ministra vanjski( poslova koji je t
dnost obnaao tijekom vojne dikta-tte' admirala 5esara G#sa
Czzettija! Nakon rasprave o me.narodnoj osdi krenja ljdski(
prava koje je slijedilo nakon pa' Kissin#er je rekao$ %=lajte' mi
bismo' a to je nae temeljno stajalite' eljeli da spijete! Cajim to
staromodno miljenje da prijatelje treba podrati!!! to prije spijete' to
bolje!) Nakon to#a Kissin#er prelazi na tem zajmova i Czzettija
potie da to bre zatrai najve mo# stran pomo' prije ne#o to
ar#entinski %problem ljdski( prava) vee rke amerikoj
administra/iji! %U ban/i s dva zajma)' rekao je Kissin#er' #ovorei o
ban/i "nter-Gmeri/an Development! %" nemamo namjer #lasovati
protiv nji(!) Tako.er je poio ministra$ %Nastavite predavati za(tjeve
ban/i Kgport-"mport! ]eljeli bismo da va ekonomski pro#ram spije
i dat emo sve od sebe da vam pomo#nemo!)+H
Taj transkript dokazje da je vlada =jedinjeni( Drava (nti odobravala
zajmove znaji da i( koristi jek kampanje terora! Poetkom
osamdeseti(' Fas(in#ton je inzistirao da nova ar#entinska vlada otplati
te %ne#odne) d#ove!
Dniki ok
8e s sami po sebi ti d#ovi bili divovsko breme novim
demokra/ijama' no to e breme postati daleko teim! Pripremao se novi
vid oka < 8ol/kerov ok! Kkonomisti se tim pojmom sle da bi
opisali posljedi/e odlke pred-sjednika =avezni( rezervi' Pala
8ol/kera' kojom =jedinjenim Dravama drastino podie kamatne
stope' doptaji nji(ov rast do 2+ posto < tast kamata svoj vr(na/
dostie +RI+! #odine i takvo se stanje zadrava sve do polovi/e
osamdeseti(!+4 U =jedinjenim Dravama porast kamatni( stopa dovodi
do vala bankrota' da bi se' +RIB! trostrio broj ljdi koji nis bili
sposobni vie otplaivati (ipoteke!+*
+4R
%dniki ok) ili %dnika kriza) - bio popt (i/a iM divovsko# /k
k no# pitolja' ispaljeno# iz Fas(in#tona! Na#li rasi kamatni( stopa
znaio je vie kamate na vanjske d#ove' koje se' najveem broj
slajeva mo#lo otplaivati samo novim zajmovima! 6ada se dnika
spirala! U Gr#entini je ve ionako #olemi( H4 milijardi dolara d#a
koje je namrla (nta brzo raslo sve dok +RIR! ne dostie *4 milijardi -
to se ponavlja svim siromanim svjetskim dravama!+A Nakon
8ol/kerovo# oka brazilski d# doslovno eksplodira' popevi se
samo est #odina s 43 milijardi dolara na +33 milijardi! 9no#e a:rike
drave koje s se naveliko zadivale tijekom sedamdeseti( nale s se
slinom poloaj < d# Ni#erije se istom' kratkom razdoblj penje
s R na 2R milijardi dolara!+I
No' svijetom osamdeseti( nis samo (arali ekonomski okovi! =vaki
pt kad /ijena neko# izvozno# proizvoda' kakvi s kava ili kositar'
padne za +3 ili vie posto' dolazi do %/jenovno# oka)! 99E-ovi
poda/i #ovore o tome da s zemlje razvoj pretrpjele 24 takvi(
okova izme. +RI+! i +RIB!' dok s' izme. +RIH! i +RIA!' na samome
vr(n/ krize' doivjele +H3 isti( okova koji s i( #rnli jo vee
d#ove!+R 0edan od nji( po#odio je Bolivij +RI*!' #odin dana nakon
to je pro#tala =a/(sov #orki lijek i podvr#nla se kapitalistikoj
preobrazbi! 5ijena kositra' dr#o# bolivijsko# izvozno# proizvoda osim
koke' pala je 44 posto' t.om krivi/om razorivi tamonj ekonomij!
?Upravo s takav vid ovisnosti o izvoz sirovina developmenta-listike
drave pokavale nadii tijekom pedeseti( i ezdeseti( #odina < t
idej' kao %mtn)' odba/j sjevernjaki ekonomistiki kr#ovi!@
U tom trentk Eriedmanova teorija krize poinje ojaavati sam sebe!
Bdi da je #lobalna ekonomija sve vie slijedila nje#ove naptke o
kliznim kamatnim stopama' dere#la/iji /ijena i izvozno orijentiranoj
ekonomiji' sstav je postajao sve vie podloan krizi i stvarao sve vei
broj pravo onakvi( slomova koje je sam Eriedman poistovjeivao s
iskljivim okolnostima kojima dravne vlasti mo# pri(vaati
nje#ove radikalne savjete!
Na taj je nain kriza #ra.ena model Qikake kole! Kad
neo#raniene svote nov/a slobodno i velikom brzinom mo# ptovati
svijetom' i kad s peklanti mo#nosti kladiti se na vrijednost
sve#a' od kakaa do valta' dolazi do stvaranja eksplozivne smjese!
Bdi da politika slobodne tr#ovine potie siromane drave da se i
dalje oslanjaj na izvoz sirovina' re/imo kave' bakra' na:te ili ita' te
drave postaj neizmjerno ranjive ako padn zaarani kr#
neprekidne krize! Na#li pad /ijene kave izaziva
+*3
?iiiiimi !@t;Niiii ii !!!!!!njiVllNllll o++"""""X"9" li;vi!il! "G !+++
=5U S 8e " " +++
lome .o.!t jo i vi lo#lav spon 7im!U n i( stopa' na/ ionalni d#ovi
(j!ij doslovno pivko noti < io je savren re/ept Ma mo#i
ekonomski kaos!
=ljedbeni/i ?! akake kole obiavaj sredin osamdeseti( #odina
prikazivati kao nesmetan i pobjedniki mar nji(ove ideolo#ije < dok
s se drave pridrivale val demokratiza/ije' slijedila je epi:anija da
slobodni ljdi i niim obzdana slobodna trira id rk pod rk!
Ustvari' do#a.alo se da' dok s stanovni/i ti( drava konano osvajali
svoj d#o im odri/an slobod i bjeali iz elija za tortr okom
diktatota kakvi s bili :ilipinski Eerdinand 9ar/os ili r#vajski 0an
9aria Bordaberrv' dozive savren najezd :inan/ijski( okova <
dnike okove' /jenovne okove' valtne okove < koje je stvarala
neizmjerno nestabilna i dere#-lirana #lobalna ekonomija!
Gr#entinsko iskstvo sklapanja okova /jelin dnike ktize
naalost je tipino! 6al Gl:onsin je +RIB! #odine' na vr(n/
8ol/kerova oka' zasjeo predsjednik pala i /ijel vlad' od
prvo#a dana' odma( ba/io krizno stanje! Codine +RI4! in:la/ija je
toliko skoila da je Gl:onsin bio prisiljen vesti nov valt' astral'
pro/ijenivi da bi m nov poetak mo#ao dati mo#nost stje/anja
nadzora! U sljedee etiri #odine /ijene s skoile toliko da s izbili
masovni prosvjedi zbo# (rane' a ar#entinski s restorani' mjesto
tapetama' zidove tape/irali novani/ama' bdi da s bile je:tinije od
papira! U lipnj +RIR-' mjese/ kad in:la/ija dosie 23B posto' i pet
mjese/i prije zavretka ptedsjedniko#a mandata' Gl:onsin die rke <
daje ostavk i saziva nove izbore!23
Politiari nje#ov poloaj imali s i dr#e mo#nosti! 9o#ao je
odbiti isplat #olemi( ar#entinski( d#ova! 9o#ao se s vladama
ssjedni( drava jediniti dniki kartel! Te vlade mo#le s stvoriti
zajedniko trite i temeljiti #a na developmentalistikim naelima -
dode' taj je pro/es bio tijek prije ne#o to s /ijel re#ij rastr#ali
sadistiki vojni reimi! "pak' dio onodobno# izazova bio je povezan s
naslje.em dravno# terora' s kojim s se selile nove demokra/ije!
Tijekom osamdeseti( i devedeseti( #odina' najvei dio svijeta razvoj
jo je tetrao nekoj vrsti terorom izazvano# mamrlka < bili s
slobodni na papir' ali istovtemeno i oprezni i preplaeni! Nakon to je
konano pobje#lo iz mraka diktatte' ti( nekoliko izabrani( politiara
bilo je voljno riskirari i izazvati nov niz dravni( dara :inan/irani( od
=jedinjeni( Drava i nastaviti provoditi pravo on ist politik koja je
izazvala dravne dare sedamdesetima < osobito zato to
+*+
&ito nespremne za ratovanje s vain#tonskim insiiijama koje s
posjedovale nji(ove d#ove' krizom po#o.ene nove demokra/ije
morale s i#rati po nji(ovim pravilima' koja s poetkom osamdeseti(
postala neizmjerno stroa zbo# to#a to se dniki ok pre/izno' i
nimalo slajno' poklopio s novom erom odnosa izme. =jevera i 0#a'
odnosa koji e' najveim dijelom' vojne diktatre initi svinima!
Bila je to zora ere %strktrni( prila#odbi) < poznatije pod nazivom
%diktatra d#ova)!
Eilozo:ski #ledano' 9ilton Eriedman nije vjerovao ni 99E' ni
=vjetsk bank - za nje#a s oni bili klasini primjeri znaajno#
mijeanja vlasti osjetljive si#nale slobodno# trita! =to#a je prilino
ironino da je doslovno postojala teka vrp/a koja je 5(i/a#o Bo1se
transportirala #oleme stoere ti( dvij instit/ija' smjetene
vain#onskoj Devetnaestoj li/i' #dje s ovi zazeli vein vodei(
poloaja!
Grnold Xarben#er' voda latinoameriko# pro#rama na ikakom
=veilit esto se (vali koliko je nje#ovi( stdenata z#rabilo
tje/ajne poslove =vjetskoj ban/i i 99E-! %U jednom trentk
etvori/a #lavni( ekonomista =vjetskoj ban/i bili s moji ikaki
stdenti! 0edan od nji(' 9ar/elo =elo;sk1' postao je #lavnim
ekonomistom za novostvoreno podrje imperija bive# =ovjetsko#
=aveza < najvei posao /ijeloj Ban/i! G zatim #a je zamijenio dr#i
moj bivi stdent' =ebastian Kd;ards! Dakle' jako je lijepo #ledati kako
ti ljdi napredj i ponosan sam to sam sdjelovao nji(ov razvoj
kao ekonomista!)2+ =ljedea nje#ova zvijezda je 5ladio 7oser koji je
na ikakome =veilit diplomirao +RA+! i postao direktor 99E-
ovo# &djela za zapadn (emis:er < najvii poloaj s:eri odnosa s
7atinskom Gmerikom!, Qikaki stdenti zazeli s brojne poloaje
99E-' med kojima i onaj dr#i po vanosti < #lavno# zamjenika
#lavno# direktora < te vodee# ekonomista' direktora istraivako#
odjela i vie# ekonomista G:riko# odjela!22
Eriedman se moda' s :ilozo:sko# stajalita' sprotstavljao tim
instit/ijama' ali praksi nis postojale instit/ije koje bi bolje mo#le
primjenjivati teorij krize! Kad s drave proivljavale silovit spon
kriza tijekom osamdeseti(' mo#le s se obratiti samo =vjetskoj ban/i ili
99E-! G
, 7osera s otpstili nakon ar#entinsko# kolapsa 233+! =vi s
jedno#lasno zakljili da se 99E pod nje#ovom vla
toliko klanjao politi/i slobodno# trita da je' sve dok s drave rezale
potronj i privatizirale ekonomij' te drave doslovno obasipao
zajmovima' mirei na neskrivene slabosti tamonjim ekonomijama -
re/imo' masovn nezaposlenost ili podivljal korp/ij - a da se i ne
spominje nemo#nost otplate d#a 99E-!
+*2
lvillimillll (a llNlil'Ptv vri;ii;ill!jllVl lVtllil!+Ni;il +++ !i!iTivii!iv!ijii
lV ti " P N P 9 S + P"l i i i '
ne#o 7io ?"n#oi ji i(- mo#nosti kojr treba iskoristili /ilj osvajanja
novi( podi iiija slobodno# trita' lakav %oportnizam krize) postao je
vodeom lo#ikom najmoniji( :inan/ijski( instit/ija svijeta!
"stovtemeno je bio i teka izdaja naela na kojima s se one temeljile!
0ednako kao i Ujedinjeni narodi' i =vjetska banka i 99E stvoreni s
kao izravan od#ovor na ase Dr#o#a svjetsko#a rata! = /iljem da se
nikad vie ne ponove po#reke koje s omo#ile spon :aizma
samome sr/ Krope' svjetske sile sastale s se Breton Foods'
dravi Ne; Xamps(ire +RHH! #odine i stvorile nov ekonomsk
ar(itektr! =vjetska banka i 99E' :inan/irani prilozima prvotni(
etrdeset trij drava lani/a' dobili s jasan mandat da spreavaj
bde ekonomske okove i lomove popt oni( koji s tolikoj mjeri
destabilizirali ;eimarsk Njemak! =vjetska banka trebala je
d#orono investirati razvoj kojim je drave izvlaila iz siromatva'
dok je 99E trebao djelovati kao neka vrsta #lobalno# branika
promi/anjem ekonomski( pro#rama koji s blaavali trine
pekla/ije i nestabilnosti! Kad bi iz#ledalo da neka drava pada
kriz' 99E bi skakao stabilizitajim sbven/ijama i zajmovima i
tako spteavao i sam nastanak krize!2B Te dvije instit/ije' jedna
nasprot dr#oj Fas(in#ton' trebale s skla.ivati svoje ak/ije!
0o(n 9a1nard Ke1nes' vo.a dele#a/ije Ujedinjeno# Kraljevstva' vrsto
je vjerovao da je svijet konano spoznao politik opasnost od
samore#-la/ije trita! %=amo i( je ai/a to smatrala mo#im)'
rekao je Ke1nes na kraj kon:eren/ije! Gli' ako instit/ije ostan vjerne
svojim temeljiteljskim naelima' %bratstvo svi( ljdi postat e vie od
:raze)!2H
Ni 99E ni =vjetska banka nis se pokazali ravnima toj
niverzalistikoj viziji - od samo# poetka mo nis podijelili na
temelj naela %jedna drava < jedan #las) kao to je slaj Clavnoj
skptini UN-a' ne#o na temelj ekonomske sna#e pojedine drave <
takvo re.enje =jedinjenim Dravama daje pravo veta nad svim
vanijim odlkama' dok Kropa i 0apan nadzir sva ostala podrja!
Tako da s' nakon to s 6ea#an i T(at/(erova doli na vlast tijekom
osamdeseti(' nji(ove iznimno ideoloki nastrojene administta/ije bile
biti sposobne koristiti te dvije instit/ije za ostvarenje vlastiti( /iljeva'
brzano im poveavaji mo i pretvaraji i( osnovna sredstva
promi/anja korpora/ijsko# po(oda!
& koloniza/iji =vjetske banke i 99E-a koj je provela 5ikaka kola
najveim se dijelom ti' ali je sve postalo slbeno +RIR! #odine' kad
je
+*B
:-r;jT:to vi;iiviai9ii TMioTiniiin i-gv, j v! a ;i:jv ` ` %;, a aS ;Ta
i%) ` ;vivi; iiimii ml a `
nnim za ekonomsko zdravlje < %zajednika sr mdrosti koj pi ++
iv!Pa j svi ozbiljni ekonomisti)!24 Ti pro#rami' prikriveni svojom
t/(nii km i mm! do kontroverznom stranom' sadravali s sebi
neskrivene ideoloki- tvrdnje kao to je ona %da treba privatizirati sva
dravna podzea) i %kloniti sve zapreke koje zastavljaj prodor
strano# kapitala)!2* Dovreni popis bio je' ni manje ni vie'
Eriedmanov neoliberalni trijmvirat privatiza/ije' dere#-
la/ijeMslobodne tr#ovine i radikalni( rezova dravne potronje!
Filliamson je rekao da s to pro#rami %koje je 7atinskoj Gmeri/i
nametala tadanja vlast Fas(in#ton)!2A 0osep( =ti#litz' bivi #lavni
ekonomist =vjetske banke i jedan od posljednji( protivnika to# novo#
pravovjerja' zapisao je da bi se %Kevnes okretao #rob da vidi to se
zbiva s nje#ovim edom)!2I
Dnosni/i =vjetske banke i 99E-a vijek s' z zajmove davali i
ekonomske preporke' ali rani( osamdeseti(' o(rabreni bezna.em
zemalja razvoj' te preporke preobrazile s se radikalne za(tjeve
za vo.enje slobodno# trita! Kad bi se krizom po#o.ene drave
obraale 99E- i traile otpis d#ova ili (itne zajmove' Eond bi
zvraao sveob(vatnim pro#ramima ok-terapije' ravnima %5i#li)
koj s 5(i/a#o Bo1si sloili za Pino/(eta' ili pro#las s 223 zakona'
%sk(anom) Conijevom salon Boliviji!
99E je svoj prvi' sveob(vatni pro#ram %strktrne prila#odbe) izdao
+RIB! U sljedea dva desetljea svaka drava koja bi od Eonda zatraila
vei zajam saznala bi da svoj ekonomij mora preraditi od vr(a do
dna! Davison Bd(oo' vii 99E-ov ekonomist koji je tijekom
osamdeseti( dizajnirao pro#rame strktrni( prila#odbi za 7atinsk
Gmerik i G:rik' poslije je priznao da se %sve to smo inili od +RIB!
nadalje temeljilo na vjerenj da imamo misij PprivatiziratiP j# ili
pomrijeti < s(odno tome' najpodlijim smo sredstvima stvarali
ekonomsko bezmlje 7atinskoj Gmeri/i i G:ri/i od +RIB! do
+RII)!2R
Usprkos toj radikalnoj ?i iznimno pro:itabilnoj@ novoj misiji' 99E i
Banka vjeno s tvrdili da je sve to ine iskljivom interes
stabiliza/ije! =lbeni mandat i dalje je bio spreavanje krize < a ne
so/ijalni inenjerin# niti ideoloka trans:orma/ija < tako da je
slbena politika i dalje trebala biti stabiliza/ija! U stvarnosti je'
jednoj dravi za dr#om' metodino iskoritavana me.narodna kriza
za promi/anje pro#rama Qikake kole' temeljeno# na okrtnoj
primjeni Eriedmanove doktrine oka!
Kkonomisti =vjetske banke i 99E-a priznavali s to i tada' iako s se
priznanja najveim dijelom davala i:riranim jezikom ekonomije i
+*H
iPm ivvnin' Tlil!iiP8lll l lVi li 9U l!-il nit , ;ill Ul9il 8 '+++++++++
9!l K?@Zl je Uje=9U
sia.ivao s!i =vj/tskin bakom' /ijeli projekt %strktrne prila#odbe)
pisje kao #enijaln marketink strate#ij! %=vjetskoj se ban/i mora
odati poast)' pie Koilrik +3RH! #odine' %to j/ izmislila i spjeno
prodala kon/ept Pstrktrni( prila#odbiP' kon/ept koji jedno spaja
mikroekonomske i makroekonomske re:orme! =trktrna prila#odba
prodavala se kao pro/es koji drave moraj proi /ilj spaavanja
vlastiti( ekonomija od krize! Time se vladama koje s pri(vatile taj
paket zamje razlika izme. zdrave makroekonomske politike koja
odrava vanjski balans i stabilnost /ijena' s jedne strane' i politike koja
odre.je otvorenost ?slobodna tr#ovina' na primjer@ s dr#e!)B3
Naelo je bilo jednostavno < drave krizi oajniki trebaj (itn
pomo kojom e stabilizitati valt! No' kad se privatiza/ija i politika
slobodne tt#ovine PspakirajP zajedno s :inan/ijskim aranmanom'
dravama ostaje samo da pri(vate /ijeli paket! Uistin lkav dio /ijelo#
plana bio je taj to s sami ekonomisti znali da slobodna tr#ovina nema
nimalo veze s okonanjem krize' samo se taj podatak mdro
%prikrivao)! 6odrik je svojim komentarom elio odati potovanje! Ne
samo to se paketom spijevalo siromane zemlje natjerati da pri(vate
pro#rame koje je za nji( odabrao Fas(in#ton ne#o je sistem istin
:nk/ionirao < tovie' 6odrik je svoje tvrdnje mo#ao potkrijepiti
brojkama! Proavao je sve drave koje s osamdesetima pri(vatile
radikalne pro#rame slobodne tr#ovine i otkrio da %nijedan znaajan
slaj tr#ovinske re:orme zemljama razvoj tijekom osamdeseti(
nije zaivio izvan konteksta teke ekonomske krize)!B+
Bilo je to zapanjje priznanje! U tom trentk povijesti' Banka i
Eond javno s tvrdili da s vlade svijeta konano dole k pameti i
s(vatile da je pro#ram %vain#tonsko# konsenzsa) jedini re/ept za
stabilnost < sto#a i demokta/ij! " onda slijedi priznanje' iz sami(
kr#ova vain#tonsko# esta-blimenta' da se zemlje tazvoj
pokoravaj njima samo zbo# spoja lani( pretpostavki i otvorene
iznde$ %]elite spasiti dravD &nda je rasprodajte!) 6odrik ak
ptiznaje i da privatiza/ija i slobodna tr#ovina < dva sredinja dijela
paketa sttktrne prila#odbe < nemaj izravne veze sa stvaranjem
stabilnosti! Dr#aije tvrdnje' kako sam kae' primjeri s %loe
ekonomije)!B2
Gr#entina < tadanji %zotni enik) 99E-a - jo jednom ndi jasan
vid me(anik novo# poretka! Nakon to je kriza (iperni:la/ije
natjerala predsjednika Gl:onsina da odstpi' zamijenio #a je 5arlos
9enem' peroni-stiki #verner manje provin/ije koji je nosio kone
jakne' #ste zaliske i
+*4
pokreta' Gr#entina dobiva predsjednika koji zapoiinjes kanipanjoin
obnove sindikata' obeavaji ponovno oivljavanje Peronov/ na)'
ionalia ke ekonomske politike! Bio je to trentak koji je svojim
emo/ionalnim odjekom velike podsjeao na Pazovo postavljenje
Boliviji!
Pokazalo se da je da je ti( odjeka bilo previe! Nakon #odin dana na
vlasti 9enem je pod snanim pritiskom 99E-a (rabro zaplovio
krsom %vd-politike)! "zabran kao simbol stranke koja se
sprotstavila diktatri' 9enem je za ministra ekonomije imenovao
Domin#a 5avalla i tako na dnost vratio (ntino# dnosnika
od#ovorno# za oprost d#ova korpora/ijama - bio je to (ntin
oprotajni dar!BB Nje#ovo imenovanje bilo je' kako #a ekonomisti
nazivaj' %si#nal) < nedvosmislen znak da e tom slaj nova
vlada nastaviti provedb korpora/ijsko# eksperimenta koji je zapoela
(nta! Brza Benos Gires rea#irala je ekvivalentom #romo#lasno#
aplaza < na dan 5avallova imenovanja tr#ovina obvezni/ama porasla
je B3 posto!BH
5avallo je odma( pozvao ideoloka pojaanja - vlad je nakr/ao bivim
Eriedmanovim i Xarben#erovim stdentima' tako da s 5(i/a#o Bo1si
zazeli doslovno sve vodee poloaje ekonomiji zemlje! 6oOe
Eernmndez postaje predsjednik 5entralne banke' a radio je i 99E- i
=vjetskoj ban/i; potpredsjednik 5entralne banke' Pedro Po' 5(i/a#o
Bo1 koji je radio za diktatorsk vlast; #lavni bankovni savjetnik Pablo
Cidotti' koji dolazi ravno s posla 99E-' #dje je radio pod
vodstvom jo jedno# bive# pro:esora ikako# =veilita' 9i/(aela
9sse!
Gr#entina po tome nije bila jedinstvena! Do +RRR! #odine' strani
diplom/i Qikake kole popnili s vie od dvadeset pet ministarski(
:otelja i zasjeli na desetak poloaja predsjednika /entralni( banaka od
"zraela do Kostarike - nesvakidanja razina tje/aja za samo jedn
sveilin katedr!B4 U Gr#entini' kao i mno#im dr#im dravama'
5(i/a#o Bo1si bili s neka vrsta ideoloki( klijeta koja s stezala
izabran vlast < jedna skpina stiskala je izntra' dr#a je pritisak
vrila iz Fas(in#tona! Na primjer' 99E-ove dele#a/ije Benos
Gires najee je predvodio 5ladio 7oser' ar#entinski 5(i/a#o Bo1 -
to je znailo da sastan/i ministarstv :inan/ija i /entralnoj ban/i nis
bili ssreti protivnika' ne#o kole#ijalne i prijateljske rasprave bivi(
stdenata ikako#a =veilita i novopeeni( sradnika s Devetnaeste
li/e! U Gr#entini je objavljena knji#a koja #ovori o e:ekt takva
#lobalno# eko-
+**
N/ iMi!iVii!i ini i( a !i ; ;; mM%%;/ !i/or/s/v klas i iiim iS in!iiiNi!PU
? lanovi S# lSrai!siVP!i savreno s se sla#ali kad je pitanj bila
%terapija) ar#entinske ekonomije-i kako je ostvariti! 5avallov plan'
kako s #a kasnije prozvali' temeljio se na lkavom paket koji s
savrili i =vjetska banka i 99E- obzdavanje kaosa i bezna.a
(iperin:la/ijske krize s /iljem vo.enja privatiza/ije kao inte#ralno#
dijela spaavanja! U /ilj stabiliza/ije monetarno# sstava 5avallo
brzo velikim dijelom ree javn potronj i vodi nov valt'
ar#entinski peso' vezan na teaj ameriko#a dolara! U #odini dana
in:la/ija pada na +A'4 posto nekoliko #odina poslije i doslovno
nestaje!BA Time je rijeeno pitanje podivljale valte i istovremeno
%prikrivena) dr#a polovi/a pro#rama!
Unato svim naporima da #odi stranim la#aima' ar#entinska
diktatra je dravnim rkama ostavila velike i poeljne dijelove
ekonomije - od na/ionalne zrakoplovne tvrtke' pa do veliki(
pata#onijski( leita na:te! Kad s pitanj bili 5avallo i 5(i/a#o
Bo1si onda je revol/ija bila samo napola dovrena' a oni s bili
odlni iskoristiti ekonomsk kriz da dovre svoje djelo!
Poetkom devedeseti(' Gr#entina je rasprodala vlastita bo#atstva toliko
brzo i potpno da je projekt velikoj mjeri nadiao sve ono to se
zbivalo Qile samo deset #odina ranije! Do +RRH! #odine R3 posto
svi( dravni( tvrtki prodano je privatni/ima' me. kojima s se nali
5itibank' Bank Boston' :ran/ske tvrtke =ez i 8ivendi' panjolski
6epsol i Tele:oni/a! Prije same rasprodaje' 9enem i 5avallo
iroko#rdno s novim vlasni/ima inili vrijedn sl# < otpstili
s' po 5avallovim osobnim pro/jenama' otprilike A33 333 radnika;
dr#i izvori navode i daleko ve brojk! =amo je na:tna kompanija
tijekom 9enemovo# mandata ostala bez 2A 333 ljdi! Kao =a/(sov
oboavatelj' 5avallo je pro/es nazvao %ok-terapijom)! 9enem se
slio jo okrtnijim izrazom < dravi koja je jo trpjela posljedi/e
masovni( tortra' skovao je naziv %teka opera/ija bez anestezije)!BI,
Na vr(n/ trans:orma/ije' asopis Time na naslovni/ stavlja
9enema ije se li/e /eri iz sredita sn/okreta < naslov #lasi
%9enemovo do)!BR
, U sijenj 233*! #odine' d#o nakon to s 5avallo " 9enem
napstili svoje poloaje' Gr#entin/i s doznali neke
iznena.je novosti! =aznalo se da %5avallov plan) zapravo i nije bio
5avallov' ali ni 99E-ov - /jelokpan pro#ram ar#entinske ok-teraplje
rani( devedeseti( tajnosti s oblikovali 0P 9or#an " 5itibank' dva
najvea ar#entinska privatna zajmodav/a! U tbi protiv ar#entinske
vlade poznati povjesniar Glejandro &lmos Caona otkriva zastraji'
+ H33 strani/a d# dokment koje s dvije amerike banke napisale za
5avalla$ %!!!politiki pro#rami koje je vlada provodila od PR2! naovamo
sadre!!! privatiza/ij sredstava' re:orm zakona o rad' privatiza/ij
mirovinsko# sstava! =ve se "znosi polai velik pozornost na
detalje!!! =vi vjerj da je Domln#o 5avallo ator ekonomsko# plana
koji se provodio nakon +RR2!' ali to nije istina!)
+*A
j ivaii7!WiVjijVj' piii;in nv! i7TtW!ivW/tNV!i iiai;mi min! rV)iiV;
++++ TNP@i tWS$
Codinama kasnije' 5avallo objanjava$ %U vrijeme lp/rinliaj/ ljdi
/rpe neizmjerno' osobito oni s niskim plaama i mali te.i/' jer
#ledaj i slaj kako im nekoliko sati ili nekoliko dana plae jede
porast /ijena koji se zbiva neslenom brzinom! Tada ljdi zamole
vlad$ P9olimo vas' inite netoP! Gko vlada oblikje dobar plan
stabiliza/ije' to je prilika da #a se poprati i dr#im re:ormama!!! od
koji( se one najvanije ve s otvaranjem ekonomije' dere#la/ijom
trita i pro/esom privatiza/ije! No' jedini nain primjene svi( ti(
re:ormi bio je' to vrijeme' iskoristiti stanje koje je nastalo
djelovanjem (iperin:la/ije' jer je narod bio spreman pri(vatiti radikalne
promjene s /iljem rezanja (iperin:la/ije i povratka normalno
stanje!)H3
D#orono #ledaji' 5avallov pro#ram e se' svojoj
sveob(vatnosti' pokazati katastro:alnim rjeenjem za Gr#entin!
Nje#ova metoda stabiliza/ije valte - vezanjem pesa za ameriki dolar -
do te je mjere podi#la /ijen proizvodnje da se ar#entinske tvorni/e
nis mo#le natje/ati s je:tinim vozom koji je #io zemlj! Tijekom
to# razdoblja nestao je toliki broj radni( mjesta da je polovi/a zemlje
zavrila ispod #rani/e siromatva! "pak' kratkorono' plan je polio
savren spje( - 5avallo i 9enem provkli s privatiza/ij vrijeme
dok je drava tetrala pod okom (iperin:la/ije! Kriza je obavila svoje!
Posti#ne koje s ostvarili ar#entinski vode bilo je blie psi(olokim'
ne#o ekonomskim te(nikama! Kao to je 5avallo' veteran (nte'
savreno dobro razmijevao' tren/ima krize ljdi s spremni predati
velik dio moi svakome tko izjavi da posjedje arobno rjeenje - bez
obzira bila pitanj kriza kao :inan/ijski slom ili' kao to e Bs(eva
administra/ija kasnije pokazati' teroristiki napad!
Tako je od Eriedmana zapoeti kriarski po(od spio preivjeti
zastraji prijelaz demokra/ij < iako ne tako da s nje#ovi
poborni/i vjeravali birae mdrost vlastiti( svjetonazora' ne#o tako
to s spremno skakali s krize na kriz i znalaki iskoritavali bezna.e
ekonomski( slomova i promi/ali pro#rame kojima s vezivali rke
ranjivim' novim demokra/ijama! Nakon to s savrili taktik' prilike
s se doslovno poele mnoiti! 8ol/kerov ok slijedila je meksika
Kriza tekile +RRH!' Gzijska zaraza +RRA! i 6ski kolaps +RRI! < za
njim brzo slijedi i slom Brazil! Kad s ti okovi i krize poeli #biti
sna#' pojavit e se kataklizme$ tsna-miji' ra#ani' ratovi i teroristiki
napadi! Kapitalizam katastro:e poeo je poprimati svoje oblije!
+*I
H! dio
"z#bljeni tranzi/iji
Dok plakasmo' dok dr(tasmo' dok plesasmo!!!
Ti naj/rnji tren/i dali s poti/aj pravo savrenim mo#nostima za
one koji s(vaaj potreb :ndamentalne ekonomske re:orme!
=tep(an Xa##ard i 0o(n Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1
6e:orm' +RRH!
povijesti pred nosom
Kriza Poljskoj' pokolj Kini
]ivim Poljskoj' danas slobodnoj' a 9iltona Eriedmana smatram
jednim od najvaniji( intelektalni( ar(itekata slobode moje domovine!
7eszek Bal/ero;i/z' bivi poljski ministar :inan/ija' stdeni 233*!+
Postoji odre.eni kemijski spoj koji se osloba.a trobi kad desetero-
strite zarad! "zaziva ovisnost!
Filliam Bro;der' ameriki :inan/ijski menader' o la#anjima
Poljsk tijekom prvi( dana kapitalizma2
Ni kojem slaj ne smijemo prestati jesti' jer stra(jemo da se ne
za#imo!
Narodni dnevnik' slbene dravne novine' o potrebi nastavka re:orme
slobodno# trita nakon pokolja na tr# TiananmenB
Prije ne#o to je pao Berlinski zid i tako postao najsnanijim simbolom
raspada komnizma' nastala je ikona koja je otkrila mo#nost pada
sovjetski( barijera! Bio je to 7e/( Falesa' elektriar bez posla' #sti(
brkova' rapane kose' koji se penjao na eljezn o#rad kraen
/vijeem i zastavama poljskome #rad Cda(sk! Taje o#rada titila
7enjinovo brodo#radilite' a s njim i tise radnika koji s se tamo
anili i prosvjedovali protiv odlke kojom je Komnistika partija
podi#la /ijen mes!
6adniki trajk bio je dotad nevi.en izraz pobne protiv iz 9oskve
nadzirane vlade koja je Poljskom pravljala trideset pet #odina! Nitko
nije znao to e se do#oditi < (oe li 9oskva poslati tenkoveD Xoe li
tenkovi p/ati po trajkaima i natjerati i( da radeD -trajk je trajao sve
dlje' a brodo#radilite se pretvorilo dep narodne demokra/ije
ntar atoritarne drave < radni/i s prodljili popis za(tjeva! Nis
vie eljeli da im ivote nadzir partijski aparati/i koji s' navodno'
#ovorili ime radnike klase! ]eljeli s osnovati vlastiti' nezavisni
sindikat' traili s pravo da pre#ovaraj' da se /jenjkaj'
+A3
" ll!lM V !+ " i YU SP il U l!l " "X Sv =i il li l!l Y i( im ! " ?i siP M" ii li i
"Pi9@!' &"+5 YP'U++ i nr k!lll
se svijet M!ilji ++ i( i =i il "!i i iio!st i smili k!i "no# voi "n l !/i (a
FakP!s!
Falesa' tada t li./s/testo#o.injak' bio j/ toliko skla.en sa
stremljenjima poljsko#a radnitva da je sve podsjealo na nek vrst
d(ovne priesti! %0edemo isti kr(Y)' #rmio je kroz mikro:on
#danjskim brodo#radilitima! =to se od nosilo ne samo na Falesin
nepitn radnik vjerodostojnost' ne#o i na snan lo# koj je
nastank to# novo# pokteta odi#rala Katolika /rkva! Dok s partijski
dnosni/i mrko #ledali na reli#ij' radni/i s svoj vjer iskazivali
kao dokaz (rabrosti < iza barikada s redovima primali svet priest!
=am Falesa' taj privlaan spoj ops/enosti i pobonosti' otvata red
=olidarnosti nosei drveno raspelo jednoj r/i i strak /vijea
dr#oj! Kad je dolo vrijeme da se potpie prvi povijesni sindikalni
sporazm izme. =olidarnosti i vlade' Falesa se potpisao %velikim
nalivperom nainjenim oblik pape "vana Pavia ""!) Divljenje je bilo
obosttano < poljski papa porio je Falesi da se moli za =olidarnost!4
=olidarnost se zastrajom brzinom irila poljskim rdni/ima'
brodo#radilitima i tvorni/ama! +3 milijna lanova samo #odin
dana < #otovo polovi/a poljsko# radno sposobno# stanovnitva!
"zborivi pravo na pre#ovore' =olidarnost je poela iznositi konkretne
za(tjeve < pet' a ne est radni( dana tjedno' vei tje/aj na pravljanje
tvorni/ama! 8e morni od ivota dravi koja je idealizirala radnik
klas i istovremeno zlostavljala ono stvatno radnitvo' lanovi
=olidarnosti javnost s iznosili pojedinosti o kormpiranosti i
okrtnosti partijski( dnosnika koji s od#ovarali ne poljskome
narod ne#o nekim dalekim i izoliranim moskovskim birokratima! U
lokalne podrni/e =olidarnosti slila se sva dnja za demokra/ijom i
samopravljanjem koje je #azila jednopartijska vlast i tako pokrenla
masovni e#zods iz Komnistike partije!
9oskva je pokret prepoznala kao dotad najozbiljnij prijetnj svojem
"stonom imperij! Untar =ovjetsko#a =aveza opotb s i dalje
najveim dijelom inili aktivisti za ljdska prava' veinom desno
orijentirani! Pripadnike =olidarnosti nije se olako mo#lo odba/iti kao
%sl#e kapitalizma) < oni s bili radni/i s ekiima rkama'
#ljenom prainom na koi' ljdi koji bi trebali' skladno marksistikoj
teoriji' stvarati temelj partije!, 0o vea prijetnja bila je vizija
=olidarnosti kao potpna antiteza partiji < demokratska #dje je partija
bila atoritarna; rasprena #dje je partija bila
, 0edna od omiljeni( parola =olidarnosti "z osamdeseti( #odina #lasila
je$ %=o/ijalizam - DG' nje#ova izopaenost -
NK) ?to vjerojatno neizmjerno bolje zvi na poljskome@!
+A+
milijima aova /orniamosi je imala mm potpnosti M!ra!ivin polpa!
privred! Kako se Falesa izr#ivao moda e iz#biti po(ik/ bitke'
-a( nas nitko nee tjerati na tad! 0er ako nam narede da izra.jemo
tenkove' onda emo izra.ivati ttamvaje! Kamioni e' ako i( tako
sloimo' voziti natrake! 9i znamo kako pobijediti sstav! 9i smo
nje#ovi eni/i!)
&dlnost kojom je =olidarnost stremila demokra/iji nada(nla je na
pobn ak i lanove partije! %0ednom sam bio toliko naivan da sam
pomiljao da je za #rije(e partije kriva ai/a zli( ljdi)' izjavio je
poljskim novinama 9arian Grendt' lan 5enttalno# komiteta! %=ad vie
ne #ajim takve ilzije! Neto je krivo /ijelom aparat' /ijeloj naoj
strktri!)*
U rjn +RI+! #odine' pripadni/i =olidarnosti bili s spremni svoj
pokret podii na nov razin! Devetsto poljski( radnika jo se jednom
okpilo Cda(sk' na prvom na/ionalnom kon#res sindikata! Tom
prilikom =olidarnost se pretvara revol/ionarni pokret koji stremi
prezeti drav' ndei Poljskoj vlastiti ekonomski i politiki pro#ram!
U pro#ram pie$ %>a(tijevamo samopravne i demokratske re:orme
na svim razinama prave' i nov so/io-ekonomski sstav koji sebi
jedinjje planiranje' samopravljanje i trite!) U samome sredit
pro#rama nalazila se vizija preobrazbe #olemi( tvrtki pod dravnom
pravom kojima s radili milijni lanova =olidarnosti'
demokratske' radnike kooperative! %Drtveno podzetnitvo)' stoji
dalje pro#ram' %trebalo bi postati temeljnom or#aniza/ijskom
jedini/om ekonomije! Nje#a nadzir radniki savjeti koji zastpaj
kolektiv' a operativno #a vodi direktor koji se imenje natjeajem i
ko#a savjet moe opozvati!)A Falesa se sprotivio tom za(tjev'
stta(ji da bi tolik izazov partijskome nadzor mo#ao izazvati slom!
Dr#i s tvtdili da je pokret potreban /ilj' pozitivna nada bdnost'
a ne samo neprijatelj! Fales s tom prilikom nad#lasali' te je
ekonomski pro#ram postao slbenom politikom =olidarnosti!
Falesina stta(ovanja o mo#nosti sloma pokazala s se dobro
temeljenima! =ve vee ambi/ije koje je iskazivala =olidarnost
9oskvi s izazvale st:a( i bijes! Pod snanim pritiskom' poljski vo.a'
#eneral Foj/ie/( 0arzelski' pro#lasio je' prosin/ +RI+!' vojni
zakon! Tenkovi s se probijali kroz snije#' opkoljavali tvorni/e i
rdnike' a tise lanova i vo.e =olidarnosti' me. njima i Fales'
odvodilo se' (apsilo i trpalo zatvore! Qasopis Time pie ovako$
%8ojni/i i poli/ija slili s se silom da rastjeraj nepokorne radnike'
ostavljaji najmanje sedam mrtvi( i stotine ranjeni(' nakon to s
rdari iz Kato;i/a odlili zvratiti sjekirama i pajserima!)I
=olidarnost se povkla podzemlje' ali je tijekom osmo#odinje
poli/ijske vladavine dravom' le#enda o pokret samo jo vie tasla!
Codine
+A2
iliJ!iV'i i ii!i WSr'i !i 9 ii !iV!ii!i iiNii?ivanNr i mWS niNr osobno mo#ao ili
i ++!+ dodjel! -9jesto illni nik!i Na#rade M!i inii je prazno)' na
sveanosti je rekao predstavnik Nob/lovo# odbora! %=to#a se jo vie
potrdimo poslati nijemi #ovor nje#ovo# ispranjeno# mjesta!)
Prazno mjesto bila je prikladna meta:ora bdi da s dotad ve svi
=olidarnosti vidjeli ono to im je od#ovaralo$ Nobelov odbor vidio je
ovjeka ije je %jedino orje bilo orje miroljbivo# trajka!)R
7jevi/a je vidjela mo#nost otkpljenja' so/ijalizam nekaljan
=taljinovim ili 9aovim zloinima! Desni/a je otkrivala dokaze da
komnistike drave ak i na one mjerene izraze nesla#anja zvraaj
#rbom silom! Pokreti za ljdska prava vidjeli s zatvorenike zatoene
zbo# vlastiti( vjerenja! Katolika /rkva pronalazila je saveznika
borbi protiv komnistiko# ateizma! G 9ar#aret T(at/(er i 6onald
6ea#an spazili s otvor' napklin sovjetskome oklop < nato
tome to se =olidarnost borila za pravo ona prava koja se to dvoje
voda trdilo svim silama z#aziti vlastitim dravama! =to je zabrana
trajala dlje' to je mitolo#ija =olidarnosti postajala snanijom!
Do +RII! ve je oslabio teror ono# prvotno# sloma' te s poljski radni/i
ponovno poeli or#anizirati masovne trajkove! Taj s pt' bdi da se
ekonomija nala slobodnome pad' a 9oskvi na vlast zasjeo
mjerenjaki reim 9i(aila Corbaova' komnisti popstili!
7e#alizirali s =olidarnost i pristali na (itne izbore! =olidarnost se
ras/ijepila na dvije skpine < postojao je sindikat' ali i novo krilo
Cra.anski komitet =olidarnosti koji e sdjelovati na izborima! Ta dva
tijela bila s nerazdvojivo povezana < vo.e =olidarnosti bili s
kandidati' a bdi da je izborni pro#ram bio nejasan' jedine konkretne
/rte kako bi bdnost =olidarnosti mo#la iz#ledati nalazile s se
ekonomskom pro#ram! =am Falesa nije se natje/ao' odlivi
zadrati lo# sindikalno#a vode' ali je postao zatitnim znakom
kampanje koja se vodila pod parolom$ %= nama ste si#rniji)!+3
Komnisti s pretrpjeli sramotan poraz' a =olidarnost je slavila <
natje/ali s se za 2*+ zastpniko mjesto i osvojili i( 2*3!, Falesa je
manevrirao iza klisa i poloaj premijera namijenio Tadesz
9azo;ie/kome koji je' iako samo s trakom Falesine karizme' ipak
bio rednik tjednika =olidarnosti i jedan' kako #a se smatralo' od
vodei( intelektala/a ntar pokreta!
, "zbori' iako sami po sebi revol/ionarni' ipak s bili namjeteni - od
samo#a poetka Komnistika partija imala je
zajameni( *4 posto mjesta donjem dom parlamenta - =olidarnost se
smjela natje/ati samo za ona preostala! "pak' pobjeda je bila toliko
snana da je =olidarnost spjela prezeti stvarni nadzor nad vladom!
+AB
jTV!ao sto s i !atmoatn/rikan/i ned#o pi i@e ii!ii( ni! atoi ii! ni i! Mm
W `Y Si! !r! 'iN pri#rliti demokra/ij pravo trentk kad im ekonomski
pio#iann kn ptem propasti! Poljska nije bila izzetak! Komnisti s
deset "jei ima pi i#t/no vodili ekonomij' radei jedn katastro:aln i
preskp #rek za dr#om -drava se nala na rb raspada! %Na
vlastit nesre' pobijedili smoY)' #lasi le#endarna ?i proroka@
Falesina izjava! Kad je =olidarnost prezela vlast' d# je iznosio H3
milijardi' in:la/ija je divljala na *33 posto' dolazilo je do teki(
nestai/a (tane i /rno je trite /vjetalo! Brojne tvorni/e izra.ivale s
proizvode koji s' bez kpa/a na vidik' trnli po skladitima!++
Polja/ima je takvo stanje bilo okrtan prodor demokra/ij! =loboda je
konano sti#la' ali je malo nji( imalo sklonosti ili vtemena za slavlje jer
s im plae bile bezvrijedne! Dane s provodili stojei redovima za
brano ili masla/' ako s se te proizvode taj tjedan zatekli
prodavaoni/ama!
5ijelo to ljeto' nakon izborne pobjede' vlada =olidarnosti bila je
paralizirana vlastitom neodlno! Brzina ravanja staro#a poretka
i na#la izborna pobjeda bili s okovi ve sami po sebi < samo
nekoliko mjese/i kasnije aktivisti =olidarnosti isplaivali s plae istim
onim a#entima tajne slbe pred kojima s se skrivali! Dodatni ok
predstavljalo je otkrie da je jedva preostalo nov/a za plae! Umjesto
da #radi post-komnistik ekonomij o kojoj se sanjalo' pokret se
soio s daleko (itnijom zadaom spreavanja sveob(vatno# sloma i
mo#e masovne #ladi!
8o.e =olidarnosti znali s da ele okonati vrst stisak kojem je
drava #ila privred' ali im nije bilo potpno jasno ime bi #a mo#li
zamijeniti! 9ilitantno krilo pokreta takvom je stanj vidjelo
mo#nost iskavanja vlastito# ekonomsko# pro#rama < ako se
tvorni/e dravnome vlasnitv ptetvore radnike kooperative'
postoji mo#nost da ponovno postan ekonomski isplative - radnika
prava moe biti daleko inkovitija' osobito bez dodatni( trokova
partijske birokra/ije! Dr#i s za#ovarali jednako postpni pristp
tranzi/iji kakav je Corbaov zastpao 9oskvi - pola#ano proirivanje
podrja kojima vrijede monetarni zakoni ponde i potranje ?vie
le#alni( prodavaoni/a i trita@' jedinjeno s snanim modelom javno#a
sektora kakav je prevladavao skandinavskim so/ijal-demokra/ijama!
No' ba kao to se zbilo i 7atinskoj Gmeri/i' prije ne#o to se sti#lo
do#oditi ita dr#o' Poljska se morala rijeiti d#ova i izvi iz
trentane krize! Teorijski #ledano' pravo je to bila #lavna zadaa
99E-a$ davanje :ondova za stabiliza/ij kojima se spreava
ekonomske katastro:e! Gko je ijedna vlada zaslivala t slamk spasa'
onda je to bila vlada =olidarnosti
+AH
9il k i S;+ vi ii i!i +++ ++!++ imiii i i#!i imiKii' i ij/koii i pi SsiNi
+++ iNi i ri ++K 9l #ot n!i! =i#tiino "n' ii!ikii svi( U!lnoratovski(
parola piiiPriiili totalitarnim reimima s dr#e strain- ]eljezne zavjese'
novi poljski vladari imali pravo oekivati liar malen pomo!
=amo to se takva nije ndila! U vrstome za#rljaj ekonomista
5ikake kole' 9 9 E i ameriko 9inistarstvo :inan/ija poljske je
te#obe promatralo kroz prizm doktrine oka! Kkonomski slom' veliko
optereenje d#ovima' ojaani dezorijenta/ijom izazvanom promjenom
reima' znaili s da je Poljska savrenom' oslabljenom' poloaj da
pri(vati pro#ram radikalne ok-terapije! Einan/ijski #ledano' bila je
zanimljivija od 7atinske Gmerike < iston Krop jo nije dodirno
zapadni kapitalizam!!! otvoreno trite nije postojalo! &no
najdra#o/jenije jo je lealo dravnim rkama < savreni kandidati
za privatiza/ij! 9o#nost brzi( pro:ita onima koji %lete) prvi bila je
neizmjerna!
Uvjeren da e nova vlada' to stanje bde #ore' bre pri(vatiti
sveob(vatn preobrazb niim obzdani kapitalizam' 99E je
doptao da drava tone sve dblje i dblje d#ove i in:la/ij! Bijela
ka' pod vla Ceor#ea X! F! Bs(a' estitala je =olidarnosti na
pobjedi nad komnizmom' ali je jasno dala do znanja da amerika
administra/ija od nji( oekje da podmire sve d#ove reima koji je
zabranjivao i zatvarao lanove sindikata < istodobno ndei samo ++R
milijna dolara pomoi' to je bila sitni/a dravi soenoj s
ekonomskim kolapsom i potrebom za temeljnim restrktriranjem!
U takvom kontekst 0e::re1 =a/(s' tada trideset etiri #odine star'
poinje raditi kao savjetnik =olidarnosti! Nakon bolivijski( podvi#a'
le#enda koja #a je okrivala dostie doslovno vrto#lave visine! Divei
se kako moe sliti kao doktor ekonomsko# oka desetak zemalja i
protom zadrati katedr' 7os Gn#eles Times pro#laava =a/(sa < koji
je i dalje iz#ledao kao lan (arvardsko# debatno# klba - %"ndiana
0onesom ekonomije)!+2
=a/(s Poljskoj poinje raditi jo prije izborne pobjede =olidarnosti <
na za(tjev komnistiki( vlasti! >apoeo je s jednodnevnim
ptovanjem i ssretima s komnistikom vladom i =olidarno! G tada
Ceor#e =oros' :inan/ijer-milijarder i tr#ova/ valtama' =a/(s daje
mo#nost izrav-nije# tje/aja! =oros i =a/(s zajedno odlaze 8arav
< =a/(s se prisjea$ %=kpini iz =olidarnosti' kao i poljskoj vladi
rekao sam da sam spreman vie sdjelovati rjeavanj sve dblje
ekonomske krize!)+B =oros je pristao =a/(s i nje#ovom kole#i David
7ipton' okorjelom ekonomist
+A4
misije iWji@%is!i@j! iVd j/ iiiiai no!9 ponij/iia nX iM!iXirim6' n '
N N o
tijesno sra.ivati s pokretom!
"ako je bio slobodnjak koje#a nis plaali ni 99+V ni amerika vlada'
=! bs je' po miljenj mno#i( najvii( dnosnika =olidarnosti'
posjedovao #otovo mesijanske moi! = debelim vezama
Fas(in#ron' s le#endarnom repta/ijom' inilo se da rkama dri
kljeve koji otvataj dveri pomoi i otpisa d#ova to je novoj vladi
bila posljednja ansa! =a/(s je to vtijeme izjavio da =olidarnost treba
#latko odbiti plaanje d#ova i izrazio je vjerenje da moe prikpiti B
milijarde dolara pomoi < to je bilo itavo bo#atstvo sporedbi s
Bs(evom pondom!+H Boliviji je pomo#ao podii zajmove kod 99E-
a i prepro#ramirao dravni d# < naiz#led nije bilo razlo#a za smnj!
"pak' ta je pomo imala svoj /ijen < da bi =olidarnost dobila pristp
=a/(sovim vezama i moima vjeravanja' vlada je prvo morala
pri(variri plan koji je poljski tisak kasnije okrstio %=a/(sovim planom)
ili %ok-terapijom)!
Pro#ram je bio radikalniji od ono#a nametnto#a Boliviji < osim
klanjanja nadzota nad /ijenama i rezanja sbven/ija preko noi'
=a/(sov plan za#ovarao je prodaj dravni( rdnika' brodo#radilita i
tvorni/a privatnome sektor! Bio je to izravan skob s ekonomskim
pro#ramom =olidarnosti kojim se ttailo radniko vlasnitvo' i iako s
na/ionalni vode pokreta prestali #ovoriti o kontroverznim idejama
ntar pro#rama' one s mno#im lanovima =olidarnosti i dalje bivale
temeljem nji(ove vjere! =a/(s i 7ipton oblikovali s pro#ram poljske
ok-terapije tijekom samo jedne noi! Bio je petnaest sttani/a d# i'
kako tvrdi =a/(s$ %Prvi pt' vjerjem' da je itko napisao sveob(vatan
pro#ram preobrazbe so/ijalistike privrede trin ekonomij!)+4
=a/(s je bio vjeren da Poljska mora %taj skok iznad instit/ionalno#
bezdana) izvesti odma( jer se' osim svi( ostali( te#oba' nala na
samome rb (iperin:la/ije! Kako je rekao' kad jednom dode do nje'
nastat e %temeljni slom!!! ista' niim obzdana' katastro:a)!+*
&drao je nekoliko individalni( seminara na kojima je kljnim
dnosni/ima =olidarnosti objasnio plan < neki od nji( trajali s etiri
sata < a zatim se izabranim poljskim dnosni/ima obratio kao
skpini! 9no#im vo.ama =olidarnosti nis se svi.ale =a/(sove ideje
< pokret je nastao tijekom pobne protiv drastino# potasta /ijena koji
s nametnli komnisti' a tom im je trentk =a/(s rekao da izved
to isto' samo nezamislivo veim razmjerima! Tvrdio je da se time
mo# spasiti pravo zato to %narod bezrezervno vjerje =olidarnosti'
to je pravo sjajno i od neizmjerne vanosti)!+A
+A*
/e rniiiovim si%!!!!!na nanijeti velike te#obe' no #odine podM/inija'
zatvora
i pio#oiistav!i V[SNiPle s i( odaleiti od vlastite baze! Kao to
pojanjava poljski rednik PrMem1sla; Fiel#osz' vr(ka pokreta %bila
je doslovno izolirana!!! jer podrk nije dobivala iz tvorni/a ne#o od
5rkve)!+I -tovie' vodstvo je oajniki eljelo striniti stanje' pa makar
i po /ijeni mka' a to je pravo ndio =a/(s! %Xoemo li spjetiD To
elim znati! Xoemo li spjetiD)' elio je saznati Gdam 9i/(nik' jedan
od najveniji( intelektala/a =olidarnosti! =a/(s nije ni trepno$ %=ve
je red! Uspjet ete!)+R,
=a/(s je Bolivij esto isti/ao kao primjer koji bi Poljska trebala
podraavati' i to je inio toliko esto da s se Polja/i ve morili
slaji o tome! %8olio bi( vidjeti Bolivij)' ti( je dana novinar
izjavio jedan od voda =olidarnosti! %=i#ran sam da je strano lijepa i
jako e#zotina! =amo' ne bi( je elio vidjeti ovdje!) 7e/( Falesa
razvio je osobito snan odbojnost prema Boliviji < to kasnije
priznaje Conzal =an/(ez de 7ozadi ?Conij@' kad s se' kao
predsjedni/i' #odinama kasnije ssreli na samit! %Priao mi je)'
prisjea se Coni' %i rekao$ P&dvijek sam prieljkivao poznati
Bolivij/a' osobito bolivijsko# predsjednika' jer nas neprekidno tjeraj
da zimamo taj strano #orak lijek' pritom #ovorei da to moramo initi
zato to s to inili i Boliviji! Kad sam vas poznao' vidim da niste
nimalo loi' ali sam vas neko iskreno mrzio!)23
Kad je #ovorio o Boliviji' =a/(s je propstio spomenti da je bolivijska
vlada' /ilj provedbe pro#rama ok-terapije' pro#lasila izvanredno
stanje i dvapt kidnapirala i internirala sindikalne vode - jednako kao
to je tajna poli/ija Komnistike partije ned#o prije otimala i
zatvarala vode =olidarnosti tijekom izvanredno# stanja Poljskoj!
Danas se mno#i prisjeaj daje' najvjerljivije od sve#a zvalo
=a/(sovo obeanje da e' ako se pokore nje#ovim stro#im nap/ima'
Poljska prestati biti izzetak i postati %normalna) < re/imo kao
%normalna eropska drava)! =to#a' ako je =a/(s prav' i ako istin
brzano mo# postati drava kakve s Eran/ska ili Njemaka
jednostavnim razaranjem strktra stare drave' ne vrijedi li to mkaD
>ato poi postpnim ptem promjene koji lako moe propasti < ili
traiti neki novi' trei pt < kad im je instant-eropska verzija pod
nosom i poziva i( da je pri(vateD =a/(s je predvi.ao da e ok-terapija
izazvati %trentane disloka/ije) /jenovnim skokovima! %Gli e se
zatim stanje stabilizirati < ljdi e znati na em s!)2+
, 9i/(nik je kasnije o#oreno primijetio da je % komnizm naj#ore
ono to slijedi kasnije)!
+AA
/i@a i!eszeKom nai/ero;t/em' eKonomisrom iA! varsavsKe /isnje
skoi/
za planiranje i statistik! U trentk nje#ova imenovanja' inalo se lo#a
znalo o Bal/ero;i/zevim politikim na#nima ?naime' svi ekonomisti
slbeno s bili so/ijalisti@' ali e btzo postati jasno tla je sam sebe
sinat rao poasnim 5(i/a#o Bo1em < itaji ile#alno poljsko izdanje
Eried ma nove knji#e Eree to 5(oose! &na me %nada(nla' kao i mno#e
dt#e' da sanjam o bdnosti slobode tijekom najmtaniji( #odina
komnistike vladavine)' kasnije objanjava Bal/ero;i/z!22
Eriedmanova :ndamentalistika inai/a kapitalizma bila je miljama
daleko od ono#a to je to# ljeta Falesa obeavao Poljskoj! &n je i dalje
tvrdio da e Poljska pronai neki blai' trei pt' koji je intervj s
Barbarom Falters opisao kao$ %mjeavin!!! To nee biti kapitalizam!
Bit e to sstav bolji od kapitalizma koji e odba/iti sve zlo
kapitalizma!)2B
9no#i s to vrijeme tvrdili da Bal/ero;i/z i =a/(s svojim instant-
re/eptom zapravo prodaj ma#l i da e' mjesto da Poljskoj vrati
zdravlje i normalno stanje' ok-tetapijom prozroiti jo vei kaos
siromatva i deindstrijaliza/ije! %To je siromana i slaba drava!
Neemo moi preivjeti ok)' rekao je vodei lijenik i za#ovornik
zdravstveno# osi#ranja 7a;ren/e Fes/(ler' novinar Ne;
Jorkera!2T
Tri mjese/a nakon povijesne izborne pobjede i na#le preobrazbe iz
odmetnika zakonodav/e' naji kr# =olidarnosti raspravljao je'
etao' vikao' palio /i#aret na /i#aret' nesposoban odliti to da radi!
G svakim novim danom drava je sve dblje zapadala ekonomsk
kriz!
0ako neodlan za#rljaj
Dana +2! rjna +RIR!' poljski premijer Tadesz 9azo;ie/ki' stao je
pred prvi slobodno izabrani parlament! Ui kr# =olidarnosti konano
je odlio to e s ekonomijom' ali je samo ai/a peni( znala
konan odlk < (oe li to biti =a/(sov plan' Corbaovljev postpni
pt ili radnike kooperative =olidarnosriD
9azo;ie/ki se spremao objaviti presd' ali je sred to# velevano#
#ovora' prije ne#o to se sti#ao pozabaviti tim #orim pitanjem
drave' neto polo strano po zl! >aljljao se' (vatio se za #ovorni/
i' kako tvrdi jedan oevida/$ %problijedio' (vatao zrak i lo se kako
#ovori ispod #lasa$ PNe osjeam se ba dobroP!)24 Nje#ovi pomoni/i
izvkli s #a iz dvorane' preptaji H+4 poslanika na milost
#lasinama! =rani darD 0e li otrovanD Tko < komnistiD Gmerikan/iD
+AI
m /lektrokardio#np! "N" srani dar' ni otrov! Premijer je' jednostavno
ivi eno' palio n. !!%ktno# mora)' oMbiljno# manjka sna i pretjerane
koliine si resa! Nakon #oiovo itavo# sata napete neizvjesnosti'
ponovno se vratio dvoran #dje #a je doekao #romo#lasni aplaz!
%&prostite)' rekao je knjiki nastrojeni 9azo;ie/ki! %9oje
zdravstveno stanje potpnosti je jednako stanj poljske
ekonomije!)2*
"' naposljetk' pravorijek - poljska e se ekonomija od aktno# mora
lijeiti ok-terapijom' i to osobito radikalnom inai/om koja sebi
sadri %privatiza/ij d ravne indstrije' stvaranje brze vrijednosni/a i
trita kapitala' konvertibiln valt i prijelaz s teke indstrije na
proizvodnj robe iroke potronje)' kao i %rezanje prorana) < sve
istovremeno i to bre mo#e!2A
Gko je san o =olidarnosti zapoeo Falesinim odlnim preskokom
eline o#rade Cdarisk' onda je 9azo;ie/ki' svojim izmodenim
predavanjem ok-terapiji bio simbol svretka to# sna! Naposljetk je
odlio nova/! Qlanovi =olidarnosti nis tvrdili da je nji(ova vizija
zajedniko# pravljanja privredom po sebi po#rena' ali s nji(ovi
vode povjerovali daje ipak najvanije osloboditi se komnistiki(
d#ova i trentano stabilizirati valt! Xenr1k Fje/' jedan od
najvei( pobornika poljske kooperative' to vrijeme izjavio je$ %Da
smo imali dovoljno vremena' moda bismo mo#li spjeti! Nismo imali
vremena!)2I G =a/(s je mo#ao stvoriti nova/! Polja/ima je pomo#ao
da sklope sporazm s 99E-om' osi#rao djelomini otpis d#ova i
milijard dolara za stabiliza/ij valte < sve redom' a osobito 99E-
ovi :ondovi' bilo vezano z bezvjetno pokoravanje ok-terapiji!
Poljska je postala klasinim primjerom Eriedmanove teorije krize <
dezorijenta/ija brzi( politiki( promjena spoj s kolektivnim stra(om
izazvanim ekonomskim kolapsom inili s mo#nost dotvorno# i
brzo# oporavka < ma koliko prividno# < previe privlanom da bi je
se odbilo! Xaiina Bortno;ska' aktivisti/a za ljdska prava' opisala je
brzin promjena tijekom to# razdoblja kao %nain ivota kojim ivimo
ovi( dana podsjea na razlik izme. pasji( i ljdski( #odina!!!
postajemo oevi/ima polpsi(otini( reak/ija! Nemo#e je vie
oekivati da ljdi zastpaj vlastite interese jer s toliko dezorijentirani
da ne znaj < ili ne mare < o kojim je interesima zapravo rije!)2R
9inistar :inan/ija Bal/ero;i/z kasnije je priznao da je iskoritavanje
takvo# stanja krize bila smiljena strate#ija < nain kojim se' kao i
svim dr#im taktikama oka' klanjala opozi/ija! &bjasnio je da je bio

+AR
sprotne viziji solidarnosti samo zaro sto sr iPoijsKa rada nninriia ti'
Kako
je on to okrstio' razdoblj %nesvakidanje politike)' lo je stanje opisao
kao kratkotrajno razdoblje kojem ne vrijede pravila %normalne
politike) ?konzlta/ije' disksije' rasprave@ < dr#im rijeima'
nedemokratsko vrijeme ntat vladavine demokra/ije!B3
%Nesvakidanja politika)' izjavio je' %po de:ini/iji je razdoblje jasno#
diskontiniteta dravne povijesti! &na moe biti razdoblje iznimno
dboke ekonomske krize' slom ranije# instit/ionalno# sstava ili pak
oslobo.enje od sttane vladavine ?ili zavretak rata@! U Poljskoj +RIR!
stapaj se sve tri pojave!)B+ >bo# takvi( nesvakidanji( okolnosti' bio
je mo#nosti sttan kloniti normalan pro/es i nametnti
%radikalno brzavanje le#i-slativno# pro/esa)' kojim se ozakonio paket
ok-terapije!B2
Tijekom rani( devedeseti(' Bal/erovvi/zeva teorija o razdobljima
%nesvakidanje politike) privlai zamjetno zanimanje vain#tonski(
ekonomista! Nimalo dno < samo dva mjese/a nakon to je Poljska
najavila pri(vaanje ok-tetapije' do#odilo se neto to e promijeniti
tijek povijesti i poljskome eksperiment pridati #lobalno znaenje! U
stdenome +RIR! #odine' odevljeno se ri Berlinski zid' #rad se
pretvara sajam mo#nosti' a na revinama vijori 9T8-ova zastava
- kao da se "stoni Betlin pretvorio mjeseev povrin! &djednom se
inilo da /ijeli svijet proivljava ist vtst brzano# postojanja kao i
Polja/i - =ovjetski =avez naao se na rb raspada' apart(ejd
0noa:rikoj repbli/i opasno je tettao' poinj zamirati atoritarni
reimi 7atinskoj Gmeri/i' istonoj Kropi i Gziji' a d#i ratovi' od
Namibije do 7ibanona' privode se kraj! Posvda se re stari reimi' a
oni koji se ra.aj na nji(ovim revinama tek motaj poprimiti svoja
oblija!
Tijekom samo nekoliko #odina inilo se da je polovi/a svijeta ronila
%nesvakidanj politik) ili %tranzi/ij)' kako se devedeseti( nazivalo
oslobo.ene zemlje < zastale e#zisten/ijalnom vakm izme.
prolosti i bdnosti! Kako tvrdi T(omas 5arot(ers' vo.a takozvano#
aparata za promi/anje demokra/ije vlade =jedinjeni( Drava$ %tijekom
prve polovi/e devedeseti(!!! broj %zemalja ttanzi/iji) radikalno raste'
a #otovo stotin dtava ?otprilike 23 7atinskoj Gmeri/i' 24 istonoj
Kropi i bivem =ovjetskom =avez' B3 podsa(arskoj G:ri/i' +3
Gziji i 4 na Bliskome "stok@ nalazi se nekoj vrsti tadikalne tranzi/ije
iz jedno# modela vlasti na dr#i!)BB
9no#i s tvrdili da e /ijeli taj tok' kao i pad stvarni( i oni( meta:o-
riki( zidova' dovesti do kraja ideoloko# pravovjerja! &slobo.eni
pola-riza/ijsko# inka skobljeni( spersila' drave e konano moi
iz oba
+I3
i ekonomskiP si#rnosti! 5iorbaov je iMjavio$ -9no#a desetljea
do#matsko# sljepila i krto# pristpa inila s svoje! " @anas elimo
pokazati svoj istinski stvaralaki db!)-PH
? akaka je kola takve prie o mijeanim ideolo#ijama doekala neskri-
venim prezirom! Poljska je jasno pokazala da takav vid kaotine
tranzi/ije otvara mo#nosti odlnim pojedin/ima koji e se brzim
djelovanjem probiti kroz takve brze promjene! Doao je trentak da se
bive komnistike drave preobrati na isti :riedmanizam' a ne
nekakav bastardni ke1nesijanski kompromis! =am Eriedman izjavio je
da pravovjerni iz 5ikake kole moraj imati spremna rjeenja jo
trentk kad svi ostali i dalje postavljaj pitanja i trde se pronai
smjer!
Neka vrsta ponovno# ssreta pojedina/a koji s za#ovarali taj
svjetonazor zbila se te sdbonosne zime +RIR! < na posve prikladnome
mjest' naime' ikakome =veilit! Prilika za ssret bilo je
predavanje Eran/isa Ek1ame' naslovljeno %Bliimo li se kraj
povijestiD), Ek1ami' tada viem politikom savjetnik amerikom
=tate Department' strate#ija pobornika neobzdano# kapitalizma bila
je posve jasna < ne raspravljati s nevanima ne#o' mjesto to#a'
preventivno pro#lasiti pobjed! Ek1ama je vjerovao da se krajnosti
ne bi smjelo odba/ivati' nikakav izbor ono# najbolje#a iz obaj
svjetova' nikakvi( djelomini( rjeenja! Propast komnizma' kako je
#ovorio okpljenima' vodi %ne ka Pkraj ideolo#ijeP ili stapanj
kapitalizma i so/ijalizma!!! ne#o niim pomenoj pobjedi ekonomsko#
i politiko# liberalizma)! Nije to bio kraj ideolo#ije' ne#o %povijesti
kao takve)!B4
Predavanje je sponzorirao 0o(n 9! &lin' d#o#odinji :inan/ijer
Eriedmanovo# ideoloko# po(oda i pro/vata desniarski( trstova
moz#ova!B* =poj je bio savreno prikladan bdi da je Ek1ama
biti potvr.ivao Eriedmanov tvrdnj da s slobodna trita i slobodni
narodi dio nerazdvojno# projekta! T je tez (rabro prenio na novo
podrje' tvrdei da dere#lirana trita ekonomskoj s:eri' spoj s
liberalnom demokra/ijom politike s:ere' predstavljaj %konan tok
ideoloke evol/ije ovjeanstva i!!! konani oblik ljdske
vladavine)!BA Demokra/ija i radikalni kapitalizam sljbljj se' ne
samo jedno s dr#im' ne#o i s modernitetom' napretkom i re:ormom!
&ni koji se protive tom spajanj ne samo to #rijee ne#o i s %i dalje
ntar povijesti)' kako to izrie Ek1ama' to je jednako onima
ostalima iza Dr#o# dolaska' bdi da s svi dr#i ve preli na
nebesk' %post(istorijsk) razin!BI
, To predavanje Ek1ama pretvara knji# Kraj povijesti i posljednji
ovjek' objavljen tri #odine kasnije!
+I+
kakvo j/ oblikovala 5ikaka -kola! 0ednako koliko je 99E pokavao'
pod krinkom pro#rama (itne %stabiliza/ije)' n 7atinsk Gmerik i
G:rik prokrijmariti privatiza/ij i %slobodn tr#ovin)' Ek1ama
se potrdio taj isti' iznimno pitni pro#ram' /ijepiti prodemokratski
val koji se podizao od 8arave do 9anile! Kao to sam primjeje'
istina j/ da postoji jasan i nezastavljiv konsenzs da svi ljdi imaj
ptavo demokratski vladati sobom' ali samo najl.im matanjima
ntat =tate Depattmenta t dnj za demokra/ijom prati za(tjev
#ra.ana za ekonomskim sstavom koji bi kino zatit radni( prava i
zrokovao masovna otptanja!
Gko je i postojao istinski konsenzs o iem' onda je to bio konsenzs
da je za one koji s bjeali iz lijevi( i desni( diktatra' demokra/ija
znaila konano zadobivanje prava odlivanja svim vanim
pitanjima mjesto jednostrano# i nasilno# nametanja t.i( ideolo#ija!
Dr#im rijeima' to niverzalno naelo koje Ek1ama identi:i/ita kao
%sverenitet naroda) sebi sadri pravo naroda da bira nain kojim e
se raspore.ivati bla#o nji(ovi( domovina < od sdbina tvrtki
dravnome vlasnitv' pa do razine sbven/ija za kole i bolni/e!
Diljem svijeta' pojedin/i s bili spremni iskoristiti svoja krvavo plaena
demokratska ptava i konano postati tvor/ima vlastiti( na/ionalni(
sdbina!
Codine +RIR! povijest je stvarala zbdljiv zaokret i lazila razdoblje
istinske otvorenosti i mo#nosti! =to#a nije nimalo slajno da
Ek1ama' iz svo#a #nijezda =tate Department' bira pravo taj
trentak da poka bno zatvoriti knji# povijesti! Niti je slajno da
=vjetska banka i 99E bitaj pravo t eksplozivn #odin da otkrij
postojanje %8ain#tonsko# konsenzsa) < posve jasan pokaj
prekida svi( rasprava i raspri o bilo kakvim ekonomskim idejama izvan
%ladi/e) slobodno# trita! Bile s to strate#ije o#raniavanja
demokra/ije' stvorene da sasijek neoekivan pojav samoodre.enja'
te vjene i jedine najvee prijetnje kriarskome po(od 5ikake kole!
-ok na tr# Tiananmen
Kina je bila jedno od mjesta na svijet #dje se dokazala sva
nevjerodostojnost (rabre Ek1amine tvrdnje! Ek1ama je svoj #ovor
odrao veljai +RIR! < dva mjese/a kasnije Pekin# je doslovno
eksplodirao prodemokratski pokret praen masovnim prosvjedima i
protestnim sjedenjem na tr# Tiananmen ?Tr# nebesko# mira < op!
prev!@! Ek1ama je iznio postavk da s demokratski pro/esi i
%pro/esi slobodno# trita) svojoj biti pro/esi-blizan/i koje je
nemo#e razdvojiti! No' Kini'
+I2
pla/e i proirili opse# trita dnk je' istovremeno' vrsto odlila
silovito se odprijeti svim za(tjevima M!i iM!(ore i #ra.anske slobode!
Prosvj/.ni/i s' s dr#e str!ine' za(tijevali demokra/ij i' mno#i med
njima' protivili se vladin pri(vaanj nere#lirano# kapitalizma' to
s' kao injeni/' zapadni mediji esto izostavljali svojim izvjeima
o zbivanjima! U Kini demokra/ija i ekonomija 5ikake kole nis ile
rk pod rk < nale s se na sprotnim stranama barikada koje s
okrivale tr# Tiananmen!
6ani( osamdeseti(' kineska vlada' tada pod vodstvom Den# biaopin#a'
bjesomno je pokavala izbjei repriz do#a.anja Poljskoj #dje s
radni/i dobili doptenje osnovati neovisni pokret i njime pitanje
dovesti partijski monopol na mo! Naime' kineski vo.e nis
namjeravali tititi tvorni/e dravnome vlasnitv' kao ni
poljoprivredne zajedni/e koje s inile temelj komnistike drave!
Den# je' stvari' vrsto odlio prijei na korporativn ekonomij <
tome je bio toliko odlan da je nje#ova vlada' +RI3! #odine' pozvala
9iltona Eriedmana da Kini' temeljima teorije slobodno# trita poi
stotine visoki( dravni( dnosnika' pro:esora i partijski( ekonomista!
%=vi s pozvani na laz morali pokazati pozivni/e)' prisjea se
Eriedman svoje pekinke i an#ajske pblike! Nje#ova temeljna porka
#lasila je$ %Koliko neizmjerno bolje obini ljdi ive kapitalizm'
ne#o komnistikim dravamaY)BR "znosio je primjer Xon# Kon#a'
podrja isto# kapitalizma kojem se Eriedman ve odavno divio zbo#
%dinamino# i inovativno# karaktera koji je stvorila osobna sloboda'
sloboda tr#ovine' niski nameti i minimalne interven/ije vlasti)! Tvrdio
je da je Xon# Kon#' nato nepostojanj demokra/ije' slobodniji od
=jedinjeni( Drava' bdi da tamonja vlast manje tjee na
ekonomij!H3
Eriedmanova de:ini/ija slobode kojoj s politike slobode samo
slajnosti' tovie' nepotrebne' sporedbi sa slobodom neobzdane
tr#ovine' savreno se klapala s vizijom koja je nastajala kr#ovima
kinesko# Politbiroa! Partija je ekonomij eljela otvoriti privatnom
vlasnitv i potroakom mentalitet' i istovremeno rkama zadrati
vlast < taj je plan' partijskim dnosni/ima i nji(ovim obiteljima
osi#ravao najbolje poslove i prva mjesta redovima za najvee zarade
trentk kad zapone rasprodaja dravno#a vlasnitva! =kladno toj
inai/i %tranzi/ije)' oni isti pojedin/i koji s drav nadzirali pod
komnizmom' nadzirat e je i kapitalizm' istovremeno ivaji
velikom poboljanj vlastito#a ivotno#a stila! Kineska vlada nije
namjeravala podraavati model =jedinjeni( Drava < model kojem
s stremili bio je daleko blii Pino/(etovom Qile$ slobodna trita
sljbljena s atoritarnim politikim nadzorom koji se provodi
represijom eline pesni/e!
+IB
represija najvaniji imbenik! " ijekom 9aov/ vladavine' Kineska
drM!iv!i
okrtno je nadzirala vlastiti nadzor' razranavala se s protivn ima i
neistomiljenike slala na preod#oj! =amo' 9aova represija provodila se
ime radnitva i protiv broazije < partija se sad spremala podii
vlastit kontrarevol/ij i od radnika zattaiti da se odrekn najvee#
dijela povlasti/a i si#rnosti kako bi manjina mo#la ostvarivati #oleme
zarade! =to nije bila nimalo laka zadaa! Kad je Den#' +RIB! #odine'
Kin otvotio stranim la#anjima i smanjio zatit radnitva'
istovremeno je naredio stvaranje Narodne naotane poli/ije s H33 333
pripadnika < nov' ptj postrojb za #enje trajkova' sa
zadaom #onjenja svi( znakova %ekonomski( zloina) ?bolje reeno'
trajkova i prosvjeda@! Kako tvrdi povjesniar Kine 9ari/e 9eisner$
%Narodna naorana poli/ija arsenalima je posjedovala amerike
(elikoptere i elektrine tapove za stok!) "$ %nekoliko je odjela
otptovalo Poljsk kako bi se obavalo te(nikama #enja
pobna) < tamo s izavali taktike kojima se poljska poli/ija
koristila protiv =olidarnosti tijekom razdoblja izvanredno# stanja!H+
8elik broj Den#ovi( re:ormi bio je spjean i omiljen < selja/i s
dobili vei nadzor nad vlastitim ivotom' #radove se vratila tr#ovina!
No' potkraj osamdeseti(' Den# zapoinje voditi mjere koje je #radsko
radnitvo doslovno doekalo na no < kida nadzot /ijena koje ska
nebo; nestaje zatita na rad to dovodi do masovne nezaposlenosti;
novoj Kini sve se vie nazir temeljne nejednakosti izme. pobjednika
i #bitnika! 8e +RII! #odine' Partija se soava sa snanom
reak/ijom' to je prisiljava da djelomino odstane od dere#la/ije
/ijena! Ba(ata kormpiranost i nepotizam Partije tako.et s izazivali
sve vee ne#odovanje! 9no#i Kinezi eljeli s vee trine slobode' ali
je %re:orma) sve vie i vie podsjeala na kod kojim s se partijski
dnosni/i pretvarali tajkne' bdi da s mno#i od nji( privatni
posjed ptezeli imovin kojom s dotad pravljali kao birokrati!
Bdi da se eksperiment slobodno# trita naao po#ibelji' vlasti
ponovno pozivaj Eriedmana da posjeti Kin < jednako kao to s #a
5(i/a#o Bo1si i piraje zatraili za pomo +RA4! #odine' ttentk kad
svojim pro#ramom rasplamsavaj ntarnj pobn Qile!H2 8aan
posjet' svjetski slavno# #ra kapitalizma bila je %injek/ija) koj s
kineski %re:ormatori) toliko trebali!
Kad s Eriedman i nje#ova spr#a 6ose sti#li =an#aj' rjn +RII!
#odine' zapanjilo i( je kolikom je brzinom sredinja Kina poela
nalikovati Xon# Kon#! Usprkos #njev koji je tinjao narod' sve to
s vidjeli
+IH
tioiik opisao kao %raMdo(lje najvee nade kinesko# eksperimenta)!
"@ nazonosti slbeni( dravni( medija' Eriedman je dva sata sastanio
s >(ao >i1an#om' #eneralnim sekretarom Komnistike partije' i 0ian#
>eminom' tadanjim partijskim sekretarom -an#ajsko# komiteta i
bdim k i nesk i m predsjed n i kom! Eriedmanov savjet 0ian#
doslovni je odjek savjeta koji je dao Pino/(et trentk kad se
ileanski eksperiment naao na tankome led < nemojte podlei
pritisk i ne oklijevajte! %Na#lasio sam vanost privatiza/ije i
slobodni( trita' kao i liberaliza/ije jednome potez)' prisjea se
Eriedman! U memorandm koji je ptio #eneralnom sekretar
Komnistike partije' Eriedman na#laava da je ok-terapija tom
trentk jo vie potrebita! %Prvi kineski kora/i na pt re:orme bili s
radikalno spjeni! Kina moe ostvariti radikalan napredak oslanjaji
se jo veim dijelom na slobodna privatna trita!)T
Ned#o po povratk =GD' Eriedman je' prisjeaji se ne#odnosti
koje je pretrpio savjetji Pino/(eta' iz %iste zloe) rednik
stdentski( novina napisao pismo kojem vlastite kritiare optje za
dvostrka mjerila! &bjasnio je da je proveo dvanaest dana Kini #dje
je %veinom bio #ost vladini( reda)' i #dje se ssreo s najviim
dnosni/ima Komnistike partije! No' kako istie Eriedman' ti ssreti
nis izazvali nikakve stdentske prosvjede zbo# krenja ljdski( prava!
%G' sasvim slajno' kineskim vlastima dao sam isti savjet koji sam
izrekao i Qile!) >atim' sarkastino' zakljje$ %Trebam li se
pripremiti za lavin protesta to sam bio voljan savjetovati jedn toliko
zlodn vlastD)HH
Nekoliko mjese/i' to zlobno pismo poprimilo je daleko mranije
prizvke' bdi da je kineska vlada poela podraavati velik broj
najzlo#lasniji( Pino/(etovi( taktika!
Eriedmanovo ptovanje nije polilo eljene rezltate! =like
slbenim #lasilima' na kojima pro:esor bla#oslivlja partijske birokrate
nis spjele preobratiti stavove javnosti! Najvidljiviji simbol oporbe bili
s prosvjeti koje s or#anizirali stdenti' trajkaji na tr# Tiananmen!
Te povijesne prosvjede #otovo svi svjetski mediji jedno#lasno s
prikazali kao sraz izme. svremeni(' idealistiki nastrojeni( stdenata
koji s za(tijevali zapadnjake demokratske slobode i atoritarni(
vlasti staro#a kova koje s titile komnistik drav! Nedavno se
pojavila dr#aija analiza znaenja Tiananmena' analiza koja dovodi
pitanje opepri(vaen inai/ i :riedmanizam stavlja sam sr
do#a.aja! T' alternativn inai/' me.
+I4
sada vodei intelektala/ kr#ovima kineske `nove lNeve U svoNoN
knjizi 5(inas Ne; &rder' objavljenoj 233B!' Fan# objanjava da se
med prosvjedni/ima nala #otovo /jelokpna lepeza kinesko#a .ttva
ne samo elitni stdenti ne#o i tvorniki radni/i' mali podzetni/i i
pro:esori! Kako se prisjea' prosvjede je pokrenlo narodno
nezadovoljstvo D/n#ovim %revol/ionarnim) ekonomski( promjenama
< smanjenjem plaa' porastom /ijena i nastankom %krize otptanja i
nezaposlenosti)!H4 Kako tvrdi Fan#$ %Te promjene bile s katalizator
drtvene mobiliza/ije +RIR!)H*
Prosvjedi nis bili okrenti ekonomskoj re:ormi an si/( <
prosvjedovalo se' naime' protiv iztazito :riedmanistike naravi re:ormi
< brzine' betnosti i injeni/e da je /ijeli taj pro/es bio izrazito
nedemokratske prirode! Fan# #ovori da s pozivi na izbore i borba za
slobod #ovora bili tijesno povezani s ekonomskim nezadovoljstvom!
>a(tjev za demokratiza/ijom potaknla je injeni/a da je partija
promi/ala promjene' po samoj naravi revol/ionarne' potpnosti bez
privole naroda! Dolo je' kako navodi' %do ope# za(tjeva za
demokratskim me(anizmima nadzora potenja pro/esa re:orme i
reor#aniza/ijom sstava so/ijalne skrbi!)HA
Ti za(tjevi natjetali s Politbito da se konano odli! Nis birali' kako
se i preesto tvrdilo' izme. demokra/ije i komnizma' ili izme.
%re:ormi) i %state #arde)! 6ani/a je bila daleko sloenija! Treba li
partija silom provesti pro#ram slobodno#a trita' to je mo#e izvesti
samo #aenjem tijela prosvjednikaD "li bi trebala stknti pred
za(tjevima za vo.enje demokra/ije' odrei se monopola na vlast i
riskirati veliki zastoj ekonomsko# pro#ramaD
Neki %slobodnotrini) re:ormatori ntar Partije' osobito #eneralni
sekretat >(ao >i1an#' naiz#led s bili spremni kladiti se na
demokra/ij' vjereni da ekonomska i politika re:orma mo# biti
kompatibilne! No' oni moniji dijelovi Partije nis bili voljni toliko
riskirati! >atim se o konani zakljak$ drava e svoje pro#rame
ekonomske %re:orme) zatititi #enjem prosvjeda!
8lada Narodne repblike Kine poslala je jasn pork' dana 23! svibnja
+RIR! #odine' kad je pro#lasila izvanredno stanje! Dana B! lipnja'
tenkovi Narodnooslobodilake armije napali s prosvjednike i p/ali po
svjetini! 8ojni/i s navalili na atobse kojima s pobnjeni stdenti
potraili zaklon i tkli i( pali/ama < nove sna#e probile s barikade
koje s zatvarale tr# Tiananmen' na kojem s stdenti podi#li kip
bo#inje Demokra/ije' i opkolili or#anizatore! =lini napadi istovremeno
s otpoeli i dr#im krajevima drave!
+I*
!++ i!i! i !li +++! i i i! i i!in P! ii ++ -' oK oi ivi/i i i/( i i evie i
iSii@N li t vili piPoi N/liZiiNii n!i iMn -ilii il V iNi i 9tl!i9i i isa' tvrdei .!i
j/ ranjeni( bilo ak trideset tisa! Nakon prolesta' slijedio je sveopi
lov na vjeti/e i pro#on svi( kritiara i protivnika reima! U(ieno je
oko etrdeset tisa' tise s zavrile po zatvorima' a smaknto i( je'
kako se tvrdi' na stotine! 0ednako kao i 7atinskoj Gmeri/i' vlada se
najsnanije obrila na tvornike radnike koji s predstavljali
najizravnij prijetnj nere#liranom kapitalizm! %8einom s (ieni
i doslovno svi smaknti bili tvorniki radni/i! Bdi da je neskri-veni
/ilj bio terorizirati narod' postalo je ve obiajeno (iene pojedin/e
podvr#avati premlaivanj i tortri)' pie 9ari/e 9eisner!HI
Najvei dio zapadni( medija prikazivao je pokolj kao jo jedan primjer
komnistike okrtnosti < ba kao to je 9ao' tijekom Kltrne
revol/ije' pomeo svoje protivnike' sad je i Den#' %Pekinki kolja)'
svoje kritiare #azio pod bdnim okom divovsko# 9aovo# portreta!
Naslov Fallstreet0ornal tvrdi da %Kineske okrtne mjere prijete
sporavanjem deset#odinji( re:ormi) < kao da je Den# bio protivnik
re:ormi' a ne nji(ov najvatreniji za#ovornik' odlan otvoriti im nova
prostranstva!HR
Pet dana nakon krvavo#a sloma' Den# se obratio na/iji i savreno
nedvosmisleno izjavio da slomom pobne ne titi komnizam' ne#o
kapitalizam! Nakon to je prosvjednike ponizio nazivaji i( %velikom
(rpom ljdsko#a ljama)' kineski predsjednik ponovno je potvrdio
odlnost partije provedbi ok-terapije! %Kratko reeno' ovo je bio
test koji smo poloili)' izjavio je' i dodao$ %9oda e nam to zlo
omo#iti nastavak provedbe re:ormi i politike otvoreni( vrata
mirnijim' boljim' moda i brim tempom!!! Nismo po#rijeili! U etiri
temeljna naela ?ekonomski( re:ormi@ nema nita po#reno! Gko
po#reka i postoji' onda lei nedovoljno pomnoj primjeni ti(
naela!)43,
&rville =/(ell' sinolo# i novinar' kratko pojanjava Den#ov odlk$
%Nakon pokolja +RIR! zapravo je izjavio da nee zastaviti ekonomske
re:orme < mjesto to#a' zastavit e one politike!)4+
Den# i ostatk Politbiroa mo#nosti koje je ndilo slobodno trite
postale s doslovno bez#ranine! Ba kao to je Pino/(et terorom
oistio li/e ime revol/ionarni( mijena' tako je i Tiananmen
poploao pt radikalnim preobrazbama neoptereenima stra(om od
pobne! Gko je selja/ima i radni/ima ivot nakon to#a postao tei'
imali s to pri(vatiti tke' ili se
, Den# je imao neke znaajne advokate! Nakon masakra' Xenr1
Kissin#er napisao je vodnik kojem tvrdi da Partija
nije imala izbora! %Nijedna vlada na svijet ne bi tolerirala da dese/i
tisa prosvjednika' osam tjedana okpiraj #lavni tr# prijestolni/i!!!
=to#a slom nije bilo mo#e izbjei!)
+IA
pio /isti teror' poeo provoi !svoj!- oia naNsv/ontinV ' niNi
(m
PrijeTiananmenamorao j/ blaiti neke bolnije mjere m mj/ei!i nakon
pokolja' ponovno i( je stavio na sna# i praks proveo jo neke (i/eY
nove preporke' med kojima i dere#la/ij /ijena! Fan# Xi istie
da postoji oit razlo# zato se %trine re:orme' ija provedba nije
spjela potkraj osamdeseti (' dovravaj klimi nastaloj nakon +RIR!);
razlo# tom je' kako pie' taj da je %nasilje iz +RIR! poslilo da obzda
drtven pobn koj je izazvao pro/es' te je novi sstav /ijena
napokon dobio svoj konani oblik!)42 Dr#im rijeima' ok pokolja
omo#io je provedb ok-terapije!
Tijekom tri #odine odma( nakon to# krvavo# obrana' Kina se
potpno otvara stranim la#anjima' stvaraji diljem drave posebne
izvozne zone! Najavljji te nove ini/ijative' Den# je drav podsjetio
da e %se primijeniti sva potrebna sredstva da se' bdnosti'
samom korijen zatre svaki tra# pobne! 9o#e je vo.enje vojni(
sdova' pa ak i jo okrtniji( metoda!)4B,
Taj je val re:ormi Kin pretvorio svjetsk man:aktr' omiljen
loka/ij za tvorni/e doslovno svi( mltina/ionalni( kompanija na
svijet! Nijedna dr#a drava nije ndila povoljnije vjete od Kine <
niska davanja i porezi' podmitljivi slbeni/i i' najvie od sve#a'
#omile je:tine tadne sna#e koja e jo mno#o #odina oklijevati'
stra(ji od nevi.eno nasilni( odmazda' riskirati #lav i za(tijevati
potene plae ili temeljn zatit na rad!
=tranim la#aima i Partiji bila je to obostrana dobitna kombina/ija!
"straivanje iz 233*! otkriva da s R3 posto kineski( milijardera
?izranato kineskim janima@ dje/a komnistiki( dnosnika!
&tprilike dvije tise devetsto stranaki( nasljednika < takozvani
%kraljevii) < rkama dre 2*3 milijardi ameriki( dolara!4H Pravi
zr/alni odraz korpora/ijske drave' prvotno nastale Qile pod
Pino/(etom - otvoreni prolaz izme. korpora/ijski( i politiki( elita
koji jedinjenim sna#ama klanjanj radnitvo kao or#aniziran
politik sna#! Danas se ta pro:esionalna sradnja vidi nain kojim
strani mltina/ionalni mediji i te(noloke kompanije kineskoj dravi
poma (oditi vlastiti narod i osi#rati da se' kad stdenti na internet
tta#aj za :razama kakva je %pokolj na tr# Tiananmen) ili ak
%demokra/ija)' na zaslonima ranala ne pokae nijedan dokment!
%=tvaranje dananje# trino# drtva nije is(od niza spontani(
do#a.aja)' pie Fan# Xi' %ne#o is(od nasilja i mijeanja drave!)44
, David Xarve1' antropolo# s njjorko# =veilita primjeje da je
Den# tek nakon Tiananmena poao na svoj
ven %jn trnej) Kinom' i %da je' iza otvaranja stranoj tr#ovini i
"zravnim stranim la#anjima' sredinja vlast stajala pnom silinom!)
+II
"""!!" !++ lli il "" !+ " """ @YP' " i Xl """ "" +M"""!" " K!ipil !+ ++ M " ""!" 8
l l!a=K5 =K&KP M!"05tlUU k!l
spi/mno9 il!i se klone i @i oi i V ++ it i' tla siP plina obrie otl svako#
otpora' tla se poi/ iznova!
Usprkos injeni/i tla se pokolj zbio samo nekoliko mjese/i nakon to je
kineske dnosnike potakno da nastave provedb bolni( i neomiljeni(
pro#rama slobodno# trita' Eriedman se nikad nije soio s %lavinom
protesta to je savjetovao jedn tako zlodn vlast)! "' kao obino' nije
pronalazio nikakv povezanost izme. savjeta koji je dao' i nasilja
potrebno# da #a se provede djelo! "ako je osdio kinesk porab
sile' Eriedman je Kin i dalje isti/ao kao primjer %inkovitosti
slobodno# trita promi/anj prosperiteta i slobode)!4*
=lajnost je neobina' ali se pokolj na tr# Tienanmen zbio ono# isto#
dana kad je =olidarnost Poljskoj premono pobijedila na izborima <
H! lipnja +RIR! Na neki nain' bila s to dva dijametralno sprotna
primjera doktrine oka! &bje drave morale s iskoristiti ok i stra( da
bi ostvarile preobrazb slobodno trite! U Kini' #dje je drava svkla
rkavi/e i pribje#la teror' tortri i bojstvima' to je rodilo - trino
#ledaji - savrenim spje(om! U Poljskoj' #dje se spjelo obzdati
samo ok ekonomske krize i brze promjene < #dje je izostalo otvoreno
nasilje < posljedi/e oka naposljetk s minle te je is(od bio daleko
manje spjean!
U Poljskoj se ok-terapij mo#lo nametnti odma( nakon izbora' ali bi
se time travestirao demokratski pro/es' bdi daje terapija bila
izravnom skob sa eljama veine #lasaa koji s svoje #lasove dali
=olidarnosti! 0o +RR2!' *3 posto Poljaka protivilo se privatiza/iji
dravne indstrije! Branei svoje nepoplarne poteze' =a/(s je tvrdio da
nema izbora' svoj lo# izjednaji s lo#om kirr#a operativnoj
dvorani! %Kad Xitnoj dobijete tipa sa zastojem sr/a' moete m
rasporiti prsa' ne marei za oiljke koji ostaj)' rekao je! %Clavno je
pa/ijent ponovno pokrenti sr/e! Naravno' to ostavlja straan nered!
0ednostavno' izbora nema!)4A
No' nakon to s se Polja/i oporavili od prve opera/ije' poeli s
propitivati i lijenika i lijeenje! =ok-terapija Poljskoj nije prozroila
%trentane disloka/ije)' kao to je predvi.ao =a/(s! Prozroila je
posvemanj depresij < B3-postotno smanjenje indstrijske
proizvodnje prve dvije postre:ormske #odine! Uz rezanje sredstava i
poplav je:tino# voza' nezaposlenost dostie zastraje razmjere <
#odine +RRB!' nekim podrjima popela se do 24 posto' to je bila
stra(otna promjena
+IR
tekoama' nije ono sizn/no nezaposleni n! i ! i k i na kod sto N/ /i ! n
poela ponovno rasti' visoka nezaposlenost ostaje kroninom
pojavom! Prema posljednjim izvjeima =vjetske banke' Poljskoj
nezaposlenost sta#nira na oko 23 posto < najvii postotak Kropskoj
Uniji! =tanje je daleko #ore za popla/ij mlad od dvadeset etiri
#odine$ 233*! bilo je nezaposleno H3 posto mladi( radnika' dvostrko
vie od prosjeka Unije! "ako' naj#ori je broj siromani( - #odine +RIR!
+4 posto poljske popla/ije ivjelo je ispod #rani/e siromatva; #odine
233B! ispod /rte nalo se 4R posto Poljaka!4I =ok-tetapija koja je
nitila svak zatit rada i svakodnevni ivot inila neizmjerno
skpljim nije bila poljski pt pretvotbe %normaln) eropsk drav
?s vrstim zakonima o rad i velikodnom so/ijalnom zatitom@' ne#o
prema istim onim zjapeim razlikama koje s popratile sve trijm:e
kontrarevol/ije < od Qilea do Kine!
Qinjeni/a' da je pravo =olidarnost' stranka koj je stvorilo poljsko
radnitvo' nadzirala stvatanje te podklase i izazvala #orko razoaranje
te atmos:er /inizma i #njeva dravi! 8ode =olidarnosti esto s
manjivali vanost so/ijalistiki( kotijena stranke - s time da Falesa
danas tvrdi da je jo +RI3! znao da e %morati #raditi kapitalizam)!
Karol 9odzele;ski' militantni intelektala/ =olidarnosti koji je
komnistikim zatvorima proveo osam i pol #odina' #njevno m je
zvratio$ %>a kapitalizam zatvor ne bi( proveo ni tjedan' ni mjese/'
kamoli osam i pol #odinaY)4T
Tijekom prvi( osamnaest mjese/i vladavine =olidarnosti radni/i s
vjerovali svojim (erojima kad s i( ti vjeravali da s mke samo
privremene' da s neizbjena prepreka na poljskome pt modern
Krop! Qak i kad s se soili s vrto#lavim porastom nezaposlenosti'
or#anizirali s samo ai/ trajkova i strpljivo ekali da tetapetski dio
ok-tetapije rodi plodom! Kad obeano ozdravljenje nije dolo' bar ne
oblik radni( mjesta' pripadni/i =olidarnosti ostali s zbnjeni <
kako je nji(ov vlastiti pokret mo#ao stvoriti ivotni standard nii ne#o
komnizmD %=olidarnost me branila +RI3! nakon to sam temeljio
sindikalni odbor)' rekao je etrdesetjedno#odinji #ra.evinski radnik!
%Gli kad sam im se ovaj pt obratio za pomo' rekli s mi da moram
patiti ime re:ormi!)*3
Nakon otprilike #odin i pol dana poljsko# razdoblja %nesvakidanje
politike) bazi =olidarnosti do#orjelo je do nokata' te s za(tijevali
okonanje eksperimenta! Krajnje nezadovoljstvo odraavalo se broj
ttajkova$ #odine +RR3!' kad s radni/i =olidarnosti jo davali /arte
bian/(e' bilo je samo 243 trajkova; do +RR2! dolo je do vie od * 333
slini( prosvjeda!*+ =oivi
+R3
j iv!ii iM!! iNi ! iiiii i i P P S! #onine M!miij/Mriio jr vise n M imi m i !iNki
iva < ?S2 polo poljske niilsi i iji- jo se nalazilo javnome
vlasnitv!*2
? anjenii !+ ila s poljski ratini/i spjeli zastaviti sveob(vatn
privatiza/ij drave znai ila s' ma koliko bile bolne' retorme mo#le
biti jo tee! 8al trajkova nesmnjivo je spasio stotine tisa radni(
mjesta koja bi nestala da se te' navodno neinkovite' tvrtke zatvorilo
ili radikalno srezalo broj zaposleni( njima! >animljivo je daje poljska
ekonomija istom tom razdoblj poela brzo rasti' dokazji' kako
tvrdi istaknti poljski ekonomist i bivi pripadnik =olidarnosti' Tadesz
Ko;alik' da s oni spremni otpisati dravne tvrtke kao neinkovite i
zastarjele %oito po#rijeili)!
&sim trajkova' poljski radni/i otkrili s jo jedan nain da izraze
nezadovoljstvo svojim nekadanjim savezni/ima =olidarnosti <
demokra/ijom koj s izborili' iskoristili s se da odlno kazne
strank na izborima; jednako je proao i voljeni voda 7e/( Falesa!
Najtei dara/ pretrpjeli s +R! rjna +RRB!' kad je koali/ija lijevi(
stranaka' med kojima i bivi vladaji Komnisti ?preimenovali se
Demokratski savez ljevi/e@ osvojili ** posto zastpniki( mjesta
parlament! =olidarnost se tada ve ras/ijepila zaraene :rak/ije!
=indikalna :rak/ija osvojila je manje od 4 posto i tako iz#bila pravo na
parlamentarne predstavnike' dok je nova stranka' koj je vodio tadanji
premijer 9azo;ie/ki' osvojila samo +3'* posto - jasno i nedvosmisleno
odbijanje ok-terapije!
"pak' nekim dom' #odinama koje s slijedile' dok s se dese/i
drava mile re:ormirati svoje ekonomije' one nez#odne sitni/e <
re/imo' trajkovi' izborni porazi' promjene politiki( pro#rama <
jednostavno iezavaj! Umjesto to#a' Poljsk e se prikazivati kao
model' kao dokaz da se radikalne preobrazbe prema slobodnome trit
mo# provesti demokratski i miroljbivo!
Kao jo bezbroj pria o zemljama tranzi/iji' i ova se najveim dijelom
svodi na mit! "pak' i to je bolje od istine < Poljskoj se demokra/ij
na li/ama i na izborima iskoristilo kao orje protiv %slobodno#a
trita)! Dok s Kini' #dje je val neobzdano# kapitalizma z#azio
demokra/ij na tr# Tiananmen' ok i teror pokrenli jedan od
najnosniji( i najvri( investi/ijski( pro/vata svremenoj povijesti!
0o jedno do rodilo se iz pokolja!
+R+
ro.ena lan/ima
Pri#ena sloboda 0ne G:rike
Pomirenje znai da oni koji s postojali na dn povijesti moraj vidjeti
da postoji kvalitativna razlika izme. represije i slobode! >a nji(
sloboda dobiva znaenje dovoljne koliine iste vode' prekidaa
elektrine strje' mo#nost ivota pristojnome dom i dobra posla'
mo#nosti da se kolje dje/' pristpa zdravstvenoj skrbi! 9islim
rei' em sva ta tranzi/ija ako se kvaliteta ivota ti( ljdi ne povisi i ne
poboljaD Gko se to ne zbde' onda je #lasovanje jalovo!
Nadbiskp Desmond Tt' predsjednik 0noa:riko# odbora za istin i
pomirenje' 233+!+
Prije prijenosa vlasti' Na/ionalna stranka eli je kopiti! Trdi se
#ovoriti vrst prijelaza kojem e se odrei prava da vodi zemlj'
zamjen za pravo da /rn/ima brani da njome vladaj kako oni ele!
Gllister =parks' jnoa:riki novinar2
U sijenj +RR3! #odine' Nelson 9andela' tada sedam-
desetjedno#odinjak' smjestio se svojoj zatvorskoj eliji da napie
pork svojim pristaama na slobodi! Njome je elio okonati rasprav
o tome je li dvadeset sedam #odina zatvor' koji( je vein proveo na
otok 6obben' nedaleko od 5ape To;na' oslabjelo vo.in predanost
ekonomskoj preobrazbi jnoa:rike rasistike drave! Porka je
sadravala samo dvije reeni/e kojima je odlno rijeila sva pitanja$
%Na/ionaliza/ija rdnika' banaka i monopo-listiki( indstrijski( #rana
je GN5-ov, pro#ram' i potpno je nezamisliva bilo kakva promjena ili
prila#odba nai( stavova! 0aanje /rne ekonomije /ilj je koji
potpnosti podravamo i potiemo' ali naoj sita/iji neizbjean je
dravni nadzor nad odre.enim #ranama ekonomije!)B
Pokazalo se da povijest jo nije zavrila < kako je to tvtdio Ek1ama!
U 0noj G:ri/i' najsnanijoj ekonomiji a:riko# kontinenta' inilo se
da
, G:riki na/ionalni kon#res - op! prev!
+R2
" o vjerovanje slilo je ++ iiles/l pet #od ina kao temelj pro#rama Glt
ko# n!n ionalno# kon#resa' oei irentka kad se pojavilo pro#las o
temeljnim naelima' Povelji slobode! Povijest nastanka povelje postala
je dijelom jnoa:riko#a :olklora i to s dobrim razlo#om! =ve
zapoinje jo +R44!' kad je stranka #radove i sela odaslala pedeset
tisa dra#ovolja/a! Nji(ova zadaa bila je prikpljati %za(tjeve o
slobodi) < vizij svijeta nakon pada apart(ejda' kojem e svi
0noa:rikan/i imati jednaka prava! >a(tjevi s ispisivani na
komadiima papira$ %>emlja svim bezemljaima)' %Potene plae i
krae radno vrijeme)' %Besplatno i obvezatno obrazovanje bez obzira
na boj koe' ras i na/ionaln pripadnost)' %Pravo slobodno#
prebivanja i kretanja) i jo mno#o takvi(!H Nakon to s primili
za(tjeve' vode G:riko# na/ionalno# kon#resa spojili s i( konaan
dokment' koji s slbeno pri(vatili 2*! lipnja +R44! #odine' tijekom
Narodno# kon#resa Klipto;n' #rad ntar %tampon zone)
iz#ra.ene da se bijele stanovnike 0o(annesbr#a zatiti od #oleme
svjetine =ovveta! &tprilike tri tise dele#ata < 5rna/a' "ndija/a'
%obojani() i nekoliko bijela/a < smjestili s se na pstopoljini i
#lasovali o sadraj dokmenta! Nelson 9andela ovako opisje
povijesni sastanak Klipto;n$ %Povelja je proitana na#las' lanak po
lanak' na en#leskome te na jezi/ima sesot(o i g(osa! Nakon svako#
lanka okpljeni s #lasno izraavali odobravanje povi/ima PG:rikaYP i
P9a1ib1eYPW Prvi' prkosni' za(tjev Povelje slobode #lasi$ %8ladat e
narodY)
=redinom pedeseti( #odina' taj san bio je desetljeima daleko od
stvarnosti! Dr#o# dana Kon#resa poli/ija je silom prekinla rad'
tvrdei da s dele#ati kovali rot!
Tijekom tri desetljea' jnoa:rika vlada kojoj s prevladavali bijeli
G:rikaneri i Britan/i' zabranjivala je rad GN5- i dr#im politikim
strankama koje s stremile dokin apart(ejda! U tom razdoblj
snane represije' Povelja slobode neprekidno je krila iz rke rk'
med pripadni/ima revol/ionarno# podzemlja < njezina sna#a da
bdi nad i otpor nije nimalo minla! U osamdesetima je prezima
nov narataj mladi( i ratoborni(' nastao #radovima! =iti strpljenja i
ljdno# ponaanja' odlni initi sve samo da sre bijelak
nadmo' mladi radikali svojom s nestraivo zapanjili vlastite
roditelje! "zili s na li/e' bez ilzija' vii$ %Nee nas zastaviti ni
me/i' ni szava/!) Prolazili s bezbroj pokolja' pokapali prijatelje'
pjevali i vraali se! Kad s i( pitali protiv e#a se bore' od#ovarali s$
%Protiv apart(ejda)' %Protiv rasizma); a na pitanje za to se bore'
mno#i s od#ovorili$ %>a slobod) i' esto' %>a Povelj slobode)!
+RB
a:rike drave' med kojima se nalazi i najvee svjetsko nalaMii/ zlata!
%Na/ionalno bla#o nae domovine' naslje.e 0oalrikanai a' vratit e se
narod < mineralno bla#o pod zemljom' banke i monopolistike
indstrije vratit e se vlasnitvo naroda kao /jeline! =ve ostale
indstrije i tr#ovina nadzirat e se i tako pripomoi dobrobiti naroda)'
stoji Povelji!*
U vrijeme nastanka' neki pripadni/i oslobodilako# pokreta smatrali s
je potpno /entristikom < dr#i s mislili da je neoprostivo slaba!
Pana:rikan/i' koje je GN5 os.ivao zbo# prevelike koliine stpaka
bijelim kolonizatorima ?zato 0na G:rika pripada %svima' /rnima i
bijelimaD)' pitali s < mani:est treba stajati za(tjev' kako je tvrdio
jamajanski /rni na/ionalist 9ar/s Carvev$ %G:rika G:rikan/ima!)@
Tvrdi marksisti za(tjeve s odba/ivali kao %sitnobrjske); nije
revol/ionarno razdijeliti vlasnitvo nad zemljom med svima <
7enjin je rekao da se jednako tako mora kinti svako privatno
vlasnitvo!
"pak' sve oslobodilake :rak/ije s' zdravo za #otovo' pri(vatile
injeni/ da apart(ejd nije samo politiki sstav koji re#lira pravo
#lasa i slobodno# kretanja! Gpart(ejd je istovremeno i ekonomski
sstav kojim se rasizam sli da bi proveo iznimno nosan plan -
malobrojna bijela elita imala je mo#nost izvlaiti #oleme pro:ite iz
jnoa:riki( rdnika' imanja i tvorni/a' samo zato to /rna veina nije
imala pravo posjedovanja zemlje i bila je prisiljena prodavati svoj rad
daleko ispod nje#ove stvarne vrijednosti < i bivala premlaivana i
leala po zatvorima kad bi se drznla pobniti! U rdni/ima s bijel/i
zara.ivali deset pta vie od /rna/a' a veliki indstrijal/i s' ba kao i
7atinskoj Gmeri/i' tijesno sra.ivali s vojskom koja je %nestajala)
nepokorne radnike!-A
Povelja slobode pretpostavljala je postojanje temeljno# konsenzsa
ntar oslobodilako# pokreta' da sloboda nee svanti kad /tn/i
prezm nadzor nad dravom' ne#o tek kad se sve dravno bo#atstvo'
protzakonito odzeto' ponovno vrati i raspodjeli drtv kao /jelini!
0na G:rika ne moe vie postojati kao drava s kali:ornijskim
ivotnim standardom za bijel/e' i kon#oanskim za /rn/e' kako s je
opisivali #odinama apart(ejda < sloboda je znaila da se mora
pronai neki vid ravnotee!
Upravo je to 9andela potvrdio svojim dvjema reeni/ama iz zatvora <
i dalje je vjerovao temeljn postavk da nema slobode bez
preraspodjele! U vrijeme kad je velik broj drava proivljavao
%tranzi/ij)' ta je izjava imala neizmjern vanost! Gko 9andela GN5
dovede na vlast i zatim na/ionalizira banke i rdnike' taj presedan
velikoj e mjeri ekonomistima
+RH
tliPovill!l 9 ++ %)V++ dokillllli koljelUl5 " i/j/. ++!+ k?@=l i!
+ @ana " +! veljae ilva ijedna nakon to je napisao svoj pork'
9an./la izlazi iz zatvora kao slobodan ovjek' tada jedini svijet'
koji je pojavom bio nalik ivem sve/! 0noa:riki #radovi
doivjeli s eksplozij slavlja i obnavljali vjerenje da nita ne moe
zastaviti borb za slobod! >a razlik od pokreta istonoj Kropi'
ovaj jnoa:riki nije bio poten' ne#o pnome zama(! 9andela je
tada doivio toliko snaan kltrni ok da je mikro:on na kameri
zamijenio za %neko novo orje koje se ispililo dok sam amio
zatvor)!I
8ratio se svijet potpno dr#aiji od ono#a koji je napstio prije
dvadeset sedam #odina! Kad s 9andel (itili +R*2! #odine' a:rikim
kontinentom (arao je val na/ionalizma Tree# svijeta < sada #a je
razdirao rat! Dok je bio zatvor' so/ijalistike s revol/ije bknle i
z#asnle < 5(e Cevara bijen je Boliviji +R*A!; =alvador Gllende
po#ino je p +RAB!; predsjednik i jnak-osloboditelj 9ozambika'
=amora 9a/(el' nestao je tajanstvenoj avionskoj nesrei +RI*! Kasne
osamdesete i poetak devedeseti( doivjele s pad Berlinsko# zida'
nasilje na tr# Tiananmen i raspad komnizma! Usred svi( ti( mijena
nije imao vremena da se sna.e < im s #a pstili' 9andela je morao
povesti narod slobod i istovremeno sprijeiti #ra.anski rat i
ekonomski kra( < dvije iznimno vjerojatne mo#nosti!
Gko je ikad postojao trei pt izme. komnizma i kapitalizma <
nain demokratiza/ije drave i istovremene preraspodjele bo#atstva <
onda je GN5 na vlasti 0noa:rikoj 6epbli/i' bar naiz#led' imao
jedinstven prilik taj san pretvoriti stvarnost! U pitanj nije bila
samo #lobalna bji/a divljenja i podrke 9andeli' ne#o i osobit nain
na koji se borba protiv apart(ejda oblikovala tijekom #odina! U
osamdesetima to postaje istinski #lobalni i masovni pokret' a izvan
0ne G:rike aktivisti se iznimno inkovito kao orjem koriste
bojkotom korpora/ija < istovremeno i jnoa:riki( proizvoda' kao i
me.narodni( tvrtki koje s poslovale s rasistikom dravom! 5ilj
strate#ije bojkota bio je izvriti dovoljno snaan pritisak na
korpora/ijski sektor i tako natjerati krt jnoa:rik vlast da dokine
apart(ejd! "stovremeno' kampanja je posjedovala i moralni znaaj <
mno#i potroai vrsto s vjerovali da tvrtke koje' koristei se
zakonima bjelake manjine' ostvarj zarad' zaslj dobiti po
dep!
Takav stav prio je GN5- jedinstven prilik da odba/i onovremeno
pravovjerje slobodno# trita! Bdi da s se svi sla#ali da s
korpora/ije djelomino od#ovorne za zloine apart(ejda' 9andela je
dobio prostor da
+R4
" v!l!i 0-''+ v S`S "F 0"! M''l " "" "0l 8 )" l!t " l P V l ++++ +++ "" 9 "" " k !
+ '9 ++++ !+ " " V " + " " ++ """ " " " + !+ " " ++ ++ P'!++ " ="
posliti i da objasni zato je d# nastao razdoblj ap! ++ -ji " !i
stvari nezakonito breme na pleima nove' izabrane vlasti! Takvo
nepokorno ponaanje izazvat e br nezadovoljstva 99E-'
amerikom 9inistarstv :inan/ija i Kropskoj Uniji' ali je 9andela
istovremeno bio i ivi sveta/ < ime je za svoj pro#ram zadobio
#olem podrk javnosti!
Nikad neemo saznati koja se od ti( sila pokazala snanijom! U
#odinama koje s protekle izme. 9andeline zatvorske porke i GN5-
ove premone pobjede na izborima +RRH!' kada s #a izabrali za
predsjednika' do#odilo se neto to je pattijsk (ijerar(ij vjerilo da se
ne moe posliti vlastitim korijenima da prezme i preraspodijeli
pokradeno dravno bla#o! =to#a je' mjesto da prona.e ravnote
izme. Kali:omije i Kon#a' GN5 pti(vatio pro#ram koji je nejednakost
i zloin podi#ao na tolik razin da jnoa:rike razlike vie podsjeaj
na one izme. Beverl1 Xillsa i Ba#dada! Danas ta drava postoji kao
ivi podsjetnik na sve to slijedi kad se ekonomska re:orma odijeli od
politike preobrazbe! Politiki #ledano' tamonji stanovni/i imaj pravo
#lasa' #ra.anske slobode i pravo na vladavin veine! Kkonomski'
0na G:rika nadila je Brazil i postala najnejednakije drtvo na
svijet!
U 0noa:rik 6epblik otptovala sam 2334!' pokavaji s(vatiti
to se do#odilo tijekom tranzi/ije' onim kljnim #odinama izme.
od +RR3! do +RRH!' i to je 9andel natjeralo da po.e ptem koji je
toliko jasno opisivao %nezamislivim)!
GN5 je otpoeo pre#ovore s vladajom Na/ionalnom strankom'
odlan izbjei komar koji je proivljavao ssjedni 9ozambik' kad je
pokret za nezavisnost' +RA4! #odine' silom okonao port#alsk
kolonijaln vladavin! &dlazei' Port#al/i s se svetili #dje i kako #od
s mo#li' lijevali beton a(tove i dizala' nitavali traktore i iz zemlje
iznosili sve to s mo#li ponijeti! GN5 je' to m neizmjerno sli na
ast' spio do#ovoriti relativno miroljbiv predaj vlasti! "pak' time
nis spjeli sprijeiti jnoa:rike rasistike vladare da na odlask
izazov kaos! >a razlik od svoji( kole#a 9ozambik' Na/ionalna
stranka nije lijevala /ement < nji(ova sabotaa' jednako tetna' bila je
daleko manje primjetna i skriva se sitno otisntim doda/ima ti(
povijesni( pre#ovora!
Pre#ovori tijekom koji( s tvr.eni vjeti okonanja apart(ejda
odvijali s se na dva sporedna kolosijeka koja s se esto presije/ala
< ekonomskom i politikom! Najvei dio pozornosti' naravno'
sredotoio se na politike
+R*
U9U l " l i " " !+ " " U " " i " " " " l
" @iP Kink siP m pre#ovorima tttlio zadrati io vei dio moi!
"Pokao je sve /ijepanje drave le.era/ij' jamenje prava veta svim
manjinskim strankama' rezerviranje odre.eno# postotka zastpniki(
mjesta vladi svakoj etnikoj skpini - inio je sve da onemo#i
jednostavn vladavin veine koja e' kako je vjerovao' si#rno dovesti
do masovne eksproprija/ije zemljita i na/ionaliza/ije korpora/ija!
9andela je kasnije izjavio$ %Na/ionalna stranka zapravo je pokavala'
s naim pristankom' zadrati bjelak premo)! De Klerk je imao
nova/ i orje - nje#ov protivnik imao je viemilijnski pokret!
9andela i nje#ov #lavni pre#ovara' 51ril 6amap(osa' pobijedili s
#otovo svim tokama!R
Usporedno s tim' esto sijanim ssretima' na daleko nioj razini
vo.eni s ekonomski pre#ovori koje je' za GN5' vodio T(abo 9beki'
tada stranaka zvijezda spon < dananji predsjednik 0noa:rike
6epblike! Kako s politiki pre#ovori napredovali' Na/ionalnoj
stran/i postalo je jasno da e GN5 brzo vrsto z#rabiti Parlament' te je
stranka jnoa:rike elite sv svoj sna# i kreativnost skrenla
ekonomske pre#ovore! 0noa:riki bijel/i nis spjeli sprijeiti /rn/e
da prezm vlast' ali kad je pitanj bilo ovanje bo#atstva koje s
z#rnli tijekom apart(ejda' borit e se do posljednje kapi krvi!
U tim je pre#ovorima de Klerkova vlada koristila dvostran strate#ij!
Prvo' pozivaji se na sve tje/ajniji 8ain#tonski konsenzs i tvrdei
da postoji samo jedan nain vo.enja ekonomije' prva strate#ija kljne
sektore ekonomsko# odlivanja - tr#ovinsk politik i rad sredinje
banke <prikazivala je kao %te(nike) ili %administrativne)! >atim se
poslila irokom lepezom politiko# orja - me.narodnim
tr#ovinskim sporazmima' inova/ijama stavnom zakon i
pro#ramima strktrne prila#odbe < da nadzor nad /entrima moi
rke preda navodno nepristranim strnja/ima' ekonomistima i
dnosni/ima 99E-a' =vjetske banke' &pe# sporazma o tari:ama i
tr#ovini ?CGTT@ i Na/ionalne stranke < svima samo ne GN5-ovim
bor/ima za slobod! Bila je to strate#ija balkaniza/ije' iako ne
zemljopisna ?to je de Klerk pokavao poetk@' ne#o ekonomska!
Plan je spjeno proveden pred nosom GN5-ovim vo.ama koji s'
posve prirodno' sve sna#e okrenli bitk za nadzor nad Parlamentom!
Tijekom to# pro/esa GN5 se propstio zatititi od daleko podlije
strate#ije < biti' sloeno# plana kojim se spreavalo da ekonomski
lan/i Povelje slobode postan jnoa:rikim zakonskim odredbama!
%8ladat e
+RA
Dok s se odvijali ti napeti pre#ovori iMn d spai n P k i li mi!iii!i'
GN?P! se tako.er bavio pripremom vlastiti( lanova za dan stpanja na
.Mnosti! =kpovi GN5-ovi( ekonomista i pravnika pokava( s se
radnim skpinama dovinti kako openita obeanja Povelje slobode -
stambena pitanja i zdravstven skrb < tono pretvotiti praktine
pro#rame! Najambi/iozniji od svi( planova bio je %Neka demokra/ija
proradi)' ekonomski na/rt jnoa:rike bdnosti nakon apart(ejda'
nainjen tijekom pre#ovora na visokoj razini! No' to vrijeme'
stranaki pristae nis znali da' dok kj svoje velianstvene planove'
za stolom pre#ovaraka ekipa pristaje na stpke koji e nji(ov
primjen initi doslovno nemo#om! %Pro#ram je mro prije ne#o
to smo #a pokrenli)' rekao mi je o %Neka demokra/ija proradi)'
ekonomist 8is(n Padava/(ee! Kad s napokon dovrili na/rt' %i#rala
se potpno nova i#ra)!
Kao jedan od nekoliko klasino obrazovani( ekonomista GN5-'
Padava/(ee je dobio vode lo# pro#ram %Neka demokra/ija
proradi) ?%#lavnom sam se bavio brojkama)' kako je sam izjavio@!
8eina oni( s kojima je sra.ivao na tim d#oasnim politikim
sastan/ima zavrili s samome vr( GN5-ove vlade! &n nije! &dbio
je sve ponde za poloaje vlasti i odlio se za akademsk karijer
Drba' #dje predaje' pie i posjedje iznimno omiljen knjiar "kePs
Books(op < ime je dobila po "ke 9avet' prvom jnoa:rikom
nebjelakom knjiar! Tamo smo se' okrenj ovani( i
rasprodani( svezaka a:rike povijesti' sastali i raspravljali o pro/es
tranzi/ije!
Padava/(ee je borbi za slobod pristpio sedamdeseti( #odina' kao
savjetnik jnoa:rikom sindikalnom pokret! %Ti( dana svima nam je
na vratima visjela Povelja slobode)' prisjea se! Upitala sam #a kad je
s(vatio da se ekonomska obeanja nee ostvariti! Prvi pt je' kako je
rekao' posmnjao potkraj +RRB!' kad s nje#a i kole# iz pro#rama
pozvali lanovi pre#ovarake skpine' tada zavrnim :azama
natezanja s Na/ionalnom strankom! Tom prilikom od nji( dvoji/e
zatraili s da napis izvjee o prednostima i manama davanja potpne
neovisnosti 0noa:rikoj sredinjoj ban/i koja bi radila potpno
neovisno o izabtanoj vladi < a(' da' pre#ovaraima je sve to trebalo do
stra jtro!
%U(vatili s nas potpno nespremne)' prisjea se Padava/(ee' sada
ranim pedesetima! Diplomirao je na baltimorskom sveilit 0o(ns
Xopkins! =to#a je znao da se ak i me. ekonomistima slobodno#
trita =jedinjenim Dravama ideja o potpnoj neovisnosti sredinje
banke smatra rbnom idejom < omiljenim pro#ramom ai/e ideolo#a
5ikake kole koji s tvrdili
+RI
" X" " !+ " 9 " " " " " " " " " " " ! ! " " l " ! " " + " " + !P!llP!llliil!ll!il !+ ! "
!++ l!lTP!U "K l " " "0 "! TV t 8 " 9 """ T '
iPvrsto vj/iem tl!i mom-9i n!i politika inoi!i slMiii novoj vlasti i
%zvienim i ilj/viin!i rasta' zapoljavanja i preraspodjele)' jasnosti
porili GN5-$ %U lnoalrikoj 6epbli/i nee postojati neovisna
sredinja banka!)
Pada1a/(ee i kole#a probdjeli s no pii izvjee s ar#mentima
kojima se pre#ovaraka skpina mo#la odprijeti tom %isklizn)
Na/ionalne stranke! Gko se sredinja banka ? 0noa:rikoj 6epbli/i
ona se zove Dravne rezerve@ vodi neovisno o ostatk vlasti' to moe
o#raniiti GN5-ov sposobnost da odri obeanja iz Povelje slobode!
-tovie' ako sredinja banka ne od#ovara GN5-ovoj vladi' onda kome
je' tono' od#ovornaD 99E-D Brzi 0o(annesbr#D Na/ionalna
stranka oito je pokavala pronai nain kojim e' nato izbornome
poraz' zadrati svoj mo < a toj se strate#iji treba odprijeti pod
svak /ijen! %>atvarali s i#r to s najvie mo#li)' prisjea se
Pada1a/(ee! %Bio je to posve oit dio plana!)
Pada1a/(ee je izvjee :aksirao jtro < od#ovor je ekao tjednima!
%G tada' kad smo pitali to se do#odilo' rekli s nam$ PKto' od to#a
smo odstaliP!) Ne samo to e se sredinjom bankom pravljati kao
neovisnim entitetom ntar 0noa:rike drave' ne#o e je vodiri isti
ovjek koji j je vodio i doba apart(ejda' 5(ris =tals! Ne samo to je
GN5 odstao od sredinje banke < jo jedan divovski stpak ostavio
je na poloaj bjelako# ministra :inan/ija Dereka Ke1esa < ba kao
to s ministri :inan/ija i direktori sredinje banke iz razdoblja
ar#entinske diktatre nekim dom i demokra/iji spjeli zadrati
svoje poloaje! Ne; Jork Times slavio je Ke1esa kao %vodee#
jnoa:riko# apostola tedljive i biznis okrente vlasti)!++
Do to# trentka' kako je #ovorio Pada1a/(ee$ %" dalje smo slavili jer je
sve to' a(' Boe moj' bila revol/ionarna borba koja je morala iznjedriti
bar neto!) Kad je saznao da e sredinjom bankom i rizni/om
pravljati stare rasistike #azde' s(vatio je da je %iz#bljeno sve na
podrj ekonomske preobrazbe)! Kad sam #a zapitala jes li' po
nje#ov miljenj' pre#ovarai bili svjesni koliko s time iz#bili'
nakon krae# razmiljanja je odvratio$ %"skreno #ovorei' nis!) Bila je
to ista trampa$ %U pre#ovorima se neto mora dati' a naa strana dala
je sve to < ti meni' ja tebi!)
Pada1a/(ee smatra da nita od to#a nije is(od neke divovske izdaje
koj s poinili GN5-ovi vode' ne#o jednostavno zato to s i(
nadi#rali niz pitanja' to vrijeme naiz#led manje bitni(' za koja se
kasnije pokazalo da s ravnotei drala trajn slobod 0ne G:rike!
, 9ilton Eriedman znao se esto naaliti da bi se' da je bilo po
nje#ovom' sredinje banke do tolike mjere oslanjale na
isto %ekonomske znanosti)' da bi i( nadzirala divovska ranala -
ljdi s nepotrebni!
+RR
Vi 8 ,"0 pili GT"7"7""7 UF " " + +++ " + + " i i "" !+ V " +!+ " M !+
"9 "" +!+ T8l " i i io i n " "' " i ++ +++ " " " " " " + !+
o#ranie i #e mo izabrani( voda! Dok je mrea padala n!i diMaV'
primijetila j je samo nekoli/ina < ali kad je nova vlada preMeki vlast
i pokala slobodno djelovati' svojim biraima priti opipljive
bla#odati oslobo.enja koje s ekali i za nje#a dali svoje #lasove'
mrea se skpila i prava je otkrila da s joj rke vrsto vezane! Patri/k
Bond' ekonomski savjetnik 9andelinom kabinet tijekom prvi(
#odina GN5-ove vladavine' prisjea se da je interni vi/ #lasio$ %Kj'
dobili smo drav' a #dje je vlastD) Dok se nova vlada trdila ostvariti
snove tkane Povelj slobode' otkrila je da se mo skriva dr#dje!
]elite preraspodijeliti zemljD Nemo#e < posljednjem trentk
pre#ovarai s pristali novi stav dodati klazl koja titi sve
privatno vlasnitvo i tako potpnosti onemo#ili zemljin re:orm!
]elite stvoriti radna mjesta milijnima nezaposleni(D Ne moe <
stotine tvorni/a bile s na rb zatvaranja zato to je GN5 potpisao
sporazm CGTT' pret(odni/ =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije' koji je
branio sbven/ioniranje tvorni/a atomobila i tekstilne indstrije!
]elite li dijeliti besplatne lijekove protiv G"D=-a po #radovima' #dje se
bolest irila zastrajom brzinomD Time krite sporazm o
intelektalnim pravima =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije' kojoj je GN5
pristpio bez javne rasprave < smatraji to samo korakom naprijed
nakon CGTT-a! Treba vam nova/ za iz#radnj vee# broja vei( ka
za siromane i vo.enje besplatne elektrine ener#ije #radoveD ]ao
nam je < bdet je pojela otplata #olemo# d#a koji im je na le.a'
potaji' preba/ila rasistika vlast! Tiskati jo nov/aD 6e/ite to #verner
sredinje banke koji je tamo zasjeo jo za apart(ejda! Besplatna voda za
sveD 9alo vjerojatno! =vjetska banka' s velikim kontin#entom domai(
ekonomista' istraivaa i predavaa ?kako se sama nazvala %Banka
znanja)@' partnerstvo s privatnim sektorom smatra osnovnom normom!
]elite nametnti nadzor nad valtom kako bi je ovali od neobzdani(
pekla/ijaD Time krite I43 milijna ameriki( dolara vrijedan
sporazm s 99E-om koji je' savreno prikladno' potpisan oi izbora!
Podi#li biste minimalne plae i tako smanjili jaz pri(odima zaostao
jo iz apart(ejdaD G' ne bi ilo! U sporazm s 99E-om obvezali ste
se na %o#raniavanje plaa)!+2+' nemojte ni pomiljati da zanemarite
svoje obveze < svaka promjena smatrat e se dokazom opasne
na/ionalne nesi#rnosti' nedostatkom predanosti %re:ormama) i
nepostojanjem %sstava temeljeno# na zakonima)! =ve je to dovelo do
kra(a valte' rezanja pomoi i odljeva kapitala! >akljimo <
0noa:rika 6epblika bila
233
Nn ri " st avi N! P Ne i ii iNi i linai lm mi m i iv iP ki SN!i Nr i i kovala i( iv
8l!lsi!
" @ii#o#o.isnNi bora/ protiv !ip!ii iljil!i' ls!issool =n1nian' #rbim je
rij/-iPim!i opisao i Maink! %Nikail nas nis oslobodili! =amo s nam
skinli lan/e s vrata i okovali nam #lenjeve!) Jasmin =ooka' istaknti
jnoa:riki bora/ za ljdska prava rekao mi je da se tranzi/ija %svodila
na izjav$ P9i zadravamo sve' dok vi ?GN5@ vladate ime!!! 9oete
imati politik vlast' moete zadrati :asad vlasti' ali ona prava vlast
lei dr#djeP!)+B, Bio je to pto/es in:antiliza/ije' zajedniki svim
takozvanim zemljama tranzi/iji < nove vlade dobivaj kljeve
ke' ali ne i kombina/ij koja otvara se:!
Dijelom sam eljela s(vatiti kako se' nakon takve epske borbe za
slobod' mo#lo do#oditi neto slino! Ne samo kako s se vode
oslobodilako# pokreta odrekli ekonomske :ronte' ne#o kako je i GN5-
ova baza < ljdi koji s dotad ttvovali #otovo sve < vo.ama
dopstila da se ptedaj! >ato baza stranke nije zatraila da vo.e odre
obeanja iz Povelje slobode i pobne se protiv stpaka jo dok se o
njima pre#ovaraloD
Upitala sam Filliama Cmedea' GN5-ovo# aktivista tree #enera/ije
koji je' kao vo.a stdentsko# pokteta' te brne #odine proveo na
li/ama! %=vi s pratili politike pre#ovore)' prisjea se' #ovorei o
ssretima 9andele i de Klerka' %Gko bi ljdi osjetili da neto ide po
zl' dolo bi do masovni( prosvjeda! No' kad bi ekonomski pre#ovarai
izvjetavali o svom dijel' narod je to smatrao te(nikim pitanjima koja
nis zanimala niko#a!) Takvo vi.enje' tekao je' poti/ao je sam 9beki
koji je pre#ovore opisivao kao %admi-nisttativne) i sto#a nimalo vane
za narod ?otprilike kao Qilean/i sa svojom %te(ni:i/iranom
demokra/ijom)@! =to je za posljedi/ imalo' kako je' #otovo potpno
beznadno' izjavio$ %Propstili smoY Propstili smo /ijel pri!)
Cmede' danas jedan od najpoznatiji( jnoa:riki( novinara-istta-
ivaa' rekao mi je da je naposljetk s(vatio da se o bdnosti nje#ove
domovine odlivalo pravo na tim %te(nikim) sastan/ima - to je
malo nji( s(vaalo ti( #odina! Kao i mno#i s kojima sam raz#ovarala' i
Cmede me podsjetio da je' tijekom razdoblja tranzi/ije' 0na G:rika
lebdjela na samome rb #ra.ansko#a rata < #tadove s terorizirale
bande koje je naorala Na/ionalna stranka' poli/ijski pokolji i dalje s
bili stvarnost' i dalje se bijalo vo.e i neprekidno #ovorilo o dravi koja
tone krvoprolie!
, Upravo s 5(i/a#o Bo1si Qile prvi pt praksi "sprobali taj
pro/es zatite kapitalizma od demokra/ije """' kako
s obiavali #ovoriti %"z#radnj nove demokra/ije)! U Qile s' prije
ne#o to s' nakon sedamnaesto#odinje vladavine (nte' vlast predali
izabranoj vladi' 5(i/a#o Bo1si prepravili stav i sdove tako da je bilo
doslovno nemo#e dokinti nji(ove revol/ionarne zakone! >a taj
pro/es "mali s bezbroj naziva$ stvaranje %te(ni:i/irane demokra/ije)'
%zatiene demokra/ije) ili' kako je to lijepo oblikovao Pino/(etov
mladi ministar 0os\ Pl(era' osi#ravanje %zatite od politike)! Glvaro
Bardkn' Pino/(etov podtajnik za ekonomij' objasnio je klasini nain
razmiljanja Qikake kole$ %Gko ekonomij priznamo kao znanost'
time' impli/itno' manjjemo mo vlade """ politiki( strktra jer obje
instit/ije #be od#ovornost za donoenje takvi( odlka)!
23+
?poprite posljednje# &brat lina iMmed piosvN//lik!i i [ SS S ++ a +++ i
i Vi7nS$ P&vi moraj otiiYP)' prisjea se 5 " metli-! %No' to nije bila
ona pi aV a boi ba < prava borba vodila se oko ekonomije! + istinski
sam razoarao sama sebe vlastitom naivno! G mislio sam da sam
politiki dovoljno zreo da razmijem bit problema! Kako sam to mo#ao
previdjetiD)
&tad se Cmede trdi nadoknaditi iz#bljeno vrijeme! Kad smo se
sastali' naao se sred olje koj je diljem drave pokrenla nje#ova
nova knji#a T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o:t(e GN5! 6ije
je o is/rpnom izvje koje potanko otkriva kako je GN5 predao
na/ionalni ekonomski sverenitet na sastan/ima za koje' to vrijeme'
nije mario! %Napisao sam t knji# noen #njevom)' rekao mi je
Cmede! %Bjesnio sam i na sebe i na strank!)
Teko je s(vatiti kako bi is(od mo#ao biti dr#aiji! Gko je Padava/(ee
prav' i ako sami GN5-ovi pre#ovarai nis spjeli vidjeti #oleme
razmjere #bitka' kakv s ans imali lini bor/i pokretaD
U tim kljnim #odinama kojima s potpisivani sporazmi stanovni/i
0ne G:rike ivjeli s neprekidnoj krizi' letei izme. snano#
s(ita to 9andel vide slobodna i #njeva izazvano# spoznajom da je
5(risa Xanija' mlado# militanta koje# s mno#i smatrali 9andelinim
nasljednikom' bio rasistiki boji/a! &sim ai/e ekonomista nitko
nije elio raspravljati o neovisnosti sredinje banke' temi koja ak i
normalnim okolnostima djelje kao snano sredstvo za spavljivanje!
Cmede istie da je veina jednostavno pretpostavila da e GN5' bez
obzira na kompromise koje sklapa dolazei na vlast' sve nji( moi
razvr#nti kad vrsto zasjedne :otelj! %9i emo biti vlast < sve to
popravit emo kasnije)' tako je rekao!
GN5-ovi aktivisti nis tada s(vaali da se tijekom ti( pre#ovora
mijenjala i sama priroda demokra/ije i to do tolike mjere da' kad se
mrea o#ranienja konano obrila na nji(ov domovin' kasnije vie
nee postojati!
Tijekom prve dvije #odine GN5-ove vladavine' stranka se jo trdila
iskoristiti o#raniena sredstva i odrati obeanje o preraspodjeli! Dolo
je do lavine javni( la#anja < za siromane je iz#ra.eno vie od sto
tisa domova' milijni s dobili prikljke za vod' elektrin
ener#ij i tele:on!+H "pak' ve poznatoj nam prii' optereeni
d#ovima i pod me.narodnim pritiskom da privatizira te sl#e' vlada
je brzo poela podizati /ijene! Nakon deset #odina vladavine GN5-a'
milijni s ostali bez ti( isti( prikljaka zato to
232
++ +! li ii iP!i' +++ ++++ i i ii@r vi 9 i +++ ++ pi ! ii!+ P ! V i kiV
in n i i monopolist / i i( ++ im i iZi ``` ki Sj/ si- 9 an.ela Ma kleo
! ion!iliMii ! i' ostale s iPvrsto ti rkama bj/laki( nie#akon#loni/rata
koji s istodobno nadzirali i I3 posto brze lo(ann/sbr#!+* Codine
2334! /rno stanovnitvo kontroliralo je samo H posto tvrtki koje s
poslovale na brzi!+A 233*! s bijel/i < samo +3 posto stanovnitva <
rkama drali A3 posto jnoa:riki( zemljita!+I "pak' najvie
znemirje injeni/a da je GN5-ova vlada potroila daleko vea
sredstva da zanijee ozbiljnost krize izazvane G"D=-om' ne#o za
nabavk lijekova za oko 4 milijna zaraeni( virsom Xl8-a' iako se'
poetkom 233A! #odine' pokazj neki znakovi napretka!+R No' moda
je ovo najstraniji statistiki podatak$ od +RR3!' kad je 9andela iziao iz
zatvora' prosjeni ivotni vijek stanovnika 0noa:rike 6epblike
skratio se za ttinaest #odina!23
"spod svi( ti( injeni/a i brojki skriva se GN5-ova sdbonosna odlka'
nastala nakon to je vodstvo s(vatilo da je iz#bilo bitk ekonomskim
pre#ovorima! U tom trentk stranka je mo#la pokati pokrenti novi
oslobodilaki pokret i razderati mre koja i( je #ila! "li' mo#la je
jednostavno pri(vatiti o#taniene ovlasti i pristati na pravila novo#
ekonomsko# poretka! GN5-ovo vodstvo odlilo se za ovo dr#o!
Umjesto da samo sredite postavi pro#ram preraspodjele bo#atstva
koje se ve nalazilo dtavi < ostalom' to je sama sr Povelje
slobode zbo# koji( je dolo na vlast < nakon to je zavladao' GN5 je
pri(vatio prevladavaj lo#ik da je jedini izlaz pokoravanje novim'
stranim la#aima koji e stvoriti novo bo#atstvo i koje e naposljetk
doprijeti do siromani(! Gli' da bi se omo#ilo postojanje takvom
%model dopiranja)' GN5-ova vlada morala je drastino promijeniti
ponaanje da bi spjela privi la#ae!
G to nije bilo nimalo lako < 9andela je to naio po izlask iz
zatvora! Netom nakon osloba.anja' jnoa:rika brza doivjela je
panian kra( < jnoa:rika valta' rand' iz#bila je +3 posto
vrijednosti!2+ Nekoliko tjedana kasnije' korpora/ija De Beers'
proizvo.a dijamanata' premjeta sjedite tvttke iz 0ne G:rike
-vi/arsk!22 Takav vid trentano# kanjavanja trita bio bi
nezamisliv samo tri desetljea ranije < vrijeme kad je 9andela prvi
pt zavrio zatvor! Tijekom ezdeseti( bilo je neveno da
mltina/ionalne kompanije tako (irovito sele iz drave drav' a tada
je svjetski monetatni sstav i dalje bio visto povezan sa zlatnim
standardom! =ad se jnoa:rika
, N" danas se sa si#rno ne zna je "" broj kanstava kojima s
"skljeni strja' voda i tele:oni vei od broja oni(
prikljeni(! Najmanje jedno vjerodostojno "straivanje otkrilo je da s
iskljenja brojem nadmaila prikljenja - vlada tvrdi daje na
vodovodn mre prikljila devet milijna ijdi; rezltati istraivanja
iskazj brojk od deset milijna iskljeni(!
23B
ir#ovm/ i/m/ijj s/ na KrarKoro/nim speKUia/ijama!
Takvom eksplozivnom trit ne samo da se nije svi.ala injen a da je
9andela na slobodi' jer bi nekoliko po#reno sroeni( reena a mo#lo
dovesti do razorno# stampeda to #aje kolmnist Ne; Jork Times''' "
(omas Eriedman' spretno okrstio %elektronikim stadom)!2B =tampedo
koji je doekao 9andelino oslobo.enje bio je samo poetak i#re pitanja
i od#ovora izme. GN5-ova vodstva i :inan/ijski( trita < ok-
dijalo# koji je strank poio novim pravilima i#re! =vaki pt kad bi
neki vii stranaki dnosnik dao izjav koja bi mo#la znaiti da bi
zlo#lasna Povelja slobode mo#la postati slbenom politikom' trite bi
zvraalo okom i rand bi se naao slobodnom pad! Pravila s bila
jednostavna i okrtna; svodila s se na elektronski ekvivalent
jednoslono# #n.anja$ pravda <skpo' prodati; stats Oo < dobro'
kpiti! Kad je' ned#o nakon oslobo.enja' 9andela ponovno #ovorio
na/ionaliza/iji prilo#' tijekom privatno# rka s vodeim poslovnim
ovjekom' %Gll-Cold) brzovni indeks odma( je pao za pet posto!2H
=kokove na trit izazivali s ak i oni potezi koji naiz#led nis imali
nikakve veze s :inan/ijskim svijetom' ne#o s samo bili naznake neko#
mo#e# radikalizma! Kad je Trevor 9anel' GN5-ov ministar' nazvao
ra#bi 0noj G:ri/i %sportom bijele manjine)' samo zato to s
momadi bili iskljivo bijel/i' rand je doivio novi dar!24
"zme. svi( o#ranienja nove vlasti' trite se pokazalo najveim < i
tako' na neki nain' samim d(om neobzdano# kapitalizma; ono
provodi vlastit volj! Kad se drave jednom otvore (irovitim dima
#lobalno#a trita' svaki odmak od pravovjerja 5ikake kole odma(
kanjavaj njjorki i londonski meetari' rei vrijednost valte
nepokornoj dravi' zrokji jo dblj kriz i time potreb za novim
zajmovima koje prate novi vjeti! 9andela je t zamk priznao +RRA!
obraaji se na/ionalnom kon#res GN5-a$ %=ama mobilnost kapitala
kao i #lobaliza/ija kapitala i dr#i( trita' potpnosti onemo#je
dravama da samostalno odlj o na/ionalnoj ekonomskoj politi/i'
zanemarji time mo# reak/ij ti( trita)!2*
T(abo 9beki bio je osoba ntar GN5-a koja je naiz#led znala kako
zastaviti okove - 9beki je bio 9andelina desna rka tijekom
predsjedniko#a mandata' i nje#ov izravni nasljednik! 9beki je mno#o
#odina proveo kao pro#nanik Kn#leskoj' stdirao je na =veilit
=sseg i zatim se preselio 7ondon! Tijekom osamdeseti(' dok s se
#radovi nje#ovoj domovini #ili obla/ima szav/a' on je disao
isparavanja taerizma! &d svi( GN5-ovi( voda 9beki se najvie drio
s vodeim biznismenima i' jo prije 9andelina osloba.anja' priliio
nekoliko tajni( sastanaka s korpora/ijskim dnosni/ima koji s se
bojali mo#nosti
23H
8"=K"ja = "8""X-9N+N"" " =KllN9""&""l NlNMNXl!ll " ++"=""" +++ M iiisi i
++!+ "" l D+++ M!!l ++ + j!+9 lN
lovakoj kolibi' " (i#( 9rra1' rednik prestino# poslovno# asopisa'
primijetio je$ %8o.a GN5-a posjedje znaajn sposobnost mirivanja'
ak i onim najosjetljivijim tren/ima!)2A
9b/ki j/ vjerovao da se klj izlaska na trite skriva pottebi da GN5
potakne takvo blisko povjerenje daleko veim razmjerima! Kako t
vidi Cmede' 9beki je na sebe ntar sttanke prezeo lo# predavaa
kole#ija %=lobodno trite)! Nakon to je trin zvijer pstio na
slobod' 9beki je objanjavao daje nije mo#e krotiti' ne#o joj samo
davati sve to poeli < rast i jo vie rasta!
" tako' mjesto da zatrae na/ionaliza/ij rdnika' 9andela i 9beki
poeli s se redovito sastajati s Xarr1jem &ppen(eimerom' bivim
elnikom rdarski( divova Gn#lo-Gmeri/ana i De Beersa <
ekonomskim simbolima vladavine apart(ejda! Ned#o nakon izbota
+RRH!' &ppen(eimer s na vid i odobrenje dali GN5-ov ekonomski
pro#ram' djelomino #a mijenjaji skladno nje#ovim primjedbama'
kao i primjedbama dr#i( vodei( indstrijala/a!2I Nadaji se da e
tako izbjei jo jedan trini ok' 9andela se svom prvom
poslijeizbornom predsjednikom intervj paljivo odaleio od raniji(
vlastiti( izjava kojima je za#ovarao na/ionaliza/ij! %U naoj
ekonomskoj politi/i!!! ne postoji nita to bi skretalo prema
na/ionaliza/iji' to nije nimalo slajno)' rekao je! %Nema nijedne
parole koja bi nas povezivala s marksistikom ideolo#ijom!)2R,
Einan/ijski tisak je' nakon to# pteobtaenja' pondio stalne izraze
o(rabrenja$ %"ako GN5- i dalje postoji snano ljeviarsko krilo)'
primjeje Fall =treet 0ornal' %#ospodin 9andela posljednje
vrijeme vie zvi kao 9ar#aret T(at/(er ne#o kao so/ijalistiki
revol/ionar kakvim smo #a neko smatrali!)B3
U spomen na radikaln prolost koj je GN5 i dalje vkao za sobom' i
sprkos svim naporima nove vlasti da se prikae nimalo prijetei' ttite
je nastavilo stvarati bolne okove < tijekom samo mjese/ dana' +RR*!
#odine' rand opada 23 posto' a iz drave je nastavio kljati kapital' dok
je jnoa:rika prebo#ata elita sredstva pteba/ivala inozemstvo!B+
9beki je vjerio 9andel da je potrebno jednom za sva#da raskinti s
prolo! GN5- je potreban potpno nov ekonomski pro#ram <
neto (rabro' neto okantno' neto to prenosi pork' i to irokim'
dramatinim potezima' tazmljivim trit < izjava da je GN5
spreman pri(vatiti 8ain#tonski konsenzs!
, >apravo je GN5-ov slbeni ekonomski pro#ram kojim s pobijedili
na izborima' pozivao na %poveanje javno#
sektora stratekim podrjima' ptem' na primjer' na/ionaliza/ije)!
>atim je t i Povelja slobode' koja ostaje stranakim mani:estom!
234
tajnosti' naiiK KaKvoZ tajnoZ vojnoj op/i! i n +++ M++) +!+++ i/kW SN
Ki N mil S i i !amo je ai/a najblii( 9b/kij/vi( sradnika znala tla
se stvara nova ekonomski pro#ram' potpnosti dr#aiji od obeanja
koja s davali vrijeme iMbora +RRH! Cmede o lanovima ekipe pie
ovako$ %svi s morali prise#nti na tnj' i /ijeli se pro/es odvijao
najstrooj tajnosti kako lijevo krilo stranke ne bi doznalo nita o
9bekijevom plan!)B2 Kkonomist =tep(an Celb' sdionik stvaranj
novo# pro#rama' priznaje da je to bila %re:orma odoz#oP koja se
provodila pnom silinom' do krajnosti dovodei ar#mente prilo#
na#lask na tajnosti i potpnoj zatiti njezini( tvora/a od narodno#
pritiska!)BB ?Taj na#lasak na tajnosti i izdvojenosti bio je osobito
ironian' bdi daje' tijekom vladavine apart(ejda' GN5 Povelj
slobode sastavio iznimno otvorenim i demokratskim pro/esom! =ad se'
novom' demokratskom poretk' stranka odlila pred biraima
prikrivati vlastite ekonomske pro#rame!@
U lipnj +RR*! #odine' 9beki je objavio rezltate < pro#ram
neoliberalne ok-terapije za 0n G:rik' kojem se pozivalo na
brzan privatiza/ij' rezanje dravne potronje' smanjivanje
%:leksibilnosti) rada' slobodnij tr#ovin i jo manji nadzor nad
tokovima :inan/ija! Celb tvrdi daje #lavni /ilj bio %mo#im la#aima
objaviti vladin ?tonije reeno GN5-ov@ predanost pravovjerj!)BH
Da bi toj por/i osi#rao jo ve jasno i raz#ovijetnost kr#ovima
njjorki( i londonski( meetara' prilikom objavljivanja pro#rama
javnosti 9beki je izjavio$ %=amo me pro#lasite taeristom!)B4
=ok-terapija je vijek marketinka predstava < to je dio temeljne
teorije! Trite vrijednosni/a oboava pretjerano nabijene' savreno
izreirane trentke koji do neba podi /ijene dioni/ama<sve obino
zapoinje pondom poetno# javno# paketa' najavom veliko# spajanja
ili lazak novo#' slavno# direktora tvrtk! Kad ekonomisti dravama
savjetj da najave sveob(vatni paket ok-terapije' dio to# savjeta
dijelom se temelji na pokaj podraavanja ti( dramatini( trini(
do#a.anja koja obino pokre stampedo < samo to se' mjesto
prodaje pojedinano# paketa' tim slajevima na prodaj ndi drava!
]eljno oekivani od#ovori obino #lase$ %Kpjte ar#entinske vrijed-
nosni/eY) ili %Kpjte bolivijske obvezni/e!) = dr#e strane' sporiji i
oprezniji pristp moda i jest manje okrtan' ali trit skraje te
nabijene mje(re ntar koji( se ostvarj one prave zarade! =ok-
terapija vijek predstavlja znaajan rizik' to 0noj G:ri/i nije
rodilo plodom - 9bekijeva teatralna #esta nije spjela privi
d#orona la#anja; njezin is(od bila s peklantska la#anja koja s
jo vie srila vrijednost tamonjoj valti!
23*
UNovopeeni pitPobi! S-i(N!! se(t nosi vise M!!i! lakvi 1!/l/ #odni jos
i vie)' primiji-i io je Gsli;in "@esai' pisa/ iM " @niPban' kad snio se
sastali poraz#ovarati o nje#ovim sjeanjima na tranzi/ij! Desai je'
tijekom borbe za slobod' amio zatvor' i vida paralele izme.
zatvorske psi(olo#ije i ponaanja GN5-a na vlasti! U zatvor' kako je
rekao$ %Gko vie #a.a var' dobiva bolji stats! Ta se lo#ika oito
prenijela na neke poteze jnoa:riko#a drtva! ]eljeli s na neki
nain dokazati da s pravo oni najbolji zatvoreni/i! Neizmjerno
dis/ipliniraniji ak i od dr#i( drava!)
"pak' GN5-ova baza pokazala se daleko manje obzdanom < to je
stvorilo potreb za jo veom ste#om! Kako tvrdi Jasmin =ooka' jedan
od porotnika 0noa:rikom odbor za istin i pomirenje' mentalitet
ste#e vkao se sve vidove tranzi/ije < med kojima i potra# za
pravdom! Nakon vie#odinje# slanja svjedoanstava o tortrama'
bojstvima i nestan/ima' odbor za istin okreno se pitanj kojim bi se
sredstvom mo#lo poeti ispravljati nepravde! "stina i oprost bili s
vani' ali jednako vane bile s odtete i naknade rtvama i nji(ovim
obiteljima! Nije imalo smisla nov vlast traiti da i( isplati' jer nije
sama poinila te zloine i' tovie' sredstva koja bi se troila na odtet
rtvama apatt(ejda znaila s manje domova i kola za siromane
pripadnike novooslobo.ene na/ije!
Neki lanovi odbora smatrali s da bi rane za namir teta trebalo
podnijeti mltina/ionalnim korpora/ijama koje s iz apart(ejda
izvlaile zarad! Na kraj je &dbor za istin i pomirenje donio skromn
prepork da se provede jednokratno oporezivanje korpora/ija po stopi
od + posto < takozvani %porez solidarnosti)! =ooka je za takv bla#
prepork oekivala GN5-ov podrk; mjesto to#a' vlada je' pod
9bekijevim vodstvom' odbila bilo kakv mo#nost naplate odteta od
korpora/ija ili bilo kakva poreza solidarnosti' stra(ji da e se time
trit prikazati kao nepovoljno podrje! %Predsjednik je odlio
veliki biznis ne smatrati krivim)' rekla mi je =ooka! %8rlo
jednostavno!) Naposljetk je vlada izdvojila manji dio traeni(
sredstava' nova/ izvlaei iz vlastito# prorana < e#a s se lanovi
odbora pribojavali!
0noa:riki odbor za istin i pomirenje esto se spominje kao primjer
spjene %iz#radnje mira)' koji se izvozio dr#e ratne zone' od =ri
7anke do G:#anistana! No' mno#i od izravno mijeani( taj pro/es i
dalje #aje dboke smnje! Nakon objave konano#a izvjea' ojk
233B!' predsjednik &dbora' nadbiskp Desmond Tt' izjavio je pred
novinarima da je sloboda i dalje %nedovren posao)! %9oete li
objasniti zato se danas /rna/ bdi
23A
jednostavno ne KaM!n$ iV vra# i in! "=! vra# i i t i i 9bm M!i r!n
=ooka' dananja predsjedni/a jnoa:rike zaklade M!a ljdska prava'
kae da' iako s se saslanja bavila' kako to ona opisje %vanjskim
mani:esta/ijama apart(ejda' kakve s tortra' osobito loe postpanje i
nestan/i)' ekonomski sstav kojem s svi ti zloini slili ostavila s
%doslovno netakntim) < to je odjek zabrintosti zbo# sljepila
%ljdski( prava)' kako je to &rlando 7etelier zabiljeio jo prije tri
desetljea! >atim je dodala da bi' kad bi imala prilik sve zapoeti
ponovno$ %Postpila bi( potpno dr#aije! "spitala bi( sstave
apart(ejda < istraila bi( pitanje zemljita' svakako bi( istraila lo#
mltina/ionalni( kompanija' osobito bi( pomno istraila lo#
rdarske indstrije' jer nj smatram onom istinskom boletinom 0ne
G:rike!!! >atim bi( istraila sstavne inke politike apart(ejda' a
tortri bi( posvetila samo jedno saslanje jer sam miljenja da' ako se
sredotoi samo na tortr i pritom previda ono em sli' tada dolazi
do revizije one istinske povijesti!)
&dtete naopake
Qinjeni/a da je GN5 odba/io za(tjev &dbora da se od korpora/ija
naplati odteta osobito je nepoten in < kako istie =ooka < jer vlada
i dalje otplaje d#ove apart(ejda! Tijekom prvi( #odina nakon
predaje vlasti' nov vlad to je stajalo B3 milijardi randa #odinje
?otprilike H'4 milijardi dolara@ < iznos koji otkriva otar raskorak s
jadnim' kpnim iznosom od I4 milijna dolara' kojim je vlada'
naposljetk' isplatila vie od devetnaest tisa rtava i obitelji rtava
rasistiki( bojstava i tortre! Nelson 9andela naveo je breme d#a
kao jedin i najve preprek ostvarenj obeanja iz Povelje slobode!
%Trideset milijardi ?randa@ kojima neemo #raditi ke koje smo
planirali prije ne#o to smo doli na vlast' kojima neemo naoj dje/i
osi#rati najbolje kole' korjenito rjeavanje problema nezaposlenosti'
osi#ranja posla dostojno# ovjeka svima' pristojni( plaa' mo#nosti
da voljenima pri zaklon' da i( (rani!!! o#raniava nas d# koji smo
naslijedili!)BA
Usprkos 9andelin priznanj da se plaanje d#ova apart(ejda
pretvorilo breme koje izoblije' stranka se odprla svim
prijedlozima da to odbije! =tra(ovalo se da bi' ak i ako spije dokazati
da s d#ovi %neprikladni)' svaki pokaj izbje#avanja vraanja 0n
G:rik la#aima otkrio kao opasno radikalno podrje' to bi izazvalo
novi trini ok! Dennis Brts' d#o#odinji pripadnik GN5-a' i bivi
zatvorenik s otoka 6obben' #lavom se zaletio taj zid stra(a! Codine
+RRI!' vidjevi sve razmjere stresa pod kojim se nala nova vlada' on i
skpina jnoa:riki( aktivista odlili s da je najbolji nain kojim e
potpomoi borb' otpoeti pokret %dniko# jbileja)!
23I
9i l!l " llileP!et " """ U? ii " "" 7" " " +!+ M"8&t!l! -i ( iPkl 8il& =!ttl i i l!l i e
++!++++ 8l!lll!l ?Kl!ii i NU i
M!iji- Mbo# i iiiNrnii i il!i je baza ?ioiPiP"!i raspr!ivlj!ili o problem d#a'
M!na-' ila ii-+3 ojaali nji(oviP napore borbi protiv d#ova!) >apanjio
se kad ili je vlada prekorila izjavljji$ %ne' ne pri(vaamo va
potpor!)
&no to je' an/-ovoj odl/i da nastavi otplaivati d#ove' toliko
razbjesnilo aktiviste kakav je bio i Btts bila je doslovno opipljiva
rtva koj s podnosili prilikom isplate svake pojedine rate! Na primjer'
izme. +RRA! i 233H! #odine' jnoa:rika vlada prodala je osamnaest
tvrtki dtavnome vlasnitv i time prikpila H milijarde dolara' ali je
#otovo polovi/a to# iznosa otila na otplate d#ova!BI Dr#im
rijeima' GN5 ne samo to je po#azio izvorn 9andelin prise# o
%na/ionaliza/iji rdnika' banaka i monopolistike indstrije)' ne#o je'
pritisnt d#ovima' inio pravo sprotno < na/ionalno se bla#o
poelo rasprodavati i time s poravnavani d#ovi nekadanji( tlaitelja!
T je i pitanje #dje je tono odlazio taj nova/! Tijekom pre#ovora o
ttanzi/iji' de Klerkova je skpina za(tijevala da svi dravni slbeni/i
zadre svoja radna mjesta ak i nakon predaje vlasti < oni koji ele
otii' predloili s' ttebaj primiti pozamane doivotne mirovine' to je
bio nesvakidanji za(tjev dravi sa zanemarivom mreom so/ijalno#
osi#ranja < ipak' bilo je to jedno od nekoli/ine %te(niki() pitanja
kojima je GN5 predao bitk!BR Taj je stpak znaio da je GN5-ova
vlada ttpjela ras(ode dvij vlada < vlastite i bjelake vlade sjeni koja
je sila s vlasti! Qetrdeset posto #odinji( vladini( ras(oda odlazilo je
#olemi dravni mirovinski :ond -najvei dio korisnika bili s bivi
zaposleni/i iz razdoblja apart(ejda!H3,
Na kraj je 0na G:rika zavrila do #rla petljana sloen slaj
odtete naopake < slaj kojem s bijeli biznismeni' koji s tijekom
apatt(ejda iz /rno# radnitva izvlaili #oleme pro:ite i izbje#li platiti i
jedan /ent odtete' nastavili od svoji( prijanji( rtava primati debele
ekove! G kako s oni skpljali sredstva za takv nevjerojatn
iroko#rdnostD &timaji privatiza/ijom bla#o dravi < to je samo
svremeni vid one iste pljake koj je GN5 toliko arko elio izbjei'
pristavi na pre#ovore nadi da e tako izbjei i mozambik kriz!
No' za razlik od do#a.anja 9ozambik #dje s dravni slbeni/i
, "stin #ovorei' to iz apart(ejda zaostalo breme "stovremeno
poveava kpan dravni d# i svake #odine izvan
do(vata stavlja milijarde randa javni( sredstava! %Te(nikom)
promjenom' +RIR! #odine' dravni mirovinski :ond prelazi s %plaanja
(od)' sstava kojem se sredstva plaj iz doprinosa svake
#odine' na %potpno pokriveni) sstav' kojem :ond mora
posjedovati dovoljn koliin kapitala da bilo kojem trentk isplati
A3 do I3 posto kpni( d#ovanja - to je' stvarnosti' potpno
nemo#a sita/ija! Posljedino tome' :ond je' s B3 milijardi randa
+RIR!' narastao na vie od B33 milijardi randa 233H! - to #a svakako
kvali:i/ira za jedno# od zronika dniko#a oka! To stanovni/ima
0ne G:rike znai da je #olemi dio kapitala kojim neovisno pravlja
mirovinski :ond doslovno nestao "z do(vata potronje na stanovanje'
zdravstven skrb """ temeljne sl#e! 9irovinski sporazm je GN5-
ovo ime do#ovarao 0oe =lovo' le#endarni vo.a jnoa:rike
Komnistike partije' i on' jo i danas' ostaje izvorom veliko#
nezadovoljstva ntar drave!
23R
rM!ave i pija/Ka dravne rizni/e nastavlja No!s i danas!
Kad sam sti#la 0n G:rik bliila se pedeseta obljetni/a
polpisivanja Povelje slobode' to je GN5 odlio obiljeiti medijskim
spektaklom! Plan je bio da se Parlament za t prilik preseli iz svo#
obiajeno# sjedita 5ape To;n neizmjerno skromnije okrenje
Kliptovvna' mjesta prve rati:ika/ije Povelje! 0noa:riki predsjednik
T(abo 9beki elio je t prilik iskoristiti da #lavno raskrije
Kliptovvn preimenje Tr# predanosti Faltera =isla' po jednom od
najtovaniji( GN5-ovi( voda! 9beki je tako.er elio otkriti i novi
spomenik Povelji slobode' kl od /i#le na kojoj s' na kamenim
ploama' stajale #ravirane rijei Povelje' i paliti vjeni %plamen
slobode)! Uz t z#rad nastavljali s se radovi na jo jednom
spomenik' takozvanim Tornjevima slobode' paviljon s /rnim i
bijelim betonskim stpovima' to je trebalo simbolizirati slavni lanak
Povelje koji #lasi$ %0na G:rika pripada svima koji njoj ive'
bijelima i /rnima)!H+
Temeljna porka do#a.aja nije se mo#la izbjei < prije pedeset #odina
stranka je obeala 0noj G:ri/i podariti slobod' to je i ostvarila <
bio je to GN5-ov trentak %zakljenja misije)!
"pak' svem tome bilo je neto dno! Klipto;n se kao osiromaeno
#radsko naselje prepno revni( straara' s otvorenom kanaliza/ijom
na li/i i A2 posto nezaposleno#a stanovnitva' to je daleko vii
postotak ne#o doba apart(ejda < ini simbolom koji daleko vie
pristaje po#aenim obeanjima Povelje slobode' ne#o prikladnom
s/eno#ra:ijom za tako prepredeno reiran /eremonij!H2 Kako se
pokazalo' obljetni/ nije obliio ili reirao GN5 ne#o neka dna
tvorevina imenom Ble "e! "ako' slbeno' pomona slba
pokrajinske vlasti' Ble "e %djelje pomno oblikovanom okoli koji
tvrtk ini daleko bliom privatnome sektor ne#o vladin odjel) <
kako stoji iznimno sjajnoj i nesvakidanje modroj brori! 5ilj tvrtke
je privlaenje novi(' strani( la#anja 0n G:rik < to je dio
GN5-ova pro#rama %preraspodjele pomo rasta)!
Ble "e je prepoznao trizam kao #ran najprikladnij za la#anja' te
je svojim istraivanjima trita tvrtka pokazala da tristima koji
posjej 0n G:rik velik dio privlanosti zemlje ini GN5-ova
#lobalna slava pobjednika nad tlaiteljima! U nadi da e iskoristiti t
mo#nost' Ble "e- s odredili da za jnoa:rik le#end o
pobjedi nad protivnikom ne postoji bolji simbol od Povelje slobode! =
time na m' tvrtka je pokrenla projekt kojim je Kliptovvn namjerila
preobraziti zabavni park
2+3
l!oNi ++ @ "!! " " " + " [ " " " '++!+++++++ N@U=ZeillPi im!l lillill N
"U+""9V+ ini i mV ++!++ v; tVj!
N !+++ in M ej' s W S N S +++ a; i i!i ++ n ni sli @l n S./ i ++ ` " i t i S
9aklai i (otel =loboda! " aj dotadanji #oto imao se preobraziti
%poeljno i napredno) pred#ra.e lobannesbr#a' dok e se veina
tamonje# stanovnitva preseliti #eta smjetena na loka/ijama manje#
povijesno znaenja!HB
= planovima o preobrazbi Kliptovraa' Ble "esamo slijedi prirnik
slobodno# trita < pra mo#nosti la#anja' nadi da e tako'
nekoj bdnosti' stvoriti radna mjesta! "pak' ono to izdvaja ovaj
projekt jest injeni/a da Klipto;n temelji te /jelokpne mainerije
poivaj na pedeset #odina starom list papira kojim se ttaio izrazito
izravniji pt borbe protiv siromatva! 6aspodijelite zemlj da se
milijni mo# (raniti od nje' traili s tvor/i Povelje slobode' vrarite
rdnike da se tim bla#om mo# #raditi ke i in:rastrktra' i tako
otvarati radna mjesta! Dr#im rijeima' izba/ite postednike! Te ideje
mno#im ima moda i zve kao topijski poplizam' ali nakon
toliki( propali( pokaja otjelotvorenja pravovjerja 5ikake kole'
istinski sanjari moda s pravo ti koji i dalje vjerj da bi se planom
kakav je iz#radnja zabavno# parka Povelje slobode' kojim se ponovno
otvaraj prilike korpora/ijama i istovremeno obespravljje oni
najpotrebitiji' mo#lo rijeiti sve tee zdravstvene i ekonomske probleme
22 milijna 0noa:rikana/a koji i dalje ive siromatv!HH
Nakon vie od desetljea od ttentka kad je 0na G:rika odlno
skrenla prema taerizm' is(odi eksperimenta %pravdi na kapaljk)
doslovno s sramotni$
a &d +RRH!' kad je GN5 ptezeo vlast' dvosttio se broj ljdi koji
ive s manje od jedno# dolara na dan < s 2 milijna na H milijna
233*! #odine!H4
a "zme. +RR+! i 2332! #odine' stopa nezaposlenosti me. etnim
0noa:rikan/ima vie se ne#o dvostrila < porasla je s 2B na HI
posto!H*
a &d B4 milijna /rni( dravljana 0ne G:rike' samo pet tisa zata-
.je vie od *3 333 dolara #odinje! Broj bjelako#a stanovnitva
tom platenom tazred vei je dvadeset pta < mno#i zata.j daleko
vie od to# iznosa!HA
a GN5-ova vlada iz#radila je +'I milijna stanova < me.vremen
je bez stana ostalo vie od 2 milijna ljdi!HI
2++
U%-U%U`viavijv!
a Ta prisilna iseljenja Mnae da je M!a 43 posto porastao "noj oni( koji
stanj kolibama i straarama! Codine 233*! vie o. etvrtine
jnoa:riko# stanovnitva prebiva nepostojeim slamovima
-veinom bez teke vode i elektrine ener#ije!43
9oda ta iznevjerena obeanja o slobodi najbolje otkriva nain na koji
se Povelja slobode #leda raznim dijelovima jnoa:riko#a drtva!
0o nedavno sam dokment je predstavljao najve prijetnj
povlatenim bijel/ima drtv < danas #a poslovnim salonima i
o#ra.enim etvrtima smatraj izjavom dobre volje' istovremeno
laskavom i potpno bezopasnom; jednakim nekakvoj kitnjastoj
poslovnjakoj ljdnosti! No' pred#ra.ima' #dje je dokment
pri(vaen na polj Klipto;n neko bio nabijen mo#nostima' o
nje#ovim je obeanjima #otovo i previe bolno razmiljati! 9no#i
0noa:rikan/i bojkotirali s potpnosti dravn proslav obljetni/e!
%&no to pie Povelji slobode stvarno je sjajno)' rekao mi je =Pb
>ikode' vo.a sve brojnije# pokreta stanovnika straara Drban! %0a'
dode' vidim samo izdaj!)
Na kraj se najvjerljivijim ar#mentom za odba/ivanje obeanja o
raspodjeli iz Povelje slobode pokazao onaj najmanje matovit < to
ine svi! 8is(n Padava/(ee kratko mi je prenio pork koj je
vodstvo GN5-a od samo# poetka dobivalo od %zapadni( vlada' 99E-
a i =vjetske banke! Covorili bi nam$ P=vijet se promijenio' sve to ne
znai nita < ovo s vam jedina pravila i#re!P) Cmede pie ovako$
%GN5 je bio posve nespreman za takav is(od! Kljni ekonomski vo.e
redovno s posjeivali prave me.narodni( or#aniza/ija' =vjetske
banke i 99E-a' te je tijekom +RR2! i +RRB! nekoliko GN5-ovi(
dnosnika' od koji( neki nis imali nikakvo ekonomsko obrazovanje'
prolo skraeni teaj za direktore stranim poslovnim kolama'
investi/ijskim bankama' trstovima moz#ova za ekonomsk politik i
=vjetskoj ban/i' #dje s i( Pneprekidno tovili neoliberalnim idejamaP!
"skstvo je bilo zapanjje! Nikad prije nije me.narodna zajedni/a
tolikoj mjeri zavodila vlad koja jo nije zavladala!)4+
9andela je osobito snan doz takva oblika elitno# kolsko#
mobbin#a doivio ssrei eropske dravnike na =vjetskom
ekonomskom :orm Davos' +RR2! #odine! Kad je istakno da 0na
G:rika ne namjerava initi nita radikalnije od ono#a to je zapadna
Kropa inila 9ars(allovim
2+2
orin!ii to je t !in!ilo@P'iNti$ a` "!iko smo r'iA!niisiN!ili i!l!t! satno' svjetska
ekonomija postala je neovisna! "Pioi es #lo(aliM!a/ij/ pta korijene!
Nijedna ekonomija ne moe se razvijati odvojeno od ekonomija dr#i(
drava!)42
Dok s vode kao to je bio 9andela ptovali mreom #lobaliza/ije' n
nji( se /jepljivalo da najvei dio lijevo orijentirani( vlada pri(vaaj
8ain#tonski konsenzs < to ine komnisti 8ijetnam i Kini' isto
tako sindikalisti Poljskoj' kao i so/ijaldemokrati Qile koji s se
konano oslobodili Pino/(eta! Qak je i 6sima zasvijetlila neolibetalna
arlji/a - vrijeme kad je GN5 vodio najtee pre#ovore' 9oskva se
nala sred korporatistiko# ldila' prodaji' najbre to je mo#la'
dravno vlasnitvo aparati/ima koji s se preko noi pretvorili
podzetnike! Gko se predala 9oskva' kako bi se o:/ana banda
jnoa:riki( bora/a za slobod mo#la odprijeti toj silovitoj #lobalnoj
plimiD
Tako je' kratko reeno' #lasila porka koj s prodavali pravni/i'
ekonomisti i so/ijalni radni/i' zaposleni/i sve bre raste
%tranzi/ijske) indstrije < skpine sttnjaka koji iz ratom tazoreni(
drava skokn do krizom razdirani( #radova i zapanjene novopeene
politiate zasipaj svojim najsvjeijim praktinim primjerima iz Benos
Giresa' nada(njjim spjesima iz 8arave' stta(otnim rikanjem
Gzijski( ti#rova! %Tranzi/iolozi) s ?kako i( naziva politolo# s
njjorko# =veilita' =tep(en 5o(en@ prednosti pred politiarima
koje savjetj < oni s pripadni/i (ipermobilne klase' dok s vo.e
pokreta za oslobo.enje po vlastitoj prirodi okrenti prema ntra!4B Po
vlastitoj prirodi ljdi koji promi intenzivne na/ionalne pteobrazbe
sko s sredotoeni na vlastite narative i me.sobn borb za nadmo
< te tako esto nesposobni obraati vie pozornosti na svijet izvan
nji(ovi( #rani/a' to je samo po sebi zlo' jer da je GN5-ovo vodstvo
bilo sposobno prozreti vttlo# tranzi/ije i samo otkriti to se istin
zbiva 9oskvi' 8aravi' Benos Gires ili =el' vidjelo bi daleko
dr#aij slik!
2+B
a Ta prisilna iseljenja M!nae tla je za 43 posto porastao "noj omli koji
stanj kolibama i straarama! Codine 233*! vie od etvrtine
jnoa:riko# stanovnitva prebiva nepostojeim slainovima
-veinom bez teke vode i elektrine ener#ije!43
9oda ta iznevjerena obeanja o slobodi najbolje otkriva nain na koji
se Povelja slobode #leda raznim dijelovima jnoa:riko#a drtva!
0o nedavno sam dokment je predstavljao najve prijetnj
povlatenim bijel/ima drtv < danas #a poslovnim salonima i
o#ra.enim etvrtima smatraj izjavom dobre volje' istovremeno
laskavom i potpno bezopasnom; jednakim nekakvoj kitnjastoj
poslovnjakoj ljdnosti! No' pred#ra.ima' #dje je dokment
pri(vaen na polj Klipto;n neko bio nabijen mo#nostima' o
nje#ovim je obeanjima #otovo i previe bolno razmiljati! 9no#i
0noa:rikan/i bojkotirali s potpnosti dravn proslav obljetni/e!
%&no to pie Povelji slobode stvarno je sjajno)' rekao mi je =Pb
>ikode' vo.a sve brojnije# pokreta stanovnika straara Drban! %0a'
dode' vidim samo izdaj!)
Na kraj se najvjerljivijim ar#mentom za odba/ivanje obeanja o
raspodjeli iz Povelje slobode pokazao onaj najmanje matovit < to
ine svi! 8is(n Pada1a/(!ee kratko mi je prenio pork koj je
vodstvo GN5-a od samo# poetka dobivalo od %zapadni( vlada' 99E-
a i =vjetske banke! Covorili bi nam$ P=vijet se promijenio' sve to ne
znai nita < ovo s vam jedina pravila i#re!P) Cmede pie ovako$
%GN5 je bio posve nespreman za takav is(od! Kljni ekonomski vo.e
redovno s posjeivali prave me.narodni( or#aniza/ija' =vjetske
banke i 99E-a' te je tijekom +RR2! i +RRB! nekoliko GN5-ovi(
dnosnika' od koji( neki nis imali nikakvo ekonomsko obrazovanje'
prolo skraeni teaj za direktore stranim poslovnim kolama'
investi/ijskim bankama' trstovima moz#ova za ekonomsk politik i
=vjetskoj ban/i' #dje s i( Pneprekidno tovili neoliberalnim idejamaP!
"skstvo je bilo zapanjje! Nikad prije nije me.narodna zajedni/a
tolikoj mjeri zavodila vlad koja jo nije zavladala!)4+
9andela je osobito snan doz takva oblika elitno# kolsko#
mobbin#a doivio ssrei eropske dravnike na =vjetskom
ekonomskom :orm Davos' +RR2! #odine! Kad je istakno da 0na
G:rika ne namjerava initi nita radikalnije od ono#a to je zapadna
Kropa inila 9ars(allovim
2+2
oi+(n/Yo Ne t analo#ij$ %" ako smo i!iMmisija i i laiia! !vno' svjetska
ekonomija postala je neovisna! "Proi/s #lobaliza/ij/ pta korijene!
Nijedna ekonomija ne moe se razvijati odvojeno od ekonomija dr#i(
drava!)42
Dok s vode kao to je bio 9andela ptovali mreom #lobaliza/ije'
nji( se /jepljivalo da najvei dio lijevo orijentirani( vlada pri(vaaj
8ain#tonski konsenzs - to ine komnisti 8ijetnam i Kini' isto
tako sindikalisti Poljskoj' kao i so/ijaldemokrati Qile koji s se
konano oslobodili Pino/(eta! Qak je i 6sima zasvijetlila neoliberalna
arlji/a - vrijeme kad je GN5 vodio najtee pre#ovore' 9oskva se
nala sred korporatistiko# ldila' prodaji' najbre to je mo#la'
dravno vlasnitvo aparati/ima koji s se pteko noi pretvorili
podzetnike! Gko se ptedala 9oskva' kako bi se o:/ana banda
jnoa:riki( bora/a za slobod mo#la odprijeti toj silovitoj #lobalnoj
plimiD
Tako je' kratko reeno' #lasila porka koj s prodavali pravni/i'
ekonomisti i so/ijalni radni/i' zaposleni/i sve bre raste
%tranzi/ijske) indstrije - skpine strnjaka koji iz ratom razoreni(
drava skokn do krizom razdirani( #radova i zapanjene novopeene
politiare zasipaj svojim najsvjeijim praktinim primjerima iz
Benos Giresa' nada(njjim spjesima iz 8arave' stra(otnim
rikanjem Gzijski( ti#rova! %Tranzi/iolozi) s ?kako i( naziva politolo#
s njjorko# =veilita' =tep(en 5o(en@ ptednosti pred politiarima
koje savjetj < oni s pripadni/i (ipermobilne klase' dok s vode
pokreta za oslobo.enje po vlastitoj prirodi okrenti prema ntra!4B Po
vlastitoj prirodi ljdi koji promi intenzivne na/ionalne preobrazbe
sko s sredotoeni na vlastite narative i me.sobn borb za nadmo
< te tako esto nesposobni obraati vie pozornosti na svijet izvan
nji(ovi( #rani/a' to je samo po sebi zlo' jer da je GN5-ovo vodstvo
bilo sposobno prozreti vrtlo# tranzi/ije i samo otkriti to se istin
zbiva 9oskvi' 8atavi' Benos Gires ili =el' vidjelo bi daleko
dr#aij slik!
2+B
demokra/ije$
6sija se odlje za %Pino/(etov op/ij)
Dijelovi ive# #rada ne mo# se rasprodati tek tako' zanemarji
starosjedilak tradi/ij ak i ako ona dolja/ima djelj dno!!! 0er to
s nae tradi/ije i ovo je na #ard! D#o vremena ivjeli smo pod
diktatrom komnista samo da bismo otkrili da ivjeti pod diktatrom
biznismena nije nita bolje! &ni nimalo ne mare kojoj s se tono
dravi zatekli!
Cri#orij Corin' rski pisa/' +RRB!+
=irite istin < zakoni ekonomije jednaki s zakonima strojarstva! "sti
zakoni vrijede posvda!
7a;ren/e =mmers' #lavni ekonomist =vjetske banke' +RR+!2
Kad je sovjetski predsjednik 9i(ail Corbaov otptovao 7ondon da
bi sdjelovao na svojem prvom samit sedam najrazvijeniji( drava
svijeta ?CA@ lipnj +RR+!' imao je sve razlo#e oekivati da #a
doekaj kao (eroja! Tijekom protekle tri #odine vie je lebdio ne#o
kroio me.narodnom pozorni/om' armirao medije' potpisivao
sporazme o razoranj i skpljao mirovne na#rade < med kojima i
Nobelov +RR3!
-tovie' spjelo m je postii i ono dotad nezamislivo - pridobiti
amerik javnost! 6ski voda toliko je temeljito razorio karikatre
"mperija zla da m je ameriki tisak nadjeno mazni nadimak %Corb1)'
a +RIA #odine asopis Time velikoj je mjeri riskirao odlivi
sovjetsko# predsjednika pro#lasiti osobom #odine! Uredni/i s
objanjavali daje Corbaov' za razlik od svoji( pret(odnika ?%demona
barama)@' rska inai/a 6onalda 6ea#ana < %kremaljska inai/a
8eliko#a komnikatora)! &dbor za dodjel Nobelove na#rade presdio
je da' za(valjji nje#ovim naporima' %postoji nada da danas slavimo
kraj Xladno#a rata)!B
Poetkom devedeseti( #odina' svojom dvojakom politikom #lasnosti
?otvorenosti@ i perestrojke ?preobraaja@' Corbaov je =ovjetski =avez
2+H
st mis"-!i ji!ii l!iiiPiii ++ a "-! +++++ s'iVNtYi! pi/UsNeilml! i Nk ii
pi/ilsZ/ilniK' stavili sil Nii@si!ijiP neovisno lij/lo! k!l je ++ pitanj bila
ekonomija' Corbaov je stremio mjeavini slobodno#a trita i vrste
zatitne mree kojoj je drava pod nadzorom drala kljne
indstrijske #rane < predvi.ao je tla e za dovrenje to# pro/esa
trebati deset do petnaest #odina! Konani m j/ /ilj bio stvaranje
so/ijalne demokra/ije skladno skandinavskom model <
%so/ijalistiki svjetionik za /ijelo ovjeanstvo)!H
"sptva se inilo da je i >apad elio da Cotbaov spije osloboditi
sovjetsk ekonomij i' slijedei zor' priblii je vedskoj! &dbor za
dodjel Nobelove na#rade jasno pojanjava na#rad kao nain potpote
tranzi/iji < %pomo ttentk pottebe)! Prilikom posjeta Pra#'
Corbaov je jasno izjavio da to ne moe ostvariti sam$ %Kao i alpinisti'
na/ije svijeta mo# se ili penjati zajedno i stii do vr(a ili zajedno pasti
bezdan)' rekao je!4
=to#a je ono to se do#odilo tijekom sastanka CA +RR+! #odine bilo
potpno neoekivano! Nje#ove kole#e' dravni po#lavari' ptili s m
#otovo jedno#lasn pork da e' ako odma( ne pri(vati radikaln
ekonomsk ok-terapij' presjei e i pstiti #a da padne! %Nji(ovi
prijedlozi tempa i metoda tranzi/ije doslovno s me zapanjili)' pie
Corbaov o tom do#a.aj!*
Poljska je pravo tad zavrila prv rnd ok-terapije pod ttorstvom
99E-a i 0e::revja =a/(sa' a britanski premijer 0o(n 9ajor' ameriki
predsjednik Ceor#e X! F! Bs(' kanadski premijer Brian 9lronev i
japanski premijer Tos(iki Kai: sla#ali s se da =ovjetski =avez mora
jo zbijenijim i brim rasporedom' slijediti poljski primjer! Nakon
sastanka' Corbaov je iste naredbe primio i od 99E-a' =vjetske banke'
kao i svi( ostali( vaniji( kreditni( instit/ija! Kad je poslije' iste
#odine' zatraila oprost d#ova da na taj nain pre#rmi katastro:aln
ekonomsk kriz' 6sija je primila krt od#ovor da se d#ovi moraj
potivati!A &d vtemena kad je =a/(s za#ovatao pomo i oprost d#ova
Poljskoj' politiko se raspoloenje promijenilo < postalo je zlodno!
>atim je slijedio!!! raspad =ovjetsko#a =aveza' Corbaova zasjenjj
0elj/in i bran tijek ekonomske ok-terapije 6siji < to je dobro
dokmentirano po#lavlje svremene povijesti! "pak' ta se povijest i
preesto prepriava sterilnim pojmovima %re:orme) i pretvorila se
nevjerojatno open narativ kojom se prikriva jedan od najrei(
zloina protiv demokra/ije svtemenoj povijesti! 6sija je' jednako
kao i Kina' morala odabrati izme. ekonomsko# pro#rama 5ikake
kole i istinske demokratske revol/ije! Kad s se selili s tim
izborom' kineske vo.e napale s vlastiti
2+4
zisne) pianov/! misiji j/ do or#a/ij/ - demokratska revolt ij!i bila
se ve vrsto korijenila i' sto#a' da bi se ekonomski pro#ram 5
P!ikake kole mo#ao provesti' Corbaovljev miroljbivi pro/es koji je
davao nad morao je biti #rbo prekint i zatim m je radikalno obrnt
tok!
Corbaov je znao da je sila jedini nain kojim e moi nametnti ok-
terapij kakv s za#ovarali CA i 99E < jednako kao to s i mno#i
na >apad promi/ali takv politik! Qasopis T(e K/onomist svom
tje/ajnom napis iz +RR3! Corbaov savjetje da pri(vati %vladavin
snani(!!! da sa zemljom sravni otpor koji spreava svak korjenit
ekonomsk re:orm)!I =amo dva tjedna nakon to je Nobelov odbor
pro#lasio kraj Xladno#a rata T(e K/onomist nka Corbaova da se
preoblikje skladno zor jedno#a od najzlo#lasniji( (ladnoratovski(
boji/a! Pod naslovom %9i(ail =er#ejevi Pino/(etD)' napis zakljje
da pokoravanje tim savjetima moe prozroiti %mo#e krvoprolie!!!
i postoji mo#nost' iako mikroskopska' da bi to mo#ao biti sovjetski
zaokret prema onome to bi se mo#lo nazvati pinoe(etovskim
pristpom liberalnoj ekonomiji)! Fas(in#ton Post otiao je i dalje! U
kolovoz +RR+! #odine' novine objavljj komentar naslovljen
%Pino/(etov Qile < pra#matian zor sovjetskoj ekonomiji)! U lank
se podrava ideja dravno# dara kojim bi se svr#nlo sporo(odno#
Corbaova' ali ator' 9i/(ael =/(ra#e' pomalo strepi da protivni/i
sovjetsko#a predsjednika %ne posjedj ni znanje ni podrk kojima bi
pri(vatili Pino/(etov model)! " nastavlja$ %trebali bi se preobliiti na
slik i prilik despot koji je istinski znao kako izvesti dravni dar <
mirovljenom ileanskom #eneral G#st Pino/(et!)R
Corbaov je brzo otkrio da se soio s protivnikom koji je bio i vie
ne#o spreman odi#rati lo# rsko# Pino/(eta! "ako je Boris 0elj/in
tada bio na dnosti predsjednika 6sije' bio je daleko manje poznat od
Corbaova koji je vodio itav =ovjetski =avez! To e se stanje
radikalno promijeniti +R! kolovoza +RR+!' samo mjese/ dana nakon
samita CA! =kpina komnistike stare #arde dovezla se tenkovima
pred Bijeli dom < kako se naziva z#rada rsko#a parlamenta! U
pokaj zastavljanja pro/esa demokratiza/ije' zaprijetili s napadom
na prvi izabrani dravni parlament! U svjetini koja je odlila obraniti
novoro.en demokra/ij' 0elj/in se popeo na tenk i osdio a#resij kao
%/inian' desniarski pokaj pa)!+3 0edan od prosvjednika na
li/ama opisao taj je dan kao %prv prilik kad sam osjetio da istinski
mo# tje/ati na stanje vlastitoj domovini! De s nam nabjale!
&sjeali smo neizmjerno jedinstvo! &sjeali smo se nepobjedivima!)++
2+*
0TU05 NlU 8""X"9"""8 " !"8!U" ""8"=U N9"9lllNlP " X"8!8"P""""9
??"Pll!"ll " Sl " ""05U
#ovi( najradikalniji( pot/Ma l@ila je a#resivna kampanja protiv opijanja
8inkom@' @elj/in se dokazivao kao ozlo#laeni .eronja i notorni
pijana/! "Prij/ dravno# dara 6si s 0/lj/ina #ledali pomalo
rezervirano < ipak' pomo#ao je spasiti demokra/ij od komnistiko#
dravno# dara i time posrao' barem privremeno' narodnim jnakom!
0elj/in je odma( iskoristio svoj trijm:alni nastp i pretvorio #a
osnaen politik mo! =ve dok =ovjetski =avez ostane % komad)'
vijek e imati manje vlasti od Cotbaova' i tako je' prosin/ +RR+!'
etiri mjese/a nakon nespjelo# pa' 0elj/in povkao #enijalan
politiki potez! =klopio je savez s jo dvije sovjetske repblike' time
#rbo rastoio =ovjetski =avez i' posljedino tome' natjerao Corbaova
da odstpi! 6aspadom =ovjetsko#a =aveza %jedine drave koj s 6si
ikad poznavali)' rska psi(a doivljava snaan ok < kako pie
politolo# =tep(en 5o(en' bio je to prvi od %tri ttamatina oka) koje
e 6si preivjeti tijekom sljedee tri #odine!+2
&no#a dana kad je 0elj/in objavio da =ovjetski =avez vie ne postoji'
kremaljskome kabinet zatekao se 0e::re1 =a/(s < prisjea se da je
rski predsjednik tada izjavio$ %Cospodo' elim samo objaviti da je
=ovjetski =avez okonao postojanje!!!) G ja sam rekao$ %>abo#a' to se
do#a.a jednom stotin #odina! To je neto najl.e to je mo#e
zamisliti' to je istinsko oslobo.enje' idemo im pomoi!)+B 0elj/in je
pozvao =a/(sa 6sij kao savjetnika' a =a/(s je bio i vie ne#o
spreman$ %Gko moe Poljska' moe i 6sija)' izjavio je!+H
No' 0elj/in nije elio samo savjete' elio je isto onakvo :riozno
prikpljanje sredstava kakvo je =a/(s priskrbio Poljskoj! %0edina je
nada)' rekao je 0elj/in' %obeanje da nam =kpina sedmori/e brzo
pribavi #olema sredstva :inan/ijske pomoi!+4) =a/(s je rekao 0elj/in
da vrsto vjerje da e' ako je 9oskva spremna spostavljanj
kapitalistike ekonomije primijeniti te(nik %veliko# praska)' moi
prikpiti otprilike +4 milijardi dolara!+* 9oraj biti ambi/iozni i
moraj djelovati brzo! 0elj/in' dode' nije znao da e =a/(sa brzo
izdati srea!
6sko preobraenje na kapitalizam mno#ome nalikje izopaenom
pristp koji je potakno prosvjede na tr# Tiananmen' dvije #odine
ranije Kini! 9oskovski #radonaelnik' Cavriil Popov tvrdio je da
postoje samo dva naina za slamanje /enttalistiki nadzirane
ekonomije$ %8lasnitvo se moe podijeliti svim lanovima drtva' ili
se oni najbolji komadi mo# ptedati vo.ama!!! Ukratko reeno' postoji
demokratski pristp i postoji nomenklatra < lo#ika aparatika!)+A
0elj/in se odlio za ovaj dr#i' i to istinski rno! Potkraj +RR+!
parlament je iznio revol/ionaran prijedlo#; ako m
2+A
vhiVi li;i ++' a i ! Ti9Sv';iji!Un i N %an!ti i i ' in m ji m !i i
i Ni i i iNi9U iPkW mnm i
kriz i vratiti im zdrav sstav proiv!it! 0/lji in je si V ai i M!dit ij/v!n
S +Mvri +++ vlast kakv ivaj diktatori' ne demokrati' ali je
parlament tada i dalje bio za(valan predsjednik na lozi koj je
odi#rao tijekom dravno#a dara' tovie' dravi je oajniki trebala
strana pomo! =loili s se - 0elj/in ima #odin dana apsoltne moi
kojom e preobraziti rsk ekonomij!
0elj/in je odma( okpio tim ekonomista' koji( je veina posljednjim
#odinama komnizma osnovala nek vrst klba oboavatelja
slobodno# trita' itala temeljne spise mislila/a 5ikake kole i
raspravljala kako bi se nji(ove teorije mo#le primijeniti 6siji! "ako
nikad nis stdirali =GD-' toliko s oboavali 9iltona Eriedmana da
i( je rski tisak prozvao 0elj/inovim %5(i/a#o Bojsima) < kopijom
izvorno# nadimka' iako savreno prikladno# kontekst pro/vata rske
ekonomije /rno#a trita! Na >apad s i( pro#lasili %mladim
re:ormatorima)! =kpin je predvodio 0e#or Cajdar' jedan od dvoji/e
0elj/inovi( premijera! Pjotr Gven' 0elj/inov ministar od +RR+! do +RR2!'
jedan od lanova naje#a kr#a' ovako je opisao t biv klik$
%Nji(ovo poistovjeivanje s Bo#om potje/alo je' savreno prirodno' iz
vjerenja vlastit sveob(vatn nadmo to je' naalost' bila #lavna
znaajka svi( nai( re:ormatora!)+I
Pii o skpini koja se (ip zdi#la na vlast 9oskvi' rske novine
Nezavisnaja #azeta' primjej prilino zapanjji razvoj do#a.aja jer
e %6sija prvi pt vladi imati skpin liberala koji sebe smatraj
sljedbeni/ima Eriedri/(a von Xaveka i P5ikake koleP 9iltona
Eriedmana)! %Nji(ovi pro#rami bili s) savreno jasni < %stro#a
:inan/ijska stabiliza/ija koja se provodi skladno Pre/eptimaP ok-
terapije)! Nadalje' Cazeta primjeje da je 0elj/in isto vrijeme kad je
imenovao t skpin na vlast doveo i zlo#lasno# #rbijana 0rija
=kokova i predao m %obrambena i represivna ministarstva < vojsk'
9inistarstvo ntarnji( poslova i Komitet dravne si#rnosti)! Te
odlke bile s jasno povezane$ %P&krtniP =kokov vjerojatno je
sposoban Posi#ratiP stro# stabiliza/ij politike' dok e PokrtniP
ekonomisti to isto jamiti na podrj ekonomije)! Qlanak zavrava
proroanstvom$ %Nimalo nee iznenaditi ako pokaj stvoriti nekakv
doma inai/ Pino/(etovo# sstava' kojem e Cajdarova ekipa
i#rati lo# 5(i/a#o Bojsa!)lS@
Priskai pomo pranjem ideoloke i te(nike podrke
0elj/inovim 5(i/a#o Bojsima' amerika vlada :inan/irala je vlastite
strnjake za tranzi/ij iji s poslovi sezali od pisanja dekreta o
privatiza/iji' preko osnivanja brze njjorko# stila' pa sve do stvaranja
rsko# trita zajedniki( :ondova! U
2+I
i i-koiii mi ista /l! i i !+ P t i!iNi larov tim! "@ sv il i j "+@+@+@! " l!
var. imenje =ae(s!t .ii/ktoroni "nstitta M!a me.narodni razvoj' to
zna/i ela je razdoblj rski( i/lormi i#rao dvije lo#e - poeo je kao
0elj/inov slobodni savjetnik' a porom je nadzirao veliki rski odjel
Xatvarda' koji je plaala amerika vlada!
0o s/ jednom skpina samopro#laeni( revol/ionara okpila
tajnosti da napie radikalni ekonomski pro#ram! Dmitrij 8asiljev' jedan
od kljni( re:ormatora' prisjea se to#a$ %Na poetk nismo imali
nijedno# zaposlenika' ak ni tajni/! Nismo imali nikakv oprem' ak
ni tele:aks! U tim vjetima' za samo mjese/ i pol dana' morali smo
stvoriti sveob(vatan pro#ram privatiza/ije i napisati dvadeset
normativni( zakona!!! istin romantina vtemena!)23
Dana 2I! listopada +RR+! 0elj/in najavljje kidanje kontrole /ijena i
predvi.a da e %liberaliza/ijom /ijena sve sjesti na svoje mjesto)!2+
%6e:ormatori) s' nakon to je Corbaov odstpio' priekali samo
tjedan dana da lansiraj svoj pro#ram ekonomske ok-terapije < dr#i
od tri tramatina oka! Pro#ram ok-tetapije sadravao je i pro#ram
stvaranja slobodno# ttita' kao i prv :az ta:alno brze privatiza/ije
otprilike 224 333 tvrtki dravnome vlasnitv!22
%Pro#ram P5ikake koleP potpnosti je zatekao /ijel dtav)'
prisjea se jedan od prvotni( 0elj/inovi( ekonomski( savjetnika!2B
"znena.enje je bilo smiljeno' bilo je dijelom Cajdarove strate#ije' da
se provedbe promjena izved toliko neoekivano i brzo da se time
onemo#i bilo koji vid otpora! Ptoblem s kojim se soio nje#ov tim
bio je ve klasian < prijetnja da e demokra/ija #roziti nji(ove
planove! 6si nis eljeli da im ekonomijom pravlja komnistiki
5entralni komitet' ali i( je veina i dalje vrsto vjerovala raspodjel
bo#atstva i aktivistik lo# vlade! 0ednako kao i poljski pristae
=olidarnosti' *A posto 6sa je izjavilo +RR2! #odine anketarima da
vjerj da s radnike zadr#e i dalje najpovoljniji nain privatiza/ije
vlasnitva komnistike drave' dok je AR posto izjavilo da odravanje
pne zaposlenosti smatraj temeljnom zadaom vlade!2H To je znailo
da bi' da je 0elj/inov tim otvorio javn rasprav mjesto da potaji/e
napadne ve ionako dezorijentiran javnost' tevol/ija 5ikake kole
z#asnla jo zametk!
8ladimit 9a' 0elj/inov savjetnik tijekom to# razdoblja' objanjava da
s %za re:orm najpovoljniji vjeti!!! morna javnost' is/rpljena
prijanjom politikom borbom!!! >ato je vlada bila vjerena da je' oi
liberaliza/ije /ijena' radikalan drtveni skob nemo#' i da vlada
nee pasti zbo# narodne pobne)! 8elika veina 6sa < A3 posto <
protivila se kidanj
2+R
dalnim ekonomskim okolnostima)!2PP
0osep( =ti#li/' tada #lavni ekonomist =vjetske banke' objanjava men
talitet koji je vodio terapete oka! Nje#ove meta:ore bi dos!nl ve
trebale biti poznate$ %=amo se mnjevitim napadom tijekom Ppovoljno#
razdobljaP koje stvara Pma#la tranzi/ijeP promjene mo# provesti prije
ne#o to popla/ija dobije prilik or#anizirati se i tititi svoje ranije
interese)!2* Dr#im rijeima' doktrina oka!
=ti#li/ je rske re:ormatore nazvao %trinim boljevi/ima) zbo#
nji(ove privrenosti sverazornoj revol/iji!2A "pak' dok s izvorni
boljevi/i potpnosti svoj /entralistiki planiran drav eljeli
podii na pepel stare' trini boljevi/i vjerovali s neki vid ma#ije
< ako se stvore optimalni vjeti za stvaranje pro:ita' drava e se
ponovno podii bez ikakve potrebe za planiranjem! ?Takvo vjerenje
ponovno izranja na povrin "rak' deset #odina kasnije!@
0elj/in je davao neodre.ena obeanja da e se %stanje po#orati tijekom
sljedei( est mjese/i)' ali da e nakon to#a zapoeti oporavak' te e
6sija brzo postati ekonomski Titan < jedna od etiri najsnanije
svjetske ekonomije!2I Takva lo#ika' takozvano# kreativno# razaranja
za is(od je imala mal doz krea/ije i vrto#lavo razaranje! Nakon samo
#odin dana' ok-terapija zima zastraji danak - milijni 6sa'
pripadnika srednje klase' #be ivotne te.evine trentk kad valta
#bi vrijednost' otri rezovi sbven/ija znaili s da milijni radnika
mjese/ima nis primali pla!2R Prosjeni 6s je +RR2! #odine troio
H3 posto manje ne#o +RR+!' a treina stanovnitva pada ispod #rani/e
siromatva!B3 =rednja klasa prisiljena je na li/ama prodavati svoje
stvari < stolie za kartanje < djela bezna.a koja ekonomisti 5ikake
kole (vale kao %podzetniki) dokaz da je kapitalistika renesansa
istin pnome zama(! Prodavalo se obiteljsko nasljedstvo i noene
sakoe!B+
0ednako kao i Poljskoj' i 6si s se konano podi#li na no#e i poeli
za(tijevati okonanje sadistike ekonomske avantre ?%dosta
eksperimenata) - #lasio je onovremeni omiljeni moskovski #ra:it@! Pod
pritiskom #lasaa' izabrani parlament < ono isto tijelo koje je podralo
0elj/inov spon na vlast < zakljilo je da je dolo vrijeme da zazda
predsjednika i nje#ove PinstantP 5(i/a#o Bo1se! U prosin/ +RR2!
iz#lasali s smjen 0e#ora Cajdara' a ojk +RRB! dokinli s
spe/ijalne ovlasti kojima je 0elj/in dekretima mo#ao nametati svoje
ekonomske zakone! "steklo je razdoblje milosti' a rezltati s bili
katastro:alni < od to# asa zakoni prolaze parlamentarn
223
"Ptisl!iiiii i s djelovali skladno svojini pravima' ali je N/lj/in omiljela
neo#raniena mo' te je sam sebe sve manje smatrao predsjednikom i
sve vie monar(om ?obiavao je samo#a sebe zvati Borisom "!@! Na
parlamentarn %pobn) zvratio je televizijskim obtaanjem tijekom
koje#a pro#laava opsadno stanje i time' savreno prikladno' vraa sve
/arske ovlasti! Tri dana kasnije' neovisni rski Ustavni sd ?ije je
stvaranje bilo jedno od najvei( Corbaovljevi( demokratski(
posti#na@ pres.je ?s devet naprama tri #lasa@ da je 0elj/in'
#rabeom vlasti po osam toaka' prekrio stav koji je prise#no
potivati!
=ve do to# trentka jo je 6siji bilo mo#e %ekonomsk re:orm)'
kao i demokratsk' predstavljati kao dijelove isto# projekta! Nakon to
je 0elj/in pro#lasio kriz' sdarila s se ta dva projekta < 0elj/in i
nje#ovi ok-terapeti nali s se izravnome skob s izabranim
parlamentom i stavom!
Unato tome' >apad je stao iza 0elj/ina koji je i dalje i#rao lo#
naprednjaka %do sri predano#a slobodi i demokra/iji' iskreno
posveeno#a re:ormi)' kako je to sroio ondanji ameriki predsjednik'
Bill 5linton!B2 8eina zapadno# tiska tako.er je stala z 0elj/ina i
protiv parlamenta' ije je zastpnike nazivala %komnistikim
tvrdolinijaima) koji pokavaj obrnti tijek demokratski( re:ormi!BB
Kako je napisao e: moskovsko# dopisnitva Ne; Jork Timesa'
%zastpni/i s patili od sovjetsko# mentaliteta < smnjiavi prema
re:ormama' bez poznavanja demokra/ije' prezirni prema
intelektal/ima ili PdemokratimaP)!BH
Ustvari' bili s to isti oni politiari < sprkos svim manama ?zimaji
obzir da je broj zastpnika iznosio + 3H+' mana je bilo na pretek@ <
koji s stali z 0elj/ina i Corbaova i odprli se tvrdolinijakom p
+RR+-' isti oni koji s iz#lasali raspad =ovjetsko#a =aveza i koji s' sve
donedavno' davali podrk 0elj/in! Unato tome' T(e Fas(in#ton
Post odlio je rske parlamentar/e pro#lasiti %antivladom) < kao da
se radilo o nekim ljezima koji sami po sebi nis dio vlasti!B4
U proljee +RRB! skob je postao jo izvjesniji nakon to je parlament
iz#lasao proran koji nije pratio 99E-ove naptke o stro#oj tednji!
0elj/in je zvratio pokajem renja parlamenta! Na brzin je sklepao
re:erendm koji s' na posve orvelovski nain' podrali mediji' i
#lasae pitao tteba li raspstiti parlament i odrati prijevremene
izbore! No' na re:erendm nije izaao dovoljan broj biraa da 0elj/in
da potreban mandat! Unato tome pro#lasio je pobjed' tvrdei da je to
dokaz da zemlja i dalje stoji
22+
l l 0%! + 8! "8" " + "8! " 8P9l!l"9" Xill 08! 0PlllMll!l l " jl , " i !+
8"" """!"
U 6siji se taj re:erendm i dalje smatrao propa#andnim maneviom i to
nespjelim! U stvarnosti s 0elj/in i Fas(i#ton i dalje Mapeli
parlament koji je imao stavno pravo initi to to je inio <
sporavati translormaeij ok-terapije! Uslijedio je estok pritisak!
7a;ren/e =mmers' tadanji ameriki doministar :inan/ija' pozorio je
da se %mora osnaiti i intenzivirati korak rski( re:ormi /ilj
osi#ravanja mltilateralne podrke)!BA 99E je s(vatio pork pa je
jedan neimenovani dnosnik medijima izjavio da se povlai obeani(
+'4 milijardi dolara zajma jer je 99E %nezadovoljan rskim praenjem
re:ormi)!BI Pjotr Gen' bivi 0elj/inov ministar' tada je izjavio$
%Bezmna 99E-ova opsjedntost proranskom i monetarnom
politikom' kao i totalno povran i :ormalan odnos prema svim ostalim
pitanjima!!! imali s znaajan tje/aj na tijek do#a.aja!)BR
Naime' do#odilo se daje samo dan nakon to je pro/rilo iz 99E-a
0elj/in' vjeren podrk >apada' nainio prvi i nepovratni korak
prema onome to se danas otvoreno naziva %Pino/(etovom te(nikom)
< izdao je pro#las broj +H33! kojem najavljje kidanje stava i
rasptanje parlamenta! Dva dana poslije parlament je na izvanrednoj
sjedni/i sa *B* naprama 2 #lasa donio odlk o smjeni 0elj/ina zbo#
to# neveno# ina ?koji je' naime' jednak jednostranom rasptanj
ameriko# kon#resa od strane predsjednika@! Potpredsjednik
Gleksandar 6/koj izjavio je da je %6sija ve platila krvav /ijen
politiko# avantrizma) 0elj/ina i nje#ovi( re:ormatora!H3
Nekakav vid orano# skoba izme. 0elj/ina i parlamenta postao je
neizbjean! Usprkos injeni/i da je rski Ustavni sd jo jednom
pro#lasio 0elj/inovo ponaanje nestavnim' 5linton #a je nastavio
podravati' a Kon#res m je odobrio 2'4 milijarde dolara pomoi!
&(rabren time' 0elj/in je poslao vojsk da opkoli parlament' spio
z#radi parlamenta' Bijelom dom' prekinti dovod strje' #rijanje i
tele:onske linije! Boris Ka#arli/ki' direktor moskovsko# "nstitta za
#lobaliza/ijska istraivanja rekao mi je da s pristae rske demokra/ije
%pristizale tisama da pokaj probiti blokad! Uslijedila s dva
tjedna miroljbivi( prosvjeda protiv vojske i poli/ije' to je dovelo do
djelomine deblokade z#rade parlamenta' tijekom koje se mo#lo nijeti
(ran i vod! Nenasilni otpor svakim je danom sve vie jaao'
dobivaji sve ve podrk!)
Dok s se zaraene strane sve dblje kopavale' jedini kompromis
kojim se mo#lo rijeita ta pat-pozi/ija bio je da obje strane pristan na
prijevremene izbore i sve dotad injeno stave pred oi javnosti! 9no#i
s za#ovarali to rjeenje' ali dok je 0elj/in va#ao svoje anse i'
navodno'
222
N!i "m ni 9o s iloM!ivjiPli poraM! =ol Y+ kn nosi i n!i izboi ima' j/lji in i
nje#ovim M!ip!iilnmi savjetni/ima postalo je jasno tla prijevremeni
izbori znae #otovo si#ran poraz! U 6siji je na va#i lealo previe
to#a < #olema nalazita na:te' oko B3 posto svjetski( rezervi
prirodno#a plina' 23 posto nikla' a da se i ne spominj tvorni/e orja i
dravni medijski aparat kojima je Komnistika partija obzdavala taj
divovski narod!
0elj/in napta pre#ovore i prelazi ratno stanje! Udvostrivi plae
vojs/i' pridobio je za sebe najvei dio armije' te je %parlament opkolio
tisama pripadnika postrojbi 9inistarstva ntarnji( poslova' o#radio
#a bodljikavom i/om i okrio vodenim topovima' odbijaji
propstiti iko#a)' kako pie T(e Fas(in#ton PostG+ Potpredsjednik
6/koj' 0elj-/inov najvei protivnik parlament' dotad je naorao
vlastit stra i odevljeno tabor primio proto:aistike na/ionaliste!
=voje je pristae molio da %0elj/inovoj diktatri ne pre ni trentka
preda(a)!H2 Ka#arli/ki' koji je sdjelovao prosvjedima i o tim
do#a.ajima napisao knji#' rekao mi je daje B! listopada masa pristaa
parlamenta %marirala televizijski /entar &stankino i zatraila da se
objave vijesti! Neki s' iako manjini' nosili orje! U #omili je bilo i
dje/e! Nji( s doekale 0elj/inove postrojbe i na nji( otvorile vatr)!
Ubijeno je stotinjak prosvjednika i jedan vojnik! 0elj/in je zatim
raspstio sve #radske i okrne savjete dravi! 9lada rska
demokra/ija nestajala je komad po komad!
Nema smnje da s neki zastpni/i iskazivali odbojnost prema
miroljbivom rjeenj i to priopavali narod' ali kako pie bivi
dnosnik =tate Departmenta' 7eslie Celb' parlamentom %nije
prevladavala banda desniarski( manijaka)!HB Kriz je prozroilo
0elj/inovo nezakonito rasptanje parlamenta i protivljenje najviem
sd dravi - takvi potezi izazvali s doslovno samobilak reak/ij
dravi koja se nipoto nije eljela odrei krvavo osvojene
demokra/ije!,
0asne porke iz Fas(in#tona ili Kropske Unije mo#le s 0elj/ina
natjerati da otpone ozbiljne pre#ovore s parlamentar/ima' ali je on
primao samo podrk i (rabrenja! Konano' jtro H! listopada +RRB!'
0elj/in je ispnio svoj davno reeni sd i postao rski Pino/(et'
zapoevi niz nasilni( skoba koji s nepo#reivo podsjeali na
ileanski dravni dar od prije dvadeset
, U jednom od najslavniji( primjera senza/ionalistiko# izvjetavanja
T(e Fas(in#ton Post pie ovako$ %&ko 233
prosvjednika tada je navrlo na rsko 9inistarstvo obrane' #dje se nalazi
kontrolno sredite za rsko atomsko orje " #dje se sastaj najvii
asni/i' stvaraji time apsrdn tvrdnj da bi rska svjetina' branei
svoj demokra/ij' mo#la "zazvati atomski rat! %U 9inistarstv s
zabravili vrata' te je pk ostao vani' ne izazivaji nikakve in/idente)'
izvjestio je T(e Post!
22B
i pepel ostavi on ist M#rad na ijoj je obrani zadobio slav samo
dvije #odine ranije! Komnizam je moda skonao bez! ispaljeno#
ntka' ali je kapitalizam ikako# stila' kako se pokazalo' za vlastit
obran potrebovao velik koliin mni/ije < 0elj/in je pozvao pet
tisa vojnika' dovkao desetke tenkova i oklopni( transportera'
(elikoptera i elitni( postrojbi naorani( atomatskim pkama' sve to
da bi nov rsk kapitalistik ekonomij obranio od smrtonosne
prijetnje demokra/ije!
T(e Boston Clobe ovako izvjetava o 0elj/inovoj opsadi parlamenta$
%0er je tridesetak rski( vojni( tenkova i oklopni( transportera deset
sati opkoljavalo z#rad parlamenta' takozvani Bijeli dom' sredit
9oskve i zasipalo #a rasprskavajim #ranatama dok je pjeatvo po
z#radi tklo atomatima! &ko H i +4 popodne tristotinjak straara'
parlamentarni( zastpnika i nji(ovo osoblje jednom je red' s rkama
zrak' napstilo z#rad!)HH
Do kraja to#a dana' vojnom napad po#inlo je petsto' a ranjeno jo
oko tis ljdi - najvee nasilje koje je 9oskva doivjela jo od +R+A!
#odine!H4 Peter 6edda;a1 i Dmitrij Clinski' atori najobjektivnije
povijesti 0elj/i novi( #odina ?T(e Tra#ed1 o: 6ssiaPs 6e:orms$ 9arket
Bols(evism a#ainst Demo/ra/1@' isti daje %tijekom opera/ija ienja
okoline i ntranjosti Bijelo#a doma (ieno + A33 osoba' i odzeto
++ komada orja! Neki (ieni zadrani s na stadion' to podsjea
na postpke kojima se koristio Pino/(et nakon ileansko# pa
+RAB!)H* 9no#i s zavrili poli/ijskim postajama' #dje i( je poli/ija
okrtno tkla! Ka#arli/ki se sjea da m je poli/ijski asnik' daraji
#a po #lavi' vikao$ %Xtjeli ste demokra/ij' krvini sinoviD =ad ete je
dobitiY)HA
"pak' 6sija nije bila repriza Qilea' bila je Qile natrake! Naime'
Pino/(et je izveo dravni dar' raspstio demokratske instit/ije i tada
veo ok-terapij! 0elj/in je ok-terapij proveo demokra/iji' a zatim
j je mo#ao braniti samo razaranjem demokra/ije i dravnim darom!
>apad je odevljeno podrao oba s/enarija!
%0elj/in dobiva sveop podrk za svoj napad)' #lasi naslov T(e
Fas(in#ton Posta' dan nakon pa; %Demokra/ija ostvarila pobjed)!
T(e Boston Clobe objavljje naslov$ %6sija izbje#la povratak
tamni/ vlastite prolosti)! Tadanji ameriki dravni tajnik' Farren
5(ristop(er' otptovao je 9oskv' stao z 0elj/ina i Cajdara' te
objavio$ %=jedinjene Drave ne podravaj olako rasptanje
parlamenta! No' ovo s izzetna vremena!)HI
22H
in !i i ni i ?:m i lit ++ ii in ' -!!in jT!t Ni- in nil iv nt S SN i!i i ni' litnt i ti!i @i
MjTi !+++'+ 0 i iV ++ vviiit
a.i dobila nadimak ?ani tlom! Ne.an sredovjeni 9oskovljanin
prestravljeno jo iMjavio snimateljskoj ekipi$ %Narod je podrao 0elj/ina
zato to nam je obeao demokra/ij' a on j je sada strijeljao! Ne samo
da j je z#azio' ne#o j je i strijeljao!)HR 8italij Nejman' straar na
laz Bijeli dom koji se zatekao na dnosti tijekom pa +RR+!'
ovako opisje izdaj$ %Dobili smo neto potpno sprotno od ono#a o
em smo sanjali! >a nji( smo ili na barikade' davali ivote' a oni nis
odrali obeanja!)43
0e::re1 =a/(s' (valjen i slavljen jer je spio dokazati da
%slobodnotrine) re:orme mo# ii pod rk s demokra/ijom'
nastavlja javno podravati 0elj/ina i nakon napada na parlament'
o/rnjji protivnike kao %skpin bivi( komnista opijeni(
vla!)4+ U svojoj knjizi T(e Knd o: Povert1' kojoj podrobno
opisje svoj lo# 6siji' =a/(s potpnosti preje t
dramatin epizod; ne spominje je nijednom' ba kao to je izostavio i
opsadno stanje i napade na sindikalne vo.e koji s poptatili provedb
nje#ove bolivijske ok-terapije!42
Nakon pa' 6sija se nala pod neobzdanom diktatrom - rasptena
s izabrana tijela' Ustavni sd prestaje raditi ba kao to ni Ustav nije
vie na snazi' a li/ama kre tenkovi' vodi se poli/ijski sat' mediji se
soavaj sa sveptistnom /enzrom nato tome to se #ra.anske
slobode brzo ponovno vraaj! =to' pak' 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi
zapadni savjetni/i ine tom prijelomnom trentkD "sto ono to s
inili dok je tinjao =antia#o' isto ono to ine zapaljenom Ba#dad <
poinj bjesomno donositi zakone! Tri dana nakon dravno#a dara'
=a/(s primjeje da do to# tte-ntka %ok-terapija jo nije zaivjela)'
jer se plan %provodio neko(erentno i nasmino! =ad imamo prilik
neto initi)' tekao je!4B
To neto s i inili! %Tri dana 0elj/inov ekonomski tim radi l.akim
tempom)' izvjetava Ne;s;eek! %Dan nakon to je tski predsjednik
raspstio parlament' trini re:ormatori primili s naredb < ponite
pisati dekrete!) Qasopis /itira %proslavljeno# zapadnjako# ekonomista
koji tijesno sra.je s vladom) i koji savreno jasno daje na znanje da
je 6siji demokra/ija odvijek predstavljala preprek trinom
pro#ram$ %Nakon to smo parlament maknli s pta' doao je savren
trentak za re:orm!!! &vdanji ekonomisti bili s prilino depresivni!
=ad radimo danonono!) Upravo tako < nita ovjeka ne veseli kao
dobar dravni dar' kako je
224
M ?M tt i rta i il! Uili imi it !++ iiM'iv;i illdili ni imi in :i P n j iPiiiniii!U
G zabava je tek poinjala! Dok se drava klimala nakon napada' Ni -+ j
,! movi 5(i/a#o Bo1si probijali s se kroz najpitnije mjere pro#rama
#oleme proranske rezove' klanjanje kontrole /ijena temeljni(
pre(rambeni( proizvoda ?med njima i kr(a@' i jo opsenij i br
privatiza/ij -standardna politika koja trentano zrokje bijed i
kojoj je' naiz#led' potrebna poli/ijska drava kojom e zastaviti
pobn!
Nakon 0elj/inovo# pa' =tanle1 Eis/(er' prvi zamjenik direktora
99E-a ?sedamdeseti( je bio 5(i/a#o Bo1@' za#ovarao je %to bri
prodor na svim :rontama)!44 0ednako je tako i 7a;ren/e =mmers'
koji je radio 5lintonovoj administra/iji' pripoma#ao oblikovati rsk
politik! Tri %-za/ije)' kako i( je nazivao < %privatiza/ija' stabiliza/ija
i liberaliza/ija < moraj se dovriti to prije mo#e)!4*
Promjena se odvijala tolikom brzinom da 6si jednostavno nis mo#li
drati korak! 6adni/i esto nis znali da s nji(ove tvorni/e ili rdni/i
otili prodaj' a da i ne spominjem kome s i( prodali ?takv
korjenit pomtnj doivjela sam' desetljee kasnije' irakim
tvorni/ama dravnom vlasnitv@! U teoriji je sva ta jrnjava i
rasprodaja trebala iznjedriti ekonomski pro/vat koji e 6sij izvi iz
bezna.a < ptaksi je komnistik drav zamijenila korpora/ijska;
dobitni/i tijekom to# pro/vata bili s malen klb 6sa me. kojima je
bilo mno#o bivi( partijski( apatatika i ai/a zapadni( menadera
:ondova koji s ostvarivali zapanjje zarade lai netom
privatizirane rske tvrtke! Klika novopeeni( milijardera od koji( e
mno#i postati dijelom skpine takozvani( %oli#ar(a) zbo# doslovno
/arski( razina moi i bo#atstva' rotili s se s 0elj/inovim 5(i/a#o
Bo1sima i dravi oteli #otovo sve vrijedno i inozemstvo slali #olem
pro:it ija je mjesena vrijednost ?%izvoza) < op! prev!@ dosizala 2
milijarde dolara! Prije ok-tetapije 6siji nije bilo milijnaa; do
233B! #odine' prema popis asopisa Eorbes' bilo je sedamnaest rski(
milijardera!4A
Djelomian je zrok tome to 0elj/in i nje#ova skpina jednom od
rijetki( odmaka od ikako#a pravovjerja nis stranim
mltina/ionalnim tvrtkama doptali izravni otkp rsko# vlasnitva <
najbolje s ostavili 6sima' a zatim s svjee privatizirane tvrtke'
vlasnitv takozvani( oli#ar(a' otvorili stranim la#anjima! >arade s
bile astronomske! %Traite li la#anje koje vam za tri #odine moe
vratiti 2333 posto loeno#aD)' pita T(e Fall =treet 0ornal! %To ndi
samo jedno trite!!! 6sija!)4I 9no#e investi/ijske banke' med njima
i 5redit =isse Eirst Boston' kao i nekoliko la#aa dboki( depova'
brzo s prezeli rske zajednike :ondove!
22*
YPj !i ni!i bikP s iKPvji ++ iN! ni i ok i ni i n` M !i prosj/i no# ksa' a sam
pro/es bio je savreno vidljivo iMpaien da m se stopa podrke svela na
jednoznamenkaste postotke! Gko 0elj/in izleti iz reda' tko #od #a
zamijeni vjerojatno e zastaviti rski pstolovni prodor podrja
radikalno# kapitalizma! ?@li#ar(e i %re:ormatore) jo je vie
zabrinjavala injeni/a da bi mo#lo doi do' potpno opravdane'
na/ionaliza/ije vee# dijela vlasnitva prodano# nestavnim
politikim okolnostima!
U prosin/ +RRH! #odine' 0elj/in je inio isto ono to s tijekom
povijesti inili mno#i oajni vo.e da se odre na vlasti < otpoeo je
rat! Nje#ov e: na/ionalne si#rnosti' &le# 7obov' povjerio je
zakonodav/$ %Potreban nam je mali' pobjedonosni rat kojim emo
podii predsjedniki rejtin#)' a ministar obrane predmnijevao je da
nje#ova vojska za nekoliko sati moe poti stanike sna#e
otpadnikoj repbli/i 5eeniji < maji kaalj!4R
Qinilo se da plan daje plodove' barem privremeno! Tijekom prve :aze'
rske sna#e privremeno s potisnle pokret za nezavisnost Qeenije i
zazele ve napten predsjednik pala Croznome' doptaji
tako 0elj/in da o#lasi velianstven pobjed! No' to se' i 5eeniji
kao i 9oskvi' pokazalo kratkotrajnim trijm:om! Kad je 0elj/in +RR*!
ponovno iziao na izbore' i dalje je bio toliko neomiljen' a poraz se
inio toliko izvjesnim da s se nje#ovi savjetni/i bavili milj
otkazivanja #lasovanja < na t mo#nost velikoj mjeri pje
pismo skpine rski( bankara koje objavljj sve rske dravne
novine!*3 0elj/inov ministar privatiza/ije' Gnatolij Qbajis ?=a/(s #a je
jednom prozvao %bor/em za slobod)@ postaje jedan od najistakntiji(
za#ovornika Pino/(etove op/ije!*+ %Da bi drtv zaivjela
demokra/ija' na vlasti mora biti diktatra)' izjavio je!*2 Bio je to
izravan odjek izlika koje s' mjesto Pino/(eta' podastirali ileanski
5(i/a#o Bo1si' kao i Den# biaopin#ova :ilozo:ija :riedmanizma bez
slobode!
Naposljetk s izbori ipak odrani' 0elj/in je pobijedio' i to za(valjji
+33 milijna dolara prilo#a od oli#ar(a ?trideset tri pta vie od
zakonski dozvoljene svote@' kao i osamsto pta veoj medijskoj pratnji
televizijski( postaja vlasnitv oli#ar(a!*B Nakon to s klonili
prijetnj na#le promjene vlasti' 5(i/a#o Bo1si s bili mo#nosti
prijei na najizazovniji i najnosniji dio pro#rama < rasprodaj ono#a
to je 7enjin nazivao %zapovjednim vr(n/ima)!
>a II milijna dolara prodaj H3 posto djela na:tne kompanije'
veliinom sporedive s :ran/skim Totalom ?ija zarada' 233*! #odine'
dosie +RB milijarde dolara@! Tvrtka Norilsk Niki' proizvo.a petine
kpne
22A
i v P l " + ' Uli TPlll Ulj!l 0 illilllil U"9"!F iP!9 lMl " ' W " " " "
" " N ! " " l " ! lllll!ll!l ol """! !+++!+++++!+
tvrtka " kos' koja nadzire ve koliin nalteoil Kvajta' pio.ana je Ma
B3R milijna dolara' a dananja #odinja dobit tvrtke dosie vie ml B
milijarde! Pedeset jedan posto djela na:tnom #i#ant =i.ank
?srodan je za +B3 milijna' a samo #odin dana poslije taj dio na
me.narodnom trit dosie 2'I milijardi dolara vrijednosti! 8elika
tvorni/a orja otila je za B milijna' za /ijen vikendi/e Gspen!*H
=ramotno nije bilo samo to to s se javna rska bo#atstva tasptodavala
za samo djeli tealne vrijednosti < sramotno je bilo i to to s se
istinskom korpora/ijskom stil kpovala javnim nov/em! 9att Bivens i
0onas Bernstein' novinari 9os/oiv Timesa pi ovako$ %!!! ai/a
odabrani( prezela je' doslovno besplatno' dravna rska nalazita
na:te < bio je to dio divovske i#re skrivaa kojoj je jedna rka vlasti
plaala onoj dt#oj!) Tijekom te besprizorne stadnje izme. politiara
koji s prodavali dravne tvrtke i biznismena koji s i( kpovali'
nekoliko je 0elj/inovi( ministara preba/ilo #oleme iznose dravno#
nov/a koji je trebao zavriti dravnim bankama ili rizni/i privatne
banke koje s na brzin pokpovali oli#arsi!, >atim je drava s tim
istim bankama sklapala #ovore o provedbi privariza/ijski( ak/ija na
kojima s prodavana na:tna polja i rdni/i! Banke s vodile drabe dok
s se istovremeno na njima natje/ale < naravno' one koje s bile
vlasnitv oli#ar(a odlile s postati ponosnim novim vlasni/ima
nekadanje# dravno# vlasnitva! Nova/ kojim s otkpljivale dioni/e
dravni( tvttki vjerojatno je pravo onaj dravni nova/ koji s
0elj/inovi ministri ranije deponirali kod nji(!*4 Dr#im rijeima' rski
narod dao je predjam za pljak vlastite domovine!
"li' kako je rekao jedan od %mladi( re:ormatora) trentk kad s rski
komnisti odlili razbiti =ovjetski =avez' %mo s zamijenili
siromatvom)!** Ba kao i slaj nje#ova mentota Pino/(eta i
0elj/inova se obitelj stra(ovito obo#atila < nje#ova dje/a i prienjeni
lanovi zavrili s vr(kama veliki( privatizirani( podzea!
Kad s oli#arsi vrsto z#rabili nadzor nad kljnim podrjima rske
drave' tvrtke s otvorili mltina/ionalnim la#aima koji s se
doepali veliki( nji(ovi( dijelova! Codine +RRA! tvrtke 6o1al
Dt/(M=(ell i BP sklapaj partnerstvo s dva rska na:tna diva'
Cazpromom i =idankom!*A Bila s to iznimno pro:itabilna la#anja' ali
je #lavni dio bo#atstva ostao rkama
, Dvije najvanije banke povezane s oli#arsima biie s banka 9enatep
9i(aila Xodorovsko# i Unegimbank 8ladimira
Potanjina!
22I
" "!" UK!+ " " " SZ+ 9X " " ! j ++ !+ V "" " pi " " ""! &l U &Ulllll """ [++
"8!U "M!!ll +N=K""+ !"lll=l " 0!" "" "Xlll8ljl
i Gr#entini! " + li!ik li!ikon invazije =jttl i njene " @rav/ poi / korak
dalje pokajem da potpnosti iM' nosne privatiza/ije isklje
lokaln elit!
Fa1ne 9err1' #lavni politiki analitiar ameriko# veleposlanstva
9oskvi tijekom kljno# razdoblja izme. +RR3! i +RRH!' priznao je da
se tada soio s tekim izborom izme. demokra/ije i trini( interesa
6siji! %8lada =jedinjeni( Gmeriki( Drava odredila je da
ekonomsko mora nadjaati politiko! &dlili smo se za osloba.anje
/ijena' privatiza/ij indstrije i stvaranje istin niim obzdano# i
nere#lirano# kapitalizma < biti se istovremeno nadaji da e se'
nekom atomatikom' kao is(od sve#a to#a' razviti vladavina zakona'
/ivilno drtvo i predstavnika demokra/ija!!! Naalost' odlili smo
zanemariti volj naroda i pod svak /ijen provesti ekonomski
pro#ram!)*I
Tijekom to# razdoblja 6siji se z#rnlo toliko bo#atstvo da ak ni
neki %re:ormatori) nis odoljeli zov ak/ije! 8ie ne#o ikad prije stanje
6siji o#oljavalo je mit o te(nokra/iji' treberskom
%slobodnotrinom) ekonomist koji toboe iz isto# vjerenja'
namee i provodi neke knjike ekonomske modele! 0ednako kao Qile
i Kini #dje je rk pod rk s ekonomskom ok-terapijom kroila
podivljala korp/ija' nekoliko 0elj/inovi( %ikaki() ministara i
ministarski( zamjenika iz#bili s poloaje korp/ijskim skandalima
na najvioj razini!*R
>atim s t bili i mali #enijal/i iz (arvardsko# Projekta 6sija' sa
zadaom strojavanja tamonje privatiza/ije i trita vrijednosni/a i
:ondova! >atim se otkrilo da s dvoji/a akademika na el projekta <
(arvardski pro:esor ekonomije Gndrei =(lei:er i nje#ov zamjenik
0onat(an Xa1 < ostvarivali izravan pro:it iz trita koje s' sami'
danonono stvarali! Dok je =(lei:er radio kao #lavni savjetnik za
privatiza/ijsk politik Cajdarovoj skpini' nje#ova spr#a je akom
i kapom la#ala privatizirano rsko vlasnitvo! Xa1 je sam' tada
trideseto#odinji diplomant (arvardsko# Pravno# :aklteta' la#ao
dioni/e privatizirani( rski( na:tni( kompanija' navodno time izravno
prekrivi #ovor koji je s Xarvardom sklopio U=G"D! " dok je Xa1
rskoj vladi poma#ao temeljiti novo trite zajedniki( :ondova'
nje#ova djevojka' kasnije spr#a' dobila je li/en/ za otvaranje prvo#
zajedniko# :onda 6siji kojim se' kad je posao proradio' pravljalo
iz' reda na Xarvard' plaeno# od amerike vlade! ?Te(niki #ledano'
kao ravnatelj (arvardsko# "nstitta za me.narodni razvoj kojem se
22R
" i " ti 1 V! 8 "lilUK8"U""! i +o' ' S! l l!S " " +++ V l@8 " ! " l " " l P
" " ++ ++ i l 9 l " "" " " " V " " " + " " " lV ' " 9P
nije pleo bilo koj od tili sninjivib ilji-l!it nosi i!@ 3
Kad je /ijela zbrka izila na sn/e' ameriko 9inistarstvo pravos.a
optilo je Xarvard' navodei da =(lei:erovi i Xa1/vi poslovi kre
#ovore koje je sveilite potpisalo' i kojima se zabranjje
ostvarivanje osobno# dobitka tijekom sradnje na visokoj razini! Nakon
sedmo#odinje istra#e i pravne bitke &krni sd Boston presdio je
da je Xarvard prekrio #ovor' da s se dvoji/a akademika %rotili
/ilj prijevare =jedinjeni( Drava)' da se =(lei:er bavio %oitim
transak/ijama sa samim sobom)' i daje %Xa1 pokao oprati H33 333
dolara z pomo o/a i djevojke!)A+ Xarvard je platio 2*'4 milijna
dolara odtete < najvea isplata povijesti to# sveilita! =(lei:er je
pristao platiti 2 milijna' a Xa1 izme. + i 2 milijna dolara - ovisno o
zaradi < bdi da nijedan od nji( nije priznao krivi/!A2,
9oda s takve %transak/ije sa samim sobom) i bile neizbjene'
zimaji obzir sam prirod rsko# eksperimenta! Gnders Gslnd'
jedan od najtje/ajniji( zapadni( ekonomista koji je to vrijeme radio
6siji' tvrdio je da bi ok-terapija rodila plodom zato to
%dotvorni porivi kapitalizma nadjaavaj #otovo sve!)AB Dakle' ako
je po(lepa bila pokreta obnove 6sije' onda s' svakako' i tipovi s
Xarvarda' nji(ove spr#e i djevojke' jednako kao i 0elj/inovo osoblje i
obitelj' svojim sdjelovanjem tom bezmlj' samo primjerom
pokazivali kako se to radi!
=ve to kazje na ne#odno i vano pitanje o ideolo#iji slobodno#a
trita < radi li se t istin o %pravovjernima)' onima koje poti
ideolo#ija i vjerenje da e slobodno trite izlijeiti nerazvijenost'
kako se esto tvrdi' ili ideje i teorije esto sle kao sloena izlika koja
pojedin/ omo#je da djelje na krilima neobzdane po(lepe i
istovremeno sve to prikrivati altrizmomD Naravno' sve ideolo#ije s
potkpljive ?to s rski aparati/i jasno dali do znanja jo dok s
tijekom komnistike ere z#rtali brojne povlasti/e@' a naravno da
postoje i poteni neoliberali < ipak' ekonomija 5ikake kole djelje
osobito osjetljivo na korp/ij! Kad se jednom' kao injeni/a' pri(vati
da s pro:it i po(lepa masovnim razmjerima najvea dobrobit za
svako drtvo' onda se velikoj mjeri bilo koji in osobno# bo#aenja
moe pravdati kao prinos velikom i stvaralakom kotl kapitalizma
kojem bja bo#atstvo i /vate ekonomski rast < ak i ako to vrijedi
samo za pojedin/a i njem najblie!
, Na nesre' taj nova/ nije se vratio rskome narod' istinskim
rtvama izopaeno# pro/esa privatiza/ije' ne#o je zavrio
dep amerike vlade - jednako kao to %zvidai) svojim optbama
koje se podi protiv ameriki( tvrtki na dravnim #ovorima "rak
zavravaj na#odbama i podjelom odteta izme. amerike vlade "
ameriki( zvidaa!
2B3
+++++! i j -+ i ++ ii!++ n ii!iiiZiP 'J ( Vi SV i( N Sii@vanN!i i e#iNom ni@iP
ostalo itntino na to " oi n i j/iP je! Nema smnje .a je =oros pridonio
demokratiza/iji "stono#a liloka' ali je istovremeno imao jasne
ekonomske interese dok je provodio neki vid ekonomske re:orme koja
je pratila demoktatiza/ij! Kao najmoniji svjetski tr#ova/ valtama
ostvario je velik zarad nakon to s drave vele konvertibilne valte
i klonile nadzot nad kapitalom' a kad s dravne tvrtke dole na
drab' pojavio se kao jedan od mo#i( kpa/a!
>a =orosa bi' savreno le#alno bilo ostvarivanje izravne zarade iz
trita koja je kao :ilantrop pomo#ao stvoriti' ali ne bi iz#ledalo previe
lijepo! Neko se vrijeme borio sa skobom interesa tako to je svojim
tvrtkama branio la#anja drave kojima s djelovale nje#ove
zaklade! No' kad je 6sija konano dola na bbanj' ni on nije vie
mo#ao odoljeti! Codine +RRH! objasnio je da se nje#ova politika
%prila#odila skladno injeni/i da se re#iji istinski razvijaj trita i
da vie nemam' ni razlo#a' ni prava' svojim zakladama ili dioniarima'
skraivati prilik da tamo la' ili tim dravama skratiti prilik da
se doepaj dijela ti( sredstava)! Na primjer =oros je jo ranije' +RRH!
#odine' kpio dioni/e rsko# privatizirano# tele:onsko# sstava' to se
pokazalo iznimno loim la#anjem' a otkpio je i dio velikoj
poljskoj pre(rambenoj tvrtki!AH U prvim danima raspada komnizma
=oros je' pomai se =a/(sovim aktivnostima' bio jedan od prvi(
pokretaa i za#ovornika ok-terapije ekonomskoj preobrazbi! "pak'
potkraj devedeseti( oito se predomislio i postao jedan od vodei(
kritiata ok-tetapije' te sredstva presmjerio nevladinim dr#ama
koje se sredotoj na razvoj mjera za spreavanje korp/ije prije
ne#o to zapone i sama privatiza/ija!
To prosvjetljenje sti#lo je prekasno da 6sij spasi od navale kazino-
kapita-lizma! =ok-terapija irom j je otvotila dotok svjee# nov/a <
kratkoroni( speklativni( la#anja i tr#ovanja valtom kao
najnosnije# oblika la#anja! Toliko intenzivna pekla/ija 6sij je'
trentk kad se azijska :inan/ijska kriza poela iriti ?o tome emo
+B! po#lavlj@' ostavila potpno nezatienom! 0avnost je optivala
0elj/ina' te m podrka opada na potpno neodrivi( * posto!A4 Bdi
da se bdnost veine oli#ar(a jo jednom nala na ko/ki' trebat e jo
jedan velik ok koji e spasiti ekonomski projekt i od#oditi prijetnj
nastanka istinske demokra/ije 6siji!
Tijekom rjna +RRR! drav je po#odio /ijeli niz stta(otno okrtni(
teroristiki( napada < naiz#led' iz vedra neba' sred noi zrak s
odletjele etiri stambene z#rade' pri em je po#inlo oko tri stotine
ljdi! U toj
2B+
9ia pitanja !s poi! Ko# je zemljovida znris!!i jedina i V n ++
Mtian!i m"!i sposobna za t zada! %Bio j/ to vid potNio
iskonsko#sii!i(!iU' objanjava rska novinarka 0ev#enija Glbats!
%&djednom se inilo da sve te raspre o demokra/iji' o oli#arsima'
postaj nitavne sporedbi sa stra(om od smrti vlastitome stan!)A*
Qovjek koji je dobio zada pro#oniti %zvijeri) bio je tadanji rski
premijer' elini i pomalo zlokobni 8ladimir Ptin!AA, &dma( nakon
bombaki( napada' krajem rjna +RRR!' Ptin je zapoeo sa zranim
napadima na Qeenij' napadaji /ivilna podrja! U novom ozraj
terora' injeni/a da je Ptin sedamnaest #odina karijere proveo KCB-
' doslovno najstranijem simbol komnistike ere' mno#im 6sima
odjednom je djelovala mirje! Bdi da je alko(olizam sve vie
onesposobljivao 0elj/ina' zatitnik Ptin bio je savrena osoba da #a
naslijedi na predsjednikom tron! Dana B+! prosin/a +RRR!' dok je rat
Qeeniji onemo#ivao bilo kakv ozbiljnij rasprav' nekoliko
oli#ar(a priliilo je ti( predaj vlasti izme. 0elj/ina i Ptina < bez
potrebe za izborima! Prije ne#o je siao s vlasti' 0elj/in je okreno i
posljednj strani/ Pino/(etovo# prirnika i za sebe traio imnitet!
Ptinov prvi predsjedniki in bio je potpisivanje zakona koji 0elj/ina
titi od bilo kakva kriminalno# pro#ona' pa bila pitanj korp/ija ili
vojni napad i bojstva prosvjednika' do e#a je dolo tijekom
nje#ovo#a mandata!
0elj/ina povijest #leda vie kao kormpirano# klana ne#o kao opako#
#rbi-jana! Gli' kad s pitanj nje#ova ekonomska politika i ratovi
koje je vodio da bi je zatitio' onda se ne smije previdjeti znaajan
prilo# broj mrtvi( kriarskome po(od Qikake kole' broj koji se
neprekidno penje jo od Qilea sedamdeseti( #odina! &sim rtava
0elj/inova 7istopadsko# dara' ratovima Qeeniji po#inlo je' kako
se pro/jenjje' oko +33 333 /ivila!AI 8ei pokolji koje je pokreno
odvijali s se sporeno' ali s brojke daleko vee - nove' %dodatne
tete) ekonomske ok-terapije!
"ako nis vladale ni #lad ni k#a ni bitke' nikad toliko ljdi nije
iz#bilo ivote toliko kratkom razdoblj! Do +RRI! #odine pod steaj
je otilo I3 posto rski( imanja' zatvorilo se otprilike sedamdeset tisa
dravni( tvorni/a' to je stvorilo epidemij nezaposlenosti! Codine
+RIR!' vrijeme prije ok-terapije' siromatv je ivjelo 2 milijna
ljdi ntar 6ske Eedera/ije < ivjeli s s manje od H dolara dnevno!
Nakon to s ok-terapeti' sredinom
, Nimalo ne iznena.je da se' zimaji obzir neobzdani kriminal
ntar rske vladaje klase' oko ti( do#a.aja
doslovno mnoe teorije zavjere! 9no#i 6si vjerj da Qeeni nemaj
nikakve veze s bombama stanovima' i da je rije o dijel tajne
opera/ije s /iljem stolienja Ptina za 0elj/inovo# nasljednika!
2B2
Nr' pn in!i Niil!ii iiii!i 9Pietskr lnk/' M-" iniliNiin'i Ksa! lo zna/i a rske
Uekonomske i/lonn/) mo# prezeti zasl#e M!a osiromaenje A2
milijna "jMli tijekom silino osam #odina! Nakon +RR*!' 24 posto 6sa
< #otovo BA milijna ljdi < ivi bijedi koj se opisje kao
%beznadna)!AR
"ako s se tijekom posljednji( #odina milijni 6sa ipali iz bijede'
velikim dijelom za(valjji skok /ijena na:te i plina' rska klasa
krajnje siromani( ostaje i dalje stalnom pojavom' ptaena svim
bolestima povezanima s takvim statsom izopenika! "ako je ivot
komnizm bio bijedan pretrpanim i (ladnim stanovima' 6si s bar
imali stanove' a #odine 233*!' pak' vlada priznaje da 6siji ivi A+4
333 dje/e bez doma; UN"5KE-ova pro/jena #ovori o B'4 milijna
dje/e!I3
Tijekom Xladno#a rata sveptistni alko(olizam na >apad se vjeno
smatrao dokazom da je ivot komnizm toliko lo da s 6sima
potrebne velike koliine votke da bi preivjeli dan! U kapitalizm 6si
pij dvapt vie alko(ola ne#o to s pili prije' a poveala se i potranja
za snanim anal#eti/ima! 6ski narko-/ar' Gleksandar 9i(ailov' kae
da je broj ovisnika' izme. +RRH! i 233H!' porastao za R33 posto i
dose#ao brojk ve od H milijna' od koji( s mno#i ovisni o (eroin!
Kpidemija dro#e brzala je razvoj jo jedno# ti(o# boji/e < +RR4! je
6siji bilo pedeset tisa X"8-pozitivni(; samo dvije #odine ta se
brojka dvostrila! Deset #odina kasnije' prema poda/ima UNG"D=-a'
#otovo milijn 6sa pozitivno je na virs X"8-a!I+
To s spore smrti' a bilo je i brzi(! &dma( nakon vo.enja ok-tera-
pije +RR2! #odine ionako visoka stopa samobojstava 6siji poinje
se spinjati jo vie' te vr(na/ 0elj/inovi( %re:ormi) +RRH! biljei
stop samobojstava #otovo dvostrko vi od one osam #odina ranije!
6si s se tako.er i me.sobno bijali daleko estalije < do +RRH!
#odine' broj nasilni( zloina vie se ne#o etverostrio!I2
%=to s naa domovina i njezin narod izvkli iz posljednji( +4 #odina
zloinaD)' pitao je 8ladimir Csev' moskovski akademik' tijekom
demokratski( prosvjeda 233*! %Codine zloinako# kapitalizma pobile
s +3 posto nae# stanovnitva!) Uistin' rska popla/ija biljei
radikalno opadanje < drava #odinje ostaje bez' otptilike' A33 333
ljdi! "zme. +RR2!' prve #odine pne ok-terapije i 233*! broj 6sa
opao je za *'* milijna!IB Tri desetljea ranije' Gndr\ Cnder Erank'
otpadniki ekonomist 5ikake kole' pie 9ilton Eriedman' te #a
optje za %ekonomski #eno/id)! Danas mno#i 6si slinim
pojmovima opisj pola#ani nestanak svoji( snarodnjaka!
2BB
/ta ivioskvi irosi Kao t#je r#ilj/ na sviN/tll' osim n s! i na(ni(
emirata! 0edna vremenska Mona nalazi se sredit 9oskve koja se ?Si/t
voi ila :tristiki' brzani #rad #rije(a #dje oli#arsi jr/aj n
konvojima /rni( mer/edesa' pod paskom najbolji( plaeni( vojnika i
#dje zapadni novarski menaderi podlije zakonima otvoreno#
la#anja danj i arima (otelski( prostittki no! U dr#oj vremenskoj
zoni je sedamnaesto#odinja djevojka na pit em se nada
bdnosti odvratila ovako$ %Teko je #ovoriti o dvadeset prvom
stolje dok ovjek ita pod svijeom! &vdje dvadeset prvo stoljee
nije vano! &vdje vlada devetnaesto stoljee!)IH
Pljaka drave bo#ate popt 6sije za(tijevala je i krajnje okrtne
zloine - od spaljivanja parlamenta' pa sve do invazije na 5eenij!
%Politika koja ra.a siromatvo i zloin)' pie Ceor#ij Grbatov' jedan od
0elj/inovi( prvi( ?i zanemareni(@ ekonomski( savjetnika' %!!! moe
preivjeti samo po /ijeni #enja demokra/ije!)I4 Ba kao i 0nome
/nj' Boliviji tijekom opsadno# stanja' Kini za vrijeme
Tiananmena! Ba kao to e biti i "rak
Gko niste si#rni' slobodno okrivite korp/ij
Ponovno itaji zapadna novinska izvjea o razdoblj rske ok-
terapije' zapanjje koliko onodobne rasprave nalikj raspravama o
"rak koje e se voditi tek desetljee kasnije! 5lintonovoj' kao i
administra/iji Bs(a starije#a' a da i ne spominjem administra/ij
Kropske Unije' skpine CA i 99E-a' oit /ilj 6siji bio je prebrisati
prijanje stanje i stvoriti vjete za kapitalistiki bakanal koji e'
posljedino tome' pokrenti pro/vat demokra/ije slobodno#a trita
pod vodstvom pretjerano samovjereni( Gmerikana/a koji s tek
zavrili kole! Dr#im rijeima < "rak bez eksploziva!
Kad je ldilo ok-terapije 6siji bilo na vr(n/' %vode navijaa) bili
s apsoltno vjereni da se samo potpnim razaranjem svi( instit/ija
redom mo# stvoriti vjeti za ponovno ro.enje na/ije < san o praznoj
ploi koji e se ponoviti Ba#dad! %Poeljno je)' pie (arvardski
povjesniar 6i/(ard Pipes' %da se 6sija nastavi raspadati sve dok ne
nestane i najmanje# tra#a njezina instit/ionalno# stroja!)I*+' kako'
#odine +RR4!' pie ekonomist 6i/(ard Kri/son' predava na sveilit
5olmbia$ %=vaka re:orma mora izazvati poremeaje dotad nevi.eni(
povijesni( razmjera! 9ora se odba/iti /ijeli jedan svijet' a s njim i sve
ekonomske kao i najvei dio drtveni( i politiki( instit/ija' da bi se
taj pro/es okonao nitenjem :iziko# stroja proizvodnje' kapitala i
te(nolo#ije!)IA
0o jedna paralela s "rakom < nije vano koliko je 0elj/in silovito #azio
sve to bi #a podsjetilo na demokra/ij!!!' nje#ov vladavin >apad je i
2BH
i / se ill! kail lPi +++++ i i m ne k ++ l!i ++ i '+ M in+ n/l/#a " i(- aki
ivnost i skpn oli#ai(a! =lino ioni/' Bs(/v!i je administra/ija vjeito
prikazivala "rak kao drav na pt k slobodi' ak i kad bi se soila s
#omilama dokaza o divljakoj tortri' eskadronima smrti koje nije
nadzirao nitko i sveob(vatnom medijskom /enzrom! 6ski
ekonomski pro#ram vjeito je opisivan kao %re:orma)' jednako kao to
se "rak vjeito %obnavlja)' ak i nakon to s #otovo svi ameriki
#ovorni sradni/i pobje#li i za sobom ostavili revn in:rastrktr i
dekonstrk/ij koja divlja svom silinom! Tko #od se' sredinom
devedeseti( 6siji drzno preispitati mdrost %re:ormatota)'
zavtavao bi kao %oboavatelj =taljina)' jednako kao to s pojedin/e
koji s kritizirali invazij na "rak #odinama optivani da tvtde da je
pod =addamovim reimom ivot bio bolji!
Kad nije vie bilo mo#e prikrivati sve nespje(e rsko# pro#rama
ok-terapije' na optenik klp sjela je %rska kltra korp/ije)'
jednako kao i pretpostavka da 6si %nis spremni) za istinsk
demokra/ij zbo# svoje viestoljetne atoritarne povijesti! Kkonomisti
iz vain#tonski( trstova moz#ova (itro s porekli svak vez s
:rankentajnskom ekonomijom koj s pripomo#li stvotiti 6siji'
okrstivi je imenom %ma:ijako# kapitalizma) < to je' navodno'
pojava priro.ena karakter rsko# ovjeka! %Nikad nita dobro iz
6sije)' izvjeje T(e Gtlanti/ 9ont(l1' 233+! #odine' navodei rijei
rsko# birokrata! U 7os Gn#eles Times' novinar i romanopisa/
6i/(ard 7orie izjavljje da s %6si bntovna na/ija koja jednostavno
mora' ak i kad ini one najprizemnije stvari popt izlaska na izbore ili
zara.ivanja' iz sve#a to#a nainiti posvemanj zbrk!)II Kkonomist
Gndets Gslnd izjavio je da e 6sij preobraziti samo %izazovi
kapitalizma)' i da e iz iste sna#e po(lepe poniknti poriv za
obnovom zemlje! Kad s #a' nekoliko #odina kasnije' pitali to je
polo po zl' od#ovorio je$ %Korp/ija' korp/ija' korp/ija)' kao da se
korp/ija razlikje od niim obzdano# irenja %izazova kapitalizma)
to i( je toliko vatreno za#ovarao!IR
Dode' /ijela ta :arsa ponovit e se desetljee kasnije ime
objanjavanja nestanka milijardi dolara predvi.eni( za obnov "raka'
samo e se tada mjesto naslje.a komnizma i /arizma prizivati
=addamovo sotonsko naslje.e i patolo#ija %tadikalno# islama)! U "rak
e ameriki #njev izazvan oitom nesposobno "raana da pri(vate
dar %slobode na nian) dobiti svoj mran stran iako se #njev na
"rak nee izlijevati samo ptem zlobni( kolmni o %neza(valnim)
"raanima' ne#o i od rke ameriki( i britanski( vojnika izravno po
nji(ovim tijelima!
2B4
svako iole ozbiljnije istraivanje o ion- to j/li i!ij -!lin !ij M!VVaVo 3+ k
++V!+
3 pravom li/ po(oda za osloba.anje neobzdani( slobodni( + rMita'
lo# najmonije# politiko# smjera posljednja tri desetljea! ?@
korp/iji brojni( oli#ar(a i dalje se #ovori kao o stranoj sili koja je
zarazila inae valjane i asne planove o razvoj slobodno# trita!
=amo to korp/ija nije bila ljez rskim re:ormama < zapadne sile
aktivno s poti/ale brze i prljave poslove na svim razinama' tvrdei da
s oni najbri nain za ponovno pokretanje ekonomije! =pas na/ije
pomo obzdavanja po(lepe bilo je neto najblie plan za bdnost
kojim s rski 5(i/a#o Bo1si i nji(ovi savjetni/i raspola#ali nakon to
s zavrili razaranje rski( instit/ija!
Takvi katastro:alni is(odi nis karakteristini samo za 6sij <
/jelokpna' trideseto#odinja povijest eksperimenta 5ikake kole
povijest je masovne korp/ije i korpora/ijsko# sljbljivanja poli/ijski(
drava i veliki( korpora/ija!!! od ileanski( piraja' preko ar#entinski(
obiteljski( privatiza/ija' rski( oli#ar(a' Knronovi( poi#ravanja na
trit ener#enata' pa sve do irake %zone bez varanja)! Bit ok-terapije
jest otvoriti prostor #olemoj zaradi koja se ostvarje velikom brzinom' i
to ne nato bezakonj' ne#o pravo zbo# nje#a! %6sija se pretvorila
Klondike, za peklante me.narodni( :ondova) < tako #lasi naslov
rskim novinama iz +RRA!' dok Eorbes 6sij
+ =rednj Krop opisje kao %nova prostranstva)!R3 Pojmovi koji
daleko vie pripadaj razdoblj kolonijalizma potpnosti s prikladni!
Pokret koji je 9ilton Eriedman stvorio pedeseti( mo#e je pojmiti
najbolje kao pokaj mltina/ionalno# kapitala da pri#rabi prostranstva
iznimno nosna i neome.ena zakonima' kojima se toliko' iako sa
zadrkom' divio Gdam =mit(' intelektalni praota/ dananji(
neoliberala!!! Umjesto ptovanja po =mit(ovim %divljakim i
barbarskim na/ijama) kojima nis vladali zapadni zakoni ?to vie nije
praktino mo#e@' taj pokret odlio je sstavno razoriti sve postojee
zakone i pravila' i obnoviti ono prijanje bezakonje! Tamo #dje s
=mit(ovi kolonizatori birali svoj neizmjern zarad #rabei ono to
je nazivao %pstoima)' i to %za sitni)' dananje mltina/ionalne
kompanije smatraj pro#rame vlada' javno vlasnitvo i sve ono to nije
na prodaj podrjem koje se mora osvojiti i pri#rabiti < dravne
pote' na/ionalne parkove' kole' so/ijalno osi#ranje' spaavanje
slaj katastro:e i sve ono to' inae' nadzire drava!R+
, Klondike - ne#dje devetnaestome stolje Lvidi neke romane 0a/ka
7ondona@' bavi #radi na Gljaski' sredite
%zlatne #rozni/e)' ?op! prev!@
2B*
"!i ii i K ii !ii ijski l!i +++ k v i s ?! +++ / +++ NXis!iN) ?oln!iko
nemilosrdno i (/sitno k!i/i i njiliovi pXi i koji si i kikPi dovlaili zlato
iz Gila! " amo #dje j/ =mit( vidio plodna M?!Plena polja koja se
pretvaraj nosna imanja na pampama i prerijama' Fall =treet vidi
%netaknte prilike) ileanskom tele:onskom sstav' ar#entinskoj
dravnoj avio-kompaniji' rskim na:tnim poljima' bolivijskom
vodovod' odailjaima i vezama =jedinjenim Dravama' poljskim
tvorni/ama' svem to je' tedom' stvoreno javnim sredstvima i to se'
neto kasnije' prodaje za sitni/!R2 >atim slijedi bla#o koje se stvara
tako da se dtava primorava patentom ?i /ijenom@ da titi oblike ivota i
prirodna bo#atstva koja nikad nis smatrana predmetima posjeda <
sjemenke' #eni' #ljik >emljinoj atmos:eri! Nemorno tra#aji za
novim prostranstvima pro:ita javnom sektor' ekonomisti 5ikake
kole podsjeaj na karto#ra:e kolonijalno#a doba koji s otkrivali
nove vodene ptove Gmazoni ili biljeili smjetaj tajni( zali(a zlata
ntranjosti (ramova "nka!
Korp/ija je na tim svremenim prosrranstvima jednako pristna kao i
vrijeme kolonijalne zlatne #rozni/e! Bdi da se oni najznaajniji
privatiza/ijski do#ovori vjeito sklapaj sred ope pomtnje
ekonomske ili politike krize' jasni zakoni i inkovita ptavila nikad
nis na snazi < vlada kaos' /ijene s prila#odljive' a tako i politiari!
Posljednja tri desetljea proivjeli smo #raniarskom kapitalizm'
kojem #tani/a neptekidno mijenja poloaj' skai s krize na kriz'
bjeei im zakoni do. do da(a!
" tako' daleko od to#a da posli za pok i opomen' spon rski(
oli#ar(a-milijardera pre/izan je dokaz koliko je isplativo oderati do
kosti jedn indstrijaliziran drav < dode' Fall =treet je elio jo
vie! &dma( nakon raspada =ovjetsko#a =aveza' ameriko 9inistarstvo
:inan/ija i 99E velikoj s mjeri daleko stroe za(tijevali trentan
privatiza/ij dr#im' krizom po#o.enim' dravama! Najtei slaj do
danas zbio se +RRH! #odine' #odin dana nakon 0elj/inova pa' kad je
meksika ekonomija pretrpjela potpni raspad' poznat jo i kao Kriza
tekile < =jedinjene Drave s kao vjet spasa zatraile ra:aln
privatiza/ij!!! Eorbes je objavio da se tijekom to# pro/esa ispililo
dvadeset troje novi( milijatdera! %Poka je potpno jasna - predvidjeti
#dje e izniknti nova #omila milijardera' tra#ati za dravama koje
otvaraj trita!) Ta je kriza potpnosti otvorila 9eksiko mo#nosti
dotad nevi.eno# strano# vlasnitva < +RR3! #odine' 9eksik se'
stranom vlasnitv' nalazila samo jedna banka' ali %do 2333! sttanim
rkama nale s se dvadeset etiri od trideset banaka!)RB Potpno je
jasno da jedina poka rsko# slaja #lasi$ to je prijenos bo#atstva bri
i manje zakonit' to e biti nosniji!
2BA
biznismen ijem se salon lloU=! #odine oblikovao pro#ram lSoliviN
ske
ok-terapije! Kao bolivijski predsjednik sredinom devedeset ili' prodao
je bolivijsk dravn na:tn kompanij' dravn avio-kompanij'
eljezni/' tele:onij i opskrb strjom! >a razlik od 6sije' #dje s
najvei plijen z#rabili domai' kao pobjedni/i bolivijskoj rasprodaji
na povrin s isplivali Knron' 6o1al Dt/(M=(ell' Gmo/o 5orp! i
5iti/orp < prodaja se vrila izravno!!! nije bilo potrebe za sklapanjem
lokalni( partnerstava!RH T(e Fall =treet 0ornal ovako opisje t
vestern-s/en 7a Paz$ %Xotel 6adison Plaza pretrpan je direktorima
veliki( ameriki( kompanija < G96 5orp!Ps Gmeri/an Girlines' 95"
5ommni/ations 5orp!' Kggon 5orp!' i =olomon Brot(ers "n/! Bolivija
i( je pozvala da preobraze zakone o sektorima koje e se privatizirati i
da se nadme za otkp kompanija en #ros) < ist posao! %8ano je te
promjene initi nepovratnima i provesti i( prije ne#o to se mijea
itko dr#i)' izjavio je predsjednik =an/(ez de 7ozada' objanjavaji
lo#ik ok-terapije! Bolivijska je vlada' da bi se apsoltno zatitila od
protdara ti( i takvi( %antitijela)' inila neto to je ve' slinim
okolnostima' inila i ranije < pro#laava se trajno %opsadno stanje)'
zabranjje se politika okpljanja i ozakonjje (ienje svi( protivnika
to# pro/esa!R4
>atim s t i #odine ar#entinske' do sri kormpirane privatiza/ije koje
Coldman =a/(s jednom od svoji( izvjea o la#anjima naziva
%Bravo Ne; Forld)!, 5arlos 9enem' tadanji peronistiki predsjednik
koji je na vlast doao obeavaji da e biti zastpnik radnitva' prvo je
ras/jepkao' a zatim i rasprodao na:tna nalazita' tele:onski sstav'
avija/ij' eljezni/' aerodrome' ato/este' vodovod' banke' zooloki
vrt Benos Gires i' konani/i' pot i dravni mirovinski :ond!
Dok se ar#entinsko bo#atstvo selilo inozemstvo' ivotni stil
ar#entinski( politiara velikoj je mjeri zablistao! 9enem je' neko
poznat po konim jaknama i %ljakerskim zalis-/ima)' skoio
talijanska odijela i' navodno' redovito posjeivao plastino# kirr#a
?%bola me pela) < tako je objanjavao otekline na li/@! 9aria 0lia
Glsora#a1' 9enemova ministri/a zadena za privatiza/ij' slikala se
#ola ispod krznene bnde za naslovni/ poplarno# asopisa' a 9enem
je poeo voziti arko/rveni :errari Testaross < %darak) od za(valno#
biznismena!R*
Drave koje s podraavale rski model privatiza/ije tako.er s
doivjele i blaene inai/e 0elj/inova obrnto# pa < vlade koje s
na vlast dolazile mir i ptem izbora' odjednom s s(vatile da nemaj
izbora' te s pribje#avale sve veim okrtnostima da bi obranile
pro#rame re:ormi!
, %Brave Ne; Forld)' G! Xgle1ja - roman nas poznatiji kao %8rli
novi svijet)' ?op! prev!@
2BI
s pr/avZi WmiK rrrnanao a/ ia iVa i nje#ov ministar nnan/iNa' imminpi
? Pavallo' pokali provesti nove 99"a ove mjere stro#e tednje!
0avnost se pobnila' pa je ./ la 6a poslao savezn poli/ij da' svim
potrebnim sredstvima' rastjera #omil! l@e la 6a je morao pobjei
(elikopterom' ali ne prije ne#o to je poli/ija bila dvadeset jedno#
ptosvjednika i ranila jo + B43!RA Conijevi posljednji mjese/i i dani
kabinet bili s jo ktvaviji! Nje#ove ptivatiza/ije Boliviji razbktale
s niz %ratova) < prvo rat za vod koji se vodio protiv #ovora s
Be/(telom kojim je tvttka podi#la /ijene za B33 posto; zatim %porezni
rat) protiv 99E-ova plana kojim se popnjavanje proranski( rpa
namjeravalo obaviti oporezivanjem siromani(; pa onda %plinski
ratovi) protiv nje#ovi( planova da plin izvozi =jedinjene Drave! Na
kon/ je i Coni motao pobjei iz ptedsjednike palae i ivjeti kao
iz#nanik =GD-; ali' jednako kao i de la 6a' ne prije ne#o to je
iz#bljeno mno#o ivota! Nakon to je Coni vojs/i naredio da #i
line prosvjede' vojni/i s bili sedamdeset ljdi' od koji( s mno#i
bili promatrai' i tanili jo etiri stotine! Poetkom 233A! bolivijski
8t(ovni sd protiv Conija podie optni/ za izazivanje pokolja!RI
6eimi koji s Gr#entini i Boliviji nametnli masovn privatiza/ij
Fas(in#ton se smatraj dokazima da se ok-terapija moe provesti
mirno i demokratino!!! bez dravni( dara' bez represije! "ako je istina
da nis otpoeli ra:alima' si#rno je znakovito da s oba reima
dokinta paljbom!
U velikom dijel jne poltke o neoliberalizm se esto #ovori kao o
%dr#oj kolonijalnoj pljaki) < tijekom one prve' bo#atstvo se iznosilo
iz zemlje' tijekom dr#e' bo#atstvo se otimalo dravi! Nakon svako# od
ti( valova bjesomno# zara.ivanja slijedila s obeanja$ sljedei pt
e odvjetnike tvrtke pre#ledati sve spise prije ne#o to zapone
rasprodaja dravno# vlasnitva' /ijeli pro/es nadzirat e %oima
sokolovim) zakonodav/i i istraitelji neokaljano# morala! Dr#om
prilikom' privatiza/iji e pret(oditi %iz#radnja instit/ija) ?lijep izraz iz
poslijersko# rjenika@! Dode' pozivanje na zakon i red' nakon to je
zatada nestala inozemstv' samo je nain le#aliziranja pljake
egpost:a/to' jednako kao to s eropski kolonizatori otimain zemlje
ozakonili sporazmima! Bezakonje na #rani/i nije problem ne#o temelj
/ijele i#re' to je s(vatio Gdam =mit(' jednako kao to s njoj i
pokajniko krenje prstij i zakletve da e sljedei pt biti bolje!
2BR
6sija i novo doba sirovo# trita
=ami ste sebe inili varom svi( oni( koji svim dravama streme
blaiti zlo nae#a stanja razmnim eksperimentiranjem ntar okvira
postojee# drtveno# poretka! Gko ne spijete' ra/ionaln promjen
diljem svijeta promatrat e se s velikom pristrano' preptaji tako
pravovjerj i revol/iji da se izbore do kraja!
0o(n 9a1nard Ke1nes - pismo predsjednik Eranklin D! 6oosevelt'
+RBB!+
&no#a listopadsko#a dana 233*! kad sam posjetila 0e::re1ja =a/(sa
Ne; Jork 5it1 se naao pod vlanim pokrovom sive kii/e koji je na
svaki( pet koraka bio isprekidanim darom arko/rvene boje! Bio je to
tjedan velianstveno# lansiranja brenda Bono ?Prod/t@ 6ed < #rad se
naao pod pnim darom! 5rveni iPodi i Grmanijeve snane naoale
bljetali s s plakata' na svakoj atobsnoj postaji stoboili s se
raznim /rvenim odjevnim kombina/ijama =teven =pielber# ili Penelope
5rz' svaki Capov dan #rad podle#ao je snazi to# b.enja' iz
Gppleove prodavaoni/e na Petoj Gveniji zraio je rmen sjaj! %9oe li
maji/a promijeniti svijetD)' pitao se jedan o#las! Da' moe' si#rni smo'
zato to dio zarade odlazi =vjetsk zaklad za borb protiv G"D=-a'
tberkloze i malarije! %Kpj dok ne nestanY) objavio je Bono
nekoliko dana ranije' sred televizijsko# prijenosa opin#-#rozni/e
drtv &pra(!2
Neto mi je #ovorilo da e veina novinara koji ele raz#ovarati sa
=a/(som to# tjedna vjerojatno pokati izvi po#lede te sper-
zvijezde ekonomije na taj novi i pomodni nain prikpljanja nov/a!
Uostalom' i sam Bono =a/(sa naziva %svojim pro:esorom)' a kad sam
la =a/(sov red na sveilit 5olmbia ?s Xarvarda je otiao
2332!@' doekala me :oto#ra:ija nji( dvoji/e! Usred to#a #lamrozno#
(manitarizma osjeala sam se pomalo nedobrodolo jer sam eljela
raz#ovarati o temi koja je tom pro:esor najmanje omiljena' zbo# koje
bi prijetio da e' sred raz#ovora s novinarima' prekinti vez! ]eljela
sam raz#ovarati o 6siji i o svem to je tamo polo krivo!
2H3
899 "X" " +!+ "lMU lNU i M 1( il i!l ino# ilt il! "t ii !+ =&K!i Nrilno#
oil " i!i jlsiaK"U"" lNl ++
svjetski( M!i#ovoi nik!i poveanja pomoi osiromaenim dravama! " a
#a je preobrazba' #oilinama to s slijedile' dovela skob s veinom
bivi( kole#a i sradnika iz pravovjerni( ekonomski( kr#ova! =to se
tie samo#a =a/(sa' nije se promijenio < on je kao i vijek spreman
pomoi dravama da pomo obilne pomoi i oprosta d#ova razvij
ttin ekonomij! Codinama m je bilo mo#e ostvarivati takve
/iljeve sra.ji s 99E-om i amerikim 9inistarstvom :inan/ija! No'
kad se naao na teren 6siji' ton rasprave se promijenio te je
podi#ao #las protiv slbene ravnodnosti koja #a je okirala i stjerala
skob s vain#tonskim ekonomskim establimentom!
U retrospektivi nema ni najmanje smnje da je 6sija obiljeila poetak
novo# po#lavlja tazvoja kriarsko#a po(oda 5ikake kole! U
prijanjim laboratorijima ok-terapije tijekom sedamdeseti( i
osamdeseti( ameriko 9inistarstvo :inan/ija i 99E pokazivali s nek
mal elj da eksperiment spije' batem povrinski < pravo zbo#
to#a to se tadilo o eksperimentima koje e' kao zote' slijediti i dr#e
drave! 7atinoamerike diktatre sedamdeseti( primile s na#rade
oblik stalni( zajmova' zbo# napada na sindikate i otvaranje #rani/a <
zajmovi s odobravani nato odstpanjima od pravovjerja 5ikake
kole ?Qile je zadrao dravni nadzor nad najveim rdni/ima bakra na
svijet' ar#entinska (nta sporo je provodila privatiza/ij@! Bolivija je'
kao prva demokra/ija koja je osamdesetima pri(vatila pro#ram ok-
terapije' primila pomo i doivjela brisanje dijela d#a < bilo je to
mno#o prije ne#o to je Coni pokreno privatiza/ij devedesetima!
Poljskoj' prvoj dravi "stono#a bloka koja je pristala na ok-terapij'
=a/(s je s lakoom osi#tao znaajne koliine zajmova' ali je jo
jednom veliki privatiza/ijski val sporio i posrno trentk kad je
izvorni pro#ram naiao na snaan otpor!
6sija je bila dr#aija! %Previe oka' premalo terapije) < tako je
#lasila opepri(vaena presda! >apadne sile tvrdo#lavo s za(tijevale
provedb i oni( najbolniji( %re:ormi)' istovremeno krtarei
koliinama pomoi koj s ndile zazvrat! Qak je i Pino/(et svojim
pro#ramima pomoi (rani najsiromanijoj dje/i blaio bol ok-
terapije < vain#tonski vode nis vidjeli razlo#a pomoi 0elj/in da
ini isto! Umjesto to#a' #rnli s zemlj njezin (obbesovski
komar!
Nije nimalo lako sa =a/(som voditi opsen rasprav 6siji! Nadala
sam se da e raz#ovor nadii nje#ov poetn de:anzivnost ?%0a sam
bio
2H+
lii i 1 Nrt o7iiiii/isa' ii/mj// mene' paji/ di rvnma' pn v
!nnmna'
pitajte 5(ene1ja koliko s bili sretni zbo# razvoja do#a.aja 6siji!U@ ?
Kim to#a' (tjela sam zaobii i nje#ov posvemanje razoaranje ?%U to
sam vrijeme pokavao initi neto to se kasnije pokazalo potpno
jalovim!)@ Trdila sam se bolje s(vatiti zato je 6siji bio toliko
nespjean' zato je' ba tom trentk' 0e::re1a =a/(sa napstila
nje#ova le#endarna srea!
=a/(s sad tvrdi da je znao da je neto dr#aije jo trentk kad je
sti#ao 9oskv! %&d prvo# asa osjeao sam nekakv prijetnj!!! &d
prvo# trentka bio sam bijesan!) 6sija se soila s %prvorazrednom
makroeko-nomskom krizom' jednom od najsnaniji( i najnestabilniji(
kriza koj sam doivio)' rekao je! No' to se nje#a ti/alo' izlaz je bio
jasan < ok-terapija kakv je prepisao Poljskoj %s /iljem brzo#
pokretanja osnovni( trini( silni/a < i asno velika koliina pomoi!
Pomiljao sam na B3 milijardi dolara #odinje < #rbo i( dijelei na
+4 za 6sij i +4 za repblike s /iljem ostvarivanja mirne i
demokratske tranzi/ije!)
9ora se priznati da =a/(s posjedje zlo#lasno selektivno pamenje kad
na tapet sti#n drakonske mjere koje je provodio Poljskoj i 6siji!
Tijekom nae# raz#ovora neprekidno je zaobilazio vlastite pozive na
brz privatiza/ij i #olema rezanja ?kratko reeno' ok-terapij' izraz
koje#a se danas odrie i tvrdi da je #ovorio samo o skom spektr
politike /ijena' a ne o sveob(vatnom servisiranj drave@! Po
nje#ovim sjeanjima' ok-terapija je odi#rala manj lo#' dok se on
#otovo iskljivo bavio prikpljanjem sredstava < kae da je nje#ov
plan za Poljsk #lasio ovako$ %:ond za stabiliza/ij' otpis d#ovanja'
kratkorona :inan/ijska pomo' inte#ra/ija s zapadnoeropskom
ekonomijom!!! Kad me 0elj/inov tim zamolio za pomo' biti sam im
predloio to isto!),
Kljna postavka =a/(sove izjave nije pitna$ osi#rati velik koliin
pomoi bila je temeljna pretpostavka nje#ova rsko# pro#rama < kao i
0elj/inova odlka da se pokori pro#ram /jelini! =a/(s je temeljio
vlastit vizij' kako sam kae' na 9ars(allovom plan' na +2'*
milijardi dolara ?dananji( +B3 milijardi@ koje s =jedinjene Drave
namijenile za rekonstrk/ij eropske in:rastrktre i indstrije po
zavretk Dr#o# svjetsko# rata < t s(em #otovo svi smatraj
najspjenijim diplomatskim potezom Fas(in#tona!B =a/( kae da je
9ars(allov plan pokazao da se %kad je drava
, 0o(n 5assid1 ovo biljei Ne; Jorker' 2334!$ %&staje injeni/a da
se =a/(s' i Poljskoj kao i 6siji' odlio za
drtveni inenjerin# veliki( razmjera' pretpostavljaji #a postpnoj
promjeni i iz#radnji instit/ija! 0edan primjer to#a jest katastro:alna
privatiza/ijska politika' lako se najvei dio privatiza/ije realizirao tek
nakon =a/(sova odlaska iz 6sije' potkraj +RRH!' temeljni okviri
pro#rama nastali s tijekom +RR2! i +RRB!' vrijeme kad je jo tamo
radio!)
2H2
povratni irilmstvo! 9o#a mi je 9nrs(allov plan bilo zanimljivo!!!
kako je Mapravo skromna novana in:zija stvorila temelj na kojem je
korijene pstio ?eropski@ ekonomski oporavak!) Na poetk je
vjerovao da Fas(in#ton postoji slina politika elja da se 6sija
preobrazi spjen kapitalistik ekonomij' jednako kao to je
postojalo iskreno zanimanje kad s nakon Dr#o#a svjetsko# rata
pitanj bili >apadna Njemaka i 0apan!
=a/(s je bio si#ran da sredstva za novi 9ars(allov plan moe izvi
od ameriko# 9inistarstva :inan/ija i 99E-a' a za takvo vjerenje
imao je vrst temelj! %8jerojatno najvaniji ekonomist na svijet) <
tako #a je T(e Ne; Jork Times opisivao ti( #odina!H Kad je radio kao
savjetnik nove poljske vlade' prisjea se da je % jednom jedinom dan
Bijeloj ki skpio milijard dolara!) Gli' potom je rekao i ovo$ %Kad
sam im to isto predloio za 6sij' nitko nije pokazao ni najmanje
zanimanje! Nitko! U 99E- s me #ledali kao da sam potpno ld!)
"ako s se mno#i Fas(in#ton divili i 0elj/in i nje#ovim 5(i/a#o
Bo1sima' nitko nije bio spreman priti im pomo koliinama o
kojima s taspravljali' to je znailo da je =a/(s pokreno pro/es
razaranja 6sije i da nije mo#ao ispniti svoj dio po#odbe! Tijekom to#
razdoblja ozbiljno se pribliava samokriti/i$ %9oja najvea osobna
po#reka)' izjavio je na vr(n/ rsko# debakla' %bila je predsjednik
Boris 0elj/in izjaviti$ PNe brinite! Pomo stie!P Naime' bio sam
dboko vjeren da je ta pomo previe vana i bitna >apad' da bi se
/ijeli pro#ram propastio toliko znaajno i temeljito kao to se zbilo!)4
Dode' problem nije bio samo tome to ni 9inistarstvo ni 99E nis
slali =a/(sa < problem je bio i taj to je =a/(s a#resivno za#ovarao
ok-terapij prije ne#o to je dobio jamstva da e pomoi!!! Taj s rizik
skpo platili milijni ljdi!
Kad sam sa =a/(som ponovno prettesala to pitanje' ponovio je da m je
osnovna #reka bilo po#reno tmaenje vain#tonske politike klime!
Prisjea se raz#ovora s 7a;ren/eom Ka#lebr#erom' amerikim
dravnim tajnikom vrijeme mandata Ceor#ea X! F! Bs(a! =a/(s je
iznio slaj < ako se dopsti da 6sija jo dblje tone ekonomski
kaos' to bi mo#lo osloboditi sile izvan svaije# nadzora < masovn
#lad' ratoborni na/ionalizam' ak i :aizam' to nije' za/ijelo' nimalo
mdro dravi kojoj je atomsko orje doslovno jedini proizvod za
koji postoje vikovi! %8aa analiza moda i jest ispravna' ali to se nee
do#oditi)' odvratio je Ka#lebr#er! >atim je pitao =a/(sa$ %>nate li
kojoj #odini iviteD)
2HB
pomet misna starije#! i /rn/i@ t "mtonove K!miNi!i nje lla Ne i V ++ (iN!i i
l!i Nr lPn e'l i zanemario domae ekonomske te#obe i po svijet tnPao za
slavom ?!!bdalo' to ti je ekonomija!)@! =a/(s vjerje daje 6sija pala
kao rtva ntarnje# ameriko# skoba! "' kako kae' sad vidi da s na
djel bile i dr#e silni/e - mno#i moni/i Fas(in#ton i dalje s
vodili Xladni rat! 6ski ekonomski slom smatrali s #eopolitikom
pobjedom' odlnom pobjedom koja je =jedinjenim Dravama
osi#rala premo! %Nisam mo#ao tako razmiljati)' rekao mi je =a/(s'
a zvao je kao to esto zvi' kao mladi skat koji je zaltao sred
epizode &bitelji =oprano$ %0a sam razmiljao ovako$ PTo je sjajno <
konano propada taj mrski reim! G sad idemo stvarno pomoi 6sima!
Ba/imo se na posao svim sna#ama!!! Kad se sjetim to#a' si#ran sam da
s me politiki planeri #ledali kao l.aka!P)
Usprkos nespje(' =a/(s ne smatra da je tijekom to# razdoblja
politik odnosa s 6sijom poti/ala ideolo#ija slobodno# trita! Kako
je rekao' #lavna joj je znaajka bila %ista lijenost)! 6aireni( rk bi
doekao zavrel estok rasprav o tome treba li 6siji ponditi
pomo ili sve prepstiti trit! Umjesto to#a' zaprepastilo #a je
nepostojanje ikakva ozbiljno# istraivanja i rasprave o tim temeljnim
odlkama! %>a mene je dominantna pojava bio nedostatak bilo kakva
napora! 6aspravljajmo o tom pitanj barem dva dana - nikad nita
slinoY Nikad nisam naiao na$ P>avrnimo rkave' na posao' rijeimo
probleme' idemo vidjeti to se zapravo zbivaP!)
Kad =a/(s tako strasno #ovori o %naporn rad)' vraa se dane Ne;
Deala' 8eliko#a drtva i 9ars(allova plana' kad s mladii s
najelitniji( sveilita sjedili za zapovjednim stolovima kratkim
rkavima' okreni praznim ali/ama kave i (rpama pro#rama' stro
raspravljaji o kamatnoj stopi i /ijeni itari/a! Tako s se tvor/i
politike ponaali na vr(n/ ke1ne-sijanizma' takav vid %ozbiljnosti)
oito je zaslivala i rska katastro:a!
Pripisati propast 6sije navali kolektivne lijenosti Fas(in#ton loe
je i nedovoljno objanjenje! 9oda je t epizod mo#e bolje s(vatiti
kroz prizm omiljen ekonomistima slobodno# trita < kroz prizm
trino# natje/anja! Kad je Xladni rat bio pnome zama(' kad je
=ovjetski =avez bio netaknt' narodi svijeta mo#li s ?barem teoriji@
odliti kojoj se ideolo#iji ele prikloniti < postojala s dva pola i
mno#o to#a izme. nji(! To je znailo da je kapitalizam morao
privlaiti potroae' morao je nditi ini/ijativ' morao je imati
kvalitetne proizvode! Ke1nesijanizam je odvijek bio izraz potrebe
kapitalizma za natje/anjem! Predsjednik 6oosevelt vodi Ne; Deal ne
zato da bi iskljivo blaio te#obe 8elike krize' ne#o i da
2HH
"ieoliMil!i in i;; `! ++ Sl m ++ S# liMr!l!i' li!tMill pioinjenn ekonomsko#
model!i! Neki s Mmljeli M!i i!lik!ilno drkijim sstavom na
predsjednikim iMliorima Vl@9! #odine' milijn Gmerikana/a #lasovalo
je za so/ijalistiko# ili komnistiko# kandidata! =ve vei broj
Gmerikana/a sve je pozornije slalo " le1ja 7on#a' poplistiko#
senatora iz 7oisiane koji je tvrdio da Gmerikan/i moraj primati
zajameni #odinji pri(od iznos 2 433 dolara! &bjanjavaji zato
je Ne; Deal iz +RB4! #odine dodao jo vee povlasti/e i so/ijalno
osi#ranje' ED6 je izjavio da je elio %krasti 7on#ov #rmljavin)!*
U tom s kontekst ameriki indstrijal/i nevoljko pri(vatili
6ooseveltov Ne; Deal! 6bove trita moralo se blaiti novim
radnim mjestima javnome sektor i osi#rati da nitko ne #ladje <
bdnost kapitalizma nala se na ko/ki! >a vrijeme Xladno#a rata
nijedna drava slobodno#a svijeta nije bila imna na takve pritiske!
>aptavo' posti#na kapitalizma na polovi/i stoljea' tonije' ono to
=a/(s naziva %normalnim) kapitalizmom < zatita radnika' mirovine'
javna zdravstvena skrb i dravna potpora najsiromanijima =jevernoj
Gmeri/i < sva redom iznikla s iz one pra#matine potrebe da
kapitalizam' soen sa snanom ljevi/om' pristane na vee stpke!
9ars(allov plan bio je najmonije orje koje je ikad dopremljeno na
ekonomsk bojini/! Nakon rata njemaka je ekonomija bila krizi i
prijetila da e propastiti i ostatak >apadne Krope! "stovremeno je
toliko velik broj Nijema/a poeo na#injati so/ijalizm da je vlada
=jedinjeni( Drava pristala podijeliti Njemak na dvije drave' ne
elei je iz#biti /ijelosti' niti dopstiti da potpnosti skrene
lijevo! U >apadnoj se Njemakoj amerika vlada okoristila
9ars(allovim planom za iz#radnj kapitalistiko# sstava kojim nije
namjeravala stvoriti pristpana' nova trita za Eord ili =ears ne#o #a
initi toliko spjenim i neovisnim da' zbo# nje#a' eropska ttina
ekonomija pro/vjeta' a so/ijalizam iz#bi svak privlanost!
Do +RHR! #odine to je znailo da s Gmerikan/i zapadnonjemakoj
vladi trpjeli sve vidove potpnosti nekapitalistiki( politika <
dtavni nadzor nad otvaranjem novi( radni( mjesta' #olema la#anja
javni sektor' sbven/ije njemakim tvrtkama i snane sindikate!
Potezom' potpnosti nezamislivim devedesetima ili "tak pod
amerikom okpa/ijom' vlada =jedinjeni( Drava raz#njevila je
vlastite korpora/ije nametnvi moratorij na strana la#anja da' ratom
razorene njemake tvrtke oslobodi bremena trino# natje/anja prije
ne#o to se potpno oporave! %Ulazak sttani( kompanija Njemak
to vrijeme smattao
2H4
priznate povijesti iviarsliailovo# plana' -i 9iovna i!iMlika izmet " mla
i danas jest tato tadanja vlada =jedinjeni( Drava nije #ledala Njeni!
kn kao podrje iz koje# e /ijediti nova/! Nis eljeli stvarati
neprijatelje! =matrali s da bi se takvom pljakom i otimainom izravno
tje/alo na oporavak Krope /jelini!)
Kisenber#ova istie da takav pristp nije bio posljedi/a navale
altrizma! %=ovjetski =avez nalikovao je nabijenom top! Kkonomija je
tonla kriz' jaala je njemaka ljevi/a' a oni s ?>apad@ morali to
bre pri#rabiti odanost njemako# naroda! Uistin s sebe smatrali
bor/ima za slobod njemake de!)
Njezina povijest te bitke ideolo#ija' iz koje iznie 9ars(allov plan'
pje na trajn slijep tok koja se skriva /jelokpn =a/(sov
ops < kojem se nalaze i nje#ovi nedavni' (valevrijedni' napori da
radikalno povea sredstva za pomo G:ri/i! 9asovni pokreti jedva da
se i spominj! =a/(' naime' stvaranje povijesti smatra zadaom ske
elite' pitanjem imenovanja te(nokrata na njima najprikladnije poloaje!
0ednako kao to s i pro#rami ok-terapije sklapani tajnim bnkerima
7a Paza ili 9oskve' tako se' po nje#ov miljenj' B3 milijardi
ameriki( dolara pro#ramirane pomoi 6siji trebalo materijalizirati na
temelj' samo i jedino' razmni( ar#menata koje je iznosio
Fas(in#ton! No' Kisenber#ova ipak primjeje da izvorni 9ars(allov
plan nije proistekao iz iste dobro(otnosti ili' ak' razmni(
ar#menata' ne#o je iznikao iz stra(a od narodne pobne!
=a/(s se iskreno divi Kevnes' ali #a' naiz#led' ne zanima ono to je
potpnosti omo#ilo postojanje kevnesijanizma nje#ovoj domovini
< nemti i ratoborni za(tjevi sindikalista i so/ijalista pretvorili s ono
radikalno rjeenje vjerljiv prijetnj' tako da je Ne; Deal
sporedbi s njom iz#ledao kao pri(vatljiv kompromis! Ta nespremnost
da prizna vanost masovni( pokreta koji tjeraj neodlne vlade da
pri(vate ideje koje i sam za#ovara ima ozbiljne posljedi/e! Prvo' to
znai da =a/(s 6siji nije bio sposoban vidjeti nezaobilazn
politik stvarnost koja #a je doslovno bola oi < 9ars(allovo#
plana za 6sij biti nee zato to je jedini 9ars(allov plan nastao
pravo zbo# 6sije! Kad je 0elj/in rastoio =ovjetski =avez' time je
ispraznio onaj %nabijeni top) koji je poti/ao razvoj prvotno#a Plana!
Bez nje#a' kapitalizam je (ip postao slobodan preobraziti se svoj
najbjesomniji oblik < ne samo 6siji' ne#o i posvda po svijet!
6aspadom =ovjetsko#a =aveza' slobodno je trite pri#rabilo #lobalni
monopol to je znailo da vie nis potrebne sve one %distorzije) koje
tje na nje#ov' inae savren ravnote!
2H*
it se' a Ko pi im !++ i i i!i sok terapij' oitjei mom proimii i %norma
i noj eropskoj dravi)! ;V pi aVo s i/ normalne / ropske drave ?sa
snanim mreama soi ijalnili zatita' radnikim zatitama' monim
sindikatima i zdravstvenom skrbi dravnim rkama@ nastale kao
kompromis izme. kapitalizma i komnizma! =ad za kompromis vie
nije postojala potreba < >apadnoj lPGtropi pod opsadom s se nali
svi mjereni politiki pro#rami' ba kao to s ptetrpjeli napade
Kanadi' Gsttaliji i =jedinjenim Dravama! Takvi pro#rami nee se
voditi 6siji < a osobito ne sa zapadnim sbven/ijama!
&sloba.anje svi( spona jest' svojoj biti' ekonomska teorija 5ikake
kole ?tako.er poznata i kao neoliberalizam ili' =GD-'
neokonzervati-vizam@$ nije to nikakav nov izm ne#o samo kapitalizam
oslobo.en svi( ke1nesijanski( dodataka' kapitalizam razdoblj
monopolizma' sstav koji je otpstio sve koni/e < koji vie ne mora
raditi da bi nas zadrao kao mterije' koji' po elji' moe biti
antiso/ijalan' antidemokratski ili neotesan! =ve dok je komnizam
predstavljao prijetnj' ivio je i dentlmenski sporazm ke1nesijanizma
- nakon to je i taj sstav iz#bio tlo pod no#ama' nestaj svi tra#ovi
kompromisa' ispnjavaji tako pristiko stremljenje koje je kao /ilj
pokreta Eriedman postavio jo prije pola stoljea!
To je ona prava bit Ek1amine dramatine najave %kraja povijesti)
koj je priliio tijekom predavanja na ikakome =veilit +RIR!
#odine < on nije tvrdio da svijet ne postoje nikakve dr#e ideje!
=amo je iznio tvrdnj da nakon pada komnizma nee postojati nijedna
dr#a' dovoljno mona ideja koja e se prepoznati kao tavnopravni
protivnik!
Dok je =a/(s #ledao kolaps =ovjetsko#a =aveza kao oslobo.enje od
atotitarne vlasti i bio spreman zaskati rkave i pritei pomo'
nje#ove kole#e iz 5ikake kole smattali s taj do#a.aj dr#aijim
vidom slobode - konanim oslobo.enjem od ke1nesijanizma i
dobronamjerni( ideja pojedina/a kakav je 0e::re1 =a/(s! Cledano tom
svjetl' odlka da se ne ini nita' odlka koja je toliko raz#njevila
=a/(sa kad je po#odila 6sij' nije bila %ista lijenost) ne#o laissez-
:aire na djel < psti' ne ini nita! Ne maknvi prstom da pomo#n'
svi pojedin/i zadeni za odnose s 6sijom < od Di/ka 5(ene1ja' kao
ministra obrane predsjednika Bs(a starije#' preko 7a;ren/ea
=mmersa' podtajnika 9inistarstva :inan/ija' sve do =tanle1ja Eis/(era
99E- < zapravo s inili neto; proveli s ptaks ideolo#ij
5ikake kole i trit pstili da poini najtei zloin! 6sija je' jo vie
ne#o Qile' primjer /ikake ideolo#ije na djel' predznak ne#ativne
topije %obo#ati se ili krepaj) koj e veina ti( isti( :a/a stvoriti
"rak samo deset #odina kasnije!
2HA
pii9jin iai/' an vaM!n/ Koiir/r/n/ij/ < samo A'a zvaniK5 < na
aesrrom Kara
kon#resno# /entra 5arne#ie' smjeteno#a na + (ipont ? ar/l/' samo
sedam minta vonje od Bijele keiodma( pod nosom 99l- i
=vjetskoj ban/i! 0o(n Filliamson' tje/ajni ekonomist' poznat po tome
to je oblikovao misije i banke i :onda' do#a.aj je priliio kao
povijesno okpljanje neolib/ralno# klana! Tamo se okpilo impresivno
drtvo najvaniji( %te(no-politiara)' predvodnika kampanje irenja
ikake doktrine po svijet! Nazoni s bili i bivi ministri :inan/ija
-panjolske' Brazila i Poljske' #verneri sredinji( banaka Trske i
Pera' e: kabineta meksiko# predsjednika i bivi panamski
predsjednik! Tamo se zatekao i =a/(sov stari prijatelj i jnak' 7eszek
Bal/ero;i/(' tvora/ poljske ok-terapije' kao i Dani 6odrik' ekonomist
koji je dokazao da s sve drave koje s pri(vatile neoliberalno
restrktriranje proivljavale dboke krize! Dola je i Gnne Kre#er'
bda zamjeni/a #lavno# direktora 99E-a < 0osea Pi(era!
Pino/(etov najzadrtiji ministar' nije mo#ao biti nazoan jer se natje/ao
na predsjednikim izborima Qile' ali je poslao detaljno izvjee!
=a/(s' koji je to vrijeme bio 0elj/inov savjetnik' trebao se prvi obratiti
okpljenima!
5ijeli taj dan sdioni/i kon:eren/ije bavili s se omiljenom zabavom
svi( ekonomista i smiljali kako neodlne politiare natjerati da
pri(vate pro#rame neomiljene biraima! U kojem trentk nakon izbora
treba pokrenti ok-terapijD 0es li stranke lijevo#a /entra inkovitije
od oni( desni(' zbo# to#a to se dar ne oekjeD 0e li bolje pozoriti
javnost ili %vd-politikom) (vatiti narod na spavanjD "ako se
kon:eren/ija odvijala pod nazivom %Politika ekonomija politiki(
re:ormi) < tako neprivlaan naziv bio je smiljen s /iljem odvraanja
medijske pozornosti < jedan sdionik zlobno je primijetio da se'
zapravo' #ovorilo o %makijavelistikoj ekonomiji)!I
=a/(s je satima slao sve te raz#ovore da bi se' nakon veere' speo na
podij i odrao #ovor' naslovljen istinski nje#ovoj maniri$ %]ivot
ekonomskoj ok-sobi)!R Bio je vidljivo nervozan! Uzvani/i s bili
spremni poslati #ovor jedno# od svoji( idola' ovjeka koji je l ok-
terapije prenio demokratsko doba! =a/(s nije bio raspoloen za
samo(val! Umjesto to#a' #ovor je odlio iskoristiti < tako mi je
kasnije objanjavao < kao pokaj da toj monoj #omili/i objasni sv
tein zbivanja 6siji!
=voje slatelje podsjetio je na injek/ije pomoi koje s Kropa i 0apan
primali nakon Dr#o# svjetsko# rata' to je bilo %od ivotne vanosti za
kasniji' velianstveni' japanski spon)! "spriao je pri o pism koje
m je poslao analitiar iz zaklade Xerita#e - samo# sredita
:riedmanizma - i
2HI
9o j/ Xolm !iNrti si!iv ideolo#!Y slobodni i#!i trMistn mol kojima sam i
ja)' iMjavio je! Ulo MviPi vjerljivo' ali je po#reno! Trite +3 ne moe
postii samo - me.narodna pomo je ivotno vana)! &psjedntost
politikom litissez-jir/ 6sij #ra katastro: koj' rekao je$ %bez
obzira koliko (rabri' sjajni i sretni bili rski re:ormatori' nee prebroditi
bez izdane vanjske pomoi!!! sve je vjerojatnije da emo propstiti
povijesn prilik!)
=a/(sa s' naravno' ispratili pljeskom' ali je reak/ija bila mlaka! >ato
(vali toliko masivn javn potronjD Ta se skpina spremila
#lobalnim razmjerima nititi Ne; Deal' a ne sklapati novi! Tijekom
kon:eren/ije koja je slijedila' nijedan sdionik nije podrao =a/(sovo
vi.enje < tovie' nekoliko nji( otvoreno m se sprotstavilo!
=a/(s mi je rekao da je tim #ovorom pokao %objasniti kako iz#leda
istinska kriza!!! prenijeti osjeaj (itnje)! 8ain#tonski tvor/i politike'
rekao je' esto %ne s(vaaj to je zapravo ekonomski kaos! Ne mo#
pojmiti nered koji slijedi)! ]elio i( je soiti s injeni/om da tako.er
postoji %dinamika zbo# koje /ijeli sstav sve vie i vie izmie nadzor'
sve dok na vlast ponovno ne zasjedne Xitler' dok ne bkne #ra.anski
rat' dok ne zavlada masovna #lad ili to ve!!! 9ora se ptiti pomo i
to (itno' jer nestabilno stanje kree prema sve veoj nestabilnosti < to
nije pt ka savtenoj ravnotei)!
Tada sam pomislila da =a/(s nije dovoljno /ijenio svoj pblik! U toj
dvotani okpili s se istinski poznavao/i Eriedmanove teorije krize' a
mno#i od nji( primijenili s je svojim dravama! 8eina i( je
savreno dobro razmijevala koliko razaraji i eksplozivan moe biti
ekonomski slom' ali s iz 6sije izvlaili dr# pok < da bolno i
kaotino politiko stanje 0elj/ina tjera na brz rasprodaj dravno#a
bla#a < to je iztazito povoljan is(od!
0o(n Filliamson' domain kon:eren/ije' imao je zada skrenti
tasptav na te pra#matine prioritete! =a/(s je bio jedina prava zvijezda
na kon:eren/iji' ali je Filliamson bio onaj istinski #r te skpine!
Proelav' ne:oto#enian i zapanjje politiki nekorektan' Filliamson
je istinski tvora/ naziva %8ain#tonski konsenzs) < dvije vjerojatno
najee navo.ene i motalno najpitnije rijei svremenoj ekonomiji!
=lavan je po svojim vrsto strojenim zatvorenim kon:eren/ijama i
seminarima na kojima provjerava svoje smjele postavke! =ijeanjski
ssret namislio je iskoristiti za ostvatenje vano# /ilja < elio je
konano ispitati valjanost takozvane %(ipoteze krize)!+3
U svojem predavanj Filliamson nije nijednom spomeno vanost
spaavanja ijedne drave od krize < zapravo je o tim katastro:ama
#ovorio #otovo poetino! &kpljene je podsjetio na nepitne dokaze da
drave svoj #orki
2HR
szai//i i primiri soK-r/rapij! %i i naj/rnji tren/i najnoijes prilike
mn koji s(vaaj potreb :ndamentalne ekonomske re:orme)'
izjavio je!++
Kao nesvakidanji talent za verbaliziranje podsvjesno# dijela
:inan/ijsko#a svijeta' Filliams je' #otovo ne(ajno' kazao da to otvara
neka zanimljiva pitanja$
9oramo se pitati je li mo#e svislo razmiljati o planskom
izazivanj krize kojom se klanjaj politike zapreke re:ormama! Na
primjer' jednom se Brazil natknlo da bi vrijedilo nabiti
(iperin:la/ij i time sve prestraviti do dovoljne mjere da pri(vate
promjene!!! 8jerojatno nitko' obdaren povjesniarskim vidom' ne bi
za#ovarao neto slino Njemakoj trideseti( #odina' ili na#ovarao
0apan da pode rat kako bi ponjeo sve bla#odati nesvakidanje#
pro/vata koji je slijedio nakon poraza! "pak' bi li kriza manji(
razmjera mo#la posliti istoj svrsiD 0e li mo#e osmisliti psedokriz
koja sli istoj toj pozitivnoj :nk/iji' i koja ne nosi /ijen one istinske
krizeD
Filliamsove primjedbe velik s korak naprijed za doktrin oka! U
dvorani' kojoj se okpilo dovoljno ministara :inan/ija i #vernera
sredinji( banaka da stvore kvorm za vaan tr#ovinski samit' poelo
se otvoreno raspravljati o mo#nosti aktivno# stvaranja tee krize koja
bi pripomo#la provedbi ok-terapije' istovremeno ne izazivaji te#obe
kakve sobom nose istinske krize!+2
"pak' jedan sdionik kon:eren/ije osjetio se pozvanim svome #ovor
distan/irati od takvi( po#ibeljni( ideja! %Filliamsonov prijedlo# da bi
bilo mdro izazvati mjetn kriz /ilj pokretanja re:ormi
najboljem slaj moe se oitati kao ideja smiljena da mami i
izaziva)' izjavio je 0o(n To1e' britanski ekonomist sa sveilita
=sseg!+B Ne postoje nikakvi dokazi da je Filliamson izazivao!
>apravo' postoje brojni dokazi da s' skladno nje#ovim idejama'
donoene odlke na najviim razinama :inan/ija Fas(in#ton i
dr#dje!
9jese/ dana nakon Filliamsonove kon:eren/ije Fas(in#ton'
mojoj domovini mo#ao se nazrijeti traak novo# ara za stvaranjem
%psedokrize)' iako je t pojav malo nji( prepoznavalo kao dio
onodobne #lobalne strate#ije!
243
M!i9NW!ni +M iitiviiiii i -nviMiN/! %i MiiMinena Kriza piljen) - vritao je
#oi/m naslov !ii ionalim iiovin!im!i ?ilob/ itnrl9iliM! 8elika
dravna televizija objavila je spe/ijalno izvjee da %ekonomisti
previ.aj tla e sljedee #odine' najvie za dvije' zamjenik ministra
:inan/ija doi kabinet i objaviti da Kanada nije vie kreditno
sposobna!!! ]ivoti e nam se stbokom promijeniti!)+H
U rjenik je odjednom la :raza %dniki zid) < znaenj da je'
iako se tom ttentk ivot inio mirnim i dobnim' Kanada troila
toliko iznad vlastiti( mo#nosti da e vrlo skoro tvrtke s Fall
=treeta' 9ood1 ili =tandard and Poor srozati dravni kreditni rejtin# s
trostrko# %G) na neto daleko nie! Kad se to do#odi' (iperpokretni
la#ai koje s oslobodila nova pravila #lobaliza/ije i slobodne
tt#ovine jednostavno e povi nova/ iz Kanade i premjestiti #a na
si#rno! 0edino rjeenje - tako nam je teeno < bilo je radikalno
rezanje ras(oda na nezaposlenost i zdravstven sktb! Naravno'
vladaja 7ibetalna stranka inila je pravo to' nato tome to je na
vlast dola s pro#ramom stvaranja radni( mjesta ?kanadska inai/a
%vd-politike)@!
Dvije #odine nakon vr(n/a de:i/itarne (isterije' novinarka 7inda
9/eai# otvoteno je objavila da je osjeaj krize pomno podjarivala i
pravljala njime ai/a trstova moz#ova koje s plaale najvee
kanadske korpora/ije i banke' osobito institti 5! D! Xo;e i Eraser
?stanove koje je 9ilton Eriedman odvijek aktivno i otvoreno
podravao@!+4 Kanada je imala stvarni( problema s de:i/itom' ali oni
nis nastali zbo# ras(oda za osi#ranje nezaposleni(' ni za dr#e
so/ijalne pro#rame! =tatisti/s 5anada objavila je podatke da s de:i/it
stvorile visoke kamatne stope koje s nap(ale vrijednost d#a jednako
kao to je tijekom osamdeseti( 8ol/ketov ok nap(ao d# zemalja
razvoj! 9/eai#ova je posjetila prav tvrtke 9ood1 na Fall =treet
i raz#ovarala s 8in/entom Tr#liom' viim analitiarom' zadenim za
kanadski kreditni rejtin#! &n joj je rekao neto istinski vano < da s
direktori kanadski( korpora/ija i banaka na nje#a vrili neprekidan
pritisak da objavljje katastro:alna izvjea o stanj dravni( :inan/ija'
to je odbio initi jet je Kanad smatrao sjajnim i stabilnim pod:jem
za la#anja! %0edina dtava koj nadzirem' kojoj na/ionalne
kompanije ele da jo vie spstim rejtin# < i to trae redovno! 9isle
da s pre/ijenjeni!) 6ekao je da #a predstavni/i drava obiavaj
nazivati i #ovoriti m da je rejtin# prenizak! %Dok Kana.ani obiavaj
vlastit domovin pod/jenjivati daleko vie od strana/a!)
6azlo# je bio taj to je %kriza de:i/ita) bila' kanadskoj :inan/ijskoj
zajedni/i' najvanije orje zavreloj politikoj botbi! U vrijeme kad
24+
!="! 8" !Kl ++ ttljlX" pi +"" K9 !ti " ++!+ =" ++'++ lNl 0 U "" eM!8 U
> !+ "" ++ """ " " &9U lV !+ P!""" " i " "" ""
pro#rama < zdravstva i obrazovanja! Bdi da je i/ pro#rame po.i
zavala velika veina Kanadana' jedini nain kojim se mo#lo opravdali
smanjenje bio je na/ionalni ekonomski slom <kriza pne sna#e!
Qinjeni/a da je i vri ka 9ood1 nastavila Kanadi izdavati najvii mo#i
rejtin# < GGG - velikoj je mjeri oteavala odtavanje takva
kataklizmiko# raspoloenja!
U me.vremen s takve protrjene vijesti zbnjivale investitote <
9ood1 je na sva zvona slavio Kanad' dok je kanadski tisak prikazivao
dtavne :inan/ije naj/rnjim mo#im tonovima! Tr#li s toliko
dozlo#tdile politizirane statistike koje s stizale iz Kanade i tako
smnj dovodile rezltate nje#ovi( vlastiti( istraivanja da je inio
neto nesvakidanje - objavio je %spe/ijalni komentar) kojem
pojanjava da kanadski ras(odi %nis izmaknli nadzor); tovie'
ptio je i nekoliko prikriveni( (ita/a mtnim rani/ama kojima s se
bavili desniarski trstovi moz#ova! %Nekoliko nedavno objavljeni(
izvjea velikoj mjeri pretjerano prikazj stanje kanadsko# :iskalno#
d#a! U nekima od nji( nalaze se dvapt zbrojeni iznosi' dok dr#a
iznose neprikladne me.narodne sporedbe!!! Ta netona mjerenja
vjerojatno s imala tje/aja na pretjerano pesimistin o/jen
kanadski( dniki( problema!) Nakon spe/ijalno# izvjea iz
9ood1ja' proirio se #las da ne postoji prijetei %dniki zid) < to je
velike nesreilo kanadsk poslovnjak zajedni/! Tt#lia kae da
#aje' nakon to je objavio komentar$ %jedan Kana.anin!!! iz stvarno
vane kanadske :inan/ijske instit/ije nazvao i rlao na nje#a!
Doslovno je rlao! =tvarno' nevi.eno!)+*,
Kad s Kana.ani konano saznali da s %krizom de:i/ita) najveoj
mjeri maniplirali korpora/ijski trstovi moz#ova' to vie nije bilo
vano < proranski rezovi ve s bili stpili na sna#! =to je izravno
zadalo teak dara/ kanadskim so/ijalnim pro#ramima' dara/ od
koje#a se ovi nikad nis oporavili nato' kasnijim brojnim
proranskim vikovima! =trate#ija krize tom se razdoblj koristila
jo mno#o pta! U rjn +RR4! medije je pro/rila video-snimka
0o(na =nobelena' ministra obrazovanja pokrajine &ntario' koji je' na
zatvorenom sastank s dnosni/ima' izjavio da se prije najave
smanjenja bdeta za obrazovanje i dr#i( nepoplarni( poteza mora
proptanjem podataka stvoriti ozraje panike koje stvara daleko
mranij slik od one o kojoj bi %bio spreman #ovoriti)! To je nazvao
%stvaranjem korisne krize)!+A
, 9ora se primijetiti da je Tr#lia istin rijetka pti/a na Fall =treet -
politiki pritisak " preesto tjee na kreditne
rejtin#e' to se zatim koristi za poveanje pritiska s /iljem provedbe
%trini( re:ormi)!
242
:t PVi " M M "! "!!!!!!iPi i P " "S"9N"S ii V i i " " " " M !lN i!U " " " " " " Ul
9liiivi! NN'N "U M!!"!="""""
raz#ovora o ilMn kim zidovima i neizbjenom ekonomskom slom i
M!ilit ijevao sve v/iiP rezove i sve ambi/ioznij privatiza/ij <
istovremeno s ( i/tlnianistiki trstovi moz#ova predvodili taj val i
navijetali nove krize! No' vain#tonskim najmonijim :inan/ijskim
instit/ijama postojala je spremnost ne samo da se' pomo medija'
stvori privid krize' ne#o i da se podzm konkretne mjere za stvaranje
posve realni( kriza! Dvije #odine nakon to je Filliamson iznio svoj
tvrdnj o %podjarivanj) kriza' 9i/(ael Brno' #lavni ekonomist odjela
za razvojn ekonomij =vjetske banke' javnost je iznio ist idej'
ponovno bez dizanja neke vee medijske praine! U svome predavanj
9e.narodnom ekonomskom drenj' Tnis +RR4! #odine' to
#aje kasnije =vjetska banka objavila kao vlastito izdanje' Brno je pet
stotina okpljeni( ekonomista iz ezdeset osam drava izvijestio o
postojanj sve snanije# konsenzsa o %ideji krize dovoljne sna#e koja
bi kolebljive tvor/e politike natjerala na provedb re:ormi s /iljem
poveanja prodktivnosti)!+I, Brno je 7atinsk Gmerik istakno
kao %sjajan primjer naiz#led bla#otvorne dboke krize) < osobito se
pozabavio Gr#entinom #dje s' kako je rekao' predsjednik 5arlos
9enem i nje#ov ministar :inan/ija Domin#o 5avallo' sjajno
%iskoritavali ozraje krize) i provodili pro#ram sveob(vatne
privatiza/ije! Da slajno ne bi bilo neja-snoa' Brno je izjavio$
%Na#laavam ono najvanije < politika ekonomija dboke krize
obino osi#rava pozitivan is(od radikalni( re:ormi!)
U svjetl te tvrdnje' izjavio je da me.narodne a#en/ije moraj initi
vie od pko# iskoritavanja postojei( ekonomski( kriza da bi se
provelo zasade 8ain#tonsko# konsenzsa < moraj preventivno
srezati pomo i tako jo prodbiti postoje kriz! %Ne#odan ok ?na
primjer' pad dravni( ili vanjski( pri(oda@ stvari moe poveati
bo#atstvo jer skraje razdoblje ?prije pri(vaanja re:ormi@! "deja da
Psve mora postati #ore prije ne#o to se stanje poboljaP' ovjek
prirodno pada na pamet!!! >apravo' kriza visoke in:la/ije moe
PpopravitiP drav daleko bolje ne#o to bi se sama probijala kroz
nekoliko tei( kriza!)
Brno sam priznaje da ideja prodbljivanja ili stvaranja teko#
ekonomsko# sloma po sebi zvi strano < dravni slbeni/i #be
plae' propada javna in:rastrktrra < ali kao pravi ikaki sljedbenik
zamolio je svoje slatelje da to razaranje pri(vate kao prvi korak
stvaranj! %Tijekom
, lako Brno nije stdirao 5(l/a#' mentor m je bio istaknti
ikaki stdent' Don Patinkin - ranije sam navela
nje#ov izjav kojoj ekonomij ikake kole spore.je s
marksizmom zbo# njezine !Plo#ike potpnosti)!
24B
razdoblj re:orme mo aneni( skpina oslabi' a voda koji se odimi
za d#orono rjeenje namjesto kratkorono# moe zadobiti podrk za
svoje re:ormske pro#rame!)+R
&visni/i o krizi 5ikake kole stvarno s krenli brzanom misaonom
ptanjom! =amo nekoliko #odina ranije pretpostavljali s da bi se
krizom (iperin:la/ije mo#li stvotiti vjeti oka potrebni za provo.enje
ok-tetapija! Clavni ekonomist =vjetske banke' instit/ije koj je
nov/em od poteza plaalo +AI drava i ija je zadaa bila obnavljati i
osnaivati posrnle ekonomije' sada je za#ovarao stvaranje propali(
drava zbo# mo#nosti koje je ndio %poetak revinama)!23
Codinama s kolale #lasine da me.narodne :inan/ijske instit/ije
petljaj s mijeem stvatanja %psedokrize)' kako je naziva
Filliamson' s /iljem pokoravanja drava svojoj volji' ali to se teko
mo#lo dokazati! Najopsenije svjedoanstvo za sobom ostavlja Davison
Bd(oo' 99E-ov dnosnik koji se prometno %zvidaa) i vlastit
instit/ij optio za namjetanje izvjea s /iljem razaranja ekonomija
siromani( i nepokorni( drava!
Bd(oo je potje/ao s Crenade' stdirao ekonomij na 7ondonskoj
ekonomskoj koli i Fas(in#ton se isti/ao svojim
nekonven/ionalnim pristpom osobnosti < imao je raskttan kos'
otprilike kao Glbert Kinstein i mjesto pt#asti( odijela nosio jakne! U
99E- je radio dvanaest #odina' oblikji pro#rame strkttni(
prila#odbi za G:rik' 7atinsk Gmerik i rodno m Karipsko otoje!
Nakon to je instit/ija tijekom razdoblja 6ea#ana i T(at/(erove otro
skrenla desno' slobodomni se Bd(oo na radnom mjest osjeao
sve loije! Eond s napili zadrti 5(i/a#o Bo1si' pod vodstvom
tadanje# #lavno# direktora' okorjelo# neoliberala 9i/(ela
5amdesssa! Kad je Bd(oo dao otkaz +RII! #odine' odlio se
posvetiti razotkrivanj tajni svo#a bive#a poslodav/a! =ve je zapoelo
nesvakidanjim otvotenim pismom 5amdesss' kojem se j j
a//se odje/i pisama koje je Gndr\ Cnder Erank pisao Eriedman
desetljee ranije!
Pokazji privrenost jezik rijetkom zavise ekonomiste iz Eonda'
pismo zapoinje ovako$ %Danas sam dao ostavk na svoj poloaj
9e.narodnom monetarnom :ond' #dje sam proveo vie od dvanaest
#odina' i odradio vie od +333 dana koje sam proveo na slbenim
ptovanjima za Eond' prodaji varke i trikove vladama i narodima
7atinske Gmerike' Kariba i G:rike! >a mene ta ostavka znai
nepro/jenjivo vrijedno oslobo.enje' jer
24H
rttrji +++ !iv ++!"9 )++++ i:jtl Y++ " " "" "9P + P"" " 9llPTil !9ll Uli
"""X"" 8"U"""" Kali K "8 +++ Z " "07+ li!t
siromani( i iz#ladnjeli(!!! Mn!r' krvi ima loliko da re rijekama' M!!
im se si' lijepi se po meni ponekad pomiljam da na svijet nema
dovoljno sapna da se operem od sve#a to sam poinio vae ime)!2+
>atim nastavlja izla#ati slaj! Bd(oo je optio Eond da statistik
koristi kao %smrtonosno) orje! "s/rpno dokmentira kako je' radei
kao zaposlenik Eonda tijekom osamdeseti( #odina' sdjelovao pomno
osmiljenim %statistikim aradama) kojima s nap(avane brojke
99E-ovim izvjeima o na:tom bo#atoj dravi Trinidad i Toba#o' s
/iljem da se drava prikae manje stabilnom ne#o to je stvarnosti
bila! Bd(oo je iznio tvrdnj da je 99E vie ne#o dvostrio
rezltate ivotno vani( statistiki( mjerenja tamonje /ijene rada i
tako drav prikazao iznimno neprodktivnom iako je' nastavlja' Eond
raspola#ao tonim poda/ima! U dr#om slaj tvrdi da je Eond %iz
vedra neba' doslovno izmislio) #oleme' neplaene dravne d#ove!22
Nadalje' tvrdi da s sve te %teke nepravilnosti) stvorene namjerno - da
nije rije o %po#rekama rananj) < i da s zatim kao injeni/e
predstavljene :inan/ijskim tritima koja s Trinidad odma( pro#lasila
rizinim podrjem i srezala la#anja! Kkonomski problemi drave <
pokrenti padom /ijene na:te' #lavno# izvozno# proizvoda - brzo s
poprimili razmjere katastro:e' te je Trinidad morao moliti 99E za
pomo! Eond je tada zatraio da drava pristane na ono to Bd(oo
opisje kao 99E-ov %najsmrtonosnij ljekarij) < otptanja'
rezanja plaa i %/ijeli spektar) pro#rama strktrni( prila#odbi! Pro/es
je opisao kao %varkom smiljen prekid ekonomske k/avi/e dravi)'
s /iljem %prvotno ekonomsko# nitenja Trinidada i Toba#a' a zatim i
preobrazbe drave)!
Bd(oo' koji je mro 233+! #odine' svom pism jasno iznosi da je
takv sdbin akama skpine dnosnika doivjelo vie drava!
5ijeli pro#ram 99E-ovi( strktrni( prila#odbi opisao je kao oblik
masovne tortre kojim se %vlade i narodi koji Pvrite od bolaP
prisiljavaj da pred nama padaj na koljena' slomljeni' prestravljeni'
raspadnti' i da mole za traak razma s nae strane! No' mi im se
okrtno smijemo li/e i nesmiljeno nastavljamo s menjem)!
Nakon objavljivanja pisma' trinidadska je vlada narila dvije
nezavisne stdije koje s ispitale tonost navoda i otkrile da s istiniti
< 99E je nap(avao i objavljivao po#rene brojke' to je dravi
nanijelo nepro/jenjive tete!2B
244
venezelanskom obalom' i osim ako narod i/ drave i(- po(aia 99+
ov stoer na Devetnaestoj li/i' malo j/ vjerojatno da e iime privi
pozornost svijeta! Pismo je netko +RR*! #odine pretvorio li kazalin
predstav s naslovom Pismena ostavka #! Bd(ooa 99E- ?Pedeset
#odina je i previe@ i postavio je malom kazalit njjorkoj etvrti
Kast 8illa#e! "zvedba je doivjela iznena.je pozitivn kritik T(e
Ne; Jork Times koji (vali %nesvakidanj kreativnosti) i
%zanimljive rekvizite)!2H Taj kratki kazalini osvrt jedini je slaj da se
Bd(oovo ime spominje T(e Ne; Jork Times!
24*
Xaranje Gzijom i pad %dr#o# Berlinsko# zida)
Nova/ tee tamo #dje lei prilika' a ovom se trentk Gzija ini
je:tinom!
Cerard =mit(' bankar za :inan/ijske instit/ije' zaposlen njjorkoj
tvrtki UB= =e/rities' o azijskoj krizi +RRA!-+RRI!+
Dobra vremena - loa politika!
9o(ammad =adi' ekonomski savjetnik indonezijsko# #enerala
=(arta2
Pitanja zve naiz#led jednostavno! =to moete kpiti za svoj plaD
0e li dovoljna za stan i (ranD &staje li vam viak koji aljete
roditeljimaD =to je s trokovima prijevoza na posao i s poslaD Bez
obzira kako i( obliila' neprekidno sam dobivala iste od#ovore$
%&visi)' ili %Ne znam)!
%=amo nekoliko mjese/i ranije)' objanjavao mi je
sedamnaesto#odinji radnik koji je tvorni/i nedaleko od 9anile ivao
odje za Cap' %imao sam dovoljno nov/a da sam svaki mjese/ mo#ao
malo slati obitelji < sad ne zara.jem ni da sebi kpim (ran!)
%0es li vam snizili plaeD) pitala sam!
%Ne' mislim da nis)' rekao je' pomalo zbnjen! %0ednostavno' s tim
nov/em ne mo# vie platiti sve! 5ijene neprekidno rast!)
Bilo je to ljeto +RRA! #odine' kad sam Gziji istraivala radne vjete
nakon pro/vata tvorni/a izvozni( proizvoda! &tkrila sam da s radni/i
naili na problem tei od prisilni( prekovremeni( sati ili zlostavljanja
od strane nadre.eni( < nji(ove drave velikom s brzinom padale
prema onome to e se brzo pokazati kao depresija pnoj snazi!
=tanje "ndoneziji' #dje je kriza bila jo dblja' bilo je na rb
eksplozije! "ndonezijska valta #bila je vrijednost izme. jtra i
smraka < i tako nedo#led! 0edno#a s dana tvorniki radni/i mo#li
kpiti rib i ri' dr#i dan morali s se pre(ranjivati samo riom!
Dode' sdei po neobvezatnim raz#ovorima
24A
<!!!!!,-UP,a -----U <P !!!!!U`SS`--!!!!!!!!!!!!!!!
najizravnije zara.ivali na porast /ijena i' posljedino tome' nosili
najvee
breme krivi/e' lb je Ke1nes mislio rei pozoravaji na po#ibelji od
ekonomsko# kaosa < nikad se ne moe znati kakav / se amal#am
#njeva'
rasizma i revol/ije oteti nadzor!
0noazijske drave bile s osobito osjetljive na teorij zavjere i
etnika rtvovanja bdi da' istini za volj' za :inan/ijsk kriz nije
postojao nikakav tazman razlo#! Na televiziji i po novinama analitiari
s zvali kao da je /ijela re#ija oboljela od neke misteriozne i iznimno
priljepive boletine < slom trita odma( je dobio ime %Gzijska
#ripa)' da bi #a kasnije promaknli %Gzijsk zaraz)' nakon to se
proirila na 7atinsk Gmerik i 6sij!
=amo nekoliko tjedana prije ne#o to je sve otilo k vra#' te drave
smatrale s se zorima ekonomske sna#e i vitalnosti < nazivali s i(
Gzijskim ti#rovima' najblistavijim primjerima spjenosti pro/esa
#lobaliza/ije! U jednom trentk brzovni meetari #ovorili s
klijentima da najsi#rniji pt do bo#atstva vodi preko la#anja
te.evine zajednike :ondove azijsko# %trita spon)' a nakon
to#a s bjesomno izvlaili nova/ dok s tr#ov/i %napadali) valte -
ba(t' rin##it' rpij - i stvorili ono to je T(e K/onomist nazvao
%nitenjem te.evina razmjera sliniji( otvorenom i totalnom rat)!B
Unato svem tome' ntar ekonomija Gzijski( ti#rova nije se
promijenilo nita vidljivo < najveim dijelom vodile s i( one iste
klike' nis i( dotkli ni ratovi niti kakve prirodne katastro:e' nis patile
od veliki( de:i/ita < neke zapravo nis ni imale de:i/it! 9no#i veliki
kon#lomerati nali s se do #rla d#ovima' ali s i dalje proizvodili
od teniska do atomobila i prodaja je ila dobro kao i vijek! Dakle'
kako je mo#e da s' #odine +RR*! la#ai smatrali razmnim 0n
Korej loiti +33 milijatdi dolara' a da ve sljedee #odine' ista drava
biljei ne#ativn stop la#anja od 23 milijardi - dakle' razlika iznosi
+23 milijardiDH =to moe objasniti takav monetarni darD
&tkrilo se da s drave pale kao rtve iste panike koj s toliko
smrtonosnom inile brzina i eksplozivnost #lobalizirano# trita!
Netemeljene #lasine da Tajland ne posjedje dovoljn koliin dolara
da brani valt pokrenle s stampedo elektronsko# stada! Banke s
povkle zajmove' trite nekretnina koje je toliko bjalo da se
ptetvorilo balon' rasprsnlo se trentk! Prekidana je iz#radnj
napola dovreni( tr#ovinski( /entara' nebodera' odmaralita <
nepomini kranovi lebdjeli s povr( #sto naikano# obzora
Ban#koka! U eri sporije# kapitalizma postojala je
24I
i ` iv! ivini ii m( ii iv i im!i ++ aii i n9N9Vii i i#i ovima k! @ N?ti nisi
ven inv/si K + N=K ++++
paketom' kad je N@!id jedan ti#ar' pali s i ostali nakon Tajlanda' panika
se proirila i nova/ je ispario iz "ndoneziji$' 9alezije' s (Pilipina' pa ak
i iz 0ne Koreje' jedanaeste po snazi svjetske ekonomije i blistave
zvijezde na nebeskom svod #lobaliza/ije!
Da ojaaj vlastite valte' azijske s vlade morale /rpiti zali(e
sredinji( banaka' i tako s prvotni stra( pretvorile stvarnost < sad
s drave istin padale pod steaj! Trite je od#ovorilo novom
navalom panike! Tijekom samo jedne #odine s azijski( je trita
kapitala nestalo *33 milijardi dolara - bo#atstvo koje se prikpljalo
#odinama!4
Kriza je izazvala oajnike poteze! U "ndoneziji s osiromaeni #ra.ani
po(arali prodavaoni/e po #radovima i odnijeli to s mo#li ponijeti! U
jednom slaj dolo je do stra(otno# desa < tijekom jedne od
pljaki poar je za(vatio tr#ovinski /entar 0akarti' #dje je nekoliko
stotina ljdi ivo iz#orjelo!*
U 0noj Koreji s televizijske postaje provodile masovn kampanj i
pozivale #ra.ane da doniraj zlatnin koja je potom pretapana i time je
otplaivan dravni d#! Tijekom samo nekoliko tjedana B milijna ljdi
predalo je o#rli/e' nani/e' sportska odlija i tro:eje! ]ene s
predavale vjenano prstenje' a kardinal je donirao zlatno raspelo!
Televizija je emitirala kiaste donatorske kvizove' ali i nakon to se
skpilo dvjesto tona zlata < koliina dovoljna da sri /ijen na
svjetskom trit < korejska je valta nastavila padati!A
0ednako kao i vrijeme 8elike krize' i ta je kriza izazvala val
samobojstava obiteljima koje s doivjele nestanak ivotni(
te.evina i zatvaranje desetaka tisa manji( tvrtki! U 0noj Koreji
stopa samobojstava +RRI! porasla je 43 posto! Najvie samoboji/a
bili s stariji od ezdeset #odina' stariji roditelji pokavali s time
smanjiti ekonomsko breme na pleima svoje ispaene dje/e! Korejski
tisak tako.er je izvjetavao o znemirjem porast skpni(
samobojstava < bili s to slajevi kad s #lave obitelji svoje
kane preoptereene d#ovima spijevali na#ovoriti na skpno
vjeanje! 8lasti s podsjeale na injeni/ da se %samobojstvom
smatra samo smrt #lave obitelji - ostale smrti smatraj se bojstvima'
tako da je stvarni broj samobojstava daleko vei ne#o to prikazj
statistike)!I
Gzijsk kriz prozroio je ve klasini zaarani kr# stra(a i jedino
to j je mo#lo zastaviti bio je onaj isti potez kojim se spasila
meksika valta vrijeme takozvane %Krize tekile) +RRH! < brz i
odlan zajam < dokaz trit da ameriko 9inistarstvo :inan/ija nee
dopstiti da 9eksiko
24R
mm@ i!aNTaiiNUNvv r;iv isi;j rvimiii i iijMa n- +++ ini +++ iVi jTirrn
i/iT n::il ?8
identin izjav$ %Ne pomaite GzijiY)
=am 9ilton Eriedman' ve osamdesetima' inio je rijetk ast
pojavivi se na 5NN- #dje je rednik vijesti 7o Dobs izjavio da
se protivi bilo kakvom vid pomoi' te da se trite mora oporaviti
samo! %Pro:esore' ne mo# vam rei koliko vrijedi vaa podrka ovoj
semantikoj raspravi)' izjavio je Dobbs' pravo sramotno zaslijepljen
Eriedmanom! Taj stav za#ovarao je i Eriedmanov stari prijatelj Falter
Friston' bivi direktor 5itibanka' kao i Ceor#e =(ltz' tadanji
Eriedmanov sradnik desniarski nastrojenom Xooverovom institt i
lan prave brokerske ke 5(arles =/(;ab!+3
To miljenje otvoreno je dijelila i jedna od najmoniji( investi/ijski(
banaka na Fall =treet < 9or#an =tanle1! 0a1 Pelosk1' nova zvijezda
trine strate#ije' tekao je na kon:eren/iji 7os Gn#eles' koj je
priliio "nstitt 9ilken ?slavan po svojim bezvrijednim dioni/ama@'
daje od ivotne vanosti da ni 99E' a ni ameriko 9inistarstvo
:inan/ija ne ine nita ime bi blaili te#obe krize koja je dosti#la
razmjere iz +RB3! %"z Gzije s nam najpotrebnije svjee loe vijesti!
7oe vijesti pottebne s kao poti/aj pro/es prila#odbe)' izjavio je
Pelosk1!++
5lintonova administra/ija s(vatila je mi# Fall =treeta! Tijekom samita
Gzijsko-pa/i:ike ekonomske sradnje stdenome +RRA!
8an/over < dakle' etiri mjese/a nakon sloma' Bill 5linton
taz#njevio je svoje azijske parnjake izjavivi daje nji(ova ekonomska
katastro:a zapravo samo %nekoliko kvr#a na pt)!+2 Porka je bila
jasna < ameriko 9inistarstvo :inan/ija nije namjeravalo smiriti
stanje! G 99E' instit/ija koja je nastala da bi spteavala pravo takve
slomove' nije inio nita' to je nakon rsko# slaja postalo zatitnim
znakom Eonda! Naposljetk s se ipak pokrenli' ali ne brzim i (itnim
stabiliza/ijskim zajmom koji je potteban preteno :inan/ijskoj krizi!
Umjesto to#a poslali s d# popis za(tjeva' nabijen vjerovanjem
5ikake kole da je azijska katastro:a svojoj biti samo prikrivena
prilika!
Poetkom devedeseti( #odina' kad #od bi poborni/ima slobodne
tr#ovine raspravama zatrebala vjerljiva pri o spje(' neprekidno
s isti/ali Gzijske ti#rove! Bile s to ekonomije-desa koje s
napredovale skokovima' navodno zato to s irom otvorile #rani/e
neo#ranienoj #lobali-za/iji! =vakako' korisna pria < Ti#rovi s se
istin razvijali vrto#lavom brzinom < ali' tvrditi da se nji(ov razvoj
temelji na slobodnoj tr#ovini bio je isti privid! 9alezija' 0na Koreja
i Tajland i dalje s vodili izrazito
2*3
i ni kp ili M !+ V +++++ i V ++ k i! " &rM' i vi- s M!li M !ilr M i i! !i:iiti U
i#ii n!niM t i sekini/ ii (i j;t-t i k: i ++ anspoi i!i! " i#rovi mi' #radei
vlastite ekonomije' M 'i si !i vi j!i " i voz iM 0apana' Krope i =jeverne
Gmerike! Nesmnjivo' bile s to povijest i ekonomski( spje(a' ali
povijesti koje s dokazivale da mijeane i nadzirane ekonomije rast
bre i ravnomjernije od oni( koje s se pokorile vestern i bezakonj
8ain#tonsko# konsenzsa!
Takvo stanje nije od#ovaralo zapadnim i japanskim investi/ijskim
bankama i mltina/ionalnim tvrtkama i potpno je razmljivo da s'
dok s promatrali bjanje azijsko# potroako# trita' eznli za niim
o#ranienim pristpom re#iji #dje bi mo#li prodavati svoje! ]eljeli s i
pravo otkpa najbolji( korpora/ija ti#rova < osobito divovski(
korejski( kon#lomerata kakvi s bili Dae;oo' X1ndai' =amsn# i 7C!
=redinom devedeseti(' pod pritiskom 99E-a i novostvorene =vjetske
tr#ovinske or#aniza/ije' azijske s vlade pristale na kompromis <
zadrat e zakone kojima od strano# vlasnitva tite na/ionalne tvrtke i
odprijeti se pritis/ima da privatiziraj kljne dravne kompanije' ali
e podii zapreke :inan/ijskom sektor i dopstiti naval papirnato#
la#anja i tr#ovin valtom!
Codine +RRA! kad je bji/a svjee# kapitala Gziji na#lo promijenila
smjer' bio je to izravan is(od takve vrste speklativni( la#anja koja s
bila le#alizirana samo zbo# pritiska >apada! To Fall =treet' naravno'
nije #ledao na taj nain! 8r(nski investi/ijski analitiari trentk s
prepoznali kriz kao mo#nost konano# klanjanja svi( preostali(
barijera kojima se titilo azijsko trite! Pelosk1' strate# banke 9or#an
=tanle1' osobito je vatreno za#ovarao takav pristp < ako se dopsti
prodbljenje krize' sva e strana sredstva nestati iz re#ije' pa e tvrtke
azijskome vlasnitv morati pro#lasiti steaj ili se prodati zapadnjakim
tvrtkama < 9or#an =tanle1 je oba slaja vidio povoljan is(od!
%8olio bi( vidjeti zatvaranje kompanija i rasprodaj!!! rasprodaja
takvo# vlasnitva ide jako teko - vlasni/i obino prodaj samo pod
prisilom! =to#a' potrebne s nam nove loe vijesti da bismo nastavili
pritiskati korpora/ije i natjerali i( da konano rasprodaj svoje
kompanije!)+B
Neki s raspad Gzije #ledali jo irim razmjerima! 0ose Pi(era'
Pino/(etov ministar miljenik' koji je to vrijeme radio
vain#tonskom "nstitt 5ato' s iskrenim je veseljem doekao kriz i
objavio %da je sti#ao dan naplate)! Naime' smatrao je da je kriza
zavrno po#lavlje rata koji s on i nje#ova ikaka bratija zapoeli
Qile tijekom sedamdeseti( #odina! Pad Ti#rova' kako je rekao'
predstavlja' ni manje ni vie ne#o' %pad dr#o#
2*+
98FT "F"XU"++ G++ Ul 9inilll!lllFT " " M!l!9!" " 96 + j!U " 9 K
9 " +'+++M+++!+!
Pi(eirino miljenje nipoto nije bilo radikalno! N/!skriv/no #a N/ dijelio
i Glan Creenspan' ravnatelj ameriki( =avezni( rezervi i vjerojatno
najmoniji tvora/ ekonomske politike na svijet! Cteenspan je kriz
opisao kao %iznimno dramatian do#a.aj koji vodi ka jednaavanj
tipa trino# sstava kakav postoji ovoj dravi)! "znio je i primjedb
da e %ttentana kriza mno#im azijskim dravama vjerojatno brzati
raspad ostataka sstava poznati( po velikom tje/aj la#anja pod
nadzorom vlada!)+4 Dr#im rijeima' raspad ekonomije pod azijskom
vla zapravo je bio pro/es stvaranja nove ekonomije ameriko# tipa
< poro.ajne mke nove Gzije ?koristim :raz koja e nekoliko #odina
poslije koristiti kontekst daleko tee# nasilja@!
9i/(el 5amdesss' tadanji ravnatelj 99E-a' dakle vjerojatno dr#i
najmoniji tvora/ svjetske ekonomske politike' zastpao je slino
vi.enje stanja! U jednom od rijetki( intervja #ovorio je o krizi kao o
prili/i koj je Gzija dobila da zba/i star ko i rodi se iznova!
%Kkonomski modeli nis vjeni)' izjavio je! %U nekim tten/ima s
korisni' a dr#ima!!! zastaie pa se moraj odba/iti!)+* Kriza
pokrenta #lasinama koje s izmiljotin preobrazile stvarnost oito
je bila jedan od ti( trentaka!
]eljan da nikako ne propsti prilik' 99E je nakon viemjesene
neaktivnosti tijekom koje se kriza prodbljivala naposljetk otpoeo
pre-#ovore s izmenim azijskim vladama! 0edina drava koja se to
vrijeme odprla Eond bila je 9alezija' za(valjji relativno malenom
d#! Konttoverzni malezijski premijer' 9a(at(ir 9o(amad' izjavio je
da ne smatra da se %ekonomija mora nititi da bi se poboljala)' to je
tom trentk bilo dovoljno da #a pro#lase bjesomnim radikalom!+A
&stale azijske ekonomije koje s bile po#o.ene krizom previe s
oajniki djele za stranom valtom' da bi odbile desetke milijardi
99E-ovi( zajmova' te s svi redom zasjeli za stol$ Tajland' Eilipini'
"ndonezija i 0na Koreja! %Ne moete drav natjetati da trai pomo!
&na to mora initi sama! G kad ostane bez nov/a' malo se kome moe
obratiti)' izjavio je =tanle1 Eis/(er' #lavni 99E-ov pre#ovara!+I
Eis/(er je bio jedan od naj#rlatiji( za#ovornika ok-terapije 6siji' i
nato stra(otnim ljdskim rtvama' nje#ov stav prema Gziji ostao je
jednako krt! Nekoliko je vlada iznijelo prijedlo# da bi' bdi da je
kriz prozroila neobzdana lakoa kojom je nova/ kljao nji(ove
drave kao i iz nji(' bilo smisleno ponovno djelomino vratiti barijere
< stta(otni %nadzor kapitala)! Kina je zadrala nadzor ?zanemarji
Eriedmanove
2*2
ii!XlM!&lU' 9 N: tl!llM#l5U pnllX lln "5M++""!ii/!
bist (er i o!m!n!ik 99 k ove skpine oilin!i( mi odba/ili taj
prijedlo#!+R 9 9l; nije pokazivao za ni manje da otkrije onaj istinski
zrok krize! Umjesto to#a' nalik zatvorskom istraitelj koji trai slabe
toke' Eond se iskljivo sredotoio na mo#nost iskoritavanja krize
kao pre#ovarako# adta! 6aspad je natjerao skpin tvrdo#lavi(
drava da mole za milost < propstiti takv prilik ikakim je
ekonomistima koji s pravljali 99E-om bilo jednako pro:esionalnom
nemar!
Nakon to s ispraznili rizni/e' Gzijski ti#rovi' bar to se ti/alo 99E-a'
bili s spremni za preobrazb! Prva :aza pro/esa bila je %osloboditi)
drave svi( %oblika dravne zatite tr#ovine ili la#anja' ti( kljni(
sastojaka Pazijsko#a daP)' kako navodi politolo# Faiden Bello!23
99E je nadalje zatraio da vlade proved temeljito rezanje
proranske potronje to je dovelo do masovni( otptanja javnom
sektor' i to dravama kojima je broj samobojstava dostizao
rekordne razine! Eis/(er je kasnije priznao' da je 99E zakljio da
krize "ndoneziji i Koreji nis povezane s pretjeranom dravnom
potronjom! Unato tome' okoristio se nesvakidanjom predno koj
je stvorila kriza da provede sve stro#e mjere pro#rama! Kako to opisje
izvjestitelj T(e Ne; Jork Timesa' 99E-ovi potezi podsjeali s na
%kirr#a koji sred opera/ije sr/a odli malo prekopati po bbrezima i
plima!)2+,
Nakon to je 99E Ti#rove %oslobodio) stari( navada' bili s spremni
ponovno se roditi' i to ikakom stil < privatizirane osnovne sl#e'
neovisne sredinje banke' %:leksibilna) radna sna#a' niska so/ijalna
potronja i' naravno' potpno slobodna tr#ovina! =kladno novim
sporazmima' Tajland je stran/ima dopstio da posjedj velike djele
bankama' "ndonezija je srezala sbven/ije za (ran' a Koreja klonila
zakon kojim je radnitvo titila od masovni( otptanja!22 99E je
Koreji nametno ak i stro#e kvote otptanja < vjet za dobivanje
zajma bio je otptanje 43 posto zaposlenika iz korejsko# bankarsko#
sektora ?kasnije brojka opada na B3 posto@!2B Takav za(tjev bio je od
ivotne vanosti brojnim zapadnim mltina/ionalnim kompanijama
koje s traile jamstvo da mo# radikalno skresati azijske tvrtke koje s
se spremale otkpiti! Pinerin %Berlinski zid) poeo je padati!
, 99E se esto prikazje kao marioneta ameriko# 9inistarstva
:inan/ija' i i/e na kojima PvisiP Eond rijetko s se
tako dobro primjeivale kao tijekom ti( pre#ovora! Da bi' konanim
pre#ovorima' osi#rao interese ameriki( tvrtki' David 7ipton'
doministar za me.narodna pitanja ameriko# 9inistarstva :inan/ija ?i
=a/(sov nekadanji sradnik provedbi poljsko# pro#rama ok-
terapije@ odletio je 0n Korej i smjestio se selskome Xilton -
(otel #dje s predstavni/i 99E-a pre#ovarali s korejskom vladom!
7iptonova nazonost bila je' kako stoji napis novinara T(e
Fas(in#ton Posta Pala Blsteina' %vidljiv dokaz tje/aja =jedinjeni(
Gmeriki( Drava na politik 99E-a)!
2*B
NiiM'imiSi/N'i9 9imiKa in na vmii/ raionomosri! rriN
/ainTnrTvnpAHiKWSna
o rad kojim se smanjivala zatita radnitva doekali s niMom najvei(
i najradikalniji( trajkova povijesti 0ne Koreje! "pak' za(valjji
krizi' promijenila s se i pravila i#re! Kkonomski raspad bio je toliko
teak da je vladama prio mo#nost ?kao to s to inile krize od
bolivijske pa sve do rske@ pro#laavanja privremene atoritarne vlasti$
nije trajalo d#o < tono koliko je trebalo za provedb 99E-ovi(
za(tjeva!
Na primjer' tajlandski paket ok-terapije Na/ionalnoj skptini nije
proao obiajen parlamentarn debat' ne#o je provedba osi#rana
etvotim izvanrednim pro#lasima! %"z#bili smo neovisnost'
sposobnost pravljanja vlastitom makroekonomskom politikom! To je
nesrea!)' priznao je zamjenik tajlandsko# premijera =pa/(ai
Panit/(pakdi ?kasnije je za svoj ssretljiv stav na#ra.en poloajem
ravnatelja FT&-a@!2H U 0noj Koreji' 99E je jo otvorenije podrivao
demokra/ij! Tamo se dovretak pre#ovora vremenski poddarao s ve
otprije raspisanim predsjednikim izborima na kojima s se oboji/a
kandidata natje/ali s pro#ramima okrentima protiv 99E-a! Dotad
nevi.enim mijeanjem politiki pro/es sverene drave 99E je
odbio poslati nova/ sve dok se sva etvoti/a vodei( kandidata nis
obvezala da e se slaj pobjede pridravati novi( pravila! Tim
nainom spjeno /jenjji drav' 99E je trijm:irao < svi s se
kandidati na to obvezali pismeno!24 Nikad dotad stedinja zadaa
5ikake kole < dakle' izmaknti ekonomske probleme izvan do(vata
demokta/ije- nije bila ekspli/itnija; stanovni/i 0ne Koteje dobili s
pork da mo# #lasati' ali da nemaj nikakav tje/aj na ptavljanje i
stroj ekonomije! ?Dan potpisivanja sporazma isto# je trentka
pro#laen korejskim %Danom na/ionalno# ponienja)!@2*
U jednoj od najtee po#o.eni( drava' takva %zazdavanja) nis bila
potrebna - "ndonezija se' kao prva drava re#iji koja je irom otvorila
vrata dere#liranim stranim la#anjima' i dalje nalazila pod nadzorom
#enerala =(arta < ve vie od trideset #odina! "pak' =(arto je'
poznim #odinama sve vie pokazivao otvoren nepokornost spram
>apada ?to diktatori esto ine@! Nakon viedesetljetne rasprodaje
indonezijsko# na:tno# i rdno# bo#atstva stranim korpora/ijama'
dosadilo m je bo#atiti dr#e' sto#a je posljednji( desetak #odina
proveo skrbei za sebe' svoj dje/ i svoje prijatelje s #ol:a! Na
primjer' #eneral je odobrio velike sbven/ije atomobilskoj indstriji
< vlasnitv nje#ova sina Tommvja < to je velike znemirilo
Tovot i Eord koji nis znali zato bi se na trit morali natje/ati s'
kako s i( analitiari nazivali' %Tommvjevim i#rakama)!2A
2*H
proi!miii kop ++ isti li radikalni rezovi koje je za(tijevao lPoil! 99
"P je zvratio poveavaji razin patnje! =lbeno' predstavni/i Eonda
nis tijekom pre#ovora smjeli raz#ovarati s medijima jer i najmanji
pokazatelj razvoja pre#ovora moe dramatino tje/ati na trina
kretanja! To' pak' nije sprijeilo %neimenovano# vie# 99E-ovo#
dnosnika) da T(e Fas(in#ton Post izjavi %da se i sama trita
poinj pitati koliko s stvari najvii kr#ovi indonezijske vlasti
ozbiljni elji da proved pro#ram' osobito one velike re:ormske
za(vate)! Qlanak se nastavlja predvi.anjem da e 99E kazniti
"ndonezij tako to joj nee odobriti milijarde obeani( zajmova! Qim
se lanak pojavio' indonezijska je valta propala ravno do dna'
jednom dan #bei po 24 posto vrijednosti!2I
Nakon to# teko# dar/a' =(arto je di#ao rke! %9oe li mi netko
pronai ekonomista koji zna to se zbivaD)' navodno je moljakao
indonezijski ministar vanjski( poslova!2R =(arto m #a je pronaao <
tonije' pronaao i( je nekoliko! Uz jamstva da e zakljni pre#ovori s
Eondom protei #latko' vratio je Berkele1jsk ma:ij koja je' odi#ravi
#lavn lo# prvim danima reima' iz#bila svoj tje/aj kod
ostarjelo# #enerala! Nakon vie#odinji( ltanja po politikim
pstoima' vratili s se na vlast na el s Fidjojom Nitisastrom' tada
sedamdeseto#odinjakom' poznatim "ndoneziji kao %dekan
Berkele1jeske ma:ije)' novim indonezijskim #lavnim pre#ovaraem!
%U zlatnim vremenima Fidjojo i ekonomisti zavrili s zapek' a
predsjednik =(arto priao je s lizi/ama)' objanjava 9o(ammad
=adli' bivi =(artov ministar! %Te(nokrati s najbolji tren/ima
krize! =(arto i( privremeno sla' a ministri moraj drati jezik za
zbima!)B3 6az#ovori s 99E-om poprimili s nov' kole#ijalni
prizvk' nalikji vie %intelektalnim raspravama! Nijedna strana nije
vrila pritisak na dr#)' izjavio je pripadnik Fidjojove skpine! Posve
prirodno' 99E je izvkao #otovo sve < kpno +H3 %prila#odbi)!B+
&tkrivenje
99E je razvoj krize smatrao iznimno pozitivnim! >a manje od #odin
dana Eond je #ovorio ekonomsk inai/ %#eneralni( servisa)
Tajland' "ndoneziji' 0noj Koreji i na Eilipinima!B2 Konano je sve
bilo spremno za vr(na/ svake drame preobrazbe < otkrivenje'
trentak kad se izmesareni' otpjeli sbjekt na povo/ pokazje
javnosti obzetoj stra(opotovanjem < ovom slaj' svjetskim
tritima vrijednosni/a i nov/a! Gko sve pro.e #latko' nakon to 99E
podi#ne zavjes koja skriva nje#ove najnovije
2*4
i poKiipovan' rom rr/nrKU' noo/iotjivo pnvin/ne " t#rove
o(veMni//' vrijednosni/e i dioni/e! Do#odilo se neto potpno dr#aije
trMite je preplavila panika! 6azmiljalo se ovako$ ako Eond Ti#rove
smatra toliko beznadnim slajevima koje je trebalo podii iz pra(a i
pepela' onda je Gzija daleko #orem stanj ne#o to se itko od nas
pribojavao!
" sto#a' mjesto da na(rpe' brokeri s 99E-ovo velianstveno
&tkrivenje doekali povlaenjem novi( koliina nov/a i novim
napadima na azijske valte! Koteja je #bila milijard dolara dnevno' a
d# je postao potpno bezvrijedan! 99E-ova %pomo) preobrazila je
kriz kataklizm! "li' kako je to obliio 0e::re1 =a/(s' tada ve
otvotenom skob s me.narodnim :inan/ijskim instit/ijama$
%Umjesto da #asi poar 99E je poeo vikati P#ori kazaliteP!)BB
7jdske rtve 99E-ova oportnizma Gziji dosezale s katastro:alne
razmjere ba kao i 6siji! 9e.narodna ot#aniza/ija rada pro/jenjje
da je tom razdoblj bez posla ostalo 2H milijna ljdi' a da je stopa
nezaposlenosti "ndoneziji skoila s H na +2 posto! Tajland je na
vr(n/ %re:ormi) dnevno #bio 2 333 radni( mjesta < *3 333
mjeseno! U 0noj Koreji' svaki mjese/ bez posla je ostajalo B33 333
radnika < to je najveim dijelom posljedi/a 99E-ovi( potpno
svini( za(tjeva za rezanjem dravne potronje i podizanjem kamatni(
stopa! Do +RRR! #odine' stope nezaposlenosti 0noj Koreji i
"ndoneziji #otovo s se trostrile! Ba kao i 7atinskoj Gmeri/i
tijekom sedamdeseti(' tim krajevima Gzije nestala je #lavna znaajka
to# re#ionalno# %da) < velika i rasta srednja klasa! Codine +RR*!
*B'A posto stanovnika 0ne Koreje smatralo je sebe pripadni/ima
srednje klase < +RRR! ta brojka opada na BI'H posto! Poda/i =vjetske
banke #ovore da je siromatv zavrilo 23 milijna Gzija/a tijekom
razdoblja koje bi 6odol:o Fals( okrstio %planskom bijedom)!BH
"za svake statistike skriva se povijest bolni( ttvovanja i poniavaji(
odlka! Kao i vijek' kriz s naj#ore podnosili ene i dje/a! 9no#e
seoske obitelji na Eilipinima i 0noj Koreji prodavale s svoje keri
tr#ov/ima ljdima' koji bi i( onda preba/ivali Krop' Gstralij i
=jevern Gmerik #dje s radile kao prostittke! U Tajland s
dnosni/i slbe za javno zdtavstvo izvijestili o 23-postotnom porast
djeje prostit/ije samo #odin dana < #odini nakon 99E-ovi(
re:ormi! Eilipini s pratili taj trend! %&d pro/vata s korist imali bo#ati'
a mi' sirotinja' plaamo /ijen krize)' izjavila je K(n Bnjan'
#lavari/a zajedni/e iz sjeveroistono# dijela Tajlanda koja je vlastit
dje/ slala da prosjae nakon to joj je spt#
2**
i A!/iravsrv/noN skitm!)-U
Takvo je 9anji- prevladavalo vriji-nP kail je amerika dravna
tajni/a' 9adeleine Glbri#(t' posjetila Tajland n ojk +RRR! #odine i
smatrala prikladnim da prekori tajlandsk javnost Mbo# srljanja
prostit/ij i %slijep li/ dro#e)! %Najvanije je da se djevojke ne
smij iskoritavati i zlostavljati' niti izla#ati G"D=-! "znimno je vano
zvratiti)' izjavila je Glbri#(tova' prepna moralne odlnosti! &ito
nije vi.ala vez izme. pojave da velik broj tajlandski( djevojaka
zavrava kao prostittke i pro#rama tednje koji je otvoreno i %snano
podravala) tijekom te iste trneje! Takav odnos prema azijskoj
:inan/ijskoj krizi podsjea na 9iltona Eriedmana koji izraava
nezadovoljstvo Pino/(etovim ili Den# biaopin#ovim #aenjima
ljdski( prava' dok istovremeno slavi nji(ovo (rabro pri(vaanje
ekonomske ok-terapije!B*
Xranjenje leevima
Povijest azijske prie obino zavrava ovako$ 99E je pokao pomoi'
nije ilo! Qak je i 99E-ova interna revizija donijela isti takav
zakljak! Eondov neovisni Ured za pro/jen zakljio je da s za(tjevi
za strktrnim prila#odbama bili %loe smiljeni) i da s bili %opseniji
ne#o to se inilo neop(odnim)' jednako kao to s bili %po sebi
nevani za rjeavanje krize)! Ured tako.er pozorava da se %krizom ne
smije koristiti kao prilikom za ostvarivanje d#o# niza re:ormi samo
zato to je stanje povoljno' bez obzira na to koliko je takav pristp
mo#e opravdavati spje(om)!, &sobito znaajan dio to# interno#
izvjea optje Eond da se dao zaslijepiti ideolo#ijom slobodno#
trita i daje osmiljavao sstav nadzora nad kapitalom instit/ionalno
posve nezamisliv! %Gko je krivovjerno tvrditi da :inan/ijska trita ne
raspodjeljj svjetski kapital na ra/ionalan i stabilan nain' onda je
smrtni #rije( razmiljati o nadzor nad kapitalom!)BA
=amo je ai/a to vrijeme bila voljna priznati da 99E' iako je
iznevjerio narode Gzije' nije iznevjerio Fall =treet - daleko od to#a!
99E-ove drastine mjere moda s prestraile %svje nova/)' ali s
o(rabrile velike investi/ijske ke i mltina/ionalne kompanije!
%Naravno' ta s trita iznimno nestabilna)' izjavio je 0erome Boot('
ravnatelj istraivanja londonskoj tvrtki G(more "nvestment
9ana#ement! %Gli pravo tome i lei prava zabava!)BI Tvrtke koje
s se eljele zabavljati s(vatile s da se
, >bo# neko# razlo#a' to iznimno kritino izvjee objavljje se tek
233B! #odine' pet #odina nakon krize! Tada je bilo
prekasno da se objave pozorenja i zabrane iskoritavanja krize - 99E
je to vrijeme ve %strktrno prila#o.avao) G:#anistan " kovao
planove za "rak!
2*A
" 9 +++ ++'+ M!i!++ ""' !lMl@="=eU t! e XU9P V "9 Mii Nl "" 0 Pi P X i'
U +' P!!" " iiiP """ " l K9 " ! " N!l
rei /ijene! 0a1 P/losk1 iM! 9or#an =tanl/vja rekao je ila GMiji tieli!i
%svjei( loi( vijesti kojima / se korpora/ije pritisnti tla prodaj
svoje tvttke) < to se' za(valjji 99E-' i ostvarilo!
0e li 99E istin planirao prodbiti azijsk ktiz ili je iskazao opasan
ne(aj i dalje ostaje otvorenim pitanjem! 9oda je najmilosrdnija
interpreta/ija ta da je Eond znao da ne moe iz#biti < ako prila#odbe
izazov jo jedan balon podtj novi( ttini( obvezni/a' onda je to
dobitak; ako raspire jo e borb kapitala' onda se re#ija pretvara
Kldorado za kapitalistike leinate! U svakom slaj' 99E je
mo#nost potpno# kolapsa smatrao dovoljno isplativom da .e
rizik! Danas je jasno tko je dobio!
Dva mjese/a nakon to je 99E sklopio konaan sporazm s 0nom
Korejom' T(e Fall =treet 0ornal objavljje lanak naslovljen %Fall
=treet (ara azijskim Pa/i:ikom)! U njem pie da je Pelosk1jeva tvrtka'
jednako kao jo nekoliko vaniji( ka' %azijsko-pa/i:ik re#ij
poslala vojsk bankara koji s tra#ali za btokerskim kama' tvrtkama
za pravljanje vlasnitvom' pa ak i bankama koje se dalo z#rabiti za
sitni! Po(od na azijske akvizi/ije iznimno je ran jer s mno#e
amerike brokerske tvrtke pod vodstvom 9errill 71n/( i 5o! i
9or#an =tanle1ja kao svoj prvenstveni /ilj postavile irenje preko
o/eana!)BR Ukratko reeno' zbilo se nekoliko veliki( prezimanja$
9errill 71n/( kpio je japansk Jamai/(i =e/rities' kao i najve
tajlandsk brokersk k' dok je tvrtka G"C otkpila Ban#kok
"nvestment za djeli stvarne vrijednosti! 0P 9or#an je otkpio dio
tvrtki Kia 9otors' dok s Travelers Crop i =alomon =mit( Batne1
otkpile jedn od najvei( korejski( tekstilni( tvrtki i jo nekoliko
dr#i( kompanija! >animljivo je primijetiti da je ravnatelj
9e.narodno# savjetodavno# odbora tvrtke =alomon =mit( Barne1'
odbora koji je tvrtk savjetovao o spajanjima i kpovini' tijekom to#a
razdoblja bio pravo Donald 6ms:eld ?imenovan svibnj +RRR!@! U
odbor se naao i Di/k 5(ene1! 0o jedan dobitnik bio je 5arl1le
Crop' tajanstvena vain#tonska tvrtka poznata kao omiljeno
pribjeite bivi( predsjednika i ministara < od bive# dravno#
tajnika 0amesa Bakera' preko bive# britansko# premijera 0o(na
9ajora' sve do Bs(a starije#a' koji s tamo radili kao savjetni/i!
5arl1le se koristio svojim zastraje debelim vezama da otme
telekomnika/ijski dio Dae;ooa < =san#1on# "n:ormation and
5ommni/ation ?jedn od najvei( korejski( tvrtki za visok
te(nolo#ij@ < i postane veinski dioniar jednoj od najvei(
korejski( banaka!H3
2*I
++!+ " 5' ++!+ l!i iN l 9l@ "8" G + " M!"8" =" =8&N5' -++!+P! " !++ "
""85""K5 """ U#!l5"N!l MVMlN!l' +@++ " 5
i) i GM!ij!i l!i iNi Sj e !in (i iiPk/ i vri ki- pro.i i jet i il!ikPko dblje i ost
vari i i daleko Mnaajniji pristp!)PP+ Nije se alio! >a samo dvije #odine'
preobrazio se najvei dio azijsko#a li/a - stotine tamonji( brendova
zamijenili s mltina/ionalni divovi! =to je pro#laeno %najveom
svjetskom rasprodajom pred zatvaranje) < T(e Ne; Jork Times'
ili %sajam rasprodaje biznisa)' kako
3 tome pie Bsiness Feek!T2 >apravo' bila je to pretpremijera jedno#
vida kapitalizma katastro:e koji e' nakon ++! rjna' postati mjernom
jedini/om < strane tvrtke okoristile s se stranom tra#edijom da bi
po(arale Gzij! Eamo nis dole stvarati vlastite poslove i natje/ati se'
ne#o pri#rabiti /ijeli aparat' radn sna#' potroae i vrijednosti
brendova koje s korejske tvrtke #radile #odinama < esto s i( lomili
na dijelove' smanjivali ili zatvarali da na vlastitim tritima tako klone
voznik konkren/ij!
Na primjer' razvalili s korejsko# diva' tvrtk =amsn#' i rasprodali
dijelove < 8olvo se doepao teke indstrije' =5 0o(nson i =on
:arma/etsko# dijela' Ceneral Kle/tri/ je odnio rasvjet! Nekoliko
#odina kasnije' snan atomobilsk tvrtk Dae;oo < koja se
pro/jenjivala na * milijardi dolara < C9 je dobio za samo H33
milijna < kra.a ravna onima iz rske ok-terapije! Do to# trentka' za
razlik od 6sije' mltina/ionalne tvrtke potpnosti s iz i#re izba/ile
one lokalne!HB
9e. ostalim velikim ribama koje s z#rabile svoj dio tijekom azijske
rasprodaje nalaze se$ =ea#ram' Xe;lett-Pak/ard' Nestle' "nterbre; i
Novartis' 5arre:or' Tes/o i Kri/sson! 5o/a-5ola je za pola milijarde
dolara otkpila korejsk tvrtk za pnjenje bo/a; Pro/ter and Camble
otkpili s korejsk tvtk za pakiranje; Nissan je pri#rabio jedn od
najvei( indonezijski( atomobilski( tvrtki! Ceneral Kle/tri/ se
doepao kontrolno# paketa dioni/a korejskom proizvo.a (ladnjaka
7C; britanski Po;er#en oteo je 7C Kner#1' velik korejsk ener#etsk
tvrtk za distrib/ij strje i plina! Napisi Bsiness Feek #ovore da
je sadijski prin/ Gl;aleed bin Talal %letio diljem Gzije svojim
kremastim Boein#om A2A i kpovao na PrasprodajamaP) < med njima
je i dio Dae;oo!HH
9or#an =tanle1' kao naj#lasniji za#ovaratelj prodbljivanja krize'
posve se prikladno ba/io mno#e od ti( poslova i pokpio #oleme
postotke! Tvrtka je savjetovala Dae;oo tijekom prodaje atomobilsko#
sektora i kao posrednik prilikom privatiza/ije nekoliko jnokorejski(
banaka!H4
=tran/ima nis prodavane samo privatne azijske tvrtke! 0ednako kao
+ prilikom raniji( kriza 7atinskoj Gmeri/i i "stonoj Kropi' i ova je
2*R
porr/nna sr/asrva! nm/n/Ka viaaa v/seio je' i nin#ovr/in/no'
pr/Uvi:ljPin
t posljedi/! 6aspravljaji zato (i Kon#res trebao odobriti milijal/
99E- za potrebe preobrazbe Gzije' predstavni/a amerike
Tr#ovinske komore' 5(arlene Bers(e:sk1' dala je jamstva da e se
sporazmima %stvoriti nove poslovne prilike za tvrtke iz =jedinjeni(
Drava)! Gzija e morati brzati %ptivatiza/ij odre.eni( kljni(
sektora - med njima i ener#etik' transport' sl#e i komnika/ije)!H*
Naravno' kriza je izrodila val privatiza/ije' a strane mltina/ionalne
kompanije poistile s sve! Be/(tel je dobio #ovor za privatiza/ij
vodoprivrede i odvodnje istonoj 9anili' kao i #ovor za iz#radnj
ra:inerije na:te na indonezijskom otok =la;esij! 9otorola je
prezela potpni nadzor nad korejskim Gppeal Tele/omom! Njjorki
ener#etski #i#ant =it(e doepao se veliko# djela tajlandskoj javnoj
plinari < 5o#eneration! "ndonezijske vodoprivredne sstave podijelili
s britanski T(ames Fater i :ran/ski 71onnaise des Kag! Kanadska
tvrtka Fest/oast Kner#i doepala se divovsko# projekta iz#radnje
elektrana "ndoneziji! Britis( Tele/om otkpio je velik dio malezijske
i korejske potanske slbe! Bell 5anada vlasnitv dri dio korejske
telekomnika/ijske tvttke Xansol!HA
=ve svem' tijekom dvadeset mjese/i' mltina/ionalne kompanije
obavile s +I* vaniji( spajanja ili otkpa tvrtki "ndoneziji' Tajland'
0noj Koreji' 9aleziji i na Eilipinima! Promatraji razvoj rasprodaje'
6obert Fade' ekonomist iz 7=K-a' i Erank 8eneroso' ekonomski
savjetnik' iznijeli s predvi.anje da bi 99E-ov pro#ram %ak mo#ao i
brzati tok najvee# mirnodopsko# prijenosa vlasnitva iz domai(
strane rke koji je svijet doivio posljednji( pedeset #odina)!HI
"ako je priznavao neke po#reke tijekom prvi( reak/ija na kriz' 99E
tvrdi da s brzo ispravljane i da s pro#rami %stabiliza/ije) rodili
spje(om! "stina je da s se azijska trita naposljetk mirila' ali je
/ijena to# mira stra(otna i plaa se jo danas! 9ilton Eriedman je na
vr(n/ krize pozoravao na panik i tvrdio da e %proi!!! kad srede t
:inan/ijsk zbrk' bit emo svjedo/i povratka rasta Gziji' ali nitko ne
zna (oe li se to do#oditi za jedn' dvije ili tri #odine)!HR
"stini za volj' ni desetljee kasnije kriza Gziji jo nije zavrila!
Nakon to 2H milijna ljdi' dvije #odine' iz#bi radna mjesta'
korijene (vata novi soj oaja koji nijedna /iviliza/ija ne moe olako
apsorbirati! Taj oaj pojavljje se razliitim obli/ima diljem re#ije -
od znakovito# porasta
2A3
prnsnniriNp!
U "ndoneziji' 9aleziji i lMnoj Koivji stopa zaposlenosti ni danas nije
dose#nle razin iz l?@RA! #odine! Ne samo zato to radni/i koji s
radna mjesta iz#bili lijekom krize nikad nis spjeli pronai nove
poslove! &tptanja s se nastavila' a novi' strani vlasni/i eljeli s iz
loeno#a izvi sve vei pro:it! Nastavilo se i sa samobojstvima <
0noj Koreji' samobojstvo je etvrti po estalosti zrok smrti' dakle'
dvostrko estaliji ne#o prije krize < svako#a dana ivot sebi odzme
trideset osam ljdi!43
To je neispriana povijest politike koj 99E naziva %stabiliza/ijskim
pro#ramima) < kao da s drave brodovi koje podivljalo more trita
ba/aka na sve strane! Naposljetk ipak dolazi do stabiliza/ije' ali se ta
nova ravnotea spostavlja ba/anjem milijna ljdi preko palbe -
radnika javnom sektor' vlasnika mali( podzea' sbven/ionirani(
poljoprivrednika' sindikalista! 9rana tajna %stabiliza/ije) #lasi da se
velika veina nikad ne spije vratiti na palb! =kapavaj po #etima <
kojima sad obitava milijarda ljdi - zavravaj javnim kama ili
kontejnerima na teretnim brodovima! &ni s obespravljeni' oni s ljdi
koje njemaki pjesnik 6ainer 9aria 6ilke opisje kao %ljde kojima ne
pripadaj ni prolost ni bdnost)!4+
Ti ljdi nis jedine rtve 99E-ovo# za(tjeva za stvaranjem savreno#
azijsko# pravovjerja! U "ndoneziji s nastavili bjati protkineski
stavovi kojima sam bila oevi/em ljeto +RRA!' a podjarivala i( je
politika kasta koja je bila presretna to moe sa sebe odvr#nti
pozornost! =tanje se velike po#oralo nakon to je =(arto povisio
/ijene osnovni( ivotni( potreptina! Diljem zemlje bknle s pobne'
mno#e od nji( smjerene protiv kineske manjine < bijeno je otprilike
tis dvjesto ljdi' a dese/i Kineskinja doivjeli s #rpna
silovanja!42 " nji( treba pribrojiti rtvama ideolo#ije 5ikake kole!
Naposljetk se #njev "ndoneziji okreno protiv =(arta i
predsjednike palae! Tijekom tri desetljea' "ndoneani s manje-vie
bili pristojni' dobro pamtei pokolje koji s =(arta doveli na vlast' a to
se sjeanje osvjeavalo povremenim masakrima provin/ijama i na
"stonom Timor! 5ijelo to vrijeme ljdi s poti(o bjesnili na =(arta'
ali je tek 99E spio zapaliti loma < to se' ironino zvi' zbilo
nakon za(tjeva da se poveaj /ijene #oriva! Nakon to#a "ndoneani s
se pobnili i svr#nli =(arta!
0ednako kao i zatvorski istraitelj' i 99E se okoristio nevjerojatnim
bolom krize da slomi volj Gzijski( ti#rova' da i( pokori dokraja! No'
2A+
lip&l + "jtPD" pKP8lPUK!" K&"lt liliY U&"!l' U"U@5=t& = lP5#lP5="N3+U
" " b SKW "" " li iP!i "" """!"
itelji se soavaj sa samovjerenostiY i prkosom! U "ndoneziji je +!+
#ian !+ prekoraena - bio je to podsjetnik da je mo#e pretjerati i sa
ok terapijom' i tako izazvati povratni dar' dobro poznat svima od
Bolivije do baka!
"pak' kad s pitanj neplanirane posljedi/e nji(ovi( pro#rama' kriari
slobodno# ttita otkrivaj se kao loi eni/i! "z nevjerojatno nosne
azijske rasprodaje izvkli s jedn-jedin pok < sve je' bar
naiz#led' potvr.ivalo isptavnost doktrine oka' pristi#li s novi dokazi
?kao da i( nije bilo dovoljno@ da se nita ne moe sporediti s onom
istinskom katastro:om' da nita ne otvara nova prostranstva tako dobro
kao istinski drtveni prevrat! Nekoliko #odina nakon vr(n/a krize'
nekoliko istaknti( komentatora bilo je spremno izjaviti da je sve to se
zbilo Gziji' sprkos svim razaranjima' zapravo bio prikriveni
bla#oslov! T(e K/onomist biljei da je %0noj Koreji bila potrebna
na/ionalna kriza da se na/ije okrente ptema sebi ptetvoti na/ij koja
pri(vaa strani kapital' promjen i trino natje/anje!) T(omas
Eriedman' svom bestselet T(e 7egs and t(e &live Tree izjavljje da
se do#a.aji Gziji ne mo# pro#lasiti krizom! %Uvjereno tvrdim da
nam je #lobaliza/ija inila sl# razaranjem ekonomija Tajlanda'
Koreje' 9elziije' "ndonezije' 9eksika' 6sije i Brazila tijekom
devedeseti( jet je time nestalo bezbroj loi( obiaja i instit/ija)' pie i
dodaje da se$ %po mome miljenj' raskrinkavanje nepotistiko#
kapitalizma Koreji' ne moe pro#lasiti krizom!)4B U svojim
kolmnama kojima T(e Ne; Jork Times podrava invazij na "rak
nai e se na djel slina lo#ika samo to e se raspad provesti
ktstateim raketama' a ne tr#ovanjem valtom!
Gzijska kriza svakom slaj pokazje koliko inkovito :nk/ionira
iskoritavanje katastro:e! "stovremeno' razornost trino#a sloma i
/inizam reak/ije >apada pokrenli s snane reak/ije!
=na#e mltina/ionalno# kapitala ostvarile s svoj volj Gziji' ali s
izazvale nove bji/e narodno# #njeva koji se naposljetk izlio izravno
na instit/ije koje promi ideolo#ij neobzdano# kapitalizma!
Neobiajeno ravnoteen vodnik Einan/ial Timesa pie ovako$
%Gzija je bila znak pozorenja da nezadovoljstvo javnosti
kapitalizmom i sna#ama #lobaliza/ije dosee zabrinjavaje razine!
Gzijska kriza pokazala je svijet da zbo# na#lo# odljeva kapitala mo#
pokleknti ak i one najspjenije drave! 7jde je asnlo da (irovi
tajni( :ondova mo# zrokovati masovno siromatvo na dr#ome kraj
svijeta!)4H
>a razlik od bive# =ovjetsko# =aveza' #dje se smiljena bijeda ok-
terapije mo#la prodati kao dio %bolne tranzi/ije) iz komnizma
trin
2A2
" Pi vosve//ni/i #l(a ++! ! iN! i la si i i s svoje j S`!i!+++++ W`++ N %i
%j( n!i j ni ++ N!i il!i jo vie po#oi !iN (ol!
"s(od je bio taj da s te misije prestale biti dobno anonimne < em
s dotad ivali! =tanle1 Eis/(er iz 99E-a prisjea se %/irkske
atmos:ere) oko s/lsko# (otela Xilton' kad je na poetk pre#ovora
posjetio Korej! %?@stao sam zatoen (otelskoj sobi < nisam smio
izai jer me ispred vrata oekivalo +3 333 :oto#ra:a!) Dr#o izvjee
#ovori o tome da s 99E-ovi predstavni/i' da bi se doepali dvorane
kojoj se odravao banket' morali %proi kroz stranji laz' to je znailo
sptati se stbitima i proi kroz #olem Xiltonov k(inj!)44 U to
vrijeme 99E-ovi dnosni/i nis bili naviknti na tolik pozornost!
Da zavre kao zatoeni/i de-lge (otela poslani/ima 8ain#tonsko#
konsenzsa kao pojava postat e bliska tek #odinama koje slijede <
nakon to s svda po svijet nji(ova okpljanja poeli pratiti masovni
prosvjedi!
Nakon +RRI! sve tee postaje mirnim sredstvima nametnti ok-tera-
pije < ptem obiajeni( 99E-ovi( prijetnji i prisila tijekom
tr#ovinski( samita! Novi prkos pristie s 0#a i svoj svjetsk
premijer ima prilikom raspada pre#ovora =vjetske tr#ovinske
or#aniza/ije =eattle' +RRR! "ako s mladi prosvjedni/i privkli
najvei dio medijske pozornosti' istinska pobna zbila se ntrini
kon#resno# /entra' kad s zemlje razvoj stvorile #lasaki blok i
odbile za(tjeve za novim tr#ovinskim stp/ima sve dok e Kropa i
=jedinjene Drave sbven/ionirati i tititi doma indstrij!
U to vrijeme i dalje se raspad =eattle mo#lo pro#lasiti kraom
stankom neprekidnom napredovanj korpora/ionizma! No' samo
nekoliko #odina poslije dbina rasjeda nee se moi previ.ati <
napta se ambi/iozan san skladno kojem je vlada =jedinjeni( Drava
eljela stvoriti ni:i/iran zon slobodne tr#ovine koja ob(vaa /ijel
azijsko-pa/i:ik re#ij' kao i sporazm i planove #lobalni( la#aa za
stvaranje =lobodne amerike tr#ovinske zone koja bi se protezala od
Gljaske do Qilea!
9oda je najvei tje/aj takozvano# anti-#lobaliza/ijsko# pokreta bio
taj to je ideolo#ij 5ikake kole stjerao samo sredite me.narodne
rasprave! U kratkom trentk' na prijelaz tisljea' nije bilo nijedne
krize koja bi privkla pozornost < dniki okovi s minli'
%tranzi/ije) s bile dovrene' a novi svjetski rat jo nije zapoeo!
Preostala je samo povijest kriarsko# po(oda za stvaranje slobodno#
trita$ mrana stvarnost nejednakosti' korp/ije i propadanja okolia
koja ostaje nakon to s
2AB
i mTiiti <pvMTi/anvM @/ prv!iavan %iiimi iivv/i +!++++++
annrn)!
U retrospektivi' zapanjj/ tla je' nakon to seljavanje sa spa i n
kini idejama ili silama vie nije bilo potrebno' razdoblje kapitalistiko#
monopola ttajalo iznimno ktatko < samo osam #odina$ od raspada
=ovjetsko#a =aveza +RR+! do raspada samita =vjetske tr#ovinske
or#aniza/ije +RRR! "pak' sve jaa oporba nee sporiti provedb to#a
iznimno nosno# plana < nje#ovi za#ovorni/i jednostavno e zaja(ati
na valovima stra(a i dezorijentiranosti koje e stvoriti okovi snaniji
ne#o ikad prije!
2AH
4! dio
8remena oka -
spon kompleksa razorno# kapitalizma
Nadimak nam je kreativno razaranje' ntar i izvan vlastito#a drtva!
=vakodnevno rimo stari poredak < od biznisa do znanosti'
knjievnosti' slikarstva' ar(itektre' kinemato#ra:ije do politike i
zakona!!! &ni nas moraj napasti da bi preivjeli' ba kao to mi
razaramo nji( da bi nastavili nae povijesno poslanje!
9i/(ael 7edeen' T(e Far a#ainst t(e Terror 9asters' 2332!
Ceor#e sve probleme na ran/ rjeava motornom pilom - mislim da je
to razlo# zato se toliko dobro slae s 5(ene1jem i 6ms:eldom!
7ara Bs(' "zjava na veeri Udr#e dopisnika Bijele ke' B3! travnja
2334!
U djelokr# Domovinske si#rnosti
&n je betno malo kopile! 8jerjte mi na rije!
6i/(ard Nigon' predsjednik =jedinjeni( Drava' o Donald 6ms:eld'
+RA+!+
Danas stra(jem da se zapravo bdimo drtv nadzora koje nas je
ve odasvd okrilo!
6i/(ard T(omas' britanski in:ormatiar' stdeni 233*!2
Domovinska si#rnost moda je pravo dosti#la razin do koje s
doprla la#anja e-tvrtke +RRA! #odine! U to vrijeme ispred imena
tvrtke samo se trebalo staviti %e-) i dioni/e bi skakale do neba! Danas
je to isto mo#e politi s nazivom %tvr.ava)!
Daniel Cross' =late' lipanj 2334!B
Bilo je to jedno# sparno# ponedjeljka Fas(in#ton!!! Donald
6ms:eld spremao se obaviti omtaen m zada < raz#ovarati s
osobljem! &tkad je ptezeo dnost ministta obrane' >drenom
stoer vrstio je svoj repta/ij ba(ata' tajnovito# i < atribt koji
se neprekidno ponavljao < aro#antno# tipa! Nettpeljivost je bila
razmljiva! &tkako je kroio Penta#on' 6ms:eld je odba/io
propisan lo# vode i pokretaa' te se odlio ponaati popt kakva
beskrvno# krvnika < tajnika prave sa zadaom smanjenja broja
zaposlenika!
Kad je 6ms:eld pri(vatio imenovanje' mno#i s se pitali zato #a eli!
Bilo m je ezdeset osam #odina' imao je petoro nadi i osobn
imovin ija se vrijednost pro/jenjivala na 243 milijna dolara' tovie
< ist t dnost obnaao je za vrijeme mandata Ceralda Eorda!H
6ms:eld nije namjeravao postati tradi/ionalnim ministrom obrane
koje# odre.j ratovi koji se vode za vrijeme nje#ova mandata <
stremio je daleko vie!
Novostolieni ministar obrane zadnji( je dvadesetak #odina proveo
vodei mltina/ionalne korpora/ije' sjedei po pravnim odborima'
esto
2A*
" """ ll!l " ++, li %+++ i "t G 5""5=5" """ =lP"XP N5 =" ++!++ " ! i i
&8@/l-!W U ++ +N&85 5K&"X ""++ lNiP'
i ipravlj! i je i V ++ ki mi koja se sp//ijalizii !++ a M!i .i#ilal n
i/l/vizij' sjedio pravi jo jedne ob/avaj/ %/-tvrtk/ za poslovna
rjeenja) i slio kao predsjedavaji pravno#a odbora iznimno
svremene biote(nike tvrtke koja je drala eksklzivna patentna prava
na lijeenje ptije #ripe' kao i na jo nekoliko vani( lijekova protiv
G"D=-a!4 Kad je 6ms:eld' 233+! #odine' ao kabinet Ceor#ea F!
Bs(a' sam je sebi dao zada preobliiti narav ratovanja dvadeset
prvom stolje' preobratiti #a neto vie psi(oloko ne#o :iziko'
veim dijelom spektakl' a manjim borb' i neizmjerno nosnije ne#o
to je ratovanje ikada bilo!
9no#o se pisalo o 6ms:eldov kontroverznom projekt
%trans:orma/ije) kojim je osmori/ mirovljeni( #enerala potakno da
zatrae nje#ov ostavk i koji #a je naposljetk prisilio da odstpi
nakon izbora 233*! Kad je Bs( objavio nje#ov ostavk' projekt
%sveob(vatne trans:orma/ije)' a ne rat "rak ili onaj' iri' 6at protiv
terora' kao najvaniji 6ms:eldov doprinos$ %Donov rad tom
podrj rijetko je dopirao do novinski( naslova! Gli' re:orme koje se
odvijaj < a koje je on pokreno < povijesni( s razmjera!)* Uistin'
jes' ali nije odvijek bilo jasno od e#a se zapravo sastoje!
8ii vojni dnosni/i prezirali s %trans:orma/ij) kao %isprazno
klepetanje)' a 6ms:eld se esto inio odlnim ?do #otovo komini(
razmjera@ da dokae tonost ti( napada$ %Grmija prolazi kroz pro/es
velike moderniza/ije)' izjavio je 6ms:eld travnj 233*! %=a sile
temeljene na diviziji prelazi se na borben sil modlarne bri#ade!!! iz
ratovanja zbo# /ilja na ratovanje zbo# prekidanja skoba' prema
interoperabilnosti i zatim prema me.sobnoj ovisnosti! G to je sloena
zadaa!)A "stini za volj' /ijeli projekt nije bio toliko sloen kao to #a
je 6ms:eld prikazivao! "spod ovi( nerazmljivi( rijei skrivao je
pokaj da se sam sr amerike vojske vede sstav #ovorni(
sradnika i brendovi' dijelovi revol/ije kojoj je sam pripadao
korpora/ijskom svijet!
Tijekom devedeseti( #odina mno#e tvrtke koje s tradi/ionalno
proizvodile vlastite proizvode i odravale brojn i stabiln radn sna#
pri(vatile s takozvani Nikeov model < ne posjedovati nijedn
tvorni/' proizvode proizvoditi slei se sloenom mreom #ovorni(
i pod#ovorni( sradnika' i sva sredstva presmjeriti dizajn i
marketin#! Dr#e tvrtke opredijelile s se za takozvani 9i/roso:tov
model$ odravati vrsto nadzorn jez#r sastavljen od dioniara-
zaposlenika koji izvode temeljne zadae ntar tvrtke' dok se sve ostalo
preba/je privremeno zaposlenima < od vo.enja sobe s potom' do
pisanja pro#ramski( kodova! Neki s takve tvrtke koje s prole pro/es
2AA
NX@=lUN'lie "=UU lU"l"lil' !s "M!"+"""+9"+ """!"""@ l@N@lNlNNlV !+ =!K"" M!"0!"!
6ms:eld je vjerovao da je 9inistarstv obrane =jedinjeni( + (M!ava
potrebna pravo takva prerada <kao to prilikom nje#ova dolaska
lPenta#on pie asopis Eortne$ %Cospodin direktor spremao se nadzirati
isto onakvo restrktriranje kakvo je toliko spjeno provodio
korpora/ijskom svijet!)I Naravno' postojale s neke neizbjene
razlike! 0ednako kao to s se korpora/ije osloba.ale zemljopisno
o#ranieni( tvotni/a i radnika s pnim radnim vremenom' 6ms:eld je
elio vojsk osloboditi veliko# broja pro:esionalni( vojnika ime
odravanja malene jez#re stoera koj podravaj je:tiniji' privremeni
vojni/i iz privni( postrojbi i Na/ionalne #arde! U me.vremen e
#ovorni sradni/i iz tvrtki kao to s Bla/kvvater ili Xallibrton
obavljati poslove koji se od prijevoza opasnim okolnostima' preko
ispitivanja zatvotenika do dopreme (rane i zdravstvene skrbi! Tamo
#dje s korpora/ije sredstva te.ena na radni/ima troile na dizajn i
marketin#' 6ms:eld je svoj %te.evin) od smanjeno# broja vojnika
i tenkova' smjerao potroiti na najnovij satelitsk i nanote(nolo#ij iz
privatno# sektora! %U dvadeset prvom stolje)' izjavljje 6ms:eld o
svremenoj vojs/i' %moramo prestati misliti o stvarima' broj stvari i
nji(ovoj masi' te mjesto to#a razmiljati' i to ptvenstveno' o brzini'
spretnosti i pre/iznosti!) Uvelike je podsjeao na (iperaktivno#
savjetnika Toma Petersa koji je potkraj devedeseti( izjavio da
kompanije moraj odliti jes li %pravi i#rai prodaji pameti) ili
%dobavljai kabasti( predmeta)!R
Ne iznena.je da s #enerali' koji s obiavali imati prevlast
Penta#on' bili prilino vjereni da %stvari) i %masa) imaj nek
vanost kad je rije o ratovanj! Ubrzo s postali izrazito ne#ativno
nastrojeni prema 6ms:eldovoj viziji %plje) vojske! Tijekom malo
vie od sedam mjese/i red' ministar je na#azio tolik broj ljeva da
se #ovorkalo da s m dani odbrojeni!
Upravo tom trentk 6ms:eld poziva osoblje Penta#ona na jedan od
rijetki( %sastanaka #tadske prave)! &dma( s se rodila na#a.anja$
(oe li objaviti ostavkD Xoe li nas zabavljati priamaD Pokava li
zakanjelo staroj #ardi prodati pri o trans:orma/ijiD Dok s stotine
vii( dnosnika Penta#ona lazile dvoran' to# ponedjeljka jtro'
%prevladavala je znatielja)' rekao mi je jedan od nji(! %Kako e nas
vjeritiD Tada #a vie nije trpio #otovo nitko!)
Kad je 6ms:eld ao' %ljdno smo stali i sjeli)! Brzo je postalo
jasno da ostavka nije na dnevnom red' a da e izostati i zabavne prie!
Bio je to moda najneobiniji #ovor koji je ikad odrao ijedan ameriki
ministar obrane! >apoeo je ovako$
2AI
" X +++ + " ++++ P!"#lll " li SP!l " =Ni i " + " l Ni ++ + ++ V ++ UPl U k " ++
" a " M " !++ plot "8 +++ k li-
ji li ++'+ ml i X isljiPi +++ j +++ ni v l! i i rn i ralisi ii ko# planiranja na
svijet! ?@n vlada propisj i peto#odinje planove! +M samo jedne
prijestolni/e' pokava svoje za(tjeve nametnti vremenskim zonama'
kontinentima' o/eanima i jo dalje! &krtnom strajno' #i
slobodn misao i lomi nove ideje! &n slabi obran =jedinjeni( Drava i
stavlja na ko/ke ivote mkara/a i ena odorama!
9oda to zvi kao bivi =ovjetski =avez' ali je taj neprijatelj nestao -
na dananji dman daleko je tankotniji i nezasitniji!!! i blii naim
domovima! &n je penta#onska birokra/ija!+3
Nakon to je 6ms:eld otkrio svoj retorik doskoi/' li/a dvorani
doslovno s se okamenila! 8eina slatelja bili s ljdi koji s svoje
karijere posvetili borbi protiv =ovjetsko# =aveza i nije im bilo #odno
slati da i( se' takvom poi#ravanj' spore.je s komnjarama!
%Poznajemo protivnika! Poznajemo i prijetnj! 0ednako vrstom
odlno kakv za(tijeva borba protiv odlno# protivnika moramo
se (vatiti kota/ i izdrati!!! danas objavljjemo rat birokra/iji!)
Dakle' inio je nezamislivo < ministar obrane' ne samo to je
Penta#on opisao kao ozbiljn prijetnj Gmeri/i' ne#o je i objavio rat
instit/iji kojoj radi! Pblika je bila zapanjena! %Covori da smo mi
neprijatelj' da smo neprijatelj mi! G vjerovali smo da svoj posao radimo
za ov na/ij)' rekao mi je jedan dnosnik!
6ms:eld time nije elio savati nova/ porezni( obveznika < ned#o
prije Kon#res je zatraio ++-postotno poveanje prorana! No'
bdi da se pokoravao korpora/ijskim naelima kontrarevol/ije'
skladno kojima velika 8last spaja sna#e s velikim Biznisom i sredstva
raspodjeljje na#ore < dakle' elio je manje troiti na osoblje' a daleko
vie javno# nov/a izravno smjeriti bla#ajne privatni( kompanija!
Time je 6ms:eld otpoeo svoj %rat)! =vaki odjel morao je srezati
osoblje za +4 posto' a med njima s se nali %stoeri svi( vojni( baza
na svijet! To nije samo skladno zakon' to je i dobra zamisao koj
emo ostvariti)!++
8iim je dnosni/ima ve naredio da %istrae 9inistarstvo obrane i
otkrij koji se poslovi mo# obavljati bolje i je:tinije zimanjem
vanjski( #ovorni( sradnika)! ]elio je znati %zato je 9inistarstvo
obrane jedna od posljednji( instit/ija koja sama ispisje ekoveD Kad
postoji /ijela indstrija koja inkovito nadzire skladita' zato
posjedjemo i nadziremo toliki broj
2AR
poaove m@/sro na to aamo vanjskim i vrt Ka ma sro /tm ve/ neztSioN
KompanijaD =vakako moemo izvana nabaviti i jeltinij ranaln
podrk!!!-
>atim je napao %svet ktavtt) vojno# establimenta < zdravst ven
skrb za vojnike! >ato je vojs/i toliko lijenika' elio je znati
6ms:eld! %Neke od ti( potreba' osobito op praks ili spe/ijalistike
za(vate koji nis povezani s borbom moda bi inkovitije mo#ao
zadovoljavati privatni sektor!) G to je s kama za vojnike i nji(ove
obitelji - nji( je si#rno mo#e #raditi %javno-privatnim
partnerstvom)!
9inistarstvo obrane trebalo bi se sredotoiti na svoje temeljne zadae$
%vo.enje rata!!! U svim ostalim slajevima trebamo pronai
dobavljae koji mo# manje bitne zadae izvriti brzo i inkovito!)
Nakon to# #ovora mno#i s penta#onski dnosni/i s(vatili da
6ms:eldovoj smionoj viziji zimanja vanjski( sradnika vojsk na
pt stoji samo mali problem < Ustav =jedinjeni( Gmeriki( Drava
koji na/ionaln si#rnost jasno odre.je kao dnost vlasti' a ne
privatni( tvrtki! %9islio sam da e 6ms:elda taj #ovot stajati
poloaja)' rekao mi je moj izvot!
To se nije do#odilo' a medijska pozornost nje#ove objave rata
Penta#on bila je slaba < zato to je svoj ratoborn izjav iznio +3!
rjna 233+!
>apravo' dna je povijesna :snota da je 5NN svojim veernjim
vijestima' +3! rjna' objavio krai prilo# pod naslovom %9inistar
obrane objavio rat penta#onskoj birokra/iji) i da je ve sljedee# jtra
ista ta mrea izvijestila o napad na t instit/ij' samo to je napad bio
neto manje meta:orine naravi' pobio +24 penta#onski( zaposlenika i
teko ranio jo ++3 ljdi koje je 6ms:eld' prije manje od dvadeset
etiri sata' opisao kao dravne neprijatelje!+2
5(ene1 i 6ms:eld - kapitalisti protokatastro:e
"deja sredit 6ms:eldova zaboravljeno# #ovora nije nita manje
ne#o temeljna zasada Bs(evo# reima < posao vlasti nije da vlada
ne#o da t zada preda inkovitijem i openito nadmonijem
privatnom sektor! 6ms:eld je jasno iznio da ta zadaa nije nimalo
prozaino rezanje bdeta ne#o njezinim za#ovorni/ima ptedstavlja
kriarski po(od za promjen svijeta' sporediv s pobjedom nad
komnizmom!
Kad je Bs(eva ekipa prezela vlast' maniji privatiza/ije osamdeseti(
i devedeseti( ?koj potpnosti pri(vaa i 5lintonova administra/ija'
jednako kao i dravne i lokalne vlasti@ prodane s ili dane nadzor
javne tvrtke nekoliko sektora < vodoprivredi' elektro-ener#eti/i'
pravljanj
V
2I3
#ranr' osraia N/ srz) - onr rni!i iS)! miiKo priroiU,n/ ideji vladanja da
m sama iiliPja nji(ovi- predaje privat iiom s/ktoi pila nje dovela
samo zna-i/nj/ pojma na/ionalne drave$ vojska' poli/ija' vatro#as/i'
zatvori' nadzor #rani/e' tajne slbe' kontrola zarazni( bolesti' sstav
javno# kolstva i pravljanje dravnom birokra/ijom! No' bdi da s
se prvi kora/i privatiza/ije pokazali pravo nevjerojatno nosnima'
mno#e tvrtke koje s pro#tale dravne vikove po(lepno s
promatrale te temeljne :nk/ije jer s i( smatrale novim izvorima
trentano# bo#aenja!
Potkraj devedeseti( #odina na snazi dobiva pokret renja taba koji s
titili %sr) od privatiza/ije! U mno#ome' bio je to samo lo#ian
prodetak statsa Oo! Ba kao to s rska nalazita na:te'
latinoamerike telekomnika/ije i azijska indstrija devedesetima
obasli trite vrijednosni/a sperpro:itima' sada je doao red da vlada
=jedinjeni( Drava odi#ra t sredinj ekonomsk lo# < osjeala se
(itnja jer s se ne#ativne reak/ije izazvane privatiza/ijom i slobodnom
tr#ovinom brzano irile svijetom razvoj i tako zatvarale dr#a
podrja rasta!
Bio je to potez koji je doktrin oka doveo na nov samo-re:eren/ijsk
razin - sve do tada katastro:e i krize kanalizirane s /ilj provedbe
radikalni( pro#rama privatiza/ije' ali s instit/ije koje s raspola#ale
moima izazivanja i rea#iranja na katastro:alne do#a.aje < vojska'
5"G' 5rveni kri' Ujedinjeni narodi' ekipe %prve pomoi) < bili
posljednje tvrde pod nadzorom drave! =ad' kad se pripremalo
%#tanje) i same sri' metode iskoritavanja krize' savravane tijekom
protekla tri desetljea' iskoristit e se kao sredstvo privatiza/ije
in:rastrktre stvaranja i rea#iranja na krize! Eriedmanova teorija krize
zadrla je postmodern!
Na el pokreta za stvaranje ono#a to bi se iskljivo mo#lo opisati
kao privatizirana poli/ijska drava stale s najmonije pojave bde
Bs(eve administra/ije$ Di/k 5(ene1' Donald 6ms:eld i' osobno'
Ceor#e F! Bs(!
6ms:eld je ideja primjene %trine lo#ike) na vojsk =jedinjeni(
Drava bio projekt koji je vkao ve etiri desetljea! >apoeo je
poetkom ezdeseti(' kad je po(a.ao seminare na katedri ekonomije
Qikako#a sveilita! Tamo je razvio osobito bliske odnose s
9iltonom Eriedmanom koji je' nakon to je 6ms:eld s trideset #odina
ao Kon#res' to# prerano sazrelo# repblikan/a zeo pod svoje
okrilje' pomo#ao m razviti smion plat:orm politike slobodno#a
trita i poavao #a teoriji ekonomije! Nji( dvoji/a ostali s bliski
#odinama - 6ms:eld je svake #odine dolazio na Eriedmanov
ro.endansk proslav koj je or#anizirao Kd Eelner'
2I+
ii:iin' sj//am s/ pam/rmji)' izjavio je i9imsrein o svnmr menrnni'
Kao je
Eriedman napnio devedeset!+B
Divljenje je bilo obosttano! Eriedmana je toliko zadivila 6nisl/l.ova
predanost stvaranj dere#lirani( trita da je za vrijeme izbora +RI3!
a#resivno lobirao kod 6ea#ana da 6ms:elda imenje
potpredsjednikim kandidatom mjesto Ceor#ea X! F! Bs(a' a
6ea#an nikad nije oprostio to je zanemario nje#ov savjet! %9islim da
je 6ea#an po#rijeio imenji Bs(a svojim potpredsjednikim
kandidatom)' pie Eriedman svojim memoarima! %Uistin' to
smatram naj#orom odlkom ne samo nje#ove kampanje ne#o i
predsjedniko# mandata! 9oj izbot bio je Donald 6ms:eld! Da s #a
izabrali' vjeren sam da bi naslijedio 6ea#ana kao predsjednik i da
nikad ne bi svanlo ono alosno razdoblje Bs(a i 5lintona!)+H
6ms:eld je preivio poraz od 6ea#anova potpredsjednika tako da se
ba/io na svoj /vat poslovn karijer! Kao direktor me.narodne
:arma/etske i kemijske kompanije =earle P(arma/eti/als slio se
politikim vezama da kod Uprave za (ran i lijekove, ?EDG@ osi#ra
odobrenje za aspartan ?prodavao se pod nazivom Ntra=;eet@ < a kad
je 6ms:eld posredovao prodaji =earlea tvrtki 9onsanto' osobno je
zaradio oko +2 milijna dolara!+4
Prodaja toliki( razmjera 6ms:elda je stoliila kao velik rib
korpora/ijama i smjestila #a pravne odbore iznimno nosni( tvrtki
kakve s =ears i Kello##! >bo# svo# statsa nekadanje# ministra
obrane postao je nepro/jenjivom vrijedno svakoj tvrtki ntar' kako
#a je nazivao Kisen(o;er' %vojno-indstrijsko# kompleksa)! 6ms:eld
je sjedio pravama proizvo.aa zrakoplova Cl:stream' primao je
+R3 333 dolara #odinje kao lan pravno# odbora G=KG Bro;n
Boveri ?GBB@' vi/arsko# strojarsko# diva koji je privkao neeljen
pozornost nakon otkria da je tvrtka =jevernoj Koreji prodavala
nklearn te(nolo#ij < kao i oprem za proizvodnj pltonija!
Prodaja atomsko# reaktora zbila se 2333! #odine' kad je 6ms:eld bio
jedini sjevernoameriki lan GBB-ova odbora! 6ms:eld tvrdi da se ne
sjea da je prodaja reaktora dola pred pravni odbor iako tvttka i dalje
tvrdi da je %lanove odbora izvijestila o projekt)!+*
Bilo je to +RRA!' kad s 6ms:elda imenovali predsjednikom pravno#
odbora biote(noloke tvrtke Cilead =/ien/es' #odine kad e se on
vrsto stoliiti kao kapitalistMSratokatastro:e! Tvrtka je re#istrirala
patent za lijek Tami:l' sredstvo sa lijeenje brojni( tipova #ripe i
prioritetan lijek za ptij
a U izvornik Eood and Dr# Gdministration ?op! prev!@
2I2
Vni samo piPiNiPiiiNiP /pi/miNomi via/ svijeta morai/ ni nositi mniN!mi/
dolara Ma lijekoviU i vri ke Cilead =/ien/es!
Patent i na lijekove i /jepiva kojima se obzdavaj epidemije i danas s
pitanje veliki( rasprava! =jedinjene Drave nis doivjele epidemij
ve nekoliko desetljea' ali kad je sredinom pedeseti( #odina epidemija
poliomijelitisa bila na vr(n/' vodile s se zavrele rasprave o
moralnosti pro:itiranja na bolestima! Uz #otovo ezdeset tisa
zabiljeeni( slajeva poliomijelitisa' z roditelje koji stra(j da e im
dje/a oboljeti od bolesti koja stvara invalide i koja je esto i
smrtonosna' potra#a za lijekom bila je doslovno bjesomna! Kad je
0onas =alk' znanstvenik sa sveilita Pittsbr#(' +R42! #odine
otkrio i razvio prvo /jepivo protiv poliomijelitisa' nije patentirao lijek
koji spaava ivote! %Nema patenta)' odvratio je radij-skom voditelj
Kd;ard 6! 9rro;! %Tko moe patentirati sn/eD)+A
=a si#rno je mo#e tvrditi da bi Donald 6ms:eld' da je kojim
slajem sn/e mo#e patentirati' ve odavno predao za(tjev Ured
za zatit patenata =jedinjeni( Gmeriki( Drava! Nje#ova biva tvrtka
Cilead =/ien/es' koja dri patente na etiri lijeka protiv G"D=-a' velik
dio svoji( sna#a troi na pokaje da sprijei distrib/ije je:tiniji('
#eneriki( inai/a lijekova zemljama razvoj! >bo# takvi(
djelatnosti postala je metom aktivista koji se =jedinjenim Dravama
bore za javno zdravstvo i isti da je Cilead neke od svoji( najvaniji(
pripravaka stvorio troei sredstva porezni( obveznika!+I Cilead
epidemije smatra rastom trita i provodi a#resivn kampanj kojom
tvrtke i pojedin/e potie na skladitenje Tami:la < za svaki slaj!
Prije ne#o to se vratio vlasti' 6ms:eld je bio toliko si#ran da je
naiao na nov vr indstrijsk #ran' da je pripomo#ao temeljiti
nekoliko privatni( investi/ijski( :ondova koji s se spe/ijalizirali za
biote(nolo#ije i :arma/etik!+R Te tvrtke zara.j na apokaliptinim
vi.enjima bdnosti ili podivljalim boletinama zbo# koji( vlade
moraj po najviim /ijenama kpovati proizvode kojima e spaavati
ivote i na koje privatni sektor dri patentna prava!
Di/k 5(ene1' 6ms:eldov protee Eordovoj administra/iji' tako.er je
stvorio bo#atstvo temeljeno na nosnom vi.enj mrane bdnosti
< iako je tamo #dje je 6ms:eld #ledao pro/vat trita k#e 5(ene1
birao plodove bdi( ratova! Kao ministar obrane predsjednika
Bs(a starije#'
, Tami:l je izazvao velike kontroverze! U sve veem broj prijavljeni(
slajeva' mladi koji s zimali lijek postali s
rastreseni' paranoidni' patili s od ilzija i pokazivali simptome
si/idalno# ponaanja! "zme. stdeno#a 2334! i stdeno#a 233*!'
dvadeset pet smrtni( slajeva na svijet povezje se s Tami:lom -
=jedinjenim Gmerikim Draavama na deklara/iji stoji pozorenje koje
podsjea pa/ijente na %poveani rizik od rastresenosti i mo#nosti
samoranjavanja) i koje i( potie da se podvr#n %pomnom promatranj
svi( znakova neobiajena ponaanja)!
2IB
piivdin/ #ovorne sraniK/! omopio j/ #ovor s rviTKom nm;n o/
rvoor'
strojarskim odjelom mltina/ionalne kompanije + lalibrton' sa
sjeditem Xoston' te od nji( zattaio da otkrij zadae koje s
tom trentk izvravali pripadni/i amerike vojske i koje je mo#e za
pro:it prepstiti privatnome sektom! Nimalo ne iznena.je to je
Xallibrton otkrio sve mo#e poslove koje bi mo#li obavljati /ivili' pa
s ta smiona otktia rodila novim penta#onskim #ovorom -
Pro#ramom poveanja /ivilne lo#istike, ?7&C5GP@! Penta#on je
odavno bio na zl #las zbo# svoji( mltimilijar-derski( #ovora s
proizvo.aima orja' no ovo je bila novost$ vojska se nee
opskrbljivati opremom' ne#o e joj sliti kao opetativni menader!23
"zabrana skpina kompanija dobila je poziv na natjeaj za pranje
neo#raniene %lo#istike podrke) misijama vojske =jedinjeni( Drava
< to je' zapravo' izrazito neodre.en opis posla! Nadalje' #ovor se
nis navodili nikakvi :inan/ijski okviri < tvrtka koja je pobijedila bila
je savreno si#rna da svaki posao koji obavi za vojsk ima pokrie
Penta#ona' te povr( to#a zajameni pro:it < to je poznato kao #ovor
s %poveanim trokovima)! Bili s to posljednji dani administra/ije
Bs(a starije#' a kompanija koja je dobila #ovor bila je pravo
Xallibrton! Kao to je primijetio novinar 7os Gn#eles Timesa T!
5(ristian 9iller' Xallibrton %je borbi za peto#odinji #ovor
potkao trideset est ostali( pon.aa - nije neko iznena.enje kad se
zme obzir da je pravo ta tvrtka obliila sve planove)!
Codine +RR4!' dok je 5linton sjedio Bijeloj ki' Xallibrton je za
novo# e:a novaio 5(ene1ja! "ako je Xallibrtonova podrni/a
Bro;n i 6oot dotad ve #odinama #ovorno sra.ivala s vojskom
=jedinjeni( Drava' pod 5(ene1evim vodstvom' stadnja s
Xallibrtonom porast e do tolike mjere da e preobraziti i sam narav
svremeno# ratovanja! >a(valjji labavo sastavljenom #ovor to
s #a Xallibtton i 5(ene1 sklopili tijekom nje#ova mandata
Penta#on' kompanija je mo#la razvlaiti i proirivati pojam
%lo#istike podrke) sve dok Xallibrton nije postao od#ovotan za
stvaranje /jelokpne operativne in:rastrktre ameriko# vojno#
djelovanja inozemstv! &d vojske se trailo da osi#ra vojnike i
orje - na neki nain' vojska se prometnla dobavljaa sredstava'
dok je Xallibrton reirao /ijel predstav!
Takav rezltat koji je prvi pt #ledao svjetlo dana na Balkan bio je
neka vrsta instant vojno# iskstva kojem je razmjetanje sna#a
inozemstv podsjealo na izlet s tekim naoranjem i pnom
opremom! %Na
, U izvornik 7o#isti/s 5ivil G#mentation Pro#ram ?op! prev!@
2IH
" "!"" YV )"" "' " "U" " " "" l'lN NPF9Nl UllNl "9 "@ " UU "" "" " llil Xill " ""!"
llNP"U9'"07"U' """ "0!"9 l j!l 8!+F
ji- " lalli(t tonov #lasno#ovornik' prikazji zaposlenike kompanijiP
vie kao vodi- ptovanja na krstarenjima ne#o kao koordinatore vojne
lo#istike!2+ "ii je " lallibrton bio dr#aiji - naime' 5(ene1 nije vidio
nikakva razlo#a zato se rat ne bi pretvorio vodei dio amerike'
ionako iznimno pro:itabilne slne ekonomije < invazija sa
smijekom!
Na Balkan' #dje je 5linton razmjestio devetnaest tisa vojnika'
amerike baze ni/ale s kao minijatrni Xallibrtonovi #radovi <
redna' o#ra.ena pred#ra.a koja je tvrtka potpnosti iz#radila i njima
pravljala! Xallibrton je postrojbama prao sve dobnosti doma -
restorane s brzom (ranom' spermarkete' kino-dvorane i svremene
teretane!22 Neki vii asni/i pitali s se kako e sva ta rasko djelovati
na vojnik dis/iplin < no' i oni s ivali povlasti/ama! %=ve
Xallibrtonovo dolazilo je na zlatnom pladnj)' rekao mi je jedan od
nji(! %Dakle' nismo se alili!) G kad je pitanj bio Xallibrton'
odrati kp/a sretnim znailo je obaviti dobar posao < to je jamilo
nove #ovore' a bdi da se pro:it izranavao kao postotak trokova'
to vii trokovi to vei pro:it! %Ne brinite' sve to ide trokove)' bila
je izreka koja je postala le#endarna ba#dadskoj >elenoj zoni' ali
trokovi rata de lge nastaj za vrijeme 5lintonova mandata! Tijekom
samo pet #odina Xallibrton' 5(ene1 je zamalo dvostrio koliin
nov/a koj je kompanija izvkla iz ameriko# 9inistarstva :inan/ija <
s +'2 na 2'B milijarde dolara' dok se svota koj je kompanija dobila
ptem savezni( zajmova i #aran/ija poveala petnaest pta!2B >a te s
#a napore dobro na#radili! Prije ne#o to je zasjeo potpredsjednik
:otelj 5(ene1 je %svoj neto vrijednost pro/jenjivao izme. +I i I+'R
milijna dolara' to lazi izme. * i B3 milijna dolara dioni/ama
tvrtke Xallibrton 5o!!! =ve svem' 5(ene1 je primio otprilike +!2*3
333 Xallibrtonovi( dioni/a od koji( je +33 333 ve iskoristio' A*3 333
je imao pravo naplatiti' dok +** **A vrijedi od ovo# prosin/a ?2333!
#odine@!)2H
Poriv da sln ekonomij zarije samo sr/e vlasti za 5(ene1a je bio
obiteljski posao! Potkraj devedeseti(' dok je vojne baze pretvarao
Xallibrtonova pred#ra.a' nje#ova spr#a 71nne je kao lani/a
pravno# odbora tvrtke 7o/k(eed 9artin' najvee# vojno# #ovorno#
sradnika na svijet' zara.ivala op/ije na dioni/e povr( plae! Njezin
rad odbor' od +RR4! do 233+!' poklapa se s kljnim razdobljem
tranzi/ije to s #a doivjele tvrtke kao to je 7o/k(eed!24 Xladni rat je
zavrio' smanjivali s se trokovi za obran' i bdi da s svoje
prorane #otovo /ijelosti popnjavale #ovorima za proizvodnj
orja' tim je tvrtkama trebao nov poslovni model! U 7o/k(eed
2I4
vaiijn iirT lanT ij;aia < plav/i ++E 8l!lll!l " i Ni !
=redinom devedeseti(' 7o/k(eed je poeo pr/Mimati dravne odjele za
in:orma/ijsk te(nolo#ij' voditi ranalne sstave i najvei dio obrade
podataka! Najveim dijelom prikriveno' tvrtka je tom prav/ otila
toliko daleko daje T(e Ne; Jork Times' 233H! #odine' objavio$
%7o/k(eed 9artin ne vodi =jedinjene Drave! Gli pomae pravljati
zapanjje velikim dijelom zemlje!!! &ni sortiraj pot i zbrajaj
poreze! &ni nadzir svemirske letove i zrani promet! Da bi to bilo
mo#e' 7o/k(eed pi vie pro#ramski( kodova ne#o
9i/roso:t!)2*,
Bio je to moan brani par! Dok je Di/k vodio Xallibrton s /iljem da
prezme in:rastrktr ratovanja inozemstv' 71nne je poma#ala
7o/k(eed da ptezme svakodnevno pravljanje dravom! Povremeno
bi se sprni/i nali izravnom skob! Kad je drava Teksas' +RR*!
#odine' objavila da se korpora/ije mo# natje/ati za pravljanje
pro#ramom so/ijalne pomoi < peto#odinji #ovor je vrijedio #otovo
2 milijarde dolara - natje/anje s li i 7o/k(eed' ali i in:orma/ijski
div Kle/troni/ Data =1stems' koji se (vastao 5(ene1jem kao lanom
odbora! Na kraj se mijeala 5lintonova administra/ija i prekinla
natje/anje! "ako je velikoj mjeri podravala vanjske #ovore'
odlivanje tko ima ptavo na so/ijaln pomo smattalo se temeljnom
lo#om vlasti' dakle neprikladnom za privatiza/ij! Na to s se alili i
7o/k(eed kao i KD=' a i tadanji #verner Teksasa' Ceor#e F! Bs('
koji je privatiza/ij sstava so/ijalne skrbi smatrao izvanrednom
zamisli!2A
Ceor#e F! Bs( se nije mno#oem istakno kao #verner' ali je
jednom podrj doslovno iskazivao #enijalnost - predavanje razni(
podrja prave koj je bio izabran voditi privatne rke - osobito
podrja vezana z si#rnost' to je mo#e smatrati pretpremijerom
privatiza/ije 6ata protiv terora koji e on brzo objaviti! >a nje#ova
mandata' broj privatni( zatvora Teksas popeo se s dvadest est na
ettdeset dva' to je asopis T(e Gmeri/an Prospe/t potaknlo da
Bs(ev Teksas nazove %svjetskom prijestolni/om privatni( zatvora)!
Codine +RRA! EB" je otvorio istra# o zatvor okr# Brazoria'
ezdeset kilometara od Xostona' nakon to je lokalna televizijska
postaja emitirala snimk na kojoj straari no#ama daraj nepokorne
, U tom razdoblj svi s se veliki proizvo.ai orja vkli posao
pravljanja dravom! Tvrtka 5ompter =/ien/es'
koja vojsk opskrbljje "n:orma/ijskom te(nolo#ijom - me. kojom s
" biometrlke identi:ika/ije - sklopila je s okr#om =an Die#o *HH
milijna dolara vrijedan #ovor skladno kojem je trebala voditi
/jelokpn in:orma/ijsk te(nolo#ij - bio je to jedan od najvrjednlji(
#ovora takve vrste! Nakon to je okr# postao nezadovoljan radom
tvrtke i odbio obnoviti #ovor' tamonji s #a dnosni/i predali jo
jednom div za proizvodnj orja' Nort(rop Crmman' proizvo.a
bombardera B-2!
2I*
"l:lll N9N-tltlNll 1 ! " T ti " " " " ti " "08! NlFtlll "Pll till " l!lTl " " "
" " + 9l!lM!tl!l Utl 9"9""" " ""!" X"9
je im!itS iiiloiii tVnkiP ? !!ipit!il ? Poiii-tiion!il 6/sori/s' privatni-
kompanije koja se #ovorom obvezala pribavljati zatvorske straar/!2I
"n/ident Brazoriji nije nimalo manjio Bs(evo za#ovaranje
privatiza-eije! Nekoliko tjedana poslije doivio je izvjestan vid
prosvjetljenja nakon to je poznao 0osea Pirier' ileansko# ministra
koji je' za vrijeme Pino/(etove diktatre' privatizirao so/ijalno
osi#ranje! %Po nje#ovoj sredotoenosti' po #ovor tijela' po vanim
pitanjima' odma( sam s(vatio daje #ospodin Bs( potpnosti pojmio
bit moje ideje < da re:orma so/ijalno# osi#ranja moe posliti kao
sredstvo osi#ranja pristojne mirovine i istovremeno stvarati svijet
radnika-kapitalista' drtvo vlasnitva!!! Toliko se za#rijao za t idej
da mi je na kraj doapno$ P"spriajte to mom mla.em brat na Eloridi!
&devit ete #aP!)2R
&dlnost bde# predsjednika da rasproda drav' spojena s
5(ene1evim vodstvom preobrazbi vojske #ovorn instit/ij i
6ms:eldovim patentiranjem lijekova koji mo# sprijeiti epidemije'
dobar je vid vrst drave koj e nji( troji/a zajedno podii < vizija
savreno plje vlasti! "ako se taj radikalni pro#ram nije naao
sredit pro#rama Bs(eve predsjednike kampanje na izborima 2333!
#odine' bilo je naznaka ono#a to se sprema$ %=totine tisa stalno
zaposleni( slbenika savezne vlasti izvrava poslove koje mo#
obavljati privatne tvrtke)' izjavio je Bs( jednom od #ovora tijekom
kampanje! %Najvei mo#i broj ti( zadataka oslobodit za trino
natje/anje! Gko privatni sektor moe bolje obaviti posao' onda privatni
sektor zaslje taj #ovor!)B3
++! rjna i povratak javne slbe
Kad s Bs( i nje#ov kabinet zasjeli Bijel k sijenj 233+!
#odine' potreba za novim izvorom rasta ameriki( korpora/ija
poprimila je jo vee razmjere! Nakon to se te(no-mje(r konano
rasprsno i brzovni indeks Do; 0ones pao za I2H boda tijekom prva
dva mjese/a predsjedniko#a mandata' nali s se seljeni s ozbiljnim
ekonomskim padom! Ke1nes je tvrdio da se vlade iz re/esije moraj
izvi troenjem' stvaraji ekonomski poti/aj javnim radovima!
Bs(evo rjeenje bilo je dekonstrk/ija vlasti < otkidao je velike
komade javno# vlasnitva i njime (ranio korpora/ijsk Gmerik'
oblik porezni( olaki/a s jedne strane i nosni( #ovora s dr#e!
Bs(ev ravnatelj prorana' ideolo# trstova moz#ova 9it/( Daniels'
objavio je$ %&snovna ideja #lasi da posao vlasti nije pranje sl#a'
ne#o osi#ravanje nji(ova postojanja < i to mi se samo
2IA
0-----+inUP + j/!!!!!!!!!!!!!!!!!!" P!!!!!$! i!!!!!``a a " aaaP`S`!!!!!!!!!
=avezno# reda za krizna stanjaP ?"TP!9G@ tijela od#ovorno# za r/!i7 ije
na katastro:e' med kojima s i teroristiki napadi - svoje je novo radno
mjesto opisao kao %predimenzionirani pro#ram izdavanja ovlasti)!B2
>atim se do#odio ++! rjna i trentk se inilo da vlada' ija je
#lavna zadaa da to veoj mjeri osakati sam sebe' i nije toliko
dobra! Dok je prestravljeni narod ttaio zatit snane i vrste vlasti' ti
napadi mo#li s samome poetk dokrajiti Bs(ev projekt
%propljivanja) dravne prave!
Privremeno je iz#ledalo da e tako i biti! %++! rjna promijenio je sve)'
rekao je deset dana nakon napada Kd Eelner' stari prijatelj 9iltona
Etiedmana i ravnatelj zaklade Xerita#e' i tako bio med prvima koji je
izrekao t sdbonosn reeni/! 9no#i s prirodno pretpostavljali da
e ta promjena sebi sadravati i nov pro/jen radikalno#
protdravno# pro#rama koji s Eelner i nje#ovi ideoloki savezni/i
za#ovarali tijekom tri desetljea < domovini i diljem svijeta!
Uostalom' priroda si#rnosni( propsta ++! rjna razotktila je sve
rezltate dvadeseto#odinje# kresanja javno# sektora i preba/ivanja
:nk/ija vlasti na pro:itne korpora/ije! 0ednako kao to je poplava
Ne; &rleans razotkrila trlo stanje javne in:rastrktre' napadi s
otkrili drav koja je sebi dopstila da postane po#ibeljno slabom <
radio-veze njorke poli/ije i vatro#asa/a pop/ale s vr(n/
opera/ije spaavanja' kontrolori leta nis na vrijeme oili zrakoplove
koji s skrenli s krsa' a napadai s proli kroz aerodromske
si#rnosne provjere koje s obavljali najmljeni radni/i < od koji( je
dio zara.ivao manje od zaposlenika kantini!BB
Prva velika pobjeda :riedmanitske kontrarevol/ije =jedinjenim
Dravama bili s 6ea#anov napad na sindikat kontrolora leta i
dere#la/ija aviokom-panija! Dvadeset #odina kasnije /jelokpan
sstav zrano# prijevoza bio je privatiziran' dere#liran i smanjen' a
#olem vein poslova aerodromske si#rnosti obavljali s loe
plaeni' loe obeni radni/i koji nis pripadali sindikatima! Nakon
napada #lavni inspektot 9inistarstva prometa posvjedoio je da s
aviokompanije koje s od#ovorne za si#rnost letova inile znaajne
propste kojima s pokavale srezati trokove! %Taj se pritisak
pokazao kao imbenik znatno# slabljenja sstava si#rnosti)' izjavio je
pred &dborom za ++! rjna to #a je sazvao Bs(! D#o#odinji
dnosnik slbe si#rnosti =avezne prave za zrani promet izjavio je
pred odborom da aviokompanije pitanja si#rnosti rjeavaj pristpom
%popljj' pore/i' od#odi)!BH
, U izvornik Eederal Kmer#en/1 9ana#ement G#en/1 ?op! prev!@
2II
siii i i( im i ?i i li il! ++!+ ii!i sat .Ni ++ SV 'i "/@ je poi i mi i i i Ppn @i
ilj/no! G onda j/ iikiS' listopad' novinarima i pravni/ima poslao
omotni/e s bijelim pra(om i proirio panik M!bo# mo#e epidemije
bedreni/e! 0o jednom se privatiza/ija iz devedeseti( otkrila novom
svjetl! >ato privatni laboratorij ima eksklzivna prava na proizvodnj
/jepiva protiv bedreni/eD Kako se savezna vlada mo#la odrei
od#ovornosti da titi javnost od teke zdravstvene krizeD 5ijelom stanj
nije pretjerano pomo#la ni injeni/a da je privatizirani laboratorij
Bioport %pao) na /ijelom niz inspek/ijski( pre#leda' i da to vrijeme
nije imao ovlatenje za distrib/ij /jepiva =avezne prave za lijekove i
(ran!B4 Nadalje' ako je istina to se tvrdilo medijskim izvjeima' da
se bedreni/a' velike bo#inje i ostale smrtonosne tvari moe iriti
potanskim poiljkama' (ranom' vodoopskrbnim sstavima' je li onda
Bs(eva privatiza/ija potanske slbe istin bila pametan potezD " to
sa svim onim otptenim inspektorima koji s ispitivali kakvo (rane i
vode < moe li i( netko vratiti na posaoD
Ne#ativna reak/ija na prokorpora/ijski konsenzs dobila je na snazi
nakon novo# skandala s Knronom! Tri mjese/a nakon napada ++! rjna'
tvrtka Knron pro#laava steaj pri em tise zaposlenika #be
mirovinsk tednj dok se prava' pomai se tajnim poda/ima'
spijeva izvi! Kriza je pridonijela opem pad povjerenja
sposobnost privatni( tvrtki da praj osnovne sl#e' osobito nakon
to se saznalo da je' nekoliko mjese/i ranije' Knron svojim
manipla/ijama /ijenom ener#enata zrokovao masovna iskopavanja
strje Kali:orniji! 9ilton Eriedman' tada devedeseto#odinjak' toliko
je strepio da se sprema povratak kevnesijanizm da se poalio da se %
javnosti poslovni ljdi prikazj kao neki( dr#orazredni #ra.ani!B*
Dok s direktori padali iz :otelja' sindikati i zaposleni/i javnom
sektor < #lavni zloin/i Eriedmanovoj kontrarevol/iji <
zadobivali s oima javnosti sve vee potovanje! Dva mjese/a nakon
napada' povjerenje vlad bilo je vie ne#o ikad nakon +R*I! #odine
< a razlo# tome je' kako je Bs( izjavio pred skpinom dravni(
zaposlenika' %kvaliteta kojom se obavlja svoj posao)!BA Nepitno s
istinski jna/i ++! rjna oni %ljakeri) koji s prvi doli do mjesta
nesree < njjorki vatro#as/i' poli/ija i spasilake slbe! H3B
pripadnika ti( slbi iz#bilo je ivote pokavaji evakirati
nebodere i pomoi rtvama! Gmerika se trentk zaljbila svoje
mkar/e i ene odorama svi( boja' a politiari s se' nataknvi
zapanjjom brzinom kape s amblemima njjorke poli/ije ili
vatro#asa/a ?NJPD i EDNJ@' trsili odrati korak s tim novim
raspoloenjem!
2IR
< #rlio se s iznimno sindikalno povezanim javnim slben ima koje
je svremeni konzervativni pokret' odlio z#azili! Naravno' to je
morao initi ?ti( dana je ak i Di/k 5(ene1 na #lavi nosio zatitni
ljem@' ali nije morao biti toliko vjerljiv! Tada nekim dnim spojem
iskreni( predsjednikovi( osjeaja i dnje javnosti za vo.om dostojnim
trentka nastaj oni najdirljiviji #ovori Bs(eve politike karijere!
Tjednima nakon napada predsjednik je ptovao na velikoj trneji po
javnom sektor < posjeivao je dravne kole' vatro#asne domove'
spomen-#roblja' 5entre za nadzor i spreavanje zaraza - #rlio se i
za(valjivao dravnim slbeni/ima na nji(ov doprinos i skromnom
domoljblj! %Dobili smo nove jnake)' izjavljje Bs( svome
#ovor' (valei ne samo osoblje spasilaki( slbi ne#o i itelje'
zaposlenike pote i zdravstvene radnike!BI U tim se tren/ima prema
radovima interes javnosti odnosio s potovanjem i dostojanstvom
kakvi =jedinjenim Dravama nis vi.eni ve etiri desetljea!
6ezanje trokova odjednom je nestalo s dnevno# reda' a predsjednik je
svakim svojim novim #ovorom najavljivao neke nove i ambi/iozne
pro#rame javni( radova!
%Dvostrki za(tjevi posrnle ekonomije i (itnost novo# rata protiv
terorizma preobtazili s :ilozo:sk sr Bs(eva predsjedniko#
pro#rama)' samovjereno izjavljj 0o(n Xarris i Dana 9ilbank' pii
za T(e Fas(in#ton Post jedanaest dana nakon napada! %Qovjek koji se
na vlast speo predstavljaji se kao ideoloki potomak 6onalda
6ea#ana' devet mjese/i kasnije daleko veoj mjeri nalikje na
nasljednika Eranklina D! 6oosevelta!) U nastavk primjej da %Bs(
radi na velikom paket ekonomski( poti/aja s /iljem zastavljanja
re/esije! "zjavio je da je oslabljenoj ekonomiji potreban poti/aj koji e
vlada dati velikom :inan/ijskom injek/ijom' to je temeljno naelo
ke1nesijanske ekonomije' te same sri 6ooseveltovo# Ne; Deala!)BR
Korpora/ijski Ne; Deal
Unato svim pro#lasima i :oto#ra:iranjima javnosti' Bs( i nje#ov
naji kr# nis imali namjer preobratiti se na ke1nesijanizam! Bdi
da s i dalje bili jednako odlni svojoj namjeri slabljenja javne s:ere'
si#rnosni propsti ++! rjna samo s potvrdili nji(ova najdblja
ideoloka ?i sebina@ vjerenja < da samo privatne tvrtke raspola
inteli#en/ijom i inova/ijama kojima se mo# sprotstaviti novim
si#rnosnim izazovima! "ako je
2R3
i i( i./l! Us(/v Ne; + 8!i " i li is iii s/ isk "jiP ivo n!i
korpora/ijsk Gmerik' i M+ avail #odinji prijenos stol i na milijardi
dravno# nov/a privatne rke! M!a to e trebati #ovori' mno#i od nji(
tajni' bez natje/anja' bez #otovo ikakva nadzora nad #olemom
indstrijskom mreom < te(nolo#ija' mediji' komnika/ije' zatvori'
#ra.evinarstvo' obrazovanje' zdravstvena skrb!,
U razdoblj masovne dezorijenta/ije zbila se' retrospektivi' domaa
inai/a ekonomske ok-terapije! Bs(eva ekipa' svi redom zadrti
:riedma-niti' brzo je poela iskoritavati okiran na/ij da pro#ra
svoje radikalno vi.enje plje vlasti kojem doslovno sve' od ratovanja
do ak/ija spaavanja' potpada pod ostvarivanje pro:ita!
Bio je to smion napredak ok-terapije! Umjesto da' kao devedesetima'
prodaje preostale javne tvrtke' Bs(ev je tim za svoje djelovanje stvorio
potpno nov okvir < 6at protiv terora < od samo# poetka osmiljen
kao privatna ini/ijativa! >a to s bile potrebne dvije :aze! Prva' tijekom
koje se Bijela ka okoristila svepristnim osjeajem opasnosti nakon
++! rjna i tako radikalno poveala poli/ijski nadzor' prismotr'
pritvaranje i ratne ovlasti izvrne vlasti < bila je to borba za mo koj
vojni povjesniar Gndre; Ba/evi/( naziva %zakotrljanim pem)!H3
>atim se te novoproirene i obilno sbven/ionirane zadae odravanja
si#rnosti' invazija' okpa/ija i obnova isto# trentka stpilo
#ovornim sradni/ima < predalo privatnom sektor da i( izvrava i
na njima ostvarje pro:it!
"ako je slbeni /ilj bio borba protiv terorizma' posljedi/a je bila
stvaranje kompleksa kapitalizma katastro:e < potpnosti razvijena
nova ekonomija domovinske si#rnosti' privatizirani rat i obnova nakon
katastro:a sa zadaom nimalo manje vanom od iz#radnje i pravljanja
privatiziranom dravom si#rnosti < domovini i inozemstv!
Kkonomski poti/aj takve sveob(vatne ini/ijative pokazao se
dovoljnim da se (vati korak tamo #dje s posstali #lobaliza/ija i
internetske tvrtke! 0ednako kao to je internet lansirao mje(r
internetski( tvrtki',, ++! rjna rodio je mje(rom kapitalizma
katastro:e! %Nakon to se zatvorila "T indstrija < poto se rasprsno
mje(r - to mislite' tko je pokpio sav nova/D 8lada)' izjavio je 6o#er
Novak iz tvrtke Novak Biddle 8entre Partner' koja lae tvrtke iz
podrja domovinske
, Nepostojanje trino# natje/anja prilikom dodjele #ovora bilo je
jedna od #lavni( znaajki Bs(evo# mandata!
Gnaliza koj Ne; Jork Times provodi tijekom veljae 233A! #odine
otkriva da je %manje od polovi/e svi( P#ovorni( ak/ijaP - novi #ovori
i plaanja po postojeim #ovorima - podlono pnom i otvorenom
natje/anj! Na natjeaje' #odine 2334!' izlazi samo HI posto #ovora'
za razlik od AR posto 233+)!
,, U izvornik %dot-/om) ?op! prev!@
2R+
+ "Plltljll !T8! "V!U8U '++! lNlPXN9X 8" P 0 8 "tl ++ NoFllll ++
!PU
Bio je to sam vr(na/ bri/.manov/ kont rar/voli ije! " @/s/t "je!i se
trite (ranilo mrvi/ama drave - sad e joj pro.rij/ti sr!
>vi dno' ali je najinkovitije ideoloko orje to# pro/esa bila
tvrdnja da ekonomska ideolo#ija nije vie prvotni pokrera amerike
ntarnje ili vanjske politike! 9antra da je %++! rjna promijenio sve)
prikladno je zakrila injeni/ da se' za ideolo#e slobodno# trita i
kotpora/ije ijim interesima sle' promijenila samo lakoa kojom
mo# ostvarivati svoje ambi/iozne planove! Umjesto da svoje nove
pro#rame podastre taspravi Kon#res ili preivljava teke skobe sa
sindikatima javno# sektora' Bs(eva Bijela ka mo#la se domoljbno
postrojiti iza predsjednika i okoristiti slobodnim rkama koje joj je
podario tisak traei da prestane ptiati i da se ba/i na posao! T(e Ne;
Jork Times pie veljai 233A!$ %Bez javne rasprave' bez ikakve
:ormalne politike odlke #ovorni sradni/i doslovno s postali
etvrti dio vlasti!)H2
Umjesto da se sveob(vatnim planiranjem s /iljem krpanja rpa
javnoj in:rastrktri soi sa si#rnosnim izazovima koje je postavio
++! rjna' Bs(eva ekipa namijenila je vladi nov lo# kojoj zadaa
drave nije bila da pra si#rnost' ne#o da je nabavlja po ttinoj
/ijeni! " tako' stdenome 233+! #odine' samo dva mjese/a nakon
napada' 9inistarstvo obrane okpilo je' kako s i( opisali' %malen
skpin podzetnika i savjetnika) isksni( dot-/om sektor! Nji(ova
zadaa bila je prepoznati %najnovija te(noloka rjeenja koja izravno
poma amerikim naporima #lobalnom 6at protiv terora)!
Poetkom 233*!' takva neslbena savjetovanja postala s slbenim
dijelom Penta#ona < "ni/ijativa za kataliza/ij obrambeno#
podzetnitva ?De8en5i@,' %potpno operativan odjel) koji neprekidno
dostavlja si#rnosne podatke podzetni/ima s politikim vezama i koji'
zazvtat' po privatnom sektom tra#aj za novim tvttkama sposobnim
proizvoditi nov oprem za nadzor i s tim povezane proizvode! %9i
smo pretraivaki pro#ram)' objanjava Bob Po(anka' direktor
De8en5ija!HB =kladno Bs(evoj viziji' lo#a vlade svodi se na
prikpljanje nov/a potrebno# za pokretanje novo# trita rata' a zatim
otkp najbolji( proizvoda koji izvir iz to# stvaralako# kotla' te time
poti/ati indstrij na jo vee inova/ije! Dr#im rijeima' politiari
stvaraj potranj koj privatni sektor opskrbljje svim zamislivim
rjeenjima
, U izvornik De:ense 8entre 5atal1st "nitiative ?op! prev!@
2R2
li j, i1 i ntil nil iiiimi;;iii ;in!!!!!n Tiim(i Tki!iiin)W
9 iisi!iiPstvo i Y+ novinskiP si#rnost i posve nova rka drave koj si
vara liiisliev reim najbolji je primjer lo# potpno #ovorno# naina
pravljanja! Nan/ Glegander' zamjeni/a ravnatelja "straivako# odjela
9inistarstva domovinske si#rnosti objasnila je ovako$ %9i ne
stvaramo nita! Gko indstrija ne proizvede' onda ne moemo nita ni
pribaviti!)HH
Dr#a rka s Protobavljetajna terenska djelovanja ?5"EG@,' nova
obavjetajna a#en/ija koj stvara 6ms:eld' potpno neovisna od 5"G-
e! Ta sporedna pijnska slba prepta privatnim podzetni/ima A3
posto bdeta < jednako kao i 9inistarstvo domovinske si#rnosti i
ona je iz#ra.ena kao pljina! Ken 9ini(an' bivi direktor G#en/ije za
na/ionaln si#rnost ?N=G@' objasnio je t pojav$ %Domovinska
si#rnost previe je vana da bi bila rkama vlade!) 9ini(an je' kao i
jo stotine zaposlenika iz Bs(eve administra/ije' ve napstio svoje
mjesto dravnoj pravi i preba/io se /vat indstrij domovinske
si#rnosti koj je' kao vr(nski a#ent' pomo#ao stvoriti!H4
=vaki vid kojim je Bs(eva administra/ija de:inirala parametre 6ata
protiv terora poslio je za veavanje nje#ove pro:itabilnosti i trine
odrivosti < od de:ini/ije neprijatelja' preko pravila djelovanja i
bojini/e koja se sve vie iri! U dokment to #a je objavilo
9inistarstvo domovinske si#rnosti stoji$ %Dananji teroristi mo#
dariti bilo #dje' bilo kad' doslovno bilo kakvim orjem)' to posve
prikladno znai da si#rnosne slbe moraj tititi od svako#a
zamislivo# rizika na svakom mo#em mjest bilo kojem trentk!
-tovie' da se pokrene potpna reak/ija' nije pottebno dokazati da je
prijetnja stvarna < vie ne vrijedi ak ni vena 5(ene1eva %+-
postotna doktrina) kojom je opravdao invazij na "rak' tvrdei da je'
slaj da postoji + posto mo#nosti da neto predstavlja prijetnj'
potrebno da =jedinjene Drave rea#iraj kao da je rije o +33-postotnoj
prijetnji! Takva lo#ika osobito je dobro dola proizvo.aima svi(
mo#i( svremeni( naprava za detek/ij < na primjer' ako je mo#e
zamisliti napad velikim bo#injama' onda 9inistarstvo domovinske
si#rnosti plaa pola milijarde dolara privatnim tvrtkama da razvij i
#rade detektore koji e sprijeiti t nedokazan prijetnj!H*
Unato svim promjenama nazivlja - 6at protiv terora' 6at protiv islama'
6at protiv islamo:aizma' 6at Tree# svijeta' D#i rat' Cenera/ijski rat
< temeljni oblik skoba nije se promijenio! Ne o#ranij #a ni
vrijeme' ni
, U izvornik 5onterintelli#en/e Eield G/tivit1 ?op! prev!@
2RB
++ ++!+ p " "08!8" "M!til 8 +++@ "" lV'll N9"P""8 "UU" '+ ""!" "X ""
SNP0" ""! +NU' "P9 "" ++ i 9 " + KU0P'!"
#ledita' rije je o si#rnoj pobjedi nije t nekakav kraikoirajni i! koji
je mo#e dobiti' ne#o nova i stalna #ra.evina ar(itektri #lobalne
ekonomije!
To je bila poslovna bdnost koj je Bs(eva administra/ija predoila
korpora/ijskoj Gmeri/i nakon ++! rjna! Na strani pri(oda nalazio se
naiz#led beskonaan priljev porezni( pri(oda koji s se slijevali iz
Penta#ona ?2A3 milijatdi dolata #odinje privatnim #ovornim
sradni/ima < poveanje od +BA milijardi od trentka kad je Bs(
postao predsjednik@' ameriki( obavjetajni( slbi ?H2 milijarde
#odinje privatnim #ovornim sradni/ima' a svota se vie ne#o
dvostrila od +RR4! #odine@' te novonastalo# 9inistarstva
domovinske si#rnosti! "zme. ++! rjna 233+! i 233*! #odine'
9inistarstvo domovinske si#rnosti isplatilo je +B3 milijardi dolara
privatnim #ovornim sradni/ima < taj nova/ dotad nije krio
ekonomijom' a iznos nadilazi brto drtvene proizvode i Qilea i Qeke
6epblike! Codine 233B! Bs(eva je administra/ija potroila B2A
milijatdi dolara na #ovore s privatnim tvrtkama < #otovo H3 /enta na
svaki porezom prikpljeni dolar!HA
U nepojmljivo kratkom rok pred#ra.a koja okrj Fas(in#ton' D!
5' postala s pretrpana sivim z#radama koje s se naselili
%inkbatori) i %poetni/i) na po.ij si#rnosti < na brzin sklepane
opera/ije koje se' jednako kao i =ili/ijsk dolin devedesetima'
nova/ slijevao bre ne#o to se mo#lo sklopiti redski namjetaj!
Bs(eva administra/ija je me.vremen odi#rala lo# iroko#rdna
kapitalistiko# podzetnika iz isto# to#' spje(om opijeno# razdoblja!
Dok je tijekom devedeseti( /ilj bio razviti bojit pro#ram %ono#
najnovije#) i onda #a prodati 9i/roso:t ili &ra/le' dolo je vrijeme
za nov te(nolo#ij %tra#anja i prik/avanja)' okrent lov na
teroriste' koja se prodavala 9inistatstv domovinske si#rnosti ili' pak'
Penta#on! To je razlo# zato je osim poetno#a kapitala i
investi/ijski( :ondova indstrija katastro:e izrodila i /ijel armij novi(
lobistiki( tvrtki koje s novim tvrtkama obeavale debele veze s
pravim ljdima na 5apitol Xill < #odine 233+! postojale s samo
dvije lobistike tvrtke koje s se bavile si#rno! Codine 233*! bilo
i( je 4HB! %Privatnim se zajmovima bavim jo od tani( devedeseti()'
izjavio je za asopis Fired 9i/(ael =teed' ditektor tvrtke Palladin' koja
se bavi domovinskom si#rno! %" nikad jo nisam doivio tako
neprekint dotok poslova!)HI
2RH
Ni 9!il!?i "!!in i ++++ a -+++++ "ni /onili' mNiiii k!ttasitoi/ Dmi iiti in
i NS,Si pno "! 'n il ii i( i! KPil!ni ml pi vili pro/vata i i ni m rije
domovinske si#rnosti bile s na.M!orn/ kameie Britaniji ili je
instalirano H'2 milijna' jedna na svaki( etrnaest stanovnika' a
=jedinjenim Dravama ima i( B3 milijna' koje snimaj H milijarde sati
#odinje! =to je stvorilo problem tko e pre#ledavati H milijarde sati
snimljeno# materijalaD Posljedino tome' nastaje novo trite
%analitiko# so:tvera) koji pre#ledava snimke i trai slinosti sa
slikama baenima pro#ram ?prodaja razni( sstava si#rnosti
rodila je nekim od najnosniji( #ovora' med kojima je i onaj'
vrijednosti R milijardi dolara' koje je 6atno zrakoplovstvo sklopilo s
nekoliko tvrtki' med kojima i s Booz Glien Xamiltonom' jednom od
najstariji( savjetniki( tvrtki za strate#ij' i nekim od najvei( vanjski(
sradnika zrakoplovstv@!HR
Takav razvoj stvorio je jo jedan problem jer pro#rami za
prepoznavanje li/a mo# izvriti si#rn identi:ika/ij samo ako se
ljdi postave li/em ravno prema kameri' to rijetko ine dok re na
posao ili s posla! =to#a se stvorilo jo jedno trite koje je potrebovalo
di#italno poboljanje kvalitete slike! Tvrtka =alient =tills' koja prodaje
pro#rame za izdvajanje i poboljavanje kvalitete video snimaka' poela
je prodaji svoj so:tver medijskim tvrtkama' ali je s(vatila da prava
zarada lei prodaji EB"- i dr#im pravosdnim slbama!43 Uza sve
(o.enje koje se provodilo < tele:onski raz#ovori' prislkivanja'
:inan/ijski poda/i' pota' nadzorne kamere' internet < vlada se poela
#iti poda/ima' to je otvorilo jo jedno #olemo trite pravljanja i
potra#e za poda/ima' jednako kao to je i stvorilo pro#rame koji tvrde
da s sposobni %povezati toke) tom o/ean brojki te tako otkriti
svako smnjivo djelovanje!
Tijekom devedeseti( te(noloke s tvrtke neprekidno na sva zvona
vjeale sva desa svijeta bez #rani/a i mo in:orma/ijske te(nolo#ije
koja je svr#avala atoritarne reime i rila zidove! Danas ntar
kompleksa kapitalizma katastro:e or.e in:orma/ijske revol/ije prelo
je sliti onoj dr#oj strani! U tom pro/es mobiteli i internet pretvorili
s se mono orje dravno# nadzora kojim se sle sve vie i vie
atoritarni reimi' z pn sradnj privatizirani( tele:onski(
kompanija i pro#rama za pretra# < bez obzira sra.je li Ja(oo s
kineskom vladom i pomae joj pronai disidente' ili GTiT pomae
amerikoj G#en/iji za na/ionaln si#rnost da svoje klijente prislkje
bez pravovaljana nalo#a ?Bs(eva administra/ija tvrdi da je prekinla
t praks@! 6enje #rani/a' velik simbol i obeanje #lobaliza/ije'
zamijenila je rasta indstrija nadzora
2R4
svremen o#rad na #rani/i 9eksika i SG+@ a' na em e Xoein# +
skpina dr#i( tvrtki zaraditi 2'4 milijarde dolara!PP+
Dok tvttke za visok te(nolo#ij preska iz jedno# mje(ra dr#i'
is(od to#a je bizaran spoj si#rnosti i potroake kltre! 9no#e danas
koritene te(nolo#ije proistekle s iz 6ata protiv terora < biometrike
identi:ika/ijske isprave' video-nadzor' nadzor na internet'
ptetraivanje podataka!!! koje prodaj tvrtke kakve s 8erint =1stems'
=eisint' G//entte ili 5(oi/e Point - koje je privatni sektor razvio prije
++! rjna s /iljem stvaranja detaljno# pro:ila kp/a i otvaranja novi(
obzora mikromarketin#! Tvrtke obeavaj i smanjenje broja
zaposlenika spermarketima ili robnim /entrima jet biomettike
isprave kombina/iji s karti/ama klanjanj potreb za bla#ajnama!
Kad je ne#odovanje javnosti zrokovano te(nolo#ijom %8eliko# Brata)
zastavilo takve ideje' prodavai i marketin# doivjeli s teko
razoaranje! ++! rjna ponovno je osi#rao protonost ttita <
odjednom je stra( od terora nadiao stra( od ivljenja nadziranome
drtv! Dakle' danas se isti oni poda/i koji se prikpljaj
provlaenjem karri/a ili %lo1alt1) karti/ama mo# prodati' ne samo
Cap ili slinim tvrtkama kao poda/i korisni marketin# ne#o i EB"-
kao si#rnosni poda/i' te otkrivati %smnjive) interese za nabav
karti/a za mobitele ili ptovanja na Bliski istok!42
Poslovni asopis 6ed Xerrin# objanjava jednom od svoji( napisa
koji slave takav pro#ram da so:tvet %prati teroriste otkrivaji poklapa
li se ime ispisano stotinama razliiti( inai/a s imenom bazi
podataka domovinske si#rnosti! Na primjer' ime 9o(ammad! Pro#ram
sadri stotine razliiti( inai/a pisanja to# imena' a on jednoj jedinoj
sekndi moe proeljati terabajte podataka!)4B >adivljje!!! sve dok
se ne doepaj po#reno# 9o(ammada' to imaj navik ?lo@ initi
< od "raka' preko G:#anistana' pa sve to pred#ra.a Toronta!
Tijekom razdoblja vladavine nesttnosti i po(lepe < zatitno#a znaka
Bs(evi( #odina < ta mo#nost po#reke' od "raka do Ne; &rleansa'
poprima divovske razmjere! =amo jedna po#rena potvrda proizila iz
takvi( elektroniki( %pe/anja) dovoljna je da neki apolitian ovjek'
koji moda malo podsjea na neko#a ije ime zvi slino nje#ov
?osobito onima koji nimalo ne poznaj arapsk ili mslimansk
kltt@ dobije oznak mo#e# terorista! Nadalje' i privatne tvttke
nadzit pro/es pisivanja imena pojedina/a i or#aniza/ija na %/rne
liste)' jednako kao i pro#rame provjere imena ptnika bankama
podataka! &d lipnja 233A! #odine' na popis smnjivi( terorista
Na/ionalno# /entra za protteroristiko djelovanje nalo se pola
2R*
?rtl!l@ ' K&N+ U lavnosT "AiaA;i sra/nomir 7!VqVm!' ; imn, %i
iM!iviiiinn-
pro#l!isio deset ki- niiljjiin!i ptnika na proptovanj =jedinjenim " @
ravama! K/Mltati' koje ptnii i nik!l nis doznali' temelje se na
smnjivim zor/ima koji s/ otkrivaj pretra#ama komer/ijalni(
podataka < na primjer' poda/i koje aviokompanija daje o %ptnikov
estom kpovanj karata jednom smjer' omiljenom sjedit'
estalosti ptovanja' koliini prtlja#e' nain plaanja karte' ak i
jelima koje narje!)4H Uestalost navodno smnjivo# ponaanja
zbraja se i tako odre.je %razina rizika) svako# ptnika!
=vakome se moe skratiti pravo ptovanja zrakoplovom' lazn viz
=jedinjene Drave' pa ak #a se moe i (ititi i pro#lasiti
%neprijateljskim bor/em) na temelj dokaza ti( smnjivi( te(noloki(
rjeenja$ mtna slika koj je prepoznao pro#ram za identi:ika/ij li/a'
po#reno napisano ime' po#reno s(vaen dijelak raz#ovora! Gko
%neprijateljski bor/i) nis dravljani =jedinjeni( Drava' vjerojatno
nikad nee saznati to i( je tono obiljeilo' jer im je Bs(eva
administra/ija skratila pravo na (abeas /orps,, pravo vida dokaze
na sd' jednako kao i pravo na poteno s.enje i pravin obran!
Gko osmnjieni' na primjer' zavri Cantanam' vjerojatno e
zavriti novom' najstroe vanom' zatvor za dvjesto osoba to #a je
iz#radio Xallibrton! Gko zavri kao rtva 5"G-ina pro#rama
%neobiajeno# izrenja)' ako #a otm na li/ama 9ilana ili dok
presjeda s aviona na avion amerikoj zranoj l/i i preba/e na nek
od takozvani( tajni( loka/ija' ne#dje 5"G-in ar(ipela# tajni(
zatvora' zatvorenik e s kapljaom na #lavi vjerojatno poletjeti
Boein#om ABA' dizajniranim za prijevoz direktora i ponovno
prera.enim za takv svr(! T(e Ne; Jorker navodi da je tvrtka Boein#
za 5"G- obavljala poslove %ptniko# a#enta) tako to je blokirala
planove leta za + 2H4 letova s (ieni/ima' najmljivala zemaljske
posade' pa ak i rezervirala (otele! "zvjee panjolske poli/ije otkriva
da je takve poslove obavljala tvrtka 0eppesen "nternational Trip
Planin#' Boein#ova podrni/a iz =an 0osea! U svibnj 233A! #odine
Gmerika dr#a za #ra.anske slobode podi#la je tb protiv
Boein#ove podrni/e - tvrtka je odbila potvrditi' kao i zanijekati
navode!44
Kad (ieni/i sti#n na odredite' soavaj se s istraiteljima koji(
jedan dio nije zaposlen ni 5"G-i' ni vojs/i' ne#o radi za privatne
tvrtke!
, U izvornik Gtomati/ Tar#etin# =1stem ?op! prev!@
,, >akonska odredba koja propisje da se pojedina/ dovede pred s/a
ili pred sd! koja sli kao zatita protiv neza-
konito# (ienja ili zatvaranja' ?op! prev!@
2RA
izjavio je ovo$ %vise od poiov / proton!n N/st'iNnin smi/nN!ik!i nn
reitti i
za privatne tvrtke!)4* Gko ti istraitelji slobodnja/i ele zadrat i ssoj/
nosne #ovore' onda iz (ieni( moraj izvi pravo one %korisne
podatke) za kojima tra#aj nji(ovi vain#tonski poslodav/i' to je
plodno tlo za zloporab! Ba kao to e zatvoreni/i pod tortrom
izjaviti sve samo da nestane bol' tvrtke pod #ovorom osjeaj snaan
ekonomski poti/aj da se posle svim znanim te(nikama /ilj
izvlaenja traeni( podataka' ne marei za nji(ov pozdanost!
?Djelomian razlo# zato se Bs(eva administra/ija toliko oslanjala na
privatne obavjetajne tvrtke koje s tadile novim strktrama' kakav
je 6ms:eldov Ured za spe/ijalno planiranje' lei injeni/i da s se
oni' za razlik od %dravne) konkren/ije' pokazali daleko
spremnijima prila#odavati i maniplirati poda/ima /ilj ispnjavanja
politiki( /iljeva administra/ije jer prodljenje #ovora ovisi iskljivo
o tome!@
Postoji t i primitivnija inai/a primjene ti( trini( %rjeenja) na 6at
protiv terora < spremnost da se %masno) plati #otovo svatko tko
posjedje podatke o navodnim teroristima! Tijekom invazije na
G:#anistan ameriki s obavjetajni a#enti proirili #las da e za
svako# %isporeno#) talibana ili pripadnika al-eaide platiti izme. B
333 i 24 333 ameriki( dolara! %Bit ete bo#ati i moni kako niste ni
sanjali)' #lasi reklama na letk to s #a Gmerikan/i dijelili
G:#anistan' a predoena je kao dokaz pro/es koji se pred =aveznim
sdom =jedinjeni( Drava vodio ime nekoliko zatvotenika iz
Cantanama! %9ilijni dolara za va pomo prottalibanskim
sna#ama!!! Dovoljno nov/a da zbrinete obitelj' selo' pleme' za ostatak
ivota!)4A
Ubrzo s se elije Ba#ram i Cantanam do vr(a napnile
kozarima' taksistima' k(arima' prodavaima < svi redom smrtno
opasni!!! barem s tako tvrdili oni koji s i( predali i pokpili na#rade!
%"mate li kakv idej zbo# e#a bi vas vlada i pakistanske obavjetajne
slbe prodali i predali Gmerikan/imaD)' pitao je lan vojno# sda
e#ipatsko# zatvorenika iz Cantanama!
U transkript s koje# je skinta oznaka tajnosti' zatvorenik zvi
potpno zbnjeno$ %9a dajte' molim vas)' odvratio je %=ami znate to
se zbiva! U Pakistan se ljde kpje za +3 dolara! Kako' onda' djelje
4 333D)
%Dakle' prodali s vasD)' pitao je lan sda' kao da m to jo nije palo
na pamet!
%Da!)
Penta#onove statistike pokazj da s I* posto zatvorenika
Cantanamo predali a:#anistanski ili pakistanski bor/i i a#enti nakon
obavijesti o
2RI
zatvorenika! G#en/ija Gsso/iated rr/ss iispjnn je pronai njin z)rS; z!Vj-
S
je' po povi!lik ii iloiiioviiin' oslobo.eno svib opi Mbi!PPI lb brojke
teko optj kakvo obavjetajno# ra.a zrokovano# trinim
pristpom i.entiltkaeiji terorista to #a je za#ovarala vlada!
Tijekom samo nekoliko #odina' indstrija domovinske si#rnosti koja
jedva tla je prije ++! rjna postojala' eksplodirala je do razmjera koji
velike nadilaze i Xoll1;ood i #lazbeni biznis!4R "pak' najvie pada
oi koliko se malo takav %si#rnosni pro/vat) sa#ledava i analizira kao
ekonomska #rana' kao dosad nevi.en dodir neo#ranieni( poli/ijski(
ovlasti i neobzdano# kapitalizma' spajanje robne ke i tajno# zatvora!
Kad se poda/i o tome tko jest' a tko nije prijetnja si#rnosti pretvore
proizvod koji se prodaje jednako spremno kao i poda/i o tome tko na
Gmazon kpje Xarr1ja Pottera' ili tko je otiao na krstarenja
Karibima ili iva odmor na Gljas/i' onda se mijenjaj temeljne
vrijednosti /iviliza/ije! Ne samo da se time potie (o.enje' tortra i
stvaranje lani( podataka' ne#o se stvara i snaan poti/aj za stvaranje
stra(a i osjeaja #roenosti' ti( prvi( zronika nastanka nove
indstrije!
Kad s prolosti nastajale nove ekonomske #rane < od Eordove
revol/ije do pro/vata in:orma/ijski( te(nolo#ija - svojom s pojavom
vijek poti/ale prav bji/ analiza i rasprava o tome kako e takvi
divovski poremeaji stvaranj bo#atstva istovremeno tje/ati i na
nain nae# postojanja kao /iviliza/ije' naina ptovanja' pa ak i
naina kojim nai moz#ovi prera.j podatke! Nova ekonomija
katastro:e nije potaknla nijedn slin pojav! Naravno' t i tamo
dolazilo je do rasprava!!! o stavnosti Domovinsko# zakona' o
neo#ranienom pritvaranj' o tortri i neobiajenim izrenjima!!! ali
rasprava o samom znaenj komer/ijalno# izvo.enja ti( :nk/ija
#otovo se potpnosti izbje#ava! &no to bi se mo#lo nazvati
raspravom svodi se na prozivanje pojedinani( slajeva ratno#
pro:iterstva i korp/ijske skandale' kao i ve obiajeno prozivanje
vlade zbo# nedovoljno# nadzora privatni( tvrtki < rijetko se #ovori o
daleko irem i dbljem pitanj to znai sdjelovati potpno
privatiziranom rat' stvorenom da traje zavijek,
Dio problema lei injeni/i da nam se ekonomija katastro:e prikrala s
leda! Tijekom osamdeseti( i devedeseti( nove s ekonomije
objavljivale svoj dolazak pnom sjaj i bljetavil! Te(noloki
mje(r osobito se snano nametno kao presedan posjednikoj klasi'
izazivaji za#lje razine pretjerivanja - beskonani medijski
pro:ili smioni( i mladi( direktora
, "talik prevoditeljev!
2RR
po idilinim planinskim ki/ama oko =/at li/a!
Takv razin bo#atstva danas stvara ekonomski kompleks katastro:e'
iako te vijesti rijetko dopir do nas! U stdiji iz 233*! pie$ %&tkad je
zapoeo P6at protiv teroraP' direktoti BH posto najsnaniji( tvrtki koje
#ovorno rade za obran ivaj razini do(otka dvostrko vioj od
do(otka primljeno# tijekom etiri #odine koje s pret(odile ++! rjn!)
Direktori s doivjeli da im naknade izme. 233+! i 2334! #odine
narast za +3I posto' dok lanovi prava ostali( veliki( ameriki(
kompanija tom razdoblj biljee samo * posto porasta!*3
"ndstrija katastro:e moda se blii pro:itima dot-/oma' ali to ini tajno
popt 5"G-e! Kapitalisti katastro:e izbje#avaj medije' skrivaj bla#o i
znaj da se ne valja (valiti! %Ne elimo slaviti postojanje #oleme
indstrije koja je pro/vala da bi nas titila od terorizma)' izjavio je 0o(n
Klstner iz tvrtke 5(esapeake "nnovation 5enter' inkbatora domovinske
si#rnosti! %"pak' to je velik posao' a 5"5 je samom nje#ov
stedit!)*+
Peter =;ire' nekadanji privatni vladin konzltant tijekom 5lintonova
mandata' ovako opisje pteklapanje silni/a skriveni( iza 6ata protiv
terora$ %Postoji vlada posveenom po(od poveanja sstava
prikpljanja podataka i indsttija in:orma/ijske te(nolo#ije oajnikoj
potrazi za novim tritima!)*2 Dr#im rijeima' eto korporatizma <
veliki poslovi i velika vlast spajaj svoje neo#raniene moi da nadzir
i pravljaj stanovnitvom!
B33
drava
=kidaj okretna vrata' stavljaj slavolkY
9islim da je sve to dno i #lpo! "zjaviti da sve to inimo izvire iz
nae #ladi za nov/em - mislim da je to ldost! 9islim da se morate
vratiti kol!
Ceor#e X! F! Bs(' od#ovaraji na optbe da je nje#ov sin napao
"rak s /iljem otvaranja novi( trita za amerike tvrtke!+
Dravni slbeni/i posjedj znaajk koja nedostaje privatnom
sektor! G ta je dnost i odanost opem dobr' dnost i odanost
najviim interesima zajedni/e koja nadilazi interese pojedina/a! Tvrtke
od#ovaraj svojim dioniarima' a ne domovini!
David 9! Falker' #lavni revizor =jedinjeni( Gmeriki( Drava'
veljaa 233A!2
&n ne vidi razlik izme. javno# i privatno# intersea!
=am Cardiner' mirovljeni bri#adir ameriko# 6atno# zrakoplovstva' o
Di/k 5(enevj' veljaa 233H!B
Na vr(n/ izborne #rozni/e 233*!' tri tjedna prije objave ostavke
Donalda 6ms:elda' Ceor#e F! Bs( je potpisao >akon o obrambenim
ovlastima' na privatnoj /eremoniji &valnome red! U tis etiristo
strani/a vkao se i dodatak koji je tada proao #otovo potpno
nezapaeno' a koji predsjednik daje ovlasti da pro#lasi ratno stanje i
%potrijebi orane sna#e' med njima i Na/ionaln #ard)' te time
slajevima %javne krize) #azi volj dravni( #vernera s /iljem
%spostavljanja javno# reda) i #enja %nereda)! Krizno stanje moe
biti ra#an' masovni prosvjedi ili %javna zdravstvena kriza) kojem e
slaj vojska nametati karantene i vati zali(e /jepiva!H Prije to#
zakona predsjednik je mo#ao pro#lasiti ratno stanje samo slaj
pobne!
Uz nekoliko kole#a koji s se natje/ali s njim' demokratski senator
Patri/k 7ea(1 jedini je pozivao na zbn i traio da zapisnik de
izjava da se
B3+
nae demokra/ije)' istii tla s %posljedi/e promjene zakona #oleme'
ali da je ta izmjena' z povrno izavanje' PbaenaP kao dodatak
zakon! " @r#i kon#resni odbori s jrisdik/ijom tom podrj nis
dobili prilik komentirati' a da i ne spominjem da nis dobili ni prilik
odrati saslanja svezi s tim zakonskim prijedlozima!)4
&sim izvrne vlasti koja je dobila nesvakidanj nov mo' na povrin
je isplivao jo jedan nepitni dobitnik - :arma/etska indstrija! U
slaj bilo kakve zataze' mo#e je pozvati vojsk da va
laboratorije i zali(e lijekova' kao i da namee karantene <
d#o#odinji politiki /ilj Bs(eve administra/ije! Dobre vijesri za
6ms:eldov biv kompanij Cilead =/ien/es' vlasni/ patenta za
Tami:l' lijeka za ptij #rip! 9o#e je da s novi zakon' kao i
neprekinto zastraivanje ptijom #ripom' bar dijelom pridonijeli
zvjezdanom stats to# lijeka nakon 6ms:eldova odlaska iz
9inistatstva < tijekom samo pet mjese/i' vrijednost dioni/a porasla je
za 2H posto!*
Kakv lo# intetesi indstrije i#raj oblikovanj pojedinosti neko#
zakonaD 9oda nikakv' ali to pitanje svakako vrijedi postaviti!
0ednako tako' samo neizmjerno veim razmjerima' kakv s lo#
povlasti/e #ovornim sradni/ima' kakvi s Xallibrton' Be/(tel ili
na:tna kompanija Kggon9obil' odi#rale entzijazm kojim je
Bs(eva ekipa napala i okpirala "rakD Na takva motiva/ijska pitanja
nemo#e je pre/izno od#ovoriti jer s mijeani likovi doslovno
ozlo#laeni zbo# preklapanja korpora/ijski( i na/ionalni( interesa do
tolike mjere da s i sami' bar naiz#led' nesposobni razliti jedne od
dr#i(!
U svojoj knjizi &vert(ro;' objavljenoj 233*!' bivi dopisnik Ne; Jork
Timesa =tep(en Kinzet ttdi se doprijeti do sri sve#a to je poti/alo
amerike politiare koji s nare.ivali i inozemstv izvodili dravne
dare tijekom prolo#a stoljea! "zavaji mijeanje =jedinjeni(
Drava opera/ije svr#avanja reima < od Xavaja +IRB!' do "raka
233B! < Kinzer primjeje da je esto rije o jasnom pro/es tri :aze!
Prvo < mltina/ionalne korpora/ije sa sjeditem =jedinjenim
Dravama seljavaj se s nekom prijetnjom izazvanom djelovanjem
strani( vlada koje za(tijevaj da tvrtka %plati potez' potje zakone o
rad ili o zatiti okolia! Ponekad se kompanija na/ionalizira ili od nje
na neki nain zatrai da proda dio posjeda ili opreme)' pie Kinzer!
Dr#o - ameriki politiari doznaj za prepreke s kojima se korpora/ija
seljava' te i( tmae kao izravan napad na =jedinjene Drave$
%9otiva/ij preobraavaj iz ekonomske politik ili' pak'
#eostratek! "znose pretpostavk da je svaki reim koji ometa
B32
represivan' niKraronKi i na j/ vj/n%Narn)S rzj/ nee 9iae nie miN(
%v
pokava podrovat i =jedinjene " @r!tve!WP " r/a laza do#a.a se
trentk kail politiari moraj javnosti prodali potreb za
interven/ijom' i tom s/ ++ en in k sve pi/Y vara #rbo o/rtan
borb dobra protiv zla' %prilik da se jadna i potlaena na/ija oslobodi
od brtalnosti reima koji smatramo diktatrom' jer koji bi inae dr#i
reim ometao rad nekoj amerikoj kompaniji!)A 8elik dio amerike
vanjske politike svodi se' dr#im rijeima' na vjeb masovne
projek/ije kojoj malobrojna sebina elita spaja vlastite potrebe i elje
sa eljama i potrebama /ijelo#a svijeta!
Kinzer istie da takv tenden/ij osobito iskazj politiari koji na
dravne dnosti sti izravno iz korpora/ijsko# svijeta! Na primjer'
Kisen(o;erov dravni tajnik' 0o(n Eoster Dlles' proveo je najvei dio
radno# vijeka kao tje/ajni pravnik za me.narodno korpora/ijsko
pravo i zastpao neke od najbo#atiji( svjetski( :irmi sporovima
protiv strani( vlada! 6azni Dllesovi bio#ra:i zakljj' jednako kao i
Kinzer' da je dravni tajnik bio doslovno nesposoban razliti interese
korpora/ije od interesa vlastite domovine! %Dlles je #ajio dvije
doivotne opsesije < borb protiv komnizma i zatit prava
mltina/ionalni( korpora/ija)' pie Kinzer! %Po nje#ov miljenj one
s!!! Pme.sobno povezane i me.sobno se osnajP!)I To je znailo
da nije morao birati za koj e se opsesij opredijeliti - ako je
#vatemalska vlada #rozila' na primjer' interese tvrtke United Erit
5ompan1' time je de:a/to izravno napala =jedinjene Drave' to
zaslje vojn ak/ij!
=lijedei svoje dvojne opsesije borbe protiv terorizma i zatite interesa
mltina/ionalni( kompanija' Bs(eva administra/ija' pretrpana
direktorima svjee pristi#lim iz svoji( reda' podlona je istim tim
pomtnjama i preklapanjima! "pak' postoji znaajna razlika! Kompanije
s kojima se Dlles poistovjeivao bile s mltina/ionalne' s velikim
me.narodnim la#anjima stranim dravama - rdarstv'
poljoprivredi' bankarstv i na:ti! Tim kompanijama najveim je dijelom
bio zajedniki jasan /ilj < eljeli s stabilan i nosan okoli kojem se
poslje < labave zakone la#anjima' krotko radnitvo i nikakve
iznenadne eksproprija/ije! Dravni dari i vojne interven/ije bili s
sredstva ostvarivanja to# /ilja' a ne i sam /ilj!
Kao kapitalisti M%rotokatastro:e' tvor/i 6ata protiv terora dr#aiji s
soj korpora/ijski( politiara od svoji( pret(odnika < njima s ratovi i
ostale katastro:e istin /ilj po sebi! Kad Di/k 5(ene1 i Donald
6ms:eld poistovjete ono to je dobro za 7o/k(eet' Xallibrton'
5arl1le i Cilead s onim to je dobro za =jedinjene Drave' tovie i za
/ijeli svijet' onda takve projek/ije
B3B
pravo kataklizme ono nepitno i t/m/iNiio /ionro tim mikama laiovi'
epidemije' prirodne katastro:e' manjkovi ili nestai/e i zato s im
bo#atstva do te mjete nabjala otkad je Bs( zasjeo Bijel k! &no
to nji(ove projek/ije ini jo opasnijima jest injeni/a da s do dosad
nevi.eni( razmjera Bs(evi dnosni/i zadrali svoje interese ntar
kompleksa kapitalizma katastro:e' ak i nakon to s li nov er
privatizitani( ratova i krizni( sita/ija' doptaji tako sebi da
istovremeno ostvarj zarad na nesreama koje s pripomo#li stvoriti!
Na primjer' nakon to je 6ms:eld dao ostavk poslije potaza
repblikana/a 233*!' novine s izvijestile da se vraa privatni sektot!
"stina #lasi da nikad iz nje#a nije ni otiao! Kad je pri(vatio Bs(evo
imenovanje za ministra obrane' 6ms:eld se' kao i svi javni dnosni/i
morao osloboditi sve imovine koja m je tijekom mandata mo#la stajati
na pt donoenja odlka! >vi jednostavno < to znai da je morao
prodati sve to je bilo povezano s na/ionalnom si#rno ili obranom!
6ms:eld se zatekao velikim nevoljama! Bio je toliko optereen
djelima raznim #ranama indstrije katastro:e da je tvrdio da m je
nemo#e osloboditi se sve#a i ispotovati tokove i pritom je petljao
etikim normama ne bi li zadrao sve to ima!
Prodao je dioni/e 7o/k(eeda' Boein#a i dr#i( vojni( tvrtki koje je
izravno posjedovao' te jo 43 milijna dolara obvezni/ama po(ranio
javn zaklad! "pak' i dalje je djelomino ili /ijelosti posjedovao
privatne investi/ijske tvrtke povezane s obranom' kao i dioni/e
biote(noloko# sektora! 6ms:eld se nije elio izloiti #bitk da te
tvrtke proda na btzin' pa je zatraio dva tromjesena prodljenja roka
< to je iznimna rijetkost na tim tazinama vlasti! To je znailo da je
nakon poetka mandata ministra obrane i dalje' to e rei pni( est
mjese/i' a moda i dlje' tta#ao za' po njem' prikladnim kp/ima za
tvrtke i vlasnitvo!R
Kad je na ted dola tvttka Cilead =/ien/es' kojoj je 6ms:eld
predsjedao i koja je drala patentna prava na Tami:l' ministar obrane
je na#lo stao! Kad s #a zatraili da se odli izme. poslovni( interesa
i dnosti ptema javnosti' jednostavno je odbio! Kpidemije s pitanja
na/ionalne si#rnosti' pa sto#a jasno laze djelokr# ministta obrane!
Usprkos tom nesvakidanjem skob interesa' 6ms:eld je tijekom
/ijelo# mandata %od#a.ao) prodaj svoji( dioni/a Cilead < i tako
spasio ne#dje izme. I i BR milijna dolara vrijednosti tvrtke!+3
Dok #a je senatski &dbor za etik pokavao pokoriti obiajenim
pravilima o skob interesa' 6ms:eld se ponaao otvoreno ratoborno!
0ednom
B3H
potrtisinmilitmdtSi!!+ !i nonnrar/ra/novoaa ktS@i s m piiinTan
inppivaii
%pretjerano sloeno i M(njiiji8U obras/e za prijav imovino! Qovjek
koji je' za vrijeme ministarsko# mandata' drao R4 milijna dolara' *3
333 dolara koje je potroio na (onorare inilo se doslovno pretjeranim
trokom!++
6ms:eldovo tvrdo#lavo odbijanje da prestane zara.ivati na
katastro:ama dok obnaa najvi si#rnosn dnost dravi tje/ala
je na nje#ov inkovitost na nekoliko odre.eni( naina! 8ei dio prve
#odine mandata' dok se pokavao rijeiti vlasnitva' 6ms:eld se
morao spaavati od donoenja znemirje iroke lepeze politiki(
odlka <Gsso/iated Press izvjetava$ %!!!izbje#avao je sastanke
Penta#on na kojima se raspravljalo o G"D=-!) G kad je savezna
vlada morala odliti (oe li se mijeati nekoliko spajanja i prodaja
na visokim razinama < pitanj s bili #lavni #ovorni sradni/i
9inistarstva obrane$ Ceneral Kle/tri/' Xone1;ell' Not(rop Crmman i
=ili/on 8ale1 Crap(i/s < 6ms:eld se izzeo i iz ti( pre#ovora na
najvioj razini! Pokazalo se' prema izjavama nje#ove #lasno#ovorni/e'
da je bio :inan/ijski povezan s nekoliko navedeni( tvrtki! %Namjeravam
se od nji( drati najdalje mo#e)' izjavio je 6ms:eld novinar koji se
raspitivao o jednoj od ti( prodaja!+2
U est #odina svo#a mandata' 6ms:eld je morao izlaziti iz sobe kad
#od bi raz#ovori skrenli na tem lijeenja ptije #ripe i nabavke
lijekova! =kladno pism kojem se nalazi sporazm koji m je
omo#io zadrati dioni/e' morao se izzeti iz donoenja odlka %koje
mo# izravno i predvidljivo tje/ati na Cilead)!+B "stovremeno'
nje#ove kole#e brino s titili nje#ove interese! U srpnj 2334! #odine
Penta#on troi 4I milijna dolara na Tami:l' a 9inistarstvo zdravstva i
so/ijalne skrbi objavljje da e nekoliko mjese/i poslije nabaviti lijek
vrijednosti + milijarde dolara!+H
6ms:eld se prkos nepitno isplatio! Da je nastpaji na dnost
prodao Cileadove dioni/e sijenj 233+!' zaradio bi jedva A'H4 dolara
po dioni/i! >adravi i( tijekom svi( panika izazvani( ptijom #ripom'
nakon svi( bioteroristiki( (isterija i nakon svi( odlka vlastite
administra/ije da obilno lae tvrtk' 6ms:eld je dioni/a'
trentk odlaska iz 9inistarstva' vrijedila *A'*3 dolara - porast od I3A
posto! ?U travnj 233A! dioni/a Cileada prodavala se po IH dolara!+4@
To znai da je 6ms:eld' odlazei s mjesta ministra obrane' bio
zamjetno bo#atiji ne#o kad je doao < rijetka pti/a med
mltimilijnaima dravnoj slbi!
0ednako kao to se 6ms:eld nikad nije odrekao Cileada' tako je i
5(ene1 oklijevao dokraja presjei veze s Xallibrtonom < no nje#ov
je aranman'
B34
sto se odrekao pravljanja tvrtkom da ni postao potpr/dsN/dni! ki
kandidat Ceor#e Bs(' 5(ene1 je #ovorio mirovinski paket koji in
je osi#rao pre#rt Xallibrtonovi( dioni/a i op/ija! Nakon ne#odni(
pitanja iz tiska' pristao je prodati dio Xallibrtonovo# port:elja i pritom
zaradio impresivni( +I'4 milijna dolara! Nije prodao sve! T(e
Fallstreet 0ornal pie da 5(ene1 prilikom stpanja na dnost
potpredsjednika zadrava +IR 333 Xallibrtonovi( dioni/a i 433 333
nerealizirani( op/ija!+*
Qinjeni/a da je 5(ene1 zadrao tolik koliin Xallibrtonovi( dioni/a
znai da je' tijekom svo# potpredsjedniko# mandata' svake #odine
zara.ivao milijne na dividendama i istovremeno od Xallibrtona
primao #odinji prinodod2++ 333 dolara <otprilike jednak nje#ovoj
dravnoj plai! Kad e 233R! napstiti svoj :nk/ij' i kad e moi
noviti dio Xallibrton' 5(ene1 e imati prilik doslovno
besramno zaraditi zbo# zapanjje# porasta vrijednosti
Xallibrtonovi( dioni/a! Naime' vrijednost dioni/a tvrtke porasla je s
+3 dolara prije rata "rak na H+ dolar tri #odine kasnije < skok od
B33 posto' za(valjji sretnom spoj divljanja /ijena ener#enata i
iraki( #ovora' izravni( posljedi/a 5(ene1jeva tjeranja drave rat
protiv "raka!+A "rak se' naiz#led' savreno klapa Kinzerov :orml
< =addam nije bio izravna prijetnja amerikoj si#rnosti' ali je
predstavljao prijetnj amerikim ener#etskim tvrtkama jer je ne toliko
davno potpisao #ovore s rskim na:tnim divom i pre#ovarao s
:ran/skom tvrtkom Total' ostavljaji tako =jedinjene Drave i
Britan/e prazni( rk - tree po veliini potvr.ene svjetske zali(e na:te
klizile s iz an#lo-ameriko# stiska!+I =addamov pad s vlasti znaio je
nevi.ene mo#nosti na:tnim divovima' me. njima Kggon9obile'
5(evron' =(ell' BP-' koji s' svi redom' poeli stvarati temelje za
nove sporazme s "rakom' jednako kao to se i Xallibrton' nakon to
se tvrtka preselila Dbai' naao savrenom poloaj da svim tim
tvrtkama prodaje svoje sl#e na podrj ener#etike!+R =am rat
pokazao se kao jedinstveno najnosniji do#a.aj Xallibrtonovoj
povijesti!
6ms:eld se' jednako kao i 5(ene1' mo#ao vrlo jednostavno
potpnosti izvi i osloboditi djela tim %(oldinzima za katastro:e) i
tako kloniti svak primisao da pro:it i#ra van lo# nji(ovoj
vatrenoj naklonosti prema sita/ijama iz koji( proizlaze katastro:e! No'
tada bi propstili zlatne #odine vlastiti( indstrijski( #rana! Kad #od bi
od nji( zatraili da se odle izme. pro:ita i javno# ivota' vjeno s
se priklanjali pro:it' tjeraji vladine etike odbore da se prila#ode
nji(ov prkos!
B3*
snano se protivio ratnom pro:iterstv$ %in/ A!3im vinjen /ia +A! ove
svjersn/
kataklizme =jedinjenim " Sravania nikne ijedan rami milijna!)
Qovjek se piia io (i "" @6 iP (o s ? i(ene1jem iji s se milijni ratni(
pro:ita #omilali dok je sjedio potpredsjednikoj :otelji! "li' to bi bilo
s 6ms:eldom koji 233H! #odine nije mo#ao izdrati' a da ne novi
dio Cileadovi( dioni/a i pritom lako zaradi 4 milijna dolara < prema
poda/ima iz nje#ove imovinske karti/e koj predaje tijekom svo#a
ministarsko# mandata! &ito je elio malo oksiti pro:it koji #a eka
nakon odlaska iz reda!23 U Bs(evoj administraiji ratni pro:iteri ne
di bk da bi se pribliili vlasti' oni jes vlast i izme. te dvije
skpine razlike jednostavno nema!
Bs(eve #odine obiljeavaj neki od najodvtatniji( i naj#lasniji(
korp-/ijski( skandala nedavnoj povijesti$ 0a/k Gbramo:: sa svojim
izletima na #ol: koje je ndio lanovima Kon#resa; 6and1 %Dke)
5nnin#(am' trentano sli osam #odina zatvora zbo# primanja mita
i pisivanja dona/ije ja(te Dke-=tir %meni za podmiivanje) koji je
na slbenom kon#tesnom memorandm ptio jednom proizvo.a
orja; tlmi (otel Fater#ate s plaenim prostittkama!!! sve to
jako smrdi na 9oskv ili Benos Gires sredinom devedeseti(!2+
>atim s t i okretna vrata izme. vlade i indstrije! &na s odvijek
stajala tamo' ali je najvei dio politiata obiavao priekati dok
administra/ija ne napsti vlast prije ne#o to krene novavati svoje
dravne veze! Tijekom Bs(eva mandata zlatno doba non-stop trita
domovinske si#rnosti pokazalo se prevelikom knjom kojoj veina
dnosnika nije mo#la odoljeti! " tako' mjesto da priekaj kraj
mandata' stotine nji( iz iroke lepeze vladini( a#en/ija ve je pojrilo
prema vratima! Kti/ 7ipton' koji je za T(e Ne; Jork Times ptatio t
pojav 9inistarstv domovinske si#rnosti' pie$ %!!! isksni
vain#tonski lobisti i skpine za nadzor ka da se takvi razmjeri
e#zodsa vii( dnosnika jedne vladine instit/ije biljee kao rijetkost
svremenoj povijesti)! 7ipton je otktio devedeset etiri slaja da
javni dnosni/i koji s radili podrj domovinske si#rnosti :ade
nekom podrj indstrije domovinske si#rnosti!22
Broj takvi( slajeva je prevelik da bismo se njima ovdje potanje
bavili' ali postoji nekoliko istaknti( primjera koje s mijeani
kljni tvor/i 6ata protiv terora! 0o(n Gs(/ro:t' bivi dravni titelj i
#lavni pokreta Domovinsko# zakona' danas vodi tvrtk Gs(/ro:t
Crop' spe/ijaliziran za povezivanje tvrtki iz indstrije domovinske
si#rnosti sa saveznim instit/ijama! Tom 6id#e' prvi ravnatelj
9inistarstva domovinske si#rnosti'
B3A
te(nolo#ij 7/ent' iznimno aktivno si#rnosnom sektor! K.vt
liani'
bivi njjorki #radonaelnik i (eroj ++! rjna' etii i mjeseta poslije
temeljje tvrtk Ciliani Partners i prodaje sl#e kao konMlmt za
krizne sita/ije! 6i/(ard 5larke' protteroristiki /ar 5lintonove i
Bs(ev/ administra/ije i izraziti kritiar administra/ije' sada predsjeda
tvrtkom Cood Xarbor 5onsltin#' spe/ijaliziranom za domovinsk
si#rnost i protteroristiko djelovanje! 0ames Foolse1' direktor 5"G-e
do +RR4!' radi Paladin 5apital Crop' privatnoj la#akoj tvrtki koja
lae tvrtke domovinske si#rnosti' te obnaa dnost
potpredsjednika tvrtke Booz Gllen' jedne od vodei( indstriji
domovinske si#rnosti! 0oe Gllba#(' ravnatelj EK9 G-e koje#a je ++!
rjna zatekao na dnosti' zeo je otpremnin osamnaest mjese/i nakon
to#a i temeljio Ne; Brid#e =trate#ies' obeavaji da e sliti kao
%most) izme. poslova i nosno# svijeta vladini( #ovora i la#aki(
prilika "rak! Na nje#ov poloaj dolazi 9i/(ael Bro;n i odlazi samo
dvije #odine poslije da bi temeljio 9i/(ael D Bro;n 775' tvrtk
spe/ijaliziran za pripreme za slaj katastro:e!2B
%9o# li sada dati otkazD)' pie Bro;n ve zlo#lasnom mejl koji je
ptio svom sradnik sred kataklizme nakon ra#ana Katrine!2H G to
bi' manje-vie' bila bit /ijele :ilozo:ije < ostati vlasti dovoljno d#o'
pri#rabiti dovoljno zvn titl ministarstv koje dijeli %masne)
#ovore' prikpiti dovoljn koliin povjerljivi( podataka o
mo#nostima prodaje' pa zatim dati otkaz i prodavati %svoje) bivim
kole#ama! Dravna slba tako se svela na' otprilike reeno' izvidniki
po(od s /iljem bde# rada kompleks kapitalizma katastro:e!
"pak' na neki nain prie o korp/iji i okretnim vratima ostavljaj
po#rean tisak! Naime' navode na zakljak da i dalje postoji jasna
#rani/a izme. drave i kompleksa < koja je' stvari' ieznla jo
davno! "novativnost Bs(eva razdoblja ne lei brzini kojom politiari
prelaze iz jedno# od ti( svjetova dr#i' ne#o broj pojedina/a koji
svojim pravom smatraj istovremeno prebivati oba svijeta! 7jdi
kakvi s 6i/(ard Perle ili 0ames Baker stvaraj politik' savjetj na
najviim razinama i #ovore za medije' predstavljaji se kao nepristrani
strnja/i i dravni/i' a istovremeno' s do #rla tonli biznis
privatizirani( ratova i obnove! &ni tjelovljj ostvarenje najvie# /ilja
korporatistike misije < konano spajanje politiki( i korpora/ijski(
elita' ime si#rnosti' pri em drava i#ra lo# ravnatelja
poslovno#a /e(a < i istovremeno biva najveim izvorom poslovni(
prilika!!! za(valjji #ovornoj ekonomiji!
B3I
""" 9oskve' preko Pekin#a pa svetio nttsneva# ;asnin#mnn' anjansn
izmen
malobrojne koipoi! ijsk/ elite i desniarski( vlasti vijek se
pro#laavala nekim vidom iMopaenosii! Nazivali s je$ malijaki
kapitalizam' oli#ar(ijski kapitalizam' a danas pod Bs(em <
%kapitalizam lizi/a)! No' t nije rije o izopa/nj' pravo tome vodi
/ijeli kriarski po(od 5ikake kole' zajedno sa svojom ttojedinom
opsesijom$ privatiza/ijom' dere#la/ijom i razaranjem sindikata!
6ms:eldova i 5(ene1jeva tvrdo#lava odbijanja da se odle izme.
dioni/a kompleksa katastro:e i nji(ovi( javni( dnosti prvi s znak da
se rodila istinska korpora/ijska drava! G znakova ima jo mno#o!
9o bivi(
0edna od temeljni( znaajki Bs(eve administra/ije bila je oslanjanje
na vanjske savjetnike i poslanike-slobodnjake koji s obavljali one
kljne dnosti$ 0ames Baket' Pal Bremer' Xenr1 Kissin#er' Ceor#e
=(ltz' 6i/(ard Perle' kao i pripadni/i &dbora za obramben politik i
&dbora za oslobo.enje "raka - imenjem samo nekoliko! Kon#res je
tijekom ti( najvaniji( #odina kojima s se donosile odlke i#rao
lo# pisara s #menim peatom' presde 8r(ovno# sda smattane s
manje-vie njenim s#estijama' a ti' veinom dra#ovoljni' savjetni/i
raspola#ali s neo#ranienim tje/ajem!
Nji(ova mo izvite iz injeni/e da s ti savjetni/i ranije obnaali
kljne dnosti vladi < sve redom bivi dravni tajni/i' bivi
veleposlani/i i bivi pomoni/i ministara obrane! =vi s ve odavno
otili iz vlasti i me.vremen stvorili nosne karijere kompleks
kapitalizma katastro:e! Bdi da se vode kao #ovorni sradni/i' a ne
kao osoblje' veina nji( za razlik od izabrani( politiara ne podlijee
pravilima o skob intetesa - ako ope iem i podlije! Posljedi/a
to#a bila je skidanje oni(' takozvani(' okretni( vrata izme. vlasti i
indstrije i nji(ove zamjene %slavolkom) ?kao to mi je rekao
spe/ijalist za nadzor katastro:e "r;in 6edlener@! Koristei se
repta/ijom ti( blistavi( i asni( bivi( politiara' indstrija katastro:e
mo#la je otvoriti dan sred vlade!
Kad je 0ames Baker' ojk 233*! #odine' imenovan stipredsjedava-
jim =kpine za irake stdije' savjetnike skpine sa zadaom
iznalaenja preporke za nov napredak "rak' doslovno opipljivo se
osjetilo obosttano olakanje < eto politiara staro#a kova' politiara
koji je drav vodio onim mirnijim vremenima' zrelo# politiara!
Baker je nedvojbeno veteran ono# razdoblja amerike vanjske politike
koje nije toliko nepromiljeno
B3R
0ames Xaker danasD
0ednako kao i 5(ene1' nakon odlaska iz vlade po zavretk mandata
Bns(a starije#' 0ames Baker """! je iz svoji( dravni( veza izvkao
pravo bo#atstvo! &sobito s se nosnima pokazali prijatelji koje je
stekao =adijskoj Grabiji i Kvajt za vrijeme prvo# >aljevsko#
rata!24 Baker Botts' nje#ova odvjetnika tvrtka sa sjeditem
Xoston' zastpa sadijsk kraljevsk obitelj' zatim Xallibrton i
Cazprom' najve rsk na:tn kompanij' te je jedna od vodei(
odvjetniki( tvrtki za na:t i plin na svijet! Takoder je postao dioniar
tvrtki 5arl1le Crop i od te je iznimno tajanstvene kompanije zaradio'
kako se pro/jenjje' neki( +I3 milijna dolara!2*
5arl1le je iz rata izvkao #olem dobit za(valjji prodaji robotski(
sstava' sstava obrambeni( komnika/ija i nosnom #ovor s
"rakom za obavanje poli/ije to #aje sklopio (oldin# tvrtke' U="=!
Kompanija vrijedna 4* milijardi dolara posjedje i obrambeno
orijentiran investi/ijsk tvrtk koja se spe/ijalizirala za pronalaenje
vojni( tvrtki i nji(ov promidb javnosti' to se posljednji( #odina
pokazalo iznimno spjenim poslom! %Najbolji( +I mjese/i povijesti
tvrtke)' izjavio je #lavni 5arl1leov dnosnik za la#anja' Bill
5on;a1' mislei pritom na prvi( +I mjese/i irako#a rata! %>aradili
smo i to stvarno brzo!) "raki rat' koji se dosad nepitno dokazao kao
katastro:a' 5arl1leovim je odabranim la#aima donio rekordni( *'*
milijardi dolara zarade!2A
Kad je Bs( mladi Bakera vratio javni ivot' imenji #a
spe/ijalnim poslanikom za pitanja irako#a d#a' Baker se nije morao
povi ni iz 5arl1le Crapa' kao ni Baker Bottsa' sprkos izravnoj
povezanosti ti( tvrtki s ratom! "sprva je nekoliko komentatora
pozoravalo na ozbiljn vjerojatnost skoba interesa! T(e Ne; Jork
Times je objavio vodnik kojem se Baker poziva da odstpi s
poloaja 5arl1le i Baker Botts' te tako ova vjerodostojnost svoje
:nk/ije poslanika za d#ove! %Cospodin Baker je predboko zadro
mre nosni( odnosa privatno#a biznisa' te tako djelje kao mo#e
zainteresirana stranka svim modelima repro#ramiranja d#ova)' stoji
vodnik koji zakljje da Baker nee biti dovoljno %odba/iti
mo#nost zarade od klijenata izravno povezani( s irakim
d#ovanjima!!! Da bi mo#ao asno vriti svoj nov javn dnost'
#ospodin Baker mora odstpiti s one dvije privatne!)2I
No' slijedei primjer koji je postavio sam vr( administra/ije' Baker
otvoreno odbija' a Bs( podrava nje#ov odlk i ostavlja m dnost
da svjetske vlade na#ovori da otpi iraki doslovno smrtonosni d#!
Nakon
B+3
"j+ V W SjP' spisa K&0" U&KaMUN5 U) =5 nasli ""5"P!iii@5" n
;W!isiijimiTiii i iaTiN;in
skob interesa ne#o io se ranije pretpostavljalo! 6ije je o ezdeset
strani/a poslovno# pro#rama to #a je podnijela skpina kompanija' od
5arlvlea pa sve do kvajtske vlade' jedno# od najvei( iraki(
zajmodava/a! Konzor/ij je pondio da se iskoriste politike veze na
najviim razinama da od "raka naplati 2A milijardi dolara neplaeno#
d#a Kvajt' pteostalo# jo od =addamove invazije < dr#im
rijeima' da ini pravo sprotno od ono#a to je Baket ttebao raditi
kao poslanik!!! dakle' vjeriti vlade da treba otpisati irake d#ove iz
=addamove ere!2R
Dokment naslovljen kao %Prijedlo# pomoi kvajtskoj vladi zatiti i
naplati pottanji od "raka)' predan je #otovo dva mjese/a nakon
Bakerova imenovanja! U njem se 0ames Baker imenom navodi
jedanaest pta' to jasno otkriva da e se Kvajt okoristiti sradnjom s
kompanijom koja zapoljava ovjeka zadeno# za brisanje irako#a
d#a!!! samo' sve je to imalo svoj /ijen! U zamjen za sl#e' stoji
dokment' kvajtska vlada mora 5arlvle Crop loiti milijard
dolara! 0asan primjer tt#o-vanja tje/ajem < plati Bakerovoj kompaniji
da te titi od Bakera! Taj sam dokment pokazala pro:esori/i Kat(leen
5lark' vodeoj stmnjakinji za dravn etik i propise koja ptedaje
pravne znanosti na vain#tonskom =veilit' a ona mi je rekla da se
Baker naao %klasinom skob interesa! =toji na obje strane
transak/ije$ toboe treba zastpati interese =jedinjeni( Drava' ali je
istovtemeno i vii savjetnik 5arlvle' a 5arlvle eli naplatiti svoj
pomo Kvajt pri izvlaenj nov/a iz "raka)! Poto je pte#ledala
dokment' 5latkova je izjavila da s %5arlvle i dr#e kompanije
iskoritavale Bakerov tadanji poloaj da pokaj sklopiti sporazm s
Kvajtom koji izravno podriva interese =jedinjeni( Drava)!
Dan nakon to je T(eNation objavio moj napis o Baker' 5arlvle je
istpio iz konzor/ija i tako odba/io mo#nost da zaradi milijard
dolara < nekoliko mjese/i kasnije Baker prodaje svoj dio 5arlvle i
daje ostavk na poloaj #lavno# savjetnika! No' teta je ve bila
poinjena < kao poslanik' Baket se pokazao nesposobnim jer nije
spio osi#rati otpis d#ovanja koji je traio Bs( i koji je "rak bio
prijeko potreban! Tijekom 2334! i 233*!' "rak je za =addamov rat platio
2'4R milijardi dolara odteta' najveim dijelom Kvajt < bila s to
sredstva' oajniki potrebna za rjeavanje irake (manitarne krize i za
obnov zemlje' osobito nakon povlaenja ameriki( tvrtki koje s
sttatile nova/ za pomo i otile ne dovrivi posao! Bakerova zadaa
bila je otpisati R3 do R4 posto irako#a d#a! Umjesto to#a' d# se
repro#ramirao te i dalje iznosi otprilike RR posto irako# BDP-a!B3
B++
p;!9!llUKa !9lSl@&imN!lK!l l " 0"P 9l l 8"" KlP +M "!""!Y " M 8"!"l """ "i "
i "" il """P 0 X i XU"U! ni89
dravni tajnik 5 i/or#/ =lniltM vodio jr ? @illSoi za sk Sl le je ++ a
ka' #rp za pritisak koja nastaje 2332! #oti i ne' polo je od Bs(/v/
Bijele ke dobio zadatak da javnosti stvori pozitivan odnos prema
ral! Naravno' =(ltz je dovoljio za(tjev! Bdi da je nje#ov
poloaj bio odma( z bok administra/iji' imao je mo#nost poti/ati
(isterij izazvan izravnom prijetnjom koj je predstavljao =addam'
potpnosti oslobo.en bilo kakve obveze da dokazje iznesene
injeni/e! %Gko dvorit zateknete zveark' ne ekate da vas #rize
pa tek onda podzmete neto svoj obran)' pie =(ltz T(e
Fas(in#ton Post' rjn 2332! #odine' pod naslovom$ %Djeljmo
odma( < opasnost je izravna! =addam Xssein mora biti klonjen)!
Dode' =(ltz itateljima nije otkrio da je' to vrijeme' bio lan
pravno# odbora Be/(tela' tvrtke kojoj je mno#o #odina proveo kao
direktor! Tvrtka e' za obnov zemlje koj je =(ltz toliko arko elio
sravniti pra( i pepeo' pokpiti 2'B milijarde dolara!B+ Dakle'
retrospektivi ipak vrijedi zapitati je li =(ltz' vrijeme kad je svijet
pozivao da odma( skoi na no#e' #ovorio kao zabrinti vii dravni
dnosnik ili kao predstavnik Be/(tela!!! ili moda i 7o/k(eed-
9artinaD
Danielle Brian' izvrna direktori/a nepro:itne skpine Projekt nadzora
vlade' izjavljje ovo$ %Nemo#e je razliti #dje zavrava vlada' a
#dje zapoinje 7o/k(eed)! 0o je tee razliti #dje zavrava 7o/k(eed'
a #dje zapoinje djelokr# &dbora za oslobo.enje "raka! =kpin koj
je vodio =(ltz' i koja je pozivala na rat' okpio je Br/e 0a/kson koji
je' samo tri mjese/a prije to#a' radio kao potpredsjednik za strate#ij i
planiranje 7o/k(eed-9artin! 0a/kson kae da s #a %ljdi iz Bijele
ke) zamolili da osnje skpin < koj je napio starim dr#ovima
iz 7o/k(eeda! &sim 0a/ksona' skpin s iz 7o/k(eeda preli 5(arles
Kpperman' dopredsjednik tvrtke zaden za svemirske i strateke
rakete' i Do#las Cra(am' 7o/k(eedov direktor proizvodnje
obrambeni( sstava! Unato tome to se odbor na izriit za(tjev Bijele
ke osniva kao mainerija ratne propa#ande' nijedan od lanova nije
morao odstpiti s poloaja 7o/k(eed' niti prodati dioni/e! =to je
lanovima odbora bila prava bla#odat jer je /ijena 7o/k(eedove dioni/e
skoila +H4 posto za(valjji rat koji s potpomo#li osmisliti < s H+
dolar ojk 233B!' na +32 dolara veljai 233A!B2
>atim je t i Xenr1 Kissin#er koji je pokreno kontrarevol/ij
praji podrk Pino/(etovom dravnom dar! U svojoj knjizi =tate
o: Denial' objavljenoj 233*! #odine' Bob Food;ard otkriva da se Di/k
5(ene1 svaki mjese/ sastajao s Kissin#erom' dok se Bs( s njim
ssretao
B+2
nsli/vim savjetnikom za vanjskoZ Si k !+ j +++!+ iij!i--! + (/n/1
je iMN!ivio FPood;!iiilii$ %= " "/nr1j/m Kissin#i ioni vjerojatno sam
raz#ovarao vie ne#o s ikit dr#im!)BB
Gli' ko#a j8 to Kissin#er zastpao tijekom svi( ti( ssteta na samome
vr(D 0ednako kao i Baker i =(ltz' i on je bio d:avni tajnik' ali t
dnost nije obnaao ve tri desetljea! &d +RI2! #odine' kad je
temeljio svoj ptivatn i prilino tajnovit tvrtk Kissin#er
Gsso/iates' posao m je bio zastpati niz klijenata koji' po priama'
se od 5o/a-5ole i Union ? larbidea' do Xnt &ila i #ra.evinsko# diva
Elora ?jedno# od najvei( dobitnika #ovora za obnov "raka@' pa ak
i nje#ova staro# partnera ileanskim tajnim opera/ijama' tvrtke
"TT!BH Dakle' kad se sastajao s 5(ene1jem' je li se ponaao kao stari
dravnik ili' pak' kao skpo plaeni lobist za svoj na:tn i #ra.evinsk
klijentelD
Kissin#er je jasno naznaio em ?i kome@ je odan jo stdenome
2332! #odine kad #a je Bs( imenovao predsjedavajim Komisije za
istra# ++! rjna' to je moda najvanija :nk/ija na koj se ope
moe neko# domoljba pozvati iz mirovine! No' kad s obitelji rtava
od Kissin#eta zattazile da objavi popis svoji( klijenata ?korporativni(@'
odbio je javnosti dokazati vlastit vjerodostojnost i transparentnost!
Umjesto da otkrije imena klijenata' radije je dao ostavk na poloaj
predsjednika Komisije!B4
6i/(ard Perle' Kissin#erov prijatelj i poslovni sradnik' donijeti e ist
odlk samo #odin dana kasnije! To# dnosnika 9inistarstva obrane
tijekom 6ea#anovo# mandata 6ms:eld je zamolio da predsjeda
&dborom za obramben politik! Prije ne#o to je Perle prezeo
dnost &dbot je bio spokojna savjetodavna skpina i sredstvo kojim
s ranije prave prenosile svoja iskstva sadanjim djelatni/ima! Perle
#a je pretvorio privatn plat:orm i slio se zvnom titlom da
medijima silovito za#ovara preventivni napad na "rak! &dborom se
slio i za dr#e svr(e! "stra#a koj je =e1mor Xers( proveo za T(e
Ne; Jorker otktiva da se poloajem slio da svojoj novoj tvrtki
osi#ra la#anja! Pokazalo se da je Perle jedan od prvi( kapitalista
katastro:e nakon ++! rjna < samo dva mjese/a nakon napada
temeljje podzetnik tvrtk Trireme Partners' i lae tvrtke koje
razvijaj proizvode i sl#e povezane s domovinskom si#rno i
obranom! U pismima kojima ndi poslovn sradnj' Trireme se (vasta
svojim politikim vezama$ %Troji/a lanova pravno# odbora Trireme
trentano savjetj ministra obrane =jedinjeni( Gmeriki( Drava dok
sdjelj rad &dbora za obramben politik =GD!) Ta troji/a bili s
Perle' nje#ov prijatelj Cerald Xillman i Xenr1 Kissin#er!B*
B+B
" /nia#onov dobavlja' koji je' s 23 ni ++ i n!i di Sl!i i !+ pi ipomo#! a
% +!t limine %zaplovi)! Perle je tada postao istaknti boein#ov
za#ovornik + napisao vodnik kojem podrava Boein#ov iznimno
pitan' +A milijardi dolara vrijedan #ovor za izrad letei( /isterni s
Penta#onom!BAP
"ako je Perle svojim la#aima ispriao sve o svom tje/aj
Penta#on' nekoliko nje#ovi( kole#a iz &dbora za obramben politik
tvtdi da i( je propstio izvijestiti o Trireme! Tijekom saslanja o
tvrtki jedan od ispitani( opisao j je kao %sam rb' ili dr# stran rba
etiko# zemljovida)! Na kraj je i Perlea pridavila mrea skoba
interesa' pa je i on' jednako kao i Kissin#er' morao odliti - stvarati
obramben politik ili zara.ivati na 6at protiv terora! U ojk 233B!'
ba kad je zapoinjao rat "rak' i kad se ra.ao novi Kldorado za
#ovorne sradnike' Perle je odstpio s poloaja predsjednika &dbora
za obramben politik!BI
6i/(arda Perlea nita ne moe toliko razbjesniti kao tvrdnja da nje#ovo
za#ovaranje neo#ranieno# rata kojim e dokrajiti sve zlo ni kojem
slaj ne tjee na mo#nost da pravo na toj tvrdnji ostvari divovski
osobni pro:it! Na 5NN- je Fol: Blitzer Perle %servirao) Xers(ev
primjedb da je %osnovao tvrtk koja moe zaraditi na rat)! "ako se
tvrdnja inila samom po sebi jasnom' Perle je eksplodirao' pro#lasio
Xers(a' dobitnika Plitzerove na#rade' %pojavom najbliom terorizm
povijesti ameriko# novinarstva' iskreno #ovorei)! >atim je rekao
Blitzer$ %Ne vjerjem da e tvrtka zaraditi na rat!!! =ama
pretpostavka da je moj svjetonazor povezan s mo#nosti la#anja
obran domovine potpna je besmisli/a!)BR
Qdna tvrdnja! Gko tvrtka za podzetnika la#anja koja investira
si#rnosne i obrambene kompanije spije ne zaraditi na rat' to bi'
svakom slaj' znailo iznevjeriti la#ae! Taj je do#a.aj rodio
/ijelim nizom pitanja o lozi koj i#raj pojave kakva je Perle' koja
prebiva zoni smraka izme. kapitalista katastro:e' javno#
intelektal/a i tvor/a politike! Kad bi 7o/k(eedov ili Boein#ov direktor
na Eog Ne;s za#ovarao promjen vlasti "ran ?kao to je to inio
Perle@' oitim bi osobnim intetesom potro sve intelektalne ar#mente
koje bi mo#ao iznijeti! No' Perlea se i dalje predstavlja kao
%analitiara)' kao penta#onsko# savjetnika' moda i
, Posao s /isternama pretvorio se najvei skandal novijoj povijesti
Penta#ona' zbo# koje#a s vii dnosnik
9inistarstva obrane i jedan Boein#ov direktor %ateriraliU zatvor!
Dnosnik je Boeln# pre#ovarao o mo#nosti zaposlenja
trentk kad je sporazm kreno nizbrdo! Uslijedila je istra#a tijekom
koje s 6ms:elda ispitivali zato nije primijetio da se tijekom nje#ova
mandata obavljaj prljavi poslovi! &dvratio je da se ne moe prisjetiti
svi( pojedinosti svoje lo#e sklapanj sporazma koji je trebao
%pojesti)P izme. +A i B3 milijardi dolara porezni( obveznika! %Ne
sjeam se da sam #a odobrio! Gli se tako.er si#rno ne sjeam ni da #a
nisam odobrio - ako tako elite!) 6ms:elda s prekorili zbo# loe#
pravljanja' ali bi i nje#ova zaboravnost tako.er mo#la biti
pokazateljem koliko se esto ministar obrane povlaio iz rasprava o
nabavi da' na taj nain' "zbje#ne pojav skoba interesa sa svojim
brojnim (oldinzima koji s povezani s obranom!
B+H
V!l ++ ++ " " Y VVl "8!U " S " " " ++ + + + i 9 P7l!ll " " " ' !n " " V " j " "
++ ++ i "X"T!"llll " 0l " " + + " ! i 9 " " !
K!l #od s/ pi i i i!ln i tr vain#ii n iske klike soe s vlast ii i ni
ekonomskim interesima r!ovim!i koje podravaj' svi redom
rea#iraj jednako kao i " 8ile$ tvnlnje!s potpnosti netemeljene'
prizemne' #ranie s terorizmom! Neokonzervativ/i < ta skpina kojoj
pripadaj 5(ene1' 6ms:eld' =(ltz' 0a/kson i' sdila bi( se tvrditi'
Kissin#er < svim se silama trde prikazati kao isti intelektal/i'
tvrdokorni realisti koje pokre ideolo#ija i zviene ideje' svjetovima
daleko od pro:ita! Na primjer' Br/e 0a/kson izjavljje da + !o/k(eed
nije odobravao nje#ovo sdjelovanje kreiranj vanjske politike izvan
radno# vremena! Perle je izjavio da m je veza s Penta#onom nanijela
poslovni #bitak' jer %to znai da ima stvari!!! koje se ne smij ni izrei
niti initi)! Perleov partner Cerald Xillman strajno tvrdi da Perle %nije
stvorenje :inan/ija! &n nema nikakve elje za :inan/ijskim dobitkom)!
Do#las Eeit( je' dok je radio kao politiki podtajnik 9inistarstva
obrane' tvrdio da s %bive potpredsjednikove veze s kompanijom
?Xallibrton@ odbijale dnosnike vlade i nikako i( nis poti/ale da s
njom sklope #ovor' nato tome to je bilo pravilno dodijeliti #ovor
KB6- ?Kello##' Bro;n and 6oot' bivoj Xallibrtonovoj
podrni/i@!)H3
5ak i oni najei kritiari obiavaj neokonzervativ/e prikazivati kao
pravovjerne' kao one koje iskljivo pokree posvemanja predanost
nadmoi amerike i izraelske sna#e' toliko sveob(vatna da s spremni'
sve ime %si#rnosti)' rtvovati ak i ekonomske interese! Ta je
razlika istovremeno i mjetna i pati od amnezije! Pravo na
neo#ranien potra# za zaradom odvijek je lealo samoj sri
neokonzervativne ideolo#ije! Prije ++! rjna' za(tjevi za radikalnom
privatiza/ijom i napadi na javn potronj bili s #lavni pokretai
neokonzervativno# pokreta < do sri natopljeno# :riedmanizmom <
trstovima moz#ova kakvi s Gmeri/an Knterprise "nstitte' Xerita#e
ili 5ato!
Poavi 6at protiv terora neokonzervativ/i nis odba/ili svoje korpo-
ratistike ekonomske /iljeve; samo s otkrili nov i jo inkovitiji nain
nji(ova ostvarenja! Naravno' ti vain#tonski jastrebovi tee ostvarenj
vladarske lo#e =jedinjeni( Drava svijet' kao i "zraela na Bliskom
istok! "pak' nemo#e je odvojiti taj vojni projekt < beskonaan rat
inozemstv i poli/ijska drava kod ke < od interesa kompleksa
kapitalizma katastro:e koji je iz#radio indstrij vrijedn mno#o
milijardi dolara pravo na temeljima ti( pretpostavki! =poj politiki( i
pro:iterski( /iljeva najjasnije se otkriva na bojini/ama "raka!
B+4
*! dio
"raki pni kr#
-ok svi( okova
&pera/ije kojima se primjenjje taktika oka rizine s po tome to
tijekom nji(ove provedbe moe doi do %neplanirani( posljedi/a)' kao
i do izazivanja nepredvi.eni( reak/ija! Na primjer' neprekidni napadi
na dravn in:rastrktr' elektroener#etsk mre ili ekonomski
sstav mo# stvoriti tolike potekoe da e reak/ija koja slijedi
daleko veoj mjeri osnaiti mjesto da oslabi protivnikov volj za
borbom!
Potpkovnik 0o(n N! T! =(ana(an' %&pera/ije oka)' Gir i =pa/e
Po;er' +4! listopada 233+!
"zravna :izika okrtnost stvara samo i jedino odbojnost' neprijateljstvo
i sve vei prkos!!! "spitanike koji s podnijeli bol daleko se tee
obra.je dr#im metodama! Tim nainom sbjekt ispitivanja nije
pokoren' ne#o s m obnovljeni samovjerenje i zrelost!
Kbark 5onterintelli#en/e "nterro#ation' 5"G-ln prirnik' +R*B!
U potrazi za bliskoistonim %modelom)
"ntrovertirani s(izo:renik ili melankolik moe se sporediti s tvr.enim
#radom koji je zatvorio dveri i odbija tr#ovati s ostatkom svijeta!!! U
zid nastane rpa i tako se ponovno spostavlja dodir sa svijetom! Na
nesre' ne moemo nadzirati koliin tete koja nastaje tijekom
napada!
Gndre; 9 F1llie' britanski psi(ijatar' o elektrokonvlzivnoj terapiji'
+RH3!+
8jerovao sam da svijet nakon ++! rjna mdro koritenje nasilja
moe djelovati terapetski!
6i/(ard 5o(en' kolmnist Fas(in#ton Posta' o podr/i koj je prao
invaziji na "rak2
Bilo je to ojk 233H! U Ba#dad nisam spjela provesti ni tri sata' a
sve je polo po zl! Kao prvo' na se ato nije pojavio na kontrolnoj
toki na aerodrom' pa smo moj :oto#ra: Gndre; =tern i ja morali
stopirati za vonj' kako se tada #ovorilo' %najopasnijom /estom na
svijet)! Kad smo se spjeli dovi do (otela smjeteno# iva(noj
etvtti Katada' tamo nas je doekao 9i/(ael Birmin#(am' irski mirovni
aktivist koji se Ba#dad preselio prije invazije! Upitala sam #a moe li
me poznati s nekoliko "raana koje zabrinjava pro#ram privatiza/ije
nji(ove ekonomije! %&vdje nitko ne mari za privatiza/ij)' rekao nam
je 9i/(ael! %&vdje je vano samo preivjeti!)
Uslijedila je napeta rasprava o moralnosti vo.enja politiki( pro#rama
ratne zone! 9i/(ael nije elio rei da "raani ne podravaj pro#ram
privatiza/ije' ne#o samo da najvei dio stanovnitva ima vee bti#e na
pameti! Brinli s zbo# bombi koje s eksplodirale po nji(ovim
damijama' ili s tra#ali za pokojim ro.akom koji je nestao zatvor
Gb C(raib kojim je pravljala amerika vojska! 6azmiljali s kako e
za stra pribaviti vod za pie i pranje < a ne sprema li se neka strana
kompanija privatizirati nji(ov vodovod' da bi im #a prodala natra#
samo #odin dana kasnije!
B+I
" iri9"Nm7"[5' ` ++8 F8"+++)! " , !++ " )P lP+PlPl!ill llill-"Fii +T+ i;i
ll')l),
bnila sam sr najbolji an !!im mo#la' #ovorei da ba i ne sanjam o
pomisli tla se "rak proda B/i biel ili 7ggon9obil < taj je pro/es tada
bio svojini poetnim :azama i predvodio #a je najvii izaslanik Bijele
ke "rak' 7! Pal Bremm/r """! 9jese/ima sam izvjetavala o
rasprodaji irako# vlasnitva s tr#ovinski( izlobi po (otelskim
dvoranama' potpno nadrealistiki( do#a.anja prilikom koji( s
prodavai pan/irki plaili poslovne ljde priama o odsjeenim
dovima dok s ameriki dnosni/i zadeni za tr#ovin sve
vjeravali da stanje nije tako loe kakvim #a prikazj na televiziji!
%Najbolje vrijeme za la#anje jest dok jo ima krvi po tl)' iskreno mi
je izjavio jedan dele#at' sdionik vain#tonske kon:eren/ije %&bnova
"raka < 2)!
Qinjeni/a da je Ba#dad bilo teko pronai ljde koje zanima raz#ovor
o ekonomiji' stvari nimalo ne iznena.je! Tvor/i te invazije vrsto
vjerj doktrin oka < znali s da je mo#e' dok se "raani
preteito bave svakodnevnim preivljavanjem' kriomi/e rasprodati
zemlj i is(od objaviti kao #otov in! >a to s vrijeme novinari i
aktivisti bar naiz#led pozornost smjerili na spektaklarne %tvarne)
napade' zaboravljaji pritom da se oni koji najvie #rabe nikad ne
pokazj na ratit! G "rak je to#a bilo na pretek < ne samo trea
po veliini svjetska leita na:te' ne#o i sam teritorij' kao jedna od
posljednji( svjetski( tvrda koja se branila pred navalom stvaranja
#lobalno# trita temeljeno# na Eriedmanovoj viziji neobzdano#
kapitalizma! Nakon to je kriarski po(od pokorio 7atinsk Gmerik'
G:rik' "ston Krop i Gzij' arapski #a je svijet pozivao kao
posljednj #rani/!
Dok smo se 9i/(ael i ja natezali raspravi' Gndre; je otiao na balkon
zapaliti /i#aret! Kad je otvorio staklena vrata' inilo nam se da je sav
zrak isisan iz sobe! Pred prozorom je lebdjela vatrena lopta nalik lavi'
tamno/rvena i proarana /rnim! >#rabili smo /ipele i arapama se
sjrili stbitem s peto#a kata! Predvorje je bilo zatrpano razbijenim
staklom! G iza #la' revinama je leao (otel 9ont 7ebanon'
zajedno sa ssjednom z#radom < razorila i( je pola tone teka bomba
dotad najveem napad te vrste od kraja rata!
Gndre; je s kamerama odjrio prema revinama; ja sam se pokala
sspre#nti' ali sam na kraj potrala za njim! Nakon samo tri sata
Ba#dad' ve sam krila jedno od svoji( pravila < ne tri za bombama!
Po povratk (otel' svi neovisni reporteri i pripadni/i nevladini(
dr#a pili s arak i pokavali red dovesti razin adrenalina! =vi s
mi se /erekali i pozdravljali nas$ %Dobro doli Ba#dadY) Po#ledala
sam 9i/(aela i nijemo smo to sebi
B+R
[@?@Z ++"K' !+ [ 6P + "" "8 ++ l!U ") ' """ t Nl PUU + 8ini!P i!!! ii
!!!'N!!!!!!!!!!c'
one trae sve < na pozornost' nae sosjeanje' na as!
Te noi pomislila sam na5latli G/ii' nesvakidanj novin!k koj
sam dvije #odine ranije poznala Benos Gires i koja mi je dala
primjerak %&tvoreno# pisma pis/a vojnoj (nti) 6odol:a Fals(a!
Upozorila me da nas je takvo neopisivo nasilje sposobno sprijeiti da
otkrijemo ijim interesima sli! Naa objanjenja zato se rat vodi'
rijetko s nadilazila od#ovote dlje od jedne rijei$ na:ta' "zrael'
Xallibrton! 8eina nas se odlila sprotstaviti rat kao in bezmlja
jedno# predsjednika koji sebe smatra kraljem' kao i nje#ova britansko#
pomonika koji se elio nai na pobjednikoj sttani povijesti! 0edva da
s iko#a zanimale postavke da je rat stvari promiljena politika
odlka' da s ar(itekti invazije oslobodili krajnje nasilje zato to
miroljbivim sredstvima nis bili sposobni razvaliti zatvorene
bliskoistone ekonomije' i da je razina terora razmjerna veliini
dobitka!
"nvazija na "rak javnosti se %prodala) na temelj stra(a od orja
masovno# nitenja jer s' kako je to objasnio Pal Fol:o;itz' &9U
%jedina tema o kojoj se svi mo# sloiti) < dr#im rijeima' izlika
temeljena na najniem zajednikom nazivnik!B Dode' postoji i ona
rje.a inai/a koj za#ovaraj intelektalno nastrojeni za#ovorni/i rata'
a to je teotija %modela)! Prema tvrdnjama pravovjerni( koji je promi'
a me. njima je mno#o oni( koji se poistovjej s
neokonzervativ/ima' terorizam izvire iz vie loka/ija arapskom i
mslimanskom svijet - otmiati zrakoplova ++! rjna potje iz
=adijske Grabije' K#ipta' Ujedinjeni( Grapski( Kmirata i 7ibanona;
"ran :inan/ira Xezbolla((; =irija #oje vodstvo Xamasa; "rak alje
nova/ obiteljima palestinski( bombaa-samoboji/a! To je tim
za#ovorni/ima rata koji napade na "zrael izjednaj s napadima na
=jedinjene Drave' kao da nema nikakve razlike izme. to# dvo#a'
dostatno da /jelokpn re#ij pro#lase mo#im rasadnikom terorizma!
Dakle' to je to s tim dijelom svijeta' pitaj' koji proizvodi teroristeD
"deoloki slijepi da amerik ili izraelsk politik prepoznaj kao
imbenik %proizvodnje)' a jo manje kao izazov' kao pravi zrok
navode neto dr#o < manjak %slobodnotrine) demokra/ije
re#iji!H,
, 8al slobodno# trita zaobiao je t re#ij zbo# nekoliko razlo#a!
Najbo#atije drave - Kvajt' =adijska Grabija i
Kmirati - toliko s prenatrpane na:tnom #otovinom da s se spjele
savati od zadivanja i' posljedino tome' izvan s 99E-ova
do(vata ?IH posto sadijske ekonomije' na primjer' i dalje je pod
dravnim nadzorom@! "rak posjedje velik d# koji je zaostao jo od
rata protiv "rana' ali je sporedno s poetkom ere #lobaliza/ije zavrio
prvi >aljevski rat i "rak se naao na dar stro#i( sank/ija - ne samo da
nije bilo %slobodne tr#ovine)' ne#o' doslovno' nije bilo nikakve
tr#ovine ntar le#alni( okvira!
B23
drav i pretvoriti je' kao !io je " kons " liedinan' vodni medijski
%prodava) teorije' iMjavio$ % dr#aiji model samoiiKP siv arapsko-
mslimansko# svijeta)' model koji e posljedino izazvati niz
d/mokratsko-neoliberalni( odjeka diljem re#ije! 0osba 9rav/(ik'
pripadnik Gmeri/an Knterprise "nstittea' predvidio je %tsnami diljem
islamsko#a svijeta)' zatim %Te(eran i Ba#dad)' dok je
ar(ikonzervativni 9i/(ael 7edeen' savjetnik Bs(eve administra/ije
opisao taj /ilj kao %rat za preobrazb svijeta)!4,
U okvirima ntarnje lo#ike same teorije' borba protiv terorizma'
irenje pionirsko# kapitalizma i odravanje izbora stopili s se jedan'
jedinstveni projekt! Bliski istok %oistit e se) od terorista i stvorit e se
divovska zona slobodne tr#ovine; zatim e se sve to %zabetonirati)
izborima nakon samo# ina < dakle' paket tri--jedan! Ceor#e F!
Bs( poslije objanjava taj pro#ram jednom jedinom :razom$ %iriti
slobod #roenoj re#iji)' to s mno#i po#reno protmaili kao
romantiarsk predanost demokra/iji!* =amo' to je odvijek bio onaj
dr#i vid slobode' slobode koja se pondila Qile tijekom
sedamdeseti(' kao i 6siji devedesetima < slobode zapadnim
mltina/ionalnim kompanijama da se (rane svjee privatiziranim
dravama < to je sredite teorije modela! Predsjednik je to kristalno
jasno dao do znanja samo osam dana nakon pro#laenja okonanja
veliki( skoba "rak' najavivi plan %stvaranja ameriko-
bliskoistone zone slobodne tr#ovine sljedei( deset #odina)!A
5(enevjeva ki 7iz' veteranka avantre rske ok-terapije' zasjela je na
elo projekta!
Kad je ideja o invaziji neke arapske drave i njezine preobrazbe
model-drav prvi pt dobila na teini nakon ++! rjna' na povrin je
izbilo nekoliko mo#i( kandidata$ "rak' =irija' K#ipat i' miljenik
9i/(aela 7edeena' "ran! "pak' "rak se nametno kao najpovoljnije
rjeenje! &sim #olemi( rezervi na:te' "rak se inio kao po#odno
sredinje mjesto za vojne baze jer je =adijska Grabija djelovala manje
pozdano' a =addam je' koristei kemijsko orje protiv vlastito#
naroda' ionako ve bio omraena pojava!
, =ama postavka da je nepristpanje 8ain#tonskom konsenzs
dovoljan razlo# za invazij na stran drav moda
zvi pretjerano - ipak! postoji presedan! Kad je NGT&! +RRR! #odine'
bombardirao Beo#rad' slbeni razlo# bila s 9iloevieva pretjerana
krenja ljdski( prava koja s asnla svijet! No' malo poznatim
otkriima' #odinama nakon rata na Kosov' =trobe Talbott' zamjenik
dravno# tajnika tijekom 5lintonovo# mandata i vodei ameriki
pre#ovara tijekom rata' daje neizmjerno manje idealizirano
objanjenje! %Bdi da s na/ije diljem re#ije eljele provesti
ekonomske re:orme' blaiti etnike napetosti i proiriti opse#
/ivilno#a drtva' Beo#rad kao da je ivao neprekidno se krei
sprotnom prav/! Nije nimalo dno da s se NGT& i 0#oslavija
naposljetk sdarili! NGT&-ov rat najbolje objanjava j#oslavenski
otpor irenj trendova politiki( i ekonomski( re:ormi' a ne patnje
kosovski( Glbana/a!) Ta izjava pojavljje se 2334! #odine knjizi
5ollision 5orse$ NGT&' 6ssia and Kosovo' koj je napisao 0o(n
Norris' bivi Talbotov direktor komnika/ija!
B2+
>aljevski rat' l+@+PY! #odine' bio je posljednja velika l-!opin!i oleMiva
=jedinjeni( Drava kojoj s sdjelovale stotine tisa vojnika jo
dvanaest #odina nakon to#a Penta#on se taj skob koristio kao
model vjebaoni/ama' pri ob/i i izvedbi sloeni( ratni( i#ara! 0edan
primjer teorije nastale iz ti( i#ara jest izvjee koje je Donald
6ms:eld raspalilo mat < naslov je #lasio =ok i stpor < brzo
postizanje premoi! Djelo skpine tvrdolinijaki( strate#a =veilita
za na/ionaln obran! "zvjee iz +RR*! #odine namee se kao ope
primjenjiva vojna doktrina' ali biti #ovori o ponovnom vo.enj
>aljevsko#a rata! 8odei tvora/' mirovljeni mornariki zapovjednik
Xarlan Ullman' objanjava da se projekt rodio kad s #enerala 5(/ka
Xomera' zapovjednika zrakoplovstva invaziji +RR+!' pitali to m je
borbama protiv =addama Xsseina zadavalo najvee probleme!
&d#ovorio je da nije znao #dje %zabiti avao) kojim e nititi irak
vojsk! %=ok i stpor)' pie Ullman ?tvora/ te :raze@' %bavi se pitanjem
< kad bi bilo mo#e ponoviti Pstinjsk olj' kako bi bilo mo#e
pobijediti dvostrko kraem rok i s daleko manjim brojem sna#aD!!!
Klj spje(a lei pronalaenj toaka za Xomerove %avle)' toke
koje' ako se napadn' zrokj trentaan slom neprijateljski( sna#a)!I
Gtori s vjerovali da e se vojska =jedinjeni( Drava' ako ikad dobije
nov prilik boriti se protiv =addama' nai neizmjerno povoljnijem
poloaj i lake pronai %lazne toke)' za(valjji novoj satelitskoj
te(nolo#iji i otkriima na podrj pre/izno# orja' to e omo#iti
zabijanje %avala) dotad nevi.enom tono!
"rak je imao jo jedn prednost! Dok se amerika vojska bavila
matanjem o reprizi Pstinjske olje s te(nolokim inova/ijama' to se
moe opisati kao razlika izme. %Gtarija i Plav=tationa)' kako je naveo
jedan komentator' irake vojne sna#e brzo s nazadovale' na#rizane
sank/ijama i' doslovno' rasptene pro#ramom nadzora orani( sna#a
koji s provodili Ujedinjeni narodi!R To je znailo da je "rak'
sporedbi s "ranom ili =irijom' iz#ledao kao poprite rata koji je
najlake dobiti!
T(omas Eriedman otvoreno je iznio pravo znaenje razlo#a zato je
"tak izabran kao model! %U "rak se neemo baviti iz#radnjom na/ije!
U "rak stvaramo na/ij)' pisao je < kao da je tra#anje za velikom'
na:tom bo#atom' arapskom na/ijom koj treba stvoriti iz temelja
potpno prirodno' ak i %plemenito) djelo dvadeset prvom stolje!+3
Eriedman se nalazi med mno#im jednokratnim za#ovorni/ima rata
koji s otada izjavljivali
B22
mjesto ii!i M/m ljoV ii li i " no je i osi 'iN/ k ++ li +++!+ stara jed n!iko k!+3
+ ljdska i iviliM! ija' iMnimiXi !+ ni i imperijalist ii ki nastrojena'
prepna snano# arapsko# n!i/ionaliiMma' dboko korijenjeni(
vjerovanja' kojoj je najvei dio odraslo# mko# stanovnitva proao
vojn obk! Gko se %stvaranje na/ije) trebalo do#oditi "rak' to je
tom slaj trebala postati na/ija koja se tamo zateklaD &d samo#
poetka neiz#ovorena pretpostavka #lasi da bi najveim dijelom trebala
nestati i tako oistiti teren za taj zvieni eksperiment < ideja koja
sebi sadri' i to samoj svojoj sri' samovjerenost nesvakidanje#
kolonijalistiko# nasilja!
Trideset #odina ranije' kad je kontrarevol/ija 5ikake kole prvi pt iz
dbenika zakoraila stvarni svijet' pokavala je i izbrisati na/ije i
mjesto nji( stvoriti neke nove! Ba kao i "rak 233B! #odine' i Qile je
+RAB! trebao posliti kao model za /ijeli bntovni kontinent < to je i
bio tijekom mno#i( #odina! &krtni reimi koji s primjenjivali ideje
Qikake kole tijekom sedamdeseti( s(vaali s da e ime novi('
idealizirani( na/ija koje s se trebale roditi Qile' Gr#entini'
Ur#vaj i Brazil' morati doslovno iskorijeniti itave drtvene
skpine kao i nji(ove kltrne zasade!
U dravama koje s patile zbo# politiki( istki' dolazilo je do
kolektivni( napora /ilj pomirenja s takvom nasilnom povijesti <
odbori za istin' iskapanja neobiljeeni( #robni/a i zae/i s.enja za
ratne zloine! No' latinoamerike (nte nis radile same < i prije i
nakon peva podravao i( je Fas(in#ton' o em postoji obilna
dokmenta/ija! Na primjer' #odine +RA*!' #odini ar#entinsko#
dravno# dara' kad s tise mladi( aktivista nestali iz svoji( domova'
(nta je primala pn novan potpor Fas(in#tona! ?%Gko se neto
mora obaviti' onda to obavite to bre)' bio je izjavio Kissin#er!++@ Te
je #odine predsjednik bio Cerald Eord' e: kabineta Di/k 5(ene1'
Donald 6ms:eld je bio ministar obrane' a Kissin#erov izvrni
pomonik bio je asto(lepan mladi ovjek imenom Pal Bremer! Nji(
nije dodirno nijedan pro/es s /iljem ostvarivanja pravde ili otkrivanja
istine' sprkos nji(ov podpiranj (nti' nakon e#a s nastavili
ivati d#otrajnim i spjenim karijerama! " to toliko d#o da s tri
desetljea kasnije i dalje bili i#ri' sposobni da "rak proved
zapanjje slian < iako neizmjerno krvaviji < eksperiment!
U svome nastpnom #ovor 2334! #odine Ceor#e F! Bs( je opisao
razdoblje izme. zavretka Xladno# rata i poetka 6ata protiv terora
kao %#odine spokoja' #odine odmora < nakon koji( je sti#ao dan
vatre)!+2
B2B
--------!!!!!p!!!!!!!!!!!a-UilP"aaPi% ! !!!!!!!!!'!!!!'+!
sve prepreke stvaranj modela korpot at ist ike drave' slobodne od
svib mo#i( tje/aja!
K;en 5ameron' psi(ijatat na 5"G-in platnom spisk' onaj koji je
pokao %promijeniti zorak) pa/ijenata tako to je nji( izazivao
re#resij do in:antilno# stanja' vjerovao je da' ako slab ok koristi tome
/ilj' onda snaan ok koristi jo i vie! " onda je moz#ove zasipao
svime e#a se sjetio < elekttinom sttjom' (al/ino#enim tvarima'
senzornom depriva/ijom' preoptereenjem osjetila < svime to moe
prebrisati ono to je bilo i stvoriti prazn plo na koj e on tiskivati
nove misli' nove zorke ponaanja! Bila je to strate#ija invazije i
okpa/ije "raka < samo neizmjerno vei( dimenzija! Tvor/i rata
prekopali s #lobalni arsenal taktike oka i odlili iskoristiti sve <
mnjevita bombardiranja s dodatkom sloeni( psi(oloki( opeta/ija'
nakon koji( slijedi najbri i sveob(vatan politiki i ekonomski
pro#ram ok-terapije koji se ikad pokalo ostvariti' s podrkom'
slaj bilo kakva otpota' zatvaranjem oni( koji se opir i
podvr#avanjem takvi( zlostavljanj %bez rkavi/a)!
5esto se analizama rata "rak nailazi na zakljak da je invazija
rodila %spje(om)' ali da se okpa/ija pokazala nespjenom! Takva
pro/jena previda da s invazija i okpa/ija stvari dva dijela
jedinstvene strate#ije - bombatdiralo se s /iljem brisanja ploe na kojoj
e se stvoriti model-na/ija!
6at kao masovna tortra
Qini se da je stratezima invazije na "rak iz 233B! #odine od#ovor na
pitanje %#dje zabiti avle) #lasio$ sv#dje! >a vrijeme prvo#
>aljevsko# rata' tijekom pet tjedana ispaljeno je oko tri stotine
krstatei( projektila Toma(a;k! Codine 233B!' tristo osamdeset raketa
lansira se samo jednom dan! "zme. 23! ojka i 2! svibnja'
tjednima %veliki( borbi)' vojska =jedinjeni( Drava izba/ila je na "rak
vie od trideset tisa bombi' i jo dvadeset tisa pre/izno navo.eni(
krstarei( raketa < dakle *A posto kpne proizvedene koliine to#a
orja!+B
%=trano se bojim) rekla je za vrijeme bombardiranja Jasmine 9sa'
stanovni/a Ba#dada i majka troje dje/e! %Ne prode nijedna minta da
se ne zaje ili ne osjeti da je ne#dje pala bomba! 9islim da ne postoji
etvorni metat "raka koji bi bio si#ran!)+H =to je znailo da =ok i
stpor obavljaj svoje! &tvoteno #azei ratne zakone koji zabranjj
kolektivno kanjavanje'
B2H
::tl8ip:vlll rtrnili !Tll!ll'! " ll8NTviN"XnPPtnS aaa`T`iiP) -----
k!ii@ i jiPliniPU masovni si rali njezin je temeljni dio!
No jedan tPimb/nik koji izdvaja =ok i slnpor je potpna svijest o rat
kao televizijskom spektakl koji se istovremeno emitira za nekoliko
skpina #ledatelja$ neprijatelj' Gmerikan/ima domovini i svima
onima koji pomiljaj na stvaranje nereda! %Kad 5NN realnom
vremen prenosi video snimke napada' pozitivan inak na podrk
=avezni/ima i ne#ativan inak na mo# podrk neprijatelj mo#
odi#rati kljn lo#)' stoji prirnik =ok i stpor, &d samo#
poetka invazija je %izreirana) kao porka Fas(in#tona svijet'
izreena jezikom vatreni( k#li' za#lji( detona/ija i vibra/ija koje
re #radove! U Doktrini + posto 6on =skind objanjava daje
6ms:eld i 5(enevj %osnovni poti/aj za invazij na "rak) bila elja
%da stvore pokazni model kojim e kanalizirati ponaanje svij oni(
dovoljno bntovni( da pribave razorno orje ili na bilo koji nain
pitanje doved atoritet =jedinjeni( Drava)! =ok i stpor nije tolikoj
mjeri bila ratna strate#ija' koliko %#lobalni bi(evioristiki
eksperiment)!+4
6atovanje je dijelom vijek predstava' vijek odre.en vid masovne
komnika/ije' ali je 6ms:eld svojim promi/anjem te(noloki( i
medijski( spoznaja koje je nakpio poslovnom svijet sredite
amerike vojne doktrine postavio marketin# stra(a! Tijekom Xladno#
rata stra( od atomsko#a napada bio je sr strate#ije odvraanja < ideja
je bila da rakete s atomskim #lavama nikad ne izlete iz svoji( silosa!
&vaj napad bio je dr#aije vrste < 6ms:eldov rat koristiti e sve
osim atomsko#a orja da stvori predstav kojom e bombardirati
osjetila' tr#ati i poi#ravati se emo/ijama i prenositi trajne porke'
slei se /iljevima pomno odabranim zbo# nji(ova simboliko#
znaenja i vrijednosti za televizijsko snimanje! Na taj je nain
6ms:eldova teorija rata' dio nje#ova projekta %trans:orma/ije)' imala
daleko manji broj dodirni( toaka sa strate#ijom %silom na sil)'
omiljenom #enerala koji s #a vjeno sptavali' a daleko vie s
terorizmom kojem je 6ms:eld objavio beskrajni rat! Teroristi ne
pokavaj pobijediti pomo izravno# skoba < oni pokavaj
slomiti javni moral spektaklarnim' televizinim predstavama koje
istovremeno otkrivaj protivnikove slabosti kao i nji(ov vlastit
okrtnost! Ta se teorija skrivala iza napada ++! rjna' jednako kao to je
poslila kao temelj invaziji na "rak!
, >aljevski rat +RR+! #odine bio je prva 5NN-ova bitka' i iako je ideja o
danononim prijenosima ivo i dalje bila
pelenama' vojska je nije potpnosti kljila svoje ratne planove!
B24
vie < kako sami tvr.e to je so:isti/iran psi(oloki nai!it oki/mit
%izravno prema protivnikovoj javnoj volji za otporom)! &r.e je
poznato iz dr#e #rane ameriko# vojno# kompleksa < senzorna
tl/priva/ija' preoptereenje osjetila' s /iljem izazivanja dezorijenta/ije i
re#resije! Neskriveno s/ oslanjaji na 5"G-ine istraiteljske prirnike'
=ok i stpom stoji$ %Crbo reeno' trentanom domina/ijom stjee
se nadzot nad okoliem i pataliziraj se' i velikoj mjeri preopterej
protivnikova per/ep/ija i poimanje stanja)! 5ilj je %initi protivnika
potpno nemonim)! To kljje strate#ije kakve s %manipla/ija
osjetilima i osjetima realnom vremen!!! doslovno %kljivanje i
iskljivanje PsvjetalaP koja bilo kojem mo#em a#resor omo#j
sa#ledavanje ili poimanje vjeta i do#a.aja o kojima ovise nje#ove
sna#e i' konani/i' /jelokpno nje#ovo drtvo)' jednako kao i %
odre.enom podrj neprijatelj potpnosti odzeti sposobnost
komnika/ije ili nadzora)!+* "rak je mjese/ima slio kao poksni
kni tom eksperiment masovne tortre < pro/es je poeo davno
prije ne#o to s pale prve bombe!
=amo stra(j te
Kad s 2332! #odine ameriki a#enti zranoj l/i 0EK oteli
kanadsko# dravljana 9a(era Grara i preba/ili #a =irij kao rtv
neobiajeno# izrenja' nje#ovi istraitelji slili s se ve odavno
iskanom te(nikom tottre! %Posjeli s me na stola/ i jedan od nji(
poeo mi je postavljati pitanja!!! Gko nisam od#ovorio dovoljno brzo'
pokazao bi mi metalni stola/ kt i pitao me$ PXoe li zasjesti
tamoDP!!! Bio sam prestravljen' nisam elio da me me! 6ekao bi( bilo
to samo da izbje#nem tottt!)+A Grara s podvr#nli te(ni/i poznatoj
kao %pokazivanje instrmenata)' amerikom vojnom slen# poznatoj
i kao %samo ti stra(j)! 9itelji znaj da je jedno od najmoniji(
orja pravo zatvorenikova mata - esto se samo pokazivanje
%instrmenata) pokazje inkovitijim od same porabe!
Kako se bliio dan invazije na "rak' ameriki s mediji dobili od
Penta#ona zada %da prestrave) "rak! %Taj dan nazivaj danom P>P)'
zapoinje izvjee dnevnik 5B=-a dva mjese/a prije poetka rata!
%P>P kao zrani napadi' toliko razorni da e =addamovi bor/i ostati
onesposobljeni ili e se odbijati boriti!) >atim s #ledatelji poznali
Xarlana Ullmana' atora =oka i stpora' koji je objasnio da %se time
postie inak slian ink atomske bombe Xiros(imi' ali da za
ostvarenje nis potrebni ni dani ni tjedni' ne#o minte)! 8oditelj Dan
6at(er zavrava emisij po-
B2*
rviinisrarst vo onran/ smarra mop// mranim minii T;pWhi!-<
in;Tn; j%! iv!'
i t!+!++ ji- S je izvjee' kao i b/M(roj dr#i( lom razdoblj' bilo
inte#ralni dio strate#ije 9inistarstva obrane; strate#ije sijanja stra(a!
"raani si i (vatali zastraja izvjea ptem ile#alni( satelita ili
preko tele:onski( poziva rodbine iz inozemstva i mjese/ima s ivjeli
zamiljaji sve st rabote =oka i stpora! =ama :raza postala je monim
psi(olokim orjem! " ioe li biti #ore ne#o +RR+!D Gko Gmerikan/i
stvarno misle da =addam posjedje orje masovno# nitenja' (oe li
napasti atomskim orjemD
0edan od#ovor dobili s tjedan dana prije invazije! Penta#on je sazvao
vain#tonske vojne dopisnike i pozvao i( na spe/ijalno ptovanje do
baze 6atno# zrakoplovstva K#lin na Eloridi da bd nazoni testiranj
9&GB-a' to slbeno znai 9asovni orani zrani dar' orja koje
svi vojs/i zov %9ajkom svi( bombi),! Teko deset i pol tona' to je
najvee neatomsko orje koje je ikada stvoreno' sposobno da
proizvede' kako je izvijestio 5NN-ov dopisnik 0amie 9/lntvre' %tri
kilometra visok #ljiv koja iz#leda i djelje kao atomsko orje)!+R
U svojem izvje' 9/lntvre kae da samo postojanje takve bombe' ak
i ako se nikad ne potrijebi' %moe stvoriti psi(oloki stampedo) < to
je pretno priznavanje vlastite lo#e koj je odi#rao stvaranj isto#
to# stampeda! %5ilj je prikazati sposobnosti Koali/ije toliko jasno i
oito da se irakoj vojs/i najveoj mo#oj mjeri bije volja za
borbom)' objasnio je 6ms:eld postavke isto# to# pro#rama!23
Kad je rat zapoeo' stanovni/i Ba#dada doivjeli s senzorn
depriva/ij divovski( razmjera! 0edan po jedan nitavana s osjetila
#rada < prvo s nestale i!
U noi 2I! ojka 233B! #odine' dok s se amerike sna#e pribliavale
Ba#dad' bombardirani s i zapaljeni 9inistarstvo in:ormiranja i etiri
ba#dadske tele:onske /entrale' za ime je slijedilo masovno nitavanje
bnkera i prekid milijna tele:onski( veza diljem #rada! Napadi na
tele:onske /entrale < kpno nji( dvanaest < nastavili s se sve do 2!
travnja' kad je Ba#dad jedva radio poneki tele:on!2+,, Tijekom
isto# to# napada' #a.ani
, U izvornik 9assive &rdnan/e Gir Blast - %9ot(er o: Gli Bombs)
?op! prev!@
,, =lbeno objanjenje za toliko sveob(vatno nitavanje
ba#dadsko# tele:onsko# sstava #lasilo je da se time eli
presjei =addamove veze s nje#ovim elitnim postrojbama! No' nakon
rata' ameriki isljedni/i provodili s d#e a`raz#ovore) s najvanijim
irakim zatvoreni/ima i otkrili da je =addam ve #odinama vjerovao da
#a (ode koristei se nje#ovim tele:onskim pozivima te se pret(odni(
trinaest #odina tele:onom poslio samo dvapt! Kao i obino'
pozdani obavjetajni poda/i nis bili potrebni - ve je bilo mno#o
nov/a kojim e Be/(tel iz#raditi novi sstav!
B2A
!`Sim ivW%i/ [n% !iv;Nii omovima onemo#eno oa nvare rnK i naN
tla(iNi si#nal
koji je donosio vijesti o tome to se zbiva s dr#e strane vrata!
9no#i "raani ka da je razaranje tele:onsko# sstava bio najtei
dara/ to s #a nanijeli zrani napadi! =poj za#lni( detona/ija i
vibra/ija bombi koje s padale svda i nemo#nosti da se nazove
neko#a nekoliko li/a dalje i sazna jes li neiji voljeni jo ivi ili da se
miri prestravljena rodbina inozemstv' rodio je istom stravom!
&ajno lokalno stanovnitvo doslovno je Ba#dad opsjedalo novinare
i preklinjalo za samo nekoliko trentaka raz#ovora mobitelom ili
novinarima rke #ralo papirie s brojevima i molbom da nazov
brata ili jaka 7ondon ili Baltimore! %Porite im da je sve red!
6e/ite da s majka i ota/ dobro! Pozdravite #a! 6e/ite m da se ne
brine!)22 Do to# trentka #otovo s sve ljekarne Ba#dad ve
rasprodale i posljednje zali(e tableta za spavanje i antidepre-siva' a
#rad se %ni za lijek) nije mo#lo pronai valijm!
>atim s na red dole oi! %Nije se la nikakva #lasna detona/ija'
tijekom veernji( bombardiranja nije se zbila nikakva zamjetna
promjena' no jednom je trentk #rad s pet milijna stanovnika
tono #rozn' beskonan no)' izvijestio je T(e Cardian' H!
travnja! Tam s %presije/ali samo :arovi atomobila prolaz!)2B
>atoeni vlastitim domovima' stanovni/i Ba#dada nis mo#li
me.sobno raz#ovarati' ti jedni dt#e' ni vidjeti vanjski svijet! Popt
zatvorenika os.eno# na jedan od 5"G-ini( tajni( zatvora' /ijeli se #rad
naao okovima' pod kapljaom! >atim s #a svkli do #ola!
Utjeni predmeti
Ptilikom nasilni( ispitivanja' prva :aza slamanja zatvorenika
sredotoje se na odzimanje odjee i svi( predmeta koji mo#
prizvati osjeaj vlastite osobnosti < takozvani( %tjeni( predmeta)!
>atvorenik s takvi predmeti esto od ptaktine vrijednosti' na
primjer' Kran' dra#e :oto#ra:ije' i s njima se postpa s neskrivenim
nepotovanjem! Poka #lasi$ %Ti si nitko' ti si ono to mi elimo da
bde)' to je sama sr de(maniza/ije! "raani s taj pro/es
rainjavanja proivjeli kolektivno' #ledaji kako se obesvej
najvanije instit/ije' #ledaji kako im povijest trpaj kamione i
nestaj s njom! Bombardiranje je teko ranilo "rak' ali je otimaina'
koj okpa/ijske sna#e niim nis sprijeile' najvie pridonijela
brisanj sri identiteta zemlje!
%=totine pljakaa razbijali s antik keramik' praznili izlo#e'
depove trpali zlato i starine iz Na/ionalno# mzeja "raka' i tako
otimali nita manje ne#o zabiljeen povijest prvo# ljdsko# drtva)'
izvjeje 7os Gn#eles
B2I
" i ++++ it +!+!)UU " 9at ( +++!"" """ K ++@+ M++ k !+' ii 6iiNiiN mi m!
ii!aMni N9 ni ijin! i ivi iV i iNip'n
i i "nk ++ ir!kili dis/i t! i@' i " ` i iNi P9i ikada i %" %javljene " rak preY
vorila so po/rnjel i m! " isti #o.ma si ! i primjer/i Krana'
kraeni ilmina/ijama' nesiali mi iM! 9inisiarsiva za vjerska pitanja od
koje# je ostala samo spaljena koljka! %"z#bljeno je nae na/ionalno
naslje.e)' izjavio je srednjokolski itelj iz Ba#dada!24 0edan
tamonji tr#ova/ rekao je$ %9zej je bio da baka! Gko ne spije
povratiti opljakano bla#o' osjeat se kao da mi je netko oteo dio
de!) 9/Cire Cibson' ar(eolo# s ikako# =veilita' nazvao je to
%istom lobotomijom! Temeljna sjeanja /ijele jedne kltre' kltre
koja je ivjela tisama #odina' jednostavno s nestala!)2*
Najveim dijelom za(valjji naporima sveenstva koje je
or#aniziralo spasilake misije na vr(n/ pljake' spjelo se spasiti dio
predmeta! "pak' mno#i "raani vjerovali s' a vjerj i dalje' da je ta
lobotomija sjeanja bila smiljena < da je dio vain#tonski( planova
da se iskorijeni snana i dboko sa.ena na/ija kakva je postojala' i
zamijeni se vlastitim modelom! %Ba#dad je majka arapske kltre)'
izjavio je za T(e Fas(in#ton MFsedam-deseto#odinji G(med
Gbdlla(! %G oni ele izbrisati na kltr!)2A
Gr(itekti rata porili s se istaknti da s pljakali sami "raani' a ne
strane sna#e! "stina je da 6ms:eld nije planirao takvo %peranje)
"raka' ali isto tako nije podzeo nita da bi sprijeio sam pojav' ni da
zastavi pljak kad je jednom otpoela! To s po#reke koje se ne
mo# otpisati kao obini previdi!
Tijekom >aljevsko# rata +RR+! pljakai s napali trinaest iraki(
mzeja' sto#a je postojalo vjerenje da e siromatvo' #njev prema
starom reim i sveopa atmos:era kaosa natjerati neke "raane da
ponove zloin ?osobito nakon to je =addam' nekoliko mjese/i ranije'
ispraznio zatvore@! 8odei ar(eolozi pozoravali s Penta#on da mora
stvoriti neprobojn strate#ij zatite mzeja i knjini/a jo prije napada
< posljedino tome' penta#onski memorandm s nadnevkom 2*!
ojka navodi$ %Po red vanosti' +* toaka koje je ivotno vano
zatititi Ba#dad)! 9zej je bio dr#i na popis! 6ms:eld je primao
i dr#a pozorenja da' zajedno s vojskom' poalje i kontin#ent
me.narodne poli/ije koji e odravati javni red i mir - i ministar je
zanemario taj prijedlo#!2I
Dode' ak i bez poli/ije' Ba#dad je bilo dovoljno ameriki(
vojnika da se nekoliko nji( mo#lo postaviti na kljnim kltrnim
tokama < nis postavljeni! Gmeriki vojni/i koji s se motali oko
svoji( oklopni( vozila esto izvjej o prolask kamiona
pretovareni( plijenom' a to je odjek
B2R
i-nl-kt- [(@!-SoNi@: sami- mi poKiisai/ zastaviti piNa/Kii' a s se n
n/Kim si-
aj/vima i vojni/i pridrili pljakaima! 8ojn i s potpnosti
razorili ba#dadsk me.narodn zran lk - lime pie da s razbijali
namjetaj' a zatim poeli nitavati /ivilne zrakoplove na pisti$
%Gmeriki vojni/i trae dobna sjedita i svenire koje otkidaj s
avionski( trpova!!! razrezane :otelje' nitena letaka oprema'
razbijena sva vjettobtanska stakla)! =to je rodilo tetom vrijednom
+33 milijna dolara koj je prettpio iraki na/ionalni avio-prijevoznik
< jedan od prvi( na popis za rasprodaj ranoj i ratobornoj
djelominoj privatiza/iji!2R
Djelomian vid razlo# zato je vladalo toliko slabo slbeno
zanimanje za zastavljanje pljaki daj dvoji/a koji s tijekom
okpa/ije i#rali kljne lo#e < Peter 9/P(erson' vii ekonomski
savjetnik Pala Bremera' i 0o(n G#resto' ravnatelj pro#rama obnove
visoko# kolstva tijekom okpa/ije! 9/P(etson je izjavio da se nije
nimalo zabrinjavao #ledaji "raane kako odnose dravno vlasnitvo
< atomobile' atobse' oprem ministarstva! Nje#ova zadaa kao
prvo# irako# ekonomsko# ok-tetapeta bila je radikalno srezati
drav i privatizirati vlasnitvo' to je znailo da s m pljakai dali
onaj pravi poti/aj! %=matrao sam takav vid PprirodneP privatiza/ije' kad
netko zme dravni atomobil ili vozi kamion koji je neko bio
vlasnitv drave' potpno pozitivnom pojavom)' rekao je!
D#o#odinji birokrat 6ea#anove administra/ije i vatreni za#ovornik
ekonomije 5ikake kole' 9/P(erson je pljak nazvao oblikom
%smanjivanja) javno# sektora!B3,
Nje#ov kole#a 0o(n G#resto je pljaki Ba#dada' #ledaji je na
televiziji' vidio svijetl bdnost! =voj posao zamiljao je kao
%avantr koja se nikad nee ponoviti)' kao iz#radnj irako# sstava
vie# obrazovanja od sami( temelja! U tom je kontekst pljak
sveilita i 9inistarstva obrazovanja nazvao %prilikom za nov
poetak)' mo#no da irakim kolama podari %najbolj svremen
oprem)! Gko je misija bila %stvoriti na/ij)' kao to s to mno#i
vjerovali' onda s svi osta/i stare drave samo stajali kao prepreke na
pt! G#testo je bio bivi predsjednik koleda =t! 0o(n Novom
9eksik' spe/ijalizirano# za klasin knjievnost! &bjasnio je da se'
iako o "rak ne zna nita' szdtavao prije odlaska itati knji#e o toj
zemlji da bi sti#ao %to je mo#e vie otvoreno#a ma)!B+ Kao i
nje#ovi iraki kole#e' G#resto e se pokazati kao prazna ploa!
U Takav razvoj do#a.aja ba/a novo svjetlo na Xallibrtonovo
prekomjerno %deranje) ameriki( porezni( obveznika'
jednako kao i na spremnost Penta#ona da dopsti takv pojav - moda
je 9inistarstvo obrane nestanak milijna smatralo' ne kra.om' ne#o
%rezanjima)' zapravo dijelom kampanje smanjivanja dravno# aparata i
poti/anja biznisa!
BB3
da o(risesve i PMapoene iMnova! iNa primNer' mo#ao je saznan aa je' prije
ne#o
sio s sank/ije priilavile ili M!iv' "rak imao najbolji obrazovni sstav
re#iji' da je imao najvi razin pismenost i arapskome svijet - +RI4!
#odine IR posto "raana je bilo pismeno! >a sporedb' G#restovoj
rodnoj saveznoj dravi Novi 9eksiko' H* posto stanovnitva je
:nk/ionalno nepismeno' a 23 posto nije sposobno %izvriti temeljne
matematike opera/ije i zbrojiti iznos rana prodavaoni/i)!B2,
Unato svem' G#resto je i dalje tvrdo vjerovao nadmo ameriko#
sstava da je' bar naiz#led' bio nesposoban razmisliti o mo#nosti da
"raani ele spasiti i zatititi vlastit kltr i da njezino razaranje mo#
smatrati nepovratnim #bitkom!
Takvo neokolonijalistiko sljepilo #lavna je tema 6ata protiv terora! U
amerikom zatvor kbanskome zaljev Cantanamo postoji soba
zvana %ljbavno #njezda/e)! U nj se odvode zatvoreni/i nakon to
tamniari zaklje da nije rije o neprijateljskim bor/ima i da e i(
brzo pstiti na slobod! U ljbavnom #njezda/ zatvoreni/ima
ptaj (olivdske :ilmove i opaj i( brzom (ranom! Gsi: "Obal' jedan
od troji/e britanski( zatvorenika' poznati( i kao %Tiptonski trio)' dobio
je pravo na nekoliko posjeta prije ne#o to s nje#a i dvoji/ prijatelja
vratili ki! %Cledali smo D8D-ove' dobivali (ran iz 9/DonaldPsa'
jeli pizze' manje-vie bijali vrijeme! Tamo nismo bili okovima!!!
Nismo imali pojma zato se tako ponaaj prema nama! Do kraja tjedna
amili bismo kavezima' kao i obino!!! 0ednom prilikom je 7esle1
?EB7ev dnosnik@ donio ips' sladoled i okolade - bila je to zadnja
nedjelja prije povratka Kn#lesk!) Nje#ov prijatelj 6((el G(med
iznio je pretpostavk da je taj spe/ijalni tretman posljedi/a %to#a to
znaj da s zasrali stvar i mili nas dvije i pol #odine' pa se sad nadaj
da emo zaboraviti)!BB
G(meda i "Obala otela je G:#anistan =jeverna Glijansa dok s
ptovali na vjenanje! Divljaki s i( pretkli' briz#ali s im
nepoznate medikamente' provodili s sate stresnim poloajima'
prijeeno im je da spavaj' nasilno s i( brijali i tijekom dvadeset devet
mjese/i im odri/ali sva zakonska prava!BH Nakon to#a' od nji( se
oekivalo da zaneseni arobnom privlano ipsa %zaborave) sve!
>apravo' takav je i bio plan!
Teko je vjerovati - ipak' najveim je dijelom takav bio i vain#tonski
plan za "rak$ okirati i terorizirati /ijel zemlj' planski razoriti
in:rastrktr'
, Kad je G#resto polio potpn nespje( svojoj zadai iz#radnje
irako# sveilino# sstava' otiao je neobavljena
posla i preinaio raniji vlastiti ar kojim je za#ovarao pljak' a tom je
prilikom opisao sebe kao %neokonzervativ/a koje#a je po(arala
realnost)! Ta i dr#e pojedinosti nalaze se sjajnom prikaz >elene
zone atora 6jiva 5(andrasekarana' knjizi "mperial 7i:e in t(e
Kmerald 5it1!
BB+
orisati neo#ranien mi koliinama Nd ++ ml i l!i ansk i li !VV Sa i! ++! i i
++V S MW! in " Me (rane! U "rak taj /ikls brisanja i zamjenjivanja
jedne kliiiie din#om nije bio teorijska postavka i zbio se samo
nekoliko tjedana!
Pal Bremer' koje# je Bs( imenovao direktorom okpa/ijske vlasti ti
"rak' priznaje da se' kad je sti#ao Ba#dad' i dalje pljakalo' a o ted i
mir #otovo se nije ni mo#lo #ovoriti! %Ba#dad je doslovno #orio dok
sam se vozio s aerodroma!!! Na li/ama nije bilo prometa' ni#dje
elektrine strje' proizvodnja na:te je stajala' nikakvi( ekonomski(
aktivnosti' nijedno# poli/aj/a na dnosti!) Unato tome' kriz je
odlio rijeiti tako da #tani/e drave irom otvori apsoltno
neo#ranienom voz < nema /arina' nema davanja' nema inspek/ija'
nema poreza! Bremer je dva tjedna nakon dolaska objavio da je "rak
%otvoren za poslovanje)!B4 "rak se preko noi' iz jedne od
najizoliraniji( drava na svijet' drave kojoj s stro#e UN-ove
sank/ije prekinle ak i ono osnovno tr#ovanje' prometno
najotvorenije svjetsko trite!
Dok s kamioni pretrpani plijenom i dalje vozili svoj teret kp/ima
0ordan' =irij i "ran' sprotnom s prav/ prolazili leperi do vr(a
nakr/ani kineskim televizorima' (olivdskim D8D-ovima' jordanskim
satelitskim tanjrima' spremni za iskr/aj na plonike ba#dadskoj
etvrti Karada! Dok je jedna kltta spaljivana i #ljena do kraja' dt#a
je' pa-kirana' kljala na njezino mjesto da je zamijeni!
9ed amerikim biznismenima jedan je bio spreman i ekao je na
samim vratima to# eksperimenta #raniarskom kapitalizm < bila je
to tvrtka Ne; Brid#e =trate#ies koj je osnovao 0oe Gllba#(' bivi
Bs(ev ravnatelj EK9G-e! Ta je tvrtka obeavala iskoristiti svoje
politike veze na vr( i pomoi amerikim mltina/ionalnim
kompanijama da z#rabe svoj komad "raka! %Dobiti prava na distrib/ij
Pro/ter i Cambleovi( proizvoda bit e pravi zlatni rdnik)' tvrdio je
s(ieno jedan od partnera! %0edan dobro opremljen A-Kleven moe
PpojestiP B3 itaki( dana; Fal-9art moe PpojestiP /ijel drav!)B*
0ednako kao i zatvoreni/i ljbavnom #njezda/ Cantanam' /ijeli
e se "rak otkpiti ipsom i pop-kltrom < to je' najmanj rk' i
bila ideja poslijeratno# tazvoja koj je tazvijala Bs(eva administra/ija!
BB2
"zrazito kapitalistika katastro:a
=vijet je neredan' netko #a mora dovesti red!
5ondoleezza 6i/e' o potrebi invazije na "rak' rjan 2332!+
Bs(eva sposobnost da zamisli dr#aiji Bliski istok moda je
povezana s nje#ovim relativnim nepoznavanjem te re#ije! Da je
ptovao na Bliski istok i vidio sve nje#ove mane' moda bi se
obes(rabrio! &slobo.en promatranja svakodnevne stvarnosti' Bs( je
zadrao vizij mo#e# novo# iz#leda re#ije!
Eareed >akaria' kolmnist Ne;s;eek2
Tada &naj to sjedi na prijestolj ree$ %Kvo' sve inim novoY) " doda$
%Napii$ &ve s rijei vjerne i istinite)!
&tkrivenje' 2+$4 ?Biblija' Kranska sadanjost' >a#reb@
6at "rak mo#ao se pod nadzorom odravati toliko d#o jer je bilo
lako zaboraviti izvorn vizij nje#ova konano# is(oda! "pak' vizija je
postojala' i to ona' redno sloena tijekom kon:eren/ije koj je
Ba#dad or#anizirao ameriki =tate Department tijekom prvi( mjese/i
okpa/ije! Tom prilikom okpilo se etrnaest visoki( politiki(
dnosnika i birokrata iz 6sije i "stone Krope < lepeza ministara
:inan/ija' #vernera /entralni( banaka i bivi( zamjenika ministara
vanjski( poslova! U ba#dadsk me.narodn zran lk sletjeli s
rjn 233B!' dobili ljemove i pan/irke' a zatim odjrili do >elene zone'
obzidano# #rada ntar #rada kojem se #nijezdila od =jedinjeni(
Drava nadzirana iraka vlada i Koali/ijska privremena vlast ?5PG@,
< novije vrijeme' veleposlanstvo =jedinjeni( Gmeriki( Drava! U
bivem =addamov kon#resnom /entr' velevani zvani/i odrali s
malenoj skpini "raana predavanja o kapitalistikoj trans:orma/iji!
, U izvornik 5oalition Provisional Gt(orit1 ?op! prev!@
BBB
orijentiram ministar nnaiija koji je "rak nekoliko niNes//i radio Ma
Bremera! =lbeno izvjee =tale + @epartmenta otkriva da je Belka "
radnima tvljivao #lave pork tla moraj iskoristiti taj trentak
kaosa .a bi %silovito) proveli pro#rame koji e zrokovati %#bitak
mno#i( radni( mjesta)! Belka je dodao da je prva poka poljsko#
primjera ta da %neprodktivne tvttke dravnom vlasnitv treba
odma( prodati' ne trdei se spaavati i( javnim sredstvima)!
?Propstio je spomenti da je pritisak javnosti natjetao =olidarnost da
odba/i svoje planove za btz privatiza/ij' to je Poljsk spasilo od
sloma kakav se do#odio 6siji!@ Dr#a poka bila je jo smionija!
Bilo je to pet mjese/i nakon pada Ba#dada' a "rak se naao sred
(manitarne krize! Nezaposlenost je skoila na *A posto' ne-
(ranjenost je divljala' a epidemija #ladi spteavana je dijeljenjem
besplatne ?dravno sbven/ionirane@ (rane irakim domainstvima <
ba kao to s je primali i tijekom provedbe UN-ova pro#rama %Na:ta
za (ran)! "raani s tako.er mo#li za sitni napniti atomobilske
sptemnike - pod vjetom da je #oriva bilo! Belka je "raanima rekao da
se odma( mora prestati s takvom rasipno koja izopaje trite!
%6azvijte privatni sektot i to tako da prvo kinete sve sbven/ije!)
Na#lasio je da s te mjete daleko %vanije i da e' daleko vie od
privatiza/ije' zrokovati nezadovoljstva!)B
>atim je rije zeo' nitko dr#i ne#o 0e#or Cajdar' bivi 0elj/inov
zamjenik ministta vanjski( poslova' ovjek koje#a se smatralo tvor/em
rsko# pro#rama ok-terapije! Pozivaji Cajdara Ba#dad' =tate
Department je' barem se tako ini' ptetpostavljao da "raani nee znati
da #a 9oskvi #ledaj kao #bav/a' ovjeka okaljana bliskim vezama
s oli#arsima i ekonomskim pro#ramima koji s osiromaili desetke
milijna 6sa!, "ako je bilo istina da s za =addamova reima "raani
imali o#ranien pristp vijestima iz svijeta' nazoni na kon:eren/iji
>elenoj zoni najveim s se dijelom tek nedavno vratili iz pro#onstva
< devedesetima' dok se 6sija raspadala' itali s T(e "nternational
Xerald Tribne!
& toj neobinoj kon:eren/iji' koj to vrijeme mediji nis pratili'
#ovorio mi je 9o(amad To:iO' privremeni ministar indstrije! Kad smo
se nekoliko mjese/i poslije sastali nje#ov privremenom ba#dadskom
red ?od staro# ministarstva ostale s samo revine@' To:iO se i dalje
smijao tom do#a.aj!
, 9no#e %velike ribe) invazije i okpa/ije "raka bili s veterani
ori#inalno# valn#tonsko# tima koji je za(tijevao provedb
rske ok-terapije$ Di/k 5(ene1 bio je ministar obrane Ceor#ea Bs(a
starije#a vrijeme kad je oblikovao svoj politiki pro#ram za post-
sovjetsk 6sij; Pal Fol:o;itz je bio 5(enevjev zamjenik' dok je
5ondoleezza 6i/e slila kao #lavna Bs(eva savjetni/a za rsk
tranzi/ij! =vi s kljni i#rai' kao i dese/i oni( manje vani(' esto
zazivali rsk a:er iz devedeseti(' sprkos katastro:alnim
posljedi/ama koje s trpjeli obini ljdi - bez traka ironije' kao zor
koji bi "rak trebao podraavati pro/es tranzi/ije!
BBH
">805="!iV !ill n nremertrvn@ nnmn na prani/r si mm iiivn n/Timin-
/im r;r!'
io je doi!l i!lik!iliio pojPoi!do ivotni sl!indaid i!itom #roena
naroda ako se nastavi s rezanjem sbven/ija za #orivo i kidanjem
pomoi brani' okpa/ijske e vlasi i doekat revol/ij! 5@ #lavnom
#ovornik To:iO je rekao sljedee$ %Nekim or#anizatorima kon:eren/ije
rekao sam da' ako ele potai pro/es privatiza/ije "rak' doved
Cajdara i ka m da izjavi$ PUinite pravo sprotno od ono#a to sam
inio ja!P)
Kad je Bremer Ba#dad zapoeo izdavati pravne pro#lase' 0osep(
=ti#litz' bivi #lavni ekonomist =vjetske banke pozorio je da e "rak
%doivjeti jo radikalniji vid ok-terapije od ono#a koji se nadvio nad
bivi sovjetski svijet)! To je bilo tono! =kladno izvornom
vain#tonskom plan' "rak je trebao postati novom #rani/om' ba kao
to je 6sija to postala poetkom devedeseti( #odina < no' ovom
prilikom e red za lak zarad prve stati amerike tvrtke < a ne
lokalni' ili eropski' rski i kineski konkrenti! " nita nee sprijeiti
ak ni one najbolnije ekonomske promjene jer se' za razlik od bive#
=ovjetsko#a =aveza' 7atinske Gmerike ili G:rike' ttan-s:orma/ija nee
svesti na ljdan ples izme. 99E-ovi( dnosnika i nepredvidljivi(
lokalni( politiara' dok ameriko 9inistarstvo :inan/ija ve kon/e iz
apartmana na dn (odnika! Fas(in#ton e "rak iskljiti posrednike
< 99E i =vjetska banka dobile s sporedne lo#e' =jedinjene
Gmerike Drave bile s #lava i samo sredite zbivanja! Pal Bremer je
bio vlast < kao to je jedan od najvii( ameriki( vojni( dnosnika
izjavio a#en/iji Gsso/iated Press' nije imalo smisla pre#ovarati s
lokalnom vlasti jer bismo % tom trentk pre#ovarali sami sa
sobom)!H
Takva dinamika zbivanja bila je imbenik koji je irak trans:orma/ij
izdvajao od pre.anji( laboratorija! &dbaeni s svi pomno osmiljeni
pokaji < toliko dobro poznati iz devedeseti( < da se %slobodna
tr#ovina) prikae kao neto razliito od imperijalistiki( pro#rama!
Dr#dje bi se slobodna tr#ovina vodila na mala vrata i sve bi to pratili
zavreli pre#ovori' no ovdje je slobodna tr#ovina lazila na #lavna
vrata' bez predstavnika' bez marioneta' preventivnim ratovima izravno
#rabei nova trita za zapadne mltina/ionalne kompanije!
>a#ovorni/i %teorije modela) danas tvrde da je tom trentk nji(ov
rat poao po zl doslovno stra(otnim razmjerima < kao to je
6i/(ard Perle izjavio potkraj 233*!$ %temeljna po#reka) bila je
%Bremera vesti i#r)! = njim se sloio i David Erm' dodavi da s
od prvo# trentka
BB4
mj/sio nje#a' iioni s i ama men +!+ koji s/ i i i i i ijiv!il i) S
!Uvlil!i ++ i SN 6epblikanskoj palai s tirkiznom kpolom i i!no
W` niiiilinii j imao zakone o tr#ovini i la#anjima ravno iz 9inistarstva
obrane' M!atim ili printao' potpisivao i svojom apsoltnom vla
nametao irakom narod! Bremer nije bio %mirni Gmerikana/) koji bi
manevrirao i maniplirao iza klisa! =vojom :ilmskom pojavom i
privreno novinarskim ekipama' doimao se odlnim da "raanima
pokae svoj apsoltistik vlast dok okten privatnim varima iz
tvrtke Bla/k;ater nadlijee zemlj minkanom (elikopter
Bla/k(a;k' vjeno odori koja m je postala zatitni znak < savreno
iz#laanim odijelima iz Brooks Brot(ersa i svije-tlosmedim
Timberlandovim izmama! Qizme s bile oprotajni poklon od sina$
%=ptai im #a' tata)' pisalo je na estitki!*
Po vlastitom priznanj Btemet je o "rak znao malo ?%]ivio sam
G:#anistan)' izjavio je jednom novinar!@ Dode' to neznanje bilo je
potpno nevano jer je Brener znao mno#o i previe o svojoj temeljnoj
zadai "rak < o kapitalizm katastro:e!A
++! rjna 233+! #odine radio je kao izvrni direktor i %vii politiki
savjetnik) osi#ravajem div 9ars( i 9/7ennan! Tvrtka je imala
rede sjevernom tornj Forld Trade 5entra koji je stradao napad!
Tijekom prvi( nekoliko dana nestalima se smatralo A33 djelatnika;
konani/i se izbrojilo 2R4 mrtvi(! Tono mjese/ dana kasnije' ++!
listopada 233+!' Pal Bremer pokreno je &djel za krizne konzlta/ije'
nov odjel 9ars( koji se iskljivo bavio poma#anjem
mltina/ionalnim kompanijama da se pripreme za slaj mo#i(
teroristiki( napada i dr#i( kriza! &#laavaji svoje iskstvo kao
#lavni poslanik za protterorizam tijekom 6ea#anove administra/ije'
Bremer i nje#ova tvrtka ndili s klijentima sveob(vatne
protteroristike sl#e < od osi#ranja od politiko# rizika do odnosa
s javno i savjeta kakve zali(e tteba stvarati!I
Bremerovo pionirsko sdjelovanje indstriji domovinske si#rnosti
pokazalo se kao idealna priprema za "rak! 6azlo# tome lei injeni/i
da se Bs(eva administra/ija za obnov "raka poslila istim modelom
kojim je rea#irala na napade ++! rjna - poslijeratni "rak sa#ledavala je
kao zbdljivo poetno la#anje' prepno mo#nosti za ostvarenje
brze zarade! "ako je Bremer mno#ima moda i bio trn debelom mes'
nje#ov zadatak nije bio da osvoji iraka sr/a i de! >adatak m se
sastojao tome da priptemi drav za otvaranje %Korpora/ije "rak)!
Cledane tom svjetl' nje#ove prvotne' najveoj mjeri mali#ne
odlke sebi sadre nepo#reiv lo#ik vrsto!
BB*
!"llli " "t K&# lM!lP!l " "" " "-! !+ "n " 9ill N5 =V t lN! ++N 85 ++ !li l!iP " +"0
5=5l 5 #otovo "=K +++ U "8&
Niiiivoitio tisi tPi ++%++ ii j m i i P!/ m'i ekonomsk pi/obrazb'
donosei nizove M!ikon!i koji s i jelini inili klasian pro#ram ok-
terapije 5ikake kole! "Pi ije invazije je vrst temelj irakoj ekonomiji
davala dravna na:tna kompanija i jo dvije stotine tvrtki dravnome
vlasnitv koje s proizvodile osnovne proizvode za tamonje trite'
sirovine za indstrij < redom sve od /ementa do papira i jestivo# lja!
9jese/ dana nakon to je prezeo svoj novi posao' Bremer je objavio
da e se ti( dvije stotine tvrtki odma( privatiziran! %Preba/ivanje
neinkovita dravna podzea privatne rke temelj je irako#
ekonomsko# oporavka)' izjavio je!R
>atim s sti#li novi ekonomski zakoni! Da bi strane investitore
potakno na sdjelovanje privatiza/ijskoj drabi' iz#radnj novi(
tvorni/a i veleprodajni( lana/a "rak' Bremer je donio niz radikalni(
zakona koje "(e K/onomist na sva zvona (vali kao %popis elja koje
strani investitori i donatorske a#en/ije sanjaj pronai na tritima
razvoj)!+3 0ednim zakonom smanjio je iraki koropora/ijski porez s
H4 na +4 posto ?isto prepisivanje iz Eriedmanovo# prirnika@! Dr#im
zakonom omo#io je stranim kompanijama ostvarivanje +33-
postotno# vlasnitva "rak < i tako sprijeio repriz 6sije #dje s
#lavne z#oditke pokpili tamonji oli-#arsi! To nije bilo sve < la#ai
s mo#li iz "raka iznositi +33 posto zarade; od nji( se nije za(tijevalo
ponovno la#anje i nis podlije#ali porezima! Dekret je' tako.er'
propisivao da la#ai mo# potpisivati #ovore i naj-move trajanj
od najmanje etrdeset #odina' koji se mo# obnavljati' to je znailo da
e bde' izabrane vlasti na svojim le.ima ponijeti breme #ovora
koje s potpisali okpatori! Fas(in#ton se szdrao samo kad je
pitanj bila na:ta < iraki savjetni/i s pozorili da e se svaki pokaj
privatiza/ije dravne na:tne kompanije ili pola#anje prava na vlasnitvo
nad jo neotkrivenim leitima prije stolienja irake vlade smatrati
objavom rata! "pak' okpa/ijske vlasti doepale s se 23 milijardi
dolara pri(oda irake na/ionalne na:tne kompanije koje s mo#li troiti
po volji!++,
Bijela ka toliko se sredotoila na otkrivanje nove i blistave irake
ekonomije da je odlila' jo prvi( dana okpa/ije' optje/aj pstiti
nov valt - to je bio velik lo#istiki pod(vat! Nova/ je tiskala
britanska tvrtka De 7a 6e' novani/e s prevozile :lote zrakoplova i
distribirale #a
, &tprilike I'I milijardi dolara esto se naziva %nestalim irakim
milijardama) jer s' 233H! #odine' nestale irakim
ministarstvima' tada pod nadzorom =jedinjeni( Drava' i to doslovno
bez tra#a! Bremer je taj teki previd opravdavao pred &dborom
ameriko#a Kon#resa veljai 233A!' izjavljji sljedee$ %Najvanije
nam je bilo ponovno pokrenti ekonomij! Prvi korak bio je prenijeti
nova/ vlasnitvo irako#a naroda to je bre mo#e!) Kad s
Bremerovo# :inan/ijsko# savjetnika' mirovljeno# admirala Davida
&livera ispitivali pred odborom o nestalim milijardama' odvratio je$
%9a' naravno' razmijem! =amo mi nije jasno ko#a bri#a za toD)
BBA
tra diljem zemlje' i to vrijeme kad polovi/i stanovnitva nije (tla
dostpna
pitka voda' kad sema:ori nis radili i kad je zloin bio na vrbiii !+2
"ako je sve te planove djelo provodio Bremer' prioriteti s stizali
ravno svr(a! =vjedoei pred senatskim &dborom' 6ms:eld je
Bremerove %sveob(vatne re:orme) opisao kao %stvaranje neki( od
najprosvjeenijib < i najpoeljniji( < porezni( i la#aki( zakona
slobodnome svijet)! "sprva se inilo da la#ai /ijene nje#ove napore!
Tijekom samo nekoliko mjese/i #ovorilo se o otvaranj 9/DonaldPsa
sredit Ba#dada < bio je to najzvieniji simbol irako# pristpanja
#lobalnoj ekonomiji < domalo s skpljena sva potrebna sredstva za
iz#radnj lkszno# (otela =tar;ood' a Ceneral 9otors je planirao
iz#radnj tvorni/e atomobila! = :inan/ijske strane' X=B5'
me.narodna banka sa sjeditem 7ondon' dobila je pravo otvaranja
podrni/a na /ijelom podrj "raka' dok je 5iti#rop najavila
planove kojima ndi pozamane zajmove pokrivene zaradom od
bde prodaje irake na:te! Na:tni divovi - =(ell' BP' Kggon9obil'
5(evron i rski 7koil < poeli s stidljivo prilaziti i potpisivati
#ovore o ob/i iranski( dravni( zaposlenika najnovijim
te(nolo#ijama ekstrak/ije i modelima pravljanja' vjereni da e brzo
k/nti i nji(ov as!+B
Bremerovi zakoni' oblikovani da stvore vjete za la#ak #rozni/' i
nis bili potpno ori#inalni < stvari' radilo se o brzanoj inai/i
zakona koje se primjenjivalo prilikom raniji( eksperimenata ok-
terapijom! No' Bs(ev kabinet naklonjen kapitalizm katastro:e
zadovoljio se time da prieka da zakoni stpe na sna#! "raki
eksperiment prodro je na novo podrje trentk kad s se invazija'
okpa/ija i obnova pretvorile zbdljivo i potpno privatizirano
trite! Koje se stvorilo' kao i kompleks domovinske si#rnosti'
#olemim sredstvima porezni( obveznika! Gmeriki Kon#res daje
poetni prilo# samo za obnov' odobrivi BI milijardi dolara' ostale
drave dodaj jo +4 milijardi' em valja pridodati i oni( 23 milijardi
sredstava koje je "rak ostvario prodajom na:te!+H
Nakon to se doznalo za te %poetne) milijarde' slijedili s'
neizbjeno' po(valni komentari koji s plan spore.ivali s
9ars(allovim! Bs( je sam poti/ao stvaranje takvi( sporedbi'
pro#lasivi obnov %najveom :inan/ijskom obvezom takve vrste jo
od 9ars(allova plana)' a televizijskom obraanj javnosti prvim
mjese/ima okpa/ije izjavio je da je %Gmerika ve radila takve
poslove! Nakon Dr#o#a svjetsko#a rata na no#e smo podi#li poraene
japanske i njemake narode' stavi z nji( dok s stvarali svoje
zakonski izabrane vlasti!)+4
BBI
(iti i nema previe veze s poviNes: koj @Wa prizivao nnsn! i ijeKom
pro-veillie iM!voino# 9ars(allova pl!in!i antet k/ s tvrtke ostvarivale
zarad izvozom opieme i strojeva l!rop' ali je jasan /ilj plana bio
pomoi ratom razorenim ekonomijama da se oporave i to kao
samodostatna trita' stvarali nova radna mjesta i razvijati porezn baz
sposobn za :inan/iranje tamonji( so/ijalni( sl#a < to je
tezltitalo dananjim njemakim i japanskim modelima mijeani(
ekonomija!
Bs(ev kabinet je zapravo pokreno protmars(allovski plan <
nje#ov M realn sprotnost #otovo svim zamislivim vidovima! Taj je
plan od samo# poetka jamio podrivanje' ionako velikoj mjeri
oslabljeno#' irako# i ndstrijsko# sektora i vrto#lav porast tamonje
stope nezaposlenosti! Tamo #dje je 9ars(allov plan nakon Dr#o#
svjetsko# rata zabranjivao la#anje stranim tvrtkama' s /iljem da se
izbje#ne mo#a pomisao da se tim nainom izvlai korist iz
oslabljeni( drava' ta je s(ema inila sve mo#e da potakne
korpora/ijsk Gmerik ?nekoliko kosti dobaeno je korpora/ijama sa
sjeditima dravama-lani/ama %Koali/ije spremni()@! Njome s
"raanima iz rk otimana sredstva za obnov "taka' to se ptavdalo
nepitnom' rasistiki obojenom pretpostavkom o amerikoj premoi i
irakoj zaostalosti < i#ri nis bili samo ve obiajeni demoni
%korp/ije) i %neinkovitosti) < i time je od prvo# trentka /ijeli
projekt bio os.en na propast!
Nijedan dolar nije potroen na ponovno otvaranje itaki( tvorni/a' kao
ni na stvaranje temelja odrive ekonomije' otvaranje novi( radni(
mjesta ili :inan/iranje mree so/ijalno# osi#ranja! "raani tom plan
nis imali nikakv lo# < doslovno! Umjesto to#a' amerika savezna
vlada svojim je #ovorima < vein i( je sklopio U=G"D < narila
stvaranje %zemlje na sklapanje) koja je proizvedena 8ir#iniji ili
Tegas' pa je potom prebaena i %montirana) "rak! Kao to s
okpa/ijske vlasti neptekidno ponavljale' bio je to %dar naroda
=jedinjeni( Gmeriki( Drava narod "raka) - "raani s samo ttebali
skinti ambala!+* Potplaeni iraki radni/i nis dobili prilik
sdjelovati ak ni tom pro/es %sklapanja) zato to s veliki ameriki
#ovorni sradni/i$ Xallibrton' Be/(tel i kali:ornijski #ra.evinski div
Parsons radije vozili strane radnike koje se' po nji(ov miljenj'
mo#lo kontrolirati! "raani s jo jednom zavrili kao zapanjeni
#ledatelji < prvo i( je okirala amerika vojna te(nolo#ija' a zatim
pro/esi iz#radnje i pravljanja!
0ednako kao i indstriji domovinske si#rnosti' lo#a dravni(
slbenika < ak i ameriki( < bila je srezana na najmanj mo#
mjer!
BBR
dravom s 24 milijna stanovnika' M!!i t!iMk od ++ j +++ " 7illilnn in n
re#iji imao pedeset tisa radnika' veinom bivi( dravni(
slbenika koje je privatni sektor privkla mo#nost bolje zarade!+A
=laba javna i snana korpora/ijska nazonost odraavaj injeni/ da
se Bs(ev kabinet irakom obnovom ?nad kojom je imao posvemanji
nadzor' za razlik od savezne birokra/ije kod ke@ koristio za
ostvarenje vizije potpnosti #ovorne' plje vlasti! U "rak nijedna
pravna :nk/ija nije smatrana toliko %temeljnom) da se ne bi mo#la
predati #ovornom sradnik' po mo#nosti onom koji je
6epblikanskoj stran/i tijekom kampanje priskrbljivao prilo#e ili
pravovjerne sljedbenike! Nad svim vidovima mijeanosti strani( sila
iraka pitanja lebdio je obiajen Bs(ev moto < ako posao moe
obaviti privatnik' onda e #a obaviti privatnik!
" tako' dok je Bremer potpisivao zakone' privatni knji#ovo.e oblikovali
s i nadzirali ekonomij! ?Tvrtka Bearin#Point' podrni/a velike
me.narodne knji#ovodstvene tvrtke KP9C' dobila je 2H3 milijna
dolara za iz#radnj %trino pokretano# sstava) "rak < na +3A
strani/a #ovora %privatiza/ija) se spominje pedeset jedan pt; #ovor
je' najveim dijelom' nastao Bearin#Point!@ Trstovi moz#ova
plaani s da misle ?britanski institt Gdam =mit( dobio je #ovor za
pomo privatiza/iji irake ekonomije@! Privatne zatitarske tvrtke i
vojna indstrija obavali s nov irak vojsk i poli/ij! ?D1n5orp'
8innell i U="= < dio 5arl1lea < me. ostalima@! &brazovne tvrtke
nainile s na/rt novo# obrazovno# pro#rama i tiskale nove dbenike!
?Tvrtka 5reative Gsso/iates' spe/ijalizirana za menadment i
savjetovanje' sa sjeditem Fas(in#ton' D! 5' za te je poslove
potpisala #ovore ija vrijednost nadilazi +33 milijna dolara!@+I,
U me.vremen se model to je 5(ene1 s Xallibrtonom prvi pt
proveo na Balkan' #dje s se baze preobraavale minijatrne
Xallibrtonove #radove' provodio daleko veim razmjerima! &sim
Xallibrtonovi( poslova na iz#radnji i pravljanj vojnim bazama
diljem drave' >elena zona je od samo# poetka bila #rad-drava kojom
je vladao Xallibrton ?tvrtka je bila doslovno zadena za sve < od
odravanja /esta' deratiza/ije do iz#radnje kina i pro#rama disko-
klbova@!
Privremenoj vlasti nedostajao je povelik broj ljdi da bi mo#la nadzirati
sve #ovorne sradnike < ostalom' Bs(eva je administra/ija takav
nadzor smatrala manje vanom :nk/ijom koja se moe prenijeti na
#ovorne
, G(med al-6a(im' Gmerikana/ irako# podrijetla koji je sra.ivao s
5reative Gsso/iates' objasnio je stanje$ %Temeljna
ideja bila je da napiemo pro#ram i prenesemo #a "rak!) No' pokazalo
se da s se "raani alili da %neto to je sloeno Gmeri/i nije
pri(vatljivo' te da je /ijeli pro#ram sklepan na brzin)!
BH3
" ++"" M!i rat ++ l!i N/ 2I'P in ++ ip ilol!a na zap S " ni/kon + N SW isl
s + !++ sonsoni' n!iilMii i ++ + iri dr#a m"i7!i #ovoi na sina.nika!
Privatizirana je ak + iM#ia.nja Ulokalni- + kn tok ra/ije) #ovor j/
dobio 6esear/( lPrian#l/ " st ++ l/ iz =jeverne Karoline ?#ovor j/
vrijedio H** milijna dolara' iako + dalje ostaje nejasno to je tono 6T
" kvali:i/iralo da korijeni demokra-+ ij mslimanskoj dravi@!
8odstvom irako# pro#rama ntat tvrtke prevladavali s mormoni <
pojedin/i kakav je bio 0ames 9av:ield koji je svojoj pastvi Xoston
#ovorio da vjerje da je mo#e mslimane vjeriti da pri(vate
9ormonsk knji#' kao tivo skladno enj proroka 9(ameda! U
jednom svom e-mail koji je poslao ki' matao je o tome da e m
"raani podii spomenik kao %temeljitelj demokra/ije!),+R
Dok s se strane korpora/ije obravale na "rak' mirovali s strojevi
dvije stotine itaki( tvorni/a' skamenjeni kroninim prekidima dotoka
elektrine ener#ije! "rak je neko posjedovao jedn od najsvremeniji(
indstrijski( ekonomija re#iji < sad ni najvee irake tvrtke nis
mo#le dobiti pod-pod-pod-#ovor za obnov vlastite domovine! Da bi
ope mo#li sdjelovati toj potjeri za zlatom' itake s :irme trebale
nabaviti #eneratore i izvriti neke temeljne popravke < to ne bi bila
nepremostiva prepreka' zimaji obzir Xallibrtonov brzin
iz#radnje vojni( baza slini( pred#ra.ima na =rednjem >apad!
9o(amad To:iO' dnosnik 9inistatstva indstrije' rekao mi je da je
nekoliko pta podnosio za(tjev za nabavk #eneratora i istakno
injeni/ da je sedamnaest iraki( dravni( tvorni/a /ementa savreno
smjeteno da istovremeno priskrbe #ra.evni materijali potreban za
pro/es obnove i' istovtemeno' zaposle desetke tisa "raana! Tvorni/e
nis dobile nita < ni #ovore' ni #eneratore' ni pomo! Gmerike
tvrtke radije s vozile vlastiti /ement' jednako tako i radn sna# iz
inozemstva po deset pta viim /ijenama! 0edan od Bremerovi(
ekonomski( pro#lasa jasno zabranjje "rakoj /enttalnoj ban/i da pra
:inan/ijsk podtk podzeima dravnome vlasnitv ?za t se
injeni/ saznalo tek nekoliko #odina kasnije@!23 6azlo# tom
inkovitom bojkot irake indstrije nije bio praktine naravi' kako mi
je rekao To:iO' ne#o ideoloke! 9e. onima koji s donosili odlke'
rekao je' %nitko nije vjerovao javni sektor)!
Dok s se irake tvrtke masovno zatvarale' jer s bile nesposobne
natje/ati se s vozom koji je kljao pteko otvoreni( #rani/a' Bremerovo
im
, U stvari 6T" je "zbaen "z "raka poto je pripomo#ao spreavanj
lokalni( islamski( stranaka da nakon demokratski(
izbora prezm vlast nekoliko #radova " naselja!
BH+
dravom s li milijna stanovnika' M!!i i!iM(k oil nNi( " +!+++ d n +++ ` +
N/ re#iji imao pedeset tisa radnika' veinom bivi( dravni(
slbenika koje je privatni sektor privkla mo#nost bolje zarade!+A
=laba javna i snana korpora/ijska nazonost odraavaj injeni/ da
se Bs(ev kabinet irakom obnovom ?nad kojom je imao posvemanji
nadzor' za razlik od savezne birokra/ije kod ke@ koristio za
ostvarenje vizije potpnosti #ovorne' plje vlasti! U "rak nijedna
pravna :nk/ija nije smatrana toliko %temeljnom) da se ne bi mo#la
predati #ovornom sradnik' po mo#nosti onom koji je
6epblikanskoj stran/i tijekom kampanje priskrbljivao prilo#e ili
pravovjerne sljedbenike! Nad svim vidovima mijeanosti strani( sila
iraka pitanja lebdio je obiajen Bs(ev moto < ako posao moe
obaviti privatnik' onda e #a obaviti privatnik!
" tako' dok je Bremer potpisivao zakone' privatni knji#ovo.e oblikovali
s i nadzirali ekonomij! ?Tvrtka Bearin#Point' podrni/a velike
me.narodne knji#ovodstvene tvrtke KP9C' dobila je 2H3 milijna
dolara za iz#radnj %trino pokretano# sstava) "rak < na +3A
strani/a #ovora %privatiza/ija) se spominje pedeset jedan pt; #ovor
je' najveim dijelom' nastao Bearin#Point!@ Trstovi moz#ova
plaani s da misle ?britanski institt Gdam =mit( dobio je #ovor za
pomo privatiza/iji irake ekonomije@! Privatne zatitarske tvrtke i
vojna indstrija obavali s nov irak vojsk i poli/ij! ?D1n5orp'
8innell i U="= < dio 5arl1lea < me. ostalima@! &brazovne tvrtke
nainile s na/rt novo# obrazovno# pro#rama i tiskale nove dbenike!
?Tvrtka 5reative Gsso/iates' spe/ijalizirana za menadment i
savjetovanje' sa sjeditem Fas(in#tons D! 5' za te je poslove
potpisala #ovore ija vrijednost nadilazi +33 milijna dolara!@+I,
U me.vremen se model to je 5(ene1 s Xallibrtonom prvi pt
proveo na Balkan' #dje s se baze preobraavale minijatrne
Xallibrtonove #radove' provodio daleko veim razmjerima! &sim
Xallibrtonovi( poslova na iz#radnji i pravljanj vojnim bazama
diljem drave' >elena zona je od samo# poetka bila #rad-drava kojom
je vladao Xallibrton ?tvrtka je bila doslovno zadena za sve < od
odravanja /esta' deratiza/ije do iz#radnje kina i pro#rama disko-
klbova@!
Privremenoj vlasti nedostajao je povelik broj ljdi da bi mo#la nadzirati
sve #ovorne sradnike < ostalom' Bs(eva je administra/ija takav
nadzor smatrala manje vanom :nk/ijom koja se moe prenijeti na
#ovorne
, G( med al-6a(im' Gmerikana/ irako# podrijetla koji je sra.ivao s
5reative Gsso/iates' objasnio je stanje$ %Temeljna
ideja bila je da napiemo pro#ram i prenesemo #a "rak!) No' pokazalo
se da s se "raani alili da %neto to je sloeno Gmeri/i nije
pri(vatljivo' te da je /ijeli pro#ram sklepan na brzin)!
BH3
+ lil M!ir!++ l!i j/ 2I'T in ++ iNi ++ i!i i lt il!i t !i na z!iNi S " nt/koi ++
posl s + '++ sonsoni' n!lMiiiPi ti liri dr#a Vrlik!i #oVoina sin a.nika!
"Pi iv!il iM!irana j/ ak i iMYP'ia.nj!t Ulokalne demokra/ije) #ovor j/ dobio
6esear/( lrian#le " si i i te iz =jeverne Karoline ?#ovor je vrijedio
H** milijna dolara' iako i dalje ostaje nejasno to je tono 6T"
kvali:i/iralo da korijeni demokra-i ij mslimanskoj dravi@!
8odstvom irako# pro#rama ntar tvrtke prevladavali s mormoni -
pojedin/i kakav je bio 0ames 9av:ield koji je svojoj pastvi Xoston
#ovorio da vjerje da je mo#e mslimane vjeriti da pri(vate
9ormonsk knji#' kao tivo skladno enj proroka 9(ameda! U
jednom svom e-mail koji je poslao ki' matao je o tome da e m
"raani podii spomenik kao %temeljitelj demokra/ije!),+R
Dok s se strane korpora/ije obravale na "rak' mirovali s strojevi ti
vije stotine iraki( tvorni/a' skamenjeni kroninim prekidima dotoka
elektrine ener#ije! "rak je neko posjedovao jedn od najsvremeniji(
i ndstrijski( ekonomija re#iji < sad ni najvee irake tvrtke nis
mo#le dobiti pod-pod-pod-#ovor za obnov vlastite domovine! Da bi
ope mo#li sdjelovati toj potjeri za zlatom' irake s :irme trebale
nabaviti #eneratote i izvriti neke temeljne popravke < to ne bi bila
nepremostiva prepreka' zimaji obzit Xallibrtonov brzin
iz#radnje vojni( baza slini( pred#ra.ima na =rednjem >apad!
9o(amad To:iO' dnosnik 9inistarstva indstrije' rekao mi je da je
nekoliko pta podnosio za(tjev za nabavk #eneratora i istakno
injeni/ da je sedamnaest iraki( dravni( tvorni/a /ementa savreno
smjeteno da istovremeno priskrbe #ra.evni materijali potreban za
pro/es obnove i' istovremeno' zaposle desetke tisa "taana! Tvorni/e
nis dobile nita < ni #ovote' ni #eneratore' ni pomo! Gmerike
tvrtke radije s vozile vlastiti /ement' jednako tako i radn sna# iz
inozemstva po deset pta viim /ijenama! 0edan od Bremerovi(
ekonomski( pro#lasa jasno zabranjje "rakoj /entralnoj ban/i da pra
:inan/ijsk podrk podzeima dravnome vlasnitv ?za t se
injeni/ saznalo tek nekoliko #odina kasnije@!23 6azlo# tom
inkovitom bojkot irake indstrije nije bio praktine naravi' kako mi
je rekao To:iO' ne#o ideoloke! 9e. onima koji s donosili odlke'
rekao je' %nitko nije vjerovao javni sektor)!
Dok s se irake tvrtke masovno zatvarale' jer s bile nesposobne
natje/ati se s vozom koji je kljao preko otvoreni( #rani/a'
Bremerovo im
, U stvari 6T" je izbaen "z "raka poto je pripomo#ao spreavanj
lokalni( islamski( stranaka da nakon demokratski(
"zbora prezm vlast nekoliko #radova " naselja!
BH+
iraki( biznismena' 9i/(ael Eleis/(er' jedan od Br/merovi( zamjenika'
potvrdio je da e zbo# strane konkren/ije propasti mno#i poslovi' ali
da se pravo tome skriva ljepota slobodno#a trita! %" lo/ li vas
preplaviti strani biznisD)' retoriki je pitao! %&d#ovor ovisi o vama!
Preivj/t e samo najbolji me. vama!) >vao je kao 0e#or Cajdar
koji je' navodno' saznavi da rske male tvrtke propadaj zbo#
primjene ok terapije' izjavio$ %Pa toD Umiri zaslj da mr!)2+
,
9alo je poznata injeni/a da Bs(-9ars(allov plan nita nije ilo
skladno predvi.anjima! Korpora/ijsk obnov "raani nis smatrali
%darom) < veina j je sa#ledavala kao osvremenjeni oblik
otimaine' a amerike korpora/ije niko#a nis zadivile svojom brzinom
i inkovito < mjesto to#a' pojam %obnove) pretvorili s ' kako
je rekao jedan iraki #ra.evina/' %vi/ kojem se nitko ne smije)!22
=vaka po#reka izazivala je sve snaniji otpor' stranim se sna#ama
zvraalo represijom' to je naposljetk dravi probdilo pakao
nasilja! Nakon srpnja 233*!' prema otkriima najvjerodostojnije stdije'
rat "rak odnio je *44 333 ivota "raana koji ne bi mrli da nije dolo
do invazije ili okpa/ije!2B
U stdenom 233*! #odine' 6alp( Peters' mirovljeni asnik vojske
=jedinjeni( Drava' pie asopis U=G Toda1 %da smo "raanima
dali jedinstven prilik da stvore demokra/ij i vladavin prava)' ali s
oni %radije podle#li staroj mrnji' vjerskom nasilj' etnikom li/emjerj
i kltri korp/ije! Qini se da s /ini/i imali pravo$ arapska drtva ne
mo# preivjeti demokra/ij nama poznatom oblik! Uostalom'
narod dobiva vlast kakv zaslje!!! Nasilje koje je asom okaljalo
ba#dadske li/e nije samo simptom nesposobnosti irake vlade' ne#o i
posvemanje nesposobnosti arapsko#a svijeta da napredje bilo
kojem vid ljdski( posti#na! =vjedo/i smo kolapsa /iviliza/ije!)2H
"ako je Peters bio osobito otvoren' mno#i zapadni promatrai donijeli
s isti takav pravorijek - krivi s "raani!
"pak' sektake podjele i vjerski ekstremizam koji preplavljj "rak ne
mo# se jasno razdvojiti od invazije i okpa/ije! "ako s te silni/e
postojale i prije rata' bile s neizmjerno slabije' ne#o kad se "rak
pretvorio ameriki laboratorij oka! 8rijedi zapamtiti da je veljai
233H!' jedanaest mjese/i nakon invazije' anketa koj je proveo &g:ord
6esear/( "nternational otkrila da veina "raana eli seklarn vlast' da
2+ posto ispitanika kao omiljen politiki sstav navodi %islamsk
drav)' a da samo +H posto %reli#iozne politiare) navodi kao
omiljene politike pojave! -est mjese/i kasnije'
BH2
iia M; posto irnrnna rezi isiamsKom/ prav nao r/m/ij nav/!< jiv s/
lie s/ktako#a nasilja' lijekom prve #odine okpa/ije' ono je bilo
#otovo nepoMnato! Prvi vei in/ident' bombaki napad na ijitsk
damij tijekom bla#dana Gre' zbio se ojk 233H!' dakle pni(
#odin dana nakon invazije! Nema smnje da je okpa/ija prodbila i
taspalila te mrnje!
>apravo' sve sile koje danas komadaj "rak < podivljala korp/ija'
divljako sektatvo' b.enje vjersko# :ndamentalizma i tiranija
eskadrona smrti - bjale s sporedo s provedbom Bs(evo#
protmars(allovsko# plana! Nakon svr#avanja =addama Xsseina "rak
je neizmjerno trebao i zaslivao da se obnovi i ponovno jedini < a
taj pro/es mo#li s voditi samo "taani! Umjesto to#a' ptavo tom'
nepro/jenjivo vrijednom trentk' drava se prometnla
kapitalistik klaoni/ < sstav koji je pojedin/e i zajedni/e (kao
jedne na dr#e' koji je klanjao stotine tisa tadni( mjesta i
mo#nosti za ivot' koji je potra# za pravdom zamijenio
neo#ranienom nedodirljivo strani( okpatora!
Trentano katastro:alno stanje "rak ne moe se iskljivo pripisati
nestrnosti i nepotizm Bs(eve Bijele ke' kao ni sektatv i
plemenskoj tazjedinjenosti "taana! To je izrazito kapitalistika
katastro:a' komar neobzdane po(lepe koja se oslobodila kroei za
ratom! %Eijasko) "taka slom je koji je stvotila pomno i vjerno
provedena primjena neobzdane ideolo#ije 5ikake kole! &vo to
slijedi poetni je ?i ne pretjerano is/rpan@ prikaz povezanosti
%#ra.ansko#a rata) i korporatistiko# projekta skriveno# samoj sri
invazije! To je pro/es kojem ideolo#ija kao bmeran# zvraa
ljdima koji s je oslobodili < ideoloki povratni dar!
Najpoznatiji slaj povratne reak/ije izazvao je prvi vaniji Bremerov
zakon kojim je otptilike pola milijna dravni( zaposlenika iz#bilo
radna mjesta - veinom s to bili vojni/i' ali i lijeni/i' bolniari'
itelji i inenjeri! %Debaasi:ika/ij)' kako j je nazvao' navodno je
pokretala elja da se vlada oisti od =addamovi( poslnika!
Nesmnjivo je to bio dio motiva/ije' ali to ne objanjava razmjere
otptanja' niti koliko je taj pro/es dboko otetio javni sektot kao
/jelin' kanjavaji djelatnike koji nis bili visoki dnosni/i!
Qistka je podsjeala na sline napade na javni sektor koji s pratili
pro#rame ok-terapije jo otkad je 9ilton Eriedman savjetovao
Pino/(et da dravne ras(ode sree za 24 posto! Bremet nije krio
odbojnost spram irake %staljinistike ekonomije)' kako je opisivao
tamonje dravne tvttke
BHB
#omama naiW pijana znanja sto s i n posjedovali m mMi ++ jv ++!
++NS S ++ i' elektriari i #raditelji /esta!2* Bremer je znao da t e ljde
iiznem n i #bitak radni( mjesta' ali kako jasno pie nje#ovim
memoarima' nije razmiljao o tome da e takva na#la ampta/ija irake
pro:esionalne klase onemo#iti :nk/ioniranje irake drave i'
posljedino tome' oteati posao i njem! Takvo sljepilo nije imalo
#otovo nikakve veze sa =addamom' ali je imalo i svak zamisliv vez
sa %slobodnotrinim) arom! =amo bi pojedina/' korjenito odlan da
vlast iskljivo sa#ledava kao breme' a dravne slbenike kao otpad'
mo#ao donositi odlke kakve je donosio Bremer!
Takvo ideoloko sljepilo imalo je tri jasne posljedi/e - klanjanjem
kvali:i/irani( pojedina/a s radni( mjesta manjena je mo#nost
obnove' oslabljen je #las seklarno# dijela "raka' a pokret otpora
snabdjeven mnotvom #njevni( ljdi! Dese/i vii( ameriki( vojni( i
obavjetajni( asnika priznali s da je veina od H33 333 vojnika koje
je Bremer otpstio prela novoro.eni pokret otpora! Bri#adir
marina/a T(omas Xammes objasnio je to ovako$ %Dakle' sada imamo
nekoliko stotina tisa naorani( ljdi' zato to s orje ponijeli
doma' i to ljdi koji znaj koristiti orje' ljdi bez bdnosti' s
debelim razlozima da nas mrze!)2A
"stovremeno' Bremerova klasina odlka' proizvod 5ikake kole' da
irom otvori #rani/e neo#ranienom voz istovremeno doptaji
stranim kompanijama posjedovanje +33-postotno# vlasnitva nad
irakim tvrtkama' razbjesnila je irak poslovn klas! 9no#i s
zvratili tako da s pokret otpora dali i ono malo svoji( pri(oda!
Nakon to je %pokrio) prv #odin irako# otpora ntar %=nitsko#
trokta)' izvjestitelj Patri/k Cra(am je asopis Xarper napisao da
s iraki biznismeni %asnti novim zakonima o stranim la#anjima
koji stranim kompanijama doptaj kpovanje tvorni/a za sitni!
Pri(odi s pali jer je drav preplavila strana roba!!! Ti biznismeni s
s(vatili da je nasilje jedino ime mo# konkrirati! 6ije je o
jednostavnoj poslovnoj lo#i/i < to je vie problema "rak'
dolja/ima e tee biti i posao!)2I
Dr#i ideoloki povratni dar nastao je zbo# odlnosti Bijele ke da
bdim irakim vladama zaprijei promjen Bremerovi( ekonomski(
zakona < isti poriv za %betoniranjem) promjena nastao je nakon krize
koja postoji otkad je 99E objavio svoj prvi pro#ram %strktrni(
prila#odbi)! "z vain#tonske perspektive nije imalo smisla stvarati
najprosvjeenija pravila o la#anjima na svijet' ako e sverena za
nekoliko mjese/i na tron zasjesti iraka vlast i izmijeniti i(! Bdi da
se najvei dio Bremerovi(
BHH
nistr;niN!i je rjeenje n!ili W S+ Wl ++ Svn ji i novo# n!n!i n! ko#a
Ustava i i!ij je i ilN slijedila snirtoiiosnoiii o.ltinosi prvo oblik
privremeno# stava koji je %zabetoniraoU Uiemerove zakone' a zatim i
trajnim Ustavom kojim se pokalo ?i nije spjelo@ initi to isto!
8ain#tonska stavotvorna opsjedntost dovodila je pomtnj mno#e
pravne strnjake! 7etimino #ledano' inilo se da nema neke velike
potrebe da se iz temelja stvata nov dokment < postojao je savreno
potrebljiv iraki stav iz +RA3!' koji je =addam zanemativao' tovie'
drava je imala (itnije pottebe! " jo vanije' pro/es pisanja stava
jedan je od najmniji( pro/esa koji prolazi svaka na/ija' pa i one
mir! Taj pro/es na povrin izvlai sve napetosti' sparnitva'
predrasde i latentne zavade! Nametanje to# pro/esa < i to dvapt <
dravi toliko podijeljenoj i smodenoj kao to je "rak nakon =addama'
velikoj je mjeri poveavalo mo#nost nastanka #ra.ansko# neposl(a!
Drtveni rasjedi nastali tijekom pre#ovora nis jo za/ijeljeli' te bi
krajnji is(od mo#ao biti i podjela same zemlje!
0ednako kao i podizanje svi( tr#ovinski( barijera' Bremerov plan
privatiza/ije dvije stotine iraki( dravni( tvrtki' mno#i s "raani
smatrali novom amerikom objavom rata! 6adni/i s s(vatili da e' ako
se nji(ove tvttke ele prikazati privlanima stranim investitorima' dvije
treine nji( ostati bez posla! U jednoj velikoj irakoj dravnoj tvrtki <
bio je to kon#lomerat sedam tvorni/a koje s proizvodile jestivo lje'
sapn' sredstva za pranje pos.a i ostale osnovne potreptine < la
sam pri koja je jasno otkrila koliko je objava privatiza/ije stvorila
novi( neprijatelja!
6az#ledavaji tvorniki kompleks ba#dadskom pred#ra.' poznala
sam 9a(mda' samovjereno# dvadesetpeto#odinjaka redne brade!
6ekao je da s on i nje#ovi kole#e' kad s est mjese/i nakon amerike
okpa/ije nali za planove o prodaji nji(ove tvorni/e' ostali %okitani!
Gko privatni sektor otkpi na kompanij' prvo e srezati osoblje da
izve to ve zarad! G mi emo motati ivjeti teko jer nam je
tvorni/a jedini izvot pri(oda!) Pteplaeni tom mo#no' skpina od
sedamnaest radnika' me. njima i 9a(md' otili s se soiti s jednim
od direktora nje#ovoj kan/elariji! "zbila je tnjava < jedan tadnik
dario je direktora' nje#ov je var p/ao na radnike koji s zatim
napali nje#a! Qvar je proveo mjese/ dana bolni/i! Nekoliko mjese/i
kasnije' novo nasilje! Direktora i sina je' dok s ili na posao' netko
nastrijelio i teko ranio! Na kraj ssreta' pitala sam 9a(mda to bi
se do#odilo da s tvorni/ prodali nato nji(ov nesla#anj! %"mali
smo dva izbora)' rekao je' bla#o se smijeei! %"li
BH4
po#onima! Ne bismo dopstili ila je privat izirajtt!U Bilo je to jedno
od
prvi( pozorenja < jedno od mno#i( da je Bs(eva ekipa potpnosti
pre/ijenila vlastite sposobnosti da ba/ane na pokornost natjera okom!
8ain#tonski privatiza/ijski snovi naili s na jo jedn zaprek - na
:ndamentalizam slobodno# trita koji je obliio stroj same
okpa/ije! >a(valjji odbijanj svako# mo#e# %etatizma)'
okpa/ijske vlasti izvan >elene zone trpjele s ozbiljan manjak ljdi i
sredstava kojima bi provodili svoje ambi/iozne planove' osobito nakon
to s se selile s okorjelim otporom radnika kakav je i 9a(md! Kao
to otkriva dopisnik T(e Fas(in#ton Posta' 6ajiv 5(andrasekaran'
Privremena je vlast najveim dijelom bila samo kostr kojem s
troji/a ljdi dobila #olem zada privatiziranja iraki( dravni(
tvorni/a! %Ne trdite se ni zapoinjati)' savjetovala je troji/
dnosnika istononjemaka dele#a/ija' koja je projekt prodaje
dravno# vlasnitva predala ekipi od osam tisa ljdi!2R Ukratko'
sama Privremena vlast bila je toliko privatizirana da nije mo#la
privatizirati "rak!
Problem nije leao samo manjk osoblja Privremene vlasti' problem
je bio da je Privremena vlast bila napena ljdima kojima je
nedostajalo temeljno povjerenje javn s:er' neop(odno za ostvarenje
sloene zadae temeljne rekonstrk/ije drave! Politolo# 9i/(ael
Fol:e to objanjava ovako$ %Konzervativ/i ne mo# dobro vladati iz
isto# razlo#a iz koje# ve#eterijan/i nis sposobni pripremiti vr(nsk
#ovedin na br#ndski! Gko vjerje da je zadaa koj s ti povjerili
temelj po#rena' malo je vjerojatno da e je spjeno izvriti!) "
dodaje$ %Kao nain vladanja' konzervativizam je dr#o ime za
katastro:!)B3
G tako je bilo "rak! 9no#o to#a posljedi/a je mladosti i neiskstva
ameriki( politiki( namjesnika Privremenoj vlasti < injeni/a da je
ai/a dvadeseto#odinji( repblikana/a dobila kljne lo#e nadzora
nad irakim dravnim proranom vrijednim +B milijardi dolara!B+
"ako nije pitno da s lanovi takozvane %kvadre iz vrtia) bili pravo
ne#odno mladi' to nije nji(ova najvea krivnja! To nis bili obini
politiki petolis/i < bili s to vodei ratni/i amerike kontrarevol/ije
protiv svi( ostataka ke1nesijanizma' veinom povezani sa zakladom
Xerita#e' samim sreditem :riedmanizma otkad je pokret +RAB! #odine
#ledao svjetlo dana! Nije vano radi li se o dvadeseto#odinjim
5(ene1jevim praktikantima ili ezdeseto#odinjim predsjedni/ima
sveilita' svima redom zajednika je bila /iviliza/ijska odbojnost
prema vlasti i vladanj koja' iako nepro/jenjivo vaan imbenik
raspada sstava so/ijalno# osi#ranja i obrazovanja
BH*
lKK'lWaill iirim inrinnn j!iviii in!iilii!ijt-!
>apravo' iU ini mP da mi mno#i od nji( vjerovali da je eijeli taj pro/es
doslovno svian' lames " lav/man' zaden za obnov irako# sstava
zdravstvene skibi toliko se' ideoloki' protivio besplatnoj i javnoj
zdravstvenoj skrbi da je' dravi #dje A3 posto smrtni( slajeva
dje/e zrokj izljeive bolesti kakva je dijareja' kojoj se inkbatori
popravljaj selotejpom' odlio daje najvanije od sve#a privatizitati
sstav taspodjele lijekova!B2
9anjak isksni( dravni( slbenika ntar >elene zone nije bio
posljedi/a " Si evida - bio je to izraz injeni/e da se okpa/ija "raka od
samo# poetka svela i ta radikalan eksperiment stvaranja %plje
vlasti)! U vrijeme kad s pripadni/i i rs tova moz#ova pristizali
Ba#dad' kljne lo#e pro/es obnove ve s' sve redom' pri#rabili
Xallibrton i KP9C! Nji(ova zadaa' kao dravni( slbenika' bila je'
jednostavno teeno' nadzirati sitni bla#ajni' to je "rak poprimilo
oblik predavanja :olij motani( %bloketa) novani/a od stotin
dolara #ovornim sradni/ima! Bio je to jasan vid pri(vatljiv lo#
vlasti ntar korpora/ijske drave < vlast ima biti tekom vrp/om
kojom se dravni nova/ slijeva privatne rke' to je zadatak za koji je
ideoloka zadojenost neizmjerno vanija od veliko# tetensko# iskstva!
Ta danonona teka vrp/a bila je dio sstava koji je toliko draio
"raane zbo# amerike strajanosti da se imaj prila#oditi stro#im
zakonima slobodno#a trita' bez dravni( sbven/ija ili tt#ovinske
zatite! U jednom od mno#i( predavanja irakim biznismenima'
9i/(ael Eleis/(er objanjavao je da %zatieni biznis nikad ne moe
postati konkrentan)!BB Naiz#led nije primjeivao ironij da s
Xallibrton' Be/(tel' Parsons' KP9C' 6T"' Bla/k;atet i sve ostale
amerike kompanije koje s "rak pristi#le da izvk korist iz obnove
samo dio divovsko# protek/ionistiko# reketa to #a je vlada
=jedinjeni( Drava stvorila vlastitome trit' prijeei konkren/iji
ak i sam lazak natje/anje' a zatim im plaala da obave posao i
istovremeno jamila zarad preko svi( #rani/a - sve to na troak
porezni( obveznika! Kriarski po(od 5ikake kole' koji nastaje s
temeljnom svr(om rastakanja so/ijalno# etatizma Ne; Deala'
naposljetk svoj vr(na/ dosie korpora/ijskom Ne; Deal! Bio je to
jednostavniji' o#oljeniji oblik privatiza/ije kojem je bio svian ak i
prijenos krpni( sredstava! Korpora/ije s' ne skrivaji se ni trentka'
otvoreno zadrle dravn bla#ajn! Nema la#anja' nema
od#ovornosti' samo astronomski pro:it!
Takva dvostrka mjerila bila s izrazito eksplozivna' jednako kao i
sstavno izba/ivanje "raana iz /ijelo# projekta! Napativi se i previe
pod
BHA
aa ima pravo izv/i Korisr +A! onnov/ viasnr/ aomovm/ - ne samo +A!
konani( proizvoda ne#o i poslova koje stvara isti taj pro/es! No' kad
s preko iraki( #rani/a navrli dese/i tisa strani( radnika i zaposlili
se kod strani( #ovorni( sradnika' "raani s to smatrali prodljenjem
invazije! Umjesto obnove' razaranje se nastavilo pod dr#aijom
krinkom - bilo je to posvemanje brisanje irake indstrije' neko
snano# izvora na/ionalno# ponosa' koji je nadilazio ak i sektake
podjele! Tijekom Bremerova mandata amerikoj obnovi "raka spjelo
se zaposliti samo petnaest tisa "raana < zastraje malen broj!BH
%Dok "raani #ledaj kako svi #ovori redom odlaze stran/ima koji
dovode vlastite vare i inenjere' mislite da bismo i( mi trebali mirno
#ledati - pa to' zabo#a' oekjeteD)' rekao mi je Nori =itto'
Gmerikana/ irako# podrijetla' kad smo se sastali >elenoj zoni! =itto
se vratio Ba#dad da Privremenoj vlasti pomae pro/es obnove' ali
je bio moran od tolike koliine diploma/ije! %Kkonomija je temeljni
zrok terorizm i manjk si#rnosti!)
Najvei dio nasilja okreno se protiv strani( okpatora' nji(ovi(
projekata i radnika! Neke napade "rak oito s izvele skpine kakva
je al-eaida' sa eljom da takvom strate#ijom izazvati kaos! Da je
obnova od samo# poetka #ledana kao dio na/ionalno# projekta' veina
irako# stanovnitva vjerojatno bi je branilo kao nad#radnj vlastiti(
zajedni/a' to bi provokatorima velike otealo posao!
Bs(eva je administra/ija s lakoom mo#la pretpostaviti da bi svaka
tvrtka koja prima amerike porezne dolare trebala za svoje projekte
zaposliti "raane! Tako.er se velik dio poslova mo#ao izravno
prepstiti irakim tvrtkama! No' takve jednostavne i razmne mjere
nis se zbile #odinama jer s se skobljavale s temeljnom strate#ijom
preobrazbe "raka novoro.eni mje(r trine ekonomije < a svi znaj
da takvi mje(ri ne bjaj potpoma#ani zakonima i pravilima' ne#o
nji(ov odsstv! =to#a s ime brzine i inkovitosti #ovorni
sradni/i mo#li najmljivati ko#a #od ele' voziti otkda poele i po
elji tvrtkama prodavati #ovore!
Da s est mjese/i nakon invazije "raani poeli piti vod iz
Be/(telovi( slavina' da s im domove osvjetljavale arlje Ceneral
Kle/tri/a' da s se nji(ovi bolesni i nemoni lijeili bolni/ama koje je
podi#ao Parsons' da je li/ama patrolirala od Dvn5orpa osposobljena
poli/ija' mno#i bi dravljani ?iako ne i svi@ vjerojatno nadjaali vlastiti
#njev to s iskljeni iz pro/esa obnove! =amo' nita se slino nije
zbilo i jo d#o prije ne#o to s sna#e irako# pokreta otpora poele
sstavno napadati projekte obnove'
BHI
?@slobo./n/ svi( piopisa' najveim dijelom zatiene od kazneno#
lPio#ona' s #ovorima koji s jamili poklie svi( trokova ?z pro:it@'
mno#e strane korpora/ije postpile s savreno predvidljivo < #rabile
s kao lde! U "rak poznate kao %primarni)' veliki s #ovorni
sradni/i razvili sloen sstav preraspodjele #ovora! &tvorili s rede
>elenoj Moni' pa ak i K;ait 5it1j i Gmman' i zatim poslove
preptali kvajtskim kompanijama koje s i( preprodavale =adij/ima
koji bi' kad bi si#rnosno stanje postalo previe pitno' naposljetk
poslove predavali itakim tvttkama' i to esto onim krdistanskim < za
djeli stvarne vrijednosti #ovora! Demokratski senator B1ron Dor#an
opisje t mre' slei se kao primjerom #ovorom za postavljanje
klima-re-daja Ba#dad$ %Dakle' #ovor prelazi pod#ovornom
sradnik koji #a proslje.je dr#om pod#ovornom sradnik i zatim
onom na etvrtoj razini! Posljedino tome' /ijenom klima-redaja
pokrivaj se etiri #ovorna sradnika od koji( etvrti konano instalira
ventilator sob! Tako je ameriki porezni obveznik platio klima-
re.aj' a nakon to nova/ pro.e etvote tke' nalik nain kojim
ko/ki/e leda ptj po sobi' napokon netko nek irak sob donese i
instalira ventilator)B4 0o je vanije ptipomenti da s "raani sve to
vrijeme promatrali kako im krad nova/ za pomo' dok drava klja!
Kad se Be/(tel spakirao i stdenome 233*! napstio "rak' tvttka je za
nemo#nost dovravanja projekta okrivila %pretjerano nasilje)! "pak'
propast #ovorno# sstava zapoela je mno#o prije ne#o to je orani
otpor "rak dobio na snazi! Prve kole koje je Be/(tel obnovio odma(
s izazvale /ijeli niz pritbi!B* Poetkom travnja 233H! #odine' prije
ne#o to je "rak potono nasilje' posjetila sam ba#dadsk =redinj
djej bolni/! Navodno j je obnovio jedan dr#i ameriki #ovorni
sradnik' no (odni/ima se vidjela otvorena kanaliza/ija' nije radio
nijedan toalet' a radni/i koji s popravljali kamin bili s toliko
siromani da nis imali ni /ipele < bili s pod-pod-pod-pod-#ovorni
sradni/i!!! kao i ene koje s za svojim k(injskim stolovima vezle
stolnjake za Fal-9artovo# pod-pod-pod-#ovorno# sradnika!
Takvo po#reno pravljanje nastavilo se jo tri i pol #odine' sve dok se
svi #lavni ameriki #ovorni sradni/i spe/ijalizirani za obnov nis
povkli iz "raka' potroili milijarde i najvei dio poslova ostavili
nedovrenima! Parsons je dobio +I* milijna dolara da iz#radi +H2
dispanzera! Tvrtka i( je dovrila samo *! U pitanje s doli ak i oni
projekti koji s prikazivani kao veliki
BHR
s'illZ piiSN7PiVaia m?S mi ni vnni Y++++++++ iVi iiTnvoi +++
!++++'+++++++!+ < mivivi `a@`a` a)
i klinik za porodnitvo kao i mim!iv Ma proiavanje- vodi- + oikiili da
%od osam sedam nji( vie ne lnk/ionira kako je bilo predvi.eno)'
kako navodi T(e Ne; Jork Times! Novine tako.er donose podatak da
je 233A! #odine iraka elektrina mrea proizvodila znatno manj
koliin ener#ije ne#o 233*!BA Nakon prosin/a 233*!' kad s istje/ali
svi najvaniji #ovori za obnov' Ured #lavno# inspektora istraivao je
osamdeset sedam slajeva mo#e pronevjere povezani( s amerikim
#ovornim sradni/ima "rak!BI Korp/ija tijekom okpa/ije nije
bila is(od loe# pravljanja' ne#o politike odlke - ako "rak treba
postati novim teritorijem kabojsko# kapitalizma' onda mora biti
oslobo.en od svi( zakona!
Bremerova Privremena vlast nije pokavala zastaviti razne prevare'
zaklisne do#ovore i podle i#re jer je i sama bila is(od jedne od takvi(
i#ara! "ako je nosila naziv &kpa/ijske vlasti =jedinjeni( Gmeriki(
Drava' ostaje nejasno je li t :nk/ij obavljala samo imenom! Toj
injeni/i osobit vanost daje sda/ koji je vodio veno s.enje
slaj korp/ije tvrtke 5ster Battles!
Dvoji/a bivi( zaposlenika te zatitarske tvrtke prokazali s i podi#li
optni/ protiv tvrtke' optji je za prevare vezi s #ovorima za
obnov koje je sklapala s Privremenom vla' kao i za pronevjer vie
milijna dravni( dolara - najveim dijelom naplaji radove na
ba#dadskoj me.narodnoj zranoj l/i! =laj se temeljio na
dokmenta/iji tvrtke koja je jasno otkrivala da je vodeno dvostrko
knji#ovodstvo < jedno za tvrtk' dr#o za izdavanje rana
Privremenoj vlasti! Umirovljeni bri#adni #eneral X#( Tant svjedoio
je da je tvrtka radila %vjerojatno naj#ori posao koji sam vidio B3
#odina vojne karijere)! ?9e. brojnim navodnim prekrajima tvrtke
5ster Battles nalazi se i otimaina iraki( viljkara s aerodroma koji
s zatim prelakirani' a naposljetk je Privremenoj vlasti ispostavljen
ran za najam strojeva!@BR
U ojk 233*!' savezna porota drave 8ir#inije donijela je presd je
protiv te tvrtke' pro#lasila je krivom za prevar i natjerala da plati +3
milijna dolara odtete! Tvrtka je tada s/a zamolila da' zbo# obrata
obrani' preinai presd! Naime' tvrtka je tvrdila da Privremena vlast
nije dio vlade =jedinjeni( Gmeriki( Drava i sto#a ne podlijee
njezinim zakonima' pa tako ni >akon o lanim potraivanjima!
Posljedi/e takve obrane teko je mo#e opisati < Bs(eva
administra/ija je amerikim korpora/ijama koje s radile "rak time
dala potpni imnitet od
B43
ni- potpadaj ni pod Nid!m M!ikon ni !iiiXiiiki' iii iraki' laj pt sda/ N/
presdio koi ist i vi i k/ i/kao je da poslje brojni dokazi da je tvrtka
W iisl/r Battl/s lPrivreinenoj vlasti %podnosila lane i netono veane i
aene)' ali je presdio da titelji %nis spjeli dokazati da s
pottaivanja ispostavljena =jedinjenim Gmerikim Dravama)!H3
Dr#im rijeima' amerika se dravna nazonost "rak tijekom prve
#odine ameriko# ekonomsko# eksperimenta svodila na :atamor#an
< nije postojala vlast' ne#o samo kanal kojim s stranim
korpora/ijama prelijevani ameriki porezni i iraki na:tni dolari'
potpnosti onktaj zakona! Time je "rak postao krajnji izraz
protdtavne konttatevol/ije - plja drava #dje' kako s sdovi
naposljetk tvrdili' nije postojalo ni #dje ni tamo!
Nakon to je #ovornim sradni/ima predala milijarde' Privremena se
vlast doslovno istopila! Bivi dnosni/i vratili s se privatni sektor i'
kad s skandali isplivali na povrin' vie nije bilo niko#a tko bi branio
sramotn povijest >elene zone! No' "rak se doslovno :iziki bolno
osjeao nedostatak ti( milijardi! %=tanje je neizmjerno #ore i ini se da
se ne poboljava sprkos neizmjerno nosnim #ovorima koji s
sklapani s amerikim kompanijama)' primijetio je inenjer zaposlen
9inistarstv elektri:ika/ije' tjedan dana nakon to je Be/(tel najavio da
se povlai iz "raka! %Qdno kako milijarde koje s potroene na strj
nis donijele ni najmanje poboljanje' zapravo s samo po#orale
sita/ij!) Taksist iz 9osla pitao je$ %Kakva obnovaD " danas pijemo
neproien vod iz po#ona staro# desetljeima koji se nikad nije
odtavao! =trje ima dva sata dnevno! " sad idemo nazad! K(amo na
o#njitima' drvo skpljamo mama jer nema plina!)H+
Katastro:alan nespje( projekta obnove dijeli izravn od#ovornost za
najopasniji oblik povratne ieak/ije < po#ibeljni spon vjersko#
:ndamentalizma i sektake skobe! Kad se okpa/ija pokazala
nesposobnom da osi#ra ak i one najosnovnije sl#e' med njima i
si#rnost' taj s vakm ispnile damije i lokalne mili/ije! 9ladi
ijitski klerik 9oOtada al-=adr pokazao se osobito sposobnim za
prokazivanje svi( nespje(a Bremerove privatizirane obnove i vodio
vlastit obnov sjeni po ijitskim #etima od Ba#dada do Basre i time
stje/ao odan pastv! Einan/iraji se dona/ijama koje s primale
damije' kasnije moda i iranskom pomoi' ta s sredita slala servisere
da popravljaj elektrine instala/ije i tele:onske veze' or#aniziraj
skpljanje otpada po etvttima' instaliraj #eneratore za (itne slajeve'
or#aniziraj davanje krvi i nadzir promet! %&tkrio sam vakm koji
nitko nije ispnio)' rekao je al-=adr prvi( dana okpa/ije' i dodao$ %=to
mo#' to inim!)H2 Nadalje'
B4+
9a(dijeva armija' sada jedna od najokrtniji( sna#a irakim
sektaskim borbama! Takve mili/ije tako.er s dio korpora/ijsko#
naslje.a da je obnova stvorila radna mjesta' si#rnost i sl#e
"raanima' al-=adr bi ostao bez posla zajedno sa veinom svoji(
novopeeni( sljedbenika! No' do#odilo s/ tako da s nespjesi
korpora/ijske Gmerike poloili temelje al-=adrov spje(!
"rak se' pod Bremerovom pravom' pokazao kao lo#ian zakljak
teorije 5ikake kole < javni sektor sveden na minimalan broj
zaposlenika' i to veinom vanjski( sradnika koji ive
Xallibrtonovom #rad-dravi sa zadaom potpisivanja KP9C-ovi(
zakona naklonjeni( korpora/ijama i dijeljenja platneni( vrea prepni(
#otovine zapadnim #ovornim sradni/ima pod zatitom plaeniki(
vojski i potpnim pravosdnim imnitetom! G svda oko nji( #njevni
ljdi koji se sve vie okre vjerskom :ndamentalizm jer je on jedini
izvor moi takvoj %propljenoj) dravi! 0ednako kao i rski
#an#steri ili Bs(evi petolis/i' svremeni je "rak is(od
pedeseto#odinje# kriarsko# po(oda s /iljem privatiza/ije svijeta!
Umjesto da #a se odrekn i vlastiti tvor/i' zaslje da #a se sa#leda
kao dosad najistije otjelovljenje ideolo#ije koja #a je rodila!
B42
ri il rvi 1
&d table rase do spaljene zemlje
Ne bi li vlasti
U tom slaj bilo lake
6aspstiti narod
" izabrati dr#iD
Bertolt Bre/(t' %6jeenje)' +R4B!+
"rak je posljednje veliko prostranstvo Blisko# istoka!!! U "rak je I3
posto benja na:tni( izvora rodilo otkriem leita na:te!
David Xor#an' #lavni direktor irske na:tne kompanije Petrel' sijeanj
233A!2
0e li mo#e pretpostaviti da Bs(eva administra/ija nije bila svjesna
da ekonomski pro#ram posjedje mo#nost "rak podjariti nasilni
protdarD Pojedina/ koji je vjerojatno bio svjestan mo#i( ne#ativni(
posljedi/a bio je ptavo onaj koji je provodio politik < Pal Bremer!
U stdenome 233+! #odine' ned#o nakon to je temeljio svoj
protteroristik tvrtk' 5risis 5onsltin# Pra/ti/e' Bremer je napisao
izvjee klijentima kojem objanjava zato se mltina/ionalne
korpora/ije soavaj s poveanim rizikom od teroristiki( napada
domovini i inozemstv! U izvje koje je naslovio %Novi rizi/i
me.narodno# biznisa)' svojim je elitnim klijentima objavio da se s jo
veim ekonomskim opasnostima soavaj pravo zbo# ekonomsko#
modela koji i( je toliko nevjerojatno obo#atio! =lobodna tr#ovina' pie'
dovela je do %stvaranja dotad nevi.eno# bo#atstva)' ali je %za mno#e
imala izravne ne#ativne posljedi/e)! &na %za(tijeva otptanje radnika!
Nadalje' otvaranje trita stranoj tr#ovini vri nevjerojatno snaan
pritisak na tradi/ionalne veleprodajne mree i tr#ovinske monopole!)
=ve te promjene dovele s do %rasti( razlika pri(odima i drtveni(
napetosti)' to' zazvrat moe izazvati /ijeli niz napada na amerike
tvrtke' me. kojima i teroristike napade!B
B4B
nji(ov pro#ram nee izazvati po(iki povtaini mlat' Mlo# lom vj/io-
jatno nije leao n nji(ovom vjerovanj tla e "raani aktivno pristati na
takav pro#ram sstavno# obezvlaivanja! Blie istini jest tla s tvor/i
rata svoje lo#e stavljali na neto dr#o < na dezorijentiranost "raana'
kolektivn re#resij' nesposobnost da odre korak s tempom
preobrazbe! Dr#im rijeima' kladili s se na sna# oka! Temeljn
pretpostavk vojni( i ekonomski( ok-terapeta "raka najbolje je iznio
bivi zamjenik dravno# tajnika' 6i/(ard Grmita#e' rekavi da e
"raane toliko okirati amerika vatrena mo' i toliko e se sreiti
=addamovim padom %da e i( se s lakoom moi prevesti s toke G na
tok B)!H G zatim e se' nekoliko mjese/i kasnije' kad i( napsti
poslijeratna opijenost' #odno iznenaditi kad otkrij da ive
arapskom =in#apr' %Ti#r na Ti#ris) < kao to s #a s(ieno
krstili neki trini analitiari!
Umjesto to#a' velika je veina "raana isto# trena za(tijevala pravo
tje/anja na preobrazb svoje domovine! &d#ovor koji je ptila
Bs(eva administra/ija' noena tim neoekivanim razvojem do#a.aja'
stvorio je najsnaniji od svi( povratni( dara!
Kako razmontirati demokra/ij
U ljeto nakon invazije na "rak osjeala se tolika koliina pri#ene #ladi
za politikim sdjelovanjem daje Ba#dad' nato svakodnevnim
te#obama' obzela #otovo karnevalska atmos:era! Bjesnilo se zbo#
Bremerovi( otptanja' osjealo se zlovolj izazvan zamraenjima i
stranim #ovornim sradni/ima' ali se mjese/ima taj #njev prvenstveno
izraavao ispadima neobzdano# i s(ieno# slobodno# #ovora!
Tijekom /ijelo# ljeta svakodnevno se prosvjedovalo pred lazom
>elen zon < mno#i s radni/i traili povratak na stara radna mjesta!
=totine novi( novina izlazile s iz tiskara' prepne kritiki( napisa o
Bremer i nje#ovom ekonomskom pro#ram! Kleri/i s svoje
propovijedi petkom kljivali politike osvrte < to je bila sloboda
nezamisliva pod =addamovom vla!
"pak' najzbdljiviji od sve#a bili s spontani izbori do koji( je dolazilo
#radovima' naseljima i provin/ijama diljem drave! Napokon se
izvkavi iz =addamova eljezno# stiska' #ra.ani s sazivali sastanke
#radskim vijeni/ama i birali vode koji e i( zastpati toj novoj eri! U
#radovima kakvi s =amara' Xilla ili 9osl vjerski vo.e' svjetovni
pro:esional/i ili pripadni/i plemena radili s zajedno da odrede popis
najvaniji( obnova' prkosei onim naj/rnjim pro#nozama koje s
prizivale sektatvo i :ndamentalizam! Ti sastan/i bili s sijani' ali s
po mno#im izjavama bili prepni
B4H
++++ lo#in i a!li !iNrV +++ i!i !m +++ k/ mi sna#e' V ++ ++ iNi ++ i i is
lVNri ++++ k koji NiP iMjavio il!i vojsk alje (!ik il!i "n i!no irila
demokrat ij' i8sio olakavale posao' poma#ale or#anizirali iM(ore' ak
i izra.ivale #lasake ktije!
laj demokratski ar' spojen s nedvosmislenim odbijanjem Bremerova
ekonomsko# pro#rama' doveo je Bs(ev administta/ij krajnje
sloen poloaj! Gdministra/ija je smiono obeavala da e za nekoliko
mjese/i vlast predati izabranoj irakoj vlasti i "raane odma( kljiti
pro/es odlivanja! No' to prvo ljeto nije ostavilo ni najmanj smnj
da e bilo kakvo odri/anje od vlasti znaiti odba/ivanje svi( snova o
preobrazbi "raka zorn' privatiziran ekonomij' proaran
amerikim vojnim bazama < ekonomski na/ionalizam' naime' bio je
predboko sa.en stanovnitvo' osobito kad s na dnevni red dole
dravne rezerve na:te' najvee od svi( bla#a! Tako je Fas(in#ton
odba/io svoja demokratska obeanja i mjesto to#a naredio poveanje
sna#e okova' s nadom da e viom dozom politi eljeni is(od! Bila
je to odlka kojom je po(od za osvajanje isto# i slobodno# trita
nainio pni kr# i vratio se svojim korijenima latinoametikom
0nom /nj' vrijeme kad je ekonomska ok-terapija provodila
okrtnim zatiranjem demokra/ije' nestan/ima i menjem svako#a tko
bi se naao na pt!
Kad je Pal Bremer sti#ao Ba#dad' ameriki je plan bio da se sazove i
brojna poslanika skptina koja e zastpati sve dijelove irako#a
drtva i #dje e poslani/i iz#lasati sastav privremeno# izvrno# vijea!
Nakon dva tjedna Ba#dad' Bremer je odba/io idej! Umjesto to#a'
odlio je osobno probrati lanove za svoj iraki Upravni savjet! U
svojoj por/i predsjednik Bs( Bremer je svoj pro/es odabira iraki(
lanova =avjeta opisao kao %spoj i#re slijepo# mia i trodimenzionalne
inai/e i#re krii-kri)!4
Bremer je rekao da e savjet imati pravne ovlasti' ali se ponovno
predomislio! %9oje iskstvo s Upravnim savjetom tom ttentk
navodilo me na zakljak da to i nije neka sjajna ideja)' kasnije je
izjavio bivi poslanik' objanjavaji da s lanovi savjeta bili ptespori
i previe razmiljali < obdareni potpno neprikladnim osobinama za
provedb nje#ova plana ok-terapije! %Nis mo#li or#anizirati ni
parad s dva ata)' izjavio je Bremer! %0ednostavno' nis bili sposobni
odlivati na prikladan nain' zapravo' donijeti ikakv odlk! -tovie'
i dalje vrsto za#ovaram vanost donoenja stava prije ne#o to ikome
predamo dravn sverenost!)*
=ljedei Bremerov problem bili s izbori koji s se odvijali po
#radovima i naseljima diljem "raka! Potkraj lipnja' dakle' tijekom svo#a
dr#o# mjese/a
B44
obstaviti! Novi plan bio je da okpa/ijska vlast imenje lokalne vode
bas kao i Upravni savjet! Konani obran Mbio se Na.Ma:'
najsvetijem #ra. iraki( iPWta' najvee vjerske zajedni/e dravi! U
Na.al s z pomo ameriki( i istrojbi pravo or#anizirani #radski
izbori' kadli samo dan prije pisivanja biraa' derno# potpkovnika
naziva marinski #en/rabbojnik 0im 9attis! %9orate otkazati izbore!
Bremer je zabrint da e pobijediti neprijateljski nastrojeni islamski
kandidat!!! Bremer nee dopstiti da po#rean ovjek dobije izbore!
9arin/ima se savjetje da odaber skpin "raana koje smatraj
si#rnima i izme. nji( izaber #radonaelnika! Na taj e nain
=jedinjene Drave nadzirati /ijeli pro/es)' tako pi 9i/(ael Cordon i
#eneral Bernard Trainor' atori knji#e 5obra ""! koja se smatra
najopsenijom vojnom povije invazije! Na kraj je amerika vojska
za #radonaelnika Nada:a imenovala bive# =addamovo# bri#adira <
jednako kao to s postpili i dr#im #radovima i mjestima diljem
drave!A,
U nekim slajevima Bremerova zabrana stie nakon to s "raani ve
#lasovali za lokalne predstavnike! Brener je' ne zabrinjavaji se'
naredio stvaranje novi( vijea! U provin/iji Tadi' preteno mormonski
#ovorni sradnik T6"' koji je imao zada stvaranja lokalne vlasti'
raspstio je savjet koji je tamonje stanovnitvo izabralo mjese/ima
prije dolaska tvrtke na teren' straji tvrdnji da se mora poeti
iznova! %Kao da nazadjemo)' poalio se jedan! Bremer je i dalje
tvrdio da ne postoji %prekrivanje) demokra/ije! %Ne protivim se
pro/es' ali #a elim provesti na nain skladan naim zamislima!!!
Preranjeni izbori mo# se pokazati razornima! =ve se mora provesti
iznimno oprezno!)I
U tom trentk "raani s jo oekivali da e Fas(in#ton ispniti svoje
obeanje' or#anizirati na/ionalne izbore i zatim izravno predati vlast
vladi koj e izabrati veina dravljana! No' stdenome 233B!' nakon
otkazivanja lokalni( izbora' Bremer je odletio do Fas(in#tona na tajne
sastanke Bijeloj ki! Kad se vratio Ba#dad' objavio je da se opi
izbori skidaj s dnevno# reda! Prva iraka %sverena) vlada bit e
imenovana' a ne birana!
Taj preokret vjerojatno je imao veze s anketom koj je tijekom to#
razdoblja proveo vain#tonski institt "nternational 6epbli/an! U
anketi s pitali "raane za kakve bi politiare #lasovali kad bi imali
prilik! 6ezltati ankete brzo s razbdili korporativ/e iz >elene zone!
HR posto iraki( ispitanika od#ovorilo je da bi #lasovalo za strank koja
obeava
, To je jedan od razlo#a zato je pro/es %debaasi:ika/ije) "zazvao
tolike provale #njeva - dok s obini vojni/i #bili
poslove' zajedno s iteljima i lijeni/ima' koji s morali pristpiti
stran/i da bi mo#li pro:esionalno napredovati' baasistika vojna
vr(ka' dobro poznata po krenjima ljdski( prava' dobila je zada ?i
pravo@ voditi red po #radovima i dr#im naseljima!
B4*
"Pi li #lasovali Ma strank 7oja obeava %poveanje broja radni( mjesta
pi ivainom/ sektom)' pol vidno je od#ovorilo samo H'd posto! Na
pitanje bi li #lasova( M!a strank koja obeava %zadrati koali/ijske
sna#e sve do spostave mira)' potvrdno je od#ovorilo samo H'2 posto!R
0ednostavno i /iPeno' da se "raanima dopsti slobodno birati nov
vlad i da ta vlada dobije istinsk mo' Fas(in#ton bi morao odstati
od dva #lavna /ilja rata otvaranja "taka iz#radnji ameriki( vojni( baza'
te potpno# otvaranja "raka amerikim mltina/ionalnim kompanijama!
Neki ktitiari iz neokonzervativno# ktila Bs(eva reima krive svoj
plan za "rak zbo# to#a to se previe oslanjao na demokra/ij' zbo#
doslovno naivno# vjerovanja samoodre.enje! "z te povijesti prikladno
s nestale stvarne injeni/e o /ijeloj prvoj #odini okpa/ije' kad je
Bremer rezao demokra/ij #dje #od bi zdi#la koj od svoji( Xidrini(
#lava! Tijekom prvi( est mjese/i mandata' raspstio je stavotvorn
skptin' odbio prijedlo# izbora stavotvorne komisije' ponitio i
otkazivao desetke lokalni( i pokrajinski( izbora i zatim zvijer zatkao
na na/ionalnim izborima < takva djela teko se mo# pripisati
idealistiki nastrojenom demokrat! G nijedan med
visokopozi/ionitanim neokonzervativ/ima koji irake probleme
pripisj nepostojanj %irako#a ponosa)' nije podrao za(tjeve za
izravnim izborima koji s dolazili s li/a Ba#dada i Basre!
9no#i koji s' ti( prvi( mjese/i' obnaali dnosti "tak povlae
izravn vez izme. razni( odlka o odla#anj' mlaivanja
demokra/ije i divljako# b.enja orano# otpora! -alim 7one' UN-ov
diplomat koji je tadio "rak nakon invazije' smatra Bremeorv prv
protdemokratsk odlk prijelomnim ttentkom! %Prvi razorni napadi
na stian/e "rak' na primjer' zbili s se ned#o nakon to s
Ujedinjeni narodi srpnj 233B! #odine imenovali prv irak vlad -
"rako pravno vijee - prva se na dar nala jordanska misija' a zatim
je i UN-ov ba#dadski stoer odletio zrak pri em s po#inli dese/i
nevini(!!! Cnjev koji je izazvao sastav vijea i #njev izazvan UN-ovom
podrkom tom vije "rak s se mo#li doslovno opipati!) 7one je
tom napad iz#bio mno#e prijatelje i sradnike!+3
Bremerovo otkazivanje na/ionalni( izbora iraki s ijiti smatrali
tekom izdajom! Kao najvea etnika skpina' bili s vjereni da e'
nakon desetljea potlaenosti' dominirati izabranom vladom! =ijitski se
otpor isprva oitovao oblik masovni(' mirni( prosvjeda < +33 333
prosvjednika Ba#dad' B3 333 Basri! Pri em s svi zajedno
skandirali$ %Da - izborima! Ne -selek/iji!) %Na #lavni za(tjev #lasi da
se ovim pro/esom temelje sve stavne instit/ije i to ptem izbora' a
ne imenovanjima)' pie Gli Gbdel Xakim
B4A
i "onvj B"!lir! Bivni/rov novi plan pm#lasio ji- %sanio i Ni dmo
M!mijenom jedne diktatre dr#om)' pozoravaji da e' ako nastave
pio vodit i nam' brzo otkriti da #be bitk!U Bs( i Blair nis ni
trepnli prosvjede s slavili kao dokaz pro/vata slobode' ali s kao
bldoeri nastavili provoditi plan imenovanja prve irake'
poslijesadamovske' vlade!
U tom trentk 9oOtada al-=adr postaje politikom sna#om s kojom se
moralo ranati! Kad s i dr#e vodee ijitske stranke odlile
sdjelovati rad imenovane vlade i pri(vatiti privremeni stav nastao
iza zidina >elene zone' al-=adr se sprotivio' /ijeli pro/es i stav
pro#lasio nezakonitima i Bremera otvoreno sporedio sa =addamom
Xsseinom! Tako.er se ozbiljno poeo baviti stvaranjem 9a(dijeve
armije! Nakon to s se mirni prosvjedi pokazali neinkovitima'
mno#i ijiti povjerovali s da se' ako ele demokra/ij veine pretvoriti
stvarnost' moraj za nj boriti!
Da je Bs(eva administra/ija odrala obeanje i vlast brzo predala
izabranoj irakoj vladi' postoji velika mo#nost da bi pokret otpora
ostao malobrojan' te bi #a bilo lako obzdati < mjesto da se pretvori
sveop pobn! No' odrati obeanje znailo bi rtvovati ekonomski
pro#ram skriven iza rata' neto to se nikad nee do#oditi < i zato se
nasilne reak/ije na ameriko pori/anje irako# prava na demokra/ij
moraj smatrati jo jednim vidom ideoloko# povratno# dara!
Eiziki okovi
Dok je otpor sve vie jaao' okpa/ijske sna#e zvraale s sve
silovitije koristei taktik oka! Napadale bi kasno no ili rano izjtra'
vojni/i bi razvaljivali vrata' baterijskim svjetiljkama zasljepljivali
zamraene domove i vikali na en#leskom jezik ?razmijevalo se
nekoliko rijei$ %pizdni)' %Gli Baba) i %&sama bin 7aden)@! >ene bi
bjesomno traile marame da pred stran/ima zakrij li/a; mkar/ima
bi nasil navlaili kapljae pa i( trpali vojne kamione i s njima jrili
do zatvora ili lo#ora za interna/ij! Pro/jenjje se da s amerike sna#e
tijekom prve tri i pol #odine okpa/ije (itile i zatvorile *+ 433 "raana
< obino se pritom koristei metodama koje s %maksimalizirale
inak oka (ienja)! U proljee 233A! po zatvorima i( je amilo jo
oko +R 333!+2 U zatvorima s slijedili novi okovi - kante s ledenom
vodom; pobjenjeli' zapjenjeni njemaki ovari; dar/i no#ama i
rkama' a ponekad i ok elektrinom strjom koja je ptana kroz #ole
i/e!
Tri desetljea ranije neoliberalni kriarski po(od otpoeo je slinim
takti-kama < tobonji podrivaki elementi i teroristi otimani s iz
svoji( domova'
B4I
++++ !ii i(P i eli je #dje l@i i ( i ri!' i "r " mi ++ n i joj #i il r i " lo#a! =!
" @r piojekl' bi an/i sv!i ii!l!iiij!i model slobodno# Miia "rak'
zatvorio pni kr#!
Nedan pol pnosi i neizbjean imbenik' zaslan za takav zlet
taktika tortre' bila je 6msleldova odlka da vojsk vodi kao
svtemen' #ovorno vezan korpora/ij! 6aspored sna#a planirao je
manje kao ministar obrane' a vie kao potpredsjednik lan/a opin#-
/entara koji se trdi tedjeti prekovremene i tako smanjiti plae! "
nakon to je srezao #eneralske za(tjeve za =&& 333 vojnika na manje
od 233 333' jo je spijevao pronai vikove < pW isljednji trentak
zadovoljavaji zov vlastite direktorske ntrine' iz ratni( je planova
izba/io jo nekoliko desetaka tisa vojnika!+B
"ako s nje#ove ad (o/ skrpane trpe bile dovoljno snane da svr#n
=addama' nis se mo#le nadati da e spjeti obzdati ono to je Bremer
" rak izazvao svojim pro#lasima < narod se otvoreno pobnio' a
tamo #dje s neko postojale iraka vojska i poli/ija' zjapila je psta
jama! =oivi se s manjkom ljdi koji bi veli red na li/e'
okpa/ijske s sna#e inile prvo to s mo#le < s li/a s skpljali
ljde i trpali i( zatvore! Tise zatvorenika ra/ijama s priveli
a#enti 5"G-e' ameriki vojni/i i privatni #ovorni sradni/i < veinom
neobeni < koji s a#resivnim metodama ispitivanja pokavali
saznati to #od mo# o pokret otpora!
U prvim danima okpa/ije >elena je zona #ostila ekonomske ok-
terapete iz Poljske i 6sije; zatim se pretvorila ma#net za dr#aiji
soj strnjaka za okove' oni( koji s se spe/ijalizirali za mrana
mijea #enja pokreta otpota! Privatne zatitarske kompanije svoje s
redove popnile veteranima prljavi( ratova iz Kolmbije' 0ne G:rike
i Nepala! Novinar 0erem1 =/(a(ill tvrdi da s Bla/k;atet i ostale
privatne zatitarske tvrtke najmile vie od sedam stotina ileanski(
vojnika < veinom pripadnika spe/ijalni( postrojbi < i rasporedili iz
"rak; neki od nji( obk s proli i slili Pino/(etovo vrijeme!+H
0edan od spe/ijalista za ok najvie#a ran#a bio je ameriki
zapovjednik 0ames =teele - "rak je doptovao svibnj 233B! =teele
je bio kljna pojava desniarski( kriarski( po(oda po =rednjoj
Gmeri/i' #dje je slio kao #lavni ameriki savjetnik nekoli/ini
salvadorski( vojni( bataljna' kasnije opteni( da s djelovali kao
eskadroni smrti! Nakon to#a' karijera #a je odvela do potpredsjedniko#
poloaja Knron' te je "tak prvenstveno sti#ao kao savjetnik za
ener#etik' no kad se rodio otpor' brzo se preba/io stat lo# i
postao Btemerov #lavni savjetnik za si#rnost! =teele je naposljetk
dobio naptak da "rak vede' kako s #a neimenovani izvori iz
Penta#ona pomalo sa stra(om nazivali %salvadorski sistem)!+4
B4R
je da zlostavljanje zatvorenik!Y liak nije slijedilo klasiiPan nMoiak!
>lostavljanja bi' zonama skoba' otpoinjala vrlo brzo' jo tijekom
takozvane ratne izma#li/e' vrijeme dok bojini/om vlada kaos i nitko
ne zna pravila! To se do#odilo G:#anistan' rekao j/' %ali "rak je
dr#aiji
< sve je zapoelo savreno pro:esionalno' i zatim se stanje po#otalo' a
ne poboljalo)! Po njem promjena nastpa potkraj kolovoza 233B! <
etiri mjese/a nakon pada Ba#dada! Kae da s od to#a dana poela
pritje/ati izvjea o zlostavljanjima!
Prema tom %kalendar) okovi elijama za menje slijedili s
odma( nakon Bremerovi( najradikalniji( ekonomski( okova! Kraj
kolovoza poklopio se sa zavretkom Bremerova d#o# zakonodavno#
ljeta i otkazivanja izbora! Dok je svojim odlkama pribavljao nove
re#rte pokret otpora' ameriki vojni/i razbijali s vrata i pokavali
#iti iraki prkos
< svakom za vojsk zrelom mkar/ ponaosob!
Trentak nastanka te promjene jasno se moe pratiti proavanjem niza
dokmenata s koji( je skinta oznaka tajnosti i koji s na svjetlo dana
izali jek skandala povezano# sa zatvorom Gb Craib! Taj papirnati
tra# nastaje +H! kolovoza 233B!' kad je satnik Filliam Pon/e'
obavjetajni asnik #lavnom amerikom vojnom stoer "rak'
poslao elektronik pot svojim kole#ama asni/ima razmjetenima
diljem drave! U toj por/i sadrano je nekoliko zlo#lasni( izjava$
%Cospodo' to se tie (ienika' odsad i#ramo bez rkavi/a!!! ?bri#adir@
je jasno dao do znanja da te pojedin/e moramo slomiti! Cbi/i se
#omilaj i moramo poeti prikpljati podatke kojima emo nae
sbor/e zatititi od daljnji( napada!) Pon/e je zatim zatraio prijedlo#e
te(nika ispitivanja prikladne za primjen na zatvoreni/ima <
takozvan %list elja)! U nje#ov sandi brzo je navrla (rpa
prijedlo#a' med kojima s bili i %niskonaponski elekttookovi)!+*
Dva tjedna kasnije' B+! kolovoza' #eneral-bojnik Ceo::re1 9iller' var
zatvora Cantanamo' odlazi "ran sa zadaom %#itmoiza/ije) zatvora
Gb C(raib!+A Dva tjedna nakon to#a' +H! rjna' bri#adir 6i/ardo
=an/(ez' vr(ovni zapovjednik "rak' daje doptenje za koritenje
iroke lepeze novi( te(nika ispitivanja temeljeni( na model iz
Cantanama' med kojima s i smiljeno poniavanje ?takozvano
%#aenje ponosa i e#a)@' %iskotitavanje arapsko# stra(a od pasa)'
senzorna depriva/ija ?takozvana %kontrola rasvjete)@' preoptereenje
osjetila ?vikanje' #lasna #lazba@ i %stresni poloaji)! Ned#o nakon to
je =an/(ez odaslao svoj memorandm' dakle poetkom listopada'
dolazi do in/idenata zabiljeeni( na ve slavnim :oto#ra:ijama iz Gb
C(raiba!+I
B*3
i l!i (m nskom P!ok ( i! ++ S ++ W Siii "!il iika ok!i !ikon io#a
sioloioiPiij/ s/ ilakPko vie li!i poj/.na l!nii9riPi n/po#iv!iv ioniilli
za izazivanje ie#r/sije koja se nalaMi prirnik Kbark!
9no#i najvaniji zatvoreni/i odvedeni s osi#rano podrje blizini
ba#dadske me.narodne zrane lke koje s nadzirale spe/ijalne vojne
postrojbe i 5"G! U samo podrje' koje se skrivalo pred 5rvenim
kriem' lazilo se samo z predoenje spe/ijalne propsni/e <
zapravo' bilo je toliko tajno da straari nis proptali ak ni visoke
vojne dnosnike! " @a bi #a se odralo tajnosti' neprekidno se
mijenjalo nazive < od Udarne skpine 23' preko +2+ i *-2*' do Udarne
skpine +H4!+R
>atvoreni/i s tamo vani maloj' posebnoj z#radi' podi#ntoj s
/iljem stvaranja vjeta propisani( Kbark < me. njima i potpn
senzorn depriva/ij! >#rada je bila podijeljena pet zona < prostorija
za lijenike pre#lede' %mekana soba)' prostorija nalik dnevnoj sobi ?za
zatvorenike koji s sra.ivali@' /rvena soba' modra soba i zlo#lasna
/rna soba < potpno /rna' sina elija' sa zvni/ima sva etiri
#la!
Postojanje tajne baze javnost je izilo tek kad je narednik koji je tamo
radio pod psedonimom 0e:: Perr1' to mjesto opisao or#aniza/iji
Xman 6i#(ts Fat/(! U sporedbi s ldni/om koja je vladala Gb
C(raib' #dje s se nevjebani vari snalazili kako s #od znali i
mjeli' 5"G-ina aerodromska baza bila je pravo sablasno kliniki
sre.ena! Perr1 je priao da s isljedni/i' kad s se eljeli posliti
%#rbom taktikom) prilikom ispitivanja zatvorenika %/rnoj sobi)'
odlazili do ranalno# terminala i ispisavali obraza/' nek vrst menija
za tortr! %=ve je bilo naprijed pisano)' prisjea se Perr1! %Kontrola
klimatiza/ije' vrina' (ladnoa' stroboskopi' #lazba i tako dalje! Kao
radni psi!!! sve se obiljeavalo kvai-/ama!) Nakon to bi ispnili
obraza/' isljedni/i s #a nosili nadzornik na odobrenje! %Nisam vidio
nijedan papir bez potpisa)' izjavio je Perr1!
&n i ostali isljedni/i postpno s poeli stra(ovati da te(nikama
ispitivanja kre ]enevsk konven/ij koja je izriito branila
%poniavaji i de#radiraji tretman)! >abrint da bi mo#li zavriti na
sd' slaj da nji(ov rad ikad dopre javnost' Perr1 i jo troji/a
skobili s se s bri#adirom i %rekli m da se teko mire s takvim
zlostavljanjima)! No' tajni zatvor bio je toliko inkovit da je samo dva
sata kasnije tamo sti#ao /ijeli tim vojni( pravnika i odrao prezenta/ij
na tem zato se ]enevska konven/ija ne odnosi na pritvorenike i zato
se senzorna depriva/ija < sprkos 5"G-inim istraivanjima koja s
dokazivala sprotno < ne moe smatrati tortrom! %=ve se odvijalo
jako
B*+
spremni! 9islim' doli s s #otovom dvosatnom pt/M/nt!ii ijom!-
U "rak je bilo jo takvi( %instit/ija)' #dje s zatvoreni/i podvr#avani
taktikama senzorne depriva/ije opisanim Kbark - neki od nji(
podsjeali s na one' ve davne' eksperimente na 9/Cill! Dr#i
narednik ispriao je o zatvor sklop vojne baze %Ti#ar) blizini
#rada al eaima nedaleko od sirijske #rani/e kojem se nalazilo
dvadeset do etrdeset zatvorenika! Nakon to bi im povezali oi i
okovali im rke i no#e' strpali bi i( sijane metalne kontejnere i
njima i( drali dvadeset etiri sata < %bez sna' bez (rane' bez vode)'
izvjeje narednik! Nakon to bi i( %omekali) ktiji za senzorn
depriva/ij' zatvorenike bi ibali stroboskopskim svjetlima i (eav1-
metalom!23
=line metode koristile s se i bazi =pe/ijalni( opera/ija' smjetenoj
blizini #rada Tikrita < s razlikom da s tamo zatvorenike smjetali
jo manje ktije - metar i dvadeset visoke' metar i dvadeset iroke'
dakle premale da bi odrastao ovjek njima mo#ao stajati ili leati <
koje s veoma podsjeale na mno#e elije latinoamerikom 0nom
/nj! >atvorenike s njima drali do tjedan dana krajnjoj osjetilnoj
izola/iji! Ne jedan zatvorenik izvjeje o elektrookovima koje s na
njem primjenjivali ameriki vojni/i' iako s vojni/i to pori/ali!2+
"pak' postoji znaajna koliina dokaza o kojima se iznimno malo
raspravljalo' a koji #ovore da s ameriki vojni/i "rak koristili
elektrookove kao jedn od te(nika tortre! Dana +H! svibnja 233H!
#odine slaj za koji javnost #otovo nije ni saznala' dvoji/a
marina/a os.ena s na zatvorske kazne zbo# to#a to s irako#
zatvorenika mili elektrookovima! Dravni spisi koje je pribavila
dr#a Gmeri/an 5ivil 7iberties Union #ovore o tome da je jedan
vojnik %irako# zatvorenika mio strjnim darima iz
trans:ormatora!!! drei i/e na zatvorenikovim ramenima)' sve dok
%zatvorenik nije PproplesaoP od okova)!22
Nakon objave poznati( :oto#ra:ija iz zatvora Gb C(raib' med njima i
one sa zatvorenikom ija je #lava prekrivena kapljaom i koji stoji na
ktiji dok m elektrini vodovi vise s rk' vojska se soila s
neobinim problemom$ %Nekoliko zatvorenika tvrdilo je da s pravo
oni osoba na objavljenoj :oto#ra:iji)' objasnio je #lasno#ovornik
8ojno# kriminalistiko# istrano# zapovjednitva' slbe zadene da
istrai slajeve zlostavljanja zatvorenika! 0edan od nji( bio je Xaj Gli'
bivi predsjednik okr#a! Gli je izjavio da s i njem namaknli
kaplja' natjerali #a da stoji na ktiji i na tijelo privrivali
elektrine kabele! Protrjeei izjavama zatvorski( straara koji s
tvrdili da kabeli nis bili pod naponom' Gli je izjavio za
B*2
N'i " U e isk!n ii i M i li ++ HNi!!W2-P
" id i l!i kn k!i i i ise ostali( z! vor/nika' Glija s iz Gb C(raiba
pstili i( podi#avi optni/ - #rnli s #a s kamiona nakon to s
izjavili$ l Xiitili s vas #rekom!) 5rveni kri iznosi podatak da
ameriki vojni dnosni/i priznaj da %po#reke) ob(vaaj od A3 do
R3 posto (ieni( "rak! Gli tvrdi da je veina ti( %ljdski(
po#reaka) napstila zatvor edna osvete! %Gb C(raib je mrijestilite
za pobnjenike!!! =ve vrede i tortra ine i( spremnima na sve!
Uostalom' tko i( moe krivitiD)2H
9no#i ameriki vojni/i s(vaali s takv reak/ij i plaili je se! %Gko
je bio pozitiva/' sad je postao ne#ativa/ zbo# to#a kako smo se odnosili
prema njem)' rekao je narednik iz I2! zrano-desantne postrojbe'
dodijeljen osobito okrtnom prirnom zatvor sklop amerike
vojne baze pred#ra. Ealde' #dje se smjestio bataljn koji se
ponosio nadimkom %Krvoedni manija/i)!24
U zatvotima koje vode "raani stanje je neizmjerno #ore! =addam se
odvijek velikoj mjeri oslanjao na tortr kao sredstvo moi! Da bi
"rak poslije =addama nestalo tortre' bio je potreban sredotoen
napor nove vlasti koja bi se potrdila osditi takv taktik! Umjesto
to#a' =jedinjene Drave s pri(vatile tortr i koristile je za vlastite
/iljeve' postavljaji tako sniena mjerila pravo vrijeme dok s
obavali i nadzirali nove irake poli/ijske sna#e!
U sijenj 2334-' dr#a Xman 6i#(ts Fat/( otkrila je da se tortra
irakim zatvorima i tamni/ama ?kao i onima pod nadzorom
=jedinjeni( Drava@ provodi %sstavno)' te da se me. metodama
nalaze i elektrookovi! "nterno izvjee +! konjike divizije iznosi
podatak da itaka poli/ija i vojska %neprekidno koriste elektrookove i
#enje /ilj izvlaenja priznanja)! "raki tamniari koristili s se i
svepristnim simbolom latinoamerike tortre' pi/anama' elektrinim
tapovima za stok! U prosin/ 233*!' T(e Ne; Jork Times objavljje
izvjee o slaj Earaja 9a(moda koje# s %svkli i objesili na strop!
Kad bi m elektrinim tapom dodirnli #enitalije' tijelo m se odbijalo
od zidova)!2*
U ojk 2334! Peter 9aass' novinar T(e Ne; Jork Times 9a#azinea'
pratio je spe/ijaln postrojb poli/ijski( komandosa koje je obavao
0ames =teele! 9aass je posjetio #radsk knjini/ =amari' kasnije
pretvoren strani zatvot! Untta je vidio okovane zatvorenike
povezani( oij' neke pretene do krvi' kao i stol s %po ijim s
no#ama bili tra#ovi skorene krvi)! Qo je #lasno povraanje i krikove
koje je opisao %kao zvkove koji
B*B
Tako.er je jasno o dva pm ja %iM kr#a ili iM NiMine Mat voia)!2A
U Kl =alvador s eskadroni smrti bili na zl #las po tome to se nis
koristili bojstvima samo kao sredstvom klanjanja politiki(
protivnika' ne#o kao i porkom koj s slali iroj javnosti! Unakaena
trpla koja s ostavljali z /este jasno s porivala iroj zajedni/i da
bi' ako itko od nji( prije.e #rani/' mo#ao biti sljedei le! 9rtva tijela
esto s na sebi nosila potpis eskadrona smrti$ 9ano Blan/o' ili bri#ada
9agimiliano Xernmndez! Do 2334-' takvi prizori postale s obiajene
porke z rbove iraki( /esta < zatvoreni/i koje bi se posljednji pt
vidjelo nakon to s i( (itili iraki komandosi koji s obino
povezivani s 9inistarstvom ntarnji( poslova' esto bi zavravali s
rpom od metka #lavi' s lisiinama na rkama iza leda ili' pak' s
rpama koje s lbanji nainjene elektrinom bili/om! U
stdenome 2334! #odine 7os Gn#eles Times izvjeje da ba#dadsk
mrtvani/ %svako# tjedna isto vrijeme sti dese/i leeva' med
njima mno#o oni( ije s rke i dalje okovane poli/ijskim lisiinama)!
9rtvani/e s esto zadravale metalne okove i kasnije i( vraale
poli/iji!2I
U "rak postoje te(noloki savreniji naini kojima je mo#e prenijeti
porke terora! Terrorism in t(e Crip o: 0sti/e omiljena je televizijska
emisija mree Gl "raOi1a ?koj novano potpoma =jedinjene Drave@!
=erija se snima sradnji s irakim komandosima iz =alvadora!
Nekoliko oslobo.eni( zatvorenika objasnilo je te(nik prodk/ije <
zatvorenike' koje esto (vataj nasm/e prilikom ra/ija po etvrtima'
me i premlaj' i prijeti nji(ovim obiteljima sve dok zatvoreni/i
nis spremni priznati svaki zloin < ak i onaj za koje s odvjetni/i
dokazali da se nikad nije ni zbio! Potom zatvorenike snimaj kamerama
dok %priznaj) da s pobnjeni/i' tovie i lopovi' (omoseksal/i i
laljiv/i! =vake noi "raani prate ta priznanja koja izvir iz modri( i
podbli( li/a ljdi koji s nesmnjivo proivjeli tortr! %Kmisija
sjajno djelje na /ivile)' izjavio je 9aass Gdnan T(abit' voda iraki(
komandosa!2R
Deset mjese/i kasnije tisak prvi pt spominje %salvadorski sistem) <
ije stra(otne posljedi/e tada postaj jasne! "raki komandosi' koje je
poetk obavao =teele' slbeno s radili pod okriljem irako#
9inistarstva ntarnji( poslova iji s dnosni/i tvrdili' kad i( je
9aass ispitivao o prizorima to i( je vidio knjini/i' da 9inistarstvo
%ne dopta nikakva krenja ljdski( prava zatvorenika koji se nalaze
pod paskom sna#a si#rnosti 9inistarstva ntarnji( poslova)! No'
tijekom stdeno#a 2334!' jednoj od tamni/a 9inistarstva ntarnji(
poslova prona.ena s +AB "raana < neke
B*H
/ ii "! n ++ i ra#ov/ svi ++ l!i' kao i ipa i +iW Sk i/ i M ii+kV ? @slolg
l/ni Mat vor/n k i iMN!iV ili s .a nis svi pieMivj/li! =astavili s popis s
K= imena ljdi koje s mni/i ministarstva mili tlo smrti < iraki
%nestali)!B3
" si raji bvvena 5amerona i nje#ovo eksperimentiranje
elektrookovima i i jekom pedeseti( #odina' naila sam na primjedb
jedno# nje#ova kole#e' psi(ijatra Ereda 7o;1ja! %Eredovi sljedbeni/i
razvili s sve neizmjerno tankotne naine #ljenja lka s /iljem
zadiranja sam sr problema)' rekao je! %5ameron je elio probiti
tp do sredita < kvra# i slojevi! No' kasnije smo otkrili da postoje
samo slojevi!)B+ 5ameron je vjerovao da moe raznijeti sve slojeve
pa/ijenta i poeti iznova < sanjao je o stvaranj potpno novi(
osobnosti! =amo' nje#ovi se pa/ijenti nis ponovno ra.ali; ostali s
zbnjeni' ranjeni' slomljeni!
"raki ok-terapeti tako.er s raznijeli slojeve dok s tra#ali za teko
(vatljivom praznom ploom na kojoj e stvoriti svoj nov %zor-
drav)! G nali s samo (rpe revina koje s sami stvotili i milijne
psi(oloki i :iziki razoreni( ljdi < razvalio i( je prvo =addam' zatim
rat' zatim s razarali jedni dr#e! Bs(evi kni kapitalisti katastro:e
nis spjeli prebri-sati "rak' samo s #a zmtili! Umjesto table tase'
oiene od povijesti' otkrili s stare zavade koje s izbile na povrin
da se sljbe sa svjeim krvnim osvetama koje s se ta.ale svakom
novom napad < na damij Karbali' =amari' na ttni/i' na
ministarstvo' na bolni/!!! dtave se' jednako kao ni ljde' snanim
okom ne moe pokrenti ispoetka; tako se lome i taj se lom protee
beskraj!
G to' naravno' za(tijeva novo tazaranje < poveanje doze' dlje
dranje prekidaa' jo boli' jo bombi' jo tottre! Bivi zamjenik
dravno# tajnika' 6i/(ard Grmita#e' onaj koji je predvidio da e se
"raani s lakoom prevesti s toke G na tok B' poslije je zakljio da
je pravi problem bila prevelika %mekoa) =jedinjeni( Drava! %Xmani
nain kojim je koali/ija vodila rat)' rekao je' %zapravo nas je doveo
sita/ij kojoj je tee' a ne lake' okpiti narod! U Njemakoj i
0apan ?nakon Dr#o# svjetsko# rata@' stanovnitvo je bilo is/rpljeno i
teko okirano do#a.ajima < "rak se do#odilo sprotno! "znimno
brza pobjeda nad neprijateljskim sna#ama znaila je da nismo pokorili
stanovnitvo onako kao to smo inili Njemakoj ili 0apan!!!
=jedinjene Drave soile s se s irakom popla/ijom koja nije pala
stanje oka ili stpora!) B2 Do sijenja 233A! Bs( i nje#ovi savjetni/i
jo s vjerovali da nadzot nad "rakom mo# stei jednim dobrim
%darom)'
B*4
vlast! "zvjee na kojem se temeljila strate#ija ml!na pozivalo je na
-spjeno ienje sredita Ba#dada) i zatim' kad se al-=a.rov/ sna#e
povk =ad r 5it1' %ienje i to# ijitsko# porita silom)!BB
Tijekom sedamdeseti( #odina' vrijeme kad je zapoeo korpora/ijski
kriarski po(od' koristile s se taktike za koje s sdovi smatrali da
imaj neskriveno #eno/idn narav < smiljeno brisanje dijela
stanovnitva! U "rak se zbilo neto neizmjerno dovinije < brisan
je' ne dio stanovnitva' ne#o /ijela drava; "rak nestaje' rastae se! =ve
je otpoelo' kako to esto biva' nestankom ena iza velova i vrata' a
zatim s dje/a nestala iz kola < od 233*! #odine' dvije treine dje/e
ostaje kama! >atim s na red doli pro:esional/i < lijeni/i'
itelji' podzetni/i' znanstveni/i' :arma/eti' s/i' pravni/i!
Pro/jenjje se da s nakon amerike invazije eskadroni smrti pobili
otprilike tri stotine iraki( akademika' med njima i nekoliko dekana
< tise s izbje#le iz zemlje! 7ijeni/i s proli jo #ore < do veljae
233A! bijeno i( je oko dvije tise' a pobje#lo daljnji( dvanaest tisa!
U stdenome 233*!' UN-ov 8isoki komesarijat za izbje#li/e iznosi
pro/jen da je domove bilo prisiljeno napstiti oko etiri milijna ljdi
< #rbo reeno' svaki sedmi "raanin! U =jedinjenim Dravama
pribjeite je pronalo samo nekoliko stotina izbje#li(!BH
Nakon potpno# kolapsa irake indstrije' otmi/e s postale jedini
spjeni biznis! Tijekom samo tri i pol mjese/a' poetkom 233*!'
"rak je oteto #otovo dvadeset tisa ljdi! 9e.narodni mediji na to
obraaj pozornost samo kad se otme koje# zapadnjaka' no najveim
dijelom otimaj se iraki pro:esional/i < dok id ili se vraaj s posla!
Nji(ove obitelji ili spijevaj skpiti desetke tisa ameriki( dolara za
otkpnin ili identi:i/iraj trpla mrtvani/i! " tortra se pokazala kao
spjena indstrijska #rana! =kpine za zatit ljdski( prava
zabiljeile s brojne slajeve kojima je iraka poli/ija od obitelji
zatvorenika za(tijevala tise dolara zamjen za prestanak tortre!B4
Dakle' iraka domaa inai/a kapitalizma katastro:e!
To nije bilo ono to je Bs(eva administra/ija namijenila "rak kad s
#a odabrali za %model-na/ij)' zor ostatk arapsko#a svijeta!
&kpa/ija je zapoela s(ienim izjavama o praznim ploama i novim
poe/ima! Nije' pak' d#o trebalo da se potra#a za istoom prometne
izjave o %iskorjenjivanj islama) iz =adr 5it1ja ili Nada:a i klanjanj
%tmora radikalno# islama) iz Ealde ili 6amadija - ono neisto
sastr#at e se silom!
B**
"V !+ n ++ S!i i iNe i i/i i i@i i l!i i st +++ i!i 0 ti iNi ++ 0 +++++ is " Z!
++++! K!l i ++ kji ll!i!sl !in jlljll
Menilj odbij n!iN mi 'i i V l!i si it prolost' tada se san o praznoj ploi
pretvara ti svo# M!realno# dvojnika' spaljen zemlj < samo tada se
san o sveob(vatnom stvaranj preobraava kampanj posvemanje#
razaranja!
Nepredvi.eno nasilje koje ovom trentk #ta "rak stvorenje je
smrtonosno optimistini( tvora/a rata < i proreeno je onoj
ori#inalnoj' naiz#led nevanoj' pa ak i pomalo idealistikoj :razi$
%model za novi Bliski istok)! " @ezinte#ra/ija "raka svoje korijene ve
iz ideolo#ije koja trai tabl tas tla na njoj ispie svoj nov povijest!
G kad se takva djevianska ploi/a ne stvori' pristae te ideolo#ije
nastavljaj razarati' brisati i ponovno razarati' nadaji se da e
doprijeti do svoje obeane zemlje!
Nespje( - novo li/e spje(a
U avion kojim sam letjela iz Ba#dada sva sjedala popnili s strani
#ovorni sradni/i koji s bjeali pred nasiljem! Bilo je to travnj
233H! - Ealda i Nada: bili s pod opsadom; to# tjedna iz "raka se
izvklo tis petsto strani( sradnika! >a njima e poi jo mno#i! U
to vrijeme vjerovala sam da #ledamo prvi potpni poraz
korporatistiko# po(oda! "rak je tazaran svim zamislivim orjem' s
izzetkom atomske bombe' ali nita nije mo#lo pokoriti t zemlj!
Kksperiment je oito propao!
Danas nisam toliko si#tna! Na jednoj razini potpno je nepitno da s
neki dijelovi projekta rodili katastro:om! Bremera s poslali "rak da
iz#radi korpora/ijsk topij < mjesto to#a' "rak se pretvorio
sablasn distopij kojoj je obian poslovni sastanak mo#ao zavriti
linem' spaljivanjem ivi( ili odsije/anjem #lava! Do svibnja 233A!'
prijavljena s bojstva vie od R33 strani( radnika' a jo i( je %vie od
+2 333 ranjeno borbama ili ozlije.eno na posl) < poda/i analize
Ne; Jork Timesa! Ula#ai koje se Bremer nadljdskim sna#ama
trdio privi nikad se nis pojavili < ni X=B5' ni Pro/ter i Camble'
koji s privremeno zastavili svoje joint-ventre projekte' to je inio i
Ceneral 9otors! Tvrtka Ne; Brid#e =trate#ies' koja se (vastala
#ovorei da %Fal-9art moe prezeti /ijel zemlj)' objavila je da
%9/DonaldPs nee biti otvoren skorijoj bdnosti)!B* Be/(telovi
#ovori o obnovi nis se olako pretvorili d#orone #ovore o
pravljanj vodoprivredom ili distrib/ijom elektrine enet#ije! Potkraj
233*! na teren se naptaj' #otovo svi planovi o privatiziranoj
obnovi' to samo sredite antimars(allovsko# plana' a pojavljj se neki
radikalni politiki zaokreti!
B*A
koj je odnijelo more! No' zajedni/ama kao !to je ta iz zaljeva G
r#am %obnova) je znaila samo smiljeno razaranje nji(ove kltre i
naina ivota i krad nji(ove zemlje! Kako je rekla Kmari' /ijeli
pro/es obnove rodit e %nanoenjem novi( patnji rtvama'
izrabljivanjem izrabljivani()!
Kad je plan iziao javnost izazvao je o#orenje /ijeloj dravi < no'
ni#dje vee od bijesa zaljev Gr#am! Kad smo sti#le #rad' Kmari
i ja smo naletjele na nekoliko stotina prosvjednika odjeveni(
kaleidoskopske kombina/ije sarija' saron#a' (idaba i japanki! &kpili
s se na plai i zapoeli mar koji e proi pred (otelima i zavriti
ssjednom mjest' Pottvil' sjedit lokalne vlasti!
Dok s prolazili kraj (otela' jedan mladi bijeloj maji/i i s /rvenim
me#a:onom vodio je prosvjednike svojim pozivima na koje s oni
od#ovarali! %Neemo' neemo!!!)' povikao je' a okpljeni bi doviknli$
%Triste i (otele)! >atim je povikao$ %Bijel/i!!!)' da bi oni odvratili$
%8anY) ?Kmari mi je sve to' ispriavaji mi se' prevodila s
tamilsko#a!@ Dr#i mladi' koe skorene od sn/a i o/eana' prezeo je
me#a:on i povikao$ %]elimo' elimo!!!) >ali s se od#ovori$ %Na
zemlj natra#Y)' %Nae domove natra#Y)' %6ibarsk lkY)' %Novan
pomoY) %Clad' #lad)' povikao je' a svjetina je odvratila$ %6ibari
#ladjY)
Pred laznim vratima z#rade okrne prave' vode prosvjeda s svoje
izabrane predstavnike optili da s i( napstili' da s kormpirani' da
nova/ namijenjen za pomo ribarima troe na %dot kerima i dra#lje
spr#ama)! Covorili s o posebnim povlasti/ama koje ivaj
=in#al/i' o diskrimina/iji mslimana' o %stran/ima koji zara.j na
naem jad)!
Qinilo se malo vjerojatno da e nji(ovi povi/i imati imalo inka! U
5olomb sam raz#ovarala s #eneralnim direktorom Tristike
zajedni/e =ri 7anke' =eenivasa#amom Kalaiselvamom' sredovjenim
birokratom koji je imao ne#odn navik /itirati iz vie milijna dolara
vrijedno# %osobno# i brend pro:ila) svoje domovine! Upitala sam #a
to e biti s ribarima iz zaljeva Gr#am! >avalio se naslonja od
ratana i objasnio mi$ %U prolosti je priobalnom pojas postojalo
bezbroj protzakonito iz#ra.eni( objekata!!! nis se #radili skladno
tristikim planovima! Nakon tsnamija' najbolje to se do#odilo
trizm jest to to je tsnami pomeo najvei dio ti( nezakonito
iz#ra.eni( nastambi' te z#rade vie ne stoje tamo)! G to ako se ribari
vrate i ponovno podi#n keD &bjasnio je$ %9orat emo ponovno
riti!!! Plaa e biti ista!)
BI2
nekoliko /l!in!i n!ikon isnamija' nije jo pristi#la nikakva slbena
pomo!
"Po je znailo tla s svi bili spasio/i' bolniari ili #robari! Ktike barijere
koje s dijelile re#ij odjednom s nestale! %9slimani s Tamilima
poma#ali pokapati mrtve)' prisjea se! %G Tamili s odlazili jesti i piti
kod mslimanima! 7jdi iz ntranjosti zemlje svako# s dana slali
dva obroka iz svake ke' to je mno#o jer s to veliki siromasi! Nis to
inili tla bi neto zaradili; samo s vjerovali da moraj poma#ati
ssjedima' da moraj poma#ati sestrama' brai' kerima' majkama!
=amo to!)
=lina mltiklttalna pomo ra.ala se diljem zemlje! Tamilski
tinejderi dovozili s traktore s imanja i poma#ali tra#anj za
tijelima! Kranska dje/a poklonila s svoje kolske ni:orme da se
prekroje bijele mrtvake pokrove za mslimane < (indske ene
darovale s bijele sarije! Kao da je ta navala slane vode i otpada imala
tolik mo poniznosti da je' osim to je dtobila ke i podizala /este'
jednako tako otplavila i nepomitljive mrnje' krvne zavade i sjeanja na
to tko je posljednji bio ko#a! Kmati se #odinama mila radei s
mirovnim skpinama i pokavaji premostiti jazove' a sada je ostala
iskreno dirnta kad je vidjela da se ljdi ptema tra#ediji odnose s
tolikom dozom (manosti! Umjesto da beskonano #ovore o mir'
stanovni/i =ri 7anke s tren/ima najvee# stresa ivjeli mir!
Tako.er se inilo da drava moe ranati na me.narodn pomo
obnovi! "sprva pomo nije pristizala od vlada jer s rea#irale sporo'
ne#o od pojedina/a koji s katastro: pratili na televiziji < kolska
dje/a Kropi prodavala s kolae i skpljala bo/e' #lazbene zvijezde
or#anizirale s kon/erte' vjerske skpine prikpljale s odje'
pokrivae i nova/! Cra.ani s zatim od svoji( vlada zatraili da nji(ov
dareljivost poprati jednako vrijednom slbenom pomoi! Tijekom
est mjese/i' prikpljeno je +B milijardi dolara < svjetski rekord!*
U prvim mjese/ima najvei dio nov/a namijenjeno# obnovi pristizao je
do pravi( primatelja < nevladine dr#e i a#en/ije za pomo
dopremale s pomo (rani i vodi' atore i privremene zaklone; bo#ate
drave slale s lijenike ekipe i oprem! Na brzin s podizani lo#ori-
ljdima je tiebao krov nad #lavom dok im se #rade trajni domovi! U
svakom slaj' bilo je dovoljno nov/a za iz#radnj ti( ka! Gli' kad
sam est mjese/i poslije doptovala =ri 7ank' napredak je potpno
stao < trajni( domova #otovo da i nije bilo' a privremeni lo#ori sve s
manje iz#ledali kao zakloni za nesreene' a sve vie kao ttajno
podi#nta sirotinjska naselja!
Xmanitar/i s se alili da im vlada =ri 7anke na svakom korak ba/a
klipove pod no#e < prvo je pro#lasila tampon-zon' zatim se nije
pronalo
BIB
ivao se beskrajan niM' stdija i #eneralni( planova! Dok s se birokrati
prepirali' preivjeli s ekali sijanim lo#orima ntranjosti otoka'
ivjeli na ra/ioniranim obro/ima' predaleko od o/eana da opet kren
%na rib)! Dok se kanjenje esto pripisivalo %re#lama) i loem
pravljanj' na ko/ki je bilo neizmjerno vie to#a!
Prije tsnamija - propali nami
8eliki plan preobrazbe =ri 7anke rodio se dvije #odine prije tsnamija!
=ve je zapoelo svretkom #ra.ansko#a rata' kad s se ve poznati
i#rai obrili na drav planiraji =ri 7ank vesti svjetsk
ekonomij < najistakntiji me. njima bili s U=G"D' zatim =vjetska
banka i njezin izdanak Gzijska banka za razvoj! =vi s se sla#ali da
najznaajnija konkrentska prednost =ri 7anke lei injeni/i daje to
jedno od posljednji( mjesta koje nije kolonizirala brza #lobaliza/ija'
nsproizvod to#a d#otrajno# rata! "ako malena' =ri 7anka je spjela
ovati znaajan broj divlji( ivotinja < leoparda' majmna' tise
divlji( slonova! Tamonje plae nis poznavale viekatne #ra.evine' a
po planinama s bili raspreni (indistiki' bdistiki i mslimanski
(ramovi i svetita! Najbolje od sve#a bilo je' li s se s(ieni zvi/i
iz U=G"D-a' %da se sve to nalazi na prostor povrine >apadne
8ir#inije)!A
Plan je predvi.ao da se otoke prame < taj savreni zaklon #erilski(
ratnika < otvore pstolovno nastrojenim eko-tristima koji e ja(ati
slonove i kao Tarzani letjeti pod kronjama' onako kako to rade
Kostariki! &toke reli#ije' sdioni/e bezbrojnim krvoproliima'
prila#odit e se d(ovnim potrebama zapadni( posjetitelja < bdistiki
sveeni/i vodit e /entre za medita/ij' (indske ene mo# (otelima
izvoditi svoje ivopisne plesove' dok e avrvedske klinike brzo
blaiti sve te#obe i boletine!
Ukratko' ostatak Gzije moe slobodno zadrati svoje po#one' pozivne
/entre i zavrele brze < =ri 7anka e ekati trentak kad zapovjedni/i
ti( indstrija poele ktak za odmor! Upravo zbo# #olemo# bo#atstva
koje se stvorilo ostalim ispostavama nere#lirano# kapitalizma' nova/
nije pitanj kad je rije o ivanj savreno ravnoteenom spoj
lksza i divljine' pstolovine i danononi( sl#a! Bdnost =ri
7anke < tako s vjerovali strani konzltanti - leala je (otelskim
lan/ima kakav je Gman 6esorts' koji je nedavno otvorio dva
zapanjja (otela na jnoj obali otoka' kojima /ijena noenja
dostie I33 dolara i #dje svaka soba ima svoj bazen!
8lada =jedinjeni( Drava toliko se odevila poten/ijalima =ri 7anke
kao tristiko# odredita visoke klase i svim mo#nostima koje je
otok prao
BIH
Poveanje si/.stava M!a tristik promidb %s manje eiil =&& 333
dolara #odinje' na oko +3 milijna dolara #odinje)' naravno za(tijeva
kredit!I U me.vremen je veleposlanstvo =jedinjeni( Drava lansiralo
Pro#ram konkrentnosti' ispostav sa zadaom promi/anja ameriki(
ekonomski( interesa =ri 7anki! Direktor pro#rama' prosijedi
ekonomist 0o(n 8arle1' tekao mi je da je Tristika zajedni/a =ri
7anke stvarno razmiljala skenim okvirima' predvi.aji da e do
kraja desetljea privi milijn trista #odinje! %&sobno mislim da oni
to mo# dvostriti!) Peter " larrold' Kn#lez koji nadzire poslove
=vjetske banke =ri 7anki rekao mi je$ %&dvijek sam Bali smatrao
savrenom sporedbom!)
Nije pitno da je trizam visoke klase iznimno nosno trite koje se
razvija! Ukpni pri(odi lkszni( (otela kojima noenje prosjek
stoji H34 dolara porasli s za prilino iznena.ji( A3 posto izme.
233+! i 2334! #odine < to nije bilo nimalo loe za razdoblje tijekom
koje# je dolo do pada nakon ++! rjna' rata "rak i vrto#lavo# porasta
/ijena na:te! Po mno#oem je takav nesvakidanji razvoj sektota
zaptavo nsproizvod krajnje nejednakosti koja je is(od sveope#
trijm:a ekonomske teorije 5ikake kole! Bez obzira na ope stanje
ekonomije' danas tamo postoji elita novopeeni( mltimilijnaa i
milijardera' dovoljno brojna da Fall =tteet t skpin smatra %sper-
potroaima)' sposobnim da sami zadovoljavaj potroake pottebe!
Gja1 Kapr' bivi direktor njjorke #rpe za #lobalna la#anja
5iti#rop =mit( Barne1' svoje klijente potie da la nje#ov
%pltonomsk koar) dioni/a tvrtki kakve s Bl#ari' Pors/(e' Eor
=easons i =ot(eb1Ps! %Gko pltonomija nastavi postojati' a mi mislimo
da e tako biti' i ako se dopsti opstanak i itenje do(odovne
nejednakosti' pltonomska koari/a postii e veliki spje(!)R
"pak' prije ne#o to =ri 7anka zmo#ne ostvariti svoj sdbin i#ralita
za pltonomsk ekip' postoji nekoliko podrja koje treba radikalno
naprijediti - i to to bte! Kao prvo' da bi privkla naj#lednije
(otelske lan/e' vlada je motala kloniti zapreke posjedovanj zemljita
? to vrijeme drava je posjedovala otprilike I3 posto povrina =ri
7anke@!+3 Bili s potrebni %:leksibilniji) zakoni o rad' skladno
kojima e la#ai pronalaziti osoblje za svoja odmaralita! " otok mora
modernizirati in:rastrktt < ato/este' otmjeni aerodromi'
svremeniji vodovodi i elektrina mrea! No' bdi da je =ri 7anka
kpovinom orja do #rla za#rezla d#ove' vlada nije mo#la sama
platiti sva ta (itna poboljanja! Na to im se pondilo sve ve
BI4
=vi ti planovi i vjeti jasno stoje pro#ram 6e#ainin# =ri " anka'
pivom pro#ram ok-terapije koji odobrava =vjetska ban ka' dovrei
ioni p/ S/t kom 233B! Clavni pobornik pro#rama bio je otoki
politiar i podzetnik 9ano " it tavvella' ovjek zapanjje slian
Nevvt Cin#ri/( < :iziki i ideoloki!++
Ba kao i svi dr#i pro#rami ok-terapije i 6e#ainin# =ri 7anka
za(tijevao je brojne rtve ime brzo# pokretanja ekonomsko# rasta!
9ilijni e morati napstiti svoja tradi/ionalna sela i tako osloboditi
plae tristima' a zemljite prepstiti (otelima i ato/estama!
6ibarstvom e dominirati velike indstrijske koari/e koje e
isplovljavati iz dboki( lka' a ne drvene brodi/e koje se more #raj
s plaa!+2 "' naravno' kao to se takvim okolnostima do#a.alo od
Benos Giresa do Ba#dada' slijedit e masovna otptanja dravnim
tvrtkama' a /ijene sl#a moraj porasti!
>a#ovorni/i pro#rama soili s se s problemom jer veina otoana
jednostavno nije vjerovala da e se rtve isplatiti! Bilo je to 233B! i
naivna vjera #lobaliza/ij ve je odavno z#asnla < osobito nakon
svi( asa azijske ekonomske krize! Kao prepreka pokazale s se i
posljedi/e rata! Dese/i tisa stanovnika =ri 7anke po#inli s tijekom
skoba ime %na/ije)' %domovine) i %teritorija)! Kad je mir napokon
zavladao' od najsiromaniji( se trailo da se odrekn ono malo par/ela i
imanja < povrtnjaka' ki/a' am/a < zbo# to#a da 9arriott ili Xilton
tamo iz#rade i#ralite za #ol: ?a seljani mo# svoj karijer nastaviti
kao prosja/i prijestolni/i@! =ve je smrdjelo na lo posao' pa s
stanovni/i =ri 7anke rea#irali skladno tome!
Pro#ram 6e#ainin# =ri 7anka prvi pt %pada) nakon vala nasilni(
trajkova i lini( prosvjeda' i zatim' konano' na re:erendm! U
travnj 233H!' stanovni/i =ri 7anke sprotivili s se svim stranim
strnja/ima i nji(ovim lokalnim partnerima' te #lasali za koali/ij
lijevo# /entra i samo-pro#laeni( marksista koji s se zakleli da e
odba/iti /jelokpni pro#ram!+B U to se vrijeme jo nije oblikovala
veina planova za privatiza/ij < med njima privatiza/ij
vodoprivrede i ener#etike' a projekti iz#radnje ato/esta zavrili s na
sdovima! &ni koji s snatrili o iz#radnji pltonomsko# i#ralita naili
s na velik preprek - #odina 233H! navodno je trebala biti prvom
#odinom postojanja nove' la#anjima okrente' privatizirane =ri 7anke
< sve je propalo!
&sam mjese/i nakon ti( sdbonosni( izbora' dario je tsnami! &ni
koji s oplakivali propast pro#rama 6e#ainin# =ri 7anka odma( s
s(vatili vanost to# do#a.aja! Novoizabranoj vladi trebat e milijarde
inozemni(
BI*
+! ++ ++++i ii i W n ip i ?i 9l M ++!+++ ++! i i !i iP i i ++++ !i ++ V i ni
mi ii +++ Ne ++! +++ ' `! i n i i ii ,i
"! ! !i m ++++ !i ++ ++ k riM!oi ++' +++++ Mii Nk isi 'iZi i VN ii n ne za
pre#ovore! G kad s " iii !i nj bili ratoborni kn m/ri i ribari koji s
postavljali zapreke na /este i or#anizirali masovne skpove kojima s
zastavljali nji(ove ranije pokaje raiavanja terena ime razvoja
<imali s dr#a posla!
Nakon tsnamija - dr#a prilika
U 5olomb je na/ionalna vlada isto# trentka bo#atim dravama koje
raspola dolarima za pomo' poela dokazivati da je spremna odba/iti
vlastit prolost! Predsjedni/a 5(andrika Kmaratn#a' izabtana zbo#
pro#rama kojim se otvoreno protivila privatiza/iji' izjavila je daje
tsnami za nj bio neka vtsta vjersko# otktivenja' da joj je pomo#ao da
spozna sjaj slobodno#a ttita! Posjetila je oljom po(aran obal i'
stoboivi se sred revina' objavila$ %9i smo zemlja bla#oslovljena
s bezbroj prirodni( bo#atstava' ali i( nismo potpnosti iskoristili!!!
=to#a je sama ptiroda za/ijelo pomislila Pto je ptevie' previe jeP'
iibala nas sa svi( sttana i tako nam dala pok o zajednitv!)+H
Prilino inovativno tmaenje < dakle' tsnami kao Boja kazna zato
to otoke plae i me nis prodane!
Pokora je zapoela odma(! =amo etiri dana nakon dara njezina vlada
donijela je zakon kojim je otvorila pt privatiza/iji vodoopskrbe < to
je bio plan kojem s se stanovni/i #odinama silovito opirali! Naravno'
tom trentk kad je zemlja bila napola poplavljena pod morem' i dok se
jo nis iskopali #robovi' malo i( je znalo to se stvari zbiva <
otprilike kao trentak donoenja novo# irako# >akona o na:ti! 8lada je
takodet taj nesvakidanje man trentak iskoristila da stanovni/ima
jo vie za#or/a ivot podi#avi /ijen benzina < to s izveli da bi
zajmodav/ima poslali jasn pork da je =ri 7anka :iskalno od#ovorna
dtava! Nakon to#a poela je izrada zakona o /ijepanj dravne
elektroprivrede < s planovima otvaranja ener#etsko# sstava
privatnom sektom!+4
Xetman Kmara' voda Na/ionalno# ribarsko# pokreta solidarnosti koji
zastpa male ribare' pro#lasio je obnov otoka %dr#im tsnamijem
korpora/ijske #lobaliza/ije)! Postpke vlade sa#ledao je kao smiljeni
plan da se birai iskoriste trentk nji(ove najvee slabosti i
ranjivosti < kao to za tatom slijedi pljaka' tako je i ovaj' dr#i po
red tsnami' na(rpio odma( nakon prvo#a! %7jdi s se ranije
silovito protivili takvoj politi/i)' rekao mi je! %No' tada s #ladovali po
lo#orima i samo razmiljali o tome kako preivjeti novi dan - nemaj
mjesto #dje e spavati' nemaj dom'
BIA
+ M!l N6' U +'++V JW ii " + 9 !+ + ++ U V "'Xl'" 0"U "X W "#li i !"+W+
=8U@ N Sl " "#l ;N +++! "NilU YS5 "0lltl" llNX"-
rave' s(vatit / da je sve ve zapeaeno - i da je teta ve nainjena!)
Gko s vain#tonski vode toliko brzo rea#irali da bi mo#li izvi korist
iz tsnamija' bilo je to zato jer s ranije inili neto iznimno slino! >a
#eneralni poks kapitalizma katastro:e nakon dara tsnamija iskoristili
s malo poznate do#a.aje koji s slijedili nakon ra#ana 9it/(!
U listopad +RRI! #odine /ijeli' beskonani tjedan 9it/( je zasjeo iznad
=rednje Gmerike' ibao obale i planine Xondrasa' Cvatemale i
Nikara#ve' #tao itava sela i bio vie od devet tisa ljdi! 8e
ionako osiromaene zemlje nis se mo#le izvi bez izdane strane
pomoi < ona dola je' ali sa stranom /ijenom! =amo dva mjese/a
nakon 9it/(a' dok s drave #a/ale revinama' leevima i blat'
(ondraki je kon#res donio zakone kojima je omo#io privatiza/ij
aerodroma' lka i ato/esta' te brzao provedb privatiza/ije dravne
telekomnika/ijske kompanije' na/ionalne elektroener#etske kompanije
i dijelova vodoopskrbe! Ukino je napredne zemljine re:orme'
stran/ima velike olakao kpovin i prodaj vlasnitva' i iz#lasao
zakon o rdarstv ?sastavila #aje indstrija@ radikalno naklonjen
krpnom biznis kojim s snieni standardi zatite okolia i olakalo
izba/ivanje ljdi iz ka koje s se nale na pt novim iskapanjima!+T
=lino je bilo i ssjednim dravama < tijekom pravo ta dva mjese/a
nakon 9it/(a' Cvatemala je objavila planove prodaje tele:onsko#
sstava' Nikara#va je inila isto' zajedno s elektroener#etskom
kompanijom i na:tnim sektorom! T(e Fall =treet 0ornal pie$
%=vjetska banka i 9e.narodni monetarni :ond vrsto s stali
podrk prodaji tele:onsko# sstava' vjetji time osloba.anje
otprilike HA milijna #odinje# zajma tijekom tri #odine i povezivanja
zajma s otpisom H'H milijarde dolara vanjsko# d#a Nikara#ve!)+A
Privatiza/ija telekomnika/ija nije imala nimalo veze s obnovom nakon
ra#ana' osim ntar lo#iki( sklopova kapitalista katastro:e
vain#tonskim :inan/ijskim instit/ijama!
Tijekom nekoliko sljedei( #odina nastavilo se prodavati' esto po
/ijenama manjima od trine vrijednosti! Kp/i s' najveim dijelom'
bile nekadanje dravne tvrtke iz dr#i( drava koje s se same
privatizirale i sad (arale svijetom potrazi za novim kpovinama
kojima e poveati vrijednost svoji( dioni/a! Telmeg' meksika
privatizirana tele:onska kompanija' z#rabila je #vatemalsk; panjolska
ener#etska tvrtka Unikn Eenosa otkpila je nikara#vanske ener#etske
tvrtke; privatizirana me.narodna
BII
rNikata#va N/ t prtpTrrsvojei/i/mnsK5 KnmpaniNe pronaia za simn
rSrS milijn!i tlnl!ii!i t iP/-t im kn k!l je tvrtka lPi ii /;ati r(os/5
Poppers njezin vrijednost projenila n!t W=3 milijna!+I %6azaranje
sebi nosi prilik za strana la#anja)' objavio je #vatemalski ministar
vanjski( poslova' #ostji na =vjetskom ekonomskom :orm
Davos +RRR! #odine!+R
Dakle' ttentk kad je tsnami po#odio =ri 7ank' Fas(in#ton je bio
ptiptavan podii %9it/(ev model) na nov razin - /iljaji ne samo na
pojedine nove zakone' ne#o na izravan korpora/ijski nadzor nad
pro/esom obnove! =vakoj dravi koj po#odi katastro:a razmjerima
ravnim tsnamij iz 233H! #odine potreban je sveob(vatan plan
obnove' plan koji e najmdrije iskoristiti priliv strane pomoi i
osi#rati da sredstva istin dopr do pravi( primatelja! Predsjedni/a
=ri 7anke podle#la je pritisk Fas(in#tona i zakljila da planiranje ne
moe povjeriti izabranim politiarima svoje vlade! Umjesto to#a' samo
tjedan dana nakon to je tsnami %poravnao) obale' predsjedni/a stvara
novo tijelo' 6adn skpin za ponovn iz#radnj na/ije! Ta skpina' a
ne parlament =ri 7anke' imala je sve ovlasti razvijati i primjenjivati
#enetalni plan za nov =ri 7ank! =kpin je sainjavala tamonja
najmonija vt(ka biznisa < izabrana iz bankarstva i indstrije! " to
ne bilo koje indstrijske #rane - petori/a od desetori/e lanova skpine
izravno s posjedovali djele tristikom sektor i zastpali neke od
najvei( odmatalita dravi!23 U skpini nije bilo nijedno#
predstavnika tibata i zemljoradnika' nijedno# ekolo#a' ni znanstvenika'
ak ni spe/ijalista za obnov nakon katastro:a! Njoj je predsjedavao
9ano Titta;ella' bivi privatiza/ijski /ar! %&vo je prilika za iz#radnj
model-na/ije)' objavio je!2+
=tvaranje radne skpine bio je novi vid korpora/ijsko# dravno# dara'
ostvareno# pomo siline prirodne katastro:e! 0ednako kao i mno#im
dr#im dravama' i =ri 7anki s pro#rame 5ikake kole zastavila
obiajena ptavila demokta/ije - to s dokazali izbori 233H! #odine!
Gli' kad s se tamonji dravljani jedinili da rijee na/ionaln
katastro:' i kad s politiari oajniki eljeli osloboditi nova/ za
pomo' tom s se ttentk jasna traenja #lasaa mo#la redom
pomesti stran i zamijeniti izravnom' neizabranom vla indstrije
< prva rnda za kapitalizam katastro:e!
Nekim dom' za samo deset dana' ne naptaji prijestolni/'
poslovni vode' lanovi tadne skpine spjeli s potpnosti oblikovati
na/rt na/ionalne obnove < od stano#radnje do atoptova! 6adna
#rpa je tom prilikom
BIR
ntgtr!sKin ik;i' sto @/ prije Katastrote iMaM!vai (m opi/# i-
M!iVW%ijsiv!i! %Takav ekonomski pro#ram smatramo kaiastrolom koja
n!lilaMi tsnami; pravo zato smo se toliko krvavo borili tla je
sprijeimo jo prije' i zato smo je porazili na posljednjim izborima)'
rekao mi je =arat( bernan.o koji se borio za zatit zemlje! %G sada'
samo tri tjedna nakon tsnamija' predstavljaj isti taj plan! &ito je da
s #a pripremili jo ranije!),
Fas(in#ton je podrao radn skpin onom vrstom pomoi obnovi
otprije poznatom jo iz "raka - me#a-#ovorima za vlastite kompanije!
5X29 Xill' strojarski i #ra.evinski div iz drave 5olorado' dobio je
2I'4 milijna dolara za nadzor ostali( #ovorni( sradnika "rak!
Usprkos vodeoj lozi skandal vezi s obnovom Ba#dada' ista
tvrtka dobiva #ovor vrijedan BB milijna dolara za =ri 7ank
?vrijednost #ovora poslije je porasla na HI milijna@ < prvenstveno za
radove na iz#radnji tri pristanita za plovila dboka #aza' predvi.ena za
indstrijske ribarske :lote i za iz#radnj novo# mosta do Gr#ama' to
je bio dio plana pretvorbe #rada %tristiki raj)!22 &ba ta pro#rama
< provedena ime obnove nakon tsnamija < pokazala s se
katastro:alnima za #lavne rtve tsnamija' jer s im koe kpile rib' a
(oteli s i( tjerali s plaa! Kmari mi je rekla$ %PPomoP ne samo to
nije pomo#la' ne#o je nanijela i nov tet!)
Kad sam 0o(na 8arle1ja pitala zato vlada =jedinjeni( Drava nova/
za pomo troi na projekte koji jame raseljavanje rtava tsnamija'
#ospodin direktor U=G"D-ovo# Pro#rama za konkrentnost mi je
objasnio %da se ne ele o#raniiti i pomo davati samo rtvama
tsnamija!!! Pomoi e /ijeloj =ri 7anki i dati doprinos njezin
pro/vat)! 8arle1 je pro#ram sporedio s dizalom neboder <
prvom spon ono skpin ptnika podie na vr( #dje oni stvaraj
bo#atstvo koje dizal omo#ava da se ponovno spsti i podi#ne jo
ljdi! &ni koji ekaj prizemlj moraj znati da e jednom dizalo doi
i po nji(!
0edina izravna sredstva koja je amerika vlada troila na male ribare'
bilo je milijn dolara za %poboljanje) privremeni( sklonita kojima
s %skla-ditili) te ljde tijekom obnove plaa!2B Bio je to dobar znak
da s limene kolibe sklonitima privremene samo po naziv; da im se
istin pie da e postati trajnim sirotinjskim naseljima < nalik onima
koja okrj vein veliki( #radova #lobalno#a 0#a! Ne postoji neki
snaniji poriv da se pomo#ne ljdima koji i( nastanjj' naravno' no
rtve tsnamija navodno s trebale
, Eernando vodi Pokret za zemljin i poljoprivredn re:orm
?9&N7G6@' savez nevladini( dr#a =ri 7anke' koji je
brzo nakon katastro:e poeo traiti provedb %pro/esa narodne
obnove)!
BR3
" X8 W "" ii i U "8a " 9bMU9!"V !+ !P!i M!" 8"""' a ll!r!lllll9 (m
llNllllSV!l !iiii!i iPm miii!i NS
iskotlsk "' =85&psi osj/i 'lN l l!l =5 iM!#tlblj/l t " li!" " YYYWS[![
[ l!l.ok ll!l. "" i !+++ " U
Niii!iiiiiilaliiin@ ekonomijama' ne#o izravno' pomo koja prelazi iz rke
i iik! =amo to s =vjetska banka i U=G+D s(vaali neto to je
promaklo veini nas - da e brzo izravno djelovanje rtava tsnamija
iz#biti na snazi i da e se brzo topiti milijardama bezline svjetske
sirotinje' od koji( ve #olem broj ivi limenim kolibama bez teke
vode! 9noenje ti( baraka postalo je ve pri(vaenom znaajkom
#lobalne ekonomije' jednako kao i neobzdan pro/vat (otela s
noenjima po I33 dolara!
U jednom od najizdvojeniji( lo#ora ntranjosti na jnoj obali -ri
7anke' poznala sam jedn mlad majk koja zvala se 6enka i bila
zapanjje lijepa ak i dronj/ima < bila je jedna od oni( koji s
ekali 8arlevjevo dizalo! Njezino najmla.e dijete' /ri/a' imalo je est
mjese/i i rodilo se samo dva dana nakon tsnamija! 6enka je sebi
pronala nadljdsk sna#' z#rabila dvoji/ sinova i pottala'
devetom mjese/ trdnoe' vodi do vrata' to dalje od valova! Unato
tome' nakon to# nesvakidanje# spaavanja' ona i obitelj sada s tke
#ladovali na komadi spaljene zemlje' ne#dje Bo# iza no#!
Nekoliko kana koje s im darovale dobronamjerne nevladine dr#e
bili s istinski jadan prizor < tri kilometra od mora' bez ikakva
prijevozno# sredstva' sveli s se na okrtan podsjetnik o bivem ivot!
>amolila nas je da svima koji ele pomoi preivjelima prenesemo ov
pork$ %Gko imate neto za mene' dajte mi to ravno rke!)
8ei val
=ri 7anka nije jedina drava koja je pretrpjela dar dr#o# tsnamija <
slina izvjea o #rabe zemlje i zakona dopir iz Tajlanda' s 9aldiva'
iz "ndonezije! U "ndiji s preivjeli dravi Tamil Nad osiromaili do
tolike mjere da je +43 ena moralo prodati bbre#e kako bi namaknle
nova/ za (ran! 0edan (manitarni radnik izjavio je za Cardian da bi
dravna vlada %radije na obali #radila (otele' ali bi time ljde natjerala
oaj)! =ve drave po#o.ene tsnamijem nametnle s tampon-zone i
njima zaprijeile seljanima mo#nost da ponovno #rade na obalama i
oslobodile teren za pojaani razvoj! ?U indonezijskom G/e( zone se
prote dva kilometra iroko' no vlada je naposljetk morala povi
zakon!@2H
Codin dana nakon tsnamija poznata nevladina dr#a G/tonGid'
koja nadzire potronj strane pomoi' objavila je rezltate podrobno#
ispitivanja koje je provela na pedeset tisa pteivjeli( pet drava!
Posvda
BR+
!9l ii++ii M!!"!mp!llll !9"""8l """! "0!llll.' pil8"lUK"ll l&#llll
dlll ml """ ++ U !+ " " M " " !+ """
svinj/i za pritvor' nije ostvarena #otovo nijedna trajna obnova nestalo je
bezbroj stari( tradi/ija! "zvjee zakljje da se takvi propsti ne
mo# jednostavno pripisati obiajenim zlima loe komnika/ije'
nedovoljni( :inan/ija ili korp/iji! Problemi s sloeni i oito namjerni$
%8lade s najveim dijelom propstile osi#rati terene za stalno
naseljavanje)' zakljje izvjee! %=tajale s po strani ili pretno
doptale otimain zemlje i #ranje obalni( zajedni/a zapeak'
ime komer/ijalni( interesa)!24
Kad se #ovori o oportnizm nakon tsnamija' nita se ne moe
sporediti s 9aldivima' moda onom od svi( po#o.eni( zajedni/a koja
je dobila najmanje razmijevanja! Tamonja vlada nije se zadovoljila
samo time da kloni siromane s obale < tsnamijem se poslila da
vlastite stanovnike izba/i iz najvee# dijela nastanjivi( podrja
zemlji!
9aldivi' taj niz od dvjestotinjak nastanjeni( otoka ispred indijske obale'
tristika s repblika na isti nain kao to s se neke srednjeamerike
drave obiavale nazivati banana-repblikama! Njezin izvozni proizvod
nije tropsko voe ne#o tropski provod' pri em zapanjji( R3 posto
dravni( pri(oda dolazi od trizma na plaama!2* Provod koji nde
9aldivi osobito je dekadentan i aroban! Cotovo stotin otoka s
%oto/i za odmor) < #sto zelenilo okreno bijelim pijeskom < pod
potpnim nadzorom (otela' a#en/ija za krstarenja ili bo#ati(
pojedina/a! Neki s najmljeni na pedeset #odina! Najlkszniji
maldivski oto/i #oj elitn klijentel ?na primjer' Toma 5risea i
Katie Xolmes na medenom mjese/@ koj ne privlai samo ljepota i
ronjenje' ne#o i mo#nost potpno# izdvajanja koj praj samo
privatni oto/i!
Tamonj ar(itektr s %nada(nla) tradi/ionalna ribarska sela' a
odmaralita Lspo@ se nadme tko e svoje sklepane kolibe na
stpovima natrpati veom koliinom pltonomski( i#raaka i
povlasti/a < Boseovi zvni/i' vanjskim kpaoni/ama slavine s
potpisom P(ilippea =tar/ka' pla(te toliko njene da se doslovno
rastapaj na dodir! &to/i se tako.er natje brisanj #rani/a izme.
kopna i mora < vile 5o/o Palm podi#nte s la#ni i vod se
silazi ljestvama od konop/a' spavaoni/e Eor =easonPs %pltaj)
povrinom o/eana' a Xilton se (vali prvim podmorskim restoranom'
podi#ntim na koraljnom #reben! U mno#im apartmanima nalaze se
prostorije za posl#' a na jednom privatnom otok danonono radi
%predani maldivski batler < T(akr) koji skrbi za pojedinosti popt
one eli li #ost %martini promijean ili protresen)!!! vile tim' 0amesa
Bonda dostojnim odmaralitima stoje do 4 333 dolara na no!2A
BR2
dravnik' prensje:lT"tk 9amoon mtnii via1nom'-na viasn Tos oo ivMn!
"ij/kom nje#ova mandata vlada je M!atvarala oporbene vode' trpjela
optbe Ma menje %disidenata) koji s poinili zloine jer s pisali za
protvladine internetske strani/e!2I =klonivi kritiare reima otoke
zatvote' Ca1oom i nje#ova svita dobili s odrijeene rke da svoj
pozornost potpnosti okren tristikom biznis!
Prije tsnamija maldivska se vlada trdila da povea broj otoka za
odmot i tako zadovoljiti rast potranj za lksznim pribjeitima!
=oila se s obiajenom zaprekom < narodom! 9aldiv/i ive od
ribarstva' mno#i ive ttadi/ionalnim selima tazastim po koraljnim
atolima! Taj nain ivota ima svoje izazove jer rstini arm :iletiranja
ribe na plai nije nimalo poeljan prizor na 9aldivima! Davno prije
tsnamija' Ca1oomova se vlada trdila vjeriti svoje dravljane da se
presele na skpin vei(' #e naseljeni( otoka koje s ttisti tijetko
posjeivali! Ti s oto/i' navodno' prali bolj zatit od porasta razine
mora zrokovane #lobalnim za#rijavanjem! No' ak je i toliko
represivnom reim bilo teko iskotijeniti desetke tisa ljdi s nji(ove
otoke djedovine' tako da je pro#ram %konsolida/ije stanovnitva)
najveim dijelom propao!2R
Nakon tsnamija' Ca1oomova je vlada odma( objavila da je katastro:a
dokazala da s mno#i oto/i %nesi#rni i neprikladni za ivot)' te
otpoela daleko a#resivniji pro#ram raseljavanja ne#o prije' objavivi
da se svi koji ele dravn potpor za oporavak od posljedi/a tsnamija
moraj preseliti na jedan od pet odabrani( %si#rni( otoka)!B3 8lada je
do danas ve preselila /jelokpno stanovnitvo nekoliko otoka' i
nastavlja s provedbom pro#rama ime prikladno osloba.a terene za
razvoj trizma!
9aldivska vlada tvrdi da je %Pro#ram si#rni( otoka) to #a
podravaj i :inan/iraj =vjetska banka i neke dr#e a#en/ije'
pokrenla javnost koja eli obitavati na %veim i si#rnijim oto/ima)!
Nasprot tome' brojni otoani tvrde da bi ostali na svojim rodnim
oto/ima' samo da je bila popravljena in:rastrktra! U izvje
G/tionGida stoji$ %7jdi nis imali izbota' morali s se preseliti' jer je
to bio predvjet obnove stambeno# :onda i sredstava za ivot!)B+
Nove /inine primjedbe o pro#ram si#rnosti izazvala je injeni/a da
s sve vladine bti#e isparile kad s pitanj bila vt(nska
ar(itektonska posti#na iz#radnje (otela na niskim oto/ima! Ne samo
to odmaralita ne podlije nikakvim mjetama si#rnosne evaka/ije
ne#o je' prosin/ 2334! #odine' samo #odin dana nakon tsnamija'
Ca1oomova vlada
BRB
na rok do pedeset #odina!-U U me.vremen' na takozvanim si#rnim
oto/ima nezaposlenost probija sve #rani/e' i dolazi do nasilni( obrai
na izme. pridoli/a i starosjedila/a!
9ilitarizirana obnova i iz#radnja
Na neki nain dr#i je tsnami bio osobito okantna doza ekonomske
ok-terapije; bdi da je olja toliko inkovito spjela raistiti plae'
pro/es raseljavanja i iz#radnje koji bi se obiajenim vjetima
odvijao #odinama' zbio se samo nekoliko dana ili tjedana! Prizor se
sveo na slik stotina tisa siromani(' tamnopti( ljdi ?ribara koje
=vjetska banka smatra %neprodktivnima)@ koje protiv nji(ove volje
raseljavaj da bi se nainilo mjesta za prebo#ate' veinom svjetlopte
ljde ?%iznimno isplative) triste@! Ta dva ekonomska pola
#lobaliza/ije koja naiz#led ive razliitim stoljeima' ali ne i
razliitim zemljama' odjednom s se nala izravnom skob zbo#
isto# dijela obale < jedan pol za(tijevao je pravo na rad' dr#i je traio
pravo na i#r! Potpomo#nta orjem lokalne poli/ije i privatni(
zatitara tamo se zbivala militarizirana obnova i iz#radnja - klasni
skob na plai!
Neki od najizravniji( skoba do#odili s se na Tajland #dje s' samo
dvadeset etiri sata nakon tsnamija' #ra.evinski podzetni/i poslali
naorane privatne zatitare da o#rade terene koje s prieljkivali za
iz#radnj odmaralita! U nekim slajevima vari nis preivjelima
doptali ni da' me. revinama svoji( ka' tra#aj za trplima
vlastite dje/e!BB Tajlandska skpina Preivjeli iz tsnamija i nji(ovi
pristae brzo se okpila da se obrana s otimainom zemlje! U jednom
od nji(ovi( prvi( pro#lasa pie ovo$ %>a biznismene-politiare tsnami
je bio znak da s im molitve sliane' bdi da je doslovno izbrisao
obalna podrja oistivi i( od zajedni/a koje s dotad stajale kao
zapreka planovima za iz#radnj odmaralita' (otela' ko/karni/a i
z#ajalita kampa! >a nji( s sad obalna podrja otvorena zemljaY)BH
&tvorena zemlja! U kolonijalnim vremenima bila je to toboe zakonita
doktrina < terra nl! Gko se neko podrje pro#lasilo praznim ili
%pstim)' mo#lo se pri#rabiti' i stanovnitvo istrijebiti bez #rinje
savjesti! U dravama koje je po#odio tsnami' pojam otvoreno#
podrja obremenjen je tim rnim povijesnim odjekom i bdi sjeanje
na pokradena bla#a i nasilne pokaje %/iviliziranja) starosjedila/a!
Nijam' ribar ko#a sam poznala na plai zaljev Gr#am' nije
primjeivao nikakv razlik! %>a vlad s
BRH
M !"l "" l8&"Nl l!l ""!""XlP' " U ! " " " ! " V " !lP!l + " " " " " " " " !+ " "
"" " " " " 9 " " 9 "9 9 K !++ + " Xl " " i! " l " i V " N!l
i +++ i!i!U ? !i +++ li i se da mi m ++ is/V ++ - i vi vi i lv i iv
"/iPitl mili!
Nij!n!i sam poznala skpini ribara koji s se netom vratili s mora'
oij krvavili od slane vode! Kad sam iznijela vladin plan o preseljenj
mali( ribara na dr# pla' nekoliko je nji( izvklo iroke ribarske
noeve i zaklelo se da e %okpiti narod i sna#) i boriti se za svoj
zemlj! 6ekli s tla s restorane i (otele poetk dobrodoli/om
doekali! %=ada)' rekao je ribar imenom Gbdl' %kad smo im dali
komadi nae zemlje' sada ele sve!) Dr#i ribar' 9ansoor' pokazao je
prema sjenovitim stablima palme' dovoljno snanim da pteive dar
tsnamija! %Ta stabla posadili s moji pra-pra-pradjedovi! >ato bismo
se mi selili na dr# plaD) 0edan nje#ov ro.ak zarekao se da e otii
tek kad presi more!
Priljev pomoi za obnov nakon tsnamija trebao je stanovni/ima =ri
7anke ptiti mo#nost da iz#rade trajni mir nakon to s pretrpjeli
neizmjerno vie od ti( #bitaka! U zaljev Gt#an' kao i d /ijele
istone obale' iz#ledalo je kao da poinje dr#a vrsta rata iji e
pobjednik izvi korist iz :ondova < =in#alii' Tamili ili 9slimani <
i' najvanije od sve#a' (oe li prav korist izvi stran/i na ran
domae# stanovnitva!
Poeo me obzimati mraan d\ja v' kao da vjetat mijenja smjer i da se
=ri 7anka sprema postati jo jednom %rekonstriranom) dravom koja
klizi ravno vjeno razaranje! Cotovo jednaki( pritbi naslala sam
se lani "rak < o obnovi kojoj s povlateni Ktdi i neki odabrani
ijiti! Nekoliko (manitarni( radnika koje sam poznala 5olomb
reklo mi je da im je neizmjerno drae raditi na =ri 7anki' ne#o "rak
ili G:#anistan < ovdje se nevladine dr#e jo smatraj
nepristranima' pa ak i poma' a rije obnova nije jo dospjela okaljati
vlastito znaenje! "pak' i to se mijenjalo! U prijestolni/i sam nailazila na
plakate s #rbim karikatrama zapadni( (manitara/a koji nov/em
pretrpavaj depove dok otoani mir od #ladi!
Nevladine di#e podnijele s najvei teret #njeva koji je izazvala
obnova jer s bile dobro vidljive' zbo# svoji( lo#otipa to s i( lijepile
po svim slobodnim povrinama z more' dok s =vjetska banka'
U=G"D i vladini dnosni/i' snatrei o preobrazbi =ri 7anke Bali'
rijetko naptali svoje rede #rad! "ronino' bdi da s
(manitarne or#aniza/ije bile jedine koje s ndile bilo kakv pomo
< ali sve je to bilo neizbjeno' jer je ono to s ndili bilo potpnosti
neprimjereno! Dio problema leao je injeni/i to je (manitarni
kompleks postao toliko velik i toliko se odaleio od ljdi
BR4
ni! mm vi!mi nae milim!U iiN SsesiNe! !ikoio svi koj/ sam N S+ @Mii!i
i!i i!i ( i i i i i + !+ i i
s %pstopani ivot nevladinim dr#ama) -- skpi lioieli' vile ++!+
pl!+M+ i' to je najvie raspalilo narodni #njev' najnovija bijela terenska
vozila! Posjedovale s i( sve (manitarne or#aniza/ije' ali s ta vozila
bila preiroka i previe snana za ske zemljane ptove! 5ijele dane
ttnjili s lo#orima' podizali prain' dok s im na zastavi/ama vijorili
nazivi < &g:am' Forld 8ision' =ave t(e 5(ildetn < kao da je rije o
nekakvim tristima iz daleko# =vemira nevladini( dt#a! U zemlji
toliko toploj kao to je =ri 7anka' takva vozila' sa svojim zatamnjenim
staklima i klimatiza/ijom nadilazila s pojam prijevozno# sredstva <
bila s pokretne mikroklime!
8idei da #orina bja' nisam se mo#la ne zapitati koliko e jo
vremena protei prije ne#o to =ri 7anka pode za "rakom i
G:#anistanom' #dje je obnova toliko sliila na pljak da s
(manitarni radni/i postali mete napada! To se zbilo ned#o nakon
mo# odlaska < pokolj Trin/omelee' lkome #rad na istonoj
obali' stradalo je sedamnaest dtavljana =ri 7anke koji s radili za
me.narodn nevladin dr# G/tion G#ainst Xn#er! To je
potaknlo nov val okrtni( skoba' te je obnova nakon tsnamija
potpnosti zastala! Nakon novi( napada' mno#e s (manitarne
or#aniza/ije' stta( za si#rnost svoji( zaposlenika' napstile s
zemlj! Dr#e s se preba/ile na j#' podrja pod nadzorom vlade i
tako skratile pomo tee po#o.enom istok te sjevet pod tamilskim
nadzorom! Takve odlke samo s jo vie osnaile osjeaj da se
sredstva za obnov troe nepoteno' osobito nakon to je istraivanje
koje je provedeno potkraj 233*! otkrilo da je' nato tome to je najvei
dio ka koje je otetio i porio tsnami i dalje revinama' jedina
iznimka predsjedniin izborni okr# na j#' #dje je obnovljeno
nesvakidanji( i desni( +AB posto domova!B4
Xmanitarni djelatni/i koji s ostali na teren istonim podtjima
otoka blizini zaljeva Gt#am soili s se s novim valom raseljeni(
osoba < stotine tisa bile s prisiljene zbo# nasilja napstiti svoje
domove! Djelatni/i Ujedinjeni( naroda %koji s dobili #ovore za
obnov kola koje je razorio tsnami' premjeteni s na iz#radnj
za(oda za ljde raseljene zbo# borbi)' izvjeje T(e Ne; Jork
TimesD*
U srpnj 233*! #odine' Tamilski ti#rovi slbeno s objavili da je
#otovo s prekidom vatre < obnova je zavrila i rat je ponovno otpoeo!
9anje od #odin dana kasnije botbama nakon tsnamija po#inlo je
vie od etiri tise ljdi! Na istonoj obali obnovljen je samo djeli
poreni( ka' ali s stotine novi( z#rada ve izreetane me/ima'
netom #ra.eni prozori razneseni s eksplozivom' dok s se novi
krovovi rili nakon #ranatiranja!
BR*
" i!i i i i i i mm ( iP!" " K!" l i " iN i i " i!!" l!V ii i ++ i +0 iU K!" j iN i !+ i
i M m l!l i-! !+ i !+ -!+ i mi i m ii!!!!!!N! i!i
j in ++ raMbl i!iV!iiiNii #i ' 7i i r!ko#a i!ii!i! 9il j/ )%ti vijek
siaj!io n!i siakl/nini no#ama' !i sVe stm- #ajile sti M!"n krv! "pak' jedno
je si#rno < da lii se na =ri "!anki korijenio mir' potrebno je nadjaati
ratne dobitke metl kojima s i opipljivi ekonomski dobi/i ratne
ekonomije kojoj se vojska skrbi za obitelji svoji( vojnika' a Tamilski
ti#rovi za obitelji svoji( bora/a i bombaa-samoboji/a!
Neizmjerna dareljivost koja je slijedila nakon tsnamija sebi je
nosila rijetk mo#nost ostvarivanja zarade na istinskom mir - bila s
to sredstva koja s omo#ivala zamiljanje potenije drave'
popravljanje razorene zajedni/e na nain kojim bi se z ke i /este
obnavljalo i me.sobno povjerenje! Umjesto to#a' =ri 7anka je'
jednako kao i "rak' primila ono to 6onald Paris' politolo# sa
=veilita &tta;i' naziva %kaznom mira) < nametanje krvoedno#'
ratoborno# ekonomsko# modela koji je veini stanovnika oteao ivot
pravo trentk kad s im pomirenje i smanjenje napetosti bili
najpotrebniji!BA "stini za volj' peat mira pon.en =ri 7anki nosio je
vlastiti soj rata! Nastavak nasilja obeavao je zemlj' sverenost i slav!
Korpora/ijska mirovna ponda' osim izvjesnosti bezemljatva
najskorijoj bdnosti' ndila je' d#orono #ledaji' i 8arle1jevo
ne(vatljivo dizalo!
Cdje #od je kriarski po(od 5ikake kole odnio pobjed' stvorio je
trajn najni klas koja ob(vaa izme. 24 i *3 posto stanovnitva!
&n je vijek neki oblik rata! Gli' kad se takav ratni ekonomski model
masovni( iseljavanja i zatiranja kltra nametne dravi koj je ve
po(arala kataklizma' dravi izmr/varenoj etnikim skobima' onda je
po#ibelj neizmjerno vea! Kako je Ke1nes zapisao prije mno#o #odina'
takav vid mira kao kazne vijek sa sobom nosi politike posljedi/e <
med kojima s izbijanja jo krvaviji( ratova!
BRA
=vijet >eleni( i 5rveni( zona
=lobodno pospremite ve klasian privid da katastro:e ne izazivaj
diskrimina/ij < da one sve pred sobom ravnaj pravo
%demokratskim) nemarom! Poasti se smjeravaj na obespravljene'
one koji svoje ivote moraj ivjeti na pt po#ibelji! G"D= nije nimalo
dr#aiji!
Xein 9arais' jnoa:riki pisa/' 233*!+
Katrina se mo#la predvidjeti! =ve to je posljedi/a politiko# stroja koji
#ovorno predaje vlastit od#ovornost privatnim tvrtkama i
potpnosti se odrie bilo kakve od#ovornosti!
Xarr1 Bela:onte' ameriki #lazbenik i bora/ za #ra.anska prava' rjan
2334!2
U dr#om tjedn rjna 2334! #odine' nala sam se Ne; &rleans sa
spr#om Gvijem i' naravno' Gndre;om s kojim sam ptovala "rak'
zbo# snimanja dokmentar/a djelomino poplavljenom #rad! Dok
nam se bliio veernji poli/ijski sat' dakle est sati popodne' krili
smo li/ama ne spijevaji pronai pt! =ema:ori nis radili' a
polovi/ prometni( znakova olja je ili odnijela sa sobom ili i( je
ba/ila sttan! &tpad i voda prijeili s pt na veini /esta i veina
oni( koji s pokavali zaobii prepreke bili s pridoli/e popt nas'
koji nis imali pojma kamo id!
Nesrea je bila teka < jedno se vozilo pnom brzinom zabilo
dr#ome bok' nasred veliko# krianja! Na ato zaletio se sema:or'
proletio kroz eljezn o#rad i zastavio se na nekom trijem! Ptni/i
oba atomobila pretrpjeli s' na sre' samo lake ozljede < ipak'
nisam se sti#la ni snai' a ve sam leala vezana na nosilima i Xitna me
vozila svojim ptem! U izma#li/i izazvanoj potresom moz#a' bila sam
savreno si#rna da' kamo #od me vozili' nee biti dobro! 8idjela sam
stra(otne prizore prirnoj klini/i na aerodrom Ne; &rleans <
lijenika i bolniara bilo je toliko malo da s spaeni satima ekali
nje#' sktreni invalidskim koli/ima!
BRI
pokraj Koje smo se prorrm rnrrnr! 1ntra nTTrPnP'avna njenom mje' i/
osoblje' (iv! /l/ki i ni- sli UNi-' li in " ilo oil i v!iv!++ i bolesnike na i
vol ! 9olila sam bolniare ila me pste! =jeam se ila sam im #ovorila
ela sam dobro' stvarno dobro' a zatim sam se vjerojatno onesvijestila!
&svijestila sam se kad smo pristi#li najsvremenij i najspokojnij
bolni/ koj sam ikad vidjela! >a razlik od klinika pretrpani(
evakiranim ljdima' medi/inskom /entr &/(sner < s pondom
%zdravstvene skrbi i mentalno# spokoja) - lijeni/i' medi/inske sestre i
bolniari bili s brojniji od pa/ijenata! >apravo' inilo se da na savreno
re.enom odjel lei jo samo ai/a pa/ijenata! Nekoliko minta
kasnije nala sam se prostranoj sobi #dje se za moje posjekotine i
modri/e brinla mala vojska medi/insko# osoblja! Tri sestre odma( s
me odvele na rend#ensko snimanje vrata; brini lijenik' jnjako#
podrijetla' izvkao mi je nekoliko komadia stakla i nainio par avova!
Kao veteranki kanadsko# sstava javno# zdravstva' bilo mi je to
potpno nepoznato iskstvo < obino sam kod lijenika ope prakse
po ekaoni/ama provodila po etrdeset minta! G sada sam se nalazila
sredit Ne; &rleansa < samom sredit najvee javne zdravstvene
krize novijoj povijesti =jedinjeni( Drava! Uljdni administrator
doao mi je sob i objasnio da % Gmeri/i mi plaamo zdravstven
zatit! Dra#a' jako mi je ao < to je zapravo strano! Da nam je bar
va sstav! 9olim vas' ispnite obraza/!)
Nekoliko sati kasnije mo#la sam slobodno napstiti bolni/ < samo da
na snazi nije bio poli/ijski sat koji je potpnosti blokirao #rad!
%Najvei s problem)' priao mi je privatni var predvorj #dje smo
oboje bijali vrijeme' %toliki narkomani! &visni/i o (eroin pokavaj
se vi ljekarn!)
Bdi da je ljekarna bila vrsto zakljana' staist je bio toliko
ljbazan da mi da nekoliko tableta za mirenje bolova! Upitala sam #a
kako je bolni/i bilo kad je olja bila na vr(n/! %Bo# (vala' nisam
bio deran)' rekao je! %]ivim izvan #rada!)
Kad sam #a pitala je li otiao poma#ati po sklonitima' pitanje kao da
#a je smelo i pomalo zbnilo! %Nije mi palo na pamet)' od#ovorio je!
Brzo sam tem skrenla na' kako sam mislila' si#rnije podrje <
bdnost bolni/e 5(arit1! 9anjkalo joj je toliko mno#o sredstava da
je jedva :nk/ionirala i prije olje < ljdi s ve predvi.ali da' nakon
svi( oteenja nastali( poplavi' moda nikad vie nee proraditi!
%Bilo bi bolje da je otvore)' rekao je! %&vdje ne smijemo lijeiti te
ljde!)
BRR
iij//m/Ka skid koj sam pravo primim' ni ++ samo tj/ioviN/nj/
kltre koja je omo#ila ase ra#ana Katrina' kltre koja je
najsiiomanije stanovnike Ne; &rleansa ostavila da se tope! Kao
diplomat privatno# medi/insko# :aklteta i staist privatnoj bolni/i'
bio je od#ajan da neosi#rane' preteno a:ro-amerike stanovnike Ne;
&rleansa jednostavno ne vidi kao mo#e pa/ijente! To je vrijedilo
prije olje' ali je ostalo vrijediti i nakon to se /ijeli Ne; &rleans
preobrazio divovsk (itn pomo < sosjeao je s evakiranim
stanovnitvom' ali to nije mijenjalo injeni/ da i( i dalje nije mo#ao
sa#ledati kao svoje mo#e pa/ijente!
Kad je Katrina darila' odjednom s na svjetsk pozorni/ izile otre
#rani/e izme. svjetova bolni/e &/(sner i bolni/e 5(arit1! Kkonomski
osi#rani odvezli s se iz #rada' prijavili se (otele i nazvali
osi#ravaja drtva! &ni( +23 333 stanovnika Ne; &rleansa koji
nis imali atomobila' koji s ovisili o pomoi dtave pri evaka/iji'
ekali s pomo koja nije stizala' ispisivali oajnike pozive pomo
ili od vrata (ladnjaka pravili splavi! Ti s prizori pottesli svijet jer je
nato pomirenosti sa svakodnevnim nejednakostima pristpa
zdravstvenoj sktbi i opremljenosti kola' veina nas je pretpostavljala
da bi katastro:e ttebale biti neto dr#o! Uzimalo se zdravo za #otovo
da e dtava < barem bo#atim zemljama < tren/ima kataklizme
pritei ljdima pomo! =like iz Ne; &rleansa pokazale s da je to
ope vjerovanje odbaeno < da s katastro:e tren/i kojima
krvoedni kapitalizam sjedi tajm-at' da se tim tten/ima svi
jedinjjemo' ali drava preba/je vi brzin < i to bez javne
tasptave!
Uslijedilo je ktatko razdoblje' dva-tri tjedna' tijekom koji( se inilo da
e potapanje Ne; &rleansa izazvati kriz ekonomske lo#ike koja je
svojim nemilosrdnim napadima na javn s:er velike mnoila
ljdske patnje! %&lja je razotkrila posljedi/e neoliberalistiki( lai i
misti:ika/ija' jednim jedinim potezom)' pisao je politolo#' podtijetlom
iz Ne; &rleansa' Gdolp( 6eed mladi!B Qinjeni/e to# tazotkrivanja
dobro s poznate < od brana koje nikad nis popravljene' preko
nedovoljno sbven/ionirano# sstava javno# prijevoza' pa sve do
injeni/e da se #radski plan priprema za slaj katastro:e sveo na
podjel D8D-ova sa savjetom da' slaj dolaska ra#ana'
stanovnitvo treba napstiti #rad!
>atim se t zatekla i =avezna prava za krizne sita/ije ?EK9G@'
laboratorij Bs(eve administta/ije kojem se ispitivala vizija vlasti
kojom pravljaj korpora/ije! U ljet 233H! #odine' savezna drava
7oisiana EK9G-i je poslala za(tjev za sredstvima potrebnima za
razrad sveob(vatno# plana
H33
;rnre) nnnrrnn/TiXninp mj/nr s iiiN/i srrmnj/njti pirair/i/)
ii;i/-
bio je ji-il!in ml pio#i!im!i bsliev/ vi!isti! No' "T!9G' to# isto# ljeta' s
pola milijna ilol!it'i pl!a #ovor s pi ivatnom t vitkom "nnovative
Kmer#en/1 9ana#ement! Nj/Min zadatak liio je stvoriti %plan za slaj
katastro:alno# dara ra#ana na j#oiston 7oisian i #rad Ne;
&rleans)!H
Privatna tvrtka nije tedjela sredstva! &kpila je vie od stotin
strnjaka' a kad s ostali bez nov/a' ponovno s se obratili EK9G-i;
ran se na kraj popeo na milijn dolara! Tvrtka je oblikovala
s/enarije masovne evaka/ije koji s ob(vaali sve < od dostave
vode do naptaka ssjednim zajedni/ama da prona. prazne terene
koje je mo#e trentano prenami-jeniti za naselja prikoli/a za
evakirane < sve ono razmno to se nije ostvarilo kad je ra#an
popt oni( kakve s zamiljali istin dario! Dijelom i zbo# to#a to
se' tijekom osam mjese/i nakon to je #ovorni sradnik predao
izvjee' nije podzelo nita! %Nije bilo nov/a za nastavak)'
objanjavao je 9i/(ael Bro;n' tadanji ravnatelj EK9G-e!4 Pria je
obiajena za izopaen drav kakv je iz#radio Bs( - slab'
nedostatno :inan/iran javni sektor s jedne strane i' sporedna' bo#ato
:inan/irana korpora/ijska in:rastrktra s dr#e! Kad s pitanj bile
isplate #ovornim sradni/ima' sredstava je bilo napretek < kad je
pitanj :inan/iranje temeljni( :nk/ija drave' bla#ajne s prazne!
Ba kao to se okpa/ijska vlast =jedinjeni( Drava "rak razotkrila
kao prazna ljtra' kad je Katrina darila' takvom se pokazala i
savezna vlast kod ke! >apravo' vlast je bila toliko temeljito odstna
da EK9G naiz#led nije bila sposobna pronai stadion Ne; &rleans
#dje s danima bez vode i (rane amile dvadeset tri tise ljdi <
sprkos injeni/i da s svi svjetski mediji ve danima bili tamo!
Neki ideolozi slobodno# trita' videi taj spektakl koji je kolmnist
Ne; Jork Timesa Pal Kr#man nazvao %vlada koja ne vlada)' osjetili
s da im vjera slabi! %Urene brane Ne; &relansa ostavit e
posljedi/e na neokonzervativnom pokret jednako d#ake i dboke
kao one koje je pad Berlinsko#a zida ostavio na li/ sovjetsko#a
komnizma)' pie pokajniki pravovjernik 9artin Kell1 svom' esto
itanom esej! %Nadajmo se da e svi koji s poti/ali napredak te
ideolo#ije' med njima i ja' imati dovoljno vremena da promisle o svim
svojim po#rekama!) Qak s i pripadni/i stare #arde neokonzervatizma
kakav je bio 0ona( Coldber# poeli moliti %velik vlast) da pritekne
pomo! %Kad #rad tone more' a pobna se ne moe obzdati' onda bi
vlast vjerojatno trebala krenti ak/ij!)*
H3+
#je je vij/K mo#e pronai imiiink/ apostole tri/dmaiMnia! Nama
je tra#edija' ali j/' kako 9ilton Eriedman pie svom vodnik M!a U'MMM
=treet 0ornal' %istovtemeno i prilika)! Dana +B! rjna 2334! etrnaest
dana nakon to s popstile brane < zaklada Xerita#e priliila je
ssret ideolo#a-istomiljenika s repblikanskim zakonodav/ima! "z to#a
se iznjedrio popis %6eak/ija slobodno# trita na ra#an Katrin i
visoke /ijene na:te) < sve svem trideset dva pro#rama' svi redom
ravno iz prirnika 5ikake kole' svi redom oblieni kao %pomo
rtvama ra#ana)! Prve tri preporke #lasile s %odma( kinti
ptevladavaji Davis-Ba/onov zakon o plaama #roenim
podrjima) < to se odnosi na zakon koji saveznim #ovornim
sradni/ima propisje isplat minimalne zatade$ %/ijelo #roeno
podrje pretvoriti zon slobodno# podzetnitva s jedinstvenom
poreznom stopom) i %/ijelo podrje pretvoriti re#ij ekonomske
konkren/ije ?sa sveob(vatnim poreznim olaki/ama i kidanjem svi(
propisa@)! Dr#i za(tjev pozivao je na podjel vaera roditeljima koje
e koristiti privatnim kolama!A Tjedan dana kasnije' sve te mjere
predstavili s pred-sjednik Bs(! Naposljetk je ipak morao
provoditi zakone o rad' iako i( je veina #ovorni( sradnika
doslovno zanemarivala!
Na sastank se rodilo jo ideja koje s dobile predsjednikov podrk!
Klimatolozi s povean estalost ra#ana izravno povezivali s
porastom temperatre o/eana!I Ta povezanost' naalost' nije sprijeila
radn #rp zaklade Xerita#e da od Kon#resa zatrai kidanje propisa
o zatiti okolia koji s titili obal 9eksiko# zaljeva' odobrenja za
iz#radnj novi( ra:inerija =jedinjenim Dravama i zeleno svjetlo za
%benje Grktikom na/ionalnom zatienom podrj)!R =ve te
mjere dovest e do poveanja emisije stakleniki( plinova' vano#
ljdsko# doprinosa klimatskim promjenama < nato tome'
predsjednik i( je odma( podrao' nazivavi i( reak/ijama na dar
ra#ana Katrine!
>a samo nekoliko tjedana obala >aljeva pretvorila se laboratorij za
on ist %vlast koj vode vanjski sradni/i) kakva se prvi pt javlja
"rak! Kompanije koje s se doepale najnosniji( #ovora bile s
pripadni/e poznate ba#dadske ekipe$ Xallibrtonova podrni/a KB6
z#rabila je *3 milijna dolara za obnov priobalni( vojni( baza!
Bla/k;ater je titio EK9G-ine zaposlenike od pljakaa! Parsons <
zlo#lasan zbo# nekvalitetni( radova "rak - prezeo je najvei projekt
mosto#radnje na 9ississippiej! Elor' =(a;' Be/(tel' 5X29 Xill - svi
tedom najvaniji #ovorni sradni/i "rak < s vladom sklapaj
#ovore o dopremi pokretni( ka za
H32
P!"" " " 9l " +++ " " " ! " " " " " " " " ! + " i " i " + " X ! " " !+ ! " 9
" NV!N NV V ! " N!? V 9l ++ ' " +! "" X " !+ N!l !
K!io sin mi nn ivi in V ++n-ii- pi iiiij/(!i++' s!inio nekoliko 0!m!i
nakon olje kao da ji- ba#dadska >elena Mona poletjela iz!svo#a
#nijezda na Ti#ris i sletjela Ne; ?@rl/;tns! Paralele se nis mo#le
porei! >a provedb opera/ije %Katrina) =ba; je najmio bive#
ravnatelja vojno# reda za obnov "rak! Elor je svo# #lavno#
inenjera iz "raka preselio poplavljeno podrje! %Nai radovi na
obnovi "raka polako se sporavaj' sto#a na raspola#anj imamo ljde
koji e voditi nae radove 7oisiani)' objasnio je predstavnik tvrtke!
0oe Gllba#(' onaj ija je tvrtka Ne; Brid#e =trate#ies obeavala
"rak dovesti Fal-9art i A-Kleven' bio je #lavni lobist sklapanj
mno#i( poslova! =linosti s toliko padale oi da s neki plaeni/i'
svjee pridoli iz Ba#dada' imali tekoa da se prila#ode! Kad je
izvjestitelj David Knders pitao naorano# straara koji je vao (otel
Ne; &relans je li esto iao ak/ij' straar je od#ovorio$ %Ne!
&vdje je kao >elenoj zoni!)++
0o mno#o to#a podsjealo je na >elen zon! Pre#ledavaji #ovore
vrijedne I'A4 milijardi dolara' kon#resni s istraitelji pronali primjere
%znatni( nap(avanja trokova' olako troenje i loe pravljanje)!+2
?Qinjeni/ da s se one iste #reke iz "raka ponavljale Ne; &rleans
trebala bi za#liti tvrdnja da je okpa/ija "raka bila tek niz nesrea i
po#reaka koje s obiljeile nestrnost i nedostatan nadzor! Kad se iste
te po#reke ponavljaj bezbroj pta' vrijeme je da se razmisli o
mo#nosti je li tom slaj ope rije o po#rekama!@
U Ne; &rleans' jednako kao i "rak' nije proptena nijedna prilika
za zarad! Tvrtka Ken1on' podrni/a me#a-po#rebno# kon#lomerata
=ervi/e 5orporation "nternational ?koja je dala znatna sredstva za
Bs(ev kampanj@' dobila je posao skpljanja mrtvi( s li/a i iz ka!
Posao je tekao nesvakidanje sporo' tijela s se danima prila na sn/!
=pasio/i i volonteri koji s radili mrtvani/ama nis smjeli prati
pomo jer bi skpljanjem leeva zadrli Ken1onov poslovni teritorij!
Tvrtka je dravi zaranala' prosjeno' +2 433 dolara po rtvi < poslije
se soila s optbama za loe oznaavanje vee# dijela leeva! 0o
#odin dana nakon poplave trpla stanj raspada i dalje se pronalazila
na tavanima!+B
0o jedan sladak detalj iz >elene zone < inilo se da stvarno iskstvo
esto nema nikakve veze s dobivanjem ovora! Gs(Britt' tvrtka koja je
zaradila pola milijarde dolara klanjaji otpad' navodno nije
posjedovala nijedan kamion za odvoz otpada' pa je /ijeli posao
preba/ila svojim #ovornim sradni/ima!+H 0o vie oi pada
primjer tvrtke kojoj je EK9G platila 4'2
H3B
nemar rai isii < pr/#raii in/; ;ri/ansa! iM#i!inja N/ pi S ii ` ij!++!+
mkiiv/ i nikad nije dovrena! Tvrtka + !i#l(o!se + @isasi/r 6eliel nala
se pn. im i a#om' pa se otkrilo da je zapravo rije o vjerskoj skpini!
%Najblie ?oni zadatk bilo je to da sam or#anizirao lo#orovanje
mladei pod okriljem svoje /rkve)' priznao je direktor 7i#(t(osea'
pastor Car1 Xeldret(!+4
0ednako kao i "rak' vlada je jo jednom odi#rala lo# tiskate za
nov/e' optemljene za isplate i la#anja! Korpora/ije s izvlaile
:ondove ptem debeli( #ovora' a zatim vladi za zdarje davale ne
toliko kvalitetno obavljene poslove ne#o prilo#e za kampanj iMili
odane vojnike spremne za sljedee izbore! ?U Ne; Jork Times pie
ovako$ %Dvadeset najvei( #ovorni( sradnika od #odine 2333!
potroili s #otovo B33 milijna dolara na lobiranje i donirali 2B
milijna dolara politikim kampanjama!) Bs(eva administra/ija je za
zvrat izme. 2333! i 233*! za 233 milijardi dolara poveala koliin
sredstava za isplat #ovornim sradni/ima!+*@
0o je neto bilo poznato < #ovorni sradni/i odbijali s zaposliti
lokalno stanovnitvo koje bi obnov Ne; &rleansa s(vatilo ne samo
kao posao ne#o i kao dio ozdravljenja i osnaivanja zajedni/e!
Fas(in#ton je lako mo#ao postaviti vjet kojim bi potpisivanje svako#
#ovora za obnov nakon Katrine ovisilo o tome da tvrtke zaposle
lokalno stanovnitvo' z poten pla' i tako m pomo#n da nastavi
ivjeti! Umjesto to#a' stanovni/i >aljeva' jednako kao i "tak' morali
s #ledati kako #ovorni sradni/i stvaraj ekonomski pro/vat temeljen
na olako steenom nov/ porezni( obveznika i olabavljenim propisima!
"s(od je' potpno predvidljivo' bio taj da' nakon to s sve razine
sradnika pokpile svaka svoj dio' nije ostalo nita za ljde koji s
obavljali posao! Na primjer' pisa/ 9ike Davis otkrio je da je EK9G
tvrtki =(a; plaala +A4 dolara po etvornoj stopi modre /erade kojom
s prekrivani oteeni krovovi < sprkos tome to je /erade pribavila
vlada! Nakon to s svi nii sradni/i pokpili svoj dio' tadni/i koji s
stvari k/avali avle /erade' primali s 2 dolara po etvornoj stopi!
%=vaka tazina #ovorno# (ranidbeno# lan/a' dr#im rijeima'
prederava se #ar#antanskim razmjerima < osim one najnie)'
napisao je Davis' %na kojoj se obavlja stvarni posao!)+A
0edno istraivanje iznosi podatak da se %etvrtina tadnika koji s
obnavljali #rad sastojala od seljenika bez pravovaljani( isprava <
najveim dijelom Xispanoamerikan/i - i koja je zara.ivala daleko
manje od le#alno zaposleni( radnika)! U 9ississipij se zajednikom
tbom natjeralo nekoliko kompanija da stranim radni/ima isplate
stotine tisa dolara
H3H
" V " " 9P " + !++ " + " "" " " " " 9 " lV "" NV " ++ M!NN "" " ++ " "XP
9 " ! " " "" " !++ " " " " " !+ " l!l 8" "9 " "" i Nl UXU
iii ii i probi " ( i iiNilniV Ng %sit 7i v; lili nje#tn #ovorni siii!lnik@ i'
navodno im rekao d!i na #iadi(si/ sliMe imi#ra/ijska slba! 8eina i( je
pobje#la da izbje#ne (ienje naime' lom slaj' mo#li s zavriti
nekom od novi( zatvora za ile#alne seljenike za ij je iz#radnj
Xallibrton-KB6 sklopio #ovor sa saveznom vladom!+I
Napadi na nemone koji se izvo.eni ime obnove i spaavanja' nis se
zastavili toj toki! Da bi pokrili desetke milijardi kojima s plaane
#ovorne obveze i porezne olaki/e privatnim tvrtkama' repblikanski
je Kon#res stdenome 2334! najavio da savezni bdet mora srezati
za H3 milijardi dolara! 9ed ostalima' prekint je rad pro#rama za
stdentske kredite' zdravstven zatit i so/ijalne iskazni/e za (ran!+R
Dr#im rijeima' najsiromaniji #ra.ani Gmerike dvapt s
sbven/ionirali taj #ovorni Kldorado < prvi pt kad s se sredstva za
pomo rtvama Katrine preobrazila neobzdane isplate
korpora/ijama' ime nis stvorena ni potena radna mjesta niti je
osi#rano :nk/ioniranje javni( slbi' i dr#i pt' kad je na razini
/ijele drave' ime plaanja ti( prenap(ani( rana' kinto oni(
nekoliko pro#rama kojima se izravno pomae nezaposlenima i
siromanim radni/ima!
0o ne tako davno katastro:e s bile tren/i drtveno# izjednaenja'
rijetki tren/i kad s rasprene zajedni/e ostavljale podjele po strani i
radile zajedno! "pak' katastro:e sve veoj mjeri postaj sprotnost
tome < one praj vid okrtn i betno podijeljen bdnost
kojoj se pravo na ivot otkpljje nov/em i konkren/ijom!
Ba#dadska >elena zona najbolji je primjer to# svjetsko# poretka! >ona
posjedje vlastit elektrin mre' vlastite tele:onske i kanaliza/ijske
sstave' neovisn opskrb na:tom i vlastit' najsvremenije opremljen
bolni/ s kliniki istim opera/ijskim dvoranama < i sve to tite pet
metara debeli zidovi! Na neki dan nain >ona podsjea na divovski'
oklopljeni tristiki eriser' sidren sred mora nasilja i bezna.a
sijane 5rvene zone koja se zove "rak! Gko se ovjek spije kr/ati'
ekaj #a kokteli pokraj bazena' loi (olivdski :ilmovi i teretane! Gko
se ne na.e me. odabranima' onda #a moe pokositi metak samo zato
to je stajao prebliz zid!
=vda "rak vidljiva je okrtna i diver#entna vrijednost koja se
pripisje raznim kate#orijama ljdi! >apadnja/i i nji(ovi iraki kole#e
posjedj kontrolne toke na lazima nji(ove li/e' betonske zatitne
zidove pred kama' pan/irke i danonono derne privatne vare!
>emljom ptj
H34
Kama kjM! pi oM!oi/ + lM!vi savaZ / n +++ ajvaMii iNi i ++!+++ +++ mi i
W SN!i NP'iasi %m(i vod)! =vakim svojim pokretom o.ailj ist
!imoi!iln pork mi smo odabrani' nai ivoti vrijede neiM!mjerno vie!
"raani srednje klase' me.vremen' dre se za sljede' ni prek
na toj ljestvi/i oni mo# kpiti zatit lokalni( mili/ija' mo#
otmiarima platiti otkpnin za oteto# lana obitelji! No' #olema veina
"raana ne iva ni najmanj zatit! Kroe li/ama nezatieni od
svako# mo#e# nasilja' dok i( od atomobila-bombi titi samo tanak
sloj tkanine! U "tak sretni/i nose pan/irke' ostali nose brojani/e!
"sprva sam pomiljala da je :enomen >elene zone jedinstvena pojava
irako#a rata! Danas' nakon #odina koje sam provela podrjima
opstoenim katastro:om' s(vaam da se >elena zona pojavljje
sv#dje #dje (arai kompleks kapitalizma katastro:e' nosei one iste
otre podjele izme. odabrani( i odbaeni(' zatieni( i os.eni( na
prokletstvo!
Do#odilo se Ne; &rleans! Nakon poplave' ve ionako podijeljen
#rad pretvorio se bojini/ na kojoj s ratovale obzidane zelene i
pobjenjele /rvene zone < to nije bilo posljedi/a tete nastale
poplavom' ne#o %Pslobodnotrini(P rjeenja) koja je pri#rlio
predsjednik! Bs(eva administra/ija odbila je iz krizni( :ondova plaati
zaposlene javnom sektor' te je #radska prava Ne; &rleansa' nakon
to je iz#bila svoj porezn baz' morala tijekom nekoliko mjese/i
nakon ra#ana Katrine otpstiti tri tise radnika! 9ed njima s bila i
esnaestori/a zaposlenika iz reda za planiranje < to smrdi na %de-
baasi:lka/ij) < a otpteni s ptavo trentk kad s Ne; &rleans
planeri bili doslovno oajniki potrebni! Umjesto to#a' milijni
dravni( dolara preli s rke vanjski( savjetnika' od koji( s mno#i
tje/ajni tr#ov/i nekretninama!23 Naravno' otkaze s dobile i tise
itelja' ime je otvoren pt preobrazbi desetaka javni( kola arter-
kole < pravo ono to je predla#ao Eriedman!
Cotovo dvije #odine nakon olje' bolni/a 5(arit1 i dalje stoji
zatvorena! =dski sstav jedva da :nk/ionira' a privatizirana
elektrodistrib/ijska tvttka Kner#1 nije spjela staviti #radsk
elektrin mre po#on! Nakon to je zaprijetila da e radikalno
podii /ijene' tvrtka je prilino mtnim nainima od savezne vlade
spjela izmsti jo 233 milijna dolara! =stav javno# prijevoza ostao
je bez #otovo polovi/e zaposleni(! Colema veina javni( #ra.evinski(
projekata stoji s ptozorima prekrivenim daskama i psta < savezna
prava za stano#radnj odlila je' od to# broja' sriti pet tisa
stambeni( jedini/a!2+ Najvei dio tristiko# lobija Gziji ezno
H3*
!Ne; i Pi -!iiisti Mi"iim iP i S S +++ !(m !! S' iN!iinr stanove <
nekolik M#rada' n!lime' i i!i 7iMi stP tia sj!i j ++++++ n ++ mi!i b(Min i
"Prant ske etvrti' tamonje# tristiko# ma#neta!
bn./s(a ?vikali poma#ala je podizanj protestno# lo#ora ispred jedne
od zatvoreni( z#rada' =t! Bernard Pbli/ Xosin# i objanjava da ve
d#o imaj planove o tome to treba initi sa =t! Bernardom' ali i(
nis mo#li provesti sve dok s tamo ivjeli ljdi! Tako s se okoristili
katastro:om kao nainom ienja etvrti' trentk kad je etvrt bila
najslabija!!! To je sjajan teren za vee ke i apartmane! 0edini problem
jest to da treba izba/iti sv on /rn sirotinj koja tamo biY)22
=lajevi kola' privatni( ka' bolni/a' sstava javno# prijevoza i
nedostatka iste vode mno#im dijelovima #rada otkrivaj da se javna
s:era Ne; &rleansa ne obnavlja < dapae' brie se' a olja se koristi
kao izlika! U ranijoj :azi kapitalistiko# %stvaralako# razaranja)'
velika podrja =jedinjeni( Gmeriki( Drava ostaj bez svoji(
proizvodni( baza i de#eneriraj se' pretvaraji se pojase rde
revni( tvorni/a i zaboravljeni( stambeni( naselja! Ne; &rleans
nakon Katrine mo#ao bi dati prvi primjer novo# oblika revno#
rbano# krajobraza zapadnome svijet < pojas plijesni' razoren
smrtonosnim spajanjem zastarjele javne in:rastrktre i ekstremni(
klimatski( vjeta!
Gmerika dr#a #ra.evinara izjavila je 233A! #odine da s =GD toliko
zaostale odravanj javne in:rastrktre < /esta' mostova' kola'
brana < da e' tijekom pet #odina' biti potrebno vie od bilijn i petsto
milijardi dolara da bi se vratila okvire obiajeno# standarda!
Umjesto to#a' takvi se ras(odi re i dalje!2B "stovremeno' javna
in:rastrktra diljem svijeta soava se s dosad nevi.enim stresom'
ra#anima' /iklonima' poplavama i mskim poarima' sve estalijim
pojavi i snanijim! 7ako je zamisliti bdnost kojoj sve vei broj
#radova posjedje osjetljiv i d#o zanemarivan in:rastrktr koj
re katastro:e i koja se zatim ostavlja da trne' a da se njezine temeljne
sl#e vie nikad ne popravljaj ili obnavljaj! U me.vremen se oni
dobro potkoeni povlae tvr.ene zajedni/e #dje im privatni
dobavljai ispnjavaj sve potrebe!
>na/i takve bdnosti jasno s se nazirali vrijeme nailaska sezone
ra#ana 233*! #odine! Tijekom samo jedne #odine indstrija obzda-
vanja krize doslovno je eksplodirala < dese/i novi( tvrtki laze na
trite' obeavaj si#rnost i zatit slaj da dari jo jedan od
8eliki(! 0edan od ambi/iozniji( projekata zapoela je zrakoplovna
tvrtka Fest
H3A
%plan spaavanja oil ra#ana koji evaka/ij pd katasiiolom pt vara
otmjeni provod)! U trentk pribliavanja olje' kompanija svojim
lanovima rezervira boravak najlksznijim #ol:-klbovima'
topli/ama ili Disne1land! Nakon to se potvrde rezerva/ije' odabrane
lksznim mlanja/ima evakiraj iz zone dara! %Nema ekanja
redovima' nema petljanja sa svjetinom < samo ptovanje prvim
razredom koje problem pretvara praznike!!! Uivajte tome to ste
spjeli izbjei obiajen mete evaka/ije pted ra#anom!)2H
>a one koji ostaj postoji dr#i vid privatizirano# rjeenja! Codine
233*! 5rveni je kri potpisao novo partnerstvo za djelovanja slaj
krize s kompanijom Fal-9art! %Prije ne#o to trepne' sve e se
pretvoriti privatno podzetnitvo)' izjavio je Bill1 Fa#ner' ravnatelj
krizne prave na Elorida Ke1s! %&ni posjedj iskstvo! &ni
posjedj i sredstva!) Covorio je na Na/ionalnom kon#res o
ra#anima #rad &rland na Eloridi < /vatem #odinjem sajm
okrentom tvrtkama koje prodaj sve to bi mo#lo biti korisno
slaj nove katastro:e! %&vdje s neki izjavili$ P=tari' to je veliki
biznis!P To je moj novi biznis! 8ie se ne bavim vrtnom ar(itektrom!
&dlazim podzetnike koji se bave ienjem otpada nakon ra#anaP)'
rekao je Dave Bland:old' izla#a na kon:eren/iji koji je tamo izla#ao
svoje %obroke koji se sami pod#rijavaj)!24
8elik dio sporedne ekonomije katastro:e iz#ra.en je nov/em porezni(
obveznika' i to za(valjji pro/vat podrj privatizirane obnove
ratnim zonama! Divovski #ovorni sradni/i koji s "rak i
G:#anistan bili %elita)' nali s se pod estalom politikom paljbom
zbo# troenja veliko# dijela sredstava iz dravni( #ovora na vlastite'
korpora/ijske sradnike < izme. 23 i 44 posto' kako pokazje
revizija #ovorni( sradnika "rak' provedena 233*! #odine!2* 8elik
dio ti( stedstava otiao je' potpno zakonito' #oleme investi/ije
iz#radnje korpora/ijske in:rastrktre < Be/(telove bri#ade
#ra.evinski( strojeva' Xallibrtonovi zrakoplovi i armade kamiona' te
nadzorna strktta koj izra.j 7-B' 5G5" i Booz Gllen!
Najradikalnije la#anje me. njima jest ono Bla/k;aterovo <
paravojn in:rastrktr! Utemeljena +RR*! #odine' tvrtka se okoristila
neprekintim dotokom #ovora tijekom Bs(eva mandata da stvori
privatn vojsk od dvadeset tisa plaenika' i velik vojn baz
=jevernoj 5arolini' vrijedn izme. H3 i 43 milijna dolara! 0edno
izvjee o Bla/k;aterovim mo#nostima navodi sljedee$ %6azvoj
lo#istiki( opera/ija kojima je mo#e bre
H3I
m i + " i +!+ " + ++ '+ " + +! j iN l[ " NN n " M !+ 'NNVl @N 9l lV " +!+ " " " V "
!P ++!+ " "!" " li "t " " ! , Pj Sl " " " + "!" i ! ;
i!iMl ili liiNi "( 'i' ml naorani( llikop ilo veliko# Bo/in#ova
modela P?SM! "vnk!i piisjiPiliij/ i iiPNKPlin! Najvei taktiki vozni poli#on
dravi!!! " 0mj/tno jezero povrine 23 (ektara po ijoj povrini na
pontonima pltaj kontejneri s brodskim o#radama i oknima'
prila#o.eni za obk i vjebe desanta na neprijateljski brod! Poli#on za
obk pasa s I3 ekipa raspore.eni( diljem svijeta!!! + +33 metara
d#aka streljana za obk snajperista!)2A,
Desno orijentirane novine =jedinjenim Dravama Bla/kvvater opisj
kao %al-eaid pn pozitiva/a)!2I Gnalo#ija doslovno zapanjje! Cdje
#od se zastavio kompleks kapitalizma katastro:e' na tom s mjest
obilno ni/ale naorane skpine izvan do(vata drave! To i ne
iznena.je - kad drave obnavljaj pojedin/i koji ne vjerj vlast'
drave koje #rade redom s slabe' to stvara potranj za alternativnim
sna#ama si#rnosti < radilo se t o Xezbolla(' Bla/k;ater'
9a(dijevoj armiji ili bandi s li/a Ne; &rleansa!
6o.enje te sporedne i privatizirane in:rastrktre nadilazi okvire
politike! Kad privatno iz#ra.ena in:rastrktra koja je nastala tijekom
Bs(eva mandata djelje kao /jelina' otkriva se potpnosti obliena
drava ntar drave' snana i sposobna jednako koliko je stvarna
drava slaba i lomna! Ta korpora/ijska drava sjeni nastala je #otovo
iskljivo nov/em porezni( obveznika ?R3 posto pri(oda Bla/k;atera
potjee od #ovora s dravom@' naplatom obke osoblja ?najveim
dijelom nekadanji( dravni( slbenika' politiara i vojnika@!2R
Unato tome' ta divovska in:rastrktra nalazi se privatnom
vlasnitv i pod privatnim nadzorom! Cra.ani koji s sve to platili
nemaj nikakvi( prava na t sporedn ekonomij' niti na njezina
sredstva!
U me.vremen je stvarna drava iz#bila sposobnost obavljanja
svoji( temeljni( :nk/ija bez pomoi #ovorni( sradnika! &prema joj
je zastarjela' a najvei strnja/i pobje#li s privatni sektor! Kad je
Katrina darila' EK9G je morala pronai #ovorno# sradnika koji e
sklapati #ovore s dr#im sradni/ima! =lino tome' kad je dolo
vrijeme da se osvremeni vojni prirnik < podrj pravila koja
pokrivaj odnose s #ovornim sradni/ima' vojska je taj zadatak
predala jednom od svoji( najvei( #ovorni( sradnika' tvrtki 9P6"
< % ki) nije vie bilo strnjaka! 5"G
, 0edan od vidova te indstrije koji izaziva najve strepnj jest$ koliko
je ta indstrija otvoreno pristrana! Na primjer'
tvrtka Bla/k;ater blisko sra.je s pokretom za zabran pobaaja i
ostalim' desno orijentiranim' pokretima! Dona/ije daje #otovo
iskljivo 6epblikanskoj stran/i' mjesto da oklade raspore.je na
vie %konja)' kao to ini veina veliki( korpora/ija! Xallibrton IA
posto svoji( prilo#a za kampanj alje 6epblikan/ima' 5X29 Xill A3
posto! "pak' sna# mate nadilazi napor da se zamisli dan kad e
politike stranke najmljivati te kompanije da (ode protivnike tijekom
izborne kampanje - ili da i( koriste tajnim opera/ijama' previe
%mranim) ak i za 5"G-!
H3R
spijimsi senior /ia @/ #ovor i m s ran mi mi!i mor!a M!aoi !+ nn +
!i mnai/ G#en/ijinoj kantini! %0edan nedavno mirovljeni a#ent
rekao je tla mi m dvapt prili dok je ekao kav)' izvjeje 7os
Gn#/l/s +Piin/s! Kad je 9inistarstvo domovinske si#rnosti odlilo da
se podi#n %virtalne o#rade) na amerikim #rani/ama s 9eksikom i
Kanadom' 9i/(ael P! 0a/kson' doministar' #ovornim sradni/ima je
rekao$ %&vo je neobina prilika!!! 9olimo vas da nam se vratite i
poite nas kako da radimo svoj posao!) Clavni inspektor ministarstva
objasnio je da Domovinska si#rnost %ne posjedje kapa/itete potrebne
za inkovito planiranje' nadzor i realiza/ij pro#rama ?"ni/ijative
si#rni( #rani/a@)!B3
Pod Bs(evom vla drava i dalje posjedje sve rese vlasti <
prelijepe z#rade' predsjednike kon:eren/ije za tisak' politike skobe
< ali vie ne obavlja stvarni posao vlasti' nita vie ne#o to
zaposleni/i Nikeovom po#on Beaverton i dalje ivaj teniske!
Posljedi/e odlke koj je donijela sadanja politika vr(ka' da svoje
dnosti na koje s izabrani sstavno predaj #ovornim sradni/ima'
protezat e se onkraj trajanja samo jedne administra/ije! Kad se trite
jednom stvori' mora se tititi! Kompanije samome sr/ kompleksa
kapitalizma katastro:e sve vie drav i nepro:itne dr#e #ledaj kao
izravn konkren/ij < iz korpora/ijske perspektive' kad #od vlade ili
(manitarne or#aniza/ije izvre svoje tradi/ionalne zadae' #ovornim
sradni/ima otimaj posao koji se moe izvesti z ostvarivanje zarade!
%>anemarena obrana < kako mobilizirati privatni sektor /ilj
potpore Domovinskoj si#rnosti) < #lasi naslov jedno# izvjea iz
233*! #odine ijem s se savjetodavnom odbor nale neke od
najvei( korpora/ija sektor i koje pozorava na to %da izljevi
:ederalne samilosti koje se oitj pranj pomoi rtvama
katastro:a tje na sposobnost trita da pravlja vlastitom
izloeno rizik)!B+ "zvjee je objavio =avjet za me.narodne
odnose' i njem se tvrdi da ljdi' ako znaj da e im vlast pritei
pomo' izostaje poriv da plaaj privariziran zatit! U slinome ton'
#odin dana nakon Katrine' direktori trideset najvei( korpora/ija
=jedinjenim Dravama skpili s se pod zajednikim nazivnikom
&kr#lo# stola o biznis' ijem se lanstv nalaze Elor' Be/(tel i
5(evron! =kpina se prozvala Partnerstvo za nadzor katastro:e i odma(
se poalila da im nepro:itni sektor izlaskom na teren nakon katastro:e'
%kvari posao)! &ito s im (manitar/i i nevladine dr#e zadrle
trite dona/ijama #ra.evinsko# materijala' mjesto da je
H+3
" V " " K5 #l!l="U " " M V " N+V !+ "! i "!" 9l M!" l 9 " " M V !+ " " Ni " "
+ " " !+ "" " "!" " " " " " " " i ++++ Tl " + "jetl5
bolje od " "j/dinj/i( n!mill!i!?-P
8elik ilio le a#resivnosti iM!vi iv iz injeni/e tla korpora/ijski svijet
dobro Mna da zlatno doba neo#ranieni( savezni( #ovora ne moe
trajati mno#o dlje! 8lada =jedinjeni( Dtava tetra ravno
ekonomsk kriz' za to je velikim dijelom zaslna de:i/itarna
potronja kojom se plaalo stvaranje privatizirane ekonomije katastro:e!
To znai da e prilino skoroj bdnosti broj #ovora drastino
opasti! Potkraj 233*! #odine' vojni analitiari s iznijeli predvi.anja da
bi se Penta#onov proran za nabave' tijekom sljedee# desetljea'
mo#ao smanjiti za #otovo 24 posto!BB
Kad se rasprsne mje(r katastro:e' tvrtke kakve s Be/(tel' Elor i
Bla/k;ater iz#bit e velik dio svoji( primarni( pri(oda! " dalje e
posjedovati visok te(nolo#ij i oprem koj s pribavili na troak
porezni( obveznika' ali e morati iznai nov poslovni model' nov nain
kojim e pokrivati svoje visoke trokove! =ljedea :aza razvoja
kompleksa kapitalizma katastro:e savteno je jasno vidljiva < z
porast broja krizni( sita/ija' z vlad koja nee moi podmirivati
rane' z stanovnitvo koje bldi zbo# nesposobne drave' sporedna
korpora/ijska drava iznajmljivat e svoj in:rastrktr katastro:e
svima koji s plateno sposobni' po najvioj trino podnoljivoj /ijeni!
Na prodaj e biti sve - od (elikoptera na krovovima z#rada' preko
pitke vode' do leajeva sklonitima!
Bo#atstvo ve danas pra neki vid izlaza za nd slaj najvee#
broja katastro:a < njime se kpj sstavi rano# pozoravanja za
podrja kojima s dari tsnamija esti' njime se #omilaj zali(e
Tami:la za sljede naval epidemije! Njime se kpje voda
bo/ama' #eneratori' satelitski tele:oni i privatne poli/ije! U vrijeme
izraelsko# napada na 7ibanon 233*! #odine amerika je vlada pokala
bar poetk vlastitim dravljanima naplatiti trokove evaka/ije <
naposljetk je morala odstati od to#a!BH Gko nastavimo tom prav/'
slike ljdi koji stoje na krovovima Ne; &rleansa ne samo to daj vid
nerazrijeen dio amerike povijesti rasni( nejednakosti' ne#o sle i
kao vjesnik kolektivne bdnosti apart(ejda katastro:e kojem o
prav na preivljavanje odlj oni koji s sposobni platiti vlastiti
bije#!
Cledaji prema nadolazeim katastro:ama < ekolokim i politikim
< esto pretpostavljamo da emo se svi zajedno soiti s njima' da s
nam potrebne vode koji s(vaaj koliko ve plovimo tim krsom
samonitenja! "pak' nisam toliko si#rna! 9oda je dio razlo#a zato
se toliki dio nai(
H++
s vjereni da e i( nova/ spasiti oil ono# n!iN#oi/#!i! +3 nar njetomi/no
moe objasniti i injeni/ zato toliki broj Bs(/vili pristaa potj/i/ iz
kranske zajedni/e Posljednji( dana! U i#ri nije samo potreba za vjero
vanjem da postoji pomoni izlaz iz svijeta koji stvaraj! 8anije jest da
je Dr#i dolazak parabola ono#a to stvaraj na ovome svijet - sstav
koji zaziva razaranje i katastro: da bi' nakon to#a' privatnim
(elikopterima i zranim mostovima sebe i svoje prijatelje prenio
boansk si#rnost!
Dok #ovorni sradni/i (itaj da razvij alternativne i stabilne izvore
pri(oda' kao jedan od mo#i( kazao se biznis provjere otpornosti
ostali( korpora/ija! Time se bavio Pal Bremer prije odlaska "rak <
mltina/ionalne kompanije pretvarao je si#rnosne mje(re'
sposobne da nesmetano nastave :nk/ionirati ak i kad se oko nji(
raspadaj drave kojima djelj! Prvi rezltati vidljivi s
predvorjima mno#i( veliki( njjorki( i londonski( poslovni( z#rada
< aerodromske si#rnosne provjere popraene za(tjevima za
ispravama s :oto#ra:ijom i rend#enima < ali ta indstrija stremi daleko
vie' mata o #lobalnoj privatiza/iji komnika/ijski( mrea' zdravstv i
ener#eti/i tren/ima krize' i sposobnosti za pronalaenje i transport
#lobalizirane radne sna#e samo sredite velike katastro:e! Dr#o
mo#e podrje razvoja koje je prepoznao kompleks kapitalizma
katastro:e lei pravljanj #radovima < zadae poli/ije i vatro#asa/a
#ovorom se prenose na privatne zatitarske tvrtke! %"sto ono to rade
za vojsk sred Ealde' mo# komotno raditi i za poli/ij sred
6enoa)' izjavio je #lasno#ovornik tvrtke 7o/k(eed 9artin stdenome
233H!B4
"ndstrija predvi.a da e se ta nova trita radikalno razviti tijekom
sljedee# desetljea! 0asn vizij prav/a kretanja ti( trendova daje 0o(n
6obb' bivi zapovjednik postrojbe Delta Eor/e' sadanji spjeni
poslovni konzltant! U ve opepoznatom mani:est to #a je napisao
za asopis East 5ompan1 opisje %krajnji is(od) rata protiv terora' kao
%nov' daleko vri pristp na/ionalnoj si#rnosti' iz#ra.en ne oko
drave ne#o oko #ra.ana i privatni( tvrtki!!! =krb za si#rnost postat e
zadaom mjesta #dje ivite i ono#a za ko#a radite' ba kao to to biva i
sa zdravstvenom skrbi)!B*
6obb nastavlja$ %"mni pojedin/i i mltina/ionalne korpora/ije prvi e
se izvi iz nae# kolektivno# sstava i radije se odliti za
najmljivanje kakve privatne vojne tvrtke' kakve s Bla/k;ater ili
Triple 5anop1' koje e tititi nji(ove domove i po#one i spostavljati
zatitn o#rad oko svakodnevno# ivota! Usporedne transportne
mree < koje se razvijaj iz
H+2
Ti!ij!ii v v nmipini i in tvnitir!i i :rinrnviTmi 0Mr lNrn +++ rvt niVi!rillT
l)! T58"lvrp
si#iano# i dobro ?iNi ` ++++++ mi# #nijivil!i dr#o)' laj elitni svijet
ve Mivi pnim ivotom' ali ko(b predvi.a da e srednja klasa brzo
poi za tim primjerom %stvaraji pri#radske zajedni/e koje e dijeliti
trokove zatite)! Takva %Pokloplj/na pred#ra.aP rasporedivat e i
odravati pomone #eneratore i komnika/ijske mree)' njima e
patrolirati privatne mili/ije %koje s prole korpora/ijsk obk i
(vastaj se svojim najsvremenijim sstavima reak/ije na krizn
sita/ij)!
Dt#im tijeima' svijet pri#radski( >eleni( zona! G oni izvan te
zatitne o#rade!!! %oni e se morati zadovoljiti osta/ima na/ionalno#
sstava! Ctavitirat e amerikim #radovima #dje e postati sbjektima
danonono# nadzora i rbni( ili nepostojei( slbi! =iromani nee
imati dr#o pribjeite)!
Bdnost koj opisje 6obb velikoj mjeri podsjea na sadanjost
Ne; &rleansa' #dje s iz tevina iznikle dvije iznimno razliite vrste
o#ra.eni( zajedni/a! = jedne strane stoje takozvani EK9G-ini #radovi -
samotni' zapeak zbijeni lo#ori prikoli/a za siromane sttadalnike;
iz#radili s i( Be/(telovi ili Elorovi #ovorni sradni/i' njima
pravljaj privatne zatitarske tvrtke ije op(odnje kre poljnanim
parkiralitima' dre novinare podalje i prema preivjelima se ponaaj
kao prema zloin/ima! = dr#e strane zdi se o#ra.ene zajedni/e
iz#ra.ene bo#atim #radskim etvrtima < Gdbon i Carden
Distri/t' mje(ri :nk/ionalnosti koji kao da s se potpnosti
izdvojili iz drave! =amo nekoliko tjedana nakon olje' stanovni/i s
tamo ve imali vod i snane pomone #enetatore! Nji(ovi bolesni
lijeili s se privatnim bolni/ama' nji(ova dje/a po(a.ala s nove
artet-kole! Kao i obino' nis imali potrebe za javnim prijevozom! U
njorlinskom pred#ra. =t! Bernard Paris(' tvttka D1n5orp na sebe je
prezela najvei dio poli/ijsko#a posla - one dr#e etvrti izravno s
najmile zatitarske tvttke! "zme. te dvije vrste privatizirani(
svereni( drava zdie se njorlinska inai/a 5rvene zone - prostor
kojem broj bojstava vrto#lavo raste' a etvrti kakva je 7o;er Nint(
Fard pretvaraj se post-apokaliptin niij zemlj! 6eperski (it koji
izvodi 0venile' snimljen ljeto nakon Katrine' sjajno opisje
okrenje$ %]ivimo kao Xaiti' bez vlasti) < posrnla drava =GD!BA
Bill ei#le1' njorlinski odvjetnik i aktivist primijetio je$ %To to se
zbiva Ne; &tleans samo je kon/entrat' jasnija verzija zbivanja
diljem nae zemlje! =vaki #rad naoj domovini nosi velike slinosti s
Ne;
H+B
domovini otioa/i s io ssiava javno# oni'iMovaiiN!i' javno#
si!miov'iiiN!i'
dravne zdravstvene skrbi i kazneno# prava! Gko ne sprijeimo oni-
koji ne podravaj javno obrazovanje' zdravstvo i stanovanje' nastavit
e /ijel ov drav pretvarati 7o;er Nint( Fard!)BI
Taj pro/es je ve odavno zeo ma(a! 0o jedan traak vida
bdnost apart(ejda katastro:e moe se otkriti bo#atom'
repblikanskom pred#ra. Gtlante! Tamonji stanovni/i zakljili s
da im je dosta da svojim porezima na nekretnine sbven/ioniraj kole
i poli/ij siromanim a:roamerikim pred#ra.ima! 6e:erendmom s
odlili osnovati vlastiti #rad' =and1 =prin#s' koji moe vlastite poreze
troiti na svoji( +33 333 stanovnika' i pritom ne dijeliti pri(ode diljem
daleko vee# okr#a Elton! 0edini problem bio je to =and1 =prin#s
nije imao #radsk vlast koj je trebalo stvoriti iz temelja - od
prikpljanja poreza preko rbanistiko# plana do iz#radnje parkova i
rekrea/ije! U rjn 2334!' mjese/ kad je poplava po#odila Ne;
&rleans' stanovni/ima =and1 =prin#sa javili s se predstavni/i
#ra.evinsko# i konzl-tantsko# diva' kompanije 5X29 Xill' s
nesvakidanjim prijedlo#om - mi emo obaviti posao za vas! >a
poetn /ijen od 2A milijna dolara #odinje' kompanija se obvezala
iz temelja podii potpno nov #rad!BR
Nekoliko mjese/i kasnije' =and1 =prin#s je postao prvi %#ovorni
#rad)! >a nov #radsk prav izravno s radila samo etvori/a
djelatnika < svi ostali bili s vezani #ovorima! 6i/k Xirsekorn' voda
Xillovo# projekta' opisje =and1 =prin#s kao %list bijelo#a papira bez
ijedne :nk/ije vlasti)! Dr#om novinar je rekao da %dosad nitko
naoj indstriji nije stvorio #rad takvi( razmjera)!H3
Gtlanta 0ornal-5onstittion izvjeje da %kad je =and1 =prin#s
odlio za pravljanje #radom zeti #ovorne sradnike' to se smatralo
smionim eksperimentom)! Tijekom samo #odine dana' pomama za
#ovornim #radovima ve je (arala imnim pred#ra.ima Gtlante i
postala %obiajenim postpkom na sjever okr#a Elton)! =sjedne
zajedni/e pole s za primjerom =and1 =prin#sa i tako.er na
re:erendm odlile postati samostalnim #radovima i na #ovor zeti
nov #radsk vlast! 0edan od novi( #radova' 9ilton' za t je zada
odma( najmio 5X29 Xill < tvrtka je stekla iskstvo! Ubrzo se rodila
kampanja kojoj s novi korpora/ijski #radovi eljeli stvoriti vlastiti
okr#' to bi znailo da nijedan nji(ov porezni dolar ne bi odlazio
siromana ssjedstva! Plan je naiao na estok otpor izvan enklave -
naime' politiari s tvrdili da bez ti( porezni( sredstava ne bi vie
mo#li odravati velike sstave
H+H
podsjea !i Ne; , Pi leans i neto i!niNe n!i 9a#.a.!,P
++ lim iinniiii pred#ra.ima Gil!iniezavrio je trideseto#odinji
kriarski po(od korporatizina s /iljem podrivanja i %deranja) drave <
ne samo to s privatnim rkama zavrile sve javne sl#e' ne#o i
sama djelatnost vlasti' dakle' ptavljanje! &sobito je prikladno to je taj
revol/ionarni korak nainila pravo kompanija 5X29 Xill!
Korpora/ija je "rak zaradila milijne dolara na #ovorima koji s je
obvezivali da izvrava temeljn :nk/ij vlasti' naime' nadzor ostali(
#ovorni( sradnika! U -ri 7anki' nakon tsnamija' ne samo to je ta
tvrtka #radila lke i mostove ne#o je imala zada %sveob(vatno#
pravljanja pro#ramom obnove in:rastrktre)!H2 U Ne; &rleans
nakon Kattine kompanija dobiva 433 milijna dolara da iz#radi EK9G-
ine #radove' te da bde spremna obaviti isti taj posao slaj nove
katastro:e! 8eliki metat privatiza/ije drave tren/ima
nesvakidanji( okolnosti' tvrtka to danas ini svakidanjim
okolnostima! Gko je "tak poslio kao laboratorij ekstremne
privatiza/ije' onda je :aza ispitivanja oito zavrila!
H+4
ini/ijative
"zrael kao poka i opomena
8isoke #ranine o#rade ne pripadaj svijet Cla#a' ne#o svijet
pri#ivaa bke z atopteve' lksznim loama na stadionima'
prostorima za nepae' zatienim zonama na aerodromima i
%o#ra.enim zajedni/ama)!!! &ne jasno otkrivaj sve povlasti/e imni(
i zavist siromani( i to na nain ne#odan za obje strane! =to nije isto
kao tvrditi da nis inkovite!
5(ristop(er 5ald;ell' vii rednik' T(e Feekl1 =tandard' stdeni
233*!+
Desetljeima s svi tvrdili da sveopi kaos ispija svjetsk ekonomij!
Pojedinani okovi i krize mo#li s se iskoristiti kao pol#a za
otvaranje novi( trita' ali nakon to je prvi ok obavio posao' za trajan
ekonomski rast bili s potrebni relativan mir i stabilnost! Tako #lasi
pri(vaeno objanjenje zato s devedesete bile toliko spjene < po
zavretk Xladno# rata' ekonomije s bile slobodne da se sredotoe na
tr#ovin i la#anja i kako s drave postajale sve povezanije i ovisne
jedne o dr#ima' mo#nost da bombardiraj jedna dr# bivala je sve
manja!
Na =vjetskom ekonomskom :orm Davos' 233A! #odine' politiari
i vode korpora/ija razbijali s #lave zbo# stanja koje je' bar nazi#led'
pori/alo tonost te opepri(vaene tvrdnje! To s nazvali %Dilemom iz
Davosa) koj je 9artin Fol:' kolmnist Einan/ial Timesa opisao kao
%kontrast izme. ekonomija prikladni( za svijet i problematini(
politiki( pro#rama)! &n pie da se ekonomija soila s %nizom okova
< brzovnim slomovima nakon 2333! #odine' teroristikim asima
++! rjna 233+!' ratovima G:#anistan i "rak' trvenjima oko
amerike politike' skokom realni( /ijena na:te na razine nevi.ene jo
od sedamdeseti( #odina' prekidnom pre#ovora Do(i ?pre#ovori
=vjetske tr#ovinske or#aniza/ije@ i skobima izazvanim iranskim
nklearnim ambi/ijama) < a ipak' ista ta ekonomija nala se
%zlatnom dob nairoko raspodijeljeno# rasta)! 0ednostavnim rijeima'
svijet ide k vra#' na obzor se ne nazire stabilnost' a #lobalna
ekonomija sve to pozdravlja #romo#lasnim aplazom! Ubrzo nakon
to#a
H+*
sovsk ni i ni ako se i iM#ovara sa mii( nN! i ma za ndim! ml ne od
nosi-' onda ++ njr in- moe bili! Gko si- nakon to#a popria s mo#im
la#aima' onda s to dosati nevi.ena zlatna vremena)!2
laj zbnjji trend tako.er se prati pomo ekonomsko# indikatora
nazvano# %indeks odnosa pitolja i kavijata)! Taj indeks prati prodaj
borbeni( mlazni( aviona ?pitolj@ i lkszni( mlanjaka ?kavijar@!
Tijekom sedamnaest #odina' indeks otkriva da je razdobljima kad se
prodavalo mno#o lovaki( zrakoplova' prodaja lkszni( mlanjaka
padala i vi/e versa < kad je rasla prodaja lkszni( mlanjaka' opadala
je prodaja vojni( aviona! Naravno' ai/a ratni( pro:itera vijek se
spijevala obo#atiti prodajom orja' ali s oni' ekonomski #ledano'
bili beznaajni! "stina svremeno# trita #lasi da nije mo#e ostvatiti
snaan ekonomski pro/vat sred nasilja i nestabilnosti!
"pak' ta istina vie ne vrijedi! &d 233B! nadalje' dakle' od #odine
invazije na "rak' indeks otkriva da je porasla prodaja i lovaki(
zrakoplova i lkszni( mlanjaka < brzo i istovremeno' to znai da je
svijet sve manje mirno mjesto' a da se istovremeno akmlira jo vei
pro:it!B Calopiraji ekonomski rast Kini i "ndiji djelomino je
zaslan za porast potranje za lksznim proizvodima' ali je za to'
jednakim dijelom' zaslno i irenje sko# vojno-indstrijsko#
kompleksa #otovo sveob(vatni kompleks kapitalizma katastro:e!
Clobalna nestabilnost danas ne po#odje samo malenoj #rpi tr#ova/a
orjem < ona stvara #oleme pro:ite visoko-te(nolokom si#rnosnom
sektor' #ra.evinarstv' privatnim zdtavstvenim tvrtkama koje lijee
ranjene vojnike' na:tnom i plinskom sektor < i naravno' svim
#ovornim sradni/ima iz vojne indstrije!
6azmjeri zarada koji s se nali na ko/ki oito s dovoljni za
pokretanje ekonomsko# pro/vata! 7o/k(eed 9artin' iji je bivi
potpredsjednik predsjedavao odborom kojem je #lasno za#ovarao rat
"rak' primio je samo 2334! #odine 24 milijardi dolara ameriki(
porezni( obveznika! Demokratski kon#resmen Xenr1 Fagman
primijetio je da taj iznos %nadilazi brto domai proizvod +3B drave'
med kojima se nalaze "sland' 0ordan i Kostarika!!! a vei je i od
zajedniki( bdeta 9inistarstva tr#ovine' 9inistarstva ntarnji(
poslova i Uprave za malo podzetnitvo kao i kpne zakonodavne
#rane vlasti)! =am 7o/k(eed bio je %trite nastajanj)! Tvrtke kao
to je 7o/k(eed ?izme. 2333! i 2334! #odine /ijena dioni/e te tvrtke
trostrila je vrijednost@ velikim s dijelom dio
H+A
indeks =pade " @elense' %mjerilo M!a vrijednost dioni/a pod i ni Ni i na
ol Si a ne' zrakoplovstva i svemirski( te(nolo#ija' te domovinske
si#rnosti)' svake #odine' od 233+! do 2334! biljei prosjeni( +4 posto
porasta - sedam i pol pta vie ne#o to poveanje biljei indeks
=tandard i Poor koji mjeri vrijednosti 433 kompanija tijekom isto#
razdoblja!H
Dilem iz Davosa jo vie podjarje izrazito pro:itabilan model
privatizirane obnove' stvoren "rak! 8rijednosti dioni/a #ra.evinski(
tvrtki' a med njima s i oni divovi koji s se nakon ratova i prirodni(
katastro:a omastili #ovorima bez javno# natjeaja' porasle s 243
posto izme. travnja 233+! i travnja 233A! &bnova i iz#radnja
pretvorila se toliko velik posao da se svako novo razaranje doekje s
s(itom koji prate sijane ponde javni( dioni/a < B3 milijardi za
obnov "raka' +B milijardi za obnov nakon tsnamija; +33 milijardi za
Ne; &rleans i obal >aljeva; A'* milijardi za 7ibanon!4
Teroristiki napadi koji s obino vrto#lavo rili brze' sada se
primaj sa slinim zb.enjem! Nakon ++! rjna 233+! brzovni indeks
Do; 0ones strmo#lavio se za *I4 bodova odma( po otvaranj trita!
Nasprot tome' A! srpnja 2334-' dana kad s etiri bombe eksplodirale
londonskom javnom prijevoz' pri em s dese/i iz#bili ivote' a
stotine pretrpjele ranjavanja' ameriko trite vrijednosni/a zatvorilo se
na vioj razini ne#o dan prije -NasdaO se podi#ao za A bodova! &no#a
dana kolovoz iste #odine' nakon to je britanska poli/ija (itila
dvadeset etiri osmnjiena koji s navodno planirali raznijeti
mlanjake koji s letjeli prema =jedinjenim Dravama' indeks NasdaO
je poskoio za ++'H boda' velikim dijelom za(valjji vrto#lavom
spon vrijednosti dioni/a domovinske si#rnosti!
>atim s t i doslovno besprizorna bo#atstva na:tno# sektora <
233*! #odini' Kggon9obil sam biljei H3 milijardi dolara pro:ita' to je
najvii pro:it koji je ikad zabiljeen' dok nje#ovi kole#e i sparnike
kompanije me. kojima je i 5(evron' nis previe zaostale!* Kao i
korpora/ije povezane s obranom' nisko#radnjom i domovinskom
si#rno' na:tni sektor svoje bo#atstvo poveava svakim novim
ratom' teroristikim napadom ili ra#anom 4! kate#orije! &sim to bere
kratkorone polodove visoki( /ijena povezani( s nesi#rnim stanjem
dravama proizvo.aima na:te' na:tna indstrija neprekidno spijeva
katastro:e pretvoriti d#orone prednosti - ili time to je velik dio
sredstava za obnov G:#anistana spjela skrenti iz#radnj
skpo/jene /estovne in:rastrktre kao pratnj novom na:tovod
?istovremeno je najvei dio ostali( projekata obnove sta#nirao@' ili
%#raji) novi
H+I
" Pi M !iva ni! i iW iV i ni s/.a ++ les/ti( #oil +++!+ ++V a.eseto#a
stoljea! ++ li im rij! i na " te i plina toliko je blisko pi/pl/t/na s
rkonomijoni katastro:e < obje s temeljni Mtok veine kat a si mla iM
koji li obje vk korist < da zaslje da bde smatrana poasnim
dodatkom kompleks kapitalizma katastro:e!
>avjere nis potrebne
Nedavna bji/a katastro:a preobrazila se toliko spektaklarne pro:ite
da s mno#i ljdi diljem svijeta doli do isto# zakljka < bo#ati i
moni za/ijelo smiljeno izazivaj katastro:e da bi i( mo#li iskoristiti!
U srpnj 233*! #odine' na/ionalna anketa provedena me.
dravljanima =jedinjeni( Drava otkriva da treina ispitanika vjerje da
je vlada mijeana napade ++! rjna' ili da nije inila nita ime bi i(
sprijeila jer je %eljela da =jedinjene Drave zarate na Bliskom
istok)! =line smnje pro#one vein katastro:a posljednji( #odina! U
7oisianis nakon dara Katrine po sklonitima s brjale #lasine da
brane ne bi popstile da i( potajno nis minirali s /iljem %nitenja
/rnako# dijela #rada' dok je bjelaki dio ostao s() < t je
pretpostavk iznio 7ois Earrak(an' vo.a pokreta Nation o: "slam!A Na
=ri 7anki sam esto slala teorije daje tsnami pokreno niz
podvodni( detona/ija koje s izvele =jedinjene Drave da bi mo#le
poslati vojsk j#oiston Gzij i prezeti potpn nadzor nad
tamonjom ekonomijom!
"stina je istovremeno i manje zlokobna i daleko opasnija! Kkonomski
sstav koji za(tijeva neprekidan rast' dok istovremeno #azi #otovo sve
ozbiljne pokaje nametanja ekoloki( propisa' stvara neprekidan niz
katastro:a na vlastitom podrj < nevano je radi li se o vojnim'
ekolokim ili :inan/ijskim! Clad za lakim i brzim pro:itom kakav ndi
isto speklativno la#anje trita vrijednosni/a' valta i nekretnina
pretvotila se mainerije za stvaranje kriza' kao to dokazj azijska
:inan/ijska ktiza' meksika kriza na/ionalne valte i kolaps dot-/oma!
Naa zajednika ovisnost o prljavim' neobnovljivim izvorima ener#ije
izaziva jo neke krize < prirodne katastro:e ?estalost se poveala za
HB3 posto od +RA4!@' ratove koji se vode za nadzor nad ionako
siromanim izvorima ?ne samo ratovi "rak ili G:#anistan' ne#o i
skobi manji( razmjera kao to s oni Ni#eriji' Kolmbiji ili =dan@'
to za posljedi/ ima teroristike reak/ije ?istraivanje provedeno 233A!
otkriva da se broj teroristiki( napada od poetka rata "rak poveao
sedmerostrko@!I
H+R
#ovore da e' samo ako i dalje ostanemo na ovom pni' stiM!i jo ee
i estalije! Dakle' izazivanje katastrola mo#e je prepstiti
nevidljivoj r/i trita! U tom podrj ona istinski radi svoj posao!
"ako kompleks kapitalizma katastro:e ne smilja planove za izazivanje
kataklizmi na kojima se (rani ?iako bi "rak mo#ao biti iznimka od
pravila@' postoje brojni dokazi da indstrijske #rane koje #a sainjavaj
istin marno rade da osi#raj nesmetano djelovanje trentani(
katastro:alni( trendova! 8elike na:tne kompanije #odinama :inan/iraj
pokret za pori/anje posljedi/a klimatski( promjena; Kggon9obil je na
taj pot(vat potroio' kako se pro/jenjje' neki( +* milijna dolara
tijekom posljednji( deset #odina! Unato tome to je taj :enomen
iznimno dobro poznat' daleko se slabije poima me.i#ra izme.
indstrije katastro:e i elitni( tvora/a javno# mnijenja! Nekoliko
tje/ajni( vain#tonski( trstova moz#ova < me. kojima s National
"nstitte :or Pbli/ Poli/1 i 5enter :or =e/rit1 Poli/1 < primaj
izdan :inan/ijsk potpor vojne indstrije i #ovorni( sradnika
9inistarstva domovinske si#rnosti koji izvlae izravan pro:it iz slika
kojima te instit/ije svijet prikazj kao mrano i po#ibeljno mjesto
ije se nevolje moe rijeiti samo silom! =ektor domovinske si#rnosti
tako.er se sve vie povezje s medijskim korpora/ijama' to je
doslovno or;ellovski razvoj do#a.aja! Codine 233H!' div di#italne
komnika/ije 7egisNegis za AA4 milijna dolara kpje =eisint' tvrtk
koja se bavi tra#anjem za poda/ima i koja blisko sra.je na podrj
nadzora sa saveznim i dravnim slbama! "ste te #odine' kompanija
Ceneral Kle/tri/' inae vlasnik televizijske mree NB5' kpila je
"n8ision' proizvo.aa poznato# po kontroverznim napravama za
pronalaenje bombi koje se koristi zranim lkama i ostalim javnim
prostorima! "n8ision je' na #ovorima s 9inistarstvom domovinske
si#rnosti izme. 233+! i 233*! zaradio zapanjji( +4 milijardi
dolara < izvkavi #ovorima vie od bilo koje dr#e kompanije!R
To pritajeno irenje kompleksa kapitalizma katastro:e na prostor medija
mo#lo bi se pokazati kao novi vid korpora/ijske siner#ije koja je
iz#ra.ena na vertikalnoj inte#ra/iji' neizmjerno omiljenoj tijekom
devedeseti(! U svakom slaj' poslovno to ima savreno# smisla! =to
je drtvo vie obzeto panikom' vjereno da svakoj damiji e
teroristi' to s vijesti #ledanije' kompleksi prodaj sve vee koliine
biometriki( identi:ika/ija i detektora teki( eksploziva i podie se
sve vie o#rada opremljeni( visokom te(nolo#ijom! Gdt zarade
devedesetima skrivao se snovima o otvorenom' %malenom planet)
bez #rani/a - ist t lo# novom tislje
H23
5k&"ll Uli i j t U k!lt!l=l X ili ' l!oNr ini " ovisi li ++ " ko " @? "#!lt=t 8&
< ?@/l &l llMj!l' ++!++ tiP'
#ra.evine do n!lMoi!i i i nni ++ !mili lijiMkova < jest mo#nost
postizanj odre.ene taMiniP klimatske stabilnosti i #eopolitiko# mira!
"zrael i stalna drava apart(ejda katastro:e
Dok se analitiari me da pojme dilem iz Davosa' pojavljje se nov
konsenzs! Nije se do#odilo da je trite postalo imno na nestabilnost
- barem ne doslovno tako! Qinjeni/a jest da je neprekidan priljev
katastro:a do te mjere oekivan da se vjeito prila#odljivo trite
promijenilo i skladilo s tim novim stanjem stvari < nestabilnost je
nova stabilnost! U raspravama o tom ekonomskom :enomen koji
nastaje nakon ++! rjna' "zrael se esto spominje kao krnski dokaz!
8eim dijelom prolo# desetljea "zrael je proivljavao vlastit
minijatrn inai/ dileme iz Davosa < ratovi i teroristiki napadi
dobivali s na zama(' dok je brza Tel Gviv rasla do rekordni(
razina sporedno s nasiljem! 0edan brzovni analitiar izjavio je na Eog
Ne;s' nakon bombaki( napada 7ondon A srpnja$ %U "zrael se
svakodnevno ssre s prijetnjom terora' a to trite taste ve /ijel
#odin!)+3 0ednako kao i #lobalna ekonomija ope' izraelska je
politika sita/ija' veina se slae' katastro:alna' ali tamonja
ekonomija nikad nije bila snanija' sa stopom rasta koja je' 233A stala
z bok stopi rasta Kine i "ndije!
&no to "zrael ini zanimljivim okvirima modela pitolja i kavijara
jest injeni/a da je tamonja ekonomija ne samo otporna tren/ima
teki( politiki( data kakvi s bili rat protiv 7ibanona 233*! i predaja
pojasa Caze Xamas 233A! ne#o je na sve to "zrael stvorio ekonomij
koja se vidljivo razvija izravno rea#iraji na eskala/ij nasilja! 9no#o
#odina prije ne#o to s amerike i eropske kompanije s(vatile
mo#nost pro/vata ttita #lobalne si#rnosti' izraelske te(noloke
tvrtke danonono s radile na razvijanj indstrij domovinske
si#rnosti' sektor kojim dominiraj i danas! "zraelski izvozni institt
pro/jenjje da "zrael djelje B43 tvrtki koje prodaj proizvode
vezane z domovinsk si#rnost < 233A! #odine na trite lazi B3
novi( tvrtki! Cledano iz korpora/ijske perspektive' takav tazvoj inio
je "zrael modelom koji e ttite podraavati nakon ++! rjna! "pak'
#ledano iz drtveno-politike perspektive' "zrael moe posliti za jo
jedn svr(!!! pok i opomen! Qinjeni/a da "zrael i dalje iva
stalnom napretk' nato ratovima protiv ssjeda i porast nasilja na
okpiranim podtjima' on otktiva koliko je po#ibeljno #raditi
ekonomij na temeljima pretpostavke ttajno# rata i sve vei( katastro:a!
H2+
#odina < zaokreta koji je ostavio dbok i slabo istraen tje/aj na
spoie.n propast svi( mo#nosti ostvarenja mira! Posljednji pt kad
je na bliskom istok %bknla) iole vjerljivija mo#nost mira' jo
smo ivjeli ranim devedesetima' vremen kad je velika veina
"zraela/a vjerovala da nastavak skoba vie nije poeljan! Pao je
komnizam' otpoinjala je in:ormatika revol/ija' pa je ntar
izraelske poslovne zajedni/e prevladavalo vjerenje da krvava
okpa/ija Caze i >apadne obale' z dodatak bojkota koji s arapske
drave nametale "ztael' #roava izraelsk ekonomsk bdnost!
Pratei eksplozij %trita nastajanj) diljem svijeta' iztaelskim je
korpora/ijama dojadilo da i( rat sporava< eljele s postati dijelom
visokopro:ltno# svijeta bez #rani/a' a ne ostati zatoeni/e re#ionalni(
trvenja! Kad bi izraelska vlada mo#la sklopiti bar nekakav mirovni
sporazm s Palestin/ima' izraelski bi ssjedi prekinli bojkot i drava
bi se nala savrenom poloaj da postane bliskoistina mrea
slobodne tr#ovine!
Codine +RRB! Dan Cilerman' tadanji predsjednik =aveza izraelski(
tr#ovinski( komora' #lasno je za#ovarao takav stav! %"zrael bi mo#ao
postati jo jedna obina drava!!! tonije' mo#ao bi postati strateko'
lo#istiko i marketinko sredite /ijele re#ije' bliskoistini =in#apt ili
Xon# Kon#' #dje mltina/ionalne kompanije smjetaj svoje ptave!!!
Covorimo o jednoj potpno dr#aijoj ekonomiji!!! "zrael mora
djelovati i to (itro da se prila#odi ili e propstiti t jedinstven
ekonomsk ivotn prilik! Potom emo moi rei$ PKto' mo#li
smo!!!P)++
"ste te #odine' =(imon Peres' tadanji ministar vanjski( poslova'
objanjava skpini izraelski( novinara zato je tom trentk mit
neizbjean! G #ovorio je o jednoj potpno osobitoj vrsti mira! %Ne
stremimo mir stje#ova)' rekao je Peres! %Nas zanima mir trita!)+2
Nekoliko mjese/i kasnije' iztaelski premijer Jitz(ak 6abin i voda
Palestinske oslobodilake or#aniza/ije Jasser Gra:at rkovali s se na
travnjak Bijele ke i tako oznaili primjen =porazma iz &sla!
=vijet je slavio' a nji( s troji/a podijelili Nobelov na#rad za mir
+RRH! #odine - zatim je sve polo po zl!
8rijeme &sla moda je bilo razdoblje najvee# optimizma izraelsko-
palestinskim odnosima' ali le#endarno rkovanje nije oznailo
potpisivanje sporazma! Bio je to tek do#ovot o zapoinjanj pre#ovora
koji je najtea pitanja ostavio nerijeenima! Gra:at se naao nezavidn
pre#ovarakom poloaj; morao je pre#ovarati ak i o vlastitom
povratk na okpirana podrja' nije osi#rao nikakav sporazm o
stats 0erzalema' nita o palestinskim
H22
" X + " i i ( " + 0" ' !++ " ti i l j Vt N! " , P!l!l l 9 " !++ l
- " " S S " V " l + " " " N - " l T' ! J !N ` !"8 " ' " P " " ! ! N! i ` ! `
` " " ' "! ! " ! ' '!
U+++++!+ " l!l i rM!itll) kl SNi PP UPl " ++U i " l!l (PN " i l!l i iP svi- dr#o
sjest " ++!+ +++ jesi ++ i il V !+
i!ijmPi irom #rani/e i sk!P i i j##eriiaia #lobaliza/ij/ i lM!ra/l/i i
lPalesiin/i' i ako se pretpostavljalo' trebali s doivjeti toliko opipljivo
poboljanje ivotne svakodnevni/e koje e stvoriti daleko bolje vjete
za stvaranje %mira stje#ova) tijekom bdi( pre#ovora! Tako je'
barem' obeavalo &slo!
Posljedinom slom pridonijeli s brojni imbeni/i! "zrael/i s
optiva( bombae-samoboji/e i 6abinovo bojstvo! Palestin/i s
pivali na bjesomno irenje nezakoniti( naseobina razdoblj
&sla' prikazji to kao dokaz da se mirovni pro/es temelji' rijeima
=(lomoa Ben-Gmija' izraelsko# ministra vanjski( poslova
labristikoj vladi K(da Baraka' %na neo-kolonijalistikim zasadama)'
smiljen tako da e %nakon to napokon zavlada mir izme. nas i
Palestina/a' slijediti stanje ovisnosti ili naprijed smiljen nedostatak
jednakosti izme. ta dva entiteta)!+B 6asprave o tome tko je %minirao)
mirovni pro/es' ili je li mir istin bio stvarni /ilj pro/esa' dobro s
poznate i is/rpno s istraene! "pak' rijetko se spominj dva' slabo
razmljiva' imbenika izraelsko# povlaenja jednostranost < oba s
povezana s jedinstvenim nainom na koji je 5ikaka kola svojim
kriarskim po(odom prodrla "zrael! 0edan je bio priljev sovjetski(
>idova' izravna posljedi/a eksperimenta rske ok-terapije! Dr#i
imbenik bio je prijelaz izraelske izvozne ekonomije' s one koja se
temelji na tradi/ionalnim dobrima i visokoj te(nolo#iji' na ekonomij
nerazmjerno ovisn o prodaji znanja i re.aja povezani( s
protteroristikim djelovanjim! &ba ta imbenika velikoj s mjeri
podrivala pro/es &sl < dolazak 6sa smanjio je izraelsk ovisnost
o palestinskoj radnoj snazi i omo#io m aniti se na okpiranim
podrjima' dok je brz razvoj visokote(noloke ekonomije si#rnosti
najbo#atijim i najmonijim izraelskim kr#ovima probdio snan
potreb za odba/ivanjem mirovni( pre#ovora ime borbe
neprekidnom i vjeito rastem 6at protiv terora!
Nesretnom povijesnom poddarno' poetak pre#ovora &sl tono
se poklapa s najbolnijom :azom rsko# eksperimenta 5ikake kole! Na
travnjak Bijele ke troji/a s se rkovala +B! rjna +RRB! Tono tri
tjedna nakon to#a' 0elj/in je poslao tenkove da p/aj na z#rad
parlamenta otvaraji time pt najokrtnijoj dozi ekonomsko# oka!
Tijekom devedeseti( #odina' bivi =ovjetski =avez napta otprilike
milijn >idova i seli "zrael! Useljeni/i koji pristi iz bive#
=ovjetsko#
H2B
drav malen kao io je "zrael! 6azmjerno' bilo bi to jednako kao tla
svi stanovni/i Gn#ole' Kampttije i Pera spakiraj prtlja# i
istovremeno se presele =jedinjene Drave! U Kropi bi to bilo
jednako slaj da se /ijela Crka preseli Eran/sk!
Kad se prvi val sovjetski( >idova ptio prema "zrael' mno#i s
odlili ivjeti idovskoj dravi nakon to s /ijelo#a ivota trpjeli
vjerske pro#one! No' nakon to# prvotno# vala' btoj rski( imi#ranata
"zrael radikalno se poveava i dovodi izravn vez s koliinom patnji
koj s tskome narod nanosili nji(ovi doktori ekonomsko# oka!
Kasniji valovi sovjetski( seljenika nis inili idealistiki nastrojeni
/ionisti ?mno#i s ptilino %nate#nto) dokazivali svoje idovsko
podrijetlo@; bile s to oajne ekonomske izbje#li/e! %Nije najvanije
kamo smo krenli' ne#o otkda piistiemo)' izjavio je za Fas(in#ton
Times izbje#li/a koji je ekao pred izraelskim veleposlanstvom
9oskvi +RR2! #odine! Clasno#ovornik Eorma sovjetski( >idova za taj
e#zods priznaje da %i( nije privlaio "zrael' ne#o da s osjeali da i( iz
===6-a tjetaj politika nestabilnost i tamonji ekonomski taspad)!
Daleko najvei val stie odma( nakon 0elj/inova pa +RRB! < pravo
ttentk kad se "zrael ra.ao mirovni pro/es! Nakon to#a "zrael se
iz bive# =ovjetsko# =aveza seli jo *33 333 ljdi!+4
Takva demo#ta:ska pteobrazba obrnla je ve ionako kr(k dinamik
sporazma! Prije dolaska sovjetski( izbje#li/a' "zrael se nije mo#ao ni
kojem razdoblj odvojiti od palestinsko# stanovnitva Cazi i na
>apadnoj obali
< nje#ova ekonomija nije mo#la preivjeti bez palestinske radne
sna#e' nita vie ne#o to Kali:ornija ne moe preivjeti bez
9eksikana/a! =vako# je dana oko +43 333 Palestina/a odlazilo iz
svoji( domova Cazi i na >apadnoj obali i ptovalo "zrael da tamo
iste li/e i #rade /este' dok s palestinski zemljoradni/i i tr#ov/i
pnili kamione robom i prodavali je "zrael i dr#im dijelovima to#a
podrja!+* &bje s strane bile me.sobno ekonomski ovisne
< "zrael je podzeo drastine mjere da palestinskim podrjima
onemo#i razvoj samostalne tr#ovine s arapskim dravama!
G onda' ba kad je &slo stpilo na sna#' presjekla se ta dboka
me.ovisnost! >a razlik od palestinski( tadnika ija je nazonost
"ztael dovodila pitanje /ionistiki plan za(tjevima kojim je od
iztaelske drave ttaila povrat otete zemlje i jednaka #ra.anska prava'
stotine tisa 6sa koji s tom trentk nadrli "zrael polile s
potpno sprotan inak! &snaili s /ionistike /iljeve znatno
poveavi broj >idova kpnom
H2H
si UYP'lP! V P U ++ ++++ ? ++++ ++ """ V8"8 ili il iK i "" X i l!l "
iK"5X5 N&8& l!lMllolXNt i Xl 9l is! "
s Palestini in! "P!in!i !"&! ojka lnP9! "Mi!ni je piP/o provodit i politik
``M!varanja) < zatvorio je #ran izme. "zraela i okpirani(
podrja! ? irani/a je ostajala zatvorena danima' ak i tjednima' to je
Palestin/e spreavalo da odlaze na posao i prodaj svoj rob!
>atvaranje je otpoelo kao privremena mjera' toboe kao od#ovor na
teroristike prijetnje! Ubrzo se pretvorila novi stats Oo < podrja
s ostala odvojena ne samo od "zraela ne#o i me.sobno' nadzirana jo
sloenijim i jo vie poniavajim sstavom nadzorni( toaka!
Codina +RRB! smatrala se praskozorjem novo# doba nade' ali mjesto
to#a' pokazalo se da je to #odina tijekom koje s se okpirana podrja
iz troni( spavaoni/a' kojima je obitavala najnia klasa izraelske
drave' preobrazila za#ljive zatvore! Tijekom to# isto# razdoblja <
izme. +RRB! i 2333! #odine < dvostrio se broj izraelski(
naseljenika na okpiranim podrjima!+A Neko este' #rbo nainjene
naseljenike naseobine pretvorile s se raskona' tvr.ena pred#ra.a
s vlastitim privatnim /estama' oito s namjerom da se pretvore
dodatke izraelskoj dravi! Tijekom razdoblja &sla "zrael je nastavio
prisvajati kljne zali(e vode na >apadnoj obali za opskrb naseljenika'
dok je "zrael tekla samo manja koliina!
U tome s novi seljeni/i odi#rali slabo istraen lo#! 9no#i
stanovni/i bive#a =ovjetsko#a =aveza koji s "zrael pristi#li bez
prebijene pare' doivjevi da im tijekom devala/ije izazvane ok-
terapijom nestane sva ivotna te.evina' lako se priveni na
okpirana podrja #dje s ke i stanovi bili neizmjerno je:tiniji i #dje
s se ndili spe/ijalni zajmovi i bonsi! Neka od najambi/iozniji(
naselja < re/imo' Griel na >apadnoj obali koji se (vali vlastitim
sveilitem' (otelom i minijatrnim i#ralitem za #ol: < a#resivno s
novaila po bivem =ovjetskom =avez' slala izvi.ae i otvarala
internetske strani/e na rskome jezik! U Griel s takvim pristpom
spjeli dvostriti broj stanovnika' te danas naselje nosi nadimak
%mala 9oskva)' #dje s natpisi na prodavaoni/ama pisani dvojezino
< (ebrejski i rski! Polovi/a tamonji( stanovnika bili s novi
seljeni/i iz bive# =ovjetsko# =aveza! "zraelska skpina Pea/e No;
pro/jenjje da ile#alnim naseljima ivi oko dvadeset pet tisa
izraelski( dravljana koji potpadaj pod t kate#orij i izvjeje da s
mno#i 6si poli na pt %a da pojma nis imali kamo tono id)!+I
U "zrael se nekoliko #odina nakon =porazma iz &sla drale obeanje
o tr#ovinskoj borbi za napredak na prilino dramatian nain! Tijekom
H24
#lonain ekonomij' osorai visokoi/iii(Si!mVi- ivmm SNn t iN!
(iWii!im/ %!)
telekomnika/ije i intern/tske t/(onolo#ije P"P/l Gviv i + 7la pretvorili
s se bliskoistone ispostave =ili/ijske doline! Na vr(n/ mje(ra
rlot-/oma +4 posto izraelsko# brto dravno# proizvoda pristizalo je iz
visoke te(nolo#ije i otprilike polovi/e njezina izvoza! To je izraelsk
ekonomij inilo %ekonomijom najovisnijom o te(nolo#iji na svijet)'
kako pie Bsiness Feek < dvostrko vie ne#o =jedinjene Drave!+R
" jo jednom s pridoli/e odi#rale odln lo# tijekom to# pro/vata!
9ed stotinama tisa =ovjeta koji s devedesetima pristi#li "zrael
nalo se vie visokoobrazovani( znanstvenika ne#o to i( je tijekom
osamdeset #odina postojanja diplomiralo na najpoznatijem izraelskom
te(nikom :akltet! 9ed njima s bili mno#i koji s tijekom Xladno#
rata radili na sovjetskoj strani < i kako je zapisao jedan izraelski
ekonomist' %postali s raketno #orivo izraelske te(noloke indstrije)!
=(lomo Ben-Gmi opisje #odine nakon rkovanja Bijeloj ki kao
%jedno od najvelianstveniji( razdoblja ekonomsko# rasta i otvaranja
trita ?izraelskoj@ povijesti)!23
Takvo otvaranje trita obeavalo je bla#odat za obje skobljene strane
- ipak' izzimaji kormpiran elit oko Gra:ata' Palestin/i s ostali
nepojmljivo ne-pristni pro/vat nakon &sla! Najvea prepreka bila
je politika zatvaranja' politika koja nijednom nije kinta tijekom
etrnaest #odina postojanja! Prema =aria 6o1' strnjakinji za Bliski
istok s (arvard-sko# =veilita' nakon na#lo# zatvaranja #rani/a +RRB!
#odine slijedile s katastro:alne posljedi/e za palestinsk ekonomij!
%>atvaranje je bilo jedinstven i najtei dar ekonomiji tijekom
razdoblja &sla i nakon to#a jedina mjera koja je nanijela nepro/jenjiv
tet ve ionako #roenoj ekonomiji)' izjavila je jednom intervj!
6adni/i nis mo#li raditi' prodavai nis mo#li prodavati rob'
zemljoradni/i nis mo#li do svoji( polja! Codine +RRB! BDP po #lavi
stanovnika opada #otovo B3 posto < sljedee #odine broj Palestina/a
koji s ivjeli ispod #rani/e siromatva poveava se za BB posto! Do
+RR*!' tvrdi 6o1 koja je podrobno dokmentirala ekonomske posljedi/e
zatvaranja' %** posto palestinske radne sna#e ostalo je nezaposleno ili
najveoj mjeri #otovo bez posla)!2+ Daleko od %mira trita)' &slo je
Palestin/ima znailo odmiranje trita' manje posla' manje slobode <
i' temeljno' dok s se naselja irila' sve manje zemlje! Bilo je to
potpno neodrivo stanje koje je okpirana podrja pretvorilo bav
barta koja je planla kad je Griel =(aron 0erzalem posjetio mjesto
koje mslimani nazivaj al-Xaram al-=(ari: ?>idovima je to Brdo
Xrama@ < bilo je to rjn 2333! i tada je zapoela dr#a inti:ada!
H2*
inTiPXUrt iiiiiviniT' Nmn %--!!i' NnSimX kj Nr r!ima oar#K iznio
v!amp
" S!ivi. srpnj 2333!' i/ d!t je i!i ponda bilo najvie to e Palestin/i
ikad dobiti Gralat je tada okreno leda izraelskoj dareljivosti i tako
dokazao da nikad nije bio iskren svojini mirovnim naporima! Nakon
to#a i nakon provale dr#e inti:ade "zrael/i s iz#bili vjer
pre#ovore' izabrali Griela =barona i poeli #raditi' kako s je nazivali'
si#rnosn barijer' koj Palestin/i nazivaj >idom apart(ejda <
mre betonski( zidova i elini( o#rada koje prate #rani/ >elene
linije iz +R*A!' #ladno zadiri palestinski teritorij i odvlaei tako
#olema naseljenika podtja izraelsk drav' ba kao i B3 posto
svi( izvora vode nekim podrjima!22
Nema smnje da je Gra:at elio vie od ono#a to s ndili 5amp
David ili Tabi' sijenj 233+!' no ti sporazmi ni kojem slaj
nis bili na#rade' kakvima s prikazivani! "ako s i( "zrael/i
neprekidno iznosili kao dotad nevi.eno iroko#rdne ponde' 5amp
David nije pondio ni najmanj odtet Palestin/ima koje s silom
pro#nali iz domova i zemlje trentk stvaranja drave "zrael +RHI!
#odine - niti se pribliio zadovoljavanj minimalno# prava Palestina/a
na samoodre.enje! Codine 233*! =(lomo Ben-Gmi' #lavni pre#ovara
izraelske vlade 5amp David i Tabi' odstpa od stranake linije i
priznaje da %5amp David nije bio proptena prilika za Palestin/e! Da
sam Palestina/ i ja bi( jednako tako odbio pond iz 5amp Davida)!2B
Bilo je t jo imbenika koji s zrokovali povlaenje Tel Gviva iz
ozbiljni( pre#ovora tijekom mirovni( pre#ovora nakon 233+! <
imbeni/i jednako snani kao i Gra:atova navodna krtost ili
=(aronovo osobno stremljenje za stvaranjem %vee# "zraela)! 0edan je
povezan s zletom izta-elske te(noloke ekonomije! U ranim
devedesetima' izraelska ekonomska elita traila je mir ime napretka'
ali napretka koji s iz#radili tijekom #odina &sla i koji se daleko
manjoj mjeri oslanjao na mir ne#o to s isprva pretpostavljali! Kad je
"zrael s(vatio da je in:ormatika te(nolo#ija nje#ovo mjesto #lobalnoj
ekonomiji' to je znailo da se klj tasta skriva slanj tanalni(
ipova 7os Gn#eles i 7ondon' a ne kabasto# tereta Bejtt ili
Damask! Uspje( te(nolokom sektor nije traio da "zrael odrava
dobrossjedske odnose s arapskim dravama ili okona okpa/ij
palestinski( podrja! "pak' spon te(noloke ekonomije bila je samo
ptva :aza sdbonosne izraelske ekonomske preobrazbe! Dr#a je dola
nakon sloma dot-/om ekonomije 2333! #odine' kad s vodee izraelske
tvrtke morale pronai nov ni na #lobalnome tiit!
H2A
je izraei reze ne#o ono koj /mi# nrzav! nrravt je oiim!iii dosio no
slobodno# pada' te s lipnj 233+! #odine analitiari predvi.ali da e
steaj zavriti oko tristo izraelski( tvrtki visoke te(nolo#ije i da e to
prozroiti #bitak desetaka tisa radni( mjesta! T/lavivsk/ poslovne
novine Clobes naslov objavljj da je 2332! #odina %naj/rnja #odina
izraelske ekonomije jo od +R4B!)2H
0edini razlo# zato re/esija nije bila jo tea' primjej novine' bio je
taj da je izraelska vlada brzo intervenirala tako to je poveala ras(ode
za vojsk za +3'A posto' to se dijelom plaalo rezanjem prorana
so/ijalni( slbi! 8lada je tako.er poti/ala te(nolok indstrij na
naptanje in:ormatiki( i komnika/ijski( te(nolo#ija' te na prijelaz
podrje te(nolo#ija zatite i nadzora! U tom s razdoblj "zraelske
obrambene sna#e odi#rale lo# slin poslovnom inkbator! 9ladi
izraelski vojni/i eksperimentirali s s mrenim sstavima i re.ajima
za nadzor dok s slili obvezni vojni rok' a zatim s' vrativi se
#ra.anskom ivot' svoja otkria pretvarali poslovne planove!
Proradio je /ijeli niz novi( tvrtki' spe/ijalizirani( za sve' od %trai i
dari) kopanja podataka' preko kamera za nadzor' do izrade pro:ila
terorista!24 Kad je trite te robe i sl#a doslovno eksplodiralo
#odinama nakon ++! rjna' izraelska je drava otvoreno pri(vatila nov
vizij na/ionalne ekonomije < rast koji je stvarao mje(r dot-/oma
zamijenit e pro/vat indstrije domovinske si#rnosti! Bio je to savren
brak tvrdolinijatva stranke 7ikd i radikalno# pri(vaanja ekonomske
teorije 5ikake kole' tjelovljene =(aronovom ministr :inan/ija'
Benjamin Netanva(' i novom #verner "zraelske sredinje banke'
=tanlevj Eis/(er' #lavnom tvor/ 99E-ovi( pstolovina sa ok-
terapijom 6siji i Gziji!
Do 233B! "zrael ve biljei pravo zapanjji oporavak; do 233H!
drava je naiz#led izvela do - nakon posvemanje# sloma stajala je
bolje od bilo koje dr#e zapadne ekonomije! >a najvei dio to# rasta
zaslno je izraelsko promiljeno prikazivanje sebe kao spermarketa
za te(nolo#ij domovinske si#rnosti! U pravi as! 8lade diljem svijeta
odjednom s oajno trebale or.e za lov na teroriste' jednako kao i za
posti#na ljdske inteli#en/ije arapskome svijet! Pod vodstvom
stranke 7ikd' izraelska se drava predstavila kao izlobeni prostor za
najsvremenij drav domovinske si#rnosti' pozivaji se na
viedesetljetno iskstvo ratovanja s arapskom i mslimanskom
opasno! "zraelska porka =jevernoj Gmeri/i i Kropi bila je
kristalno jasna < rat protiv terora' koji ste netom objavili' mi vodimo
od nae# postanka! G sada e vam nae te(noloke tvrtke i privatizirane
pijnske kompanije pokazati kako se to radi!
H2I
oiireni;/za pronrrrronsriri/ tennnrnpr1ii! < /rvnrt/Tlmr im ;j,!!
nmr
vanni "Mra/i je pel 0o est pia #odinje bio domain vaniji( kon#resa o
domovinskoj si#i osti i #oivao zakonodav/e' poli/ijske
zapovjednike' eri:e i direktore iz svi( drava svijeta - opse# i veliina
skpova rasli s svake #odine! Dok je tradi/ionalni trizam patio zbo#
nesi#rnosti' praznin je' dijelom' ispnio taj vid slbeno#
ptotteroristiko# trizma!
Na jednom takvom okpljanj veljai 233*!' koje je opisivano kao
%raz#ledavanje tajne strane ?izraelske@ borbe protiv terorizma)' dele#ati
iz EB"-a' 9i/roso:ta i sin#aptske tvrtke 9ass Transit =1stem ?med
ostalima@ obili s neka med najpoznatijim tristikim odreditima
"zrael
< Knesset' Btdo Xrama i >id plaa! Na svakom od ti( mjesta
posjetitelji s raz#ledavali i divili se si#rnosnim sstavima koji
podsjeaj na tvr.ave' te razmatrali to bi od to#a mo#li iskoristiti kod
ke! U svibnj 233A! "ztael #oje nekoliko direktora najvei(
ameriki( zrani( lka' koji tamo po(a.aj seminare o te(nikama
pro:iliranja i nadzora a#resivni( ptnika koje se koriste na
me.narodnom aerodrom Ben Crion Tel Gviv! =teven Crossman'
nadzornik letova na me.narodnom aerodrom &akland
Kali:orniji' objanjavao je da s tamo doli jer s %"zrael/i le#endarni
zbo# svoji( sstava si#rnosti)! Neki do#a.aji mrani s i teatralni! Na
primjer' tijekom 9e.narodno# kon#resa o domovinskoj si#rnosti'
233*! #odine' izraelska je vojska priliila %simla/ij katastro:e s
velikim brojem rtava koja zapoinje #rad Ness >iona i zavrava
bolni/i Gsa: Xaro:e() < kako s najavljivali or#anizatori!2A
No' to nis politiki kon#tesi' ne#o iznimno nosni poslovni sajmovi na
kojima se pokazje nadmo izraelski( zatitatski( tvrtki! Posljedino
tome' izraelski izvoz proizvoda povezani( s prottetoristikim
djelovanjim! porastao je 233*! za +4 posto' dok se za 233A! ptedvi.a
23-postotni tast
< s kpnom zatadom od +'2 milijarde dolara #odinje! "zraelski izvoz
vojne opreme 233*! dosee rekordni( B'H milijarde dolara ?
sporedbi s +'* milijardi +RR2!@' to "ztael ini etvrtim po red
najveim prodavaem orja na svijet' veim ak i od Ujedinjeno#
Kraljevstva! "zrael na NasdaOovoj listi ima vie te(noloki( dioni/a <
vei dio povezan je sa si#rno i zatitom < od bilo koje dr#e
strane drave' a =jedinjenim Dravama posjedje vie re#istrirani(
patenata od "ndije i Kine zajedno! Nje#ov te(noloki sektor' najveim
dijelom povezan sa si#rno i zatitom' pokriva *3 posto kpno#
izraelsko# izvoza!2I
7en 6osen' istaknti izraelski investi/ijski bankar izjavio je za asopis
Eortne$ %=i#rnost je vanija od mira!) >a vrijeme pre#ovora &sl'
%ljdi
H2R
zastavljani rasi!),U ivio#ao je i aij/ niznis %osi#ranja zasti-U n
lMrin' !+ i diljem svijeta< velikoj je mjeri zaslan za izraelski
meteorski ekonomski spon posljednji( #odina! Nije pretjerano rei da
je indstrija 6ata protiv terora spasila posrnl izraelsk ekonomij'
jednako kao to je kompleks kapitalizma katastro:e po(itao pomo
svjetskim tritima dioni/a! Kvo nekoliko primjera dose#a te indstrije$
a =vaki poziv njjorkoj poli/iji snima se i analizira sstavima koje je
stvorila izraelska tvrtka Ni/e =1stems! Ni/e =1stems tako.er nadzire
komnika/ije losan.eleske poli/ije i kompanije Time Farner' i
pravlja nadzornim kamerama na na/ionalnom aerodrom 6onald
6ea#an i radi za jo desetke najvaniji( klijenata!B3
a 7ondonsk podzemn eljezni/ nadzir kamere tvrtke 8erint koja se
nalazi vlasnitv izraelsko# te(noloko# diva 5omverse! 8erintov
oprem za nadzor koriste i 9inistarstv obrane =jedinjeni( Drava'
na me.narodnom aerodrom Dlles' na 5apitol Xill i montre-
alskom metro! Tvrtka ima klijente vie od pedeset drava svijeta' a
pomae i divovskim korpora/ijama kakve s Xome Depot i Tar#et da
na ok dre svoje zaposlenike!B+
a >aposleni/i 7os Gn#eles i 5olmbs drava &(io' nose
elektronike %pametne identi:ika/ijske karti/e) koje proizvodi izraelska
kompanija =per5om koja na sva zvona objavljje da njezinim
savjetodavnim odborom predsjedava bivi direktor 5"G-e' 0ames
Foolse1! 0edna neimenovana eropska drava sklopila je sa
=per5omom sporazm o izradi na/ionalno# identi:ika/ijsko#
pro#rama; dr#a je narila pilot-pro#ram za %biometrike ptovni/e)'
to s' oba slaja' iznimno pitne ini/ijative!B2
a >atitne sstave :ireivalla nekim najveim amerikim elektronikim
kompanijama proizvodi izraelski te(noloki div 5(e/k Point < iako s
korpora/ije svoja imena odlile zadrati tajnosti! =ama tvrtka tvrdi
da %IR posto kompanija s popisa Eortne 433 koristi nji(ove si#rnosne
sstave)!BB
a Tijekom priprema za :inale ameriko# no#ometa 233A! svi zaposleni/i
me.narodnoj zranoj l/i 9iami proli s obk %prepoznavanja
zloina/a' a ne samo opasni( predmeta) < pritom s se koristili
psi(olokim sstavom Be(avior Pattern 6e/o#nition, to #a razvija
izraelska
a =stav za prepoznavanje zoraka ponaanja ?op! prev!@
HB3
9#ililii i +Mia/l=Ke M"!U " le Xi t!/ + Si ++ v i i loi i! " i iP' i iNi ii
# i n!i i i iijPj mi
ai-ioiliiiiiii n Ne; G#/om sklopili #ovi/ o ob/i zaposlenika prolili
tanj ptnik iim"ii njima s Boston' =an Eran/is/o' Clas#o;' Gtena i
londonski " leatlo; i jo mno#i dr#i! 7ki radni/i delti rijeke
Ni#er razdiranoj skobima takodet s proli Ne; G#eov obk'
jednako kao i zaposleni/i nizozemsko# 9inistarstva ptavosda' vari
Kipa slobode i a#enti &djela za borb protiv terorizma njjorke
poli/ije!BH Kad je imna njorlinska etvrt Gdbon Pla/e odlila
nakon Kattine posjedovati vlastite poli/ijske sna#e' za t je svr(
najmila sl#e izraelske zatitarske tvrtke "nstin/tive =(ootin#
"nternational!B4 G#enti ptidreni Kraljevskoj konjikoj poli/iji'
kanadskoj saveznoj poli/ijsko a#en/iji' proli s obk kompaniji
"nternational =e/rit1 "nstr/tors' tvrtki sa sjeditem 8ir#iniji koja se
spe/ijalizirala za obk poli/ijski( slbenika i vojnika! &#laavaji
svoje %teko steeno izta-elsko iskstvo!!!)' njezini s instrktori
%veterani izraelski( spe/ijalni( postrojbi' nekadanji pripadni/i
"zraelski( obrambeni( sna#a' "zraelski( poli/ijski( protteroristiki(
jedini/a i =lbe javne si#rnosti ?P=(in BeitP@! Na popis elitne
klijentele nalaze se EB"' vojska =jedinjeni( Gmeriki( Drava'
ameriko mornariko pjeatvo ?marin/i@' amerike spe/ijalne desantne
postrojbe ?=KG7@ i londonska #radska poli/ija!B* U travnj 233A!
#odine' spe/ijalni imi#ra/ijski a#enti' pridreni amerikom
9inistarstv domovinske si#rnosti' koji rade z #rani/ s 9eksikom'
proli s intenzivn' osmodnevn obk koj je or#anizirala tvrtka
Colan Crop! Kompanij s osnovali bivi asni/i izraelski(
spe/ijalni( postrojbi' a mo# se po(valiti s vie od B 433 zaposlenika
sedam drava! %>apravo smo samo naim pro/edrama dodali izraelsko
iskstvo)' izjavio je direktor operativno# odjela tvrtke T(omas Pearson
o sttktri obke koja pokriva sve < od borbe #olim rkama' preko
vjebi #a.anja do %istinsko# saviavanja te(nike vonje terenski(
vozila)! Kompanija Colan Crop' trentano sa sjeditem Eloridi' i
dalje prodaje svoj izraelski pedi#re' ali proizvodi i rend#enske re.aje'
detektore kovina i pke! "zme. mno#i( vlada i slavni( osoba' me.
njezinim klijentima nalaze se Kggon9obil' =(ell' Tega/o' 7eviPs' =on1'
5iti#rop i Pizza Xt!BA
Kad je B/kin#(amska palaa poeljela nov si#rnosni sstav' odlila
se za tvrtk 9a#al' jedn od dvije iztaelske kompanije koje s'
najveim dijelom osmislile iz#radnj izraelske %si#rnosne barijere)!BI
HB+
vnje/inin z'A mtjarae aoiara na #rani/ama s rvieKsikom i Kanadom
< opremljeni( elektronikim s/nM!orima' b/spilot nim letjeli/ama'
nadzornim kamerama i s tis osamsto nadzorni( tornjeva < jedan od
#lavni( partnera bit e joj Klbit! To je dr#a izraelska tvrtka koja je
velikoj mjeri povezana s iz#radnjom kontroverzno# izraelsko# zida'
%najvee# #ra.evinsko# pot(vata izraelskoj povijesti)' vrijedno# 2'4
milijarde dolara!BR
Dok sve vie i vie drava (ita tvr.av ?zidovi i svremene zatitne
o#rade podi se na #rani/ama izme. "ndije i Kamira' =adijske
Grabije i "raka' G:#anistana i Pakistana@' %si#rnosne barijere) mo#le
bi se pokazati kao najvee med tritima katastro:e! >ato Klbit i 9a#al
ne mare za nemilosrdne dar/e ne#ativno# pbli/iteta koji izraelski zid
privlai na sebe sa svi( strana < zapravo' oni to smatraj besplatnom
reklamom! %7jdi vjerj da smo mi jedini koji posjedjemo iskstvo
ispitivanja opreme stvarnim vjetima)' objanjava direktor 9a#ala'
0a/ob Kven-Kzra!H3 8rijednost dioni/a Klbita i 9a#ala dvostrila se
nakon ++! rjna' to je obiajeno kretanje za izraelske dioni/e s
podrja domovinske si#rnosti! 8erint < koji nosi nadimak %djed
video-nadzora prostora) < do ++! rjna nije poslovao nimalo
pro:itabilno' no izme. 2332! i 233*!' /ijena dioni/a se vie ne#o
trostrila < za(valjji pro/vat nadzora!H+
Nesvakidanja spjenost izraelski( kompanija s trita domovinske
si#rnosti dobro je poznata svim promatraima brze' ali se o njoj
rijetko raspravlja kao o politikom imbenik ntar te re#ije! G takve
s rasprave potrebne! Nije nimalo slajno da se odlka izraelske
drave da %prottero-rizam) smjesti samo sredite izvozne ekonomije
potpnosti poklopila s naptanjem mirovni( pre#ovora' jednako kao
i s jasnom strate#ijom preoblikovanja okvira skoba s Palestin/ima <
ne kao borbe protiv na/ionalistiko# pokreta s jasnim /iljevima
povratka zemlje i ostvarivanja prava' ne#o kao dijela #lobalno# 6ata
protiv terora < rata protiv alo#ini(' :anatini( sila predani( samo
razaranj!
Kkonomija ni kojem slaj nije prvotni pokreta eskala/ije skoba
re#iji nakon 233+! #odine! Naravno' nijednoj strani ne manjka %#oriva)
za nasilje! "pak' ntar to# konteksta' toliko protivno#a mir'
ekonomija se' nekim tren/ima pokazala kao sila prottee koja je
neodlne politiare #rala pre#ovore' kao to je bilo i poetkom
devedeseti( #odina! Pro/vat indstrije domovinske si#rnosti samo je
presmjerio taj pritisak i tako stvorio jo jedan snaan sektor okrent
nastavk nasilja!
HB2
na#li rasi nakon ""! rjna oznaava brza drtvena strati:ika/ija izme.
bo#atili i siromani( ntar drave! 6azvoj si#rnosti prati val
privatiza/ija i proranski( rezova so/ijalni( pro#rama' ime je
doslovno poniteno ekonomsko naslje.e labristiko# /ionizma i
stvorena epidemija nejednakosti kakv "zrael/i jo nis doivjeli!
Codine 233A! ispod #rani/e siromatva ivi 2H'H posto "ztaela/a' dok
siromatv ivi B4'4 posto kpno# broja dje/e - sporedbi sa samo I
posto dje/e dvadeset #odina ranije!H2 "ako se sve bla#odati pro/vata
nis dijelile nairoko' pokazale s se toliko nosnima za manji dio
"zraela/a' osobito za onaj moni dio' beavno povezan s vojskom i
vla ?z sve ve obiajene korp/ijske korporativne skandale@' da je
ivotno vana ini/ijativa za mir doslovno isparila!
=kretanje izraelsko# poslovno# sektora prema politi/i bilo je
dramatino! 8izija koja danas obzima telavivsk brz nije vie slika
"zraela kao re#ionalne tt#ovinske mree' ne#o slika :tristike tvr.ave
sposobne da preivi sred mora ljti( neprijatelja! Takav revidirani stav
najjasnije se primjeje ljeto 233*!' kad je izraelska vlada tobonje
pre#ovore o razmjeni zarobljenika s Xezzbola(om pretvorila
neo#ranien rat! Najvee izraelske korpora/ije ne samo to s
podravale rat' one s #a' tovie' sponzorirale! =vjee privatizirana
izraelska me#a-banka dijelila je naljepni/e s natpisima %9i smo
pobjedni/i) i %9i smo snani)' dok je' istovremeno' izraelski novinar i
romanopisa/ Jitz(ak 7aot neprekidno pozoravao$ %&vaj rat je prvi
koji e se pretvoriti prilik za promidb jedno# od najvei(
operatera mobilne tele:onije koji #a koristi kao divovsk teklamn
kampanj!)HB
Potpno je jasno da se iztaelska indstrija vie ne mora plaiti rata! >a
razlik od +RRB!' kad je skob smatran preprekom rast' telavivska
brza doivljava spon kolovoz 233*!' mjese/ razorno# rata s
7ibanonom! U posljednjem kvartal' koji biljei i krvav eskala/ij
skoba na >apadnoj obali i Cazi nakon Xamasove izborne pobjede'
"zrael biljei zapanjji I-postotni kpni ekonomski rast' to je
trostrko vea stopa tasta ne#o to je tijekom isto# razdoblja biljei
ekonomija =jedinjeni( Drava! Palestinska ekonomija' pak' 233*!
biljei pad izme. +3 i +4 posto' te stop siromatva koja narasta do A3
posto!HH
9jese/ dana nakon to s Ujedinjeni narodi pro#lasili prekid vatre
izme. "zraela iz Xezbolla(a' na njjorkoj se brzi odrava spe/ijalna
kon:eren/ija o la#anjima "zrael! Kon:eren/iji je bilo nazono vie od
dvjesto izraelski( kompanija < veina nji( dolazi iz sektora
domovinske si#rnosti! U tom s se trentk 7ibanon ekonomska
kretanja doslovno
HBB
tani( ka i medi/inski( proizvoda do mlijeka - raiavalo N/
revine nakon izraelski( napada bombama i raketama! Ne marei za
tje/aj rata' porka njjorko# skpa odie s(itom$ %"zrael je otvoren
za posao - i odvijek je bio otvoren za posao)' objavio je'
pozdravljaji dele#ate' izraelski veleposlanik Ujedinjenim narodima
Dan Cillerman!H4
=amo deset #odina ranije' takav vid s(ienja ratom bio bi nezamisliv!
Upravo je Cillerman kao ravnatelj "zraelsko# saveza tr#ovinski(
komora pozvao "zrael da z#rabi povijesn prilik i pretvori se
%bliskoistoni =in#apr)! =ada je jedan od najvatreniji( izraelski(
ratni( (kaa i za(tijeva jo ve eskala/ij skoba! Cillerman je na
mrei 5NN izjavio da %iako je moda politiki nekorektno' a moda i
neistinito stvrditi da s svi mslimani teroristi' iznimno je bliz istini
da s #otovo svi teroristi mslimani! Dakle' to nije samo "zraelov rat!
&vo je svjetski rat)!H*
Takva preporka za beskonani svjetski rat jednaka je onoj koj je
Bs(eva administra/ija podastrla kao poslovni prijedlo# novoro.enom
kompleks kapitalizma katastro:e nakon ++! rjna! To nije rat kojem
moe pobijediti ijedna drava < samo' pobjeda ionako nije ni bitna!
Bitno je stvoriti %si#rnost) ntar tvr.eni( drava i taj pro/es
podjarivati neprekidnim i ne pretjerano snanim skobima ispod ti(
zidina! Na neki nain' taj je /ilj jednak onome to s #a imale privatne
zatitarske tvrtke "rak < osi#ravanje podrja i zatita vladara!
Ba#dad' Ne; &rleans i =and1 =prin#s tek s tra/i primjera o#ra.ene
bdnosti koj stvara i kojom pravlja kompleks kapitalizma
katastro:e! U "zrael je taj pro/es najvie znapredovao < /ijela se
drava preobrazila tvr.en i o#ra.en zajedni/' okren
pro#nanima koji ive /rvenim zonama rrajne izopenosti! Tako
iz#leda drtvo nakon to iz#bi ekonomski interes za mir i svim se
silama trdi boriti i izvlaiti pro:it beskonanom rat protiv terora
kojem pobjednika nema! 0edan kraj iz#leda kao "zrael < dr#i kraj
nalikje na Caz!
"ako izraelski slaj pripada me. ekstreme' drtvo koje se njem
stvara i nije toliko jedinstveno! Kompleks kapitalizma katastro:e bja
vjetima neprekidni( skoba manje# intenziteta! To kao da je krajnja
toka svi( podrja katastro:e < od Ne; &rleansa do "raka! Gmeriki
s vojni/i travnj 233A! #odine poeli provoditi plan pretvorbe
nekoliko rizini( ba#dadski( etvrti %o#ra.ene zajedni/e) <
postavivi oko nji( kontrolne toke i betonske zidove - ije e se
stanovnitvo nadzirati biometrikom te(nolo#ijom! %Bit emo kao
Palestin/i)' prorokovao je jedan stanovnik Gd(ami1e dok je #ledao
kako oko nje#ove etvrti rast zidovi!HA Nakon to svima postane jasno
da se Ba#dad
HBH
i/ %mn n) prrrvnrin m /imp isoimnij m rNi#rnj - nrsKonnmi nr
koji najveim dijelom vode privatni vojna i i paravojn/ postrojbe'
blaen n tolikoj mjeri da je mo#e iM zemlje izvi prirodna bo#atstva
z pomo plaenika koji vaj naltovod/' plat:orme i spremnike vode!
Postalo je ve obiajeno da se militatizirana #eta Cazi i na >apadnoj
obali' s nji(ovim betonskim zidovima' o#radama pod naponom i kon-t
rolnim tokama' spore.j s jnoa:rikim sstavom bantstana
kojim s 5rn/i zadravani #etima dok s im na izlaz pte#ledavane
propsni/e! %"zraelski zakoni i praksa na okpiranim palestinskim
podrjima velike podsjeaj na apart(ejd)' izjavio je veljai 233A!
0o(n D#ard' jnoa:riki odvjetnik i spe/ijalni izvjestitelj Ujedinjeni(
naroda za pitanja ljdski( ptava na palestinskim podrjima!HI
=linosti doslovno bod oi' ali postoje i razlike! 0noa:riki
bantstani biti s bili radni lo#ori' nain kojim se a:riko radnitvo
zadravalo pod stro#im nadzorom da bi to je:tinije radilo rdni/ima!
"zrael je' sa svoje sttane' stvorio sstav koji dovodi do potpno
opreno# is(oda - sstav spreava radnike da rade i zapravo se svodi na
mre pritvora otvoteno# tipa za milijne koje je drava pro#lasila
ljdskim vikovima!
Palestin/i nis jedini narod na svijet koji je pao t kate#orij <
milijni 6sa postali s viak vlastitoj domovini i zato s toliki
napstili domove i pobje#li s nadom da e "zrael pronai posao i
ivot dostojan ovjeka! "ako s 0noa:rikoj 6epbli/i nestali oni
izvorni bantstani' svaki etvrti stanovnik straara sirotinjskim
naseljima' koja se sve bre ire' tako.er predstavlja viak novoj'
neoliberalnoj 0noj G:ri/i!HR Takvo %otpisivanje) 24 do *3 posto
stanovnitva zatitni je znak kriarsko#a po(oda 5ikake kole' jo od
vremena kad s' sedamdesetima' %sirotinjska sela) ni/ala kao #ljive
diljem 0no# /nja! U 0noa:rikoj 6epbli/i' 6siji' Ne;
&rleans bo#ati di zidove oko sebe! "zrael je pro/es otpisa odveo
korak dalje < podi#ao je zidove oko opasne sirotinje!
HB4
&poravak od oka
Uspon narodne obnove
]elim vam rei' moja indijanska brao okpljena ovdje Boliviji' da
pet stoljea otpora nije bilo zaldno! Demokratska' /iviliza/ijska
borba dio je borbe nai( predaka i nastavak je borbe protiv
kolonijalizma ?starosjedilako# vode anti-kolonijalno# pokreta@ Tpa/a
Katarija' nastavak je borbe koj je vodio 5(e Cevara!
Kvo 9orales' bolivijski predsjednik' nakon pola#anja prise#e' 22!
sijenja 233*!+
Narod zna najbolje! Najbolje pozna svaki zaktak i svak sitni/ ntar
svoje zajedni/e! Tako.er pozna i njezine slabe toke!
Pi/(it 6atkal' izvrni direktor Gzijsko# /entra za preven/ij
katastro:a' B3! listopada 233*!2
7jdi iz barrija podi dva #rada < danj #radimo ke imnima!
No' i vikendom' pomai jedni dr#ima' #radimo nae domove' na
barrio!
Gndr\s Gntillano' stanovnik 5ara/asa' +4! travnja 233H!B
Kad je 9ilton Eriedman premino stdenome 233*!' kroz mno#e
nekrolo#e provlaio se stra( da nje#ova smrt oznaava kraj jedne ere! U
kanadskim novinama National Post' Teren/e 5or/oran' jedan od
Eriedmanovi( najodaniji( apostola pita se moe li #lobalni pokret koji
je taj ekonomist stvorio nastaviti postojati! %>a posljednjim od veliki(
lavova ekonomije slobodno# trita' 9iltonom Eriedmanom' ostaje
praznina!!! Danas m nitko nije ravan! Xoe li naela za koja se
Eriedman borio i koja je oblikovao preivjeti d#orono bez novo#
narataja vrsti(' karizmatini( i intelektalno sposobni( vo.aD Teko
je rei!)H
5or/oranovo mrano predvi.anje nije ni izbliza prikazalo sve razmjere
raspadno# stanja kojem se po(od neobzdano# kapitalizma naao to#
stdeno#a! Eriedmanovi intelektalni nasljedni/i =jedinjenim
Gmerikim Dravama' neokonzervativ/i koji s stvorili kompleks
kapitalizma katastro:e' nali s se na najnioj toki povijesti! Pokret
svoj vr(na/ doivljava
HB*
i( GU il!in!i pi +N5 " " in +++ i!i i SV r sniili nn!ill mi #a N@lrNi9ili i "r
++ li ik ral + "X!i! " ++ klNi ii!i pitanja koja mi pridonijela
i/pblikanskoni poraM na izborima 233?S! #odine bili s politika
korp/ija' loe vo.enje rata "rak i miljenje' koje najbolje iMnosi
pobjedniki demokratski kandidat =enat =jedinjeni( " @rava' 0im
Febb' da drava skree prema %klasno temeljenom sstav' kakav
nije vi.en jo od +R! stoljea)!4 U svakom slaj' one temeljne zasade
ekonomije 5ikake kole < privatiza/ija' dete#la/ija i rezovi javne
potronje - stvotile s temelje slomova!
Codine +RA*! &rlando 7eteliet koji je pao me. prvim rtvama
kontrarevol/ije' tvrdio je da #oleme razlike bo#atstv koje s
5(i/a#o Bo1si stvorili Qile nis %ekonomsko optereenje' ne#o
privremeni politiki spje()! 7etelier je bilo jasno da
%slobodnotrina) pravila diktatte ine pravo ono za to s stvorena
< ne stvaraj savreno skla.en ekonomij' ne#o ve ionako imne
pretvaraj sper-bo#atae' a or#aniziran radnik klas %potrone)
siroma(e! Takvi zor/i raslojavanja ponavljaj se tamo #dje trijm:ira
ideolo#ija Qikake kole! U Kini' sprkos zapanjjem ekonomskom
rast' jaz izme. pri(oda #radsko# stanovnitva i I33 milijna ljdi
koji pripadaj %seoskoj sirotinji)' tijekom posljednji( dvadeset #odina i
vie se ne#o dvostrio! U Gr#entini' #dje je +RA3! #odine najbo#atiji(
+3 posto stanovnitva zara.ivalo +2 pta vie od najsiromanije# dijela'
2332! najbo#atiji zara.j HB pta vie! Qileanski %politiki spje()
istin se #lobalizitao! U prosin/ 233*! #odine' mjese/ dana nakon
Eriedmanove smrti' Ujedinjeni narodi proveli s istraivanje i otkrili da
%najbo#atiji( 2 posto odrasli( osoba na svijet posjedje vie od
polovi/e svjetsko#a bo#atstva)! Ta razlika najottije se oitje
=jedinjenim Dravama' #dje s direktori tvrtki osamdeseti(' dakle
vrijeme kad je 6ea#an otpoeo Eriedmanov kriarski rat' zara.ivali HB
pta vie od prosjene radnike plae! 2334! direktori zara.j H++ pta
vie! Kontrarevol/ij' koja se rodila podrm :aklteta Drtveni(
znanosti tijekom pedeseti( #odina' takvi pojedin/i istin smattaj
spje(om' ali je /ijena te pobjede svepristan #bitak vjere temeljno
obeanje slobodno# trita < da e se viak bo#atstva dijeliti! "li' kao
to je Febb izjavio tijekom kampanje$ %Kkonomsko prelijevanje nije se
ostvarilo!)*
Ta sina svjetska manjina svjetsko#a stanovnitva < kao to smo
vidjeli < nije mirnim' esto ni zakonitim stedstvima z#rnla tolik
koliin bo#atstva! 5or/oran je imao pravo propitivati kalibar vodstva
pokreta' ali problem nije bio samo nedostatak vo.a karizmatini( kao
to je bio Eriedman! Problem je bio tome to s se mno#i
%prvolinijai) me.narodno# pokreta za oslobo.enje trita od svi(
o#ranienja tom trentk
HBA
od prvi( laiionam/riki( laboratorija' pa sve do mili najnoViNiii (!ii!!
Tijekom svoje tridesetpeto#o.inje povijesti' pro#ram ? akake skok
napi/ dovao je tijesnom sradnjom moni( pojedina/a iz s vij/i a
biznisa' borbeni( ideolo#a i okorjeli( politiki( voda! Do #odine 233*!'
kljni i#rai iz svi( tabora nali s se ili po zatvorima ili s se soili s
optbama!
G#sto Pino/(et' prvi voda koji je proveo Eriedmanov ok-terapij'
nalazio se knome pritvor ?iako je mro prije ne#o to je stao pred
sd i soio se s optbama za korp/ij i bojstva@! Dan nakon
Eriedmanove smrti' r#vajska poli/ija (itila je 0ana 9art
Bordaberrvja' na temelj optni/e za bojstvo etvori/e istaknti(
ljeviara +RA*! #odine! Bordaberrv je vodio Ur#vaj vrijeme
brtalno# pri(vaanja ekonomsko# pro#rama 5ikake kole < pri
em s m Eriedmanovi kole#e i stdenti slili kao istaknti
savjetni/i! Gr#entinski s sdovi odzeli imnitet bivim vodama (nte
i bive# predsjednika 0or#ea 8idel i admirala Kmila 9asser osdili
na doivotne zatvorske kazne! Domin#o 5avallo' #verner ar#entinske
sredinje banke razdoblj diktatre' koji je nametno sveob(vatan
pro#ram ok-terapije vrijeme demokra/ije' tako.er se soio s
optbama za %pronevjer dravnoj pravi)! =porazm o d# koji je
5avallo sklopio sa stranim bankama 233+! Gr#entin je stajao desetke
milijardi dolara' te je sda/' koji je zamrzno 5avallov osobn
imovin vrijedn +3 milijna dolara' izjavio da je dravna prava
djelovala % potpnosti svjesna) katastro:alno# is(oda!A
U Boliviji je bivi predsjednik Conzalo =an/(ez de 7ozada ijem se
salon sklapala ekonomska %atomska bomba) traen po nekoliko
toaka optni/e povezani( s masovnim bojstvima prosvjednika i
potpisivanjem #ovora sa stranim tvrtkama za proizvodnj plina ime
je' navodno' prekrio bolivijske zakone!I U 6siji' ne samo to je ekipa
s Xarvarda pro#laena krivom za pronevjer' ne#o i s se mno#i rski
oli#arsi' biznismeni s debelim vezama koji s preko noi stekli
milijarde na brzim privatiza/ijama ij s provedb potpomo#li %deki
s Xarvarda)' nali zatvor ili pro#onstv! 9i(ail Xodorovski' bivi
direktor na:tno# diva 0kos' sli osam #odina zatvora =ibir! Nje#ov
kole#a i najvei dioniar' 7eonard Nevzlin' ivi iz#nanstv "zrael'
ba kao i kole#a-oli#ar( 8ladimir Csinski!!! zlo#lasni Boris
Berezovski skrasio se 7ondon i ne smije se vratiti 9oskv jer
stra(je od (ienja na temelj optbi za pronevjer < nato tome'
svi oni redom nije vlastit krivi/!R 5onrad Bla/k koji je sa svojim
novinskim lan/em poslio kao najsnaniji ideoloki #lasnik
:riedmanizma Kanadi' opten je =jedinjenim Dravama da je
prevario dioniare kompanije
HBI
" - ! i pretili i 9 i V !++ i ++ " i!i i i i i ++!++ l!i "X! ka)' l SNi
++++ iNrii ++++ + Si M !iV !+++ i!i' " iimnov M7ni 0ji-iP!ik "m-n lav (od!
lja reklama M!a sve ne#ativne "SWislj/.i// ./r/#la/ij/ ener#etsko#
trM!ita < mro je srpnj 233*!' a bio je opten M!a rot i
pronevjer! 5lrover NorOist' (i.manitski nastrojen lan trsta
moM!#ova koji je svim naprednim sna#ana najeio ko izjavivi$ %Ne
elim kinti vlast! =amo je elim svesti razmjere dovoljne tla je
odvem kpaoni/ i topim kadi)' naao se do #rla pleten
skandal povezan s kpovanjem interesa' kojem se naao i
vain#tonski lobist 0a/k Gbramo:: < iako optni/e nis podi#nte!+3
Usprkos svem to s redom svi' od Pino/(eta preko 5avalla i
Berezovsko# pa do Bla/ka <pokavali prikazati se kao rtve podlo#
politiko# pro#ona' ovaj popis' ni kojem slaj potpn' predstavlja
radikalan odmak od neoliberalno# mita o stvaranj! Kkonomski po(od
spio je tijekom svo# napredovanja zadrati ptivid potenja i
zakonitosti! =ad se taj privid iznimno javno skida i otkriva sstav
veliki( imovinski( nejednakosti koji se esto stvarao z pomo
#roteskno# kriminala!
&sim zakonski( nevolja' na obzorj se nadvio jo jedan oblak! Uin/i
oka' toliko temeljni za stvaranje privida ideoloko# konsenzsa' poeli
s nestajati! 6odol:o Fals(' jo jedna me. prvim rtvama' dolazak
5ikake kole na vlast Gr#entini smatrao je nazatkom' a ne konanim
porazom! Taktika terora kojom se slila (nta nje#ov je domovin
ba/ila stanje oka' ali je Fals( znao da je ok po samoj svojoj prirodi
privremeno stanje! Prije ne#o to s #a pokosili me/ima na li/i
Benos Gires' Fals( je iznio pro/jen da e proi dvadeset do trideset
#odina prije ne#o to nestan posljedi/e oka i Gr#entin/i ponovno
stan na no#e' stekn (rabrost i samovjerenost' te bd ponovno
spremni boriti se za ekonomsk i so/ijaln jednakost! >bilo se to 233+!
< dvadeset etiri #odine kasnije < Gr#entina je eksplodirala i
prosvjedima se protivila 99E-ovim preporkama o tednji' a zatim
tijekom samo tri tjedna promijenila petori/ predsjednika!
U to vrijeme ivjela sam Benos Gires' i ljdi s neprekidno vikali$
%Pala diktatraY) U to vrijeme nisam s(vaala znaenje to# zvika jer
je diktatra skonala jo prije sedamnaest #odina! 9islim da danas
tazmijem < ok je konano jenjao' ba kao to je predvidio Fals(!
U #odinama koje s slijedile' razb.eni otpot ok proirio se na
mno#e bive laboratorije - 5ile' Bolivij' Kin i 7ibanon! Dok s
ljdi odba/ivali kolektivni stra( isptva izazvan tenkovima i elektrinim
pali/ama' na#lim nestankom kapitala i okrtnim rezanjima potronje'
mno#i od nji( za(tijevali s demokra/ij i vei nadzor nad ttitem! Ti
za(tjevi bili
HBR
dovodili on temeljn postavk da mi kapiiaiiMam i sio(oda diN/iovt
jedno#' nedjeljivo# pro#rama!
Bs(eva administra/ija i dalje ostaje toliko predana prodljenj to#
lano# jedinstva da j je' 2332! #odine' %ba/ila) =trate#ij
na/ionalne si#rnosti =jedinjeni( Gmeriki( Drava! %8elike bitke
dvadeseto# stoljea izme. slobode i totalitarizma zavrile s
odlnom pobjedom sna#a slobode < stvotivi jedinstven' odrivi
model na/ionalno# spje(a$ sloboda' demokra/ija i slobodno
podzetnitvo)!++ Ta postavka' koja za le.ima ima /jelokpn sil
ameriko# vojno# arsenala' nije bila dovoljna da zadri naval #ra.ana
koji s se' pozivaji se na razne slobode' potrdili odbiti pravovjerje
slobodno# trita < ak i =jedinjenim Dravama! Naslov T(e
9iami Xerald' nakon izbora 233*!' #lasi$ %Demokrati nadmono
pobijedili sptotivivi se sporazmima o slobodnoj tr#ovini!) Gnketa
koj s nekoliko mjese/i kasnije proveli Ne; Jork Times i mrea 5B=
pokazje da *H posto ameriki( #ra.ana vjerje da bi drava trebala
jamiti trokove zdravstvene skrbi svima i %pokazati nesvakidanj
spremnost!!! i volj na stpke) da bi ostvarila taj /ilj < koji sebi
sadri i poveanje neoporezivo# dijela pri(oda za 433 dolara
#odinje!+2
Na me.narodnoj pozorni/i redom s na izborima pobje.ivali najlji
protivni/i neoliberalne ekonomije! Predsjednik 8enezele' X#o
5(avez' koji se natje/ao s pro#ramom %=o/ijalizam za 2+! stoljee)'
233*! dobiva i ttei mandat' osvojivi pritom *B posto #lasova! Usptkos
pokajima Bs(eve administra/ije da 8enezel prikae kao psedo-
demokra/ij' anketa provedena iste #odine biljei da je 4A posto
tamonje# stanovnitva zadovoljno stanjem demokra/ije < takv
podrk na kontinent daje jo samo Ur#vaj' #dje je ljeviarska
koali/ijska stranka Erente Gmplio dobila mandat za sastav vlade i #dje
je masovna privatiza/ija zaprijeena nizom re:erendma!+B Dr#im
rijeima' dvije latinoamerike drave #dje s izbori za is(od ba/ili
rkavi/ 8ain#tonskom konsenzs' #ra.ani s obnovili vjer mo
demokra/ije koja e im poboljati ivote! U otroj sprotnosti s tim
arom' dravama #dje se ekonomska politika najveim dijelom nije
promijenila nato obeanjima tijekom predizborni( kampanja' ankete
neprekidno pokazj pad vjere demokra/ij to se odraava sve
manjem odaziv na izbore!
Novi skobi izme. slobodno# trita i slobodni( ljdi do#odili s se
Kropi' 2334! #odine kad s dvije drave na/ionalnim re:erendmima
odba/ile Kropski stav! U Eran/skoj s taj dokment smatrali
ozakonjenjem korpora/ijsko# poretka! Bio je to prvi pt da se #ra.ane
izravno pitalo za miljenje trebaj li pravila slobodno# trita vladati
Kropom
HH3
niP!!mi , niiiiv iP i si- in!ikii$ %i!jiiiii M! ++++! i V H+ ni+'ii Mli!i( il!l /iP se +P
+++)S ++!+ il te nin ++- iiiPalii ili' tla jiP sve zapisano samo jednom
dokment!!! K!l #a se poelo navoditi' ljdi s odjednom otkrili to je
zapravo njem i s(vatili da sve ono to ob(vati Ustav postaje
nepromjenjivo' da ne postoji pravo albe < tada s se nasmrt
prestraili!)+H
Premono odba/ivanje ono#a to Eran/zi nazivaj %divljakim
kapitalizmom) pojavljje se mno#im obli/ima' izme. ostalo# i
reak/ionarnim ili rasistiki obojenim! U =jedinjenim Dravama bijes
zamire srednje klase s lakoom se presmjerio na promi/anje
po#ranini( o#rada' pri em 5NN-ov 7o Dobbs svake noi provodi
kampanj protiv %invazije nezakoniti( seljenika) i vodi %rat ime
amerike srednje klase) < protiv otimanja radni( mjesta' sve vee
stope zloina' kao i %voza iznimno zarazni( bolesti)!+4 ?Takva
potra#a za rtvenim janj/ima izazvala je najmasovnije prosvjedne
mareve seljenika povijesti =jedinjeni( Gmeriki( Drava - niz
prosvjeda 233*! #odine sdjelovalo je vie od milijn ljdi < to je jo
jedan znak novoro.ene (rabrosti redovima rtava ekonomski(
okova!@
U Nizozemskoj s re:erendm o Kropskom stav na slian nain
%minirale) stranke koje se protive politi/i imi#ra/ije i pretvorile #a
#lasovanje koje se manje odnosilo na spostav korpora/ijsko#
poretka' a vie na protivljenje laska /ijelo# spektra poljsko# radnitva
>apadn Krop da tamo ri plae! 9no#e #lasae Eran/skoj i
Nizozemskoj tjerao je %stra( od poljski( vodoinstalatera) <
%instalatero:obija)' kako j je okrstio bivi komesar Kropske Unije'
Pas/al 7am1!+*
U me.vremen' Poljskoj je reak/ija na politike mjere koje s
tijekom devedeseti( osiromaile velik broj ljdi oslobodila vlastiti niz
ne#odni( stra(ova! Kad je =olidarnost izdala radnike koji s stvorili
pokret' mno#i Polja/i okrenli s se novim dr#ama' to je
konani/i na vlast dovelo ltra-konzervativn strank >akon i pravda!
Poljskom trentano pravlja predsjednik 7e/( Ka/z1(sk1'
nezadovoljni aktivist =olidarnosti koji je razdoblj dok je bio
#radonaelnik 8arave stvorio slav jer je izdao zabran za povork
#a1-pridea i sdjelovao do#a.anjima %ponosa normalni( ljdi)!,
Ka/z1(ski i nje#ov brat blizana/ 0aroslavv ?premijer@ pobijedili s na
izborima 2334! #odine kampanjom kojoj s velikim dijelom retoriki
napadali pro#rame 5ikake kole! Nji(ovi najvei protivni/i obeavali
s' naime' da e dokinti sstav dravni( mirovina i vesti jedinstven
+4-postotn porezn stop < ravno iz Eriedmanovo# prirnika!
Blizan/i s ponavljali da e takvi
, Takve predrasde nis jedinstvene samo za Poljsk! U ojk 233A!'
londonski #radonaelnik Ken 7ivin#stone pozorio
je na po#ibeljn %plim reak/ija protiv lezbijsko# i (omoseksalno#
pokreta koja se iri istonom Kropom)!
HH+
biznismena i s njima pov/zanin polit a ara! ino' k!i j/ sii!iiik!i M !!ikom i
pi!iv!i zasjela na vlast' preba/ila se na one lake /iljeve$
(omoseksalke' M!i)love' :eministkinje' sttan/e i komniste! 0edan
poljski rednik to opisje ovako$ %Nji(ov pro#ram je nedvojbeno
optni/a za posljednji( +A #odina!)+A
U 6siji se Ptinova era sa#ledava kao slina reak/ija na er ok-
terapij/! Dok s dese/i milijna osiromaeni( #ra.ana i dalje izopeni
iz brzora-ste ekonomije' politiari s lakoom pravljaj odnosom
javnosti prema do#a.ajima s poetka devedeseti(' koji se esto
prikazj kao strana zavjera s /iljem ba/anja sovjetsko# imperija na
koljena i dovo.enja 6sije %pod stran prav)!+I Usprkos injeni/i
da s Ptinove zakonske mjere koje je podzeo protiv nekoliko
oli#ar(a najveim dijelom bile simbolike naravi < novi soj %dravni(
oli#ar(a)' naime ve iznie oko Kremlja < sjeanje na kaotine
devedesete #odine mno#e je 6se natjeralo da osjete za(valnost za red
koji je Ptin povtatio' nato tome to sve vei broj novinara i ostali(
kritiara reima mire tajanstvenim okolnostima' dok tajna poli/ija
iva svom neo#ranienom imnitet!
Dok se so/ijalizam i dalje blisko povezje s desetljeima okrtnosti
nastali( nje#ovo ime' #njev javnosti preostaje' osim na/ionalizma i
proto:aizma' tek malen broj odaka! Uestalost etniki temeljeno#
nasilja porasla je tijekom 233*! za B3 posto i o takvim do#a.ajima
izvjetava se #otovo svakodnevno! Parol %6sija 6sima) podrava
oko *3 posto stanovnitva!+R %8lasti s savteno svjesne da je nji(ova
so/ijalna i ekonomska politika velikoj mjeri #roena kad je pitanj
osi#ranje dostojni( ivotni( vjeta veini popla/ije)' izjavio je 0rij
8dovin' anti:aistiki aktivist! Unato tome %za sve propste toboe s
od#ovorni oni dr#e vjere' po#rene boje koe ili dr#aije# etniko#
podrijetla)!23
Corka je ironija ta da se' nakon to s 6sija i "stona Kropa podi#le
svoje %ptni/e) za ok-terapij' za njezine bolne inke esto tvrdilo
da s oni jedini nain da se sprijei repriza okolnosti koje s
vveimarskoj Njemakoj dovele do spona na/izma!
U 7atinskoj Gmeri/i' prvotnom laboratorij 5ikake kole' reak/ija se
pojavljje oblik koji bdi vie nade! &na se ne okree slabima ili
ranjivima' ne#o se vrsto sredotoje na ideolo#ij korijenima
ekonomsko# izopavanja! "' za razlik od stanja 6siji i "stonoj
Kropi' tamo postoji nemoljivi ar za iskavanjem ideja koje s
#ile prolosti!
Usprkos tvrdnjama Bs(eve administra/ije da je dvadeseto stoljee
okonalo %odlnom pobjedom) slobodni( trita nad svim obli/ima
HH2
++ i !iiU i mi i ! ii ++ Pi i i( i-! ++++ +++ j i i V +++ i!i Ma M +++ i i'io 'i
++ ++! +++ ki +++++++ M !i +++! " leioki!iiski soeij!iliM!im' si Mii!
i ila ne samo to so/ijalistike si ranki!P n!i vlast ilolaM/ demokratskim
iM!borima' ne#o tako.er demokratski provode radn i zemljin politik'
pokazao s/ spjenim mno#im re#ijama < od =kandinavije do
pro/vata i povijesno# razvoja kooperativne ekonomije talijanskoj
re#iji Kmilia-6oma#na! "nai/ takvo# spoja demokra/ije i so/ijalizma
Gllende je pokao ostvariti Qile +RA3! i +RA+! Corbaov je imao
slin' iako ne toliko radikaln vizij pretvorbe =ovjetsko#a =aveza
%so/ijalistiki svjetionik) skladno skandinavskom model!
0noa:rika Povelja slobode' san koji je pokretao d# borb za
slobod' bio je inai/a isto# to# %tree# pta) < ne dravni
komnizam' ne#o trita koja e#zistiraj sporedno s na/ionaliza/ijom
banka i rdnika' dok se pri(od koristi za iz#radnj dobni( stambeni(
etvrti i pristojni( kola < ekonomija istovremeno i politika
demokra/ija! 6adni/i koji s +RI3! #odine osnovali =olidarnost zakleli
s se da e se boriti' ne protiv so/ijalizma ne#o za so/ijalizam < da e'
konani/i' radni/i izboriti pravo da pravljaj vlastitim radnim
mjestima i demokra/ijom dravi!
9rana tajna neoliberalne jest ere ta da takve ideje nikad nis
pobje.ivane sraz ideja' niti s #ene izbornim porazima! U
kljnim politikim tren/ima bijane s okom! Kad bi otpor postao
snaan' tada s nadjaavane otvorenim nasiljem < #azili bi i(
Pino/(etovi' 0elj/inovi i Den#ovi tenkovi! U dr#im prilikama
jednostavno bi i( se izdalo' kako j je 0o(n Filliamson nazvao' %vd-
politikom) - tajnom skpinom ekonomista bolivijsko# predsjednika
8i/tora Paza Kstenssoroa ?i masovnim otmi/ama sindikalni( vo.a@;
zaklisnim po#odbama G:riko# na/ionalno# kon#resa' pri kojima je
odbaena Povelja slobode ime 9bekijevi( tajni( ekonomski(
pro#rama; pristajanjem na provedb pro#rama ekonomske ok-terapije
koji s' nakon izbora' dali izmodeni pristae =olidarnosti' plativi time
spas od krize! Doktrina oka prvenstveno se pri(vaala samo zato to je
san o ekonomskoj jednakosti neizmjerno omiljen i zato to #a je
iznimno teko poti potenoj borbi!
Fas(in#ton je demokratski so/ijalizam odvijek smatrao prijetnjom
veom od totalitarno# komnizma koji se s lakoom mo#lo o/rniti i
drati privi kao koristan neprijatelj! Tijekom ezdeseti( i
sedamdeseti( omiljena taktika obranavanja s nepodnom
poplarno developmentalizma i demokratsko# so/ijalizma bila je
izjednaavanje ti( pokreta sa staljinizmom' pri em s #rani/e izme.
ti( svjetonazora svjesno brisane! ?&ptbe da s svi oporbeni protivni/i
teroristi danas i#raj slin lo#!@ 0asan
HHB
se skrivao ileanskim spisima s koji( i/sk(!i Mi(k!, i'iNii;-'!
T!iTm
propa#andi koj je :inan/irala 5"G' i koja je Gllen./a prikazivala kao
diktatora sovjetske kole' istinske vain#tonsk/ strepnje izazvane
Gllend/ovoni izbornom pobjedom iznosi Xenr1 Kissin#er
memorandm Nigon' +RA3! #odine$ %Primjer spjene' demokratski
izabrane' marksistike vlasti Qile svakako e imati tje/aj < pa ak
i sna# presedana < na dr#e dijelove svijeta' a osobito "taliji!
=irenje podraavanja takvo# i slini( :enomena znaajnoj bi mjeri
tje/alo na svjetsk ravnote i na lo# njoj!)2+ Dr#im rijeima'
Gllendea se moralo kloniti prije ne#o to spije poi svojim
demokratskim treim ptom!
No' san koji je on predstavljao nikad nije poraen! =amo je' kako je
primijetio Fals(' privremeno tkan; pod zemlj #a je bio potjerao
stra(! Upravo zato' dok 7atinska Gmerika izranja iz svoji( desetljea
okova' state ideje ponovno bjaj < zajedno s %podraavanjem)
koje#a se Kissin#er toliko plaio! 0o od ar#entinsko# sloma 233+!
#odine protivljenje privatiza/iji postalo je temeljnim pitanjem
kontinenta' sposobno da stolije i svt#ava vlade < potkraj 233*!
e:ekt domina ve je bio pnome zama(! 7iz "nm/io 7la da =ilva
ponovno je izabran za brazilsko# predsjednika veinom zato to je
izbore pretvorio re:erendm o privatiza/iji! Nje#ov protivnik'
pripadnik sttanke od#ovorne za velik brazilsk rasprodaj
devedeseti(' ptibje#ao je tome da se javnosti pojavljivao kao
so/ijalistika inai/a vozaa :ormle < konoj jakni i bejzbolskoj
kapi/i prekrivenoj nazivima tvrtki koje s jo bile dravnom
vlasnirv! Clasae nije spio vjeriti' te je 7la osvojio *+ posto
#lasova < sprkos razoaranj i korp/ijskim skandalima koji s
(arali nje#ovom vladom! Ned#o zatim' Daniel &: te#a' bivi
sandinistiki voda Nikata#vi' samo je sredite svoje pobjednike
kampanje postavio este nestanke strje dravi < izjavio je da
problem lei prodaji dravne tvrtke za elektrodistrib/ij panjolskoj
kompaniji Unikn Eenosa nakon dara ra#ana 9it/(! %Btao'
svakodnevno patite zbo# ti( zloina)' #rmio je! %Tko je ovamo doveo
Unikn EenosaD Dovela i( je vlada bo#ati(' oni koji sle barbarskom
kapitalizm!)22
U stdenome 233*! #odine' ekvadorski predsjedniki izbori prometnli
s se slin ideolok bojini/! 6a:ael 5orrea' etrdeset tri #odine
star lijevo nastrojeni ekonomist' dobio je bitk protiv Glvara Noboe'
banana-tajkna i jedno# od najbo#atiji( ljdi dravi! Uzevi pjesm
sastava T;isted =isters %FePre Not Coin# to Take "t), kao (imn
kampanje'
, U slobodnom prijevod %Nee ii) Lop! prev!@
HHH
P----< ' !% ' ! ! NSPS ) g!% ) ` p ` ` pU<,, U Uf, ;;r nSnviii
Tnvji iiiiii(i
i(P oboava 9iliona lP9/.iiiana)!,-, U to se vrijeme bolivijski
predsjednik 7vo 9orales ve bliio zavretk prve #odine svo#a
mandata! Nakon to je poslao vojsk da mltina/ionalnim %otimaima)
preotme nalazita plina' okreno se na/ionaliza/iji neki( dijelova
rdarsko# sektora! Tijekom isto# to# razdoblja 9eksik is(odi
prijevarama okaljani( izbora 233*! #odine doli s pitanje stvaranjem
dotad nevi.ene %paralelne vlade) naroda koja je #lasovanja odravala
na li/i i tr# ispred sjedita vlade 9egi/o 5it1j! U meksikoj
saveznoj dravi &aga/a desniarska vlada je poslala spe/ijalne
postrojbe da #e trajk itelja koji s za(tijevali svoje #odinje
poveanje plaa! Time s izazvali op pobn koja se podi#la protiv
kormpiranosti korpora/ijske drave i trajala mjese/ima!
" Qile i Gr#entin vode politiari koji se odlno izjanjavaj kao
protivni/i tamonji( eksperimenata 5ikake kole' iako razmjeri
kojima nde istinske alternative i dalje ostaj predmetima ivi(
rasprava! Dode' i sam taj simbolizam neka je vrsta pobjede! Nekoliko
pojedina/a iz kabineta ar#entinsko# predsjednika Nestora Kir/(nera'
med kojima i sam Kir/(ner' amili s za vrijeme diktatre po
zatvorima! Dana 2H! ojka 233*!' na trideset #odinji/ vojno# dara
+RA*!' Kir/(ner se obratio prosvjedni/ima na Plaza de 9a1o' #dje s
svako#a tjedna majke nestali( bdjele! %8ratili smo se)' izjavio je'
#ovorei o narataj koji je sedamdeseti( pao kao rtva terora! U ovoj
bezbrojnoj #omili nalaze se %li/a B3 333 nestali( dr#ova koji s se
danas vratili na tr#)!2H Qileanska predsjedni/a 9i/(elle Ba/(elet' bila
je med tisama rtava Pino/(etove vladavine terora! Codine +RA4-'
nj i njezin majk (itili s i mili 8ili Crimaldi' poznatoj po
drvenim ktijama za izola/ij' toliko malenim da s zatvoreni/i njoj
mo#li samo ati! Njezin ota/' vojni asnik' bio je odbio podrati p'
te s #a bili Pino/(etovi ljdi!
U prosin/ 233*! #odine' mjese/ dana nakon Eriedmanove smrti'
latinoameriki vode okpili s se na povijesnom samit Boliviji'
#rad 5o/(abambi' #dje je narodni stanak izazvan pokajem
privatiza/ije vode nekoliko #odina iz drave pro#nao tvrtk Be/(tel!
9orales je otvorio ssret prise#om da e zatvoriti %otvorene rane
7atinske Gmerike)!24 Time se pozvao na knji# Kdarda Caleana
&tvorene rane 7atinske Gmerike < petostoljetna pljaka kontinenta'
lirski intonirane povijesti nasilne otimaine koja je bo#ati kontinent
pretvorila siromani! Prvi pt objavljena +RA+!' dvije #odine prije
ne#o to je pao Gllende koji je te otvorene rane pokao zatvoriti
na/ionaliza/ijom ileanski( leita bakra! Taj do#a.aj
HH4
o#oljelo do kosti i prodalo!
Dananji stanovni/i 7atinske Gmerike trde se nastaviti projekt' tako
brtalno prekint prije svi( ti( #odina! Ni mno#i ve otprije poznati
pro#rami < na/ionaliza/ija kljni( podrja ekonomije' zemljina
re:orma' velike nove investi/ije obrazovanje' opismenjivanje i
zdravstven skrb! To nis revol/ionarne ideje' ali svojim
beskompromisnim vizijama vlade koja pokava ostvariti jednakost'
stoje kao teak prijekor Eriedman koji je +RA4! izjavio Pino/(et da je
%po mome miljenj' iznimno po#reno vjerovati da se!!! t.im nov/em
moe initi dobro)!
Unato tome to se vrsto oslanjaj na svoj d# militantn prolost'
svte-meni latinoameriki pokreti nis savrene kopije svoji(
pret(odnika! 9e. svim tazlikama oi najvie pada visoka razina
svijesti o potrebi zatite od okova prolosti - dravni( dara' strani(
ok-terapeta' mitelja koji s obk proli =jedinjenim Dravama'
jednako kao i dniki( okova i slomova valte iz osamdeseti( i
devedeseti( #odina! 9asovni latinoametiki pokreti koji s omo#ili
niz izborni( pobjeda ljeviarski( kandidata' e kako #raditi
blaivae okova modele stroja! Na primjer' manje s /entralizirani
ne#o ezdesetima' to oteava destabiliza/ij /jelokpno# pokreta
klanjanjem samo ai/e voda! Usprkos snanom klt linosti koji
okrje 5(aveza' kao i nje#ovim pokajima /entraliza/ije moi na
dravnoj tazini' pro#resivne mree 8enezeli istovremeno s iznimno
de/entralizirane' a mo se prenosi na baz i razin zajedni/e' pritom se
pomai tisama vijea #radski( etvrti i sradni/ima! U Boliviji s
starosjedilaki pokreti' koji s na slian nain doveli 9oralesa na vlast'
jasno stavili do znanja da 9orales nema nji(ov bezvjetn potpor <
barriosi e #a podravati sve dok bde potivao zasade svo#
demokratsko# mandata' ali ni trentka dlje! Takav mteeni prisp
omo#io je 5(avez da preivi pokaj dravno# dara 2332! < kad
im se revol/ija nala opasnosti' nje#ovi pristae izjrili s iz
sirotinjski( naselja oko 5ara/asa i za(tijevali nje#ovo ponovno
stolienje < takva sveopa mobiliza/ija ne pamti se jo od
sedamdeseti( #odina!
Novi latinoameriki vode tako.et podzimaj smione korake kojima se
trde sprijeiti svaki bdi' od =jedinjeni( Drava sponzoriran'
pokaj dravno# dara s /iljem podrivanja nji(ovi( demokratski(
pobjeda! 8lade 8enezele' Kostarike' Gr#entine i Ur#vaja redom s
najavile da stdente vie nee slati Gmerik kol ?danas poznat
kao "nstitt zapadne (e-
HH*
<----<!!!!!n<, - <--------nv nj,ij !!!!!!!!!!!nPi-%P
++0 ili najnovije %prot m/rorist ike) te(nike i M!at im ili otimali
primjenjivali na :armerima (l =alvatlor i ar#entinskim radni/ima n
atomobilskoj indstriji!2* Bolivija se trdi presjei veze sa -kolom'
to ini i Kkvador! ?Y(avez je svima dao na znanje da e' ako
ekstremistiki desniarski pokret iz bolivijske pokrajine =anta 5rz
ostvari prijetnje koje pje vladi Kvoa 9oralesa' poslati
venezelansk vojsk pomo obrani bolivijske demokra/ije! "pak'
6a:ael 5orrea sprema se otii najdalje od svi(! Kkvadorska lka
#rad 9anta trentano #oje najve amerik vojn baz
0noj Gmeri/i' koja sli kao pripremno podrje za %rat protiv
dro#e) koji se veinom vodi Kolmbiji! 5orreina vlada najavila je da
nee obnoviti #ovor o najm nakon to m 233R! istekne valjanost!
%Kkvador je sverena drava)' izjavila je ministri/a vanjski( poslova'
9aria Eernanda Kspinosa! %U naoj domovini nis nam potrebne strane
trpe!)2A Gko vojska =jedinjeni( Drava iz#bi baze i pro#rame
obke' velike e opasti njezina sposobnost nanoenja okova!
Novi vode 7atinske Gmerike tako.er s sve bolje pripremljeni na sve
vrste okova koje izazivaj izrazito nestabilna trita! 0edan od
najsnaniji( imbenika destabiliza/ije prolim desetljeima bila je
brzina kojom se kapital moe pokpiti i preseliti' odnosno na#li pad
/ijena prera.evina koji bi nitavao /ijele poljoprivredne sektore! No'
najveem dijel 7atinske Gmerike ti s okovi ve proli' za sobom
ostavivi sablasna indstrijska pred#ra.a i #oleme povrine jalove
obradive zemlje! =to#a je zadatak nove ljevi/e toj re#iji ienje
revina #lobaliza/ije i nji(ovo ponovno oivljavanje! U Brazil se ta
pojava najbolje oitje nazonosti Pokreta bezemljaa' ije lanstvo
broji milijn i pol ljdi' i koji s stvorili stotine zadr#a i tako prezeli
neobra.ene povrine! U Gr#entini je najbolji primjer pokret
%oporavljeni( kompanija) < dvije stotine tvrtki steaj koje s
skrsnli radni/i i pretvorili i( demokratski vo.ene zadr#e! &ne ne
strepe od oka koji bi im la#ai nanijeli svojim odlaskom jer s
la#ai ionako ve davno otili! Na neki nain' eksperimenti
prezimanj novi s vid obnove nakon katastro:a<obnove od sporo
pokretne katastro:e neoliberalizma! U otroj opre/i s modelom koji
kompleks kapitalizma katastro:e ndi "rak' G:#anistan i
9eksikom zaljev' predvodni/i latinoameriko# pokreta obnove
pravo s oni ljdi kojima s ta razaranja nanijela najvee tete!
Nimalo ne iznena.je da nji(ova spontana rjeenja velike podsjeaj
na istinski trei pt koji je bio doslovno okom klonjen s pta
svjetsko# po(oda 5ikake kole < taj pt je demokra/ija
svakodnevnom ivot!
HHA
t!!!!!!!!!P!!!!!!!!-!!!!!!rS!!!!!!! !!!!!!!!!!!!`!!!!!!!!! i -----!!!!!!!!! i
za razvoj me.sobni( tr#ovinski( odnos!i! + @o 23l@?S! #odine dravi
je nastalo otprilike +33 333 zadr#a koje zapoljavaj vie od M?@?@ 333
radnika!2I 9no#e od nji( dijelovi s dravne in:rastrktre naplatne
ki/e' odravanje ato/esta' dispanzeri < koji se predani zajedni/i na
pravljanje! To je dijametralna sprotnost lo#i/i raspaavanja drave na
#ovorne sradnike < mjesto da se dijelovi drave rasprodaj velikim
korpora/ijama i tako iz#bi demokratski nadzor' ljdi koji se koriste
tim
resrsima dobili s pravo pravljati njima i stvatati' barem teotetski' i
radna
mjesta i osjetljivije javne slbe! 9no#i 5(avezovi kritiari os.ivali
s te
ini/ijative kao predaj i nepotene sbven/ije < naravno! No' kad
tijekom
est #odina korpora/ija Xallibrton tretira vlad =jedinjeni( Gmeriki(
Drava kao privatni bankomat' kad iz dtave izve vie od 23 milijardi
dolara samo na ime #ovora "rak i zatim svoj za(valnost
amerikim
poreznim obvezni/ima izrazi selei prav kompanije Dbai ?z sve
porezne i zakonske povlasti/e@' onda 5(avezove izravne sbven/ije
obinim
ljdima djelj daleko manje radikalno!
"pak' najznaajnija zatita kojom se 7atinska Gmerika brani od bdi(
okova ?sto#a i od doktrine oka@ izvire iz sve vee neovisnosti
kontinenta od vain#tonski( :inan/ijski( instit/ija < to je posljedi/a
vee inte#ra/ije re#ionalni( vlada! Bolivijska Glrernativa za Gmerike
?G7BG@ jest jno-ameriki od#ovor na >on slobodne tr#ovine
=jeverne i 0ne Gmerike < sad ve pokojni korporatistiki san o zoni
slobodne tt#ovine koja bi se protezala od Gljaske do &#njene zemlje!
"ako se G7BG nalazi poetnim :azama' Kmir =ader' so/iolo# koji
prebiva Brazil' opisje njezine mo#nosti kao %savren primjer
istinski potene tr#ovine < svaka drava pribavlja ono za to je
najbolje ptila#odena' zazvrat dobiva ono to joj je najpotrebnije'
neovisno o kretanjima /ijena na svjetskom trit)!2R Tako Bolivija
daje plin pod stabilnim i niskim /ijenama' 8enezela ndi siromanijim
dravama velikim dijelom sbven/ioniran na:t' kao i svoje znanje
iskoritavanj leita; Kba alje tise lijenika koji besplatno praj
zdravstven skrb diljem kontinenta i istovremeno obava strane
stdente na svojim medi/inskim :akltetima! U velikoj mjeri dr#aiji
model od one akademske razmjene koja se sredinom pedeseti( rodila
na 5ikakome sveilit' kad se latinoamerike stdente poavalo
samo jednoj' krtoj ideolo#iji' i kad i( se slalo ki da je' potpno
ni:ormno' nametn /ijelom kontinent! G7BG ima velik prednost jer
je biti rije o sstav trampe' kojem svaka drava za
HHI
" i si ++ vi ` " ikoj mjeri m iiiPnVm S Si N g S ++++ ZW S +++ i n
na#le " li i k i na/ije i ijei ia koje s lai ino!ini/tPikoni ekonomijom
(!!il/ ne toliko davnoj prolosti! ?@k rit M!el ia nemirnim :inan/ijskim
vodama' 7atinska Gmerika stvara podrje relativne ekonomske
%bona/e) i predvidljivosti < to se eri #lobaliza/ije smatralo
nemo#om misijom!
Kad se neka drava soi s :inan/ijskim manjkom' ta pojaana
inte#ra/ija tako.er znai i to da se za spas ne mora obraati ni 99E-'
ni amerikom 9inistarstv :inan/ija! To je sretna okolnost jer je' bar za
Fas(in#ton' sdei po =trate#iji na/ionalne si#rnosti =jedinjeni(
Gmeriki( Drava iz 233*!' ok doktrina jo iznimno iva$ %U slaj
krize' 99E svojom reak/ijom mora potvrditi od#ovornost svake
drave za njezin ekonomsk politik)' stoji tom dokment! %99E
e ojaati trine instit/ije i trin dis/iplin :inan/ijsko#a
odlivanja!) Takav vid %trine dis/ipline) mo#e je nametnti samo
ako vlade zamole Fas(in#ton za pomo - kao to je =tanle1 Eis/(er
objanjavao sred azijske :inan/ijske krize' 99E moe pomoi samo
ako #a se zamoli' %ali kad drava ostane bez nov/a' onda nema previe
izbora)!B3 >a(valjji visokim /ijenama na:te' 8enezela se pokazala
kao veliki zajmodava/ dr#im dravama razvoj' omo#ji im
tako da izbje#n odlazak Fas(in#ton!
Posljedi/e s dramatine! Brazil' toliko d#o okovan svojim divovskim
d#om prema Fas(in#ton' odbija sklopiti novi sporazm s 99E-om!
Nikara#va pre#ovara o izlask iz Eonda! 8enezela se povkla i iz
99E-a i iz =vjetske banke' a taj primjer slijedi ak i Gr#entina'
nekadanji vain-#tonski %zorni enik)! U svom #ovor o stanj
na/ije' 233A! #odine predsjednik Nestor Kir/(ner izjavio je da s m
ar#entinski strani kreditori rekli$ %P9orate sklopiti sporazm s
9e.narodnim :ondom da otplatite d#!P &dvratio sam$ PCospodo' mi
smo sverena drava! ]elimo otplatiti d#' ali nema anse da ponovno
sklapamo sporazm s 99E-omP!) Posljedino tome' 99E'
osamdesetima i devedesetima vr(naravno moan na tom kontinent'
nije vie nikakva sila! Codine 2334! 7atinska Gmerika otplatila je I3
posto kpno# zajmovno# port:elja 99E-; #odine 233A!' kontinent je
99E- bio nazoan samo + posto < more promjena samo dvije
#odine! %Postoji ivot nakon 99E-a)' izjavio je Kir/(ner! %" ba je
dobar!)B+
Ta preobrazba nadilazi podrje 7atinske Gmerike! Tijekom samo tri
#odine' koliina 99E-ovi( zajmova pala je s I+ milijarde na samo
++'I milijardi dolara' od koji( #otovo sve ide Trskoj! 99E' #bava/
brojnim
HHR
mranom perspektivom! U travnj 233A! ekvadorski pr/.sNe.nik Ualael
5orrea' otkrio je da je sspendirao sve zajmove Banke i tla je njezina
predstavnika Kkvador pro#lasio nepoeljnom osobom <
nesvakidanji potez! Dvije #odine ranije' objanjava 5orrea' =vjetska
banka poslila se zajmom od +33 milijna dolara da sprijei donoenje
ekonomsko# zakona skladno kojem bi se zarada od na:te raspodijelila
siromanom stanovnitv! %Kkvador je sverena drava i neemo trpjeti
/jene me.narodne birokra/ije)' rekao je! "stovremeno je Kvo
9orales najavio da e Bolivija napstiti arbitrani sd =vjetske banke'
tijelo koje mltina/ionalnim korpora/ijama omo#je da te
na/ionalne vlade zbo# vo.enja mjera koje s im nanijele #bitak!
%9islim da vlade 7atinske Gmerike' kao ni svijet' nis dobile nijedn
parni/! Kompanije vijek pobijede)' rekao je 9orales! Kad je Pal
Fol:o;itz morao objaviti svoje povlaenje s poloaja predsjednika
=vjetske banke svibnj 233A-' bilo je jasno da ta instit/ija mora
povi oajnike poteze kako bi se izvkla iz dboke krize
vjerodostojnosti! Usred a:ere s Fol:o;itzom T(e Einan/ial Times je
objavio da sada menaderi =vjetske banke %izazivaj salve smije(a)
kad zemljama razvoj ponde savjete!B2 Tome valja pridodati slom
pre#ovora =vjetske tr#ovinske or#aniza/ije 233*! #odine ?nakon to#a
slijedili s pro#lasi %#lobaliza/ija je mrtva)@' tako da s te tri
instit/ije' koje s ideolo#ij 5ikake kole nametale pod krinkom
ekonomske neizbjenosti' dole na rb izmiranja!
>vi potpno razmno tvrdnja da se pobna protiv neoliberalizma
nje#ovoj najnaprednijoj :azi nalazi pravo 7atinskoj Gmeri/i < kao
stanovni/i prvo# laboratorija oka' 7atinoamerikan/i s imali najvie
vremena za oporavak! Codine lini( prosvjeda stvorile s nove
politike skpine koje' iako nedovoljno snane da prezm vlast na
razini drave' imaj mo otpoeti preobrazbe stroja dravne moi! To
s znakovi da s i ostali laboratoriji oka krenli istim ptom! U
0noa:rikoj 6epbli/i 2334! i 233*! bile s #odine kad s odavno
zaboravljena #eta konano ?i odlno@ prekinla stranak odanost
GN5- i poela prosvjedovati zbo# po#aeni( obeanja Povelje
slobode! =trani novinari izvjetavali s da se takvi nemiri nis vidjeli
jo od vremena kad s zajedni/e stale protiv apart(ejda! "pak' najvea
promjena raspoloenja zbiva se Kini! 9no#o se #odina spijevalo
slikama sirovo# terora s tr#a Tiananmen #iti narodni #njev izazvan
#aenjem radniki( prava i sve veim siromatvom sela! Cotovo!
=lbeni dravni izvori navode da je 2334! #odine dolo do
zapanjji( osamdeset sedam tisa vei( prosvjeda Kini <
kojima je
H43
NlP +!+ U=lY!lNlltS9 piillll li!" ll/k/ kollklelllr U [ S NlP " KP "l&8!t
v/lik!l llkl#allj!l
iin!iliii sektor' bolja zdravstvena zatita' obeanja o kidanj kolarina!
+ Kina se pomalo oporavlja od oka!
=vaka strate#ija koja se temelji na iskoritavanj prilika to i( stvara
tramatski ok velikim se dijelom oslanja na element iznena.enja!
=tanje oka' po de:ini/iji' jest trentak nastanka jaza izme. brzo#
razvoja do#a.aja i postojei( podataka koji i( objanjavaj! Pokojni
:ran/ski teoretiar 0ean Badrillard opisje teroristike napade kao
%pretjeran stvarnost) < tom smisl' napadi ++! rjna =jevernoj
Gmeri/i bili s' bar isprva' ist do#a.aj' sirova stvarnost' neprera.ena
pria' narativa ili bilo to sposobno da premosti jaz izme. stvarnosti i
poimanja!BH Bez povijesti ?prie@' kakvima smo se veinom zatekli
nakon ++! rjna' iznimno smo ranjivi na one koji s spremni iskoristiti
takav kaos za vlastiti probitak! Qim otkrijemo nov narativ koja ndi
vid takva potresna zbivanja' vraa nam se orijenta/ija i svijet
ponovno poinje dobivati svoj smisao!
>atvorski istraitelji koji se esto sle okom i re#resijom dobro
poznaj taj pro/es! To je razlo# zato 5"G-ini prirni/i na#laavaj
vanost odvajanja pritvorenika od bilo e#a to bi im pomo#lo stvoriti
nov narativ < vlastiti( osjetilni( podraaja' dr#i( zatvorenika' pa
ak i komnika/ije s varima! %>atvorenike treba odma( razdvojiti)'
stoji prirnik iz +RIB! %"zola/ija' jednako :izika kao i psi(oloka'
mora se odravati od trentka (ienja!)B4 "straitelji znaj da e
zatvorenik pro#ovoriti! Kad se to do#odi' lov/i #be prednost! " dalje
mo# nanositi tjelesni bol' ali s iz#bili ono najinkovitije
psi(oloko sredstvo kojim manipliraj i %lome) zatvorenike <
zbnjenost' dezorijenta/ij i iznena.enje! Bez ti( imbenika ok ne
postoji!
"sto vrijedi i za ire drtvene skpine! Kad se' konano' me(anika
doktrine oka pojmi korjenito i kolektivno' onda je zajedni/e daleko
tee iznenaditi ili zbniti< postaj otporne na okove! "znimno nasilan
vid kapitalizma katastro:e koji prevladava nakon ++! rjna nastao je
djelomino zbo# to#a to s slabiji okovi < dnike krize' valtni
slomovi' prijetnja da e se zaostati % povijesti) < ve iz#bili velik
dio svoje moi' najveim dijelom zbo# pretjerano# koritenja! Qak ni
danas kataklizmini okovi rata i prirodni( katastro:a ne izazivaj
vijek razin dezorijenta/ije
, UQetiri milijna radnikaY)' skliknla je skpina ameriki(
labristiki( pisa/a! %U =jedinjenim Dravama slavili smo
ro.enje novo# #lobalno# so/ijalno# pokreta kad se *3 333 ljdi
pojavilo na PBi/i za =eattleP +RRR!)
H4+
djelje' raz#ovarali s s dr#im zatvoreni/ima' slali poik/ kroz reetke
< nedostaje temeljno vaan imbenik iznena.enja!
Nesvakidanji je primjer to#a reak/ija milijna 7ibanona/a na pokaj
interna/ionalni( zajmodava/a da' kao vjet pomoi za obnov nakon
izraelski( napada 233*! #odine' nametn %re:orm slobodno# trita)!
Po svim pravilima' plan je ttebao spjeti - dtavi s sredstva bila
oajniki potrebna! 5ak i prije rata 7ibanon je bio jedna od
najzadeniji( drava svijeta < a novi #bi/i zrokovani napadima na
/este' mostove i aetodromske piste pro/jenjivali s se na R milijardi
dolara! Kad s se sijenj 233A! #odine Pariz okpili dele#ati iz
trideset bo#ati( drava da do#ovore A'* milijna dolara vrijedn pomo
zajmovima' prirodno s pretpostavljali da e libanonska vlada
pri(vatiti sve vjete zajma! G oni s bili ve obiajeni < privatiza/ija
tele:onije i elektrine mree' poveanje /ijena #oriva' rezanje javne
potronje i poveanje ve ionako pitno# poteza na maloprodaj!
Kamal Xamdan' libanonski ekonomist' pro/ijenio je da bi' posljedino
tome' %ras(odi domainstava porasli +4 posto' zbo# poveani( poreza i
prila#o.eni( /ijena) < klasina kazna mirom! -to se tie same obnove'
poslove bi' naravno' prezeli divovi kapitalizma katastro:e < bez
ikakve obveze da sklapaj #ovore ili najmljj lokalne tvttke!B*
Gmerik dravn tajni/ 5ondoleezz 6i/e pitali s smatra li da
takvi sveob(vatni za(tjevi predstavljaj mijeanje sttani( drava
libanonsk ntarnj politik! &d#ovorila je$ %7ibanon je dmokra/ija!
Uzimaji obzir t tvrdnj' 7ibanon sam podzima neke vane
ekonomske re:orme' kritine za provedb to# pro#rama!) Eoad
=iniora' libanonski premijer' olako je z podrk >apada pri(vatio
vjete' sle#no ramenima i izjavio da %7ibanon nije izmislio
privatiza/ij)! Da bi jo jednom dokazao spremnost na sradnj'
najmio je kompanij Booz Gllen Xamilton' diva povezano# s Bs(em
i spe/ijalizirano# za nadzor' da #ovori privatiza/ij libanonski(
telekomnika/ija!BA
No' mno#i 7ibanon/i bili s daleko manje sptemni na sradnj! Unato
injeni/i da s #otovo svi ostali bez domova' tise s sdjelovale
opem trajk koji je ot#anizirala koali/ija sindikata i politiki(
stranaka' me. njima i islamistika stranka Xezbolla(! Prosvjedni/i s
tvrdili da se' ako je /ijena odobravanja sredstava za obnov povienje
trokova ivota stanovnitva po(arano# tatom' takvo neto teko moe
nazvati pomoi! Dok je =iniora smirivao donatore po Pariz' trajkovi i
zapreke na /estama potpnosti s blokirale zemlj < bio je to prvi
na/ionalni stanak okrent iskljivo protiv
H42
se spiij iM!nPilii #i!l!i !oi!i i liiPno#a karnevala! 8eina izvjesi
ilelja je le do#a.aje opisivala kao + "/zbolla(ovo pokazivanje sna#e' ali
je e:U bliskoistone redak/ije njjorko# izdanja Ne;sda1a' 9o(amad
Bazzi rekao da takvo tmaenje previda istinsko znaenje prosvjeda$
%Najsnaniji pokreta veine oni( koji s se lo#orili #radskom
sredit nis ni "ran ni =irija' niti trvenja snita i ijita! 7ibanonske
ijite ve desetljeima pro#oni ekonomska nejednakost! &vo je pobna
siromani( i radnike klase!)BI
=amo poprite prosvjeda bilo je najrjeitije objanjenje razlo#a zato se
7ibanon pokazao toliko otpornim na ok! Prosvjed se dijelom zbivao
dijel #radsko# sredita koje stanovni/i nazivaj =olidere' po privatnoj
#ra.evinskoj tvrtki koja je iz#radila i koja posjedje #otovo sve tom
okr#! =olidere je posljedi/a posljednje# libanonsko# pokaja
obnove! Poetkom devedeseti( #odina' nakon petnaest #odina
#ra.ansko#a rata' zemlja je leala revinama' drava je #r/ala
d#ovima' bez nov/a za obnov! Biznismen-milijarder ?kasnije i
premijer@ 6a:iO Xariri iznio je prijedlo# < predajte pravo vlasnitva
nad /ijelim #radskim sreditem meni i mojoj novoj tvrtki za nekretnine
=olidere koja e #a preobraziti %bliskoistoni =in#apr)! Xariri' koji
je 2334! po#ino eksploziji podmetnte bombe' sravnio je #otovo sve
postojee z#rade i #rad pretvorio psto zemljite! Drevne skove
zamijenile s marine' lkszni apartmani ?neki opremljeni ak i
dizalima za limzine@ i blistavi tr#ovaki /entri!BR =olidere posjedje
#otovo sve poslovnoj etvrti < z#rade' tr#ove' slb si#rnosti!
8anjskom svijet =olidere je sjajan simbol libanonsko# poslijeratno#
oporavka' ali je mno#im 7ibanon/ima odvijek bio neka vrsta
(olo#rama! "zvan #rani/a te ltramoderne jez#re sredit' najveem je
dijel Bejrta nedostajala osnovna in:rastrktra < od elektrine strje
do javno# prijevoza' a na mno#im z#radama i dalje s zjapile rpe od
metaka koje se nitko nije potrdio pokrpati po zavretk rata! Upravo je
tim zanemarenim #etima' koja okrj blistavo sredite' Xezbolla(
stvorio svoj lojaln baz' dijelio #eneratore i primopredajnike'
or#anizirao ienje otpada i titio stanovnike < i tako postao toliko
ozlo#laena %drava dravi)! Kad bi stanovni/i revni( pred#ra.a
zali =olidere' esto bi i( izba/ivali Xaririjevi privatni vari koji s
svojom nazono plaili triste!
6aida Xatom' bejrtska aktivisti/a koja se bori za so/ijaln pravd'
rekla mi je da s' kad je =olidere zapoeo obnov' %ljdi bili
neizmjerno sretni to je rat zavrio i to se li/e obnavljaj! Kad smo
s(vatili da je netko prodao nae li/e' da s one privatne' bilo je
prekasno! Nismo znali da
H4B
V % ;g i i v v! vili '(i ;iii (!ijTi!-ia iiiji i P ; S ` ` ` '+ T80TX ` +)H
NP"88n " lP"8"""8 " 8H+ "9
za obnov koja po#odje malobrojnoj eliti' 7ibanotne je pretvorila
strnjake za me(anik kapitalizma katastro:e! Upravo to iskstvo
pomo#lo je 7ibanon da se orijentira i or#anizira nakon rata 233*!
&dlivi masovne prosvjede odrati sred =oliderea' #dje s se
palestinske izbje#li/e taborile ispred 8ir#inove robne ke i jedno#
otmjeno# ka:ia ?%Da tamo pojedem sendvi' tjedan dana ne bi( imao
ni prebijene pare)' primijetio je jedan prosvjednik!@ prosvjedni/i s slali
jasn pork! Nis eljeli jo jedn =olidereov obnov i nova' revna
pred#ra.a < tvr.ene zelene zone i podivljale /rvene zone < ne#o
obnov /ijele zemlje! %Kako jo moemo trpjeti vlad koja kradeD)'
pitao je jedan prosvjednik! %8lad koja je podi#la ovakvo #radsko
sredite i nabila #olem d#D Tko e #a platitiD 0a to moram plaati' a
plaat e i moj sin poslije mene!)H3
7ibanonski otpor ok nadiao je prosvjede! Uzraavan je i pomo
dalekoseni( sporedni( pokaja obnove! =amo nekoliko dana nakon
prekida vatre' Xezbolla(ovi odbori po etvrtima posjetili s mno#e
oteene ke' pro/ijenili tet i dijelili +2 333 dolara #otovine
raseljenim obiteljima' ime s mo#li pokriti trokove jedno#odinje#
najma i opteme stana! Nezavisni novinari Gna No#eira i =aseen
Ka;zall1 ovako izvjej iz Bejrta$ %=to je est pta vei iznos ne#o
to s preivjeli nakon Katrine primili od EK9G-e!) -tovie' prava
#lazba za i preivjeli( iz ra#ana tek je slijedila kad je voda
Xezbolla(a' eik Xassan Nasralla(' televizijskom obraanj obeao
dravi$ %Neete ni od ko#a morati moliti sl#e' niti i za to stajati
redovima!) Xezbolla(ova inai/a pomoi nije prolazila kroz :iltere
vlasti ili nevladini( dr#a! Nis se #radili lkszni (oteli kao
Kaabl' ni olimpijski bazeni za poli/ijske instrktore kao "rak!
Umjesto to#a' Xezbolla( je inio ono to je 6enka koja je preivjela
tsnami na -ri 7anki rekla da je prieljkivala da to netko ini za
njezin obitelj < da pomo dostavi ravno njezine rke! Xezbolla( je
pro/es obnove kljio i lanove zajedni/e - zapoljavao je tamonje
#ra.evin/e ?radili s zamjen za otpadni metal koji s prikpljali@'
mobilizirao tis petsto inenjera i or#anizirao volonterske skpine!
=va ta pomo znaila je da je' samo tjedan dana nakon to je
bombardiranje zavrilo' obnova ve bila pnome jek!H+
U amerikom tisk takve s se ini/ijative #otovo posvda prikazivale
kao potkpljivanje ili klijentelizam - Xezbolla(ov pokaj kpovanja
podrke javnosti nakon to s sami isprovo/irali napad od koje# se
drava oporavlja ?David Erm iznio je tvrdnj da Xezbolla( dijeli
krivotvorene novani/e@!H2
H4H
it!niska sredstva! "p!ik' jednako vaan kao i nje#ova inkovitost bio je
i leMbollaliov stats lokalne' starosjedilake or#aniza/ije koja se iz.i#la
iz etvrti koje s je obnavljale! >a razlik od strani( korpora/ijski(
a#en/ija za obnov ije s birokra/ije svoje planove nametale pomo
vezeno# menadmenta' privatni( vara i tmaa' Xezbolla( je
mo#ao djelovati brzo jer je poznavao sve lii/e i svaki
primopredajnik' jednako kao to je poznavao sve kojima se posao moe
povjeriti! Gko s 7ibanon/i bili za(valni zbo# takva is(oda' za(valnost
s osjeali i zato to s poznavali alternativ! G ona se zvala =olidere!
Na ok se ne rea#ira samo i jedino re#resijom! Ponekad' kad smo
soeni s krizom' odrastamo jako brzo! Takav poti/aj jasno se pokazao
-panjolskoj ++! ojka 233H! kad je pri#radskim vlakovima i po
madridskim kolodvorima eksplodiralo deset bombi' pri em je
po#inlo #otovo dvjesto ljdi! Predsjednik 0os\ 9aria Gznar odma( se
pojavio na televiziji i -panjol/ima rekao da s za to krivi baskijski
separatisti' i da m moraj priti podrk za rat "rak! %Nikakvi
pre#ovori nis ni mo#i ni poeljni s tim boji/ama koji s ve
bezbroj pta sijali smrt diljem -panjolske! Takvim napadima moemo
stati na kraj samo vrstom rkom)' rekao je!HB
-panjol/i s loe rea#irali na taj #ovor! %" dalje odjekj Eran/ove
rijei)' izjavio je 0os\ Gntonio 9artines =oler' istaknti madridski
novinski rednik koje#a je pro#onio Eran/ov reim! %U svakom in'
svakoj #esti' svakom svojom reeni/om' Gznar je narod porio da je
prav' da posjedje pravo vlasnitva na istin i da s neprijatelji svi
oni koji se ne sla s njim)!HH Dr#im rijeima' iste one znaajke koje
Gmerikan/i poistovjej sa %snanim vodstvom) svo# predsjednika
nakon ++! rjna' -panjolskoj se smatralo prijeteim vjesni/ima
ponovno# spona :aizma! Drav s za tri dana ekali na/ionalni
izbori i birai s' sjeaji se vremena kad je stra( pravljao politikom'
potkli Gznara i odlili se za strank koja e vojsk povi iz "raka!
Kao i 7ibanon' kolektivno sjeanje na prijanje okove -panjolsk
je inilo otpornom na nove!
=vi ok-terapeti silno ele izbrisati sjeanje! K;en 5ameron vrsto je
vjerovao da svojim pa/ijentima mora izbrisati m prije ne#o to i( bde
mo#ao ponovno iz#raditi! Gmeriki okpatori "rak nis osjeali
potreb da zastave pljake iraki( mzeja i knjini/a' mislei da e im
to olakati posao! No' ba kao i bive 5ameronove pa/ijenti/e Cail
Kasner s onom njezinom sloenom ar(itektrom papira' knji#a i popisa'
sjeanja se mo#
H44
Usprkos svim spjenim pokajima iskoritavanja tsnamija iz 233-i!'
sjeanje se dokazalo i kao inkovito or.e otpora nekim po#o.enim
podrjima < osobito na Tajland! 8eliki val sravnio je desetke
priobalni( sela' ali za razlik od =ri 7anke' mno#a od nji( spjeno s
obnovljena tijekom samo nekoliko mjese/i! 6azlika nije potekla od
vlasti! Tajlandski politiari jednako s' kao i svi dr#dje' arko eljeli
iskoristiti olj da istjeraj ribare i vlasnitvo nad zemljitem predaj
velikim odmaralitima! No' Tajland se izdvaja time to s seljani sva
vladina obeanja primali s velikom dozom smnje i odbili strpljivo
lo#orima ekati slbeni plan obnove! Umjesto to#a' nekoliko tjedana
poslije' stotine seljana podzelo je' kako s to sami nazvali' %nove
invazije)! Proli s pokraj naorani( sttaara koje s plaali
#ra.evinari i s alatom rkama poeli oznaavati esti/e na kojima s
stajale nji(ove stare ke! U nekim slajevima obnova je zapoela
odma(! %=premna sam ivot rtvovati za ov zemlj' zato to pripada
nama)' rekla je 6atree Kon#vvatmai' kojoj je tsnami odnio #otovo
/ijel obitelj!H4
Najsmionij %invazij) izveli s tajlandski starosjedilaki ribari'
9okeni' %morski /i#ani)! Nakon stoljea obespravljenosti' 9okeni
nis #ajili ilzije da e im nekakva dobro(otna vlada pokloniti poten
komad zemlje zamjen za nji(ova priobalna imanja koja im je otela!
Tako s se' dramatinoj ak/iji' stanovni/i sela Ban Tn# Fa('
pokrajini P(an# N#a' %okpili i odmarirali ki' #dje s zetom
opasali svoje sreno selo' time simboliki obiljeavaji svoje pravo
vlasnitva)' objanjava izvjee tajlandske nevladine dt#e! %Nakon
to se tamo taborila /ijela zajedni/a' vlastima je bilo teko da i(
ptotjeta' osobito zato to s privkli velik pozornost medija
sredotoeni( na oporavak nakon tsnamija!) Na kraj s seljani
sklopili sporazm s vladom i odrekli se dijela obalno# podrja
zamjen za pravn si#rnost na ostatk svoje djedovine! Danas je to
obnovljeno selo primjer mokenske kltre < njem se nalaze mzej'
opinska z#rada' kola i trni/a! %Danas dnosni/i iz okr#a dolaze
Ban Tn# Fa( iti o Pnarodnom oporavk od posljedi/a tsnamijaP'
dok istraivai i stdenti (rpimi/e dolaze tamo' iti o Pstarosjedilakoj
mdrostiP!)H*
D /ijele tajlandske obale koj je po#odio tsnami' takav izravan
pristp obnovi pretvorio se pravilo! Klj spje(a' ka vode
zajedni/a' lei tome da s %stanovni/i o pravima na zemlj
pre#ovarali iz pozi/ije okpatora); neki s t praks nazvali %pre#ovori
rkama)!HA Preivjeli Tajlandani tako.er s za(tijevali dr#aiji vid
pomoi - mjesto da s
H4*
" P5=55" t;lj +!+ " X lP" " " " 9 9i ++P++!++ !+ !+ " " + ink " "" " r " " +++ "
K"8" piol/sol +' 8 ? @ " ? @ +++ llP!lll 9l
N@omaMikPi i l!moV ini!i Maj/dni! / proj/ktiiaii nove ke i iMraditi jo bolje
i savrenije ribarske brodi/e! Posljedi/a to#a s zajedni/e snanije ne#o
to s bile prije dara! Ke na stpovima koje s tajlandski seljani
podi#li Ban Pln# Fa( i Baan Nairaij prelijepe s i vrste <
pritom s je:tinije' vee i svjeije od za#ljivi( montani( ko/ki koje
s im ndili neki strani #ovorni sradni/i! T :ilozo:ij pojanjava
mani:est koji je sastavila tajlandska koali/ija Preivjeli( iz tsnamija$
%Posao obnove trebaj obaviti same lokalne zajedni/e' i to najveoj
mo#oj mjeri! "zba/iti vanjske sradnike < neka zajedni/e prezm
od#ovornost za vlastite nastambe!)HI
Codin dana nakon Katrine' Tajland je dolo do povijesno# ssreta
izme. vodstva tajlandski( starosjedila/a koji s obnavljali svoje i
malene dele#a/ije preivjeli( iz Ne; &rleansa! Posjetitelji iz
=jedinjeni( Drava raz#ledali s nekoliko obnovljeni( tajlandski( sela i
ostali zapanjeni brzinom kojom se tamonji oporavak pretvorio
stvarnost! %U Ne; &rleans samo ekamo da vlast za nas obavi posao'
a vi sve to radite sami)' rekao je Kndes(a 0akali' koji je Ne;
&rleans osnovao %selo preivjeli()! %Nakon to se vratimo)' dodao je'
%va primjer na je novi /ilj!)HR
Nakon to s se njorlinski vode zajedni/e vratili svojim domovima'
#rad je slijedio istinski val izravni( ak/ija! 0akali' ija je etvrt i
dalje leala revinama' or#anizirao je ekipe lokalni( #ra.evina/a i
volontera koji s istili sve poplavom nitene ntranjosti ka
li/i < zatim s preli na ssjedn li/! 6ekao je da m je ptovanje
podrje po#o.eno tsnamijem dalo %sjajan vid!!! da stanovni/i
Ne; &rleansa moraj EK9G- spremiti zapeak' zajedno s #radskom
pravom i dravnom vlasti i rei$ P=to moemo initi odma( da
povratimo nae etvrti sprkos vlasti' a ne zbo# njeDP) 0o jedna
veteranka azijske trneje' 8iola Fas(in#ton' vratila se svoj
njorlinsk etvrt Centill1 s potpno novim idejama! Dakle'
%razdijelila je plan etvrti' or#anizirala predstavnike odbore za svaki
dio i imenovala vode koji s se sastajali i do#ovarali se o svem to je
potrebno za obnov)! &bjasnila je da %sve dok se s vladom nateemo
oko nov/a' ne inimo nita ime bismo ponovno pronali sebe)!43
U Ne; &rleans s slijedile nove izravne ak/ije! U veljai 233A-'
skpina stanara koji s obitavali so/ijalnim stanovima koje je
Bs(eva administra/ija namjeravala sriti izvrila je %invazij) na
svoje stare domove i poela se vraati! 8olonteri s im poma#ali da
raiste stanove i skpljali nova/ kojim s nabavljani #eneratori i
solarne ploe! %9oj dom je moja tvr.ava i ja je ponovno zazimam)'
objavila je Cloria Filliams'
H4A
kojem se zatekla i njorlmsk!i limena #laMl! + M!a slaVlNe Ne llo (/Mlnoj
razlo#a < bar zakratko' ova je zajedni/a spjela makti divovskom
/iviliza/ijskom bldoer koji sam sebe naziva obnovom!
Ujedinjavanje svi( primjera ljdi koji obnavljaj sami za sebe ve je
obiajena tema < sdioni/i ka da time obnavljaj vie od z#rada'
da time lijee sebe! =avreno tono! =veope iskstvo doivljaja
teko#a oka jest osjeaj posvemanje nemoi < soivi se sa silama
koje izazivaj stra(opotovanje roditelji nis sposobni spasiti vlastit
dje/' sprni/i se razdvajaj' domovi < ta mjesta zatite < postaj
smrtonosne zamke! Najbolji lijek za nemo jest poeti poma#ati <
imati pravo sdjelovati opotavk zajedni/e! %Ponovno otvorenje nae
kole znak je da je ovo posebna zajedni/a' povezana i vie ne#o samim
smjetajem' istom d(ovno' krvnim vezama i eljom za povratkom
ki)' rekao je zamjenik ravnatelja osnovne kole Dr! 9artin 7t(er
Kin# 0r' njorlinskoj etvrti 7o;er Nint( Fard!42
Takvi ljdski napori s /iljem obnove predstavljaj antitez sloeno#
etosa kompleksa kapitalizma katastro:e koji neprekidno tra#a za
praznim ploama i bijelim listovima na kojima e iz#raditi svoje
model-drave! 0ednako kao latinoamerika imanja i tvornike zadr#e'
ti napori s po prirodi improviza/ija' snalaenje s onim to je ostalo i sa
zar.alim or.em koje voda nije otplavila sa sobom' koje nitko nije
krao ili slomio! >a razlik od matanja o Us(it' o apokaliptinom
brisanj koje istinskim vjerni/ima omo#je bije# vjenost' pokreti
obnove lokalno# stanovnitva izvir iz postavke da nema bije#a iz
temeljne kae koj smo sami stvorili i da je brisanja bilo ve i previe -
brisanja povijesti' brisanja kltre' brisanja pamenja! To s pokreti
koji se ne ttde otpoeti iz temelja' ne#o iz nie#a' iz revina koje i(
okrj sa svi( strana! Dok korporatistiki po(od nastavlja svoj
siloviti pt propast' podii poten/iometre oka da bi slomio sve
snaniji otpor s kojim se soava' ti projekti otkrivaj pt izme.
:ndamentalizama! 6adikalni samo po vlastitoj ivotnoj praktinosti'
korijenjeni zajedni/ama kojima ive' ti mkar/i i ene sami sebe
smatraj serviserima' zimaj to nad i popravljaj' ojaavaj'
poboljavaj' izjednaj! Najvie od sve#a' #tade oporavljaji se <
dok ne dari novi ok!
H4I
Uvod
Prazno je lijepo$ tri desetljea brisanja i preobraavanja svijeta
+ Bd Kdne1' %Gppendig G$ T(o#(ts on 6apid Dominan/es Xarlan
K! Ullman and 0ames P! Fade' =(o/k and G;e$ G/(ievin# 6apid
Dominan/e ?Fas(in#ton' D5$ NDU Press Book' +RR*@' ++3!
2 0o(n Xar;ood' %Fas(in#ton Fire$ G =pe/ial Feekl1 6eport :rom
T(e Fall =treet 0ornalPs 5apital Brea)' Fall =treet 0ornal'
=eptember R' 2334!
B Car1 6ivlin' %G 9o#l F(o Fold 6ebild Ne; &rleans)' Ne;
Jork Times' 2R rjna' 2334!
H %T(e Promise o: 8o/(ers)' Fall =treet jornal' 4! prosin/a 2334!
4 "bid!
* 9ilton Eriedman' 5apitalism and Ereedom +R*2' ?reprint 5(i/a#o$
Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RI2@' 2!
A "ntervie;;it( 0oe De6ose' United Tea/(ers o: Ne; &rleans' +I!
rjna 233*!; 9i/(ael Knzelman' %Post-Katrina' Kd/ators' =tdents
Kmbra/e 5(arter =/(ools)' Gsso/iated Press' +A travnja 233A!
I =teve 6itea' %N!&! Tea/(ers Union 7oses "ts Eor/e in =tormPs
Fake)' Times-Pi/a1ne ?Ne; &rleans@' *! ojka 233*!
R =san =aln1' %U!=! Cives 5(arter =/(ools a Bi# Ps( in Ne;
&rleans)' Ne; Jork Times' +B! srpnja 233*!; 8eroniOe de 6#1 and
Kat(r1n C! Ne;mark' %Xope a:ter Katrina) Kd/ation Negt' +!
listopada 233*' ;;;!aei!or#
+3 )Kd/ational 7and Crab)' 6et(inkin# =/(ools' Eall 233*!
++ 9ilton Eriedman' "n:lation$ 5ases and 5onseOen/es ?Ne; Jork$
Gsia Pblis(in# Xose' +R*B!@' +!
+2 Eriedman' 5apitalism and Ereedom' ig!
+B 9ilton Eriedman and 6ose Eriedman' T1rann1 o: t(e =tats eo
?=an Die#o$ Xar/ort Bra/e 0ovanovi/(' +RIH!@' B!
+H 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1 People$
9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI@' 4R2!
+4 Kdardo Caleano' Da1s and Ni#(ts o: 7ove and Far' prijevod$
0dit( Brister ?Ne; Jork$ 9ont(l1 6evie; Press' +RIB@' +B3!
+* Ullman and Fade' =(o/k and G;e' ggviii!
+A T(omas 5rampton' %"raO &::i/ial Farns on East K/onomi/ =(i:t)'
"nternational Xerald Tribne ?Paris@' +H! listopada 233B!
+I Glison 6i/e' Post-Tsnami Torism and 6e/onstr/tion$ G =e/ond
DisasterD ?7ondon$ Torism 5on/ern' &/tober 2334@'
;;;!torism/on/ern!or#!k
H4R
23 Neil Kin# Nr! !nl Jm! "ii N! + Siv!iM/n' %G in l ? li!iP! i n ++ !iWN! " i n
V 8 i in V " !!!!! " mi in "
&pporttinit1)' Fall =treet 0ornal' "!8 kolovoz! !P!?@?@aY!
2+ Kri/ K/k(o(n %U!=! 5ontra/tor lPotiii/l Cilt1 o: n!V 9illion Erad in
"i!(N-' G8)P Jork Times' +3! ojka 233*!
22 Davison 7! Bd(oo' Kno#( "s Kno#($ Dear 9r! 5amdesss!!!
&pen l eer o: 6esi#nation to t(e 9ana#in# Dire/tor o: t(e
"nternational 9onetar1 Knd ?Ne; Jork$ Ne; " loriM!ons Press' +RR3@'
+32!
2B 9i/(ael 7e;is' %T(e ForldPs Bi##est Coin#-&t-o:-Bsiness =ale)'
T(e Ne; Jork limes 9a#azine' B+! svibnja +RRI!
2H Bob =ip/(en' %Gre Pbli/ =/(ools Fort( t(e K::ortD) 7os Gn#eles
Times' B! srpnja 233*!
24 Pal To#(' David Erm' Filliam Kristol et al!' %G 6evoltion or
Bsiness as UsalD$ G XarperPs Eorm)' XarperPs' ojak +RR4!
2* 6a/(el 9ona(an and Klena Xerrero Beamont' %Bi# Time
=e/rit1)' Eorbes' B! kolovoz 233*!; Car1 =toller' %Xomeland =e/rit1
Cenerates 9ltibillion Dollar Bsiness)' U=G Toda1' +3! rjna 233*!
2A Kvan 6atli:t' %Eear' "n/!)' Fired' prosina/ 2334!
2I 8\roniOe de 6#1' Gmeri/an Knterprise "nstitte' %Ea/ts and
Ei#res abot Xomeland =e/rit1 =pendin#)' +H! prosina/ 233*'
;;;!aei!or#
2R Br1an Bender' %K/onomists =a1 5ost o: Far 5old Top n2
Trillion)' Boston Clobe' I! sijenja 233*!
B3 T(omas 7! Eriedman' %Bi# 9a/ ")' Ne; Jork Times' I! prosin/a
+RR*!
B+ =teve einn! UXallibrtonPs Be Karnin#s Xit =*++9;P Gsso/iated
Press' 22! listopad 233*!
B2 =teven 6! Xrst' %&/tober Deadliest 9ont( Kver in "raO)'
Gsso/iated Press' 22! stdeno#a 233*!
BB 0ames Clanz and Elo1d Norris' %6eport =a1s "raO 5ontra/tor "s
Xidin# Data :rom U!=!)' Ne; Jork Times' 2I! listopad 233*!
BH Fen/1 7en#' %=//ess T(ro#( Disaster$ B!5!-9ade Food
Xoses Xold Creat Potential :or Disaster 6elie:)' 8an/over =n' +4!
svibnja 233*!
B4 0osep( B! Treaster' %Karnin#s :or "nsrers Gre =oarin#)' Ne; Jork
Times' +H! listopad 233*!
B* 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Kbark 5onterintelli#en/e
"nterro#ation' srpanjlR*B' +' +3 +! 5jelovit tekst prirnika dostpan je
na adresi$ ;;;!#;!edMjnsar/(iv!
BA "bid' **!
BI 9aoTse-Tn#' U"ntrod/in# a 5ooperative)' Pekin# 6evie; +' br!
+4 ?+3! lipnja +R4I!@$ *!
BR Eriedman and Eriedman' T;o 7/k1 People' 4RH!
H3 "bid!
H+ %T(e 6isin# 6isk o: 6e/ession,' Time' +R! prosina/ +R*R!
H2 Ceor#e 0ones' %T(at/(er Praises Eriedman' Xer Ereedom Ei#(ter)'
Dail1 Tele#rap( ?7ondon@' +A! stdeno#a 233*!; Eriedman and
Eriedman' T;o 7/k1 People' BII-IR!
HB Eran/is Ek1ama' %T(e Knd o: Xistor1D) T(e National "nterest'
ljeto +RIR!
HH 0stin Eog' %T(e 5rios 5apitaliste' Eortne' +*! stdeno#a 233*!;
Xose o: 6epresentatives' +3Rt( 5on#r!' 2nd=ess!' %X! 6es! +3IR$
Xonorin# t(e 7i:e o: 9ilton Eriedman)' *! prosin/a 233*!; 0on &rtiz'
%=tate to Xonor Eriedman)' =a/ramento Bee' 2H! sijenja 233A!;
T(omas =o;ell' %Ereedom 9an)' Fallstreet 0ornal' +I! stdeni 233*!
H*3
"P@P@P@!@!P
3+! 7aboratorij tortre$ K;en 5ameron' 5"G i bjesomni pokaji
brisanja i preoblikovanja ljdske svijesti
+ ?P1rilj! 5! Kenned1 and David Gn/(d' %6e#ressive Kle/tri/-=(o/k in
=/(izop(reni/s 6e:ra/tor1 lo &t(er =(o/k P"(erapies)' Ps1/(iatri/
earterl1 22' br! 2 ?travanj +RHI!@$ B+I!
2 U#o 5erletti' %Kle/tros(o/k T(erap1)' 0ornal o: 5lini/al and
Kgperimental "Ps1/(opat(olo#1 and earterl1 6evie; o: Ps1/(iatr1 and
Nerolo#1 +4 ?rjan +R4H!@$ +R2-RB!
B 0d1 Eoreman' %Xo; 5"G =tole T(eir 9inds)' Boston Clobe' B3!
listopad +RRI!; =tep(en Bindman' %Braimvas(in# 8i/tims to Cet
n+33'333)' Cazette ?9ontreal@' +I! stdeno#a +RR2!
H Cordon T(omas' 0orne1 into 9adness ?Ne; Jork$ Bantam Books'
+RIR!@' +HI!
4 Xarve1 9! Feinstein' Ps1/(iatr1 and t(e 5"G$ 8i/tims o: 9ind
5ontrol ?Fas(in#ton' D5$ Gmeri/an Ps1/(iatri/ Press' +RR3!@' R2' RR!
* D! K;en 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' Gmeri/an 0ornal o:
Ps1/(iatr1 ++2' br! A ?+R4*!@$ 432-43R!
A D! K;en 5ameron and =! K! Pande' UTreatment o: t(e 5(roni/
Paranoid =/(izop(reni/ Patient)' 5anadian 9edi/al Gsso/iation
0ornalYD' ?+4! sijenja +R4I@$ R4!
I Gristotle' %&n t(e =ol' Book """)' in Gristotle "' Creat Books o: t(e
Festern Forld' vol! I' ed! 9ortimer 0! Gdler' trans! F! D! 6oss
?5(i/a#o$ Kn/1/lopaedia Britanni/a' +R42@' **2!
R Berton 6o/(e' %Gs Kmpt1 as Kve)' T(e Ne; Jorker' R! rjna +RAH!
+3 D! K;en 5ameron' %Prod/tion o: Di::erential Gmnesia as a Ea/tor
in t(e Treatment o: =/(izop(renia)' 5ompre(ensive Ps1/(iatr1 +' br! +
?"R*3!@$ B2-BB!
++ D! K;en 5ameron' 0! C! 7o(renz and K! G! Xand/o/k' %T(e
Depatternin# Treatment o: =/(izop(renia)' 5ompre(ensive Ps1/(iatr1
B' br! 2 ?+R*2!@$ *A!
+2 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' 43B-43H!
+B Feinstein' Ps1/(iatr1 andt(eP5"G' +23! E&&TN&TK$ T(omas'
0orne1 into 9adness' +2R!
+H %5"G' 9emorandm :or t(e 6e/ord' =bje/t$ Proje/t
G6T"5X&KK;P B+! sijenja +RA4' ;;;!#;ti!edM-nsar/(iv!
+4 Gl:red F! 9/5o1' %5rel =/ien/e$ 5"G Tortre i Eorei#n Poli/1)'
Ne; Kn#land 0ornal o: Pbli/ Poli/1 +R' br! 2 ?zima 2334!@$ 2+I!
+* Gl:red F! 9/5o1' G eestion o: Tortre$ 5"G "nterro#ation' :rom
t(e 5old Far to t(e Far on Terror ?Ne; Jork$ 9etropolitan Books'
233*!@' 22' B3!
+A 9e. onima koji s tijekom to# razdoblja zimali 7=D nalazili s
se sjevernokorejski ratni zarobljeni/i' i skpina pa/ijenata na
odvikavanj klini/i 7egin#ton; zatim sedam tisa ameriki( vojnika
arsenal kemijsko# naoranja Kd#e;ood 9ar1land' te
zatvoreni/i kali:ornijskom zatvor 8a/aville! "bid!' 2A' 2R!
+I %Gnonimna rkom pisana biljeka prona.ena ar(ivima koja dr!
5ar1la Xaskinsa i zapovjednika 6! 0! Filliamsa) identi:i/ira kao 5"G-
ine predstavnike na tom sastank! David 8iennea' %&tta;a Paid :or
P43s Brain;as(in# Kgperiments' Eiles =(o;)' Toronto =tar' +H! travnja
+RI*!; %9intes o: 0ne +' +R4+' 5anadaMU=MUK 9eetin# 6e$
5ommnist PBrain;as(in#P Te/(niOes drin# t(e Korean Far)'
sastanak (otel 6itz-5arlton' 9ontreal' +! lipnja +R4+!' str! 4!
H*+
23 De:ense 6esear/( Xoard Kepoil "n Tiv!isiiiv Xoard! B' knlo;iM "P@8N'
sk nit !+ nMn!ik!i tajnosti' str! 2!
2+ UDistribtion o: Pro/eedin#s o: Eort( =1mposim' 9ilitar1 9/tlii
in/! ll@42)' skiimt!i oznaka tajnosti!
22 >(air Kas(meri' %Data =(o; 5"G 9onitored Deprivation
Xgp/rim/nts)' Clobe and 9ail ?Toronto@' +I! veljae +RIH!
2B "bid!
2H Xebb' Xeron and Begton' Gnnal 6eport' #ovor D6B bBI' +-2!
24 0liet &PNeill' %Brain Fas(in# Tests Gssailed b1 Kgperts)' Clobe
and 9ail ?Toronto@' 2A! stdeno#a +RI*!
2* Feinstein' Ps1/(iatr1 andt(eP5"G' str! +22! T(omas' 0orne1 into
9adness' str! +3B; 0o(n D! 9arks' T(e =ear/( :or t(e 9an/(rian
5andidate$ T(e 5"G and 9ind 5ontrol ?Ne; Jork$ Times Books'
+RAR!@' str! +BB!
2A 6! 0! 6ssell' 7! C! 9! Pa#e and 6! 7! 0illett' U"ntensi:ied
Kle/tro/onvlsant T(erap1)' 7an/et ?4! prosin/a +R4B!@ str! ++AI!
2I 5ameron' 7o(renz and Xand/o/k' %T(e Depatternin# Treatment o:
=/(izop(renia) str! *I!
2R 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' 43H!
B3 T(omas' 0orne1 into 9adness' +I3!
B+ D! K;en 5ameron et al!' %=ensor1 Deprivation$ K::e/ts pon t(e
En/tionin# Xman in =pa/e =1stems)' =impozij opsi(opatolokim
in/ima leta svemir ?=1mposim on Ps1/(op(1siolo#i/al Gspe/ts o:
=pa/e Eli#(t@' r! Bernard K! Ela(ert1 ?Ne; Jork$ 5olmbia Universit1
Press' +R*+!@' str! 2B+; 5ameron' %Ps1/(i/ Drivin#)' 43H!
B2 9arks' T(e =ear/( :or t(e 9an/(rian 5andidate' +BI!
BB 5ameron and Pande' UTreatment o: t(e 5(roni/ Paranoid
=/(izop(reni/ Patient)' str! R2!
BH D! K;en 5ameron' UProd/tion o: Di::erential Gmnesia as a Ea/tor
in t(e Treatment o: =/(izop(renia)' 2A!
B4 T(omas' 0orne1 into 9adness' 2BH!
B* 5ameron et al!' U=ensor1 Deprivation)' 22*' 2B2!
BA 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin#G//onts ;it(
Tortrers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +24!
BI "ntervie; appeared in t(e 5anadian ma#azine Feekend' /itirano
T(omas$ 0orne1 into 9adness' +*R!
BR 5ameron' UPs1/(i/ Drivin#)' 43I!
H3 Da bi podrao vlastite tvrdnje' 5ameron je /itirao dr#o#
istraivaa' Normana 6osenz;ei#a' U=ensor1 Deprivation)' 22R!
H+ Feinstein' Ps1/(iatr1 and t(e 5"G' 222!
H2 UProje/t 9KUltra' T(e 5"GPs Pro#ram o: 6esear/( in Be(avioral
9odi:i/ation)' 0oint Xearin#s Be:ore t(e =ele/t 5ommittee on
"ntelli#en/e and t(e =b/ommittee on Xealt( and =/ienti:i/ 6esear/( o:
t(e 5ommittee on Xman 6esor/es' United =tates =enate' R4t(
5on#r!' +st =ess!' B! kolovoza +RAA! 5itirano Feinstein$ Ps1/(iatr1
and t(e 5"G' +AI!
HB "bid!' +HB!
HH 0ames 7e9o1ne' %Testi:1in# to Tortre)' Ne; Jork Times' 4-
lipnja +RII!
H*2
"d =en!ne =el/i t ?Pim i mi Y+ U- ii ii " n i! +++ r!/i r! `` " i !+++ si + + pi
ni " Pim /ed i ++t%s b/:oi / i lie =/li-i " 5oiniiiii-/ on " t/lli#ii /$ "
londii +!+++ ++++++ ro#alion 9anal ll/arin#)' "d! lipnja +RIX ?Bog +
?PG G Trainin# 9anals' Eolder$ + nt/rro#ation 9anal Xearin#s'
Naiional =enilit1 Gr/(ives@! 5itirano 9/5o1' G eestion o: Tortre'
R*!
HA " im Fein/r' U"nterro#ation' 5!"!G! - =t1le)' Ne; Jork Times' R!
veljae +RRA!; =teven 9! Kl/inman' %KUBG6K 5onterintelli#en/e
"nterro#ation 6evie;$ &bservations o: an "nterro#ator,!' veljaa 233*!
"ntelli#en/e =/ien/e Board' Kd/in# "n:ormation ?Fas(in#ton D!5!$
National De:ense "ntelli#en/e 5olle#e' prosina/ 233*!@' R*!
HI 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Kbark 5onterintelli#en/e
"nterro#ation' srpanj +R*B' str! + i I! 5jelovit tekst prirnika mo#e je
pronai National =e/rit1 Gr/(ives' ;;;!#;!edM-nsar/(iv!
HR "bid!' +' BI!
43 "bid!' +-2!
4+ "bid!' II!
42 "bid!' R3!
4B 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Xman 6esor/e Kgploitation Trainin#
9anal-+RIB! 5jelovit tekst prirnika mo#e je pronai National
=e/rit1 Gr/(ives' ;;;!#;! edM-nsar/(iv!
4H 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Kbark 5onterintelli#en/e
"nterro#ation' srpanj +R*B' HR-43'A*-AA!
44 "bid!' H+'**!
4* 9/5o1' G eestion o: Tortre' I!
4A 9/5o1' %5rel =/ien/e)' 223!
4I Erantz Eanon' G D1in# 5olonialism' trans! Xaakon 5(evalier
?+R*4-' reprint - Ne; Jork$ Crove Press' +R*A!@' +BI!
4R Pierre 9essmer' :ran/ski ministar obrane od +R*3! do +R*R! #odine
izjavljje da s Gmerikan/i pozvali Eran/ze da obavaj vojnike
=GD-! Ceneral Pal Gssaresses' najzlo#lasniji i najbetniji
:ran/ski strnjak za tortr odlazi Eort Bra## i amerike vojnike
poava te(nikama )(vatanja' ispitivanja i tortre)! Deat( =Oadrons$
T(e Eren/( =/(ool' dokmentarni :ilm' redatelji/a$ 9arie-9oniOe
6obin ?"deale Gdien/e' 233B!@!
*3 9/5o1$ G eestion o: Tortre' *4!
*+ Dianna &rtiz$ T(e Blind:oldPsK1es ?Ne; Jork$ &rbis Books' 2332!@'
B2!
*2 Xarbr1$ Trt(' Tortre and t(e Gmeri/an Fa1!
*B United Nations' Ceneva 5onvention 6elative to t(e Treatment o:
Prisoners o: Far' Pri(vaeno +2! kolovoza +RHR!' ;;;!o(/(r!or#;
Uni:orm 5ode o: 9ilitar1 0sti/e' pod-po#lavlje +3$ Pnitive Grti/les'
odjeljak IRB' lanak RB!' ;;;!a!a:!mil!
*H 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Kbark 5onterintelli#en/e
"nterro#ation' 2; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Xman 6esor/e
Kgploitation Trainin# 9anal-+RIB!
*4 5rai# Cilbert' %Far Fill Be =tealt(1) 9il;akee 0ornal =entinel'
+A! rjna 233+!; Carr1 Fills' 6ea#anPs Gmeri/a$ "nno/ents at Xome
?Ne; Jork$ Dobleda1' +RIA!@' BAI!
** Kat(arine e! =eel1e' %G Nation 5(allen#ed)' Ne; Jork Times' 2R!
ojka 2332!; Glberto 6! Conzales' 9emorandm :or t(e President' 24!
sijenja 2332!' ;;;!nsb/!msn!/om
*A 0erald P(i:er' %=bje/t$ 6eOest :or Gpproval o: 5onter-6esistan/e
=trate#ies)' 9emorandm :or 5ommander' 0oint Task Eor/e +A3' ++!
listopada 2332! =kinta oznaka tajnosti' ;;;!npr!or#
H*B
; ;;! ;as( i n# ion post a oin
*R Kleinman' %KUBG6K 5onterintelli#en/e "nterro#ation 6eiPieio)
A3 Dan K##en' %Padilla 5ase 6aises eestions abol G in i-Terror Ta/t
i/s)' Fas(in#ton "Posl'
+R! stdeno#a 233*!
A+ 5rt Gnderson' U7a;1ers =(o; "ma#es o: Padilla in 5(ains)'
Gsso/iated Press' H! prosina/ 233*!; 0o(n Crant' %F(1 Did T(e1
Tortre 0ose Padilla)' P(iladelp(ia Dail1 Ne;s' +2! prosina/ 233*!
A2 GGP' %U= Xandlin# o: Xi/ks Poor$ P9)' =1dne1 9ornin# Xerald'
*! veljae 233A!
AB =(a:iO 6asl' Gsi: lObal and 6((el G(med' 5omposite =tatement$
Detention in G:#(anistan and Cantanamo Ba1 ?Ne; Jork$ 5enter :or
5onstittional 6i#(ts' 2*! srpnja 233H!@' R4' ;;;!//r-nv!or#
AH Gdam >a#orin and 9i/(ael D::1' %"nside t(e "nterro#ation o:
Detainee 3*B)' Time'
23! lipnja 2334!
A4 0ames Jee and Gimee 9ollo1' Eor Cod and 5ontr1$ Eait( and
Patriotism nder Eire ?Ne; Jork$ Pbli/ G::airs' 2334@' +3+-+32; Tim
Colden and 9ar#ot Filliams' %Xn#er =trike Breaks &t at
Cantanamo)' Ne; Jork Times' I! travnja 233A!
A* 5rai# F(itlo/k' %"n 7etter' 6adi/al 5leri/ Details 5"G Gbd/tion'
K#1ptian Tortre)' Fas(in#ton Post' +3! stdeno#a 233*!
AA "bid!
AI Gmnest1 "nternational' %"tal1' Gb &mar$ "talian Gt(orities 9st
5ooperate Ell1 ;it( Gll "nvesti#ations)' Pbli/ =tatement' +*!
stdeno#a 233*' ;;;!amnest1!or#
AR 0ma( al-Dossari' %Da1s o: Gdverse Xards(ip in U!=! Detention
5amps-Testimon1 o: Cantanamo Detainee 0ma( al-Dossari)'
Gmnest1 "nternational' +*! prosin/a 2334!
I3 9ark 7andler and =oad 9ek(ennet' %Ereed Cerman Detainee
eestions Xis 5ontr1Ps 6ole)' Ne; Jork Times' H! stdeno#a 233*!
I+ G! K! =/(;artzman and P! K! Termansen' U"ntensive
Kle/tro/onvlsive T(erap1$ G Eollo;-Up =td1)' 5anadian Ps1/(iatri/
Gsso/iation 0ornal +2' br! 2 ?+R*A@$ 2+A!
I2! Krik K/k(o(n' UFinnin# Xearts o: "raOis ;it( a =e;a#e Pipeline)'
Ne; Jork Times' 4! rjna 233H!
32! Dr#i doktor oka$ 9ilton Eriedman i potra#a za laboratorijem
slobodni( rk
+ Grnold 5! Xarber#er' U7etter to a Jon#er Ceneration)' 0ornal oj
Gpplied K/onomi/s +' br! + ?+RRI!@$ 2!
2 Kat(erine Gnderson and T(omas =kinner' %T(e Po;er o: 5(oi/e$
T(e 7i:e and Times o: 9ilton Eriedman)' emitirano na mrei PB= 2R!
sijenja 233A!
B 0onat(an Peterson' %9ilton Eriedman' +R+2-233*)' 7os Gn#eles
Times' +A! stdeno#a 233*!
H Erank X! Kni#(t' %T(e Ne;er K/onomi/s and t(e 5ontrol o:
K/onomi/ G/tivit1)' 0ornal o: Politi/al K/onom1 G&' br! H ?kolovoz
+RB2!@ H44!
4 Daniel Bell' %9odels and 6ealit1 in K/onomi/ Dis/orse)' T(e
5risis in K/onomi/ T(eor1' eds! Daniel Bell and "rvin# Kristol ?Ne;
Jork$ Basi/ Books' +RI+!@' 4A-4I!
* 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1 People$
9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' 2H!
A 7arr1 Kdlo;' %T(e Xand o: Eriedman)' +*! stdeno#a 233*'
;;;!nationalrevie;!/om
H*H
"Pi!ss! P9]!@' "V
+3 " Pi ni lP!n i n k i n' lViWi1S im iinil in " =i/ 5!liii a#o " raditi on ?l@
r(a ni' n/$ Dke Ulli-8lT9t8 "Pivss! +RI+!@' G!
" " " ri/ti i k li G! " lav/k' " lie 6oad to =er:dom ?5(i/a#o$ Universit1 o:
5(i/a#o Press' +RHH!@!
+ 2 "ntervj s Grnoldom Xarber#erom B! listopada 2333' za televizijsk
serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1 ?PB=@'
/jelokpan tekst intervja moe se pronai na$ ;;;!pbs!or#
+B 0o(n 9a1nard Ke1nes' T(e Knd o: 7aissez-Eaire ?7ondon$ 7 i
8ir#inia Fool:' +R2*!@
+H 0o(n 9a1nard Ke1nes' %Erom Ke1nes to 6oosevelt$ &r 6e/over1
Plan Gssa1ed)' Ne; Jork Times' B+! prosin/a +RBB!
+4 0o(n Kennet( Calbrait(' T(e Creat 5ras( o:P+R2R ?+R4H! reprint -
Ne; Jork$ Gvon' +RAR!@' +*I!
+* 0o(n 9a1nard Ke1nes' T(e K/onomi/ 5onseOen/es o: t(e Pea/e
?+R+R!' reprint -Festminster' UK$ 7abor 6esear/( Department'
+R23!@' 24+!
+A Eriedman i Eriedman' T;o 7/k1 People' 4RH!
+I =tep(en Kinzer' Gll t(e =(a(Ps 9en$ Gn Gmeri/an 5op and t(e
6oots oj9iddle 7kr: Terror ?Xoboken' N0$ 0o(n File1 i =ons' 233B!@'
+4B-4H; =tep(en Kinzer' &vert(ro;$ Gmeri/aPs 5entr1 o: 6e#ime
5(an#e :rom Xa;aii to "raO ?Ne; Jork$ Times Books' 233*!@' H!
+R Kl "mpartial' 9ar/( +*' +R4+' navedeno =tep(en 5! =/(lesin#er'
=tep(en Kinzer and 0o(n X! 5oats;ort(' Bitter Erit$ T(e =tor1 o: t(e
Gmeri/an 5op in Catemala ?5ambrid#e' 9G$ Xarvard Universit1
Press' +RRR!@' 42!
23 Patterson je ar#entinske i brazilske ekonomiste opisao kao )/rvene%
intervj s 0anom Cabrielom 8aldesom! & potrebi )promjene
:orma/ije ljdi) #ovorio je amerikom veleposlanik Qile' Fillard
Beala/! 0an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o
=/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' ++3-
+B!
2+ "bid!' IR!
22 Navod potjee od 0osep(a Crn;alda' ekonomista sa =veilita
5olbia koji je to vrijeme predavao na Dravnom sveilit Qile!
8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +B4!
2B Xarber#er' %7etter to a Jon#er CenerationU!' 2!
2H Gndre Cnder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile$ 9onetarist
T(eor1 8erss Xmanit1 ?Nottin#(am' UK$ =pokesman Books' +RA*!@'
A-I!
24 Kennet( F! 5lements' %7arr1 =jaastad' T(e 7ast 5(i/a#oan)'
0ornal o: "nternational9one1 andEinan/elG- ?2334!@$ I*A-*R!
2* Cnder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' I!
2A 9emorandm Filliamti 5armi/(ael' od 0amesa F! Tro;brid#ea'
2H! listopad +RIH' str! H' navedeno $ 8aldes' Pino/(etPs K/onomists'
+RH!
2I "bid!' 23*!
2R Codine +R*B! sam je de 5astro napstio =antia#o da bi nastavio
stdije na 5ikakome sveilit! 6ektor postaje +R*4 !8aldes'
Pino/(etPs K/onomists' +H3' +*4!
B3 "bid!' +4R! 5itat potjee od Krnesta Eontainea' ikako# diplom/a i
predavaa na Katolikom sveilit =antia#!
B+ "bid!' *' +B!
B2 Tree izvjee Katolikom sveilit =antia# i Upravi za
me.narodn sradnj' kolovoz +R4A!' potpisao Cre## 7e;is' Qikako
sveilite' str! B' navod $ 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +B2!
H*4
BH Eriedman and Eriedman' Mtro l/k1 T/oMPl/' BXX!
B4 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Notes on 9eetin# ;it( t(e President
on ?P(ile! =/piemli/t +4' +RA3' skinta oznaka tajnosti' ;;;!#vv!edM-
nsar/liiv!
B* %T(e 7ast Dope :rom 5(ile)' memorandm s potpisom %Gl ++!)'
nadnevak$ =antia#o' A! rjna +RA3!' navedeno $ 8aldes' Pino/(etPs
K/onomists' 2H2-HB!
BA =e Bran:ord and Bernardo K/inski' Debt =Oads$ T(e U!=!' t(e
Banks' and 7atin Gmeri/a ?7ondon$ >ed Books' +RII!@' H3' 4 + - 4 2!
BI =b/ommittee on 9ltinational 5orporations' %T(e "nternational
Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 and 5(ile' +RA3-A+)' 6eport to t(e
5ommittee on Eorei#n 6elations United =tates =enate b1 t(e
=b/ommittee on 9ltinational 5orporations' 2+! lipnja +RAB' str! +B!
BR "bid!' +4!
H3 Eran/is/o 7etelier' intervj' Demo/ra/1 No;YP2+! rjna 233*!
H+ =b/ommittee on 9ltinational 5orporations' %T(e "nternational
Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 and 5(ile' +RA3-A+)' H' +I!
H2 "bid!' ++' +4!
HB "bid!' +A!
HH Nadbiskpija =ao Pala' Tortre in Brazil$ G =(o/kin# 6eport &n
t(e Pervasive Use o: Tortre b1 Brazilian 9ilitar1 Covernments' +R*H-
+RAR' r! 0oan Dassin' prijevod$ 0aime Fri#(t ?Gstin$ Universit1 o:
Tegas Press' +RI*!@' 4B!
H4 Filliam Blm' Killin# Xope$ U!=! 9ilitar1 and 5"G "nterventions
=in/e FF"" ?9onroe' 9K$ 5ommon 5ora#e Press' +RR4!@' +R4;
%Times Diar1$ 7iOidatin# =karno)' Times ?7ondon@' I! kolovoza
+RI*!
H* Kat(1 Kadane' %U!=! &::i/ialsP 7ists Gided "ndonesian Bloodbat( in
P*3s)' Fas(in#ton Post' 2+! svibnja +RR3!
HA Kadane je prva objavila izvjee o popisima koji se temelje na
snimljenim intervjima s najviim amerikim dnosni/ima koji s to
vrijeme radili "ndoneziji! "ntervji s objavljeni Fas(in#ton Post!
Poda/i o radio-redajima i orj pojavljj se pism rednik koje
je napisala Kadane < T(e Ne; Jork 6evie; oMjBooks' +3! travnja
+RRA! < i temelji se na istim raz#ovorima! Transkripti intervja nalaze
se National =e/rit1 Gr/(ive in Fas(in#ton' D5! Kadane' %U!=!
&::i/ialsP 7ists Gided "ndonesian Bloodbat( in P*3s)!
HI 0o(n X#(es' "ndonesian Up(eaval ?Ne; Jork$ David 9/Ka1
5ompan1' "n/!' +R*A!@' +B2!'
HR Najee se koristi brojka od pola milijna ljdi - koristi je i T(e
Fast(in#ton Post +R**! #odine! Britanski veleposlanik "ndoneziji
broj rtava pro/jenjje na H33 333' ali izvjeje da vedski
veleposlanik' koji je obavio dodatna istraivanja' t brojk smatra
)velikim potejenjivanjem)! Neki navode ak i milijn' iako 5"G
svojem izvje iz +R*I! #odine tvrdi daje bijeno 243 333' pritom
do#a.aje naziva )jednim od naj#ori( masovni( bojstava 23!
stolje)! %=ilent =ettlement)' Time' +A! prosin/a +R*4!; 0o(n Pil#er'
T(eNevM 6lers o: t(e Forld ?7ondon$ 8erso' 2332!@' BH; Kadane'
%U!=! &::i/ialsP 7ists Gided "ndonesian Bloodbat( in P*3s)!
43 %=ilent =ettlement)!
4+ David6ansom' %Eord 5ontr1$ Bildin# an Klite :or "ndonesia)' T(e
Trojan Xorse$K6adi/al 7ook at Eorei#n Gid' ed! =teve Feissman ?Palo
Glto' 5G$ 6amparts Press' +RA4!@' RR!
42 Esnota$ "bid!' +33!
4B 6obert 7bat' %"ndonesiaPs Pot(oled 6oad Ba/k)' Eortne' +! lipnja
+R*I!
H**
44 U iM!vor(il' !++++ or :?/ner!ilnvii nm i vodi liU =o/lt! im
pionj/iii"!i s!ini #!i n i(i(kPaj/iiii ?i!inskiiN% iNii! 9oli!iiiiiti!nl =!nlli!
U6/i olln i inn!s : 91 ? lar//iP)! Blletin oj "ndonesian K/onomi/
=tdies 2R' br! " ?travanj +RRB!@$ st r! H3!
4* " Piplon i lonlovo# pro#rama zazeli s sljedee poloaje$ ministar
:inan/ija' ministar i r#ovine' ravnatelj Na/ionalno# odbora za
planiranje' potpredsjednik Na/ionalno# odbora za planiranje' #lavni
tajnik &dbora za istraivanje tr#ovine i marketin#a' predsjednik
Te(nike skpine za strana la#anja' #lavni tajnik indstrije i
veleposlanik Fas(in#ton! 6ansom' %Eord 5ontr1)' ++3!
4A 6i/(ard Nigon' %Gsia G:ter 8ietnam)' Eorei#n G::airs H*' br! "
?&/tober +R*A@$ +++! Esnota$ Grnold 5! Xarber#er' 5rri/lm 8itae'
November 233B' ;;;!e/on!/la! ed!
4I Pil#er' T(e Ne; 6lers o: t(e Forld' B*-BA!
4R 5"G' %=e/ret 5able :rom XeadOarters ?Bleprint :or Eomentin# a
5op 5limate@' 2A! rjna +RA3)' Peter Kornbl(' T(e Pino/(et Eile$
G De/lassi:ied Dossier on Gtro/it1 and G//ontabilit1 ?Ne; Jork$
Ne; Press' 233B!@' HR-4*!
*3 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 24+!
*+ "bid!' 2HI-HR!
*2 "bid!' 243!
*B =ele/t 5ommittee to =td1 Covernmental &perations ;it( 6espe/t
to "ntelli#en/e G/tivities' United =tates =enate' 5overt G/tion in 5(ile
+R*B-+RAB ?Fas(in#ton' D5$ U!=! Covernment Printin# &::i/e' +I!
prosin/a +RA4!@' B3!
*H "bid!' H3!
*4 Kdardo =ilva' T(e =tate and 5apital in 5(ile$ Bsiness Klites'
Te/(no/rats' and 9arket K/onomi/s ?Bolder' 5&$ Festvie; Press'
+RR*!@' AH!
** &rlando 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile$ K/onomi/ EreedomPs
G;:l Toll)' T(e Nation' 2I! kolovoza +RA*!
3B! =tanja oka$ Krvavo ro.enje kontrarevol/ije
+ Ni//olo 9a/(iavelli' 8ladar' prijevod$ F! K! 9arriott ?Toronto$
Gl:red G! Knop:' +RR2!@' H2!
2 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1 People$
9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' 4R2!
B Batalla de 5(ile ?dokmentarna serija tri nastavka@ izvorna
prodk/ija +RA4!-AR! ?Ne; Jork$ Eirst 6nM"/ars Eilms' +RRB!@
H 0o(n Din#es' Gssassination on Kmbass1 6o; ?Ne; Jork$ Pant(eon
Books' +RI3!@' *H!
4 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Trt( and
6e/on/iliation' sv! +' prijevod$ P(illip K! Berr1man ?Notre Dame$
Universit1 o: Notre Dame Press' +RRB!@' +4B; Peter Kornbl(' T(e
Pino/(et Eile$ G De/lassi:ied Dossier on Gtro/it1 and G//ontabilit1
?Ne; Jork$ Ne; Press' 233B!@' +4B-4H!
* Kornbl(' T(e Pino/(et Eile' +44-4*!
A Te brojke s pitne bdi da je vojna vlast bila i predobro poznata
po prikrivanj i nijekanj zloina! 0onat(an Kandell' %G#sto
Pino/(et' R+' Di/tator F(o 6led b1 Terror in 5(ile' Dies)' Ne; Jork
Times' ++! prosin/a 233*!; 5(ile =in/e "ndependen/e' ed! 7eslie
Bet(ell ?Ne; Jork$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RRB!@' +AI; 6pert
5orn;ell' %T(e Ceneral Fillin# to Kill Xis People to Fin t(e Battle
a#ainst 5ommnism)' "ndependent ?7ondon@' ++! prosin/a 233*!
H*A
R lP!i nla 5 "ons ?!+ likP !+ ml Gnilin 8!i kn M /l!i' G Na " ion 3M
lnemi/V$ W MM/ " Unlet MPini( li/i ?Ne; Jork$ F! F! Nonon tk
5ompan1' +RRZ!@' "=M!
+3 6obert Xarve1' %5(ilePs 5onter-6evoltion$ Xie li#(t ?joes ?@n)'
"(/ "/onoinist' +! veljae +RI3!
++ 0ose Pitiera' %Xo; t(e Po;er o: "deas 5an Trans:orm a 5oir1)'
;;;!josepinera! /om
+2 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies! AH-A4!
+B "bid!' *R!
+H 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' B+!
+4 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' A3!
+* 0edina Pino/(etova tr#ovinska barijera bila je +3-postotna stopa
poreza na voz' to se zapravo i ne smatra tr#ovinskom batijerom ne#o
manjim porezom na voz! Gndre Cnder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in
5(ile$ 9onetarist T(eor1 verss Xmanit1 ?Nottin#(am' UK$
=pokesman Books' +RA*!@' I+!
+A 6ije je o konzervativnim pro/jenama! Cnder Erank pie da je
tijekom prve #odine vladavine (nte in:la/ija dose#la 43I posto' a da
za %osnovne potreptine) dosee ak i +333 posto! Codine +RA2!'
posljednje #odine 9endeova mandata' in:la/ija dostie +*B posto!
5onstable and 8alenzela' G Nation oj Knemies' +A3; Cnder Erank'
K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' *2!
+I ee Pasa ?=antia#o@' +*! sijenja +RA4!' navod $ Cnder Erank'
K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' 2*!
+R 7a Ter/era ?=antia#o@' R! travnja +RA4!' navedeno $ &rlando
7etelier' %Tire 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)' T(e Nation' 2I! kolovoza +RA*!
23 Kl9er/rio ?=antia#o@' 2B! ojka +RA*' /ited in ibid!
2+ ee Pasa ?=antia#o@' B! travnja +RA4' /ited in ibid!
22 Eriedman and Eriedman' T;o 7/k1 People' BRR!
2B "bid!' 4RB-RH!
2H "bid!' 4R2-RH!
24 "bid!' 4RH!
2* Cnder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' BH!
2A 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' +A2-AB!
2I %Codine +RI3! javna potronja na zdravstvo pala je' sporedbi s
+RA3! za +A'* posto' dok se za obrazovanje smanjila ++'B posto)!
8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 2B' 2*; 5onstable and 8alenzela' G
Nation o: Knemies' +A2-AB; 6obert Xarve1' %5(ilePs 5onter-
6evoltion)' T(e K/onomist' Eebrar1 2' +RI3!
2R 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 22!
B3 Glbert &! Xirs/(man' %T(e Politi/al K/onom1 o: 7atin Gmeri/an
Development$ =even Kger/ises in 6etrospe/tion)' 7atin Gmeri/an
6esear/( 6evie; +2' br! B ?+RIA!@$ +4!
B+ Pbli/ 5itizen' %T(e Uses o: 5(ile$ Xo; Politi/s Trmped Trt( in
t(e Neo-7iberal 6evision o: 5(ilePs Development)' izvjee za
rasprav' rjan 233*!' ;;;!/itizen!or#
B2 %G Dra/onian 5re :or 5(ilePs K/onomi/ "llsD) Bsiness Feek' +2!
sijenja +RA*!
BB Peter D;orkin' %5(ilePs Brave Ne; Forld o: 6ea#anomi/s)'
Eortne' 2! stdeno#a +RI+! 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' 2B;
7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)!
BH Xirs/(man' %T(e Politi/al K/onom1 o: 7atin Gmeri/an
Development)'+4!
B4 T izjav dao je (ntin ministar :inan/ija' 0or#e 5aas! 5onstable
and 8alenzela' Nation o: Knemies' +AB!
H*I
!4A -G " Si!i' !mi!i 5re "ni ? "nkPs + ' om!m lik$) MW)!MPMMWa!!! 8i (i$
+2! sij/iU nN!i ll@A*! BX ? !miri lPi!mk' Xatmmi: ?ienoeitlr in ?!P9i; USK!
!8@! ll@iil!' ?i-@ ?!?S!
a+P@ + l!ii v/1' %t ;(ilePs 5ont/r-6evoltion); 7eteli/r'%Pl(e 5(i/a#o
Bo1s in 5(ile)! G " 5 lnd/r Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' H2!
H2 "Piii/ra' %Xo; t(e Po;er o: "deas 5an Trans:orm a 5ontr1)!
HB 6obert 9! Bleiber#' %F(1 Gtta/k 5(ileD) Bar1onPs' 22! lipnja +RIA!
HH 0onat(an Kandell' %5(ile' 7ab Test :or a T(eorist)' Ne; Jork
Times' 2+! ojka +RA*!
H4 Kandell' %G#sto Pino/(et' R+' Di/tator F(o 6led b1 Terror in
5(ile' Dies); %G Di/tatorPs Doble =tandard)' Fas(in#ton Post' +2!
prosin/a 233*!
H* Cre# Crandin' KmpirePs Forks(op$ 7atin Gmeri/a and t(e 6oots
oMT0!=! "mperialism ?Ne; Jork$ 9etropolitan Books' 233*!@' +A+!
HA "bid!' +A+!
HI 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' +RA-RI!
HR 0ose Pi(era' %Fealt( t(ro#( &;ners(ip$ 5reatin# Propert1 6i#(ts
in 5(ilean 9inin#)' 5ato0ornalYT' br! B ?jesen 233H@$ 2R*!
43 "ntervj s Glejandrom Eogle1jem 2*! ojka 233+' za serij
5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1'
;;;!pbs!or#
4+ 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' 2+R!
42 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %Eield 7istin#-Distribtion o: :amil1
in/ome - Cini indeg)' Forld Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov!
4B 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)!
4H 9ilton Eriedman' %K/onomi/ 9ira/les)' Ne;s;eek' 2+! sijenja
+RAH!
44 Clen Bi#laiser' %T(e "nternationalization o: 5(i/a#oPs K/onomi/s in
7atin Gmeri/a)' K/onomi/ Development and 5ltral 5(an#e 43
?2332!@$ 2I3!
4* 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin# G//onts ;it(
Tortrers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +HR!
4A 5itat potjee iz biljeki koje je vodio onodobni brazilski
veleposlanik Gr#entini' 0oao Baptista Bin(eiro! 6eters' %Gr#entine
9ilitar1 Farned Brazil' 5(ile o:PA* 5op)' 5NN' 2+! ojka 233A!
4I 9ario "! Blejer bio je tijekom diktatre ar#entinski ministar
:inan/ija! Codin prije dravno# dara doktorirao je ekonomij na
Qikakome sveilit! Gdol:o Diz' jednako tako doktorant Qikako#
sveilita' bio je' tijekom diktatre' #verner dravne banke! Eernando
De =antibaries' jo jedan ikaki doktor' radio je tijekom diktatre
dravnoj ban/i! 6i/ardo 7opez 9rp(1' ikaki ma#istar ekonomije'
bio je na/ionalni direktor Ureda za ekonomska istraivanja i :iskalne
analize rizni/i 9inistarstva :inan/ija ?+RAH!-+RIB!@! 0o nekoliko
ikaki( diploma/a obnaalo je nie dnosti tijekom diktatre' radei
kao konzltanti i savjetni/i!
4R 9i/(ael 9/5a#(an' Tre 5rimes$ 6odol:o Fals( ?7ondon$ 7atin
Gmeri/a Brea' 2332@' 2IH-R3; T(e Provin/e o: Benos Gires$
8ibrant Cro;t( and &pportnit1)' BsinessFeek' +H! srpnja +RI3'
spe/ijalni o#las!
*3 Xenr1 Kissin#er and 5esar G#sto Czzetti' 9emorandm o:
5onversation' 0ne +3' +RA*' skinta oznaka tajnosti' ;;;!#;!edM-
nsar/(iv!
*+ %T(e Provin/e o: Benos Gires)! Esnota$ "bid!
*2 9/5a#(an' Tre 5rimes' 2RR!
*B 6eters' %Gr#entine 9ilitar1 Farned Brazil' 5(ile o:PA* 5op)!
H*R
*4 9ar#erite Eeitlo;itz' G 7egi/on o: terror$ Gr#entino ami t(e
7e#a/ies o: tortre ?Ne;
Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RR)!@' ig!
** "bid!' +HR' +A4!
*A Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +*4!
*I Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe' +A3!
*R Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission
to Gr#entina *-+4 stdeno#a +RA*! ?7ondon$ Gmnest1 "nternational
Pbli/ations' +RAA!@' B4; Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +4I!
A3 Gleg =an/(ez' 5on/il on Xemisp(eri/ G::airs' %Ur#a1$ Keepin#
t(e 9ilitar1 in 5(e/k)' 23! stdeno#a 233*' ;;;!/o(a!or#
A+ Cnder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile' HB; Batalla de 5(ile!
A2 United =tates =enate' =ele/t 5ommittee to =td1 Covernmental
&perations ;it( 6espe/t to "ntelli#en/e G/tivities' 5overt G/tion in
5(ile +R*B-+RAB ?Fas(in#ton' D5$ U!=! Covernment Printin# &::i/e'
+I! prosin/a +RA4!@' H3!
AB Nadbiskpija =ao Palo' Brasil$ Nn/a 9aisMTortre in Brazil$ G
=(o/kin# 6eport on t(e Pervasive Use o: Tortre b1 Brazilian 9ilitar1
Covernments' +R*H-+RAR' r! 0oan Dassin' ?Gstin$ Universit1 o: Tegas
Press' +RI*!@' +B-+H!
AH Kdardo Caleano' %G 5entr1 o: Find)' 9emor1 o: Eire' sv! B'
preveo$ 5edri/ Bel:ra#e ?7ondon$ eartet Books' +RIR!@' 23I!
A4 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Trt( and
6e/on/iliation' vol! +' +4B!
A* Kornbl(' T(e Pino/(et Eile' +*2!
AA Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe' +H4! Esnota$ 0ane 9a1er' %T(e
Kgperiment)' T(e Ne; Jorker' ++! srpnja 2334!
AI &va se pro/jena temelji na injeni/i daje tom razdoblj bilo I H33
politiki( zatvorenika Brazil - tise s proivjele tortr! U
Ur#vaj je bilo *3 333 politiki( zatvorenika i' prema izvjeima
5rveno#a kria' tortra zatvorima provodila se sstavno! &tprilike 43
333 5ileana/a proivjelo je tortr' jednako kao i B3 333 Gr#entina/a!
8eina brojk od +33 333 smatra iznimno konzervativnom pro/jenom!
7arr1 6o(ter' %Brazil 6i#(ts Crop i lopes to Bar Do/tors 7inked to
Tortre)' Ne; Jork Times' ++! ojka +RRR!; &r#anization o:
Gmeri/an =tates' "nter-Gmeri/an 5ommission on Xman 6i#(ts'
6eport on t(e =itation o: Xman 6i#(ts in Ur#a1' B+! sijenja +RAI'
;;;!/id(!or#; Dn/an 5ampbell and 0onat(an Eranklin' %7ast 5(an/e
to 5lean t(e =late o: t(e Pino/(et Kra)' Cardian ?7ondon@' +! rjna
233B!; Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' ig!
AR 9/5a#(an' Tre 5rimes' 2R3!
I3 "bid!' 2AH!
I+ "bid!' 2I4-IR!
I2 "bid!' 2I3-I2!
IB Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' 24-2*!
IH %5overt G/tion in 5(ile +R*B-+RAB)' H4!
I4 Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe' ++3; Department o: =tate'
%=bje/t$ =e/retar1Ps 9eetin# ;it( Gr#entine Eorei#n 9inister
Czzetti)' 9emorandm o: 5onversation' A! listopada +RA*' skinta
oznaka tajnosti' ;;;!#;-edM-nsar/(iv!
I* "n Gttendan/e < Erida1' 2*! ojak +RA*' s dokmenta skinta
oznaka tajnosti; National =e/rit1 Gr/(ive' ;;;!#;!edM-nsar/(iv!
HA3
+ " PX"+"8" "Tinill P P" "9" , " "" ++ "i " ""X, oDT0' " imi,m
F0FFF :< <i<r a ro tivt tvjr;rm' a W ;n rrS `% d;%<a<a
#/mnid'tV en Gmrrini "'+++++'+ ?Xmos Gires$ Kditiones !il m!#m'
233H!@' A*!
2 9ai#iieiit/ Fillo;iiM' G 7egi/on 3M Terror$ Gr#entina Ymil t(e
7e#a/ies o: loriare ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRI!@' gii!
B &rlando l!/telier' %Pl(/ 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)' PM(e Nation' 2I!
kolovoza +RA*!
H "bid!
4 0o(n Dir#es and =al 7anda' Gssassination on Kmbass1 6o; ?Ne;
Jork$ Pant(eon Books'
+RI3!@' 23A-+3!
* Pamela 5onstable and Grtro 8alenzela' G Nation o: Knemies$
5(ile Under Pino/(et ?Ne; Jork$ F! F! Norron i 5ompan1' +RR+!@'
+3B-+3A; Peter Kornbl(' T(e Pino/(et Eile$ G De/lassi:ied Dossier on
Gtro/it1 and G//ontabilit1 ?Ne; Jork$ Ne; Press' 233B!@' +*A!
A Kdardo Callardo' %"n Post(mos 7etter' 7onel1 Kg-Di/tator
0sti:ies +RAB 5(ile 5op)' Gsso/iated Press' 2H! prosin/a 233*!
I %Dos 8e/es Desapare/ido)' Pm#ina +2! 2+! rjna 233*!
R 5arlos 6ozanski bio je #lavni ator presde koj jos potpisj sdi
Norberto 7orenzo i Xora/io G! "nsarralde! Eederal &ral 5ort No! +'
5ase NK 224+M3*! rjna 233*!' ;;;!rodol:o;als(!or#
+3 Eederal &ral 5ort No! +' 5ase NK 224+M3*! rjna 233*!'
;;;!rodol:o;als(!or#
++ "bid!
+2 United Nations &::i/e o: t(e Xi#( 5ommissioner :or Xman 6i#(ts'
%5onvention on t(e Prevention and Pnis(ment o: t(e 5rime o:
Ceno/ide)' doneseno R! prosin/a +RHI!' ;;;!o(/(r!or#
+B 7eo Kper' %Ceno/ide$ "ts Politi/al Use in t(e T;entiet( 5entr1)'
navod $ r! Glegander 7aban Xinton!' Ceno/ide$ Gn
Gnt(ropolo#i/al6eaderP?9aiden' 9G$ Bla/k;ell' 2332!@' 4*!
+H Bet( 8an =/(aa/k' %T(e 5rime o: Politi/al Ceno/ide$ 6epairin# t(e
Ceno/ide 5onventionPs Blind =pot)' Jale 7a; 0ornal +3A' br! A
?svibanj +RRA!@!
+4 %Gto de la =ala de to Penal de la Gdien/ia National /on:irmando
la jrisdi//ikn de Kspana Para /ono/er de los /rimines de #eno/idio 1
Terrorismo /ometidos drante la di/tadra ar#entina)' 9adrid' H!
stdeno#a +RRI!' ;;;!dere/(os!or#! Esnota$ 8an =/(aa/k' %T(e
5rime o: Politi/al Ceno/ide)!
+* Baltasar Carzkn' %Gto de Pro/esamiento a 9ilitares Gr#entinos)'
9adrid' 2! stdeno#a +RRR' ;;;!dere/(os!or#
+A 9i/(ael 9/5a#(an' Tre 5rimes$ 6odol:o Fals( ?7ondon$ 7atin
Gmeri/a Brea' 2332!@' +I2!
+I 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' +*!
+R Cillermo 7ev1' %5onsiderations on t(e 5onne/tions bet;een 6a/e'
Politi/s' K/onomi/s' and Ceno/ide)' 0ornal o: Ceno/ide 6esear/( I'
br! 2 ?lipanj 233*!@$ +H2!
23 0an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o =/(ool in
5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' A-I and ++B!
2+ 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' +*!
22 "bid!' BR; Gl:red 6osenber#' 91t( o: t(e T;entiet( 5entr1$ Gn
Kvalation o: t(e =pirital-7ntelle/tal 5on:rontations o: &r G#e
?+RB3' reprint Ne;pott Bea/(' 5G$ Noontide Press' +RRB!@' BBB!
2B Gndre Cnder Erank' K/onomi/ Ceno/ide in 5(ile$ 9onetarist
T(eor1 8erss Xmanit1 ?Nottin#(am' UK$ =pokesman Books' +RA*!@'
H+!
2H "bid!
HA+
2* "bid!
2A 9ar#erite Eeitlo;itz' G 7egi/on o:PtPerror$ Gr#entina orM i(/ "
e#a/iei oj tortre ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRI!@' +4R!
2I Diana Ta1lor' Disappearin# G/ts$ =pe/ta/les oj Cender anrl
Nationalism in Gr#entina i )l @irt 1 Far) ?Dr(am' N5$ Dke
Universit1 Press' +RRA!@' +34!
2R 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Trt( and
6e/on/iliation' vol! +' prijevod P(illip K! Berr1man ?=ot( Bend' "N$
Universit1 o: Notre Dame Press' +RRB!@' +H3!
B3 Uvodnik se pojavio novinama 7a Prensa ?Benos Gires@! Navod $
Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +4B!
B+ 5onstable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' +4B!
B2 Gr/(dio/ese o: =ao Palo' Brasil$ Nn/a 9aisMTortre in Brazil$ G
=(o/kin# 6eport on t(e Pervasive Use o: Tortre b1 Brazilian 9ilitar1
Covernments' +R*H-+RAR' r! 0oan Dassin' ?Gstin$ Universit1 o: Tegas
Press' +RI*!@' +3*-++3!
BB 6eport o: t(e 5(ilean National 5ommission on Trt( and
6e/on/iliation' vol! +' +HR!
BH 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)!
B4 Nn/a 9ms ?Nikad vie@$ T(e 6eport o: t(e Gr#entine National
5ommission o: t(e Disappeared ?Ne; Jork$ Earrar' =tras and Cirog'
+RI*!@' B*R!
B* "bid!' BA+!
BA Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 7nternational 9ission
to Gr#entina *-+4 November +RA*' R!
BI Ta1lor' Disappearin# G/ts' +++!
BR Nadbiskpija =ao Palo' Tortre in Brazil' *H!
H3 Katen 6obert' %T(e Eal/on 6emembered)' NG57G 6eport on t(e
Gmeri/as BR' br! B ?stdeni-prosina/ 2334!@$ +2!
H+ 8i/toria Basaldo' )5ompli/idad patronal-militar en la ultima
di/tadra ar#entine)' Kn#ranajes$ Boletln de EKT"G' bt! 4' posebno
izdanje' ojak 233*!
H2 Ttanskripti intervja koji je vodio 6odri#o Cti\rrez s Pedrom
Troianijem i 5arlosom Glbertom Propatom' bivim radni/ima
Eordovoj tvorni/i i sindikalnim aktivistima' dio s materijala za
dokmentarni :ilm o :ordovom model Eal/on!
HB )Demandan a la Eord por el se/estro de #remialistas drante la
di/tadta)' Pm#ina +2' 2H! veljae 233*!
HH 6obert' %T(e Eal/on 6emembered)' +B-+4; transkripti Cti\rrezovi(
intervja s Troianijem and Propatom!
H4 )Demandan a la Eord por el se/estro de #remialistas drante la
di/tadra%!
H* "bid!
HA 7arr1 6o(ter' %Eord 9otor "s 7inked to Gr#entinaPs PDirt1 Far)'P
Ne; Jork Times' 2A! stdeno#a 2332!
HI "bid!; =er#io 5orrea' )7os desapare/idos de 9er/edes-Benz)' BB5
9ndo' 4! stdeno#a 2332!
HR 6obert' )T(e Eal/on 6emembered)' +H!
43 9/5a#(an' Tre 5rimes' 2R3!
4+ Nn/a 9ms$ T(e 6eport o: t(e Gr#entine National 5ommission o:
t(e Disappeared' 22!
42 Navod potjee od o/a =antanoa! Patri/ia 9ar/(ak' CodPs Gssassins$
=tate Terrorism in Gr#entina in t(e +RA3s ?9ontreal$ 9/Cill-eeenPs
Universit1 Press' +RRR!@' 2H+!
4B 9ar/(ak' CodPs Gssassins' +44!
HA2
44 m!iiilk! ?mili Gslssim' i :S i!
4?S "Priilo;iiM! !+ " rgi/on o: "Prrivr' H2!
4A ?loiisi!ilili- !m("8al/nz/la' G Nation o: Knemies' +A+' +II!
4I ibid!' 9M!
4R Uvodnik je objavljen novinama 7a Prensa ?Benos Gires@' navod
$ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' +4B!
*3 5onsrable and 8alenzela' G Nation o: Knemies' AI! Esno#a$ 7!
9! =(irla;' %G 5re :or Devils)' 9edi/al ForldRG ?sijeanj +R*+!@$
4*' navod $ 7eonard 6o1 Erank' r!' Xistor1 o: =(o/k Treatment ?=an
Eran/is/o$ Erank' rjan +RAI!@' 2!
*+ 9/5a#(an' Tre 5rimes' 2R4!
*2 Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' AA!
*B David 6ose' %Cantanamo Briton Pin Xand/:ETortre)'P &bserver
?7ondon@' 2! sijenja 2334!
*H 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1 People$
9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' 4R*! Esnota$
David 6ose' %Cantanamo Briton in Xand/:: Tortre'P) &bserver
?7ondon@' 2! sijenja 2334!
*4 Grnold 5! Xarber#er' %7etter to a Jon#er Cenei9on)' 0ornal o:
Gpplied K/onomi/s +' br! + ?+RRI@$ H!
** Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission
to Gr#entina *-+4 November +RA*' BH-B4!
*A 6obert 0a1 7i:ton' T(e Nazi Do/tors$ 9edi/al Killin# and t(e
Ps1/(olo#1 o: Ceno/ide ?+RI*!' reprint$ Ne; Jork$ Basi/ Books'
2333!@' +*; Eran/ois Pon/(ad' 5ambodia Jear >ero' prijevod$ Nan/1
Gmp(og ?+RAA!' reprint$ Ne; Jork$ 6ine(art and Finston' +RAI!@' 43!
*I United Nations &::i/e o: t(e Xi#( 5ommissioner :or Xman 6i#(ts'
U5onvention on t(e Prevention and Pnis(ment o: t(e 5rime o:
Ceno/ide)' odobreno R! prosin/a +RHI' ;;;!o(/(r!or#
*R X"0&= ?or#aniza/ija za ljdska prava koj s temeljila dje/a
nestali(@ pro/jenjje da je rije o vie od petsto dje/e! X"0&='
%7ineamientos)' ;;;!(ijos!or#!ar; dvije stotine slajeva navodi se
Xman 6i#(ts Fat/(' Gnnal 6eport 233+' ;;;!(rv!or#
A3 =ilvana Bos/(i' )Desapari/ikn de menores dran/e @a di/tadra
militar$ Presentan n do/mento slave)' 5larion ?Benos Gires@' +H!
rjna +RRA!
A+ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' IR!
34! %Potpno nepovezano)$Kako je ideolo#ija oprala rke od vlastiti(
zloina
+ Donald 6ms:eld' =e/retar1 o: De:ense Donald X! 6ms:eld
=peakin# at Tribte to 9ilton Eriedman' Bijela ka' Fas(in#ton' D5'
R! svibnja 2332' ;;;! de:enselink!mil
2 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin# G//onts ;it(
Tortrers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +HA!
B Gnt(on1 7e;is' %Eor F(i/( Fe =tand$ "")' Ne; Jork Times' 2!
listopada +RA4!
H %G Dra/onian 5re :or 5(ilePs K/onomi/ "llsD) Bsiness Feek' +2!
sijenja +RA*!; 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1
People$ 9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' *3+!
4 9ilton Eriedman' %Eree 9arkets and t(e Cenerals)' Ne;s;eek' 24!
sijenja +RI2!; 0an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e
5(i/a#o =/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press'
+RR4!@' +4*!
HAB
I " m/rvj s 9 i "k inom " tied ma nom "! listopada 2333!' M!i s/i ij
? tmini'Xidin# llei#(($ " (e Battle :or t(e Forld K/onom1'
;;;!plis!orjS
R Nobelova na#rada za ekonomij dodjeljje se neovisno od ostali(
na#rada o kojima odlje Nobelov odbor! Pni naziv na#rade #lasi$
Na#rada za ekonomske znanosti sjeanje na Gl:reda Nobela koj
dodjeljje =veri#es 6iksbank!
+3 9ilton Eriedman' )"n:lation and Unemplo1ments predavanje
prilikom dodjele No(elove na#rade' +B! prosin/a +RA*!'
;;;!nobelprize!or#
++ &rlando 7etelier' %T(e 5(i/a#o Bo1s in 5(ile)' T(e Nation' 2I!
kolovoz +RA*!
+2 Neil =(ee(an' %Gid b1 5"G Crops Pt in t(e 9illions)' Ne; Jork
Times' +R! veljae +R*A!
+B Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission
to Gr#entina *-+4 November +RA* ?7ondon$ Gmnest1 "nternational
Pbli/ations' +RAA@' Jves Dezala1 and Br1ant 5! Cart(' T(e
"nternationalization o: Pala/e Fars$ 7a;1ers' K/onomists' and t(e
5ontest to Trans:orm 7atin Gmeri/an =tates ?5(i/a#o$ Universit1 o:
5(i/a#o Press' 2332!@' A+!
+H Gmnest1 "nternational' 6eport on an Gmnest1 "nternational 9ission
to Gr#entina *-+4 November +RA*' HI!
+4 9irovni odbor mijenja ime 8ikarijat trentk kad #a je poela
:inan/irati Eordova zaklada! Gmeri/as Fat/( je dio dr#e Xman
6i#(ts Fat/(' osnovane pod okriljem Xelsinki Fat/(a - dr#a je od
Eordove zaklade primila 433 333 dolara! "znos od B3 milijna dolara
potjee iz intervja s Gl:redom "ronsideom' dnosnikom Ureda za
komnika/ij zaklade Eord! "ronside tvrdi da je najvei dio nov/a
potroen jo tijekom osamdeseti(! 6ekao je da %doslovno nita nije
potroeno na ljdska prava 7atinskoj Gmeri/i tijekom pedeseti()' te
da se % ezdesetima dijelilo niz stipendija okrenti( izavanj borbe
za ljdska prava - kpna svota iznosila je oko A33 333 dolara)!
+* Dezala1 and Cart(' T(e "nternationalization o: Pala/e Fars' *R!
+A David 6ansom' %Eord 5ontr1$ Bildin# an Klite :or "ndonesia)' l(e
Trojan Xorse$ G 6adi/al 7ook at Eorei#n Gid' ed! =teve Feissman
?Palo Glto' 5G$ 6amparts Press' +RA4!@' R*!
+I 8aldes' Pino/(etPs K/onomists' +4I' +I*'B3I!
+R Eord Eondation' %Xistor1)' 233*!' ;;;!:ord:ondd!or#
23 Coena;an 9o(amad' 5elebratin# "ndonesia$ Ei:t1 Jears ;it( t(e
Eord Eondation +R4B!-233B! ?0akarta$ Eord Eondation' 233B!@' 4*!
2+ Dezala1 and Cart(' T(e "nternationalization o: Pala/e Fars' +HI!
22 Eord Eondation' %Xistor1)' 233*!' ;;;!:ord:ond!or#! Esnota$
Eran/es =tonor =anders' Tlie 5ltral 5old Far$ T(e 5"G and t(e
Forld o: Grts and 7etters ?Ne;Jork$ Ne; Press' 2333!@
2B Nadbiskpija =ao Palo' Tortre in Brazil$ G =(o/kin# 6eport on
t(e Pervasive Use o: Tortre b1 Brazilian 9ilitar1 Covernments' +R*H-
+RAR' r! 0oan Dassin' preveo 0aime Fri#(t ?Gstin$ Univetsit1 o:
Tegas Press' +RI*@' 43!
2H =imone de Beavoir and Cisele " "alin' Djamila Bopa/(a' preveo$
Petet Creen ?Ne; Jork$ 9a/millan' +R*2!@' +R' 2+' B+!
24 9ar#erite Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror$ Gr#entina and t(e
7e#a/ies o: Tortre ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1 Press' +RRI!@' ++B!
2* U ime jasnoe nainila sam neke manje promjene prijevod
knji#e$ Eeitlo;itz' G 7egi/on o: Terror' ++B-+4! Krziv izvornik!
HAH
i/Nmiiii Krilni " @iintl/er i " liiinbloi' lP@W@B!@' "8 !P! lPnpisk!i "
l!ikovnj M(i i' km i ja +3+' dosje 2*' " loov/r " listin ion Gr/(ives'
Palo Glio' 5G! Pismo 9! "liai/li/r nosi nadnevak +A! veljae!
>a(valjjem Cr/#ti Crandin!
B "8t/r "Kvoikin' %5(il/Ps Brave Ne; Forld ot 6ea#anomi/s)'
Eortne' 2! stdeno#a +RI+!
H 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1 People$
9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' BIA!
4 Donald 6ms:eld' =e/retar1 o: De:ense Donald X! 6ms:eld
=peakin# at Tribte to 9ilton Eriedman' Bijela ka' Fas(in#ton'
D!5!' R! svbnja 2332' ;;;!de:enselink!mil
* 9ilton Eriedman' %K/onomi/ 9ira/les)' Ne;s;eek' 2+! sijenja
+RAH!
A U transkript #ovora nalazi se po#reka! 6ms:elda se navodi da
kae$ %&ni e naiti da e naiti izvi po#rene poke)! Uklonila
sam ponavljanje da bi se izbje#lo pomtnj! 6ms:eld' =e/retar1 o:
De:ense Donald X! 6ms:eld =peakin# at Tribte to 9ilton Eriedman!
I =! Xenr1 Gllen' %Xa1ek' t(e Gns;er 9an)' Fas(in#ton Post' 2!
prosin/a +RI2!
R "ntervj s 9iltonom Eriedmanom' +! listopada 2333' za televizijsk
serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1'
;;;!pbs!or#
+3 Grnold 5! Xarber#er' 5rri/lm 8itae' stdeni 233B!' ;;;!e/on!
ti/@ a!ed!
++ "bid!; Eriedman i Eriedman' T;o 7/k1 People' *3A-*3R!
+2 T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' r! 0o(n Filliamson
?Fas(in#ton' D5$ "nstitte :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' H*A!
+B 5armen DeNavas-Falt' Betnadette D! Pro/tor' 5(er1 Xill 7ee' U!=!
5enss Brea' 7n/ome' Povert1 and Xealt( "nsran/e 5overa#e in t(e
United =tates$ 2334' kolovoz 233*!' ;;;!/enss!#ov; 5entral
"ntelli#en/e G#en/1' Forld Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov!
+H Gllan X! 9eltzer' %5(oosin# Ereel1$ T(e EriedmannP "n:len/e on
K/onomi/ and =o/ial Poli/1)' T(e 7e#a/1 o: 9ilton and 6ose
EriedmanPs Eree to 5(oose' r! 9! F1nne' X! 6osenblm and 6!
Eormaini ?Dallas$ Eederal 6eserve Bank o: Dallas' 233H!@' 23H' ;;;!
dallas:ed!or#
+4 0o(n 5ampbell' 9ar#aret T(at/(er$ T(e "ron 7ad1' sv! 2 ?7ondon$
0onat(an 5ape' 233B!@' +AH-A4; Patri/k 5os#rave' T(at/(er$ T(e Eirst
Term ?7ondon$ Bodle1 Xead' +RI4!@' +4I-4R!
+* Kevin 0e::er1s' Einesti DarkestXors$ T(e De/isive Kvents in
Britis( Politi/s :rom 5(r/(ill to Blair ?7ondon$ Gtlanti/ Books'
2332!@' 23I!
+A Temelji se na rezltatima ankete koj provodi 9&6"! ?Callp joj
daje 2B posto@! %President Bs($ &verall 0ob 6atin#)
;;;!pollin#report!/om' +2! svibnja 233A; 9al/olm 6t(er:ord' %+RI2$
9ar#aret T(at/(erPs Jear)' Einan/ial Times ?7ondon@' B+! prosin/a
+RI2!
+I =amel P! Xntin#ton' T(e T(ird Fave$ Demo/ratization in t(e
7ate T;entiet( 5entr1 ?Norman' &K$ Universit1 o: &kla(oma Press'
+RR+!@!
+R Xossein Bas(iri1e(' T(e =tate and 6evoltion in "ran' +R*2-+RI2
?Ne; Jork$ =t! 9artinPs Press' +RIH!@' +A3-A+!
23 %&n t(e 6e/ord)' Time' +H! veljae +RIB!
2+ 5ampbell' 9ar#aret T(at/(er$ T(e "ron 7ad1' sv! 2' +2I!
22 7eonard Do;nie 0r! and 0a1 6oss' %Britain$ =ot( Ceor#ia Taken)
Fas(in#ton Post' 2*! travnja +RI2!; %0in#oism "s Not t(e Fa1)'
Einan/ial Times ?7ondon@' 4! travnja +RI2!
2B Ton1 Benn' T(e Knd o: an Kra$ Diaries +RI3!-R3!' r! 6t(
Finstone ?7ondon$ Xt/(inson' +RR2!@' 23*!
HA4
24 B")$ Ne;s' %%+RI2$ ttrsi Union " S''ao in Ealkland, ? !!mp!!!T!!-!P
%++ MMS) lS'i1! DH! !iV nN!i! n/;s!(b/!/o!k
2* 6t(er:ord' %+RI2)!
2A 9i/(ael Cetler' %Do/kersP Union G#rees to =ettle =trike in
Britainf' VbPWiS(iii#lon "Pst' 2+! srpnja +RIH!
2I %TU5 at Bla/kpool ?9inersP =trike@$ 7abor Ur#ed to 7e#islate on
NU9 =trike kines)' Cardian ?7ondon@' H! rjna +RI4!; =emas 9ilne'
T(e Knem1 Fit(in$ PMbat/(erPs =e/ret Far a#ainst t(e 9iners ?7ondon$
8erso' 233H!@; =emas 9ilne' %F(at =tella 7e:t &t)' Cardian
?7ondon@' B! listopada 2333!
2R =emas 9ilne' %9"4Ps =e/ret Far)' Ne; =tatesman i =o/iet1' 24!
stdeno#a +RRH!
B3 5oal Far$ T(at/(er vs! =/ar#ill' redatelj 7iam &P6inn' episode
PI3-PRB iz serije Trnin# Points o: Xistor1' emitirano +*! lipnja 2334!
B+ "bid!
B2 Farren Bro;n' %U!=! 6les &t 6e(irin# =trikin# Gir 5ontrollers)'
Fas(in#ton Post' A! kolovoza +RI+!; =teve T;ome1' %6enion 9arks
+3 Jears &tside t(e To;er)' Fas(in#ton Post' 2! kolovoza +RR+!
BB 9ilton Eriedman' Pre:a/e' 5apitalism and Ereedom ?+R*2' reprint
5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RI2!@' ig!
BH 0! 9/7ane' %9ilton EriedmanPs P(ilosop(1 o: K/onomi/s and
Pbli/ Poli/1)' 5on:eren/e to Xonor 9ilton Eriedman on Xis Ninetiet(
Birt(da1' 24! stdeno#a 2332' ;;;!/(ibs! /om
B4 N! B(arin and K! Preobraenski' T(e GB5 o: 5ommnism$ G
Poplar Kgplanation o: t(e Pro#ram o: t(e 5ommnist Part1 o: 6ssia'
prijevod! Kden and 5edar Pal ?+R22' reprinr Gnn Grbor$ Universit1 o:
9i/(i#an Press' +R*A!@' BH3-H+!
B* T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +R!
BA Eriedman and Eriedman' T;o 7/k1 People' *3B!
3A! Novi doktorski ok$ Kkonomsko ratovanje zamjenjje diktatr
+ %U!=! &perations 9ission to Bolivia)' Problems in t(e K/onomi/
Development o: Bolivia' 7a Paz$ United =tates &peration 9ission to
Bolivia' +R4*!' 2+2!
2 =san =onta#' "llness as 9etap(or ?Ne; Jork$ Earrar' =tras and
Cirog' +RAA!@' IH!
B %Bolivia Dr# 5ra/kdo;n Bre;s Troble)' Ne; Jork Times' +2!
rjna +RIH!; 0oel Brinkle1' %Dr# 5rops Gre Up in Kgport Nations'
=tate Dept! =a1s)' Ne; Jork Times' +4- veljae +RI4!
H 0e::re1 D! =a/(s' T(e Knd o: Povert1$ K/onomi/ 7Possibilities :or &r
Time ?Ne; Jork$ Pen#in' 2334!@' R3-RB!
4 0o(n 9a1nard Ke1nes' T(e K/onomi/ 5onseOen/es o: t(e Pea/e
?+R+R!' reprint 7ondon$ 7abor 6esear/( Department' +R23!@' 223-2+!
* "ntervj s atorom' &/tober 233*' Ne; Jork 5it1!
A 6obert K! Norton' %T(e Gmeri/an &t to =ave Poland)' Eortne' 2R!
sijenja +RR3!
I "ntervj s 0e::te1jem =a/(som' +4! lipnja 2333! za televizijsk serij
5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1'
;;;!pbs!or#
R %G Dra/onian 5re :or 5(ilePs K/onomi/ "llsD) Bsiness Feek' +2!
sijenja +RA*!
+3 =a/(s' T(e Knd o: Povert1' RB!
++ =a/(s' 5ommandin# Xei#(ts!
HA*
+2A!
+B s!i, lis! MM!'` M Sl Torerl1' R4!
"i =s!in Fl!isio "Pmiillo' -8i/tor "Paz$ De/relo /s /o1ntral' pero
p/d/ drar +3 * 23
alios'!' M'M "Pmi9 ?"'a "8M!@' 2I! kolovoza 2334!
+4 "bid!
+* 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +2R!
+A Glberto >azo' %Bolivian 7abor Unions Dealt =etba/k)' United
Press "nternational' R! listopada +RI4!; 0an de &nis' %K/onomi/
Gnar/(1 Knds)' 7os Gn#eles Times' *! stdeno#a +RI4!
+I Komentari dnosnika temelje se na sjeanjima lanova krizne
ekonomske skpine! 8elas/o Portillo' %8i/tor Paz$ De/reto es
/o1ntral' pero pede drar +3 * 23 anos)!
+R "bid!
23 Xarlan K! Ullman and 0ames P! Fade' =(o/k and G;e$ G/(ievin#
6apid Dominan/e ?Fas(in#ton' D5$ NDU Press' +RR*!@' ggv!
2+ 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +I*!
22 Peter 9/Earren' %HI-(or =trike Xrts 5ontr1)' Gsso/iated Press'
4! rjna +RI4!; 9ike 6eid' %=ittin# &t t(e Bolivian 9ira/le)'
Cardian ?7ondon@' R! svibnja +RIA!
2B 6obert 0! Glegander' G Xistor1 o: &r#anized 7abor in Bolivia
?Festport' 5T$ Prae#er' 2334!@' +*R!
2H =am >/kerman' %Bolivian Bankers =ee =ome Xope G:ter Jears o:
K/onomi/ 5(aos)' Gmeri/an Banker' +B! ojka +RIA!; Faltrad
eeiser 9orales' Bolivia$ 7and o: =tr##le ?=an Eran/is/o$ Festvie;
Press' +RR2!@' +4R!
24 =tatistikek potje iz izvora "nter-Gmeri/an Development Bank!
9orales' Bolivia' +4R!
2* Kri/k 6otnda' %Bolivia$ Paz Xas Troble =ellin#PK/onomi/
9ira/le)'P 7atinameri/a Press 2+' br! 4 ?+*! veljae +RIR@$ A' navod $
9orales' Bolivia' +*3!
2A Glegander' G Xistor1 o: &r#anized 7abor in Bolivia' +*R!
2I "ntervj s Conzalom =an/(ezom de 7ozadom 23! ojka 233+!' za
televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld
K/onom1' ;;;!pbs!or#
2R Peter 9/Earren' %EarmersP =ie#e o: Poli/e Points Up BoliviaPs
Dr#-Dealin# Problems)' Gsso/iated Press' +2! sijenja +RI*!
B3 Peter 9/Earren' %Bolivia-Bleak bt No; Xope:l)' Gsso/iated
Press' 2B! svibnja +RIR!
B+ 5ona#(an i 9allo1 pi da je %#otovo nesmnjivo da je tr#ovina
dro#om ?jednako kao i me.narodna pomo koj je primao Paz@
pripomo#la blaiti dare stabiliza/ije! &sim to je stvarala pri(od'
injek/ija %kokainski( dolara) bankovnom sstav' navodno je
pripomo#la stabiliza/iji valte tijekom dr#e polovi/e desetljea)!
5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +RI!
B2 T1ler Brid#es' %Bolivia Trns to Eree Knterprise Gmon# Xard
Times)' Dallas 9ornin# Ne;s' 2R! lipnja +RIA!; 5ona#(an and 9allo1'
Unsettlin# =tate/ra:t' +RI!
BB 0o(n =ed#;i/k' %T(e Forld o: Do/tor Debt)' Boston 9a#azine'
svibanj +RR+!
BH %Tamin# t(e Beast)' P7(e K/onomist' +4! stdeno#a +RI*!
B4 =a/(s' 5ommandin# Xei#(ts!
B* Peter Passell' %Dr! 0e::re1 =a/(s' =(o/k T(erapist)' Ne; Jork
Times' 2A! lipnja +RRB!
BA %Ne; Gsterit1 Pa/ka#e 6evealed)' 7atin Gmeri/an 6e#ional
6eports$ Gndean Crop' +B! prosin/a +RI4!
HAA
BR "(e Politi/al lP!/oiioni1 oj Poli/1 PtMorm! nr! Z W S ++++ Filliamson
?Fr!li i imoii' N@5$ "mmiiiikP :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' HAR!
H3 Gsso/iated Press' UBolivia No; Under =tate o: =ie#e)' Ne; Jork
limes! 2?+! rjna " PP==!
H+ UBolivia to 7i:t =tate o: =ie#e)' United Press "nternational' +A!
prosima ll@I4!; UBolivia No; Under =tate o: =te#e)!
H2 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +HR!
HB 6eters' UBolivia =trike 5rmblin#)' Clobe and 9ail ?Toronto@' 2+!
rjna +RI4!
HH Peter 9/Earren' UDetainees =ent to "nternment 5amps)' Gsso/iated
Press' 2R! kolovoza +RI*!; UBolivia; Covernment Erees Detainees' Pitts
&:: Plans :or 9ines)' "nter Press =ervi/e' +*! rjna +RI*!
H4 =a/(s' T(e Knd o: Povert1' R*!
H* =mn/(ez de 7ozada' 5ommandin# Xei#(ts!
HA 5ona#(an and 9allo1' Unsettlin# =tate/ra:t' +HR!
3I! Kriza na djel$ Kako pakirati ok-terapij
+ G! K! Xot/(ner' Papa Xemin#;a1 ?+R**!' reprint Ne; Jork$ 5arroll
i Cra:' +RRR!@' 2I3!
2 0im =(ltz' UDeadl1 5onseOen/es$ T(e "nternational 9onetar1 End
and BoliviaPs Bla/k Eebrar1)'P ?5o/(abamba' Bolivia$ T(e Demo/ra/1
5enter' travanj 2334-@' +H' ;;;! demo/ra/1/tr!or#
B Glbert &! Xirs/(man' U6e:le/tions on t(e 7atin Gmeri/an
Kgperien/e)' in T(e Politi/s o: "n:lation and K/onomi/ =ta#nation$
T(eoreti/al Gpproa/(es and "nternational 5ase =tdies' ed! 7eon N!
7indber# and 5(arles =! 9aier ?Fas(in#ton' D5$ Brookin#s
"nstittion' +RI4!@' A*!
H Ban/o 5entral de la 6epubli/a Gr#entina' 9emoria Gnal +RI4!'
;;;!b/ra!#ov!ar; 7a;ren/e Fes/(ler' G 9ira/le' a Universe$ =ettlin#
G//onts ;it( Tortrers ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' +RR3!@' +42;
%Brazil 6e:inan/in# Eorei#n Debt 7oad%' Ne; Jork Times' 2! srpnja
+R*H!; Glan 6idin#' UBrazilPs 7eader Ur#es Ne#otiations on Debt)'
Ne; Jork Times' 22! tjna +RI4!
4 6obett Xarve1' U5(ilePs 5onter-6evoltion)' T(e K/onomist' 2!
veljae +RI3!; Forld Bank' K/onomi/ 9emorandm$ Gr#entina
?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RI4!@' +A!
* T(e adviser ;as Eranklin Fillis! 9i/(ael Xirs(' UEollo; t(e
9one1)' Ne;s;eek' H! travnja 2334!
A Teren/e &PXara' %* U!=! Banks Xeld Pino/(etPs G//onts)'
Fas(in#ton Post' +*! ojka 2334!
I United Press "nternational' %Eormer 5abinet 9inister Grrested in
Gr#entina)' =eattle Times' +A! stdeno#a +RIH!
R Fotld Bank' K/onomi/ 9emorandm$ Gr#entina' str! +A;
)Do/menta/ikn Oe preba los ill/itos de 9artinez de Xoz)' 7a 8oz
del "nterior' *! listopada +RIH!' navod X! Xernandez' 0sti/ia 1 Deda
Kgterna Gr#entina ?=anta Ee' Gr#entina$ Kditorial Universidad de =a
nta Ee' +RII!@' B*!
+3 Xernandez' 0sti/ia 1 Deda Kgterna Gr#entina' BA!
++ "bid!
+2 &na to opisje kao %izvjee o tome kako la#ati na Ba(amima'
7ksembr#' Panami' -vi/arskoj i 7i/(tenstein! U izvje postoji i
isto te(niki odjeljak koji objanjava
HAI
" % NiirliriKi ? !!i"m(i' l@e "d Xanoi Barin# al 8(ll ?Benos Gi-!$ Kdit
iones ? ni i line' 2332!@' 2H*; Gdollo lP\r/M! KsOivel' %D? allido
/omenzk el terror del 2H de marzo de +RA*D) M!MM MPii#ara' 2i! oMjka
233H!' ;;;!lalo#ata!or#
+H U!=! =tate + @epartment' memorandm o raz#ovor; predmet;
sastanak dravno# tajnika s ar#entinskim ministrom vanjski( poslova
Czzettijem' A! listopada +RA*!' skinta oznaka tajnosti'
;;;!#;!edM-nsare!
+4 =e Bran:ord and Bernardo K/inski' T(e Debt =Oads$ T(e U=' t(e
Banks' and 7atin Gmeri/a ?7ondon$ >ed Books' +RII!@' R4!
+* 9att(e; 7! Fald' %G Xose' &n/e G#ain' "s 0st =(elter)' Ne;
Jork Times' *! veljae +RIB!
+A 0aime Ponia/(ik' )5kmo empezk la deda egterna)' 7a Na/ikn
?Benos Gires@' *! svibnja 233+!
+I Donald 8! 5oes' 9a/roe/onomi/ 5rises$ Politi/s and Cro;t( in
Brazil' +R*H!<+RR3! ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RR4!@' +IA;
K#(osa K! &sa#(ae' =tr/tral Gdjstment and Kt(ni/it1 in Ni#eria
?Uppsala' =;eden$ Nordiska G:rikainstittet' +RR4!@' 2H; T! Gdemola
&1ejide and 9:ta +! 6a(eem' %Ni#eria)' navod $ T(e 6o/k1 6oad
to 6e:orm$ Gdjstment' "n/ome Distribtion' and Cro;t( in t(e
Developin# Forld' r! 7an/e Ta1lor ?5ambrid#e' 9G$ 9"T Press'
+RRB!@' B32!
+R 9e.narodni monetarni :ond' End Gssistan/e :or 5ontries Ea/in#
Kgo#enos =(o/k' I! kolovoza 233B!' str! BA' ;;;!im:!or#
23 Ban/o 5entral de la 6epubli/a Gr#entina' 9emoria Gnal +RIR'
;;;!b/ra!#ov!ar
2+ )"ntervie; ;it( Grnold Xarber#er)' T(e 6e#ion' Eederal 6eserve
Bank o: 9inneapolis' 9ar/( +RRR!' ;;;!mineapolis:ed!or#
22 Bivi pro:esor 5ikako# sveilita =tanle1 Eis/(er bio je prvi
zamjenik izvrno# direktora 99E-a +RRH! 6a#(ram 6ajan bio je
#lavni 99E-ov ekonomist 233B!' 9i/(ael 9ssa bio je direktor
"straivako# odjela 99E-a +RR+!' a Dan1a# bie bio je vii
ekonomist 99E-ovom G:rikom odjel 233B!
2B 9e.narodni monetarni :ond' )Grri/ie + < Prposes)' Grti/les o:
G#reement o: t(e "nternational 9onetar1 End' ;;;!im:!or#
2H %=pee/( b1 7ord Ke1nes in 9ovin# to G//ept t(e Einal G/t at t(e
5losin# Plenar1 =ession' Bretton Foods' 22 0l1' +RHH)' 5olle/ted
Fritin#s o: 0o(n 9a1nard Ke1nes' sv! 2*' r! Donald 9o##rid#e
?7ondon$ 9a/millan' +RI3!@' +3B!
24 0o(n Filliamson' %"n =ear/( o: a 9anal :or Te/(nopols)' in 0o(n
Filliamson' ed!' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm
?Fas(in#ton' D5$ "nstitte :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' +I!
2* )Gppendig$ T(e Fas(in#ton 5onsenss)'P in T(e Politi/al K/onom1
o: Poli/1 6e:orm' 2A!
2A Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +A!
2I 0osep( K! =ti#litz' Clobalization and "ts Dis/ontents ?Ne; Jork$
N8! F! Norton i 5ompan1' 2332!@' +B!
2R Davison 7! Bd(oo' Kno#( "s Kno#($ Dear9r! 5amdesss!!!
&pen 7etter ol 6esi#nation to t(e 9ana#in# Dire/tor o: t(e
"nternational 9onetar1 End' :ore;ord b1 Krrol K! 9/7eod ?Ne;
Jork$ Ne; Xorizons Press' +RR3!@' +32!
B3 Dani 6odrik' %T(e 6s( to Eree Trade in t(e Developin# Forld
F(1 =o 7ateD F(1 No;D Fill "t 7astD) navod $ 8otin# :or 6e:orm$
Demo/ra/1' Politi/al 7iberalization and K/onomi/ Gdjstment' r!
=tep(an Xa##ard i =teven B! Febb ?Ne; Jork$ &g:ord Universit1
Press' +RRH!@' I2! Krziv dodan!
HAR
skill reima i sklonosti makio/kononiskini kiiM!mi!i Mn!ik jr lost-
osmiljene ekonomijeU! Dani 6otlrik' %+++ /- 7imits ol Trade lPolie1
6/lnrin in " 8v/lopin# ? ainniries%' Motirnal oj
K/onomi/ Perspe/tives *' lir! + ?zima +RR2!@$ R4!
BB Xerasto 6e1es' %Gr#entina$ (istorie de na /risis)' M!'M Prensil
?Panama ?P91@' + 2! sijenja 2332!
BH Nat(aniel 5! Nas(' %Trmoil' T(en " lope in Gr#entina)' Ne; Jork
limes' B+! sijenja
+RR+!
B4 )"ntervie; ;it( Grnold Xarber#er)!
B* 0ose Natanson' Benos m/(a/(os$ 8ida 1 obra de los e/onomistas
del establis(ment ?Benos Gires$ 7ibros del >orzal' 233H!@!
BA Pal Blstein' Gnd t(e 9one1 Kept 6ollin# "n ?and &t@$ Fall
=treet' t(e "9E' and t(e Bankrptin# o: Gr#entina ?Ne; Jork$
Pbli/G::airs' 2334!@' 2+!
BI "bid!' 2H; intervj s Domin#om 5avallom' B3! sijenja 2332! za
televizijsk serij 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e
ForldK/onom1' ;;;!pbs!or#; 5esar 8! Xerrera and 9ar/elo Car/ia'
%G +3 anos de la privatiza/ikn de JPE - Gnmlisis 1 /onse/tien/ias en la
Gr#entina 1 en la 5en/a del Col:o =an 0or#e ?versikn ampliada@)'
5entro 6e#ional de Kstdios K/onkmi/os de la Pata#onia 5entral' 2B!
sijenja 233B' ;;;!/reepa/e!/om!ar; Gntonio 5arrkn! )=aber t\/ni/o 1
pollti/a en los ori#enes del menemismo)' Per:iles 7atinoameri/anos A'
br! +2 ?lipanj +RRI!@; Covor 5ariosa =aula 9enema' prilikom rka s
meksikim predsjednikom Krnestom >edillom' 2*! stdeno#a +RRA!'
zedillo!presiden/ia! #ob!mg! Esnota$ "ntervj s Glejandrom &lmosom
Caonom' %7as dedas (a1 Oe pa#arlas' las esta:as no)' 7a8a/a' +3!
sijenja 233*' ;;;!lava/a!or#
BR %9enemPs 9ira/le)' Time "nternational' +B! srpnja +RR2!
H3 5avallo' 5ommandin# Xei#(ts!
3R! Kako zalpiti vrata povijesti pred nosom$ Kriza Poljskoj' pokolj
Kini
+ 7eszek Bal/ero;i/z' %7osin# 9ilron Eried man' G 6evoltionar1
9se o: 7ibert1)' Dail1 =tar ?Beirt@' 22! stdeno#a 233*!
2 9i/(ael Ereedman' %T(e 6adi/al)' Eorbes' +B! veljae 233*!
B 0osep( Ee;smit(' 5(ina =in/e Tiananmen$ T(e Politi/s o: Transition
?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' 233+!@' B4!
H >ametak =olidarnosti bio je polneovisni sindikat =lobodni radniki
obalni savez' osnovan +RAI! Ta je skpina or#anizirala trajkove koji s
konani/i doveli do stvaranja =olidarnosti!
4 T(omas G! =an/ton' %Xe Dared to Xope)' Time' H! sijenja +RI2!
* "bid!
A )=olidarit1Ps Pro#ramme Gdopted b1 t(e Eirst National 5on#ress)' in
Peter 6aina' Poland +RI+$ To;ards =o/ial 6ene;al ?7ondon$ Ceor#e
Gllen i Un;in' +RI4!@' B2*-I3!
I =an/ton' %Xe Dared to " lope)!
R K#il Garvik' %T(e Nobel Pea/e Prize +RIB Presentation =pee/()'
&slo' Nor;a1' De/ember +3' +RIB' ;;;!nobelprize!or#
+3 7a;ren/e Fes/(ler' %G Crand Kgperimenta' T(e Ne; Jorker' +B!
stdeno#a +RIR!
++ 0e::re1 =a/(s' T(e Knd o: Povert1$ K/onomi/ Possibilities :or &r
Time ?Ne; Jork$ Pen#in' 2334!@' +23; 9a#dalena F1#ano;ska'
UTrans:ormation o: t(e Polis( G#ri/ltral =e/tor and t(e 6ole o: t(e
Donor 5ommnit1,' U=G7D 9ission to Poland' rjan +RRI!'
;;;!said!#ov!
HI3
" Vb8m """P l! -G ? ii!iml "P sprt +++ it-+ it a`! Z ! =! lis! " (e Knd o:
Povert1! " X! "t@ "bid!; F/s/ltl/r' %G Crand KgperimentU!
" M "ntervj s 0/llr/1jem =a/(som' +4! lipnja 2333!' za televizijsk serij
5ommandin# Xei#(ts$ "(e 6attle :or t(e Forld K/onom1'
;;;!pbs!or#
+I Przem1sla; Fiel#osz' %24 Jears o: =olidarit1U!' neobjavljeno
predavanje' kolovoz 2334! 7jbazno atora!
+R =a/(s' T(e Knd o: Povert1' ++A! Esnota$ 6and1 Bo1a#oda'
%KropePs &ri#inal =in)' T(e Falrs' veljaa 233A!'
;;;!;alrsma#azine!/om
23 Fes/(ler' %G Crand Kgperiment; "ntervj s Conzalom =an/(ezom
de 7ozadom 23! ojka 233+!' za televizijsk serij 5ommandin#
Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1' ;;;!pbs!or#
2+ Fes/(ler' %G Crand Kgperiment!
22 Bal/ero;i/z' %7osin# 9ilton Eriedman,!
2B %Falesa$ U!=! Xas =take in PolandPs =//ess;P United Press
"nternational' 24! kolovoza +RIR!
2H &vaj navod daje >o:ija Krato;ska' vodei strnjak =olidarnosti
za zdravstvene slbe' danas jedan od vodei( zakonodava/a!
Fes/(ler' %G Crand Kgperiment!
24 0o(n Ta#liabe' %Poles Gpprove =olidarit1-7ed 5abinet)' Ne;
Jork Times' +B! rjna +RIR!
2* Fes/(ler' %G Crand Kgperiment); %9azo;ie/ki Taken """ in
Parliament,' Cardian Feekl1 ?7ondon@' +A! rjna +RIR!
2A Gnne Gpplebam' %Kg(asted Polis( P9Ps 5abinet "s G//laimed)'
"ndependent ?7ondon@' +B! rjna +RIR!
2I Fes/(ler' %G Crand Kgperiment!
2R "bid!
B3 7eszek Bal/ero;i/z' %Poland)' in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1
6e:orm' r! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton' D5$ "nstitte :or
"nternational K/onomi/s' +RRH!@' +AA!
B+ "bid!' +A*-AA!
B2 "bid!' +*B!
BB T(omas 5arot(ers' %T(e Knd o: t(e Transition Paradi#m); 0ornal
o: Demo/ra/1 +B' br! + ?sijeanj 2332!@$ *-A!
BH Ceor#e 0! 5(r/(' %T(e Kd/ation o: 9ik(ail =er#e1evi/(
Corba/(ev)' Time' H! sijenja +RII!
B4 Eran/is Ek1ama' %T(e Knd o: Xistor1DU T(e National "nterest'
ljeto +RIR!' Esnota$ Eran/is Ek1ama' T(e Knd o: Xistor1 and t(e
7ast 9an ?Ne; Jork$ Eree Press' +RR2!@!
B* 9ilton Eriedman and 6ose D! Eriedman' T;o 7/k1 People$
9emoirs ?5(i/a#o$ Universit1 o: 5(i/a#o Press' +RRI!@' *3B!
BA Ek1ama' %T(e Knd o: Xistor1D)
BI "bid!
BR Eriedman and Eriedman' T;o 7/k1 People' 423-22!
H3 "bid!' 44I; 9ilton Eriedman' %": &nl1 t(e United =tates Fere as
Eree as Xon# Kon#)' Fall =treet 0ornal' I! srpnja +RRA!
HI+
6ebellions ? TliijiK-, ami PDre#s ol =en iet1'P) Ne; Jork "nneV! 9l!
"ipni!i "PlXP@!
H2 Eriedman je Kini #osiovao raznim lo#ama !sdjelovao je ++!+
konler/i ij!tm!i' predavao na sveilitima' ali svojim memoarima
sve to opisje k!io dravniki posjed$ %8einom sam bio #ost dravni(
tijela)' pie Eriedman! Eriedman i Eriedman' "P;o 7/k1 People' *3+!
HB "bid!' 4+A' 4BA' *3R! Krziv izvornik!
HH "bid!' *3+-*32!
H4 Fan# Xi' 5(inaPs Ne; &rder$ =o/iet1' Politi/s' andPK/onom1 in
Transition ?5ambrid#e' 9G$ Xarvard Universit1' Press' 233B!@' H4' 4H!
H* "bid!' 4H!
HA "bid!' 4A!
HI 9eisner' T(e Den# biaopin# Kra' H*B-*4 `
HR %5(inaPs Xars( G/tions T(reaten to =et Ba/k +3-Jear 6e:orm
Drive;P Fall =treet 0ornal' 4! lipnja +RIR!
43 %Den#Ps 0ne R =pee/($ PFe Ea/e a 6ebellios 5liOeP and PDre#s o:
=o/iet1! - Esnota$ Xenr1 Kissin#er' %T(e 5ari/atre o: Den# as a
T1rant "s Un:air)' Fas(in#ton Post' +! kolovoz +RIR!
4+ "ntervj s &rvilleom =/(ellom' +B! prosin/a 2334!' za PB=-ov
emisij Erontline' episod %T(e Tank 9an); /jelokpni tekst intervja
na adresi$ ;;;!pbs!or#
42 Fan#' 5(inaPs Ne; &rder' *4-**!
4B 9eisner' T(e Den# biaopin# Kra' HI2! Esnota$ David Xarve1' G
Brie: Xistor1 o:Neo-liberalism ?&g:ord$ &g:ord Universit1 Press'
2334!@' +B4!
4H 9o 9in#' %R3 Per/ent o: 5(inaPs Billionaires Gre 5(ildren o:
=enior &::i/ials)' 5(ina Di#ital Times' 2! stdeno#a 233*'
;;;!/(inadi#italtimes!net
44 Xman 6i#(ts Fat/(' %6a/e to t(e Bottom$ 5orporate 5ompli/it1
in 5(inese "nternet 5ensors(ip)' Xman 6i#(ts Fat/( +I' br! I?/@
?kolovoz 233*!@$ 2I' HB; Fan#' 5(inaPs Ne; &rder' *4!
4* Eriedman and Eriedman' T;o 7/k1 People' 4+*!
4A 0arosla; Urbanski' %Forkers in Poland G:ter +RIR)' Forkers
"nitiative Poland' paspartoo!;!interia!pl; Fes/(ler' %G Crand
Kgperiment)!
4I 9ark Kramer' %Polis( Forkers and t(e Post-5ommnist Transition'
+RIR-RB)' Krope-Gsia =tdies' lipanj +RR4!; =vjetska banka' Forld
Development "ndi/ators 233*; ;;;! ;orldbank!or#; Gndre; 5rr1'
%T(e 5ase a#ainst PolandPs Ne; President)' Ne; 6epbli/' +A
stdeno#a 2334!; Fiel#osz' %24 Jears o: =olidarit1)!
4R Fiel#osz' %24 Jears o: =olidarit1,!
*3 David &st' T(e De:eat o: =olidarit1$ Gn#er and Politi/s in
Post/ommnist Krope ?"t(a/a' NJ$ 5ornell Universit1 Press' 2334!@'
*2!
*+ =tatisti/al Jearl1 ?Farsa;$ Polis( 9ain =tatisti/al &::i/e' +RRA@'
+BR!
*2 Kramer' %Polis( Forkers and t(e Post-5ommnist Transition' +RIR-
RB)!
+3! Demokra/ija ro.ena lan/ima$ Pri#ena sloboda 0ne G:rike
+ %=ot( G:ri/a; =a1s Povert1' Gids 5old Destabilise Nation)'
GllG:ri/a!/om' stdeni 233+!
2 9artin 0! 9rra1' T(e 6evoltion De:erred ?7ondon$ 8erso' +RRH!@'
+2!
B %GN5 7eader G::irms =pport :or =tate 5ontrol o: "ndstr1)' Times
?7ondon@' 2*! sijenja +RR3!
HI2
s Nelson 9andria' '+ lon# Filli$ "n 8reedoin$ "(/ Gtobio#rap(1
oMPNelson 9'iiltiWi ?Ne;
Jolk$ " inle' Bro;n !ni 5ompan1' +RRH!@' "=&! ?i UlPovelj!i slobode);
pri(vaena na Kon#res naroda Klipio;n' 2*! lipnja +R44'
;;;!am !or#!Ma
A Filliam 9ervin Cmede' "(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o:
t(e GN5 ?5ape To;n$ >ebra Press' 2334!@' 2+R-23!
I 9andela' G 7on# Falk to Ereedom' HR3-R+!
R 0ednostavna vladavina veine stvarnosti se od#a.ala sve do +RRR!
Do tada s izvrn vlast dijelile sve politike stranke koje s osvojile
vie od 4 posto #lasova biraa! Neobjavljeni intervj koji je s Nelsonom
9andelom vodio :ilma Ben 5as(dan' 233+!; Xein 9arais' =ot(
G:ri/a$ 7imits to 5(an#e$ T(e Politi/al K/onom1 o: Transition ?5ape
To;n$ Universit1 o: 5ape Pto;n Press' 233+!@' R+-R2!
+3 Esnota$ 9ilton Eriedman' )9ilton Eriedman - BanOet =pee/()' na
proslavi prilikom dodjele Nobelove na#rade' +3! prosin/a +RA*'
;;;!nobelprize!or#
++ Bill Keller' %5an Bot( Fealt( and 0sti/e Eloris( in a Ne; =ot(
G:ri/aD) Ne; Jork Times' R! svibnja +RRH!
+2 9ark Xorton' %6ole o: Eis/al Poli/1 in =tabilization and Povert1
Glleviation)' in Post-Gpart(eid =ot( G:ri/a$ T(e Eirst Ten Jears' r!
9i/(ael No;ak i 7/a Gntonio 6i//i ?Fas(in#ton D5$ "nternational
9onetar1 End' 2334!@' IH!
+B Esnota$ 0an Cabriel 8aldes' Pino/(etPs K/onomists$ T(e 5(i/a#o
=/(ool in 5(ile ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' +RR4!@' B+'
BB' navodi se de:ini/ija %nove demokra/ije) Pino/(etovo# ministra
ekonomije Pabla Barona; 6obert Xarve1' %5(ilePs 5onter-6evoltion$
T(e Ei#(t Coes &n)' T(e K/onomist' 2! veljae +RI3! ?Xarve1 navodi
rijei =er#ia Eernandeza' ministra ntarnji( poslova@; 0os\ Pinera'
)Fealt( T(ro#( &;ners(ip$ 5reatin# Propert1 6i#(ts in 5(ilean
9inin#)' 5ato 0ornal2H' br! B ?jesen 233H!@$ 2RI!
+H 0ames Bre;' %=ot( G:ri/a-Xabirat$ G Cood Xome "s =till (ard to
&;n)' "nter Press =ervi/e' ++! ojka +RRA!
+4 David 9/Donald' )Fater$ Gtta/k t(e Problem Not t(e Data)'
=nda1 "ndependent ?7ondon@' +R! lipnja 233B!
+* Bill Keller' %5ra/ks in =ot( G:ri/aPs F(ite 9onopolies)' Ne;
Jork Times' +A! lipnja +RRB!
+A Cmede navodi Bsinessmapove statistike kojima se tvrdi da
s%oko RI posto izvrni( direktora kompanija na 0=K-ovom popis
bijel/i' i da nadzir oko RA posto kpne vrijednosti trita dioni/a)!
=imon 6obinson' %T(e Ne; 6and 7ords)' Time' 24! travnja 2334!;
Cmede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: t(e GN5' 223!
+I Cmede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: t(e GN5' ++2!
+R 9o1i#aNdr' %=! G:ri/a$ Politi/ian Fas(ed Gnti-G"D= K::orts
Do;n t(e Drain)' "nter Press =ervi/e' ++! travnja 233*!
23 )=td1$ G"D= =las(es =GPs 7i:e Kgpe/tan/1)' 9ail i Cardian
?0o(annesbr#@' ++! prosin/a 233*!
2+ 6and se' do kraja radno# vremena' malo oporavio' zavrivi s
padom od A posto! 0inn 0ones' %Eorei#n "nvestors Take Eri#(t at
Xardline =tan/e)' Einan/ial Times ?7ondon@' +B! veljae +RR3!
22 =teven 9:son' %=ot( G:ri/a +RR3)' Eorei#n G::airs ?spe/ijalno
izdanje$ Gmeri/a and t(e Forld@' +RR3!-+RR+!
HIB
2H ? (i mede' Plimbo 9beki ami t(e Xit tile :or t(e =ol o: t(e GN5'
?SP@!
24 "bid!' I4; %=ot( Glri/a$ "sses ol 6#b1 and 6ate)' M(e l/onoiniVt'
2H! kolovoM!a +RR*!
2* Nelson 9andela' %"zvjee predsjednika GN5-a na 43! na/ionalnoj
kon:eren/iji G" liko# na/ionalno# kon#resa) +*! prosin/a +RRA!
2A Cmede' T(abo' 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: t(e GN5' BB-
BR' *R!
2I "bid!' AR!
2R 9arais' =ot( G:ri/a' +22! Esnota$ GN5' 6ead1 to Covern$ GN5
Poli/1 Cidelines :or a Demo/rati/ =ot( G:ri/a Gdopted at t(e
National 5on:eren/e' 2I!-B+! svibnja +RR2!' ;;;!an/!or#!za
B3 KenFells' %U!=! "nvestment in =ot( G:ri/a ei/kens)' Fall =treet
jornal' *! listopada +RRH!
B+ Cmede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: t(e GN5' II!
B2 "bid!' IA!
BB 9arais' =ot( G:ri/a' +*2!
BH "bid!' +A3!
B4 Cmede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: t(e GN5' IR!
B* Cin#er T(ompson' %=ot( G:ri/an 5ommission Knds "ts Fork)'
Ne; Jork Times' 22! ojka 233B!
BA GN5' %T(e =tate and =o/ial Trans:ormations prijedlo# za rasprav'
stdeni +RR*!' ;;;!an/!or#!za; Cin#er T(ompson' %=ot( G:ri/a to
Pa1 nB'R33 to Ka/( Eamil1 o: Gpart(eid 8i/tims)' Ne; Jork Times'
+*! travnja 233B!; neobjavljeni 9andelin intervj s 5as(danom' 233+!
BI Cmede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: ?G:GN5' +3I!
BR "bid!' ++R!
H3 Komnistika partija 0ne G:tike' %T(e Debt Debate$ 5on:sion
Xeaped on 5on:sion) stdeni-prosina/ +RRI!' ;;;!sa/p!or#!za; 0e::
6din' %Gpart(eid Debt$ eestions and Gns;ers)' Glternative
"n:ormation and Development 5entte' +*! ojka +RRR' ;;;!aid/!
or#!za! Esnota$ Kon#res jnoa:riki( sindikata' %=bmission on t(e
Pbli/ "nvestment 5orporation Dra:t Bili)' 24! lipnja 233H'
;;;!/osat!or#!za; 6din' %Gpart(eid Debt); Komnistika partija
0ne G:rike' %T(e Debt Debate)!
H+ %T(e Ereedom 5(arter)!
H2 Nomvla 9okon1ane' %Bd#et =pee/( :or 2334M3* Einan/ial Jear
b1 9K5 :or Xosin# in Caten#)' Covor le#islatri Caten#' +B!
lipnja 2334!' ;;;!in:o!#ov!za
HB 7/ille Davie and 9ar1 Glegander' %Klipto;n and t(e Ereedom
5(artet)' 2A! lipnja 2334!' ;;;!sot(a:ri/a!in:o; Ble "e' T(e Plan :or
a =mart Provin/e < Caten#!
HH Cmede' T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e =ol o: t(e GN5' 2+4!
H4 =/ott Balda:' %5lass =tt##le$ =ot( G:ri/aPs Ne;' and Ee;' Bla/k
6i/()' 5(ristian =/ien/e 9onitor' B+! listopada 233*!; %Xman
Development 6eport 233*)' United Nations Development Pro#ramme'
;;;!ndp!or#
H* %=ot( G:ri/a$ T(e =tatisti/s)' 7e 9onde DiplomatiOe' rjan
233*!; 9i/(ael Fines and =(aron 7aEraniere' %De/ade o: Demo/ra/1
Eills Caps in =ot( G:ri/a)' Ne; Jork Times' 2*! travnja 233H!
HA =imon 6obinson' %T(e Ne; 6and 7ords)!
HI 9i/(ael Fines' %=(ant1to;n D;ellers in =ot( G:ri/a Protest t(e
=l##is( Pa/e o: 5(an#e)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a 2334!
HIH
2334!@' A' ;;;!nkiiM!i!or#!M!i ill F(irs' `a=lni1io;n D;ellers in =oili
G:ri/a Protest!!
4+ 5 lin/d/' "(abo 9beki and t(e Xit " tie :or t(e =ol o:t(eGNil' A2!
"nterni navod$ Gs#(ar G./lMa./(' %lProm t(e 6DP to 5"PG6$ Pl(e
Cradal Kmbra/in# o: Neoliberalism in K/onomi/ Poli/1)'
Trans:ormation B+' +RR*!
42 "bid!' A3!
4B =tep(en E! 5o(en' Eailed 5rsade$ Gmeri/a and t(e Tra#ed1 o:
Post-5ommnist 6ssia ?Ne; Jork$ F! F! Norton i 5ompan1'
233+!@' B3!
++! 7omaa mlade demokra/ije$
6sija se odlje za %Pino/(etov op/ij)
+ Boris Ka#arlitsk1' =Oare F(eels$ Xo; 6ssian Demo/ra/1 Cot
Derailed' prijevod$ 7eslie G! Gerba/( et al! ?Ne; Jork$ 9ont(l1
6evie; Press' +RRH!@' +R+!
2 Filliam Kee#an' T(e =pe/tre o: 5apitalism$ T(e Etre o: t(e Forld
K/onom1 G:ter t(e Eall oM5ommnism ?7ondon$ 6adis' +RR2!@' +3R!
B Ceor#e 0! 5(r/(' %T(e Kd/ation o: 9ik(ail =er#e1evi/(
Corba/(ev)' Time' H! sijenja +RII!; Cidske Gnderson' %T(e Nobel
Pea/e Prize +RR3 Presentation =pee/()' ;;;! nobelprize!or#
H 9ars(all Pomer' "ntrod/tion' in T(e Ne; 6ssia$ Transition Cone
G;r1' eds! 7a;ren/e 6! Klein and 9ars(all Pomer ?=tan:ord$ =tan:ord
Universit1 Press$ 233+!@' +!
4 Gnderson' %T(e Nobel Pea/e Prize +RR3 Presentation =pee/();
5(r/(' %T(e Kd/ation o: 9ik(ail =er#e1evi/( Corba/(ev)!
* 9ik(ail Corba/(ev' Eore;ord' in Klein and Pomer' eds!' T(e Ne;
6ssia' giv!
A Dotad nevi.eno zajedniko izvjee poziva na %radikalne re:orme% i
strajava za(tjev da se #rani/e moraj otvarati istovremeno sa svim
planovima stabiliza/ije < o em #ovori Dann 6odrik I! po#lavlj!
"nternational 9onetar1 End' T(e Forld Bank' &r#anization :or
K/onomi/ 5ooperation and Development' Kropean Bank :or
6e/onstr/tion and Development' T(e K/onom1 o: t(e U==6$
=mmar1 and 6e/ommendations ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank'
+RR3!@; atoriin intervj s 0e::re1jem =a/(som' listopad 233*!' Ne;
Jork 5it1!
I %&rder' &rder)' T(e K/onomist' 22! prosin/a +RR3!
R "bid!; 9i/(ael =/(r^#e' %Pino/(etPs 5(ile a Pra#mati/ 9odel :or
=oviet K/onom1)' Fas(in#ton Post' 2B! kolovoza +RR+!
+3 6etrn o: t(e 5zar' epizoda emisije Erontline ?PB=@' prod/ent
=(err1 0ones' emirirano R! svibnja 2333!
++ 8adim Nikitin' %R+ Eoes 7inked b1 Gn#er and 6e#ret)' 9os/o;
Times' 2+! kolovoz 233*!
+2 =tep(en E! 5o(en' %Gmeri/aPs Eailed 5rsade in 6ssia)' T(e
Nation' 2I! veljae +RRH!
+B Gtoriin intervj s 0e::re1jem =a/(som!
+H Peter Passell' %Dr! 0e::re1 =a/(s' =(o/k T(erapist,' Ne; Jork
Times' 2A! lipnja +RRB!
+4 Peter 6edda;a1 and Dmitri Clinski' T(e Tra#ed1 o: 6ssiaPs
6e:orms$ 9arket Bols(evism a#ainst Demo/ra/1 ?Fas(in#ton' D5$
United =tates "nstitte :or Pea/e Press' 233+!@' 2R+!
+* 0e::re1 D! =a/(s' T(e Knd o: Povert1$ K/onomi/ Possibilities :or
&r Time ?Ne; Jork$ Pen#in Books' 2334!@' +BA!
+A 6edda;a1 and Clinski' T(e Tra#ed1 o: 6ssiaPs 6e:orms' 24B!
HI4
5ran ?Boston$ " "/i#(ts Prodt tions' 2334!@; 6/dd!i;a1 antY Cltnski'
T(e (o1/tl1o@PKiiUi'i+ S
6e:orms' 2BA' 2RI!
+R 9ik(ail 7eont1ev' %l;o K/onomists Fill " lead 6ssian 6/loint;
5rrent " Si#/Vt ol i "n-=oviet Press)' Nezavisnaja Cazeta' R! stdeno#a
+RR+!' skraena varijanta objavljena " "! prosin/a +RR+!
23 5(r1stia Ereeland' =ale o: t(e 5entr1$ 6ssiaPs Fild 6ideprom
5ommnism lo 5apitalism ?Ne; Jork$ 5ro;n' 2333!@' 4*!
2+ Boris 0elj/in' %Covor pred Kon#resom narodni( zastpnika ===6-
a)' 2I! listopada +RR+!
22 David 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6ssia)' "nstittional
"nvestor' +! sijenja 233*!
2B Ceor#i Grbatov' %&ri#ins and 5onseOen/es o:P=(o/kT(erap1)'P in
Klein and Pomer' r!' T(eNe; 6ssia' +A+!
2H 8ladimir 9a' %6ssia)' in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1
6e:orm' ed! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton' D5$ "nstitte :or
"nternational K/onomi/s' +RRH!@' HB4!
24 "bid!' HBH-B4!
2* 0osep( K! =ti#litz' Pre:a/e' in Klein and Pomer' eds!' T(e Ne;
6ssia' ggii!
2A 0osep( K! =ti#litz' Clobalization and "ts Dis/ontents ?Ne; Jork$ F!
F! Norton i 5ompan1' 2332!@' +B*!
2I Jeltsin' %=pee/( to t(e 6=E=6 5on#ress o: PeoplePs Depties)!
2R =tep(en E! 5o(en' %5an Fe P5onvertP 6ssiaD) Fas(in#ton Post'
2I! ojka +RRB!; Xelen Foma/k' %6ssians =(ell &t as 5as(less
=o/iet1 7ooms)' "ndependent ?7ondon@' 2A! kolovoza +RR2!
B3 6ssian K/onomi/ Trends' +RRA!' str! H*' navod $ T(ane Csta:son'
5apitalism 6ssian-=t1le ?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press'
+RRR!@' +A+!
B+ T(e G#on1 o: 6e:orm!
B2 C;en ":ill' %5linton 9eets 6ssian on Gssistan/e Proposal)' Ne;
Jork Times' 24! ojka +RRB!
BB 9al/olm Cra1' %G:ter Blood1 9onda1)' 9a/leans' +I! listopada
+RRB!; 7e1la Bolton' %Po;ers o: Persasion)' Einan/ial Times
?7ondon@' 4! stdeno#a +RRB!
BH =er#e =/(niernann' %T(e Ei#(t to 7ead 6ssia)' Ne; Jork Times'
+B! ojka +RRB!
B4 9at#aret =(apiro and Ered Xiatt' %Troops 9ove in to Pt Do;n
Uprisin# G:ter Jeltsin Eoes 6ampa#e in 9os/o;)' Fas(in#ton Post'
H! listopada +RRB!
B* 0o(n Kennet( F(ite and P(ilip 0o(n Davies' Politi/al Parties and
t(e 5ollapse o: t(e &ld-&rders ?Glban1$ =tate Universit1 o: Ne; Jork
Press' +RRI!@' 23R!
BA UTestimon1 =tatement b1 t(e Xonorable 7a;ren/e X! =mmers
Under =e/retar1 :or "nternational G::airs U!=! Treasr1 Department
Be:ore t(e 5ommittee on Eorei#n 6elations o: t(e U!=! =enate'
=eptember A' +RRB)!
BI 6edda;a1 and Clinski' T(e Tra#ed1 o: 6ssiaPs 6e:orms' 2RH!
BR "bid!' 2RR!
H3 5/lestine Bo(len' %6an/or Cro;s in 6ssian Parliament)' Ne;
Jork Times' 2I! ojka +RRB!
H+ %T(e T(reat T(at Fas)' T(e K/onomist' 2I! travnja +RRB!; =(apiro
and Xiatt' %Troops 9ove in to Pt Do;n Uprisin# G:tet Jeltsin Eoes
6ampa#e in 9os/o;)!
H2 =er#e =/(memann' %6iot in 9os/o; Gmid Ne; 5alls :or
5ompromiseU' Ne; Jork Times' B! listopada +RRB!
HI*
in 9nsi o;-!
a"" " nil K!iNil!in! -J/-llsiii in ?ainimand as ++ aril " !iners Cive Up)'
Boston Clobe' 4! listopada "Pb9!
H4 %8lasti izjavljj da je tijekom dva dana 9oskvi bijeno +H2 ljdi!
To je sprdaina -pravi broj po#inli( nekoliko je pta vei! Nitko se
nije potrdio odrediti toan broj ranjeni( i preteni(! U(iene s
tise)! Ka#arlitsk1' =Oare F(eels' 2+I!
H* 6edda;a1 and Clinski' Tlie Tra#ed1 o: 6ssiaPs 6e:orms' G2A!
HA Ka#arlitsk1'' =Oare F(eels' 2+2!
HI 0o(n 9! Cos(ko' %8i/tor1 =een :or Demo/ra/1)' Fas(in#ton Post'
4! listopada +RRB!; David N1(an' %6ssia Ks/apes a 6etrn to t(e
Dn#eon o: "ts Past)' Boston Clobe' 4! listopada +RRB!; 6edda;a1 and
Clinski' +t@e Tra#ed1 o: 6ssiaPs 6e:orms' HB+!
HR 6etrn o: t(e 5zar!
43 Nikitin' -R+ Eoes 7inked b1 Gn#er and 6e#ret)!
4+ 5a/ilie 6o(;edder' %=a/(s De:ends Xis 5apitalist =(o/k T(erap1)'
Fall =treet 0ornal Krope' 24! listopada +RRB!
42 =a/(s' T(e Knd o: Povert1!
4B Grt(r =pie#elman' %Festern Kgperts 5all :or 6ssian =(o/k
T(erap1)' 6eters' *! lisropada +RRB!
4H Dorinda Klliott and Bets1 9/Ka1' UJeltsinPs Eree-9arket
&::ensive)' Ne;s;eek' +I! listopada +RRB!; Gdi "#natis and 5ladia
6osett' %Jeltsin No; Ea/es Divided Nation)' Gsian Fall =treet
0ornal' 4! listopada +RRB!
44 =tanle1 Eis/(er' %6ssia and t(e =oviet Union T(en and No;)' in
T(e Transition in Kastern Krope' r! &livier 0ean Blan/(ard' Kennet(
G! Eront i 0e::re1 D! =a/(s' 5ontr1 =tdies' sv! + ?5(i/a#o$ Universit1
o: 5(i/a#o Press$ +RRH!@' 2BA!
4* 7a;ren/e X! =mmers' %5omment)' in T(e Transition in Kastern
Krope' 5ontr1 =tdies' sv! +' 24B!
4A 0e::re1 Ta1ler' %6ssia "s Einis(ed)' Gtlanti/ 9ont(l1' svibanj
233+!; %T(e ForldPs Billionaires' G//ordin# to Eorbes 9a#azine'
7isted b1 5ontr1)' Gsso/iated Press' 2A! veljae 233B!
4I K! =! Bro;nin#' %Bond "nvesrors Camble on 6ssian =to/ks)' Fall
=treet 0ornal' 2H! ojka +RR4!
4R Pravnik =er#ej 0enkov navodi &le#a 7obova! 5arlotta Call i
T(omas De Faal' 5(e/(n1a$ 5alamit1 in t(e 5a/ass ?Ne; Jork$
Ne; Jork Universit1 Press' +RRI!@' +*+!
*3 8sevolod 8il/(/k' %Ultimatm on Bended Knees)' 9os/o; Ne;s'
2! svibnja +RR*!
*+ Pannell' %Dr! je:lrev =a/(s' =(o/k T(erapistU!
*2 David Xo::man' UJeltsinPs P6t(lessP Brea/rat;P Fas(in#ton Post'
22! stdeno#a +RR*!
*B =vetlana P! Clinkin!i /t a? aime and 5orrption)' Klein i Porer'
r!' T(e Ne; 6ssia' 2H+; 9att Bivens i 0onas Bernstein' %T(e 6ssia
Jo Never 9et)' Demokratizatsi1a$ T(e 0ornal oj Post-=oviet
Demo/ra/1 C' br! H ?jesen +RRI@$ *B3' ;;;!deniokratizatsi1a!or#
*H Bivens and Bernstein' %"lie 6ssia Jo Never 9et)' *2A-2I; Total'
Ea/tbook +RRI-233*' travanj 233*!' str! 2' ;;;!total!/om; "znos zarade
odnosi se na 2333!$ 9ars(all "! Coldman' T(e Piratization o: 6ssia$
6ssian 6e:orm Coes G;r1 ?Ne; Jork$ 6otled#e' 233B!@' +23;
lJkos &ilers +2!4 Per/ent =take a#ainst Debts to =tate-&;ned Eormer
Unit)' Gsso/iated Press' =! lipnja 233*!; iznos od 2'I milijarde dolara
temelji se na injeni/i da je +RRA! #odine Bi it is( Petrolem platio 4A+
milijn dolara za +3 posto djela
HIA
Be1ond 6ssiaPs Borders!!' lPrism B' "n! b ?!9l! svibnja lPSPSA@!
*4 Biv/ns and Bernstein' %T(/ 6ssia Jini Never 9/l%' *!P!R!
** 6edda;a1 and Clinski' " (e "Pra#ed1 3M 6ssiaPs 6e:orms' D4H!
*A Ereeland' =ale o: t(e 5entr1' 2RR!
*I 6etrn o: t(e 5zar!
*R Bivens i Bernstein izvjej da %optbe koje tetete 5bajisa i
etvori/ nje#ovi( re:ormski( pomonika < sve redom pojedin/i koje
s potpoma#ali Qbajisovi me/ene iz U=G"D-a < primili s' svaki' R3
333 dolara mita pod krinkom avansa Unegimbanke ?jedne od najvei(
tvrtki oli#ar(a koje s preko nji( dobivale nosne privatiza/ijske
#ovore@! U slinom slaj' Gl:red Kok(' dr#i po ran# dnosnik
zaden za privatiza/ij jelj/inovoj vladi' od tvrtke povezane s jednim
od najvei( oli#ar(a prima +33 333 dolara kao na#rad za pribavljanje
privatiza/ijski( #ovora; potpno prikladno' primitak se prikazao kao
predjam za knji# koj je trebao pisati na tem inkovitosti
privatizirani( tvrtki! Nijedan od nji( nije zavrio na sd slaj
povezanom s %natimavanjem) knji#a! Bivens and Bernstein' %T(e
6ssia Jo Never 9et)' *B*; 8ladimir "sa/(enkov' %Prose/tors
"nvesti#ate 6ssiaPs Kg-Privatization 5zar)' Gsso/iated Press' +!
listopada +RRA!
A3 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6ssia)!
A+ U!=! Distri/t 5ort' Distri/t o: 9assa/(setts' %United =tates o:
Gmeri/a' Plainti::' 8! President and Eello;s o: Xarvard 5olle#e'
Gndrei =(lei:er and 0onat(an Xa1' De:endants; 5ivil G/tion No! 33-
++RAA-DPF)' 9emorandm and &rder' 2I! lipnja 233H!; 9/5linti/k'
%Xo; Xarvard 7ost 6ssia)!
A2 9/5linti/k' %Xo; Xarvard 7ost 6ssia)!
AB Dan 0ose:sson' %T(e Grt o: 6inin# a 5ontr1 ;it( a 7ittle
Pro:essional Xelp :rom =;eden)' KT5 ?=to/k(olm@ en#lesko izdanje'
+RRR!
AH Krnest Be/k' %=oros Be#ins "nvestin# in Kastern Krope)' Fall
=treet 0ornal' +! lipnja +RRH; Gndre; 0a/k' Grkad1 &strovsk1 and
5(arles Pretzlik' %=oros to =ell PT(e Forst "nvestment o: 91 7i:e)'P
Einan/ial Times ?7ondon@' +A! ojka 233H!
A4 Brian F(itmore' %7atest Polls =(o;in# 5ommnists G(ead)'
9os/o; Times' I! rjna +RRR!
A* 6etrn o: t(e 5zat!
AA Xelen Foma/k' %Terror Glert in 9os/o; as T(ird Bombin# Kills
AB)' "ndependent ?7ondon@' +H! rjna +RRR!
AI Gsian Nrbi1ev' %7ast Bodies 5leared :rom 6ebelsP =e/ret Crozn1
5emeter1)' G#en/e Eran/e-Presse' *! travnja 233*!
AR =abrina Tavernise' %Earms as Bsiness in 6ssia)' Ne; Jork
Times' *! stdeno#a 233+!; 0ose:sson' %T(e Grt o: 6inin# a 5ontr1
;it( a 7ittle Pro:essional Xelp :rom =;eden); %Ne;s 5on:eren/e b1
0ames Fol:enso(n' President o: t(e Forld Bank 6e$ "9E =prin#
9eetin#)' Fas(in#ton' D5' 22! travnja +RRR' ;;;!n:!or#; Branko
9ilanovi/' "n/ome' "neOalit1andPovert1 drin# t(e Transition :rom
Planned to 9arket K/onom1 ?Fas(in#ton' D5$ Forld Bank' +RRI!@'
*I; Forkin# 5enter :or K/onomi/ 6e:orm' Covernment o: t(e 6ssian
Eederation' 6ssian K/onomi/ Trends 4' br! + ?+RR*!@$ 4*-4A' navod $
Bertram =ilverman and 9rra1 Jano;it/(' Ne; 6i/(' Ne; Poor' Ne;
6ssia$ Finners and 7osers on t(e 6ssian 6oad to 5apitalism
?Grmonk' NJ$ 9!K! =(arpe' 2333!@' HA!
I3 Brojka od A+4 333 potjee od rsko# ministra zdravstva i so/ijalno#
razvoja! %U 6siji ivi vie od A+4 333 dje/e bez doma - ministar
zdravstva) 6"G Novosti ne;s a#en/1' 2B! veljae 233*!; 5are De
6oo1' UN"5KE' 5(ildren in t(e 6ssian Eederation' +*! stdeno#a
233H!' str! 4' ;;;!ni/e:!or#
HII
9iNP!!iiii mi ij/ %9i =li "Pine G kol!" ? mis i ptrn! " ii-s "8r ? lapil!i'
+RIA' 233B)' Ktimp! !+++ " K!+"+"! tr Gli Database ?" ""G
l@B@'d!ii!i!aim!;lin!miM(ladb;%ln=adTall1' 6ssia ?lonis 9n Xn +
9illion Gddi/ts)' Pravda ?9os/o;@' 23! veljae 233H!; UN G"D='
%Gnni-g "$ 6ssian l-P/./ration)' 233*! Clobal 6eport on t(e G"D=
Kpidemi/' svibanj 233*!' str! HBA' ;;;! naids!or#; "ntervie; ;it(
Natal1a Katsap' 9ana#er' 9edia Partners(ips' Transatlanti/ Partners
G#ainst G"D=' lipanj 233*!
I2 6e#ionalni eropski red =vjetske zdravstvene or#aniza/ije' %+AI3
=D6' =i/ide and =el:-"n:li/ted "njr1' Gll G#es Per +33'333' +RI*-
+RRH)' Kropean Xealt( :or Gll Database ?XEG-DB@'
data!ero!;(o!intM(:adb; Codine +RI*!' stopa bojstava i namjerni(
razaranja na +33 333 stanovnika iznosila je A!B; #odine +RRH! dostie
stop od B2'R; 233H! opada na 24!2! 6e#ionalni eropski red =vjetske
zdravstvene or#aniza/ije' %+ARB =D6' Xomi/ide and "ntentional "njr1'
Gll G#es Per +33'333' +RI*-233H)' Kropean Xealt( :or Gll Database!
IB Nikitin' %R+ Eoes 7inked b1 Gn#er and 6e#ret); =tep(en E! 5o(en'
%T(e Ne; Gmeri/an 5old Far)' T(e Nation' +3! srpnja 233*!; 5entral
"ntelli#en/e G#en/1' %6ssia)' Forld Ea/tbook +RR2 ?Fas(in#ton'
D5$ 5"G' +RR2!@' 2IA; 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %6ssia)' Forld
Ea/tbook 233A' ;;;!/ia!#ov!
IH 5olin 9/9a(on' U=(orta#es 7eave 6ssiaPs Kast &t in t(e 5old)'
5(i/a#o Tribne' +R! stdeno#a +RRI!
I4 Grbatov' %&ri#ins and 5onseOen/es o: P=(o/k T(erap1)'P +AA!
I* 6i/(ard Pipes' U6ssiaPs 5(an/e)' 5ommentar1 RB' br! B ?ojak
+RR2@$ B3!
IA 6i/(ard K! Kri/son' %T(e 5lassi/al =oviet-T1pe pe K/onom1$
Natre o: t(e =1stem and "mpli/ations :or 6e:orm)' 0ornal o:
K/onomi/ Perspe/tives 4' br! H ?jesen +RR+!@$ 24!
II Ta1ler' %6ssia "s Einis(ed); 6i/(ard 7orie' U=(o/k o: 5alamit1!!'
7os Gn#eles Times' 2+! ojka +RRR!
IR 0ose:sson' %T(e Grt o: 6inin# a 5ontr1 ;it( a 7ittle Pro:essional
Xelp :rom =;eden)!
R3 Tat1ana Kos(kareva and 6stam Narziklov' Nezavisima1a Cazeta
?9os/o;@' B+! listopada +RRA!; Pal Klebnikov and 5arrie =(ook'
%6ssia and 5entral Krope$ T(e Ne; Erontier)' Eorbes' 2I! srpnja
+RRA!
R+ Gdam =mit(' TlDe Fealt( o: Nations' r! Kd;in 5arman ?Ne;
Jork$ 9odern 7ibrar1' +RBA!@' 4B2!
R2 >a(valjjem David Xarve1j to me poznao s ovom analizom!
David Xarve1' G Brie: Xistor1 o:Neoliberalism ?Ne; Jork$ &g:ord
Universit1 Press' 2334!@!
RB 9i/(ael =/(man' UBillionaires in t(e 9akin#)' Eorbes' +I! srpnja
+RRH!; Xarve1' G Brie: Xistor1 o:Neoliberalism' +3B!
RH %JPEB$ =ellin# a National =1mbol)' "nstittional "nvestor' +!
ojka +RRA!; 0onat(an Eriedland' U9one1 Trans:er)' Fall =treet
0ornal' +4! kolovoza +RR4!
R4 Eriedland' U9one1 Trans:er)!
R* Pal Blstein' Gnd t(e 9one1 Kept 6ollin# "n ?and &t@$ Fall
=treet' t(e "9E' and t(e Bankrptin# o: Gr#entina ?Ne; Jork$
Pbli/G::airs' 2334!@' 2H' 2R; Nat(aniel 5! Nas(' UGr#entinaPs
President' Praised Gbroad' Einds Ximsel: in Troble at Xome)' Ne;
Jork Times' I! lipnja +RR+!; Tod 6obberson' %Gr#entine PresidentPs
Kgit "nspires 9iged Kmotions)' Dallas 9ornin# Ne;s' +I! listopada
+RRR!
RA Pal Brinkle1-6o#ers' %5(aos 6ei#ns as President Elees Uprisin#)'
Dail1 Tele#rap( ?7ondon@' 22! prosin/a 233+!
RI 0ean Eriedman-6dovsk1' UBolivia 5alls Kg-President to 5ort)'
Time' *! veljae 233A!
HIR
'!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!
Jork " (es' B+! prosi ik a +RBB!
2 Gs(le1 9! Xerer' %&pra(' Bono Promote 5lodiin# " ine' iPoib' Gsm
tr!l lPv'' " i listopada 233*!
B T! 5(ristian 9iller' Blood 9one1$ Fasted Billions' 7ost 7ives' and
5orporate 5reed in "raO ?Ne; Jork$ 7ittle' Bro;n and 5ompan1'
233*!@' +2B! Esnota str! 2HI$ 0o(n 5assid1' %Gl;a1s ;it( Us)' T(e
Ne; Jorker' ++! travnja 2334!
H Peter Passed' %Dr! 0e::re1 =a/(s' =(o/k T(erapists Ne; Jork Times'
2A! lipnja +RRB!
4 0e::re1 =a/(s' %7i:e in t(e K/onomi/ Kmer#en/1 6oom)' in T(e
Politi/alK/onom1 o: Poli/1 6e:orm' ed! 0o(n Filliamson ?Fas(in#ton'
D5$ "nstitte :or "nternational K/onomi/s' +RRH!@' 4+*!
* %6oosevelt 8i/tor b1 A'34H'423 8otes)' Ne; Jork Times' 24!
prosin/a +RB2!; 6a1mond 9ole1' G:ter =even Jears ?Ne; Jork$
Xarper i Brot(ers' +RBR!@' B34!
A 5arol1n Kisenber#' Dra;in# t(e 7ine$ T(e Gmeri/an De/ision to
Divide Cerman1' +RHH-+RHR ?Ne; Jork$ 5ambrid#e Universit1 Press'
+RR*!@!
I T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' HH!
R =a/(s' %7i:e in t(e K/onomi/ Kmer#en/1 6oom'P 43B-43H' 4+B!
+3 0o(n Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' +R'2*!
++ 0o(n Filliamson and =tep(an Xa##ard' %T(e Politi/al 5onditions
:or K/onomi/ 6e:orm)' in T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm'
4*4!
+2 Filliamson' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' 23!
+B 0o(n To1e' T(e Politi/al K/onom1 o: Poli/1 6e:orm' H+!
+H Br/e 7ittle' %Debt 5risis 7ooms' =td1 Farns)' Clobe and 9ail
?Toronto@' +*! veljae +RRB!; Televizijsko izvjee emitirano je na F4'
mrea 5T8' rednik Kri/ 9ailin#! 7inda 9/eai#' =(ootin# t(e
Xippo$ Deat( b1 De:i/it and &t(er 5anadian 91t(s ?Toronto$ Pen#in'
+RR4!@' B!
+4 Podatke ovom para#ra: pronala sam $ 9/eai#' =(ootin# t(e
Xippo' +I' H2-HH' ++A!
+* "bid!' HH' H*!
+A %Xo; to "nvent a 5risis in Kd/ations Clobe and 9ail ?Toronto@'
+4! rjna +RR4!
+I Podatke sljedea dva odlomka pronala sam $ 9i/(ael Brno'
Deep 5rises and 6e:orm$ F(at Xave Fe 7earnedD ?Fas(in#ton' D5$
Forld Bank' +RR*!@' H' *' +B' Krziv izvornik!
+R "bid!' *! Krziv dodan!
23 Ta brojka drava lani/a =vjetske banke odnosi se na +RR4! U
lanstv je trentano +I4 drava!
2+ Podatke sljedea etiri odlomka pronala sam $ Davison 7!
Bd(oo' Kno#( "s Kno#($ Dear 9r! 5amdesss!!! &pen 7etter o:
6esi#nation to t(e 9ana#in# Dire/tor o: t(e "nternational 9onetar1
End ?Ne; Jork$ Ne; Xorizons Press' +RR3!@' 2-2A!
22 Najvei dio Bd(oovi( optbi sredotoj se na nepravilnosti
proranima relativne /ijene rada za Trinidad i Toba#o' to je
neizmjerno vaan ekonomski pokazatelj kojim se mjeri prodktivnost
pojedine drave! Bd(oo pie$ %Temeljei tvrdnje na proranima koje
s proveli nai statistiki odjeli #odin nakon to se misija Eonda
vratila s terena' relativna /ijena jedini/e rada Trinidad i Toba#
porasla je samo *R posto' a ne +H4'I posto kao to se navodi naim
izvjeima iz +RI4!' ni +H2'R posto' skladno izvje iz +RI*! "zme.
+RI3! i +RI4! #odine /ijena je porasla samo **'+ posto' mjesto nae
pro/jene koja' izvjeima iz +RI*!' iznosi +*H'A posto! "zme. +RIB!-
I4! relativni trokovi
HR3
" m N5 it +'A posto! " ++ ni i in- lP@X?i! ++-+! i v n!i jn jedin e r!l!i
biljei tvs va kiila ++ Z i pad mt lii!= poslo' i!ik o m n/ postoji
nijedna zabilj/!ka ni iMvj/! iM' +RIA! ni (ilo kojem slbenom
dokment " onda)! "bitl!' +A!
2B %Bilt/r ?M!il1psos in tl- 5aribbean)' Cardian ?7ondon@' B3! srpnja
+RR3!; 6obert Feissman' )Pla1in# ;it( Nmbers$ "(e "9EPs Erad in
Trinidad and Toba#o)' 9ltinational 9onitor ++' br! * ?lipanj +RR3!@!
2H 7a;ren/e 8an Celder' %9r! Bd(ooPs 7etter o: 6esi#nation :rom
t(e "!9!E! ?43 Jears "s Kno#(@)' Ne; Jork Times' 23! ojka +RR*!
+B! Neka #ori$ Xaranje Gzijom i pad %dr#o# Berlinsko# zida)
+ Gnita 6a#(avan' %Fall =treet "s =/aven#in# in Gsia-Pa/i:i/)' Fall
=treet 0ornal' +3! veljae +RRI!
2 6! Filliam 7iddle' %Jear &ne o: r(e Jd(o1ono-Kalla Dmvirate)'
Blletin o: "ndonesian K/onomi/ =tdies H+' br! B ?prosina/ 2334-@$
BBA!
B %T(e Feakest 7ink)' UT:@e K/onomist' Eebrar1 I' 233B!
H "rma Gdelman' %7essons :rom Korea)' in T(e Ne; 6ssia$
Transition Cone G;r1' r! 7a;ren/e 6! Klein i 9ars(all Pomer
?=tan:ord' 5G$ =tan:ord Universit1 Press' 233+!@' +2R!
4 David 9/Nall1' %Clobalization on Trial) 9ont(l1 6evie;' rjan
+RRI!
* %Gpe/ Xi#(li#(ts =o/ial "mpa/t o: Gsian Einan/ial 5risis)' Bernama
ne;s a#en/1' 24! svibnja +RRI!
A XrNam-++' %Cold 6s(!!! Korean =t1le)' Bsiness Korea' ojak
+RRI!; %=ellin# Pressre 9onts on Korean Fon < 6eport)' Korea
Xerald ?=eol@' +2! svibnja +RRI!
I )Klderl1 =i/ide 6are on t(e "n/rease)' Korea Xerald ?=eol@' 2A!
listopada +RRR!; UK/onomi/ Foes Drivin# 9ore to =i/ide)' Korea
Times ?=eol@' 2B! travnja +RRI!
R Kriza nastpa +RRH!' no zajam stie tek poetkom +RR4!
+3 %9ilton Eriedman Dis/sses t(e "9E)' 5NN 9one1line ;it( 7o
Do(bs' 22! sijenja +RRI!; Ceor#e P! =(ltz' Filliam K! =imon and
Falter B! Friston' -F(o Needs t(e "9E)' Fall =treet 0ornal' B!
veljae +RRI!
++ 9ilken "nstitte' %Clobal &vervie;)' Clobal 5on:eren/e +RRI!' 7os
Gn#eles' +2! ojka +RRI' ;;;!milkeninstitttte!or#
+2 Bill 5linton' %0oint Press 5on:eren/e ;it( Prime 9inister
5(rtien)' 2B! stdeno#a +RRA' ;;;!/linton:ondation!or#
+B 9ilken "nstitte' %Clobal &vervie;)!
+H 0ose Pinera' %T(e PT(ird Fa1P Keeps 5ontries in t(e T(ird Forld)'
pripremljeno za +*! #odinj monetarn kon:eren/ij institta 5ato;
dr#i sponzor T(e K/onomist' Fas(in#ton' D5' 22! listopada +RRI!;
0ose Pi:iera' %T(e Eall o: a =e/ond Berlin Fall)' 22! listopada +RRI!'
;;;!josepinera!/om
+4 %U!=! =enate 5ommittee on Eorei#n 6elations Xolds Xearin# on t(e
6ole o: t(e "9E in t(e Gsian Einan/ial 5risis)' +2! veljae +RRI!; %Tegt
< CreenspanPs =pee/( to Ne; Jotk K/onomi/ 5lb)' 6eters' B!
prosin/a +RRA!
+* 9! Perez i =! Tobarra' %7os palses asimti/os tendrmn Oe a/eptar
/ierta :legibilidad Oe no era ne/esaria (asta a(ora)' Kl PatPs
"nternational Kdition ?9adrid@' I! prosin/a +RRA!; %"9E 5(ie: 5alls :or
Gbandon o: Gsian 9odelP)' G#en/e Eran/e-Presse' +! prosin/a +RRA!
HR+
+I "ntervj sa =tanle1jem Eis/(erom' P@! svibnja !P33+!' Ma t/kVmNsk siPiiN
? oiiiii(iiidin# Xei#(ts$ t(e Battle :or "lie Forld K/onom1'
;;;!pbs!or#
+R =tep(en Crenville' %T(e "9E and t(e "ndonesian 5risis!!' izvjee'
99 "P ov Nezavisni red za evala/ij' svibanj 233H! str! I'
;;;!imt!or#
23 Falden Bello' %T(e "9E Xidden G#enda)' T(e Nation ?Ban#kok@'
24! sijenja +RRI!
2+ Eis/(er' 5ommandin# Xei#(ts' 0osep( Ka(n! %"9EPs Xand &:ten
Xeav1' a =ttid1 =a1s)' Ne; Jork Times' 2+! listopada 2333! Esnota$
Pal Blstein' T(e 5(astenin#' "nside t(e 5risis T(at 6o/ked t(e
Clobal Einan/ial =1stem and Xmbled t(e "9E ?Ne; Jork$
Pbli/G::airs' 233+!@' *-A!
22 99E sporazmom s 0nom Korejom izriito za(tijeva %brisanje
o#ranienja na trit rada i kidanje zalinosti ?kako bi se biznis
mo#lo omo#iti kretanje iz jedne indstrijske #rane dr#@! Navod
$ 9artin Xart-7andsber# i Pal Brkett$ %K/onomi/ 5risis and
6estr/trin# in =ot( Korea$ Be1ond t(e Eree 9arket-=tatist Debate)'
5riti/al Gsian =tdies BB' br! B ?233+@' H2+; Glkman Cranitsas i Dan
Biers$ %K/onomies$ T(e Negt =tep$ T(e "9E Xas =topped GsiaPs
Einan/ial Pani/)' Ear Kastern K/onomi/ 6evie;' 2B! ttavnja +RRI!;
5ind1 =(inet' %K/onomi/ 5risis 5lods "ndonesianPs 6e:orms!!'
Fas(i#ton Post' +3! rjna +RRI!
2B =oren Gmbrose' %=ot( Korean Union =es t(e "9E)' K/onomi/
0sti/e Ne;s 2' br! H ?sijeanj 2333!@!
2H Ni/ola Bllard' Tamin# t(e Ti#ers$ T(e "9E and t(e Gsian 5risis
?7ondon$ Eo/s on t(e Clobal =ot(' 2! ojka +RRR!@'
;;;!:o/s;eb!or#; Falden Bello' G =iamese Tra#ed1$ T(e 5ollapse
o: Demo/ra/1 in T(ailand ?7ondon$ Eo/s on t(e Clobal =ot(' 2R! t
jna 233*@' ;;;!:o/s;eb!or#
24 0e::re1 =a/(s' %Po;er Unto "tsel:)' Einan/ial Times ?7ondon@' ++!
prosin/a +RRA!
2* 9i/(ael 7e;is %T(e ForldPs Bi##est Coin#-&t-o:-Bsiness =ale)'
Ne; Jork Times 9a#azine' B+! svibnja +RRI!
2A "an 5(almers' %Tomm1Ps To1s Tras(ed!!' "nside "ndonesia 4*
?listopad < prosina/ +RRI@!
2I Pal Blstein and =andta =#a;ara' %6es/e Plan :or "ndonesia in
0eopard1!!' Fas(in#ton Post' A! sijenja +RRI!; Crenville' %T(e "9PP
and t(e "ndonesian 5risis!!' +3!
2R 9/Nall1' %Clobalization on Trial!!!
B3 %9a#i/ Grts o: 0akartaPs PFit/(-Do/tor'P) Einan/ial Times
?7ondon@' B! stdeno#a +RRA!
B+ =san =it' %0akartaPs Te/(no/rats vs! t(e Te/(nolo#ists!!' =traits
Times ?=in#apr@' B3! stdeno#a +RRA; Ka(n' %"!9!E!Ps Xand &:ten
Xeav1' a =td1 =a1s!!!
B2 "nternational 9onetar1 End' T(e "9EPs 6esponse to t(e Gsian
5risis' sijeanj +RRR!' ;;;! im:!or#
BB Pal Blstein' %Gt t(e "9E' a =tr##le =(roded in =e/re/1!!'
Fas(in#ton Post' B3! ojka +RRI!; 9artin Eeldstein' %6e:o/ttsin# t(e
"9E)' Eorei#n G::airs' ojak - travanj +RRI!; 0e::re1 =a/(s' %T(e "9E
and t(e Gsian El)' Gmeri/an Prospe/t' ojak - travanj +RRI!
BH U 0noj Koreji stopa raste s 2'* na A'* posto' "ndoneziji s H na +2
posto! =line pojave primjeje se i dr#im dravama! 9e.narodna
or#aniza/ija rada' %"7& Covernin# Bod1 to Kgamine 6esponse to Gsia
5risis!!' izvjee za medije' +*! ojka +RRR!; 9ar1 0ordan' %9iddle
5lass Pln#in# Ba/k to Povert1!!' Fas(in#ton Post' *! rjna +RRI!;
9/Nall1' %Clobalization on Ttial); Eloren/e 7o;e-7ee' %F(ere "s
KoreaPs 9iddle 5lassD!! Korea "nsi#(t 2' br! ++ ?stdent 2333!@$ +;
0ames D! Fol:enso(n' %&penin# Gddress b1 t(e President o: t(e Forld
Bank Crop)' =mmar1 Pro/eedin#s o: t(e Ei:t1-T(ird Gnnal
HR2
B4 UGrra1 o: ?Yrim/s + m "-!' !+ m i "n- Eim!( i!i " 5risis! 9riY i nr' "
nlil%! Ne; =traits Tnes ?Kii!i"!i lmpr@' "! lipnja "+PP@P@!; Nssara
=a;alsa;a #' %Prost it in i oil ` Glarm Bells =ond Giniil 5(ild =eg
6ise)' Ban#kok Post' 2H! prosin/a +RRR!; 7z Ba#ioro' %5(ild 7abor
6ampant in t(e P(ilippines)' =traits Times ?=in#apr@' +2! veljae
2333!; %Gsian Einan/ial 5risis 6apidl1 5reatin# Xman 5risis$ Forld
Bank)' G#en/e Eran/e-Presse' 2R! rjna +RRI!
B* 7ara 91ers' %Glbri#(t &::ers T(ais Used E-+*s' Presses Bankin#
6e:orms)' Gsso/iated Press' H! ojka +RRR!
BA "ndependent Kvalation &::i/e o: t(e "9E' T(e "9E and 6e/ent
5apital G//ont 5rises$ "ndonesia' Korea' Brazil ?Fas(in#ton' D5$
"nternational 9onetar1 End' +2! rjna 233B!@$ H2-HB' ;;;!im:!or#;
Crenville' %T(e "9E and t(e "ndonesian 5risis)' I!
BI 5rai# 9ello;' %Trea/(eros Times)'
"nstittional"nveestor"nternationalKdition' svibanj +RRR!
BR 6a#(avan' %Fall =treet "s =/aven#in# in Gsia-Pa/i:i/%!
H3 6or1 9/5art(1' %9errill 71n/( B1s Jamai/(i Bran/(es' No;
0apanPs Bi##est Eorei#n Broker)' G#en/e Eran/e-Presse' +2! veljae
+RRI!; %P(atra T(anakit Gnnon/es Partners(ip ;it( 9errill 71n/()'
9errill 71n/( - izjava za tisak' H! lipnja +RRI!; United Nations
5on:eren/e on Trade and Development' Forld "nvestment 6eport
+RRI!$ Trends and Determinants ?Ne; Jork$ United Nations' +RRI!@$
BBA; 0ames biaonin# >(an and Tertomo &za;a' Bsiness
6estr/trin# in Gsia$ 5ross-Border 9iGs in t(e 5risis Period
?5open(a#en$ 5open(a#en Bsiness =/(ool Press' 233+!@' +33;
%Gdvisor1 Board :or =alomon,' Einan/ial Times ?7ondon@' +I! svibnja
+RRR!; %Korea =san#1on# =ells "n:o Unit =(ares to 5arl1le)' 6eters
Ne;s' 2! sijenja 233+!; %0P 9or#an - 5arl1le 5onsortim to Be/ome
7ar#est =(are(older o: KorGm)' Korea Times ?=el@' R! rjna 2333!
H+ Ni/(olas D! Kristo:' UForsenin# Einan/ial El in Gsia 7o;ers
"mmnit1 to U!=! Bsiness)' Ne; Jork Times' +! veljae +RRI!
H2 7e;is' %T(e ForldPs Bi##est Coin#-&t-o:-Bsiness =ale); 9ark 7!
5li::ord' %"nvasion o: t(e Bar#ain =nat/(ers)' BsinessFeek' 2! ojka
+RRI!
HB United Nations 5on:eren/e on Trade and Development' Forld
"nvestment 6eport +RRI!' BB*; >(an and &za;a' Bsiness
6estr/trin# in Gsia' RR; %5(ronolo#1-C9 Takeover Talks ;it(
Dae;oo 9otor 5reditors)' 6eters' B3! travnja 2332!
HH >(an and &za;a' Bsiness 6estr/trin# in Gsia' R*-+32; 5li::ord'
%"nvasion o: t(e Bar#ain =nat/(ers)!
H4 Glegandra Xarne1' %C9 5lose to Takin# *Ao =take in Dae;oo :or
nH339)' Einan/ial Times ?7ondon@' 23! rjna 233+!; =tep(anie =trom'
%Korea to =ell 5ontrol o: Banks to U!=! "nvestors)' Ne; Jork Times'
+! sijenja +RRR!
H* 5(arlene Bars(e:sk1' %Trade "sses ;it( Gsian 5ontries)'
Testimon1 be:ore t(e =b/ommittee on Trade o: t(e Xose 5ommittee
on Fa1s and 9eans' 2H! veljae +RRI!
HA %"nternarional Fater < G1ala 5onsortim Fins 9anila Fater
Privatization 5ontra/tU' Bsiness Fire' 2B! sijenja +RRA!; %Be/(tel
Fins 5ontra/t to Bild &il 6e:iner1 in "ndonesia)' Gsia Plse ne;s
a#en/1' 22! rjna +RRR!; %9er#ers o: =! Korean Xandset 9akers ;it(
Eorei#n 5os on t(e 6ise)' Gsia Plse ne;s a#en/1' +! stdeno#a 233H!;
United Nations 5on:eren/e on Trade and Development' Forld
"nvestment 6eport +RRI!! BBA; >(an and &za;a' Bsiness
6estr/trin# in Gsia' R*-RR!
HRB
Ne; 7e:t 6evie; 22I ?ojak travanj' ll@P@I@!
HR %9ilton Eriedman Dis/sses t(e "9E!!' 5NN 9one1line ;it( " on
"(ibbs' 22! sijenja +RRI!
43 Codine +RR4! stopa samobojstava iznosila je ++'I slajeva na +33
333 stanovnika; 2334! iznosila je 2*'+' dakle +2+-postotno poveanje
na +33 333 stanovnika! Forld Ea/tbook +RRA ?Fas(in#ton' D5;
5entral "ntelli#en/e G#en/1' +RRA!@; Forld lPa/tbook 233A'
;;;!/ia!#ov; %=! Kotea Xas Top =i/ide 6ate amon# &K5D
5ontries$ 6eport)' Gsia Plse ne;s a#en/1' +I! rjna 233*!; %=!
Korean Poli/e 5on:irm G/tress =i/ide)' G#en/e Eran/e-Presse' +2!
veljae 233A!
4+ United Nations Xman =ettlements Pro#ram' 2334 Gnnal 6eport
?Nairobi$ UN-XGB"TGT' 233*!@' 4-*' ;;;!n/(s!or#; 6ainer 9aria
6ilke' Divinske ele#ije i soneti &r:ej' ?Boston$ Xo#(ton 9i::lin'
+RAA!@' 4+!
42 U"ndonesia Gdmits to 6apes drin# 6iots)' Fas(in#ton Post' 22!
prosin/a +RRI!
4B %T(e Feakest "'ink);T(omas 7! Eriedman' T(e 7egs and t(e &live
Tree ?Ne; Jork$ Earrar' =tras and' Cirog' +RRR!@' H42-4B!
4H %T(e 5riti/s o: 5apitalism)' Einan/ial Times ?7ondon@' November
2A' +RRR!
44 Eis/(er' 5ommandin# Xei#(ts; Blstein' T(e 5(astenin#' *-A!
+H! -ok-terapija =GD-$ U djelokr# Domovinske si#rnosti
+ Tom Bald;in' %6even#e o: t(e Battered Cenerals)' Times ?7ondon@'
+I! travnja 233*!
2 6eters' UBritainPs 6ankin# on =rveillan/e Forries Priva/1
Gdvo/ate)' Ne; Jork Times' B! stdeno#a 233*!
B Daniel Cross' %T(e Xomeland =e/rit1 Bbble)' =late!/om' +! lipnja
2334!
H 6obert Brns' %De:ense 5(ie: =(ns "nvolvement in Feapons and
9er#er De/isions to Gvoid 5on:li/t o: "nterest)' Gsso/iated Press' 2B!
kolovoza 233+!
4 0o(n Br#ess' %Tnin# in to a Trop(1 Te/(nolo#1)' Fas(in#ton
Post' 2H! ojka +RR2!; %T"= Forld;ide Gnnon/es t(e Gppointment
o: t(e Xonorable Donald 6ms:eld to its Board o: Gdvisors)' P6
Ne;s;ire' 24! travnja 2333!; Ceo::re1 7ean and 0onat(an &;en'
%Donald 6ms:eld 9akes =49 Killin# on Bird El Dr#)'
7ndepeDident ?7ondon@' +2! ojka 233*!
* Ceor#e F! Bs(' %Bs( Delivers 6emarks ;it( 6ms:eld' Cates)'
5eTrans/ripts Fire' I! stdeno#a 233*!
A 0osep( 7! Callo;a1' %G:ter 7osin# Far Came' 6ms:eld Pa/ked Up
Xis 9ilitar1 and Fent to Far)' Kni#(t-6iddet' 2*! ttavnja 233*!
I 0e::te1 X! Birbam' %9r! 5K& Coes to Fas(in#ton)' Eortne' +R!
ojka 233+!
R Donald X! 6ms:eld' U=e/retar1 6nis:eldPs 6emarks to t(e 0o(ns
Xopkins' Pal X! Nitze =/(ool o: Gdvan/ed "nternational =tdies)' 4!
prosin/a 2334' ;;;!de:enselink!mil; Tom Peters' T(e 5ir/le o:
"nnovation ?Ne; Jork$ Gl:red G! Knop:' +RRA!@' +*!
+3 Poda/i na sljedee dvije strani/e potje iz$ Donald X! 6ms:eld'
%DoD G/Oisition and 7o#isti/s Kg/ellen/e Feek Ki/ko:: -
Brea/ra/1 to Battle:ield)' #ovor Penta#on' +3! rjna 233+!'
;;;!de:enselink!mil!
++ 5arol1n =korne/k' %=enate 5ommittee Gpproves Ne; Base
5losin#s' 5ts n+!B Billion :rom 9issile De:ense)' Gsso/iated Press' A!
rjna 233+!; 6ms:eld' %DoD G/Oisition and 7o#isti/s Kg/ellen/e
Feek Ki/ko::)!
+2 Bill Xemmer and 0amie 9/lnt1re' %De:ense =e/retar1 De/lares Far
on t(e Penta#onPs Brea/ra/1)' 5NN Kvenin# Ne;s' +3! rjna 233+!
HRH
9rmmii K lm !i#n$ " Pdiversit1 o: ? Plika#o Press' +RRI!@' 9=! l-i "
iiiilin!iii !mil lPiiiiliii!in' PT;o l!mkv People' BR+!
N-S Filli!im Cib/r' %6ms:eld 6e:le/ts on Politi/s' Bsiness)'
5(i/a#o Tribne' 23! listopada +RRB!; =tep(en 0! + led#es' %Finter
5omes :or a Belr;a1 7ion)' 5(i/a#o Tribne' +2! stdeno#a 233*!
+* Cre# =/(neider' %6nis:eld =(nnin# Feapons De/isions)'
Fas(in#ton Post' 2H! kolovoza 233+!; Gndre; 5o/kbrn' 6ms:eld$
Xis 6ise' Eall' and 5atastrop(i/ 7e#a/1 ?Ne; Jork$ =/ribner' 233A!@'
IR-R3; 6andeep 6ames(' %T(e T;o Ea/es o: 6ms:eld)' Cardian
?7ondon@' R! svibnja 233B!; 6i/(ard Be(ar' %6mmvPs Nort( Korea
5onne/tion)' Eortne' +2! svibnja 233B!
+A 0oe Pal/a' %=alk Polio 8a//ine 5onOered Terri:1in# Disease)'
National Pbli/ 6adio$ 9ornin# Kdition' +2! travnja 2334!; David 9!
&s(insk1' Polio$ Gn Gmeri/an =tot1 ?&g:ord$ &g:ord Universit1 Press'
2334!@' 2+3-++! Esnota$ 5arl1 Feeks' %Tami:l 7inked to +3 Deat(s)'
Cazette ?9ontreal@' B3! stdeno#a 233*!; Dorse1 Cri::it(' UPs1/(iatri/
Farnin# Pt on El Dr#)' =a/ramento Bee' +H! stdeno#a 233*!
+I Kno;led#e K/olo#1 "nternational' %KK" 6eOest :or "nvesti#ation
into Gnti/ompetitive Gspe/ts o: Cilead 8olntar1 7i/enses :or Patents
on Teno:ivir and Kmtri/irabine)' +2! veljae 233A!' ;;;!keionline!or#
+R 0o(n =tanton' %Bi# =takes in Tami:l Debate)' 6oll 5all' +4!
prosin/a 2334!
23 Poda/i sljedea dva odlomka potje iz$ T! 5(ristian 9iller' Blood
9one1$ Fasted Billions' 7ost 7ives and 5orporate Creed in "raO ?Ne;
Jotk$ 7ittle' Bro;n and 5ompan1' 233*!@' AA-AR!
2+ 0oan Didion' %5(ene1$ T(e Eatal To/()' T(e Ne; Jork 6evie; o:
Books' 4! listopada 233*!
22 Dan Briod1' Xallibrton G#enda$ T(e Politi/s o: &il and 9one1
?Ne; 0erse1$ 0o(n File1 i =ons' 233H!@' +RI-RR; David X! Xa/k;ort('
%Balkans Cood :or Tegas-Based Bsiness)' =n-=entinel ?8on
7aderdale@' +*! kolovoza 233+!
2B Gntonia 0(asz' Bs( G#enda$ "nvadin# t(e Forld' &ne K/onom1
at a Time ?Ne; Jork$ 6e#an Books' 233*!@' +23!
2H 0onat(an D! =alant' %5(ene1$ "Pll Eor:eit &ptions)' Gsso/iated Press'
+! rjna 2333!
24 %71nne 5(ene1 6esi#ns :rom 7o/k(eed 9artin Board)' Do; 0ones
Ne;s =ervi/e' 4! sijenja 233+!
2* Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e Etre o: Far:are)' Ne; Jork
Times' 2I! stdeno#a 233H! Esnota$ 0ell 9/Donald' %5it1 7ooks at
5ont1Ps &tsor/in# as Bleprint)' =an Die#o Union-Tribne' 2B!
srpnja 233*!
2A =am Xo;e 8et (ovek' P5linton 6einin# in 6ole :or Bsiness in
Fel:are K::ort)' Ne; Jork Times' ++! svibnja +RRA!; Barbara 8obejda'
UPrivatization o: =o/ial Pro#rams 5rbed)' Fas(in#ton Post' +3!
svibnja +RRA!
2I 9i/(elle Bre1er and 9ike Fard' U6nnin# Prisons :or a Pro:it)'
Gstin Gmeri/an-=tatesman' H! rjna +RRH!; 0dit( Creene' UBailin#
&t Private 0ails)' T(e Gmeri/an Prospe/t' +3! rjna 233+!; 9adeline
Baro' %Tape =(o;s "nmates Bit b1 Do#s' Ki/ked' =tnned)'
Gsso/iated Press' +R! kolovoza +RRA!
2R 9att 9o::ett' %Pension 6elorm Pied Piper 7oves Private G//onts)'
Fall =treet 0ornal' B! ojka 2334!
B3 %Covernor Ceor#e F! Xs( " 8livers 6emarks on Covernment
6e:orm)' ED5X Politi/al Trans/ripts' P(iladelp(ia' R! lipnja 2333!
B+ 0on Klliston' %Disastei in t(e 9akin#)' T/son Feekl1' 2B! rjna
233H!
HR4
pitanja' staiiib/n i i n t(an i razvoj' +?S! svibnja !P!33+'
BB 0o(n K Xarris and Dana 9ilbank' %Eor Bs(' Ne; Kmer#ent io l
Uli/i /d ili !+ No; G#enda)' Fas(in#ton Post' 22! rjna 233+!; United
=tates Ceneral G/ionii# ?@lliee' Gviation =e/rit1$ 7on#-
=tandin#Problems "mpair Girport =/reeiiersP"PerMoritian//' lipanj 2333!'
str! 24' ;;;!#ao!#ov!
BH National 5ommission on Terrorist Gtta/ks pon t(e United =tates'
t(e RMU 5ommission 6eport$ Einal 6eport o: t(e National 5ommission
on Terrorist Gtta/ks Upon t(e United =tates' 233H!' str! I4'
;;;!#poa//ess!#ov!
B4 Gnita 9annin#' %5ompan1 Xopes to 6estart Prod/tion o: Gnt(rag
8a//ine)' U=G Toda1' 4! stdeno#a 233+!
B* 0! 9/7ane' %5on:eren/e to Xonor 9ilton Eriedman on Xis Ninetiet(
Birt(da1)' 5(i/a#o Bsiness' 24! stdeno#a 2332!' ;;;!/(ibs!/om
BA 0oan 61an' %Xome o: t(e Brave)' =an Eran/is/o 5(roni/le' 2B!
listopada 233+!; Ceor#e F! Bs(' %President Xonors Pbli/ =ervants)'
Fas(in#ton' D5' +4! listopada 233+!
BI Ceot#e F! Bs(' %President Dis/sses Far on Terrorism)' Gtlanta'
Ceor#ia' I! stdeno#a 233+!
BR Xarris and 9ilbank' %Eor Bs(' Ne; Kmer#en/ies Us(ered in a
Ne; G#enda)!
H3 Gndre; Ba/evi/(' %F(1 6ead 5lase;itz F(en =(o/k and G;e
5an 9ake a 5lean =;eep o: T(in#sD) 7ondon 6evie; o: Books' I!
lipnja 233*! Esnota$ =/ott =(ane and 6on Nigon' %"n Fas(in#ton'
5ontra/tors Take on Bi##est 6ole Kver)' Ne; Jork Times' H! veljae
233A!
H+ Kvan 6atli:E' %Eear' "n/!)' Fired' prosina/ 2334!
H2 =(ane and Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors Prake on Bi##est
6ole Kver)!
HB 9att 6i/(tel' %Te/( "nvestors 5ll =tart-ps :or Penta#on)'
Fas(in#ton Post' A! svibnja 233A; De:ense 8entre 5atal1st "nitiative'
%Gn &vervie; o: t(e De:ense 8entre 5atal1st "nitiative)'
deven/i!dtie!mil!
HH 6atli::' %Eear' "ne)!
H4 0ason 8est' U"n(eritin# a =(ambles at De:ense) Tegas &bserver
?Gstin@' +! prosin/a 233*!; 6atli:E' %Eear' "ne)!; Paladin 5apital
Crop' %7t! Ceneral ?6et@ U=GE Kennet( G! 9ini(an)' Paladin Team'
2! prosin/a 233B' ;;;!paladin/ap#rop!/om
H* &::i/e o: Xomeland =e/rit1' National =trate#1 :or Xomeland
=e/rit1' lipanj 2332!' str! +' ;;;!;(ite(ose!#ov; 6on =skind' T(e
&ne Per/ent Do/trine$ Deep 7nside Gmeri/aPs Prsit o: 7ts Knemies
=in/e RM++ ?Ne; Jork$ =imon i =/(ster' 233*!@; %Terror Ei#(t
=pa;ns =tartps)' 6ed Xerrin#' 4! prosin/a 2334!
HA Predstavniki dom =jedinjeni( Gmeriki( Drava' &dbor za dravn
re:orm - odjel za manjine' odsjek za spe/ijalne istra#e$ Dollars' Not
=ense$ Covernment 5ontra/tin# Under t(e Bs( Gdministration'
"zvjee pripremljeno za zastpnika Xenr1a G! Fagmana' lipanj 233*!'
str! 4' ;;;!demo/rats! re:orm' (ose' #ov; Tim =(orro/k' %T(e
5orporate Takeover o: U!=! "ntelli#en/e)' =alon' +! lipnja 233A' ;;;!
salon' /om; 6a/(el 9ona(an and Klena Xerrero Beamont' %Bi# Time
=e/rit1)' Eorbes' B! kolovoza 233*!; 5entral "ntelli#en/e G#en/1'
Forld Ea/t Book 233A' ;;;!/ia!#ov; %U= Covernment =pendin# in
=tates Up * Pet in EJP3B)' 6eters' A listopada 233H!; Erank 6i/(' %T(e
6oad :rom K =treet to Js:i1a)' Ne; Jork Times' 24! lipnja 233*!
HI 9ona(an and Xerrero Beamont' %Bi# Time =e/rit1); 6atli::'
%Eear' "ne)!
HR T brojk iznosi 6o#er 5resse1' bivi Bs(ev dnosnik zaden za
protterorizam' a sada predsjednik tvrtke Cood Xarbor 5onsltin#! 6ob
Kvans and Glegi 9ostros' %BritainPs =rveillan/e Etre)' Cardian
?7ondon@' 2! stdeno#a 233*!; 9ark 0o(nson' %8ideo'
HR*
!%?99!
=il Xm'im Bii#st/in' UGtta/ks =pa;ned a Te/(-=e/rit1 9arket "liat
6emains Jon# Jet 6( "i-' Gsso/iated Press' H! rjna 233*!
4+ 9 re + @i/kie' %Ja(oo Ba/ked on Xelpin# 5(ina Tra/e Friter)'
Einan/ial Times ?7ondon@' +3! stdeno#a 2334!; 7eslie 5ale1' %N=G
Xas 9assive Database o: Gmeri/ansP P(one 5alls)' U=G Toda1' ++!
svibnja 233*!; %Boein# Team G;arded =B"net 5ontra/t b1 Department
o: Xomeland =e/rit1)' izjava za medije' 2+! rjna 233*!;
;;;!boein#!/om
42 6obert &PXarro; 0r!' No Pla/e to Xide ?Ne; Jork$ Eree Press'
2334!@
4B %Terror Ei#(t =pa;ns =tartps)!
4H 0stine 6ood' %EB" Terror Fat/( 7ist P&t o: 5ontrolP)' T(e Blotter
blo# on GB5 Ne;s' +B! srpnja 233A' ;;;!ab/ne;s!/om; Kd
Pilkin#ton' %9illions Gssi#ned Terror 6isk =/ore on Trips to t(e U=)'
Cardian ?7ondon@' 2! prosin/a 233*!
44 6i/k Gnderson' %Elo# "s 91 5o-Pilot)' =eattle Feekl1' 2R!
stdeno#a 233*!; 0ane 9a1er' %T(e 5!"!G!Ps Travel G#ent)' T(e Ne;
Jorker' B3! listopada 233*!; Brian Kno;lton' %6eport 6eje/ts
Kropean Denial o: 5"G Prisons)' Ne; Jork Times' 2R! stdeno#a
233*!; 9a1er' %T(e 5!"!G!Ps Travel G#ent); =tep(en Cre1' C(ost
Plane; T(e Tre =tor1 o: t(e 5G G Tortre Pro#ram ?Ne; Jork$ =t!
9artinPs Press' 233*!@' I3; Pat 9ilton' %G57U Eile$ =it G#ainst
Boein# =bsidiar1' =a1in# "t Knabled =e/ret &verseas Tortre)'
Gsso/iated Press' B+! svibnja 233A!
4* Gndre; Bn/ombe' %Ne; 9agimm-=e/rit1 0ail to &pen at
Cantanamo Ba1)' "ndependent ?7ondon@' B3! srpnja 233*!; Pratap
5(atteri/e' %"ntelli#en/e in "raO$ 7-B =pplies =p1 =pport)'
5orpFat/(' R! kolovoza 233*!' ;;;!/orp;at/(!/om
4A 9i/(elle Eal' %Cantanamo Prisoners :or =ale)' Gsso/iated Press'
B+! svibnja 2334!; 0o(n =impson' %No =rprises in t(e Far on Terror)'
BB5 Ne;s' +B! veljae 233*!; 0o(n 9intz' %Detainees =a1 T(e1 Fere
5(arit1 Forkers)' Fas(in#ton Post' 2*! svibnja 2332!
4I 6adilo se o zatvorenik Gdel Eatto#( Gli Gl#azzar! Dave
Cilson' SF(1 Gm " in 5baD) 9ot(er 0ones' rjan-listopad 233*!;
=impson' %No =rprises in t(e Far on Terror); Gndre; &! =elsk1'
%GP$ =oni/ Citmo Detainees Ereed Klse;(ere)' U=G Toda1' +4!
prosin/a 233*!
4R Car1 =toller' %Xomeland =e/rit1 Cenerates 9ltibillion Dollar
Bsiness)' U=G Toda1' +3! rjna 233*!
*3 =ara( Gnderson' 0o(n 5avana#(' 5(/k 5ollins and Kri/ Benjamin'
%Kge/tive Kg/ess 233*$ De:ense and &il Kge/tives 5as( in on
5on:li/t)' B3! kolovoza 233*!; str! +' ;;;!:aire/onom1!or#
*+ 6atli::' %Eear' "ne)!
*2 &PXarro;' No Pla/e to Xide' R!
+4! Korpora/ijska drava$ =kidaj okretna vrata' stavljaj slavolkY
+ 0im Krane' %Eormer President Bs( Battles Grab 5riti/s o: Xis =on)'
Gsso/iated Press' 2+! stdeno#a 233*!
2 =/ott =(ane and 6on Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors PEake on
Bi##est 6ole Kver)' Ne; Jork Times' H! veljae 233A!
B 0ane 9a1er' %5ontra/t =port)' T(e Ne; Jorker' +3! veljae 233H!
H %X6 4+22$ 0o(n Fatner National De:ense Gt(orization G/t :or
Eis/al Jear 233A ?Knrolled as G#reed to or Passed b1 Bot( Xose and
=enate@)' t(omas!lo/!#ov!
HRA
233*!
HRI
* Cilead =/ien/es' %=to/k " :ormat ion$ "" istoi k a " lPi k / 7ookpU'
;;; !#tli ail mni
A "ntervj sa =tep(enom Kinz/rom' D/mo/ra/a1 No;Y 2+! travnja
2"@?S?S' ;;;!demo/ra/1 no;!or#
I Eraza %medpovezano i obosrrano osnaje) potjee od
povjesniara 0aiesa G! Billa! =tep(en Kinzer' &vert(ro;$ Gmeri/aPs
5entr1 o: 6e#ime 5(an#e :rom Xa;aii to "raO ?Ne; Jork$ Times
Books' 233*@' +22!
R 6obert Brns' %De:ense 5(ie: =(ns "nvolvement in UFeapons and
9er#er De/isions ro Gvoid 5on:li/t o: "nteresi)' Gsso/iated Press' 2B!
kolovoza 233+!; 9att Kelle1' %De:ense =e/retar1 =old Up to nR+
9illion in Gssets to 5ompl1 ;it( Kt(i/s 6les' 5omplains abot
Dis/losre Eorm)' Gsso/iated Press' +I! lipnja 2332!; Paline 0elinek'
%6ms:eld Gsks :or Deadline Kgtension)' Gsso/iated Press' +A! srpnja
233+!
+3 0o(n =tanton' %Bi# =takes in Tami:l Debate)' 6oll 5all' +4!
prosin/a 2334!
++ 6ttms:eldovo izvjee o imovini koje predaje 2334! #odine pokazje
da %posjedje dioni/e vrijedne R4'R milijna dolara na kojima je
ostvario pri(od od +B milijna dolara; da posjedje zemljite vrijedno
+A milijna dolara ijim je iznajmljivanjem zaradio milijn dolara)!
Ceo::re1 7ean and 0onat(an &;en' %Donald 6ms:eld 9akes n4m
Killin# on Bird El Dr#)' "ndependent ?7ondon@' +2! ojka 233*!;
Kelle1' %De:ense =e/retar1 =old p to nR+ 9illion in Gssets!!!)
+2 Brns' %De:ense 5(ie: =(ns "nvolvement!!!)
+B =tanton' %Bi# =takes in Tami:l Debate)!
+H Nelson D! =/(;artz' %6ms:eldPs Cro;in# =take in Tami:l)'
Eortne' B+! listopada 2334!
+4 Cilead =/ien/es' %=to/k "n:ormarion$ Xistori/al Pri/e 7ookp)'
;;;!#ilead!/om
+* 5assell Br1an-7o;' %5(ene1 5as(ed in Xallibrton &ptions Fort(
=B4 9illion)' Fall =treet 0ornal' 23! rjna 2333!
+A Ken Xetman' %5(ene1s Karn nI!I 9illion to Bs(esP nAB4'333)'
Gstin Gmeri/an-=tatesman' +4! travnja 233*!; Xallibrton' "nvestor
6elations' %Xistori/al Pri/e 7ookp)' ;;;! (allibrton!/om
+I =ara( Kars(' %&n/e Privile#ed in "raO' 6ssian &il 5ompanies
Xope to 5ompete on KOal Eootin# G:ter =addam)' Gsso/iated Press'
9ar/( +H! ojka 233B!; =aeed =(a(' %&il Ciants =/ramble :or "raOi
6ie(es)' "ndependent ?7ondon@' +H! ojka 233B!
+R %Faitin# :or t(e Creen 7i#(t)' Petrolem K/onomist' +! listopada
233*!
23 7ean and &;en' %Donald 6ms:eld 9akes n4m Killin# on Bird El
Dr#)!
2+ 0onat(an Feisman' UKmbattled 6ep! Ne1 FonPt =eek 6eele/tion)'
Fas(in#ton Post' I! kolovoza 233*!; =on1a Ceis and 5(arles 6!
Bab/o/k' %Eormer C&P 7a;maker Cets I Jears)' Fas(in#ton Post' H!
ojka 233*!$ 0d1 Ba/(ra/(' %Fas(in#ton Bab1lon)' 8anit1 Eair' +!
kolovoza 233*!
22 Kri/ 7ipton' %Eormer Gntiterror &::i/ials Eind "ndstr1 Pa1s
Better)' Ne; Jork Times' +I! lipnja 233*!
2B Kllen Nakas(ima' %Gs(/ro:t Einds Private-=e/tor Ni/(e)'
Fas(in#ton Post' +2! kolovoza 233*!; 7ipton' %Eormer Gntiterror
&::i/ials Eind "ndstr1 Pa1s Better); Cood Xarbor 5onsltin#' 77 5'
;;;!#ood(arbor!net; Paladin 5apital Crop' %6! 0ames Foolse1 -
8P)' Paladin Team' ;;;!paladin/ap#rop!/om; Booz Gllen Xamilton'
%6 0ames Foolse1)' ;;;!boozallen!/om; Do#las 0e(l' %"nsidersP
Ne; Eirm 5onslts on "raO)' Ne; Jork Times' B3! rjna 233B!;
%Eormer EK9G Xead to =tart 5onsltin# Bsiness on Kmer#en/1
Plannin#)' Gsso/iated Press' 2H! stdeno#a 2334!
24 =i-m!%!in Vl " "/rsli " (e =poils ni i "n- ? 'll Far)' Ne; Jorker' *!
i lP"P@!Y!
!P* 9(!ni Nikoli and 9ark " los/nball' %G le#al 5onteratta/k!!'
Ne;s;eek' +*! travnja 2?+3B!; lo(n ?annidi' %Baker BosP Pkove =(a/kP
:or 5lients)' P[Pegits 7a;1er' *! ojka 233*!; Krin "7 Givedlnd'
%6ssian &il Politi/s in a Tegas 5ort)' Ne; Jork Times' +4! veljae
2334!; 6obert Br1/e' %"tPs a Baker Botts Forld)' T(e Nation' ++!
listopada 233H!
2A Peter =mit( and 0ames Politi' %6e/otd Pa1-&ts :rom 5arl1le and
KK6)' Einan/ial Times ?7ondon@' 23! listopada 233H!
2I )5ttin# 0ames BakerPs Ties)' Ne; Jork Times' +2! prosin/a 233B!
2R Poda/i sljedea dva para#ra:a potje iz$ Naomi Klein' %0ames
BakerPs Doble 7i:e$ G =pe/ial "nvesti#ation!!' T(e Nation' on-line post
+2! listopada 233H' ;;;!t(enation!/om
B3 David 7ei#(' %5arl1le Plls &t o: "raO Debt 6e/over1
5onsortim!!' Cardian ?7ondon@' +4! listopad 233H!; United Nations
5ompensation 5ommission' %Pa1ment o: 5ompensation!!' priopenja
za medije' 2334!-233*!' ;;;!no#!/(; Klein' %0ames BakerPs Doble
7i:e); Forld Bank' %Data =(eet :or "raO!!' 2B! listopada 233*'
;;;!;orldbank!or#
B+ Kri/ =/(mitt' %Ne; Crop Fill 7obb1 :or 5(an#e in "raOi 6le)'
Ne; Jork Times' +4! stdeno#a 2332!; Ceor#e P! =(ltz' %G/t No;)'
Fas(in#ton Post' *! rjna 2332!; Xarr1 Ksteve' %Kg-=e/retar1 =tmps
:or Cbernatorial Xope:l!!' &re#onian ?Portland@' Eebrar1 +2' 2332;
David 6! Baker' %Be/(tel Pllin# &t a:ter B 6o#( Jears o:
6ebildin# Fork!!' =an Eran/is/o 5(roni/le' +! stdeno#a 233*!
B2 Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e Etre o: Far:are)' Ne; Jork
Times' 2I! stdeno#a 233H!; =/(mitt' %Ne; Crop Fill 7obb1 :or
5(an#e in "raOi 6le!!; 0o(n 7a#(land' %T(e Pra#e 6a/ket)'
Cardian ?7ondon@' 22! stdeno#a 2332!; 0o(n B! 0dis' %9inister
;it(ot Port:olio)' T(e Gmeri/an Prospe/t' svibanj 233B!; 7o/k(eed
9artin' "nvestor 6elations' %=to/k Pri/e Details)'
;;;!lo/k(eedmartin!/om
BB Bob Food;ard' =tate o: Denial ?Ne; Jork$ =imon i =/(ster'
233*!@' H3*-H3A!
BH 0ames Dao' %9akin# a 6etrn to t(e Politi/al =ta#e!!' Ne; Jork
Times' 2I! stdeno#a 2332!; 7eslie X! Celb' %Kissin#er 9eans
Bsiness)' Ne; Jork Times' 23! travnja +RI*!; 0e:: Cert(' %Kt(i/s
Dis/losre Eiled ;it( Panel)' Ne; Jork Times' R! ojka +RIR!
B4 0ames Xardin#' %Kissin#er =e/ond Take)' Einan/ial Times
?7ondon@' +H! prosin/a 2332!
B* =e1mor 9! Xers(' %7n/( ;it( t(e 5(airman!!' T(e Ne; Jorker'
JA! ojka 233B!
BA "bid!; T(omas Donnell1 and 6i/(ard Perle' %Cas =tations in t(e
=k1)' Fallstreet0ornal' +H! kolovoza 233B! Esnota$ 6! 0e::re1 =mit('
%Tanker "nOir1 Einds 6ms:eldPs Gttention Fas Klse;(ere!!'
Fas(in#ton Post' 23! lipnja 233*!; Ton1 5apa//io' %Boein# Proposes
Bonds :or A*A 7ease Deal)' =eattle Times' H! ojka 233B!
BI Xers(' %7n/( ;it( t(e 5(airman!!; Tom Xambr#er and Dennis
Berman' %U!=! Gdviser Perle 6esi#ns as Xead o: De:ense Board)' Fall
=treet 0ornal' 2I! ojka 233B!
BR "ntervj s 6i/(ardom Perleom za emisij' 5NN$ 7ate Kdition ;it(
Fol: Blitzer' R! ojka 233B!
H3 0dis' %9inister ;it(ot Port:olio!!; David =! Xilzenrat(' %6i/(ard
N! PerlePs 9an1 Bsiness 8entres Eollo;ed Xis Jears as a De:ense
&::i/ial!!' Fas(in#ton Post' 2H! svibnja 233H!; Xers(' %7n/( ;it( t(e
5(airman!!; ; T! 5(ristian 9iller' Blood 9one1$ Fasted Billions' 7ost
7ives and 5orporate Creed in "raO ?Ne; Jork$ 7ittle' Bro;n and
5ompan1' 233*!@' AB!
HRR
I* ?ojak "=9&!@$ 2HI!
2 6i/(ard 5o(en' %T(e 7in#o o: 8ietnam)' Fas(in#ton MF' 2+!
stdeno#a 2333!
B %Dept1 =e/retar1 Fol:o;itz "ntervie; ;it( =am Tann/n(a!s'
8anit1 :air)! Ne;s Trans/ript' R! svibnja 233B!' ;;;!de:enselink!mil!
H Esnota$ 233AP"ndegojUK/onomi/Ereedom ?Fas(in#ton' D5$
Xerita#e Eondation i t(e Fall =treet 0ornal' 233A!@' str! B2*'
;;;!(erita#e!or#
4 T(omas 7! Eriedman' %T(e 7on# Bomb)' Ne; Jork Times' 2!
ojka 233B!; 0os(a 9rav/(ik' UDemo/ra/1Ps eiet 8i/tor1)' Ne;
Jork Times' +R! kolovoza 2332!; 6obert Dre1:ss' %0st t(e
Be#innPm#)' Gmeri/an Prospe/t' +! travnja 233B! Esnota$ 0o(n Norris'
5ollision 5orse$ NGT&' 6ssia' and Kosovo ?Festport' 5T$ Prae#er'
2334!@' ggii-ggiii!
* Ceor#e F! Bs(' %President Dis/sses Kd/ation' Kntrepreners(ip
i Xome &;ners(ip at "ndiana Bla/k Kgpo)' "ndianapolis' "ndiana' +H!
srpnja 2334!
A Kd;in 5(en and 9ara 6e1nolds' %Bs( =eeks U!=! - 9ideast Trade
>one to Brin# Pea/e' Prosperit1 to 6e#ion)' 7os Gn#eles Times' +3!
svibnja 233B!
I Xarlan Ullman' %P=(o/k and G;eP 9isnderstood)' U=G Toda1' I!
travnja 233B!
R Peter 0o(nson' U9ediaPs Far Eootin# 7ooks =olid)' U=G Toda1' +A!
veljae 233B!
+3 T(omas 7! Eriedman' %F(at Fere T(e1 T(inkin#D) Ne; Jork
Times' A! listopada 2334!
++ United =tates Department o: =tate' %9emoranda o: 5onversation)'
+3! lipnja +RA*!; skinta oznaka tajnosti' ;;;!#;!edM-nsar/(iv!
+2 Ceor#e F! Bs(' ina#ra/ijski #ovor' 23! sijenja 2334!
+B Norman Eriedman' Desert 8i/tor1$ T(e Far:or K;ait ?Gnnapolis'
9D$ Naval "nstitte Press' +RR+!@' +I4; 9i/(ael 6! Cordon and
Bernard K! Trainor' 5obra ""$ T(e "nside =tor1 o: t(e "nvasion and
&//pation o: "raO ?Ne; Jork$ Pant(eon Books' 233*!@' 44+!
+H Gnt(on1 =(adid' Ni#(t Dra;s Near$ "raOPs People in t(e =(ado; o:
Gmeri/aPs Far ?Ne; Jork$ Xenr1 Xolt' 2334!@' str! R4! = doptenjem
atora!
+4 Xarlan K! Ullman and 0ames P! Fade' =(o/k and G;e$ G/(ievin#
6apid Dominan/e ?Fas(in#ton' D5$ NDU Press Book' +RR*!@' 44; 6on
=skind' T(e &ne Per/ent Do/trine$ Deep "nside Gmeri/aPs Prsit o:
"ts Knemies =in/e RM++ ?Ne; Jork$ =imon i =/(ster' 233*!@' +2B'
2+H!
+* Ullman and Fade' =(o/k and G;e' ggv' +A' 2B' 2R!
+A 9a(er Grar' %P" Gm Not a Terrorist -+ Gm Not a 9ember o: Gl-
eaidaP)! 8an/over =n' 4! stdeno#a 233B!
+I %"raO Ea/es 9assive U!=! 9issile Barra#e)' 5B= Ne;s' 2H! sijenja
233B!
+R %U!=! Tests 9assive Bomb)' 5NN$ Fol: Blitzer 6eports' ++! ojka
233B!
23 "bid!
2+ 6ajiv 5(andrasekaran and Peter Baker' %Gllies =tr##le :or =ppl1
7ines)' Fas(in#ton Post' B3! ojka 233B!; 0on 7ee Gnderson' T(e Eall
o: Ba#(dad ?Ne; Jork$ Pen#in Press' 233H!@' +RR; Cordon and
Trainor' 5obra ""' H*4! Esnota$ 5(arles Del:er' 5ompre(ensive
6eport o: t(e =pe/ial Gdvisor to t(e D5" on "raOPs F9D' sv! +' B3!
rjna 233H!' str! ++' ;;;!/ia!#ov!
22 =(adid' Ni#(t Dra;s Near' A+!
2B =zanne Coldenber#' %Far in t(e Cl:$ "n an "nstant Fe Fere
Pln#ed into Kndless Ni#(t)' Cardian ?7ondon@' H! travnja 233B!
2H U6estorin# a Treasred Past)' 7os Gn#eles Times' +A! travnja 233B!
433
!Y?S 9i)l/i "@' l!/monii k' %'!)S!o! iWS ili/ G#es)' MPim'; 2I! travnja
!P!33B!; + msi- Fin' "lir
" ml ni W iviliM!aiion)' =i'Mon! +A! travnja 233B' ;;;!salon!/om 2!P " "n
mi!is "P! 6/ks and Gnt(on1 =(adid' %G Tale o: T;o Ba#(dads)'
Fas(in#ton Post i!
lij!ja 233B!
2I Erank 6i/(' %Gnd No;$ P&peration "raOi 7ootin#)'P Ne; Jork
Times' 2A! travnja 233B!
2R Donald X! 6ms:eld' %DoD Ne;s Brie:in# - =e/retar1 6ms:eld
and Cen! 91ers)' ":! travnja 233B' ;;;!de:enselink!mil; =imon
6obinson' %Crondin# Planes t(e Fron# Fa1)' Time' +H! srpnja 233B!
B3 6ajiv 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1$ "nside
"raOPs Creen >one ?Ne; Jork$ Gl:red G! Knop:' 233*!@' ++R-23!
B+ "bid!' +*4-**!
B2 Forld Bank' Forld Development 6eport +RR3 ?&g:ord$ Forld
Bank' +RR3!@' +AI-AR; Ne; 9egi/o 5oalition :or 7itera/1' Ne;
9egi/o 7itera/1 Pro:ile' 2334-233* Pro#rams' ;;;!nm/l!or#!
Esnota$ 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' 4!
BB =(a:iO 6asl' Gsi: "Obal and 6((el G(med' 5omposite =tatement$
Detention in G:#(anistan and Cantanamo Ba1 ?Ne; Jork$ 5entet :or
5onstittional 6i#(ts' 2*! srpnja 233H!@' R*' RR' ;;;!//r-n1!or#
BH "bid!' R' +3' 2+' 2*' A2!
B4 0o(n E! Brns' %7ookin# Be1ond Xis 5riti/s' Bremer =ees 6eason
:or Bot( Xope and 5ation)' Ne; Jork Times' 2R! lipnja 233H!; =teve
Kirb1' %Bremer =a1s "raO &pen :or Bsiness)' G#en/e Eran/e-Presse'
24! svibnja 233B!
B* T(omas B! Kdsall and 0liet Kilperin' U7obb1ists =et =i#(ts on
9one1-9akin# &pportnities in "raO)' Fas(in#ton Post' 2! listopada
233B!
+A! "deoloki protdar$ "zrazito kapitalistika katastro:a
+ 0e::re1 Coldber# tvrdi da je dravna tajni/a 6i/e t primjedb iznijela
za veerom restoran Ceor#eto;ntt! Pie$ %Primjedba je potpno
zatekla ostale zvanike! ?Brent@ =/o;/ro:t kasnije je priao prijateljima
da #a je potpno zapanjio njezin Ppropovjedniki tonP%! 0e::re1
Coldber#' %Breakin# 6anks)' T(e Ne; Jorker' B+! listopada 2334!
2 Eareed >akaria' %F(at Bs( Cot 6i#(t)' Ne;s;eek' +H! ojka
2334-
B P(illip Krata' %Kastetn Kropeans Ur#e "raO to Gdopt 6apid 9arket
6e:orms)' Fas(in#ton Eile' Brea o: "nternational "n:ormation
Pro#rams' U!=! Department o: =tate' 2*! rjna 233B!' sin:o!state!#ov;
%"raO Poll Einds Povert1 9ain Forr1' =adr Poplar)' 6eters' 23!
svibnja 233H!
H 0osep( =ti#litz' %=(o/k ;it(ot t(e T(erap1)' Bsiness Da1
?0o(annesbr#@' 23! veljae 233H!; 0im Krane' %U!=! Gims to Keep "raO
9ilitar1 5ontrol)' Gsso/iated Press' +B! ojka 233H!
4 "ntervj s 6i/(ardom Perleom' 5NN$ Gnderson 5ooperB*3De#rees'
*! stdeno#a 233*!; "ntervj s Davidom Ermom' 5NN$ 7ate Kdition
;it( Fol: Blitzer' +R! stdeno#a 233*!
* 7! Pal Bremer """' 91 Jear in "raO$ T(e =tr##le to Bild a Etre
o: Xope ?Ne; Jork$ =imon i =/(ster' 233*!@' 2+'
A "ntetvj s Palom Bremerom' PB=$ T(e 5(arlie 6ose =(o;' ++!
sijenja 233*!
I Noelle Knog' U5ompanies 6s( to G//ont :or =ta::)' U=G Toda1'
+B! rjna 233+!; Xarlan =! B1rne' %Disaster 6elie:$ "nsran/e Brokers
G&N' 9ars( 7ook to 6e/over' Kven Bene:it Post-=eptember ++)'
BarronPs' +R! stdeno#a 233+!
43+
i sredotoit i se na osi#ravanje ameriki( vojni( (aMa skladno ++++N
m skome model! BB5-n je izjavio$ %9 islim da bismo sail " rak ++
e(a " i #ledat i kao na bliskoistoi nit isNio stav)! "ntervj s #eneralom
0a1em Carn/rom vodio je Cre# Pa kist' %lr!tO lor =ale)' BBC T8' +R!
ojka 233H' ;;;!#re#palasr!/om; T(omas 5rampton' %lraO ?@llieial
Farns on East K/onomi/ =(i:t)' "nternational Xerald Tribne ?Paris@'
+H! listopada 233B!; 6ajiv 5(andrasekaran' %Gtta/ks Eor/e 6etreat
:rom Fide-6an#in# Plans :or "raO)' Fas(in#ton Post' 2I! prosin/a
233B!
+3 %7etPs Gll Co to t(e Jard =ale)' T(e K/onomist' 2A! rjna 233B!
++ Privremena koali/ijska vlast' naredba broj BA' Tag =trate#1 :or
233B' +R! rjna 233B!; ;;;!iraO/oalition!or#; Privremena koali/ijska
vlast' naredba broj BR Eorei#n "nvestment' 23! prosin/a 233B!;
;;;!iraO/oalition!or#; Dana 9ilbank and Falter Pin/s' %U!=!
Gdministrator "mposes Elat Tag =1stem on "raO)' Fas(in#ton Post' +!
stdeno#a 233B!; 6ajiv 5(andrasekaran' %U!=! Ends lor "raO Gre
7ar#el1 Unspent)' Fas(in#ton Post' H! srpnja 233H! Esnota$ 9ark
Cre#or1' UBa#(dadPs P9issin# Billions)'P BB5 Ne;s' R! stdeno#a
233*!; David Pallister' %Xo; t(e U= =ent n+2bn in 5as( to "raO! Gnd
Fat/(ed "t 8anis()' Cardian ?7ondon@' I! veljae 233A!
+2 "raka sredinja banka i Privremena koali/ijska vlast$ %=addam-Eree
Dinar Be/omes "raOPs &::i/ial 5rren/1)' +4! sijenja 233H!' ;;;!/pa-
iraO!or#; %Xal: o: "raOis 7a/k Drinkin# Fater-9inister)' G#en/e
Eran/e-Presse' H! srdeno#a 233B!; 5(arles 5lover and Peter =pie#el'
%Petrol eees Blo/k Ba#(dad as Bla/k 9arket Drains &::)' Einan/ial
Times ?7ondon@' R! prosin/a 233B!
+B Donald X! 6ms:eld' UPrepared =tatement :or t(e =enate
Gppropriations 5ommittee)' Fas(in#ton' D5' 2H! rjna 233B!'
;;;!de:enselink!mil; Borzo Dara#a(i' U"raOPs Gilin# Bankin#
"ndstr1 "s =lo;l1 6evivin#)' Ne; Jork Times' B3! prosin/a 233H!;
7ara 9a/lnnis' %5iti#rop' U!=! to Propose Ba/kin# "raOi "mports)'
6eters' +A! veljae 233H!; 0stin Blm' %Bi# &il 5ompanies Train
"raOi Forkers Eree)' Fas(in#ton Post' *! stdeno#a 233H!
+H 5on#ressional Bd#et &::i/e' Pa1in#:or "raOPs 6e/onstr/tion$ Gn
Update' prosina/ 233*!' str! +4' ;;;!/bo!#ov; 5(andrasekaran' %U!=!
Ends :or "raO Gre 7ar#el1 Unspent)!
+4 Ceor#e F! Bs(' UPresident Bs( Gddresses United Nations
Ceneral Gssembl1)' Ne; Jork 5ir1' 2B! rjna 233B!; Ceor#e F! Bs('
%President Gddresses t(e Nation)' A! rjna 233B!
+* 0ames Clanz' %8iolen/e in "raO 5rbs Fork o: 2 Bi# 5ontra/tors)'
Ne; Jork Times' 22! travnja 233H!
+A 6ajiv 5(andrasekaran' %Best-5onne/ted Fere =ent to 6ebild
"raO)' Fas(in#ton Post' +A! rjna 233*!; Xoll1 Jea#er' UXallibrtonPs
"raO Grm1 5ontra/t to Knd)' Einan/ial Times ?7ondon@' +B! srpnja
233*!
+I Ured #lavno# inspektora' U=G"D' Gdit o:U=G"DM"raOPs K/onomi/
6e:orm Pro#ram' broj izvjea K-2**-3H-33H-P' 23! rjna 233H!' str! 4-
*' ;;;!said!#ov; U=G"D' UG;ardM 5ontra/t)' 6GN-5-33-3B-333HB-
33' ;;;!said!#ov; 9ark Brns;i/k' U&penin# o: =/(ools to Test
"raOisP 5on:iden/e)' =tar Tribne ?9inneapolis@' +A! rjna 233*!
Esnota$ 0ames 6pert' U=/(ools a Bri#(t =pot in "raO)' =eattle Times'
B3! lipnja 233H!
+R 6on F1den' %Dor#an' F1den' Fagman' Din#ell 5all to Knd
&tsor/in# o: &versi#(t :or "raO 6e/onstr/tion)' priopenje za
medije' 4! svibnja 233H!' ;1den!senate!#ov; %5arolinas 5ompanies
Eind Pro:its in "raO)' Gsso/iated Press' 2! svibnja 233H!; 0ames
9a1:ield' UUnderstandin# "slam and Terrorism-RMll)' * kolovoza 2332!'
na strani/i ;;;!
432
23 lVHNlv &imidras/k!ii in !!+ 8l/ns/ =ki ris =lati- in 6evivin# li!p " ml
m r1)' Fas(in#ton i;%t! +H! ovilSnj;i 2?+3M!
2+ ? Ko iMvjee o Cajdarovini primjedbama potjee od 9arka
9asarskija' savjetnika M!a Nii ni M!et nitvo rske vlade 9oskvi! 0im
Krane' %"raOPs East Tra/k to 5apitalism =/ares Ba#(dadPs
Bsinessmen)' T(e Gsso/iated Press' B! prosin/a 233B!; 71nn D!
Nelson and "rina J! Kzes' %Privatization and t(e Ne; Bsiness
5lass)' in 6ssia in Transition$ Politi/s' Privatization' and "neOalit1'
r! David 7ane ?7ondon$ 7on#man' +RR4!@' str! +2R! Esnota$ Kevin
Be#os' %Cood "ntentions 9eet Xars( 6ealit1)' Finston-=alem 0ornal'
+R! prosin/a 233H!
22 Da(r 0amail and Gli al-Ead(il1' %U!=! 6esortin# to P5olle/tive
Pnis(mentPs "nter Press =ervi/e' +I! rjna 233*!
2B Cilbert Brn(am et al!' %9ortalit1 a:ter t(e 233B "nvasion o: "raO$ G
5ross-=e/tional 5lster =ample =rve1s 7an/et' br! B*I ?+2! listopada
233*@$ +H2+-2I!
2H 6alp( Peters' %7ast Casps in "raOs U=G Toda1' 2! stdeno#a 233*!
24 &g:ord 6esear/( "nternational' National =rve1 o: "raO' veljaa
233H' str! 23' ne;s! bb/!/o!k; Donald 9a/lnt1re' %=istani 9ost
Poplar "raOi 7eader' U= Pollsters Eind)' "ndependent ?7ondon@' B+!
kolovoza 233H!
2* Bremer' 91 Jear in "raO' A+!
2A %T(e 7ost Jear in "raO)' PB= Erontline' bT! listopada 233*!
2I Patri/k Cra(am' %Be1ond Eallttja($ G Jear ;it( t(e "raOi
6esistan/e)' Xarpers' +! srpnja 233H!
2R 6ajiv 5(andrasekaran' "mperial "0:e in t(e Kmerald 5it1$ "nside
"raOPs Creen >one ?Ne; Jork$ Gl:red G! Knop:' 233*!@' str! ++I!
B3 Glan Fol:e' %F(1 5onservatives 5anPt Covern)' Fas(in#ton
9ont(l1' srpanjMkolovoz 233*!
B+ Griana Knjn# 5(a' %"n "raO' t(e 0ob &pportnit1 o: a 7i:etime)'
Fas(in#ton Post' 2B! svibnja 233H!
B2 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' 2+H!-2+I!
5(ristian 9iller' %U!=! Priorities =et Ba/k "ts Xealt(/ate Coals in
"raO)' 7os Gn#eles Times' B3! listopada 2334!
BB 0im Krane' %"raOi Bsinessmen No; Ea/e 5ompetition)' Gsso/iated
Press' B! prosin/a 233B!
BH 5(andrasekaran' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1' 2II!
B4 %National De:ense Gt(orization G/t :or Eis/al Jear 233A)'
5on#ressional 6e/ord< =enate' +H! srpnja 233*!' stt! =4I44!
B* Cri:: Firte' %Despite Billions =pent' 6ebildin# "n/ompletes
Fas(in#ton Post' +2! stdeno#a 233*!; Dan 9rp(1' %ei/k =/(ool
Eiges Fon Ee; "raOi Xearts)! 5(ristian =/ien/e 9onitor' 2I! stpnja
233H!
BA Cri:: Fitte' %5ontra/tors 6arel1 Xeld 6esponsible :or 9isdeeds in
"raO)' Fas(in#ton Post' H! stdeno#a 233*!; T! 5(ristian 9iller'
%5ontra/torPs Plans 7ie Gmon# 6ins &: "raO)' 7os Gn#eles Times'
2R! travnja 233*!; 0ames Clanz' U"nspe/tors Eind 6ebilt Proje/ts
5rmblin# in "raO)' Ne; Jork Times' 2R! travnja 233A; 0ames Clanz'
%Billions in &il 9issin# in "raO' U!=! =td1 =a1s)' Ne; Jork Times'
+2! svibnja 233A!
BI "ntervj ?voden ptem elektronske pote@ s Kristine Belisle'
zamjeni/om #lavno# ispektora za kon#resna i javna pitanja'
spe/ijalnom #lavnom inspektori/om za obnov "raka' +4! prosin/a
233*!
43B
6l/s)' Fas(in#ton Post' +3! ojk!i !P!&dd!; Krik " i klmlm' " a;smi
Gt i m `! !+ W nn! im o: De:radin# U!=! &ver Fork in lraO)! Ne;
Jork "Piimg PS` listopada !P?@?@ +!
H3 6enae 9erle' %8erdi/t a#ainst "raO 5ontra/tor &vertrn/d)'
Fas(in#ton Post! VPS! kolo voza 233*!; Krik K/k(olm' %&n Te/(ni/al
Cronds' 0d#e =ets Gside 8erdi/t ol Xillin# Erad in "raO
6ebildin#)' Ne; Jork Times' +R! kolovoza 233*!
H+ Da(r 0amail and Gli al-Ead(il1' %Be/(tel Departre 6emoves 9ore
"llsions)' "nter Press =ervi/e' R! stdeno#a 233*!; Fitte' %Despite
Billions =pent' 6ebildin# "n/ompletes
H2 Gnt(on1 =(adid' Ni#(t Dra;s Near$ "raOPs People in t(e =(ado; o:
Gmeri/aPs Far ?Ne; Jork$ Xenr1 Xolt' 2334!@' +AB' +A4!
+I! Pni kr#$ &d table rase do spaljene zemlje
+ Bertolt Bre/(t' %6jeenje) Poezija' +R+B!-+R4*!' r! 0o(n Fillett and
6alp( 9an(eim ?+RA*!' reprint Ne; Jork$ 9et(en' +RAR!@' str! HH3!
2 =1lvia P:ei:er' %F(ere 9ajors Eear to Tread)' =nda1 Tele#rap(
?7ondon@' A! sijenja 233A!
B 7! Pal Bremer +++' %Ne; 6isks in "nternational Bsiness)'
8ie;point' 2! stdeno#a 233+' ;as at ;;;!mm/!/orn' 2*! svibnja
233B!
H 9agine 9/Ke;' U5on:essions o: an Gmeri/an Xa;k)' T(e
Diplomat' listopad-stdeni 2334!
4 7! Pal Bremer """' 91 Jear in "raO$ T(e =tr##le to Bild a Etre
o: Xope ?Ne; Jork$ =imon i =/(ster' 233*!@' RB!
* "ntervj s Palom Bremerom 2*! lipnja 233*! i +I! kolovoza 233*! za
emisij %T(e 7ost Jear in "raO)' PB= Erontline' emitirano +A! listopada
233*!
A Filliam Boot( and 6ajiv 5(andrasekaran' %&//pation Eor/es
Xaltin# Kle/tions T(ro#(ot "raO)' Fas(in#ton Post' 2I! lipnja 233B!;
9i/(ael 6! Cordon and Bernard K! Trainor' 5obra ""$ T(e "nside =tor1
o: t(e "nvasion and t(e &//pation o: "raO ?Ne; Jork$ Pant(eon
Books' 233*!@' HR3; Filliam Boot(' %"n Naja:' Ne; 9a1or "s &tsider
8ie;ed ;it( =spi/ion)' Fas(in#ton Post' +H! stdeno#a 233B!
I Griana Knjn# 5(a' %Xope and 5on:sion 9ark "raOPs Demo/ra/1
7essons)' Fas(in#ton Post' 2H! stdeno#a 233B!; Boot( and
5(andrasekaran' %&//pation Eor/es Xaltin# Kle/tions T(ro#(ot
"raO)!
R 5(ristop(er Eoote' Filliam Blo/k' Keit( 5rane' and =imon Cra1'
K/onomi/ Poli/1 and Prospe/ts in "raO' Pbli/ Poli/1 Dis/ssion
Papers' br! 3H-+ ?Boston$ Eederal 6eserve Bank o: Boston' H svibnja
233H!@' str! BA' ;;;!bos:ed!or#
+3 =alim 7one' %"raO$ T(is Kle/tion "s a =(am)' "nternational Xerald
Tribne ?Paris@' 2I! sijenja 2334!
++ %Gl-=istaniPs 6epresentatives T(reaten Demonstrations' 5las(es in
"raO)' BB5 9onitorin# "nternational 6eports' izvjee libanonske
televizijske postaje Xezbolla( T8Gl-9anar' +*! sijenja 233H!; Nadia
Gbo Kl-9a#d' %U!=! 5ommander Ur#es =addam Xoldots to
=rrender)' Gsso/iated Press' +*! sijenja 233H!
+2 9i/(ael 9oss' %"raOPs 7e#al =1stem =ta##ers Beneat( t(e Fei#(t o:
Far)' Ne; Jork Times' +A! prosin/a 233*!
+B Cordon and Trainor' 5obra ""' H' str! 444; 0lian Bor#er' %Knives
5ome &t :or 6ms:eld as t(e Cenerals Ei#(t Ba/k)' Cardian
?7ondon@' B+! ojka 233B!
+H 0erem1 =/a(ill' Bla/k;ater$ T(e 6ise o: t(e ForldPs 9ostPo;er:l
9er/enar1 Grm1 ?Ne; Jork$ Nation Books' 233A!@' str! +RR!
43H
"nim (arr1' % U" (e =alv!l/ ? "piinn)'P Ne;s;eek! I! !sijenja !P?"DP=!
"d " mail trom ?Ypt! Filliam Poni/)' PB= Erontline$ PMlie Tortre
eestion' Gn#sY 233B' ;;;!pl%s!)Sr#; 0os( F(ile' !!=oldiersP PFis(
7istsP o: Detainee Ta/ti/s 5ited)' Fas(in#ton "Post! +R! travnja 2334!
+A Bri#adna #enerali/a 0anis Karpiski' zapovjedni/a zadena za zatvor
Gb C(raib' kae da joj je to rekao 9iller! =/ott Filson and =e;ell
5(an' %Gs "nsr#en/1 Cre;' =o Did Prison Gbse!!' Fas(in#ton Post'
+3! svibnja 233H!
+I 9jese/ dana kasnije =an/(ez alje jo jedan memorandm kojim
pojanjava i do neke mjere daje mirniji ton svom pret(odnom
memorandm' ali time stvara velik pomtnj na teren bdi da
vie nije jasno koji se postp/i moraj primijeniti! 6i/ardo =! =an/(ez'
9emorandm' =bje/t$ 50TE-A "nterro#ation and 5onter-6esistan/e
Poli/1' +H! rjna 233B!' ;;;!a/l!or#
+R Poda/i sljedea tri odlomka potje iz izvjea Xman 6i#(ts
Fat/(' No Blood' No Eol$ =oldiersP G//onts o: Detainee Gbse in
"raO' srpanj 233*!' str! *-+H' ;;;!(r;!or#
23 "bid!' 2*' 2I!
2+ 6i/(ard P! Eormi/a' %Grti/le +4-* "nvesti#ation o: 50=&TE - GP
and 4t( =E Crop Detention &perations!!' dovreno I! stdeno#a 233H!'
skinta oznaka tajnosti' ;;;!a/l!ot#
22 U=95 Glle#ed Detainee Gbse 5ases =in/e ++ =ep 3+' bez oznake
tajnosti' I! srpnja 233H!' ;;;!a/l!or#
2B %Feb 9a#azine 6aises Dobts &ver a =1mbol o: Gb C(raib)'
Ne; Jork Times' +H! ojka 233*!; "ntervie; ;it( Xai Gli' %Ee; Bad
9enD) PB= No;' 2R! travnja 2334!
2H %Xaj GliPs =tor1!!' PB= No; Feb site' ;;;!pbs!or#; 5(ris Kral'
%Far Endin# Eed Xas "raOis Uneas1!!' 7os Gn#eles Times' 2I!
travnja 233A!
24 Xman 6i#(ts Fat/(' 7eaders(ip Eailre$ Eirst(and G//onts o:
Tortre o: "raOi Detainees b1 t(e U!=! Grm1Ps I2ndGirborne Division'
rjan 2334!' str! R' +2' ;;;!(r;!or#
2* Xman 6i#(ts Fat/(' T(e Ne; "raOD Tortre and +++-Treatment o:
Detainees in "raOi 5stod1' sijeanj 2334-' str! 2'H' ;;;!(r;!or#;
Bradle1 Cra(am' %Grm1 Farns "raOi Eor/es on Gbse o: Detainees!!'
Fas(in#ton Post' 23! svibnja 2334!; 9oss' !!"raOPs 7e#al =1stem
=ta##ers Beneat( t(e Fei#(t o: Far!!!
2A 9aass' %T(e Fa1 o: t(e 5ommandos!!!
2I "ntervj s Gllanom Nairnom' Demo/ra/1 No;Y +3! sijenja 2334!'
;;;!demo/ra/1no;!or#; =olomon 9oore' !!Killin#s 7inked to =(iite
=Oads in "raOi Poli/e Eor/e)' 7os Gn#eles Times' 2R! stdeno#a 2334!
2R 9oss' !!"raOPs 7e#al =1stem =ta##ers Beneat( t(e Fei#(t o: Far!!;
T(anassis 5ambanis' !!5on:essions 6ivet "raOis!!' Boston Clobe' +I!
ojka 2334!; 9aass' %T(e Fa1 o: t(e 5ommandos!!!
B3 "bid; 0o(n E! Brns' %Tortre Glle#ed at 9inistr1 =ite &tside
Ba#(dad!!' Ne; Jork Times' +*! stdeno#a 2334!; 9oote' !!Killin#s
7inked to =(iite =Oads in "raOi Poli/e Eor/e!!!
B+ Gnne 5ollins' "n t(e =leep 6oom$ T(e =tor1 o: t(e 5"G
Brain;as(in#Kgperiments in 5anada ?Toronto$ 7ester and &rpen
Denn1s' +RII!@' str! +AH!
B2 9agine 9/Ke;' !!5on:essions o: an Gmeri/an Xa;k)' Tl@e
Diplomat' listopad-stdeni 2334!
BB 5(arles Krat(ammer' %"n BaketPs Blnder' a 5(an/e :or Bs(!!'
Fas(in#ton Post' +4! prosin/a 233*!; Erederi/k F! Ka#an' 5(oosin#
8i/tor1$ G Plan :or =//ess in "raO' izvjee o +! :azi' H! sijenja 233A!'
str! BH' ;;;!aei!or#
434
B33 G/ademi/s " lave Been GssassinatedU! U=G Toda1! VU! sijenja
2334!; 9ii(!iel lV &PXanlon and 0ason ""! 5ampbell' Brookin#s
liisliiiilion' "raO "ndeg$ Tra/kin# VPan'i(leV o: 6e/onstr/tion i =e/rit1
in Post-=addam "ran' 2+! veljae 233A!' sir! B4' ;;;!broo-kin#s!ed;
6on 6edmond' %"raO Displa/ement)' izvjee za lisak' z!eneva' B!
sl.eno#a 233*!' ;;;!n(/r!or#; %"raOPs 6e:#ees 9st Be =aved
:rom Disasters Einan/ial " lines ?7ondon@' +R! travnja 233A!
B4 %Nearl1 23'333 People Kidnapped in "raO T(is Jear$ =rve1)'
G#en/e Eran/e-Presse' +R! travnja 233*!; Xman 6i#(ts Fat/(' T(e
Ne; "raOD B2' 4H' ;;;!(r;!or#
B* X=B5 je isprva trebao otvarati podrni/e diljem "raka! Umjesto
to#a' banka je otkpila AR posto djela irakoj ban/i Dar es-=alaam!
0o(n 9! Broder and 0ames 6isen' U5ontra/tor Dear(s in "raO =oar ro
6e/ord)' Ne; Jork Times' +R! svibnja 233A!; Pal 6i/(ter' %Ne; "raO
Nor Temptin# to 5orporations,' 7os Gn#eles Times' +! lipnja 233H!;
Jo/(i 0! Dreazen' %Gn "raOiPs Festern Dream)' Fallstreet 0ornal' +H!
ojka 2334!; %=1ria and "raO$ Unbanked and Unstable)' Kromone1'
rjan 233*!; Griana Knjn# 5(a and 0a/kie =pinner' %U!=! 5ompanies
Pt 7ittle 5apital into "raO)' Fas(in#ton Post' +4! svibnja 233H!
BA Gnd1 9os(er and Cri:: Fitte' %9/( Undone in 6ebildin# "raO'
Gdit =a1s)' Fas(in#ton Post' 2! kolovoza 233*!; 0lian Bor#er'
%Brtal Killin# o: Gmeri/ans in "raO 6aises eestions over =e/rit1
Eirms)' Cardian ?7ondon@' 2! travnja 233H!; Ured spe/ijalno# #lavno#
inspektora za obnov "raka' 6evie; o: Gdministrative Task &rders :or
"raO 6e/onstr/tion 5ontra/ts' 2B! listopada 233*' str! ++'
;;;!si#ir!mil!
BI Cri:: Fitte' %Despite Billions =pent' 6ebildin# "n/omplete)'
Fas(in#ton Post' +2! stdeno#a 233*!
BR GOeel Xssein and 5olin Ereeman' %U= to 6eopen "raOPs Ea/tories
in n+3m U-trn)' =nda1 Tele#rap( ?7ondon@' 2R! sijenja 233A!
H3 0os( F(ite and Cri:: Fitte' %To =tem "raOi 8iolen/e' U!=! 7ooks to
Ea/tories)' Fas(in#ton Post' V2! prosin/a 233*!
H+ 0ames G! Baker """' 7ee X! Xamilton' 7a;ren/e =! Ka#lebr#er' et
al!' "raO =td1 Crop 6eport' prosina/ 233*!' str! 4A' ;;;!sip!or#
H2 P:ei:er' %F(ere 9ajors Eear to Tread)!
HB %"raOPs 6e:#ee 5risis "s Nearin# 5atastrop(e)' Einan/ial Times
?7ondon@' I! veljae 233A!; 0os(a Call' %Fill "raOPs &il Blessin#
Be/ome a 5rseD)' Der =pie#el' 22! prosin/a 233*!; Dann1 Eortson'
Gndre; 9rra1-Fatson and Tim Febb' %Etre o: "raO$ T(e =poils o:
Far)' "ndependent ?7ondon@' A! sijenja 233A!
HH "raOi 7abor Union 7eaders(ip' %"raOi Trade Union =tatement on t(e
&il 7a;)' +3-+H! prosin/a 233*!' ;;;!/arbon;eb!or#
H4 Kd;ard Fon#' %"raOi 5abinet Gpproves Dra:t o: &il 7a;)' Ne;
Jork Times' 2*! veljae 233A!
H* =teven 7! =/(ooner' U5ontra/tor Gtro/ities at Gb C(raib$
5ompromised G//ontabilit1 in a =treamlined &tsor/ed
Covernment)' =tan:ord 7a; i Poli/1 6evie; +*' br! 2 ?2334!@$ str!
442!
HA 0erem1 =/a(ill' Bla/k;ater$ T(e 6ise o: t(e ForldPs 9ost Po;er:l
9er/enar1 Grm1 ?Ne; Jork$ Nation Books' 233A!@' str! +2B!
HI 0im Krane' %G Private Grm1 Cro;s Grond t(e U!=! 9ission in "raO
and Grond t(e Forld)' Gsso/iated Press' B3! listopada 233B!; 0erem1
=/a(ill' %9er/enar1 0a/kpot)' T(e Nation' 2I! kolovoza 233*!; 0erem1
=/a(ill' %Kgile on K =treet)' T(e Nation' 23! veljae 233*!; 9ark
Xemin#;a1' %Farriors :or Xire)' Feekl1 =tandard' +I! prosin/a 233*!
HR Cri:: Fitte' %5ontra/tors Fere Poorl1 9onitored' CG& =a1s)'
Fas(in#ton Post' B3! travnja 2334!
43*
GX lUS :S "nvri#ation o: t(e Gb 5(raib Detention l-Paiilit1 anilP 0&"t(
9ilitar1 "ntelli#en/e lin1aile! 9i! "+@' =&' 42' ;;;!arm1!niil!
4+ Ki-ii- 9t-il:' %Grmv " 8ies Private Pit/( tor 6e/rits)' Fas(in#ton
Post' *! rjna 233*!
42 Gndre; Ta1lor' %De:ense 5ontra/tor 5K&s =ee Pa1 Doble =in/e
RM++ Gtta/ks)' Gsso/iated Ptess' 2R! kolovoza 233*!; =teve 8o#el and
6enae 9erle' %Privatized Falter 6eed Fork:or/e Cets =/rtin1)'
Fas(in#ton Post' +3! ojka 233A!; Donna Borak' %Falter 6eed Deal
Xindered b1 Disptes)' Gsso/iated Press' +R! ojka 233A!
4B T(omas 6i/ks tvrdi$ %Kad je broj ameriki( vojnika iznosio +43
333' a ostali savezni/i dali jo 24 333' sna#ama se nalo jo *3 333
dodatni( /ivilni( #ovorni( sradnika koji s prali podrk rat)!
=to znai da je *3 333 /ivila poslivalo +A4 333 vojnika - dakle' jedan
vanjski sradnik na svaki( 2'R vojnika! Nelson D! =/(;artz' %T(e
Penta#onPs Private Grm1)' Eortne' +A ojka 233B!; T(omas K! 6i/ks'
Eias/o$ T(e Gmeri/an 9ilitar1 Gdventre in "raO ?Ne; Jork$ Pen#in'
233*!@' stt! BA; 6enae 9erle' %5enss 5onts +33'333 5ontra/tors in
"raO)' Fas(in#ton Post' 4! prosin/a 233*!
4H "an Br/e' %=oldier o: Eortne Deat(s Co 9issin# in "raO)' Xerald
?Clas#o;@' +B! sijenja 233A!; Brian Brad1' !!9er/enaries to Eill "raO
Troop Cap)' =/otland on =nda1 ?Kdinbr#(@' 24! veljae 233A;
9i/(elle 6oberts' !!"raO Far Kga/ts Toll on 5ontra/tors,' Gsso/iated
Press' 2H! veljae 233A!
44 Ujedinjeni narodi - odjel za izvjetavanje javnosti$ !!Ba/k#rond
Note$ B+ De/ember 233*)' mirovne opera/ije Ujedinjeni( naroda'
;;;!n!or#; 0ames Clanz and Elo1d Norris' !!6eport =a1s "raO
5ontta/tor "s Xidin# Data :rom U!=!)' Ne; Jork Times' 2I! listopada
233*!; Brad1' !!9er/enaries to Eill "raO Troop Cap)!
4* E&&TN&TK$ 0ames Bogell' %9an o: Grms Kgplores Ne; Greas o:
5ombat)' Einan/ial Times ?7ondon@' ++! ojka 233A!
4A =pe/ijalni #lavni inspektor za obnov "raka$ "raO 6e/onstr/tion$
7essons in 5ontra/tin# and Pro/rement' srpanj 233*!' str! RI-RR'
;;;!si#ir!mil; Ceor#e F! Bs(' =tate o: t(e Union Gddress'
Fas(in#ton' D5' 2B! sijenja 233A!
4I C1 Dnmore' %U= Prepares 7ist o: Unstable Nations)' Einan/ial
Times ?7ondon@' 2R! ojka 2334!
+R! Kako izbrisati pla$ %Dr#i tsnami)
+ =et( 91dans' !!Bilders =;oop in' Gn#erin# T(ai =rvivors)'
"nternational Xerald Tribne ?Paris@' +3! ojka 2334!
2 G/tionGid "nternational et a(' Tsnami 6esponse$ G Xman 6i#(ts
Gssessment' sijeanj 233*!' str! +B' ;;;!a/tionaidsa!or#
B =ri 7anka$ G Travel =rvival Kit ?8i/toria' Gstralia$ 7onel1 Planet'
2334-@' 2*A!
H 0o(n 7an/aster' !!G:ter Tsnami' =ri 7ankans Eear Pavin# o:
Paradise)' Fas(in#ton Post' 4! lipnja 2334!
4 National P(1si/al Plannin# Department' Gr#am Ba1 6esor/e
Development Plan$ 6e/onstr/tion To;ards Prosperit1' konano
izvjee' str! H' 4' A' +I' BB' 24! travnja 2334!; 7an/aster' !!G:ter
Tsnami' =ri 7ankans Eear Pavin# o: Paradise)!
* %=ot( Gsians 9ark Tsnami Gnniversar1)' United Press
"nternational' 2*! lipnja 2334!
A U=G"DM=ri 7anka' %U=G"D Kli/its P6eal 6e:ormP o: Torism)'
sijeanj 233*!' ;;;!said!#ov!
I "bid!
43A
=in#(' %Pltoiiom1$ B1in# " !gr1' Kgplainin# ?i lol " " ml l!ii
es%! ? it i#' imp$ "ndstr1 Note' KOit1 =trate#1' +*! listopada 2334! str!
2A' B3!
+3 United Nations Knvironment Pro#ramme' %=ri 7anka Knvironment
Prolili-' National Knvironment &rlook' ;;;!nep!net
++ Titta;ella je bio #eneralni direktor Pbli/ Knterprises 6e:orm
5ommission o: =ri " 'anka od +RRA! do 233+!' i tijekom to# razdoblja
nadzirao privatiza/ij telekomnika/ija ?kolovoz +RRA!@ i dravne avio-
kompanije ?ojak +RRI!@! Nakon izbora 233H! postaje predsjednik i
#eneralni direktor dravne a#en/ije za strateko podzetnivo ?=trate#i/
Knterprises 9ana#ement G#en/1@' koja nastavlja provoditi privatiza/ij
pod novim nazivom %privatno-javno# partnersrva)! Pbli/ Knterprises
6e:orm 5ommission o: =ri 7anka' %Past Divestitres)' 2334!'
;;;!pere!#ov!lk; %=K9G to 6ejvenate Ke1 =tate Knterprises)' +4!
lipnja 233H!' ;;;!pri!#ov!lk!
+2 9ovement :or National 7and and G#ri/ltral 6e:orm' =ri 7anka' G
Proposal :or a PeoplePs Plannin# 5ommission :or 6e/over1 G:ter
Tsnami' ;;;!monlar!or#
+B %Privatizations in =ri 7anka 7ikel1 to =lo; Be/ase o: Kle/tion
6eslts,' Gsso/iated Press' 4! travnja 233H!
+H %=ri 7anka Be#ins Tsnami 6ebildin# Gmid Eres( Pea/e 9oves)'
G#en/e Eran/e Presse' +R! sijenja 2334!
+4 9ovement :or National 7and and G#ri/ltral 6e:orm' =ri 7anka' G
Proposal :or a PeoplePs Plannin# 5ommission :or 6e/over1 G:ter
Tsnami' ;;;!inonlar!or#; %=ri 7anka 6aises Eel Pri/es Gmid
Forsenin# K/onomi/ 5risis)' G#en/e Eran/e-Presse' 4! lipnja 2334!;
%Pank B1in# Crips =ri 7anka Gmid &il =trike Eears)' G#en/e Eran/e
Presse' 2I! ojka 2334!
+* 0ames Filson and 6i/(ard 7apper' %Xondras 9a1 =peed =ell-&::s
G:ter =torm)' Einan/ial Times ?7ondon@' ++! stdeno#a +RRI!;
&r#anization o: Gmeri/an =tates' %Xondras)' +RRR National Trade
Kstimate 6eport on Eorei#n Trade Barriers' str! +*4' ;;;!si/e!oas! or#;
=andra 5::e' 6i#(ts G/tion' G Ba/k;ards' Upside-Do;n Kind o:
Development$ Clobal G/tors' 9inin# and 5ommnit1-Based
6esistan/e in Xondras and Catemala' veljaa 2334!'
;;;!ri#(tsa/tiori!or#
+A U9egi/oPs Telmeg Unveils Catemala Tele/om Gllian/e)' 6eters'
2R! listopada +RRI!; 5onsltative Crop :or t(e 6e/onstr/tion and
Trans:ormation o: 5entral Gmeri/a' "nter-Gmeri/an Development
Bank' %Ni/ara#a)' 5entral Gmeri/a G:ter Xrri/ane 9it/($ T(e
5(allen#e o: Trnin#a Disaster into an &pportnit1' svibanj 2333!'
;;;!iadb!or#; Pamela Dr/kerman' %No =ale$ Do Jo Fant to B1 a
P(one 5ompan1D) Fall =treet 0ornal' +H! srpnja +RRR!
+I %9egi/oPs Telmeg Unveils Catemala Tele/om Gllian/e); U=painPs
Eenosa B1s Ni/ara#a Kner#1 Distribtors)' 6eters' +2! rjna 2333!;
%=an Eran/is/o Crop Fins Xondras Girport Deal)' 6eters' R!
ojka 2333!; %5K& - Covr! to =ell 6emainin# Knitel =take T(is
Jear)' Bsiness Ne;s Gmeri/as' +H! veljae 233B!
+R Navodi iz$ Kdardo =tein Barillas' %5entral Gmeri/a G:ter
Xrri/ane 9it/() #odinji sastanak =vjetsko# ekonomsko# :orma'
Davos' -vi/arska' B3! sijenja +RRR!
23 Glison 6i/e' Tsnami 5on/ern' Post-Tsnami Torism and
6e/onstr/tion$ G =e/ond DisasterD listopad 2334!' str! ++'
;;;!torism/on/ern!or#!k
2+ TGE6KN' %Gn G#enda :or =ri 7ankaPs Post-Tsnami 6e/over1)'
Pro#ress *Ne;s' srpanj 2334!' str! 2!
22 U=G"D =ri 7anka' %Eis(ermen and Tradesmen to Bene:it :rom U!=!
Ended nBB 9illion 5ontra/t :or Post-Tsnami "n:rastr/tre Proje/ts)'
priopenje za tisak' I! rjna 2334!'
43I
kiliinain! anil Pa/e Ert(er 6isks' izvjee kon#resnom odbor' CG&-
3A-B4A' veljaa 233 P!; N!nioil P(1si/al Plannin# Department' Gr#am
6a1 6esor/e Development Plan$ lV/W onVtnit i ton to;ards Prosperit1'
konano izvjee' 24! travnja 2334!' str! +I!
2B United =tates Kmbass1' %U!=! Provides n+ 9illion to 9aintain
Tsnami =(eltet 5ommttnities)' +I! svibnja 233*!' ;;;!said!#ov!
2H 6andeep 6ames(' %"ndian Tsnami 8i/tims =old T(eir Kidne1s to
=rvive)' Cardian ?7ondon@' +I! sijenja 233A; G/tionGid
"nternational et ak' Tsnami 6esponse' str!+A; ;;;!a/tionaidsa!or#;
Ni/k 9eo' !T(osands o: "ndonesians =till in Tents)' Clobe and 9ail
?Toronto@' 2A! prosin/a 2334!
24 G/tionGid "nternational et ak' Tsnami 6esponse' str! R!
2* 5entral "ntelli#en/e G#en/1' %9aldives)' T(e Forld Ea/tbook
233A' ;;;!/ia!#ov!
2A 5o/o Palm D(ni Kol(' ;;;!/o/opalm!/om; Eor =easons
6esort' 9aldives at 7andaa Citaavar' ;;;!:otseasons!/om; Xilton
9aldives 6esort and =pa' 6an#ali "sland' ;;;! (ilton!/om; %D(oni
9i#(ili "sland)' Private "slands &nline' ;;;!private islandson(e!
/om
2I 6oland Berek' %9aldives &pposition Plan Protest)' BB5 Ne;s'
23! travnja 233A; Gsian Xman 6i#(ts 5ommission' !!Kgtrajdi/ial
Killin#s' Disappearan/es' Tortte and &t(er Eorms o: Cross Xman
6i#(ts 8iolations =till Kn#l: GsiaPs Nations)' I! prosin/a 233*!'
;;;!a(r/(k!net; Gmnest1 "nternational' !!6epbli/ o: 9aldives$
6epression o: Pea/e:l Politi/al &pposition)' B3! srpnja 233B!'
;;;!amnest1!or#
2R Gs(ok =(arma' !!9aldives to Develop P=a:eP "slands :ot Tsnami-Xit
People)' Gsso/iated Press' +R! sijenja 2334!
B3 9inistr1 o: Plannin# and National Development' 6epbli/ o:
9aldives' National 6e/over1 and 6e/onstr/tion Plan' =e/ond
Printin#' ojak 2334!' str! 2R' ;;;!tsmam imaldives! mv!
B+ "bid!; G/tionGid "nternational et ak' Tsnami 6esponse sit! +4!
B2 Kon/esije ob(vaaj razdoblje od dvadeset pet #odina' ali doda/i
sporazmima omo#j da i( se odre.enim strktrama vlasnitva
prodlji na pedeset #odina! 9inistr1 o: Torism and 5ivil Gviation'
Biddin# Do/ments$ Eor 7ease o: Ne; "slands to Develop as Torist
6esorts ?9ale$ 6epbli/ o: 9aldives' +*! stpnja 233*!@' str! H'
;;;!maldivestorism!#ov!
BB Pen/(an 5(aroenst(ipan' !!=rvivors Ei#(tin# :or 7and 6i#(ts)'
Ban#kok Post' +H! prosin/a 2334!; 91dans' !!Bilders =;oop in'
Gn#erin# T(ai =rvivors)!
BH Gsian 5oalition :ot Xosin# 6i#(ts' %T(e Tsnami in T(ailand$
0anat1-9ar/( 2334)' ;;;!a/(r!net
B4 =(imali =enana1ake and =omini =en#pta' %9onitors =a1 Troops
Killed Gid Forkers in =ri 7anka)' Ne; Jork %Times' B+! kolovoza
233*!; Gmant(a Perera' %Tsnami 6e/over1 =ke;ed b1 =e/tarian
=tri:e)' "nter Press =ervi/e' B! sijenja 233A!
B* =(imali =enana1ake' %Gn Kt(ni/ Far =lo;s Tsnami 6e/over1 in
=ri 7anka)' Ne; Jork Times' +R! listopada 233*!
BA 6oland Patis' Gt FarPs Knd$ Bildin# Pea/e G:ter 5ivil 5on:li/t
?5ambrid#e$ 5ambrid#e Universit1 Press' 233H!@' str! 233!
23! Gpart(ejd katastro:e$ =vijet >eleni( i 5rveni( zona
+ Xein 9arais' %G Pla#e o: "neOalit1)' 9ail i Cardian
?0o(annesbr#@' +R! svibnja 233*!
2 %Names andEa/es)' Fas(in#ton Post' +R! rjna 2334!
43R
Kmer#en/1 9ana#ement' %"99 "rani to Develop 5it!istioplii! " li!
!im- " %is!isiet Plan :or Ne; &rleans /8 =ot(east 7oisianaU'
priopenje i!V iis!ik' + lipnja !PDD "!' ;;;!iemin/!/om
4 6on Eornier and Ted Bridis' UXrri/ane =imlation Predi/ted
*+'2R3 + @/adWV Gsso/iated Press' R! rjna 2334!;!
* Pal Kr#man' %G 5anPt Do Covernment)' Ne;Jork Times' 2! rjna
2334!; 9art in Kell1' %Neo/onservatismPs Berlin Fall)' T(e C <
Cnome 6ides &t% blo#' =eptember +! rjna 2334!;
;;;!t(e##nomeridesot!blo#spot!/om; 0ona( Coldber#' %T(e Eeds)'
5orner blo# na National 6evie; &nline' B+! kolovoza -2334'
;;;!nationalrevie;!/om
A 9ilton Eriedman' %T(e Promise o: 8o/(ers'P Fallstreet 0ornal' 4!
prosin/a 2334-; 0o(n 6! Filke and Brod1 9llins' %G:ter Kat(rina'
6epbli/ans Ba/k a =ea o: 5onservative "deas)' Fall =treet 0ornal'
+4! rjna 2334!; Pal =! Teller' zamjenik direktora' Xose 6epbli/an
=td1 5ommittee' %Pro-Eree-9arket "deas :or 6espondin# to (rri/ane
Karrina and Xi#( Cas Pri/es)' e-mail +B! rjna 2334!
I "nter#overnmental Panel on 5limate 5(an#e' 5limate 5(an#e233A$
T(e P(1si/al =/ien/e Basis' =mmar1 :or Poli/1makers' veljaa 233A!'
str!+*' ;;;!ip//!/(!
R Teller' %Pro-Eree-9arket "deas :or 6espondin# to Xrri/ane Katrina
and Xi#( Cas Pri/es)!
+3 Kri/ 7ipton and 6on Nigon' %9an1 5ontra/ts :or =torm Fork 6aise
eestions)' Ne; Jork Times' 2*! rjna 2334!; Gnita Kmar' %=peed1
6elie: K::ort &pens Door to Erad)' =t! Petersbr# Times' +I! rjna
2334!; 0erem1 =/a(ill' %"n t(e Bla/k?;ater@)' TlieNation' 4! lipnja
233*!; =pen/er =! Xs' %=H33 9illion EK9 G 5ontra/ts No; Total
=B!H Billion)' Fas(in#ton Post' R! kolovoza 233*!
++ =(a; Crop' %=(a; Gnnon/es 5(arles 9! Xess to Xead =(a;Ps
EK9G " (rri/ane 6e/over1 Pro#ram'P priopenje za tisak' 2+! rjna
2334-' ;;;!s(a;#rp!/om; ElorPs =lo;ed "raO Fork Erees "t :or Cl:
5oast)' 6eters' R! rjna 2334!; T(omas B! Kdsall' Eormer EK9G
5(ie: "s at Fork on Cl: 5oast)' Fas(in#ton Post' I! rjna 2334!;
David Knders' %=rvivin# Ne; &rleans)' 9ot(er 0ones' A! rjna 2334-'
;;;!mot(erjones!/om
+2 United =tates Xose o: 6epresentatives' 5ommittee on Covernment
6e:orm - 9inorit1 =ta::' =pe/ial "nvesti#ations Division' Faste' Erad
and Gbse in " Xrri/ane Katrina 5ontra/ts' kolovoz 233*!' str! i'
;;;!oversi#(t!(ose!#ov!
+B 6ita 0! Kin#' 5orpFat/(' Bi#' Kas1 9one1$ Disaster Pro:iteerin# on
t(e Gmeri/an Cl: 5oast' kolovoz 233*!' ;;;!/orp;at/(!or#; Dan
Barr1' %G 5it1Ps Etre' and a Dead 9anPs Past)' Ne; Jork Times' 2A!
kolovoza 233*!
+H Patri/k Danner' %Gs( Britt 5leans Up in Fake o: =torms)' 9iami
Xerald' 4! prosin/a 2334!
+4 %Private 5ompanies 6ebild Cl:)' PB= Ne;sXor ;it( 0im
7e(rer' H! listopada 2334!
+* =/ott =(ane and 6on Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors Take on
Bi##est 6ole Kver)' Ne; Jork Times' H! veljae 233A!
+A 9ike Davis' %F(o "s Killin# Ne; &rleansD) T(e Nation' +3!
travnja 233*!
+I 7eslie Katon' %"mmi#rants Xired G:ter =torm =e Ne; &rleans
Xotel Kge/tive)' Ne; Jork Times' +A! kolovoza 233*!; Kin#'
5orpFat/(' Bi#' Kas1 9one1; Car1 =toller' %Xomeland =e/rit1
Cenerates 9ltibillion Dollar Bsiness)' U=G Toda1' ++! rjna 233*!
Esnota$ 0dit( Bro;ne-Dianis' 0enni:er 7ai' 9arielena Xin/apie et al!'
Gnd "njsti/e :or Gll$ ForkersP 7ives in t(e 6e/onstr/tion o: Ne;
&rleans' Gdvan/ement Proje/t' *! srpnja 233*!' str! 2R'
;;;!advan/ementproje/t!or#
4+3
23 "tPll lliiiiijii' -Xie Unkind/st 5i)' Times-Pi/a1ne ?Ne; &rleans@'
2I! ojka !P?Kid!; Pal Niisslin' %5it1 at a 5rossroads)' P(iladelp(ia
"nOirer' 2R! kolovoza 23?@d!
!P! + lP!tl Giiil/i9in' UEederal 9one1 lor Knter#1 Gpproved)' limes-
Pi/a1ne ?Ne; &rleans@' =! prosima 233*!; Prank Donze' %+H* N!&!
Transit 7a1o::s Planned)' Times-Pi/a1ne ?Ne; &rleans@' 24!
kolovoza 233*!; Bill ei#le1' %6obin Xood in 6everse$ T(e 7ootin# o:
t(e Cl: 5oast)' jsti/e:orne;orleans!or#' +H! stdeno#a 233*!
22 Gsian 5oalition :ot Xosin# 6i#(ts' %9r! Kndes(a 0akalt)'
;;;!a/(r!net
2B Bob Xerbert' %&r 5rmblin# Eondation)' Ne; Jork Times' 4!
travnja 233A!
2H Xelp 0et' ;;;!(elpjet!s!
24 =et( Borenstein' %Private "ndstr1 6espondin# to Xrri/anes)'
Gsso/iated Press' +4! travnja 233*!
2* 0ames Clanz' %"dle 5ontra/tors Gdd 9illions to "raO 6ebildin#)'
Ne; Jork Times' 24! listopada 233*!
2A 9ark Xemin#;a1' %Farriors :or Xire)' Feekl1 =tandard' +I!
prosin/a 233*! Esnota$ 0etem1 =/a(ill' %Bla/k;ater Do;n)' T(e
Nation' +3! listopada 2334!; 5enter :or 6esponsive Politi/s' %&il i
Cas$ Top 5ontribtors to Eedetal 5andidates and Patties)' izborni
/ikls 233H!' ;;;!opense/rets!or#; 5enter :or 6esponsive Politi/s'
U5onstr/tion$ Top 5ontribtots to Eederal 5andidates and Parties)'
izborni /ikls 233H!' ;;;!opense/rets!or#
2I 0os( 9an/(ester' %G" eaeda :or t(e Cood C1s$ T(e 6oad to Gnti-
eaeda)' T5=Dail1' +R! prosin/a 233*!' ;;;!t/sdail1!/om
2R Bill =izemore and 0oanne Kimberlin' %Pro:itable Patriotism,' T(e
8ir#inian-Pilot ?Nor:olk@' 2H! srpnja 233*!
B3 Kin#' 5orpFat/(' Bi#' Kas1 9one1; 7eslie Fa1ne' %Gmeri/aPs
Eor-Pro:it =e/ret Grm1)' Ne; Jork Times' +B! listopada 2332!; Cre#
9iller' %=p1 G#en/ies &tsor/in# to Eill Ke1 0obs)' 7os Gn#eles
Times' +A! rjna 233*!; =(ane and Nigon' %"n Fas(in#ton' 5ontra/tors
Take on Bi##est 6ole Kvet)!
B+ 9ed korpora/ijama savjetodavnom odbor nalaze se$ 7o/k(eed
9artin' Boein# and Booz Gllen! =tep(en K! El1nn i Daniel B! Prieto'
5on/il on Eorei#n 6elations' Ne#le/ted De:ense$ 9obilizin# t(e
Private =e/tor to =pport Xomeland =e/rit1' 5=6 br! +B' ojak
233*!' str! 2*' ;;;!e:r!or#
B2 9ind1 Eetterman' %=trate#izin# on Disaster 6elie:)' U=G Toda1'
+2! listopada 233*!; Erank 7an#:itt' %Private 9ilitar1 Eirm Pit/(es "ts
=ervi/es in Dar:r)' National Pbli/ 6adio$ Gll T(in#s 5onsidered' 2*!
svibnja 233*!
BB Petet Pae' %De:ense 5ompanies Bra/in# :or =lo;do;n)' 7os
Gn#eles Times' 2! listopada 233*!
BH 0o(anna Neman and Peter =pie#el' %Pa1-as-Jo-Co Kva/ation
6oils 5apitol Xill)' 7os Gn#eles Times' +R! srpnja 233*!
B4 Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e Etre o: Far:are)' Ne; Jork
Times' 2I! stdeno#a 233H!
B* Poda/i sljedea dva odlomka potje iz$ 0o(n 6obb' %=e/tit1$
Po;er to t(e People)' East 5ompan1' ojak 233*!
BA 0venile' %Cot Ja Xstle &n)' on t(e albm 6ealit1 5(e/k'
GtlantaMFKG' 233*!
BI Bill ei#le1' %Ten 9ont(s G:ter Katrina$ Cttin# Ne; &rleans)'
5ommonDreams!or#' 2R! lipnja 233*!' ;;;!/ommondreams!or#
BR Do# Nrse' %Ne; 5it1 Bets 9illions on Privatization)' Gtlanta
0ornal-5onstittion' +2! stdeno#a 2334!
4++
H+ Do# Nil r!si+' %S 5 - i i 1 + l!ill " i( ! !+ ?!ro;in# Bsiness in Nortli
" lion)' Gtlanta jornal 5onstittion' *! rjna 233*!; Do# Cross'
UProposal to =plit ? ni#ia 5ont1 Dra;in#
5ries o: 6a/ism)' =eattle Times' 2H! sijenja 233A!
H2 United Nations &::i/e :or t(e 5oordination o: Xmanitarian G::airs'
%" lmaniiari!in =itation 6eport - =ri 7anka)' 2!-I! rjna 2334!'
;;;!relie:;eb!int!
2+! Nestanak mirovne ini/ijative$ "zrael kao poka i opomena
+ 5(risrop(er 5ald;ell' %T(e Falls T(at Fork Too Fells Einan/ial
Times ?7ondon@' +I! stdeno#a 233*!
2 9artin Fol:' %G Divided Forld o: K/onomi/ =//ess and Politi/al
Trmoils Einan/ial Times ?7ondon@' B+! sijenja 233A!; %Kg-Treasr1
5(ie: =mmers Farns on 9arket 6iskss 6eters' 23! ojka 233A!
B 6i/(ard Gbola:ia' Teal Crop' %Cns-to-5aviar "ndeg)' 233A!
H United =tates Xose o: 6epresentatives' 5ommittee on Covernment
6e:orm < 9inorit1 =ta::' =pe/ial "nvesti#ations Division' Dollars' Not
=ense$ Covernment 5ontra/tin# Under t(e Bs( Gdministration'
pripremljeno za zastpnika Xenr1ja G! Fagmana' lipanj 233*!' str! *'
;;;!oversi#(t!(ose!#ov; Tim Feiner' %7o/k(eed and t(e Etre o:
Far:ares Ne; Jork Times' 2I! stdeno#a 233H!; 9att(e; =;ibel'
%De:ensive Pla1)' Eorbes' 4! lipnja 233*!
4 Do; 0ones U!=! Xeav1 5onstr/tion "ndeg /losed at n+HB!BH on
=eptember +3' 233+' and /losed at 43A!HB on 0ne H' 233A! D0h2B4A'
%Xistori/al eoress mone1!/nn!/om; 0ames Clanz' %"raO
6e/onstr/tion 6nnin# 7o; on Ends)' "nternational Xerald Tribne
?Paris@' B+! listopada 2334!; Kllen Nakas(ima' %G Fave o: 9emories,'
Fas(in#ton Post' 2*! prosin/a 2334!; Gnn 9! =immons' 6i/(ard
Easset and =tep(en Bran' %Katrina Gid Ear :rom Elo;in#;P 7os
Gn#eles Times' 2A! kolovoza 233*!; Xelene 5ooper' %Gid 5on:eren/e
6aises nA!* Billion :or 7ebanese Covernment)' Ne; Jork Times' 2*!
sijenja 233A!
* =(a;n 9/5art(1' %KggonPs P&tlandis(P Karnin#s =park Eror)'
Clobe and 9ail ?Toronto@' 2! veljae 233A!
A 0onat(an 5riel' %T(e 5onspira/1 to 6e;rite RM++)' =an Eran/is/o
5(roni/le' B! rjna 233*!; 0im Footen' %Pbli/ Ei#resP 6ants Fiden
6a/ial 5(asm)' Gtlanta 0ornal-5onstittion' 22! sijenja 233*!
I K9-DGT' T(e &EDGM56KD "nternational Disaster Database' %233*
Disasters in Nmbers)' ;;;!em-dat!net; Peter Ber#en and Pal
5ri/ks(ank' %T(e "raO K::e/t$ Far Xas "n/reased Terrorism =even:old
Forld;ide)' 9ot(er 0ones' ojak-travanj 233A!
R 9/5art(1' %KggonPs P&tlandis(P Karnin#s =park Eror); Filliam
Xartn# and 9i/(elle 5iarro//a' %T(e 9ilitar1Tndstrial-T(ink Tank
5ompleg)' 9ltinational 9onitor' sije-anj-veljaa 233B!; 6obert
&PXarro; 0r!' %7egisNegis to B1 =eisint :or nAA4 9illion)'
Fas(in#ton Post' +4! srpnja 233H!; 6a/(el 9ona(an and Klena Xerrero
Beamont' %Bi# Time =e/rit1)' Eorbes' B! kolovoza 233*!
+3 %6e/ap o: =atrda1' 0l1 R' 2334)' Eog Ne;s$ T(e 5ost o:
Ereedom' ;;;!:ogne;s!/om
++ Dan Cillerman' %T(e K/onomi/ &pportnities o: Pea/e)' izjava za
tisak' Tr#ovinska komora' *! rjna +RRB' /ited in C1 Ben-Porat' %G
Ne; 9iddle KastD$ Clobalization' Pea/e and t(e PDoble 9ovement,'P
"nternational 6elations +R' br! + ?2334!@$ str! 43!
+2 K:raim Davidi' UClobalization and K/onom1 in t(e 9iddle Kast - G
Pea/e o: 9arkers or a Pea/e o: Ela#sD) Palestine-"srael0ornalT' br! + i
2 ?2333!@$ str! BB!
+B =(lomo Ben-Gnn' G Pla/e :orGll ?Tel Gviv$ Xakibbtz Xame/(ad'
+RRI!@' ++B' /ited in Davidi' UClobalization and K/onom1 in t(e 9iddle
Kasts BI!
4+2
"PS ?i/ltl Nilln! Si-goilns ni Ui n!lis!sai i$PU Fas(in#ton " i mrs' +R! si
j/-tU ++ j !+ N)F2!; "8trr lPonl! a`VbPrliiinP and Foes G;aii =oviet 0e;s
in "sraelU' 5(ristian =/ien/e 9onitor' 24! 'srpiiN!i lP@Rl!; 7isa Tal/sni/k'
%Unrest Fill =pr 6ssian 0e;s to "srael' &::i/ial =a1s)' Gssoi i!ii/d
Press' 4! listopada +RRB!; U"sraelPs Glienated 6ssian 8oters 5r1
Betra1al)' G#en/e Eran/e-Presse' I! svibnja 233*!
+* Cre# 91re' %"srael K/onom1 Xms Despite Gnnal Trnlt)'
"nternational Xerald Tribne ?Paris@' B+! prosin/a 233*!; %"srael
6eopens Caza =trip)' United Press "nternational' 22! ojka +RR2!
+A Petet Xirs/(ber#' %Barak =ettlement Poli/1 6emains 8ittall1 t(e
=ame as Netan1a(Ps)' 0ersalem 6eport' H! prosin/a 2333!
+I Gmeri/ans :or Pea/e No;' %T(e 6ssians)!
+R David =imons' %5old 5al/lation o: Terror)' Eorbes' 2I! svibnja
2332!; >eev Klein' %0anar1 - 9a1 Trade De:i/it =(oots p +*o to
nB!4R Billion)' Clobes ?Tel Gviv@' +2! lipnja 233+!; Neal =andler' %Gs
i: t(e "nti:ada FerenPt Kno#()' BsinessFeek' +I! lipnja 233+!
23 Navod o %raketnom #oriv) potjee od =(lomoa 9aitala' pro:esora
na "sraelPs Te/(nion "nstitte o: 9ana#ement! Nelson D! =/(;artz'
%Prosperit1 ;it(ot Pea/e)' Eortne' +B! lipnja 2334!; =(lomo Ben-
Gmi' =/ars o: Far' Fonds o: Pea/e$ T(e "sraeli-Grab Tra#ed1
?&g:ord$ &g:ord Universit1 Press' 233*!@' str! 2B3!
2+ United Nations =pe/ial 5oordinator in t(e &//pied Territories'
earterl1 6eport on K/onomi/ and =o/ial 5onditions in t(e Fest Bank
and Caza =trip' +! travnja +RRA!; Ben-Gnn' =/ars o: Far' Fonds o:
Pea/e' 2B+; =ara 6o1' %F(1 Pea/e Eailed$ Gn &slo Gtops1)' 5rrent
Xistor1 +3+' br! *4+ ?sijeanj 2332!@$ +B!
22 5(ris 9/Creal' %Dead(M T(irst)' Cardian ?7ondon@' +B! sijenja
233H!
2B %Norman Einkelstein i Eormer "sraeli Eorei#n 9inister =(lomo
Ben-Gmi Debate)' Demo/ra/1 No;Y +H! veljae 233*!'
;;;!demo/ra/1no;!or#
2H "zraelske poslovne novine Clobes iznose podatak daje izme. 233+!
i 233B! "zrael oekivao %kmlativni pad od I'4 posto stope rasta po
stanovnik)' to je zapanjji nazadak! >eev Klein' %2332 Forst Jear
:or "sraeli K/onom1 =in/e +R4B)' Clobes ?Tel Gviv@' B+! prosin/a
2332!; =andler' %Gs i: t(e "nti:ada FerenPt Kno#()!
24 Gton Xeller and 0ames Ba#nall' %G:tet t(e "nti:ada$ F(1 "sraelPs
Te/( Titans Gre 5(allen#in# 5anadian Kntrepreners as a Clobal
Eor/e)' &tta;a 5itizen' 2I! travnja 2334!; =/(;artz' %Prosperit1
;it(ot Pea/e)!
2* =san Karlin' %Cet =mart;P Eorbes' +2! prosin/a 2334!
2A 6an Da#oni' %&Pseas 5os' CovPts to "nspe/t "staeli Gnti-Terror
9et(ods)' Clobes ?Tel Gviv@' 22! sijenja 233*!; Ben Fino#rad' %U!=!
Girport Dire/tors =td1 To#( "sraeli =e/rit1 9easres G(ead o:
=mmer Travel)' Gsso/iated Press' I! svibnja 233A!; =tate o: "srael'
9inistr1 o: Pbli/ =e/rit1' %"nternational Xomeland =e/rit1
5on:eren/e' 233*)' +R! ojka 233*' ;;;!mops!#ov!il!
2I Xeller and Ba#nall' %G:ter t(e "nti:ada); Jaakov Katz' %De:ense
&::i/ials Gim Xi#( at Paris =(o;)' 0ersalem Post' +3! lipnja 233A!;
Xadas 9anor' %"srael in Eort( Pla/e amon# De:ense Kgporters)'
Clobes ?Tel Gviv@' +3! lipnja 233A!; =teve 6odan and 0ose 6osen:eld
%Dis/ont Dealers)' 0ersalem Post' 2! rjna +RRH!; Car1 Dors/(' %T(e
"n/redible "sraeli =(ekel' as "sraelPs K/onom1 5ontines to Boom)' T(e
9arket &ra/le' I! svibnja 233A' ;;;!marketora/le!/o!k
2R =/(;artz' UProsperit1 ;it(ot Pea/e)!
4+B
nia!iiim; Ni/e =1stems' %" i me Fitt net ?l li! lone@U! =n ess =tories'
;;;!llkr!nil B+! 0ames Ba#nall' %G Forld ol 6isk$ "sraelPs T/i "i =eel
or + P" lei s + esst ins on " @oin# Bsiness in t(e Ne; G#e ol Terror)'
&tta;a 5itizen' B+! kolovoM!a 2?@?KS!; " lei t!i + @i 'iNiet' U" P tan#o
&::i/e Keeps Fat/( in Far on Terror)' Denver Post' +H! kolovoza
2334!
B2 =per5om' %=per5om =i#ns n43m National 9lti "d G#reement
;it( a Kropean 5ontr1!!' priopenje za tisak' +R! rjna 233*!;
=per5om' %5it1 ol 7os Gn#eles to Deplo1 =per/omPs "69= 9obile
5redentialin# and Xand(eld 8eri:i/ation =1stem)' priopenje za tisak'
2R! stdeno#a 233*!; =per5om' %=per5om =i#ns n+!4m ePassport
Pilot G#reement ;it( Kropean 5ontr1;P priopenje za tisak' +H!
kolovoza 233*!' ;;;! sper/om#rop!/om
BB 5(e/k Point' %Ea/ts at a Clan/e)' ;;;!/(e/kpoint!/om
BH David 9a/(lis' %U= Cets "sraeli =e/rit1 :or =per BovMU'
0ersalem Post' H! veljae 233A!; Ne; G#e =e/rit1 =oltions' PPartial
5lient 7ist)' ;;;!nass/orp!/om
B4 Kevin 0o(nson' U9ansions =pared on Upro;nPs Xi#( Crond)'
7"=G Toda1' +2! rjna 2334!
B* "nternational =e/rit1 "nstr/tors' %Gbot) and %5lients)'
;;;!isisa!s!
BA %Colan Crop 7an/(es 6i#oros 8"P Prote/tion 5lasses)'
priopenje za tisak' travanj 233A!; Colan Crop' %5lients)'
;;;!#olan#rop!/om
BI =/(;artz' %Prosperit1 ;it(ot Pea/e); Neil =andler' %"sraeli
=e/rit1 Barrier Provides Xi#(-Te/( Ni/(e)' Kn#ineerin# Ne;s-
6e/ord' B+! svibnja 233H!
BR David Xbler' %=B"net Tra;ls :or =mall-Bsiness Partners)'
Eederal 5ompter Feek' 2! listopada 233*!; =andler' %"sraeli =e/ri(-
Barrier Provides Xi#(-Te/( Ni/(e)!
H3 =/(;artz' %Prosperit1 ;it(ot Pea/e)!
H+ Klbit =1stems 7td! and 9a#al =e/rit1 =1stems 7td' UXistori/al
Pri/es)' Ja(ooY Einan/e' :inan/e!1a(oo!/om; Barbara Fall' %Eear
Ea/tor)' "nternational Xerald Tribne ?Paris@' 2I! sijenja 233*!; Kle/ta
Draper' %8erist =1stems Kmer#es as 7eader in 8ideo =rveillan/e
9arket)!
H2 %T(omas 7! Eriedman' %&tsor/e t(e 5abinetD) Ne; Jork Times'
2I! veljae 233A!; 6t( K#las(' %6eport Paints Cloom1 Pi/tre o: 7i:e
:or "sraeli 5(ildren)' 0ersalem Post' 2I! prosin/a 233*!
HB Karen Katzman' %=ome =tories Jo 9a1 Not Xave Xeard)' report
to t(e 0e;is( Eederation o: Creater Fas(in#ton' ;;;!s(alomd/!or#;
Jitz(ak 7aor' %Jo Gre Pterrorists' Fe Gre 8irtos)' Tondon 6evie;
o: Books' +A! kolovoza 233*!
HH Tel Gviv =to/k Kg/(an#e 7td!' TG=K 9ain "ndi/ators' B+! kolovoza
233*!' ;;;!tase! /o!il; Eriedman' %&tsor/e t(e 5abinetD); 6eters'
%CDP Cro;t( Ei#re =las(ed)' 7os Gn#eles Times' +! ojka 233A!;
Cre# 91re' %Gmid Politi/al Up(eaval' "sraeli K/onom1 =ta1s
Xealt(1)' Ne; Jork Times' B+! prosin/a 233*!; Forld Bank Crop'
Fest Bank and Caza Update' rjan 233*!' ;;;!;orldbank!or#
H4 =san 7erner' %"sraeli 5ompanies =(ine in Bi# Gpple)' 0ersalem
Post' +A! rjna 233*!; &sama Xabib' %7abor 9inister =a1s Far 7ed to
X#e 0mp in Nmber o: Unemplo1ed,' Dail1 =tar ?Beirt@' 2+!
listopada 233*!
H* "ntervie; ;it( Dan Cillerman' 5NN$ 7o Dobbs Toni#(t' +H! srpnja
233*!
HA Karin Brlliard' %PCated 5ommnitiesP :or t(e Ftr-6ava#ed)'
Fas(in#ton Post' 2B! travnja 233A!; Dean Jates' UBa#(dad Fall
=parks 5on:sion' Divisions in "raO)' 6eters' 2B! travnja 233A!
HI 6or1 9/5art(1' U&//pied Caza like Gpart(eid =ot( G:ri/a' =a1s
UN 6eport)' Cardian ?7ondon@' 2B! veljae 233A!
4+H
>aklj/ik$ &poravak od oka$ Uspon narodne obnove
+ l!ni (iPi' UBolivia "ndians Xail t(e =;earin# "n or &ne ol + (eir
&;n as PresidentU' Ne; Jork Times' 2B! sijenja 233*!
2 Tom Kerr' Gsian 5oalition :or Xosin# 6i#(ts' %PeoplePs 7eaders(ip
in Disaster 6e/over1$ 6i#(ts' 6esilien/e and Kmpo;ermentU' P(ket
disaster seminar' B3! listopada - B!stdeno#a 233*' P(ket 5it1'
;;;!a/(r!net
B Gntillano pripada >emljinom odbor 7a 8e#a 5ara/as! Xablemos
del PoderMTalkin# o: Po;er' dokmentarni :ilm' redatelji/a$ Nina
7opez' prod/ent$ Clobal FomenPs =trike' 2334!'
;;;!#lobal;omenstrike!ner
H Teren/e 5or/oran' %Eree 9arkets 7ose T(eir 7ast 7ion)' National
Post ?Toronto@' +A! stdeno#a 233*!
4 0im Febb' %5lass =tr##le)' Fall =treet 0ornal' +4! stdeno#a
233*!
* Ceo::re1 Jork' %Beijin# to Tat#et 6ral Povert1)' Clobe and 9ail
?Toronto@' *! ojka 233*!; 7arr1 6o(ter' %G Fidenin# Cap Krodes
Gr#entinaPs K#alitarian "ma#e)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a 233*!;
Forld "nstitte :or Development K/onomi/s 6esear/(' %Pioneerin#
=td1 =(o;s 6i/(est T;o Per/ent &;n Xal: Forld Fealt()' press
release' 4! prosin/a 233*!' ;;;!;ider!nii!ed; =ara( Gnderson et ak'
Kge/tive Kg/ess 233*$ De:ense and &il Kge/tives 5as( in on
5on:li/t' B3! kolovoza 233*!' stt! +' ;;;!:aire/o-noin1!or#; Febb'
%5lass =tr##le)!
A 6al Car/es' %Eormer Ur#a1an Di/tator Grrested)' Gsso/iated
Press' +A! stdeno#a 233*!; %Gr#entine 0d#e Paves Fa1 :or Ne; Trial
o: Kg-Di/tator 8idela)' G#en/e Eran/e-Presse' 4! rjna 233*!; %Eormer
Gr#entine 7eader "ndi/ted :or 233+ Bond =;ap)' 9er/oPress' 2R!
rjna 233*!' ;;;!iner/opress!/om
I %Eormer 7atin Gmeri/an 7eaders Ea/in# 7e#al TroblesU' 9iami
Xerald' +I! sijenja 233A!
R Gndre; &sborn' %T(e G<> o: &li#ar/(s)' "ndependent ?7ondon@'
2*! svibnja 233*!
+3 Pal Faldie' %Xollin#er$ Pblis(er or PBank o: 5onrad Bla/kPD)
Clobe and9ail ?Toronto@' A! veljae 233A!; %Politi/al G/tivist Crover
NorOist)' National Pbli/ 6adio 9ornin# Kdition' 24! svibnja 233+!;
0onat(an Feisman' %Po;er:l C&P G/tivist =ees Xis "n:len/e =lip
over Gbramo:t Dealin#sU' Fas(in#ton Post' R! srpnja 233*!
++ Ceor#e F! Bs(' " (e National =e/rit1 =trate#1 o:t(e United
=tates' rjan 2332!' ;;;!;(ite(ose!#ov!
+2 0ane Bsse1' UDemo/rats Fon Bi# b1 &pposin# Eree-Trade
G#reements)' 9iami Xerald' 23! stdeno#a 233*!; 6obin Toner and
0anet Klder' %9ost =ppott U!=! Carantee o: Xealt( 5are)' Ne; Jork
Times' 2! ojka 233A!
+B 5orpora/ikn " 'aiY ik )barkmetro' 7atino barkmetro 6epon233*'
;;;!latinobaro metro!or#
+H =san Ceor#e and Krik Fesselis' %F(1 Eren/( and Dt/( 5itizens
Gre =a1in# N&)' Transnational "nstitte' 2+' 2334!' ;;;!tni!or#
+4 7o Dobbs' ?$NN$ "!o Dobbs Toni#(t' +H! travnja 2334!
+* 9artin Grnold' UPolis( Plmber =1mboli/ o: all Eren/( Eear abot
5onstittions' Einan/ial limes ?7ondon@' 2I! svibnja 2334!
+A Gndte; 5rr1' ` Xie ? arse G#ainst PolandPs Ne; President)' Ne;
6epbli/' +A! stdeno#a 2334!; Ered + lallida1' UFarsa;Ps Poplist
T;ins)' openDemo/ra/1' +! rjna 233*!' ;;;! opendemo/ra/1!nei;
"an Tra1nor' %G:ter 5ommnism$ Gmbitios' K//entri/ - Polis(
4+4
+I Perr1 Gnderson' U6ssiaPs 9ana#ed + @eiin i'1)' + on'"on 6ene;
o: Xooks! 28 snriN!i 233A!
+R 8ladimir 6ad1(in' %6a/ial Tension on t(e 6ise in 6ssia)' " (e ++
i ;in' "d! rjna 2!+ @?@?S!; Gmnest1 "nternational' 6ssian Eederation$
8iolent 6a/ism &t o: 5ontrol' H! svibnja 233*!' ;;;!amnest1!or#
23 Xelen Foma/k' %No Xidin# Pla/e :or =/ared Eorei#ners in 6a/ist
6ssia)' =1dne1 9ornin# Xerald' *! svibnja 233*!
2+ Xenr1 G! Kissin#er' 9emorandm to t(e President' =bje/t$ N=5
9eetin#' November * < 5(ile' 4! stdeno#a +RA3!' skinta oznaka
tajnosti' ;;;!#;n!edM-nsat/(iv!
22 0a/k 5(an#' %Eear o: Privatization Cives Brazilian President a 7ead
in 6no::)' Kni#(t 6idder' 2*! listopada 233*!; Xe/tor Tbar'
UNi/ara#a =ees 6ed &ver Bla/kots)' 7os Gn#eles Times' B3!
listopada 233*!
2B Nikolas Kozlo::' %T(e 6ise o: 6a:ael 5orrea)' 5onterPn/(' 2*!
stdeno#a 233A!; =imon 6omero' U7e:tist 5andidate in K/ador "s
G(ead in 8ote' Kgit Polls =(o;)' Ne; Jork Times' 2A! stdeno#a
233*!
2H %Gr#entine President 9arks T(ird Jear in &::i/e ;it( 5ampai#n-
=t1le 6all1,' BB5 9onitorin# "nternational 6eports' 2*! svibnja 233*!
24 Dan Keane' %=ot( Gmeri/an 7eaders Dream o: "nte#ration'
5ontinental Parliament,' Gsso/iated Press' R! prosin/a 233*!
2* Dn/an 5ampbell' %Gr#entina and Ur#a1 =(n U= 9ilitar1
G/adem Cardian ?7ondon@' *! travnja 233*!; %5osta 6i/a eits U=
Trainin# at Kg-=/(ool o: t(e Gmeri/as,' G#en/e Eran/e-Press' +R!
svibnja 233A!
2A 6o#er Brba/(' UK/adorPs Covernment 5atiosl1 Takes "ts Eirst
=teps,' NG57G Ne;s' +R! veljae 233A!' ;;;!na/la!or#
2I 5(ris Kral' %Bi# 5ooperative Ps( in 8enezela)' 7os Gn#eles
Times' 2+! kolovoza 233*!
2R Kmir =ader' %7atin Gmeri/an Dossier$ Eree Trade in 6e/ipro/it1,'
7e9onde DiplomatiOe' veljaa 233*!
B3 Ceor#e F! Bs(' T(e National =e/rit1 =trate#1 o: t(e United
=tates o: Gmeri/a' ojak 233*!' str! B3' ;;;!;(ite(ose!#ov; intervj
sa =tanle1jem Eis/(erom R! svibnja 233+' za televizijsk serij
5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e Forld K/onom1'
;;;!pbs!or#
B+ 0or#e 6eda' %5(avez =a1s 8enezela Fill Pll ot o: t(e "9E'
Forld Bank)' Gsso/iated Press' +! svibnja 233A!; Eiona &rtiz'
UGr#entinaPs Kir/(ner =a1s No Ne; "9E Pro#ram)' 6eters' +! ojka
233A!; 5(ristop(er =;ann' Bloomber# Ne;s' %X#o 5(avez Kgploits
&il Fealt( to Ps( "9E Gside)' "nternational Xerald Tribne ?Paris@'
+! ojka 233A!
B2 "bid!; UK/ador Kgpels Forld Bank 6epresentative,' G#en/e
Eran/e-Press' 2A! travnja 233A! 6eters' %7atin 7e:tists 9ll eittin#
Forld Bank Grbitrator,' Fas(in#ton Post'Y3@! travnja 233A!; Koin
5allan and Kris(na C(a' U=/andal T(reatens Forld BankPs 6ole)'
Einan/ial Times ?7ondon@' 2B! travnja 233A!
BB 9i/(ael Fines' U=(ant1to;n D;ellers in =ot( G:ri/a Protest t(e
=l##is( Pa/e o: 5(an#e)' Ne; Jork Times' 24! prosin/a 2334!;
Brendan =mit( et al!' U5(inaPs Kmer#in# 7abor 9ovement,'
5ommondreams!or#' 4! listopada 233*' ;;;!/ommondreams!or#!
Esnota$ "bid!
BH 0ean Badrillard' Po;er "n:erno ?Paris$ Calilee' 2332!@' IB!
B4 5entral "ntelli#en/e G#en/1' Xman 6esor/e Kgploitation Trainin#
9anallRIB!' ;;;!#;!edM-nsar/(iv!
4+*
Nr;%' li! 9N/iPnj!i 233A!; "!1sandra ?@lir!9 roni' %6/tonsi iiiinn ? iln/l
=!i1s " lePs =ti-p?n n# Do;n-' "(l1 =liir ?Beirt@' 2H! kolovoM!a 233*!
BA + "/l/ii/ ? aiop/r' %Gid 5on:eren/e 6aises nA!* Billion :or 7ebanese
Covernment)' Ne; Jrk "(nes' 2*! sijenja 233A!; &sama Xabib'
%=iniora Unveils 6e:orm Plan Gimed at " mpressin# Paris """ Donors)'
Dail1 =tar ?Beirt@' B! sijenja 233A!; &sama Xabib' %Plans :or
Tele/om =ale 9ove G(ead)' Dail1 =tar ?Beirt@' B3! rjna 233*!
BI 9o(amad Bazzi' %PeoplePs 6evolt in 7ebanon)' T(e Nation' I!
sijenja 233A!; Tris( =/((' %&n t(e Kd#e o: 5ivil Far$ T(e 5edar
6evoltion Coes =ot()' 5onterPn/(' 2B! sijenja 233A!'
;;;!/onterpn/(!or#
BR 9ar1 Xenno/k' %7ebanonPs K/onomi/ 5(ampion)' BB5 Ne;s' +H!
veljae 2334!; 6and1 Cra##' %Beirt)' 9etropolis' stdeni +RR4!' str!
2+' 2*; %G Bombed-&t Beirt "s Bein# Born G#ain - Eit:ll1)'
Gr/(ite/tral 6e/ord +II' br! H ?travanj 2333!@!
H3 Bazzi' %PeoplePs 6evolt in 7ebanon)!
H+ Gna No#eira and =aseen Ka;zall1' %7ebanon 6ebilds ?G#ain@)'
"nd1pendent' B+! kolovoza 233*' ;;;!ind1pendent!or#; Kambiz
Eoroo(ar' %Xezbolla(' ;it( n+33 Bills' =tr##les to 6epair 7ebanon
Dama#e)' Bloomber# Ne;s' 2I! rjna 233*!; &ma1ma Gbdel-7ati:'
%6isin# Erom t(e Gs(es)' Gl-G(ram Feekl1' B+! kolovoza 233*!
H2 David Erm' %5onter:eit Ne;s)' National Post ?Toronto@' 2*!
kolovoza 233*!
HB %=painPs Gznar 6les &t Talks ;it( BasOe Crop KTG)'
Gsso/iated Press' ++! ojka 233H!
HH Klaine =/iolino' %"n =painPs 8ote' a =(o/k :rom Demo/ra/1 ?and t(e
Past@)' Ne; Jork Times' 2+! ojka 233H!
H4 =antisda Kka/(ai' %T(is 7and "s &r 7and)' Ban#kok Post' 2!
ojka 2334!
H* Tom Kerr' Gsian 5oalition :or Xosin# 6i#(ts' %Ne; &rleans 8isits
Gsian Tsnami Greas - =eptember R-+A' 233*)' ;;;!a/(r!net
HA "bid!
HI Kerr' %PeoplePs 7eaders(ip in Disasrer 6e/over1$ 6i#(ts' 6esilien/e
and Kmpo;er-ment)!
HR Kerr' %Ne; &rleans 8isits Gsian Tsnami Greas)!
43 6i/(ard G! Febster' %N!&! =rvivors 7earn 7essons :rom Tsnami
6ebilders)' Ne; &rleans Bsiness' +B! stdeno#a 233*!
4+ 6esidents o: Pbli/ Xosin#' %Pbli/ Xosin# 6esidents Take Ba/k
T(eir Xomes)' press release' ++! veljae 233A'
;;;!peoplesor#anizin#!or#
42 eote :rom 0osep( 6e/asner! =teve 6itea' %T(e Dream Team)'
Times-Pi/a1ne ?Ne; &rleans@' +! kolovoza 233*!
4+A
G 7egi/on o: Terror' +2R
G eestion o: Tortre ?9/5o1@' HA
Gbdlla(' G(med' B2R
Gbramo::' 0a/k' B3A' HBR
Gb C(raib ?zatvor@' BB' ++*)' B+I'
B*+-B*B' BA2) G//entre' 2R* G/tion G#ainst Xn#er' BR* G/tionGid
?nevladina dr#a@' BR+'
BRB
G/na' 5ladia' +2A' B23
Gd Xo/ 5ommittee on 5(ile ?amerika korpora/ija@' A+
G:#anistan' +2I' 23A' 2*A)' 2RI' B*3' H+I
G:riki na/ionalni kon#res ?GN5@'
+R2-2+B' HHB' H43!
v! Povelja slobode! G#en/ija za na/ionaln si#rnost
?N=G@' 2RB' 2R* G#resto' 0o(n' BB3-BB+ G(med' 6((el' BB+ G"D=
kriza' 6siji' 2BB
patenti za lijekove' 2AA' 2IB
0noa:rikoj 6epbli/i' 233' 23B G"C ?korpora/ija@' 2*A Glbats'
0ev#enija' 2B2 Glbri#(t' 9adeleine' 2**-2*A Glegander' 0ane' 2RB
Gl:onsin' 6al' +4A' +*+' +*4 Gli' Xai' B*2-B*B Glla;i' Gli Gbdl-
Gmir' +* Gllba#(' 0osep(' 2II' B3I' H3B Gllende' =alvador' A3' A+-A2'
AH' A*'
A*' I3-I+' II' +33-+3+' +3A-+3I' +R4' HHB-HHH
al-eaida' 2RI' BHI' H3R
al-6a(im' G(med' BH3)
al-=adr' 9oOtada' B42' B4I' B**' BA+
al-=a:i' Gli Gbdel Xakim' B4I
Glso#ara1' 9aria 0lia' 2BI
Glir' tortra ' HI' +2I-+2R
Gman 6esorts' BIH
Gmeri/as Fat/(' +2H
Gmerika dr#a inenjera' H3A
Gmerika dr#a za #ra.anske slobode
?G57U@' 2RA'B*2 Gmeriki institt za podzetnitvo' +B'
2B' B+4' B2+ Gmnest1 "nternational' 4B' +23-+2B amnezija' kao
posljedi/a elektrooka'
BB-B*' BA-BI Gmo/o! ?na:tna kompanija@' 2BI G96 5orp!' 2BI
GN5! v! G:riki na/ionalni kon#res Gn/(el' David' B2 Gnderson' 0a/k'
A2 Gndre;s' 5assandra' +* Gn#lo-Gmeri/an ?korpora/ija@' 234
anti#lobaliza/ija' BI4-BI*' BRH
potaknta kapitalizmom katastro:e'
2A2-2AB
v! #lobaliza/ija Gntillano' Gndr\s' HB* apart(ejd katastro:e' H+2' H+B-
H+H' HB4 Gppeal Tele/om ?0na Koreja@' 2A3 Gra:at' Jasser' H22'
H2*-H2A Grar' 9a(er' B2* Grbatov' Ceor#i' 2BH Grbenz Czman'
0a/obo' ** Grendt' 9arian' +A2
4+R
G! i revol/ija Qikak/ kole' +A'
+**-+*I' B2B
' R+-R*' RI-+33' +32' +3H-+34 Gr#entinska a#rarna li#a' ++2' +2R
Gr#entinski tribnal protiv imniteta'
+2I-+2R Grmita#e' 6i/(ard' B4H' B*4 Grti#as' 0ose Cervasio' +3A G= K
G Bro;n Boveri' 2I2-2IB Gs(Britt' H3B Gs(/ro:t Crop' 2RB-B3I
Gs(/ro:t' 0o(n' B3A-B3I Gs(more "nvestment 9ana#emenr'
2*A
Gslnd' Gnders' 2B3' 2BH GTiT' 2R4
Gstralija' ++A' 2HA' 2**' BAR Gtomatski sstav za /iljanje ?GT=@' 2RA
Gtoritarne ideolo#ije' 2A-2R Gven' Pjotr' 2+I' 22+-222 azijska banka
za razvoj' BIH Gzijska kriza' H+R
povijest' 2*+-2A3
trajne posljedi/e' 2A3-2AB Gznar' 0os\ 9aria' H44
Ba/evi/(' Gndre;' 2R+
Ba/(elet' 9i/(elle' HH4
Bake s Plaza de 9a1o ?Gr#entina@'
++A-++I Baker Botts ?odvjetnika rvrtka@'
B+3-B++
Baker' 0ames R4' 2*I' B3I-B++' B*I :inan/ijski skobi interesa' B3I-
B++
Baker' Ken' 22
Baker' 6i/(ard' +2
Bal/ero;i/z' 7eszek' +A3' +AA-+AI' +AR' 2HI
Bald;in' 9aitland' H+
Ban#kok "nvestment ?korpora/ija@' 2*I
Bank Boston' +*A
Bank 7emi ?"zrael@' HB2-HBB
Bank o: Gmeri/a' A+
Banzer' X#o' +HH' +H*-+HI
Bars(e:sk1' 5lrl/n/! 2A3
liiir1onPs' I?@ Battles' 9ike' +A Badrillard' 0/an' H4+-H4+ Ba1er'
&svaldo' ++4 Bazzi' 9o(amad' H4B Bearin#Point ?konzltantska
tvrtka@' BH3
Be/(tel ?korpora/ija@' 2+' +H2' 2BR' 2A3' B32' B+2' B2A)' BHI-B4+' B*A!
H3I' H++' HH4
Be/ker' Car1' 4*
Bedre#al' Cillermo' +HA-+HI
bedreni/a' panika listopad 233+!' 2IR
Be##' 9oazzam' ++*
Bela:onte' Xarr1' BRI
Belka' 9arek' BBH-BB4
Bell 5anadm' 2A3
Bell' Daniel' 4A
Bello' Falden' 2*B
Ben-Gmi' =(lomo' H2B' H2*-H2A
Benn' Ton1' +BI
benzin' BBH-BB4' BIA' H32-H3B! v! na:ta
Berezovski' Boris' HBI-HBR )Berkele1jska ma:ija) ?"ndonezija@'
A4-A*' IB'+24' +B4' 2*4 Berlinski zid' pad' +A3-+A+' +AR-+I3'
+R4
Bernstein' 0onas' 22I besknirvo' +B*' 2BB' BAI bin Talal' Gl;aleed'
2*R Bioport ?proizvo.a /jepiva@' 2IR Birmin#(am' 9i/(ael' B+I-B23
Bivens' 9atr' 22I Bla/k' 5onrad' HBI-HBR Bla/k;ater' 2+' 2AI' BHA'
B4R' BA+'
H3R' H++-H+2
politika' H++ Blair' Ton1' B4I' BAB Bland:ord' Dave' H3I Blitzer'
5(arles' 224-22* Blitzer' Fol:' B+H Ble "e?0G6@' 2+3-2++
423
"Finj!! 2o' 2%r' B3H' B+B B+H' HB2
Xo#!itstvo
iMraMin/ razlike ' 2B' 2*' + +H-++4' +IH' +II-+R3' +RB-+R4' 2++' 223'
22*' 2BB-2BH' 2**' 2A3' 2A2' BI+-BI2' BIH-BI4' BR2' BRR-H33' H+2-
H+B' HBB' HBI-H4H
kr#ovima kapitalista katastro:e'
2RR-B33
po(lepa i' 2B3-2B3
porast nejednakosti' R3' RH' RR-+33' B4H-B44' BRA
raspodjela' 23R
smanjenje razlika ' *2
v! siromatvo; plae bojkoti' koritenje b! javnosti' +R4 Bolivar'
=imkn' +3A Bolivija' 22R' HHI
ekonomska katastro:a' +HB-+H4
izbori' +HH
slom vlade' +BA
%okovi) koji s se primjenjivali' +H*-+43' +4B-+44 Bolivijska
alternativa za Gmerike
?G7BG@' HHI-HHR Bolni/a 5(arit1 ?Ne; &rleans@'
BRR-H33' H3* bombai-samoboji/e' B23' BAR' BR*'
H2B
Bond' Patri/k' 233
Bono' 2H3
Boot(' 0erome' 2*A
Booz Gllen Xamilton ?konzltantska
tvrtka@' 2R4' B3I' H3I' H42 Bordaberr1' 0an 9aria' +*+' HBI Bor#es'
0or#e 7is' +BA Bortno;ska' Xalin#' +AR Boston Clobe' 22H Bo;art'
Falter' BA Bo;en' =tart' B*I' BAH Bo;ersog' 0on 5' B*I BP ?Britis(
Petrolem@' 22I' B3*' BBI'
B*R
Brazil' *2' *R' R*-RA' +HH' +*3' +*I' +R*' 243' B2B' HHA' HHR
i revol/ija Qikak/ kole' *A' B2B Brazil$ Nikd vie ?izvjee@' R*'
+3R' +++
Bre/(t' Bertolt' B4B Bremer' 7! Pal' """' +*' B3R' B+R' B2B' B*A-B*I'
BA+' H+2
dolazak "rak' BB2' BB4
ekonomski /ar "rak' BB4-BH3' BHB-BH4' BHI' B42' B*3' B*R
pozorenja na protdare slobodnoj
tr#ovini' B4B-B4H Brian' Danielle' B+2
%5i#la) ?ileanski ekonomski
pro#ramMprirnik@' AI' +HR' +*H
kao dravna politika' I2-IB Brinkle1' Pal' B*I Britis( Cas' +H3 Britis(
Tele/om' +H3' 2A3 Bro;der' Filliam' +A3 Bro;n i 6oot ?podrni/a
Xallibrtona@' 2IH-2I4' B+4 Bro;n' 9i/(ael' B3I' H3+ Brno' 9i/(ael'
24B-24H Brts' Dennis' 23R Bd(oo' Davison' +*H' 24H-24* Bl#ari'
BI4 Bnjan' K(n' 2** Brston-9arsteller ?tvrtka za odnose s
javno@' RB' ++B Bs(' Ceor#e X! F' 2+4' 2HA' 2I2'
B3+' BB4)
i administra/ija' +A4' 2HB-2HH' 2IH-2I4
Bs(' Ceor#e F' +B*-+BA' B23-B2+' B2B' B4*' B4I
i administra/ija' +B' 23' 24' 2A' IR' +*I' 2BH-2BH' 2IA' B3A' H3+-H+3
irenje ovlasti izvrne vlasti' 2R3' B32 za#ovara privatiza/ij' 2I+' 2I*
Bs(' 0eb' 2I*
Bs(' 7ara' 2A4
Bsiness 6ondtable' H++
BsinessFeek' IA' RB' +H4' 2*R' H2*
5aballero' Eloren/io' H4
42+
5amdesss' 9i/(el' D4H' 2*2 5ameron' dr! K;an' BB-BH' B4-BR'
H2-HI' 4H-44' 4A-AI' B2H' B*4' H44 5anizaro' 0osep(' +2 5apital
5orre/tional 6esor/es' 2IA 5apitalism and Ereedom ?Eriedmanov
mani:est@' 2*' *B' I2' II 5arl1le Crop' 2*I' B+3-B++' BH3'
BAH
5arot(ers' T(omas' +I3
5arre:or' 2*R
5assid1' 0o(n' 2H2)
5astello Bran/o' Xmberto' AB
5avallo' Domin#o' +4I' +**-+*I'
2BR' 24B' HBI-HBR 5entar za latinoamerike ekonomske
stdije ?5(i/a#o@' *A' +2H 5entar za obramben politik ?=GD@'
H23
5entral "ntelli#en/e G#en/1 ?=GD@ v! 5"G
5entri za nadzor i preven/ij zarazni( bolesti' 2R3
5erletti' U#o' B2
5X29 Xill "n/!' BH+' BR3' H32' H3R%' H+H-H+4
5(andrasekaran' 6ajiv' BB+)' BH*
5(arles =/(;ab' 2*3
5(ase 9an(attan' RB' +4R
5(avez' X#o' AB' HH3-HH+' HH*-HHI
5(e/k Point ?izraelska zatitarska tvrtka@' HB3
5(ene1' Di/k' HR' 2HA' 2*I' 2RB' B3B-B3H' B+B' B+4' B2B' BB4)
:inan/ijski skobi interesa i' B34-B3A postaje direktor Xallibrrona'
2IH-2I*
pri(odi vojne indstrije i' 2I4-2I* za#ovara privatiza/ij' 2I+' 2IH
5(ene1' 7iz' B2+
5(ene1' 71nne' pri(odi vojne indstrije i' 2I4-2I*
5(esapeake "nnovation 5enter' B33
5(evron' B3*' BBI' H++' H+I
5(iarelli' Perer F' 44' B*I
ekonomske simlije ?? "n' a#o@;
ideolo#ija kapitalizma katastro:e i;
5ikako sveilite 5(inas Ne; &rder ?Fan# et a(@' + I* 5(oi/ePoint'
2R* 5(ristop(er' Farren' 22H 5"G ?5entral "ntelli#en/e G#en/1' =GD@
djelovanje protiv Gllendea' A+-AB'
AH' A*' +33-+3+ djelovanje protiv =karna' AB-A* dravni dari koje je
ini/irala' **'
I3-I+
:inan/iranje 9e.narodno# pravno#
odbora' +2+ %nesvakidanja izrenja) i' HR' 4B'
R*
podrka (ntama 0no#a /nja' R*-RA povezanost sa zakladom Eord'
+2*) privatni sektor otima djelatnike' H+3 tortra i' 2H' H4-HR' 42-4B
zanimanje za eksperimente %psi(ike vonje)' B2-H4
5itibank' *B' +4R' +*A' 2*3
5iti/orp' 2BI
5iti#rop' BBI' BI4' HB+
/jenovni okovi' zemlje razvoj i' +*3-+*+
5lark' Kat(leen' B++
5larke' 6i/(ard' B3I
5linton' Filliam 0!' 22+-222' 2HH' 2IH-2I4' B2+)
adminisrra/ija i' 22*' 2BH' 2*3' 2I3'
2I*' B33 zatvaranje ?izraelske #rani/e@; posljedi/e' H24-H2A 5o/a-5ola'
2*R' B+B 5odel/o' R+
5o#eneration ?Tajland@' 2A3-2A3
5o(en' 6i/(ard' B+I
5o(en' =tep(en' 2+B' 2+A
5ollins' Gnne' BA)
5ollision 5orse ?Norris@' B2+)
5ompter =/ien/es' 2I*)
5omsr' +HA
422
i onvm/' HB3
? !!n;!i1' %Y++' B+3-B++
?lo6Ponm' "/r/n/e' HB*-HBI
5orr' Kd;in' +HA
5orrea' 6a:ael' HHH' HHA' H43
5onterintelli#en/e Eield G/tivit1
?5"EG; U!=!@' 2RB 5ortois' =tep(ane' 2I 5PG! v! Privremena
koali/ijska vlast
?5PG' "rak@ 5reative Gsso/iates ?obrazovni
konzltanti@' BH3 5redit =isse Eirst Boston ?banka@' 22* 5risis
5onsltin# Pra/ti/e' BB*' B4B 5rna knji#a komnizma ?5ortois'
et al!@' 2I 5rz' Penelope' 2H3 5rveni kri' 42' 2I+' B*+' B*2'
H3A-H3R 5ban =#ar 5ane 5orp!' *4 5bi/ De:ense Gppli/ations'
BA2-BAB
5eenija' rat kao skretanje pozornosti' 22A' 2BB
5ikaka kola ?ekonomsko pravovjerje@' +4' +A' +R' 2B' 2R' 4*-*H' AI'
IB' R+-R2' +3*' +23-+2+' +2H-+24' +BH' +*+' +**-+*I' B2B' BHB-BHH'
B4+-B42' BRA' H32-H2B' H2I' HBA-HBI =tate Department' promi/anje'
**-*R
v! %8ain#tonski konsenzs) ?ekonomska politika@ 5ikako sveilite'
+4' 4*-4A' *3' *H Qile
i revol/ija 5ikake kole' +4' +A' **-*R' B2B ovisnost o pri(odima od
prodaje bakra' R3
povratak o#ranienoj %demokra/iji) 23+
okovi koje je pretrpio poslije dravno# dara' AI' I3-IB' I*-R3 tortra
' HI
ske promjene' pori/anje' H+2' H23 5bajs' Gnaiolij' 22A
Dae;oo' 2*+' 2*I Daimler5(r1sler 5orp!' ++2 Daleo' Cra/iela' +4I
Daniels' 9it/(' 2IA Davis' 9ike' H3H de Beavoir' =imone' +2I-+2R
De Beers ?korpora/ija@' 234 de 5astro' =er#io' AA' I2' IH' I*' ++H de
Klerk' E! F!' +R*-+RA' 23R de la Parra' 9ar/o Gntonio' ++H de la 6a'
Eernando' 2BR De 7a 6e' BBA de 8i/enti' Gz/ena' +2B) De:ense
8entre 5atal1st "nitiative' 2R2
de(maniza/ija' lo#a tortri'
B2A-B2I Demokra/ija Den# biaopin#' +IB-+IH' +I*'
+IA-+II' 22A' 2*A' HHB depresija ?ekonomska@' 24A-2*3' 2**-2*A
nametanje' +*' 2B' +*I' +IB-+IH' +II nespje( "rak' BH2-BHB prvi
pro/vat "rak' 2A4-B4* v! dere#la/ija nakon 8elike krize' *B-*H' I+
Desai' Gs(;in' 23A
%developmentalizam) *2' *H-**' HHB 5ile' planirano irenje' *R-A3
mjere protiv' *2-*B' R2' +3A
Dilema iz Davosa' H+*-H+A' H2+
dje/a' postpanje slajevima kad s roditelji pritvor' ++A-++I
Dobbs' 7o' 2*3' HH+
doktrina oka' +A-+R' 24' 2R' +H3-+H+' +I+-+I*' 2+I' 223' 2A2' 2I+'
BHB' H3*' HHB' H42 nespjesi' B*+
Dor#an' B1ron' BHR
Dossari' 0ma( al-' 4B
Do1le' 7en' A4%
42B
ntar' + +3' 2+4' 222' BH2' BH4'
B**' HBA' HH3-HH2' H4I! v!
%povratni dar) %drtvo vlasnitva)' IR' +B* drtvena klasa! v! klasne
razlike ?drtvene@; so/ijalizam
?demokratski@' stra(ovi' HHB drtvene zatitne mree' proranski
rezovi' +4'+*' *H' I2' I*' +HI' +*B'
+*A' +AR' 22+' 224' 24+-242'2*B'
H3*
Dravna po(a ?Kanada@' HB* Dravno sveilite ?"ndonezija@' A4' +24
d# ?dravni@ djelomini otpis' +H4' +*H' +A4' +AR dnika kriza' 24+'
HHA! v! D#
?dravni@; kamatne stope' kljni
pokreta kapitalizma katastro:e kanadski' 24+-242' HB+-HB2'
HBI-HBR kljni pokreta kapitalizma
katastro:e' +4I' +*3' +*+-+*2' nap(avanje' +4A otpis' 2+4' 2H+
Gr#entini' +4 I-+*3 Brazil' +4A' +*3 Qile' +4I-+4R
0noa:rikoj 6epbli/i' 23I-23R
Kini' +4I
7ibanon' H42
Poljskoj' +AH-+A*
6siji' +4I' 2+4
Ur#vaj' +4A D#ard' 0o(n' HB4 Dlles' Gllan' *4 Dlles' 0o(n
Eosrer' *4' B3B Dniki ok' +4R-+*2' 23R%' 2AB' HH* D1n5orp' BH3'
BHR' H+B
Ka#lebr#er' 7a;ren/e' 2HB Kd;ards' =ebastian' +*2 Kisenber#'
5arol1n' 2H* Kisen(o;er' D;i#(r D!' 23' *H-*4'
2I2' B3B ekonomija katasrro:e v! ekonomija
J@V BP@2' !8@i' +3H-H34 Kkonomija slobodno# Mila'
problemi' 4I ekonomija' *2
indstrija %si#rnosti) i njezini
proizvodi' 2RA-B33' H2R-HB4 lo#ika %prelijevanja)' 23B' 2++-2+2'
BR3-BR+' HBI protek/ionizam' *+-*B ranalni modeli' 4A v!
kapitalizam' 5ikaka kola
?ekonomsko pravovjerje@' slobodno
trite' ekonomija' %8ain#tonski
konsenzs) ekonomska mo izvan politiko# nadzora' +R*-232'
23I-2+B
prikrivena kao nevana' 2R+-2R2' B3H ekonomska ok-terapija nakon
++! rjna' 2R3-2R2 %neizravne tete) kao posljedi/a'
2B2-2BB prividna vanost' 2HI-2HR' 2A4 reak/ije protiv' HH3-HH2 v!
korp/ija ?vlade@' dere#la/ija' nametanje' kapitalizam katastro:e'
99E' za(tjev za provedbom ekonomske ok-terapije od strane'
siromatvo' privatiza/ija' nametanje' nasilna provedba ok-terapije'
javna potronja' prisilno rezanje' bo#atstvo' =vjetska banka' ekonomska
ok-terapija za Xondras' BII za 9aldive' BR+-BRB za -ri 7ank' BIA-
BR+' BR*-BRA eksperimenti podrj senzorne
depriva/ije' H3' H* Kkvador' +BA' +4+' HHH' HHA' H43 Kl =alvador' B*H'
HHA Klbit' HB2
42H
7io %i/rapiZ!YU! "li ""P ?v! /l/ktrokonv lM!iviia terapija@ kao tortra' BH'
BA' H4' HI-HR' 42-4B' RA-RI' ++2' B*3' B*B-B*4
elektrokonvlzivna terapija' B2' BA'
BI-BR' Klstner' 0o(n' B33 Kmmanel' 8i/tor' ++B-++H Knders' David'
H3B Knron' 2B*' 2BI' 2IR' B4R' HBR Knter#1' H3* Kr(ard' 7d;i#' IA)
Kri/son' 6i/(ard' 2BH Kri/sson' 2*R Ks/obar' Eilemon' +4B Kspinosa'
9aria Eernanda' HHA Kt/(e/olatz' 9i#el &svaldo' +3H' ++B Kropska
nija ?KU@' +R3' +R*' 2BH Kven-Kzra' 0a/ob' HB2 Kgport-linport Bank!
v! U!=
Kgport-"mport Bank Kggon9obil' B32' B3*' B+R' BBI' H+I'
H23' HB+
Ealklandski rat ?+RI2!@' +I' +BI-+H3' +4*
Earma/etska indstrija' vojna zatita' B32
:armeri' napadi na' ++2
Earrak(an' 7ois' H+R
East 5ompan1' Gll
Ea1' Cen! Ceor#e' BA2)
EB" ?=avezni istrani biro =GD@' 42'
2I*' 2R4-2R*' BB+' H2R' HB+ EDG! v! Uprava za lijekove i (ran
?=GD@
%:ear tip) ?obrambena strate#ija@' B2* Eeierstein' Daniel' +32 Eeit('
Do#las' B+4 Eeitlo;itz' 9arOerite' + +H' +2R) EK9G' 2II' B3I' BB2'
H3B-H3H' H+B' H+4' H4H
nepozdanost' H4A
plja vlada i' H33-H3+' H3R-H+3
"rrr/1ra' 7ilia' P@W@' +33 Eelner' Kd' 2I2' 2II Eiat' +++-++2 Eilipini
ekonomska depresija' 24R
pokoravanje 99E-ovim za(tjevima' 2*2
tortra' HI Einan/ial Times ?7ondon@' +BI' 2A2'
H43
Eirestone Tire i 6bber' +H2 Eis/(er' =tanle1' 22*' 2HA-2HI'
2*2-2*B' 2AB' H2I' HHR Eleis/(er' 9i/(ael' BH2' BHA Elor' B+B' H32'
H++' H+B Eontaine' Grtro' I2 Eorbes' 22*' 2B*-2BA' H2R Eord 9otor
5o!' +++-++2' +2*-+2A'
+2R' +4R Eord' Kdsel' +2* Eord' Cerald' 2A*' B2B Eord' Xenr1' +2*
Eortne ?asopis@' 2*' A4' +BB' 2AI' H2R
Eor =easons' BI4' BR2
Eog Ne;s' B+H' H2+
Eran/o' Eran/is/o' H44
Erank' Gndr\' v! Cdner' Erank Gndr\
Eree to 5(oose ?PB= televizijska
mini-serija@' +H2' +AI Ereire' Palo' +3A
Erente' Gmplio ?r#vajska koali/ijska
stranka@' HH3 Ered' =i#mnd' BA' +3I' B*4 Eriedman' 9ilton' AR' I3'
IA' ++*' +BB' 2BB' 2HR' 24R-2*3' 2IR-2R3' BBA' HH* dobija prilik
ispitati ekonomske
postavke 5ikake kole' ** dobitnik Nobelove na#rade' +23 doktrina
oka i' +H-+4' I4-I*' +H3-+H+' +I+-+I*' 2+I' BHB' H3A ?v! Eriedman'
9ilton' kapitalizam katastro:e i@ za#ovara trine %slobode)' 2R
424
idealistiki nazori' 24-2*' 4A-4I' *B'
I2' ++R' +H4' +*2' +RI' 24+' 2A3 kapitalizam katastro:e i' +A-+R' AI'
+H+' +4*' +*+' 2B*-2BA' 2R+ mentor 6ms:eld' 2I+-2I2
nezadovoljstvo Nigonovom
ekonomskom politikom' +BB-+B4 nje#ova navodna od#ovornost za
krenje ljdski( prava' +3B' ++R-+23' +II' 2*A samo kao %te(niki
savjetnik)' ++* sljedbeni/i' *I' +**' H32 smrt' 4I' HBA Eriedman' 6ose'
+B*' +IH Eriedman' T(omas' 23' 23H' 2A2'
B2+-B22 Erm' David' +R-23' BB4' H4H Ek1ama' Eran/is' 2*' +I+-
+I2' +R2' 2HA
Cajdar' 0e#or' 2+I-223' 22H' 22R'
BBH-BB4' BH2 Calbrait(' 0o(n Kennet(' *+ Caleano' Kdardo' +4' AR'
+3A' +3R'
++R' HH4
Calerias Pa/l:i/o ?tr#ovinski /entar
Benos Gires@' ++A Caltieri' 7eopoldo' #eneral' +BA-+BI Cand(i' 9!
K!' +B+ Cardiner' =am' B3+ Carner' 0a1' BBA Carten' 0e::re1' 2*R
Carve1' 9ar/s' +RH Carzkn' 0d#e Baltasar' +34 Ca1oom' 9amoon
Gbdl' BRB Cazprom ?rska ener#etska
kompanija@' 22I' B+3 Celb' 7eslie' 22B Celb' =tep(en' 23* Ceneral
Kle/tri/' 2*R' B34' H23 Ceneral 9ills ?korpora/ija@' +H2 Ceneral
9otors 5orp!' "ll' +H2' BBI #eno/id' +3H-+34' +3I-++3' ++A Cerrit1'
Ned' A2 Cett1 &il' +H2
Cilead =/ien/es' 2IB-2IH' B32' B3H
Cill/i-man' Dan' H22' HBH
Cin#ri/(' Ne;t' BI*
Citten#er' 0o(n' H4
Ciliani Partners' B3I
Ciliani' 6di' B3I
Clinski' Dmitri' 22H
#lobaliza/ija' 22' 24I-24R' 2R*' B2+r/'
BIA' BRH' HHA' HHR-H43!
(vale' 2A2
navodno neizbjena' 2+B v! anti-#lobaliza/ija
znakovi ekonomsko# zdravlja' 2*3-2*+' H22-H2B Colan Crop' HB+
Coldber#' 0ona(' H3+ Colden' Bill' 2RA Coldman =a/(s' 2BI Conzales'
Glberto' 43 Cood Xarbor 5onsltin#' B3I Corbaov' 9i(ail' +AH' +AI'
+I3'
2+H-2+A' 22+-222' HHB Cordon' 9i/(ael' B4* Corin' Cri#orij' 2+H
Cottlieb' =idne1' H4 Colart' 0oao' *R' AB-AH Cra(am' Do#las' B+2
Cra(am' Patri/k' BHH #rani/a' si#rnosne mjere' 2R4-2R* Creenspan'
Glan' 2*2 Crinspan' 6i/ardo' +HR Cross' Daniel' 2A* Crossman'
=teven' H2R Cantanamo ?zarvor@' 2+' BB' 4+-4B'
++*)' 2RA-2RR' BB+ Cardian ?7ondon@' +BR' B2I' BR+ Cevara' 5(e'
A3' +3I' +4*' +R4' HB* Cidotti' Pablo' +** Cl:stream' 2I2
Cmede' Filliam' 23+-232' 234-23*' 2+2
Cnder Erank' Gndr\' *I' II' +3I'
2BB' 24H Csev' 8ladimir' 2BB Csinski' 8ladimir' HBI
42*
? Y"G ina ilj/liiv!mja ' *4 n im!i' N9
Xabib' 9amdo(' 4+ Xa##ard' =tep(en' +B4' +*R Xalimi' Cisela' +2R
Xallibrton' 2+' 2RA' B32-B3B'
B34-B3*' B+3' B23' BBR' BHA' H32' H3R)' HHI!
iz#radnja vojni( baza' BH3-BH+' B4+-B42
nap(avanje rana' BB3)
#ovori "rak' BA2' BAH
v! Bro;n i 6oot
vojna potronja i zarade' 2AI' 2IH-2I4
vojna lo#a' 2IH-2I4
zajameni dravni zajmovi' 2IH-2I4 Xamas' B23' H2+' HBB Xamdan'
Kamal' H42 Xammes' T(omas' BHH Xani' 5(ris' 232 Xansol' 2A3
Xarber#er' Grnold' 4*' *+' *I' A+' I4'
R2' ++*' +23' +*2 Xarbr1' 0enni:er' HR Xariri' 6a:iO' H4B-H4H XarperPs'
BHH Xarris' 0o(n' 2R3-2R3 Xarrold' Peter' BI4 Xarvardski institt za
me.narodni
razvoj' 2+R' 22R Xarve1' David' +II) Xatom' 6aida' H4B Xaveman'
0ames' BHA Xa1' 0onat(an' 22R-2B3 Xa1ek' Eriedri/( von' 2*' *3-*+'
IR'
+B2-+BB' +B*-+BA' 2+I Xealt( Net' BA2
Xebb' Dr! Donald' H+-HB' H*-HA Xeldret(' Car1' H3H Xeller' Falter'
*I) Xelms' 6i/(ard' A+
Xelp 0et ?tvrtka koja or#anizira ptovanja tren/ima krize@' H3I
i i/iBii' dvrii' !1 i !M<!A + "
" le;lett-Pa/kard' 2*R Xezbolla(' B23' H3R' HBB' H42
pomo obnovi 7ibanona' H4B-H4H Xillman' Cerald' B+B' B+4 (ipoteza
krize' +H+-+H2 Xireskom' 6i/k' H+H X"8! v! G"D=
Xodorovski' 9i(ail' 22I' HBI Xollin#er "nternational' HBR Xondras'
tortra i bojstva ' H4' HI Xone1;ell' B34
Xon# Kon#' +B4' +IB-+IH' H22 Xoover "nstittion' 2*3 Xor#an' David'
B4B Xorner' 5(/k' #eneral' B22 Xo;ard' 0o(n' A4 X=B5 ?banka@'
BBI' B*A Xman 6i#(ts Fat/(' B*3-B*+' B*B Xnt &il' B+B
Xntin#ton' =amel' +BA Xssein' =addam' +2I' 2BH' B3*' B++-B+2'
B2+-B22' B2*-B2A' BHB-BH4' B4H-B44' B4I' B*B' B*R X1ndai' 2*+
"GP Forld;ide =ervi/es "n/!' BA2 "B9' +4R
ideolo#ije' opasnosti' 2A-2R
ideoloki povratni dar' BHB-B42' B4H'
B4I-B*+' H+R "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1'
?5(andrasekaran@' BB+) "ndija' ekonomske posljedi/e
tsnamija' BR+-BR2 "ndonezija
ekonomska depresija' 24A-2*3
ekonomske posljedi/e tsnamija ' BR+-BR2
posljedi/e dravno# dara iz +R*4! ' AB-A* indstrija osi#ranja' 22'
BB* in:la/ija' IH' +BB' +B*' +HB-+HH'
+HR-+43' +*+' +AH
kao znak trini( restrik/ija' IH' I*
skriveni zroni/i' 24I-2*3
42A
Qile' +*' IH' IR-R3
Njemakoj' +HH
Poljskoj' +AH
=GD!' +BB' +H+-+H2
T(at/(eri/inom Ujedinjenom
kraljevstv' +B* sl#e in:orma/ijske te(nolo#ije'
?vlada =GD@' privatiza/ija' 2I* "nnovative Kmer#en/1 9ana#ement'
H3+
"nstin/tive =(ootin# "nternational' HB+ "nstitt Gdam =mit(
?Ujedinjeno
kraljevstvo@' BH3 "nstitt 5D! Xo;e ?Kanada@' 24+ "nstitt 5ato' 2B'
+H2' 2*+' B+4 "nstitt Eraser ?Kanada@' 24+-242 "nstitt 9ilken' 2*3
"nstitt za #lobaliza/ijske stdije
?9oskva@' 222 "nstitt za politike stdije
?Fas(in#ton@' +32 "nter-Gmeri/an Development Bank'
+4R
"nterbre;' 2*R "nternational Ni/kel 5o!' *4 "nternational 6epbli/an
"nstitte' B4* "nternational =e/rit1 "nstr/tors' HB+ "nternational
Telep(one and Tele#rap( 5ompan1 ?"TT@' A+-A2' IB' RB' ++*' B+B "n
8ision' H23 "Obal' Gsi:' BB+
"rako pravno vijee' B44-B4*' B4I "rak ?vlada@' otpis d#ova i' B+3-
B++ "rak' +2R' 223' 22R
/ivilne rtve ' BH2
/ivilni zatvoreni/i ' B4I-B4R
doktrina oka ' +*
ekonomski okovi' BB4-BHA' B4B-B4H
loe vo.enje rara ' HBA
nestanak' B4+
nespjela obnova' BHA
novi Ustav' BH4
odabran za invazij' B23
0Plj!l' " F' """""+8 "" ` `' !'H++P'PT P
postrojbe aPii!lii )' B**
ok sporedbi s rskim okom'
2BH-2B* v! Privremena koali/ijska vlasi vjerski skobi' BH2' B4+
vlasnitvo nad na:tom' B44 vojne opera/ije ' B2A zastavljanje
demokra/ije' BH2 BHB ivot na teren' B+I-B23 "ran' **' +BA
"raO =td1 Crop' B+3' B*I ispitivanje' privatiza/ija' 2AI "stoni Timor'
2A+ "zdaja kao sredstvo nitavanja
solidarnosti' ++* "zrael
drtveni i politiki nemiri '
H22-H2A ekonomija nasilja ' H2+-H22 ekonomija visoke te(nolo#ije '
H2*' H2I-H2R kao >elena zona' HBH-HB4 politika ekonomije si#rnosti
'
HB2-HBB rska mi#ra/ija' H2B skobi ' +2R vojna potronja ' H2I
zatvaranja i' H24 %izrenje) %osoba od posebno# interesa)' 2RA' B33'
B2*! v! 5"G' %nesvakidanja izrenja)
0!P! 9or#an i 5ompan1' *4' +*A%' 2*I
0a/kson' Br/e' B+2' B+4 0a/kson' 9i/(ael P!' H+3 0ara' 8i/tor' +3A'
+3I 0arzelski' #eneral' +A2 javna potronja
prisilni rezovi' +*' I2' +*B!
so/ijalni radni/i' napadi na' ++2-++B 0elj/in' Boris' +I' +44' 2+4-2BH'
2BA-2BI' 2H+-2HB' 2H*' 2HR' H2B-H2H' HHB
pro#laava izvanredno stanje'
42I
@i-NSjS/m-ii li9i-rn!iiion!il liip lPlannin#' 2W@A
0ian# >/niin' + I4
"van lPavao ""!' papa' +A+
0akali' Kndes(a' H3A' H4A
0na Koreja
ekonomska kriza ' 24R ekonomski spje(' 2*3-2*+ pokorava se 99E-
ovim za(tjevima' 2*2-2*B
0ni nj' *2' *4' *R' R+' +23' +2*'
+HI! v! Gr#entina; Qile; Ur#vaj 0no sveilite ?Gr#entina@' +3I
0noa:rika 6epblika; v! 0na G:rika' R2' H4+ Dravna banka' +RI-
+RR kraj apart(ejda ' +I3' +RH-23+ %okovi) ' 234-23* ++! rjan
233+!' 2IA-2R3 kao izlika za nametanje nepoplarni( politiki(
pro#rama' +A-22' HR-43' +H3' 2*R' 2R+-2R2' 2R4-2R*' B2+ kapitalizam
katastro:e i' 2R+' B3B-B34' B3I-B3R' B+4' BB*' H2I' HB2-HBH poke' H4+
v! Dilema iz Davosa
Ka/z1nski' 0aroslavv' HH+-HH2 Ka/zvnski' 7e/(' HH+-HH2 Kadane'
Kat(1' AH Ka#arlitsk1' Boris' 222-22H Kai: Tos(iki' 2+4 Kalaiselvam'
=eenivasa#am' BI2 kamatne stope' kljni pokreta
kapitalizma katastro:e' +*3-+*+' 24+ Kanada' *+' ++A' 2HA' 24+-242'
HB+-HB2' HBI-HBR kapitalizam katastro:e' +B
"deolo#ija i' 2*-2R' B*' 4H-44' +2R +H+' +A4-+A*' +AR-+I2' +II-+R3'
2*I-2A3' 2I+-2I2
na =ri 7anki' BI+-BI2
nakon ++! rjna' 2R+' B3B-B3H
poljsko naptanje' +P@?@ reak/ije' 2A2-2AB skobi interesa izazvani'
H3R-H+2 taktika' +4A' +*+-+*2' +AR-+I+'
+I4' +II' 24+-24*' B3H-B3I temeljne zasade' 24 "rak' BBA-B42' BA3-
BA+' BAH-BA4 v! kapitalizam; krize; demokra/ija; kompleks kapitalizma
katastro:e; privatiza/ija; %strktrne
prila#odbe)' 23-2+' 2B' 2R*' B3H' B+3' B+4' BAH%' H+I' H23' H2R' HBH'
H4I >elene zone i' H34-H3* kapitalizam' +B' +H' +*'*+' ++*' +A4'
+AA-+AI'-+R3' 2+A-2+I' 2HH' 2RR ideolo#ija i' 23' 2I' 4I-4R' +3A' 2B3
izjednaen sa slobodom' 2*'
HH3-HH+
kao ideoloki monopol' 2H*' 2AB %ma:ija)' 2BH' B3R %mijeani)
nasprot %istome)'
*3-*+' +2B protivljenje neobzdanoj inai/i'
2A2' B23' HBA' HH+-HH2' HH*
v! kapitalizam katastro:e;
ekonomija; %neoliberalizam)' Kapr' Gja1' BI4
Kastner' Cail' B2-BA' H2' 4B-44' H44
Kastner' >ella' BH
Katolika /rkva' njezina lo#a
Poljskoj' +A+' +AB Katoliko sveilite ?Qile@' *A-*I' AA'
+3I' +2H-+24 Katrina' ra#an' +B' +*' B3I' BRR-H3B'
H3H-H3*' H3R' H++' H+B' H+I-H+R' HB+' H4A-H4I
obnova' H32-H3I Ka;zall1' =aseen' H4H Kello## Bro;n and 6oot
?KB6@' B+4'
H32' H3H Kello##Ps' 2I2 Kell1' 9artin' H3+-H3+ Kell1' 6oberto' AA
Kenned1' 51ril 0! 5' B2
Ke1n/s' 0olin 9a1nard' 24' 2_' *+-*2' +HH' +*B-+*H' 2H3' 2H*' 24I'
2IA' BRA
ke1nesijanizam' 2*' *B' +HH-+H4' +H4' 2HH' 2H*-2HA' 2IR-2R3' BHA
protivljenje neokonzervativa/a Qikake kole' *3' *B-*4' IB' +BH
Kia 9otors' 2*I
Kina
izbje#ava azijsk kriz' 2*2
liberaliza/ija trita ' +I2-+IB' +IA-+II
prosvjedi ' H43
trina ekonomija' +B4 Kineski tr#ov/i' prosvjedi protiv' 2A+ Kinzer'
=tep(en' B32-B3B' B3* Kir/(ner' Nestor' HH4' HHR Kissin#er
Gsso/iates' B+B Kissin#er' Xenr1' A2' RB' +3+' +4R'
+IA' B3R' B+B-B+4' B2B' HHH klasa ?drtvo@' vidljiva razilaenja'
H+H-H+4' HBB' HB4' HBI klasne razlike ?drtvo@' H34-H3R' H+B'
H2*! v! obnova nakon katastro:a; bo#atstvo' vidljive razlike Klein'
Eritz' ++* Kni#(t' Erank' 4A-4I kolonijalizam' ekonomsko iskorirava-
nje i' *2' *H-*4' +H4' 2BA' 2BI-2BR komnizam' kao ideolo#ija' 2I-2R
zadr#e zajedni/i' HHA Kon#;atmai' 6atree' H4* Kontrola kapitala'
2B+' 2*B' 2*A Konven/ija Ujedinjeni( naroda o
#eno/id' +34' ++A konzmerizam' R+' +IB' BI4 korporatizam' 2B-2H'
2A-2R' 2BR'
2IA-2II' 2R3-2RH' BHA-B42' BI4-BI*' BR3-BRA' H+H-H+4
me.narodna politika kao sredstvo' B32
nameranje' 22* privatna promidba' H+B rasre nepovjerenje ' 2AB'
HH+ v! %plje) korpora/ije;
korp/ija ? korpor! ij!iin!i@
vlade i' B3A B3R' B+!P! B" V BHA-B4+'
H32-H3H' HBB-HBH
ideolo#ija i' 2B*' HBI-HH3
bezakonje i' 2B*-2BI korp/ija ?vlade@' +*H' +A+-+A2' +IH'
BI2-BIB' HBI' H4H
kriva/ za katastro:alne ekonomske dare' 2BH-2B*
mo#nosti za' 2R3-2R2' B3A-B3R' H3B-H3H
otkriva se ekonomskom ok-terapijom' 2A2-2AB
rska' 22A-22R' 2BH-2B*
"rak' BHB Ko;alik' Tadesz' +R+ KP9C ?konzltantska tvrtka@' BH3'
BHA' B42 %Kriza tekile) +*I' 2BA' 24R krize
napori da se poti' 2HI-2HR
sve vea teina' 24+-242
za#ovaranje nastanka' 24B-24H Kre#er' Gnne' 2HI Kr#man' Pal'
H3+ Kba' RI' HHI!
5ba' RI' HHI v! Cantanamo Kbark 5onterintelli#en/e
"nterro#ation ?prirnik@' H*-43' 44' AI' RA' B+A' B*+-B*2 Kmara'
Xerman' BIA-BII Kmaratn#a' 5(andrika' BIA Kmari' BAI-BAR'
BI2-BIB' BR3 Kpperman' 5(arles' B+2 Krnaz' 9rat' 42-4B Kvajt'
22I' B+3-B++' B23' BHR' B*I'
BA2-BAB
7-B 5ommni/ations' BA2' H3I
laissez-:aire! v! kapitalizam; 5ikaka kola; korporatizam ? dravnoj
pravi@; kapitalizam katastro:e
7am1!Pas/al' HH+
7aor' Jitz(ak' HBB
7arrolet' 5ristian' I2
4B3
+ !iv' Ken' aY!tP@ 7ea(1' Patri/k' B3+ 7ebanon' +I3' H2+-H2+'
otpornost na ok terapij' H42-H4H 7edeen' 9i/(ael' 2A4' B2+-B22
7etelier' Eran/is/o' A2 7etelier' &rlando' A2' AA-AI' I+-I2'
R3-R+' +32-+3B' ++R' +23' +4H' 23I' HBA
bojstvo' +3B' ++R 7e;is' Gnt(on1' ++R 7egisNegis' H23 7C Kner#1'
2*R 7C' 2*+' 2*R
7i#(t(ose Disaster 6elie:' H3H 7ikd' politika stranka ?"zrael@'
H2I-H2R 7ipton' David' +A*' 2*B 7ipton' Kri/' B3A 7ivin#ston' Ken'
HHin 7i;sk1' Norberto' ++B lobisti ?=GD@' sve vei broj pokava
izvi #ovore s vladom' B3A 7obov' &le#' 22A
7o/k(eed 9artin ?vojna indstrija@' 2I4-2I*' B+2' B+H-B+4' BAB-BAH'
H+A
7&C5GP ?pro#ram privatiza/ije@' 2IH
7one' -alim' B4A-B4I
7onel1 Planet ?vodi@' BAR
7on#' Xe1' 2H4
7opez' 0or#e 0lio' +3H
7os Gn#eles Times' +A4' 2BH
7oser' 5ladio' +*2' +**
7orie' 6i/(ard' 2BH
7o;1' Ered' B*4
7/ent "ndstries' B3I
7koil ?6sija@' BBI
7la da =ilva' 7iz "na/io' HHH
71onnaise des Kag' 2A3
ljdska prava krenja "rak' B4A-B*4 prikladna de:ini/ija' ++R-+23'
+2* me.narodni pokret za borb' +2+
+23-+2H nasprot politi/i i ekonomiji' +2*-+2I
9aass' Petet' B*B-B*4 9a/(el' =amora' +R4 9a/(iavelli' Ni//olo' RH
9a#ai' HH4-HH*
9a(dijeva armija' B42' B4I' BA+' H3R
9a(mod' Earaj' B*B
9ajke s Plaza de 9a1o ?Gr#entina@'
+2B' +2B) 9ajor' 0o(n' 2+4' 2*I 9ake Demo/ra/1 Fork ?0G6@'
+RI-+RR 9aldivi' ekonomske posljedi/e
tsnamija' BR+-BRB 9alezija
ekonomska kriza ' 24R
ekonomski spje(' 2*+
opire se 99l-ovim za(tjevima' 2*2 9andela' Nelson' +RH-+RA' 23+-
23*'
23I-23R' 2+2 9anel' Trevor' 23H 9aoTse-Tn#' +AB' +IH' +IA
9arais' Xein' H+2 9ar/os' Eerdinand K!' +2I' +*+ marketin#' povezan
s prikpljanjem
obavjetajni( podataka' 2R4-2R* 9arks' 0o(n' BA
marksizam ?ekonomsko pravovjerje@' 4R
drava potie stra( od' **' +33' +3B' ++B' 24B
9ars( i 9/7ennan ?osi#ravaja
tvrtka@' BB* 9ars(allov plan' 2+2' 2H2-2HB' 2H*'
BBI' BH2-BHB 9artens' 6obert 0!' AH 9artines =oler' 0os\ Gntonio' H44
9artinez de Xoz' 0os\ Gl:redo' R2-RB' 9arg' Karl' +3I 9assera'
admiral' RR-+33' BHH 9attis' 0im' #eneral' B4* 9a' 8ladimir' 2+R
4B+
9azo;i//ki!Plad/sz' +AB' +MI-+AR' +R+
9beki' T(abo' +RA' 23+-232'
23H-23A' 2+3' HHB
v! T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e
=ol o: t(e GN5 ?Cmede@ 9/5o1' Gl:red F!' HA 9/DonaldPs' BB+
9/Ce(ee' 6alp(' A* 95" 5ommni/ations 5orp!' 2BI 9/lnr1re'
0amie' B2A 9/P(erson' Peter' BB3 9/eai#' 7inda' 24+-242 mediji
?komnika/ije@' povezanost s
kapitalizmom katastro:e' H23 9e.narodna kon:eren/ija o
domovinskoj si#rnosti' H2I-H2R 9e.narodna or#aniza/ija rada' 2**
9e.narodna zrana lka =an
Eran/is/o' BIR 9e.narodni monetarni :ond!
8! 99E 9eisner' 9ari/e' +IH' +IA 9eksiko' nepoplarnost
korporatisti-
ke drave' HH4 9eltzer' Gllan' +B4-+B*' +H+ 9emorijalni instit Gllan'
B4-B*' H2'
HH' HA' 42' 4H 9enatep ?banka@' 22I 9enem' 5arlos' +**' +*A-+*I'
2BI'
24B
9er/edes-Benz 5orp!' IB' ++2' +4R 9errill 71n/( i 5o!' 2*I 9err1'
Fa1ne' 22R 9i/(ael D! Bro;n' 775' B3I 9i/(nik' Gdam' +AA
9i/roso:t' 2I*' 2RH' H2R kao model svremene korpora/ije' 2AA
9i(ajlov' Gleksandar' 2BB 9ilbank' Dana' 2R3 9iller' Ceo::re1' B*3
9iller' T! 5(ristian' 2IH 9ilne' =emas' +BR 9ilosevi/' =lobodan'
B2+)
v! plae
9inistarstvo domovinske si#rnosti ?=GD@' 23' 2RB-2RH' B3A-B3I' H+3'
HB+
9inistarstvo :inan/ija =GD' 22I-22R'
poveanje krize Gziji' 2*3
/jene nametnte poljskoj ekonomiji' +AH-+A4
ntarnje i vanjske silni/e' 2*2-2*B
za(tjevi za provedbom ekonomske ok-terapije' 2BI mir' ekonomsko
protivljenje' BRA 9iranda' 0an' RA 9irovinski :ondovi' +43
Nepravde 0noj G:ri/i i' 23I-23R'
2HR-243 9irovinski plan' IA)' 2H4
privatiza/ija' *H' +*A)' 2BI' 2IA'
HH+
9irovne misije ?me.narodne@' 23-2+'
BAB' H++ 9irovni odbor ?Qile@' +2B' +2H 9irovni sporazm iz &sla
?"zrael-
Palestina@' H22-H2* 9it/(' ra#an' BII-BIR 9itrione' Dan' R*-RA
9KUltra ?projektMprirnik@' BR'
H4-H*' H*' HI! 99E; 9e.narodni monetarni :ond' +*-+A' AH' +HA-
+HI' +4*' +A*' +AR' +R*' 23+' 22I-22R' 2BH' 2BI-2BR' 2HB' 2HA-2HI'
2**-2AB' B23)' BHH-BH4' BI*' BII-BIR' HBR-HH3 dravni d#ovi prema'
+4A dravno protivljenje' HHR-H43 e:ekt bmeran#a nakon terapije
azijske krize' 2*4-2** neokonzervativ/i koji rade ' +*2' +RA
odbojnost prema demokra/iji ' 2*H otpor' 2A2-2MB
pojaanje krize koje izaziva; 24B-24* prezima zasl#e za okonanje
azijske krize' 2M3 silni/e ntar i onkraj' 2HI
4B2
/j/lljiiNr poljsk /ki n mi iNii!
+AH lMs
v! Ured za neovisn pro/jen ?99E-a@ 2*A
za(tjev za ekonomskom ok-terapijom' +*H-+*4' +**' +I2' 2+2'
2+4'222-22B' 2BI' 2H+-2H+' 2*3-2*+ 9odzele;ski' Karol' +R3 9o::it'
6onni' +3B mo#a nekompatibilnost s
ekonomijom slobodno# trita' +34-+3A' +BB' +B4' +BA-+BI' +H+' +42'
+IB-+IH' +I*-+IA' +R3-+R+' 233-2+B' 2+R-22*' 22R' 2BH-2B*' 2*B-2*4
poriv za' +A+-+A2
v! %neoliberalizam;) odbojnost prema demokra/iji 9o(amad'
9a(at(ir' 2*2 monetarna kriza
kao prilika za promjen' +H+
Boliviji' +43-+4+
0noj G:ri/i' 23+' 23*-23A 9onsanto' +2R' 2I2 9ont Pelerin
=o/iet1' *+' IR 9ood1Ps' 24+-242
9orales' Kvo' +4+' HB*' HH4-HHA' H43 9or#an =tanle1' 2*3-2*+' 2*I-
2*R 9ormonska /rkva' BH+' B4* 9ossade#(' 9o(ammad' *4' **
9otorola' 2A3 9ozambik' +R4' +R*' 23R 9P6"' H+3 9lrone1' Brian'
2+4 9ltina/ionalne korpora/ije' *H-*4'
++3-++2
interesi' *H
=karnovo protivljenje' AB protivljenje Gllende' A+' AA
9rav/(ik' 0os(a' B2+
9rillo' "nes' H4
9rra1' X#(' 23H
9rro;' Kd;ard 6!' 2IB
9sa' Jasmine' B24
9iiitt' 5ire#' B*R 91dans' =et(' BAI
na/ionaliza/ija indstrije' *2' *R'
IR-R3' +BA' +43' +R2 Na/ionalna #arda ?=GD@' postrojbe'
+2' 2AI' B32 Na/ionalna partija' ?0G6@' +R*-+RA'
+RI-+RR
Na/ionalni institt za javn politik
?=GD@' H23 Na/ionalno vojno sveilite' B22 nadzor' javnosti' 2R4
na:ta' A*' BBH iskoritavanje' 22I-22R' BBI'
B*R-BA3 "rak kao poeljan izvor' B34-B3*'
B23-B2+' BBA' B4H' B*R-BA3 na/ionalizirani nadzor' 2R' *2' *4' R2' +**
/ijene' +BH' +H*' +HI' H+A-H+I' HHI-HHR
privatiza/ija nadzora' +*A' 22A-22I'
2BI' 2*4' BBA-BBI zarade' 22I-22R' 2BI' 2I3-2I+'
B34-B3*' BBA' H+I prisvajanje' pristp' nadzor nad' 22'
2A' +24' B34-B3*' B23' BBA-BBI'
B*R-BA3' H3+-H32 na:tna indstrija' 22' B32' B+3' B*R'
H+I' H23 Namibija' +I3
Nasr' Xassan 9sta:a &sama' 42 Nasralla(' =(eik Xassan' H4H
National 5onterterrorism 5enter
?=GD@' 2R* Na1lor' 5olin' +H3 NB5 ?televizijska mrea@' H23 Neiman'
8ital1' 224 neokonzervativizam' +R' 22-2B' 2HA'
B+H-B+4
temeljne zasade' *B-*H
v! neoliberalizam Nerda' Pablo' +3A nesnoljivost' raste razine' 24I-
24R
4BB
Nestle' 2*R
Netan1a(' Benjamin' H2I Netjets' H+B
nevladine dr#e ?NC&@' 2B2' B+R' BIB' BR3%' BR+-BR2'H++'H4H kao
rtve kapitalizma katastro:e' BR4-BR*
Nevzlin' 7eonid' HBI
Ne; G#e =e/rit1 =oltions' HB+
Ne; Brid#e =trate#ies' B3I' BB2' B*A' H3B
Ne; Deal ?nakon 8elike krize@' 24' 2R'
*+' *B-*H' +BB' 2H4 Ne; &rleans
#bitak javni( kola ' +2-+B
nakon Katrine' BRI-H3I Ne; Jork Times 9a#azine' B*B Ne; Jork
Times' +B' +I' H4-H*' 43)'
IR' +HB' +42' +RR' 2HB' 24*' 2*R' 2I*' 2R3)' 2R2' B3A' B++' B43' B*B'
BA3' BR*' H3H' HH3 Ne; Jorker' +AI' 2H2)' 2RA' B+B Ne;s;eek' +23'
224' BBB Nezaposlenost
kao znak trini( restrik/ija' I*
na Eilipinima' 2**
niske razine' 4A-4I' *+
Gr#entini' RH
Boliviji' +HH' +43
Qile' IH' IA' R3
"ndoneziji' 2**' 2A3-2A+
"rak' BBR' B*I
0noa:rikoj 6epbli/i' 2+3
0noj Koreji' 2**' 2A3-2A+
9aleziji' 2A3-2A+
Njemakoj' IA)
Poljskoj' +IR
6siji' 2B2-2BB
=GD' +BB
Tajland' 2**
Ujedinjenom Kraljevstv' +B* Ni/e =1stems' HB3 Nijam ?ribar sa =ri
7anke@' BR4 nijekanje' omo#eno zakonskim
redbama' HR
Nike' kao svPiiKPiia P'plNa
korpora/ija' 2MA' l " 3 Nissan' 2*R
Nitisastto' Fldjojo' 2*4-2** Nigon' 6i/(ard' A3-A2' A*' I4' 2A*' HHH
ekonomska politika' +BB-+B4 Noboa' Glvaro' HHH No#eira' Gna' H4H
Norilsk' Ni/kel' 22A NorOist' Crover' HBR Norris' 0o(n' B2"n Nort(rop
Crmman' 2I*)' B34 Novak Biddle 8entre Partners' 2R+ Novak'
6o#er' 2R+ Novartis' 2*R
Nn/a 9as ?Gr#entina@' ++3! Njemaka' poslijeratna obnova ' 2H4-
2H*
&BGN ?&peration Bandeirantes@' +++ obnova v! pomo slajevima
katastro:e' novanje ?vojno@' privatiza/ija' BA2 &/(sner' bolni/a ?Ne;
&rleans@' BRR &dbor za istin i pomirenje
?0noa:rika 6epblika@' +R2'
23*-23A
Trt(' Tortre' and t(e Gmeri/an Fa1 ?Xarbr1@' HR &dbor za
obramben politik ?=GD@' B+B-B+H
&dbor za oslobo.enje "raka' B3R' B+2 okoli
propadanje' 2AB' BII-BIR' H+R-H2+
zatita' +BH &lin' 0o(n9!' +I+ &liver' David' BBA) &lmos Caona'
Glejandro' +*A) &PNeil' Pal' BAA
&pi sporazm o tr#ovini i tari:ama'
+RA' 233 &peravao 7impeza ?Brazil@' +3I &pera/ija Bandeirantes! =ee
&BGN %&pera/ija Kondor)' R*' +3*
4BH
l P+++-+H!+! " l!inl' HHH " @itiz' + @i!iiina' HR
orje masovno# nitenja ?&9U@'
B23' B2* &r;ell' Ceor#e' B+ otmi/e' RA' +3H' ++3-++B' +AI' 2RA'
H3*' HHH
porast "rak' B** otvoreno koritenje tortre' HI-4B
%potpisje izjave) koje se koriste' 43 %otvorena zemlja)' BRH
&vert(ro; ?Kinzer@' B32 &visnost ?o alko(ol@' 6siji' 2BB &g:am'
BR*
&g:ord 6esear/( "nternational' BH2
Pa/i:i/ Gr/(ite/ts and Kn#ineers' BAH) Pada1a/(ee' 8is(n' +RI-+RR'
2+B Padilla' 0ose' 43 Pa#e-6ssell' BR' H2' HI Paladin 5apital Crop'
B3I Palestina' skob' +2R' H22' HB2 palestinski narod i ekonomija' B23'
H2B-H24' H2*' HB4' H4H Pan Gmeri/an Gir;a1s' RB Panit/(pakdi'
=pa/(ai' 2*H Paris' 6oland' BRA
Parsons' BBR' BH+' BHA' BHR-B43' H3B Patenti
pitna valjanost patentni( zakona' 2IB-2IH
zloporaba' 2BA Patinkin' Don' 4R' 24B Patterson' Glbion' **-*A' +3A
Pavlovsk1' Kdardo' ++2 Paz Kstenssoro' 8i/tor' +HH' +H*' +HR'
+42-+4H' HHB Pelosk1' 0a1' 2*3-2*+' 2*I Pepsi5o' +H2 Peres' =(imon'
H22 Perle' 6i/(ard' B3R' B+B-B+4' BB4 Peron' "sabel' R2
Peron' 0an' *2' A3' RI)' +3A' +H*' +**
Perr1' 0amar' ++-+2' 24
Perr1' 0e:: ?psedonim@' B*+-B*2
lPeters' lom' 2AI lP:izer 5(emi/al' A+ P(ilip 9orris 5o!' +2R P(ket'
Tajland' BAR Pinera' 0ose' IB' IH' 23+' 2HI' 2*+' 2IA Pino/(et'
G#sto' #eneral' ++4' ++R-+23' +B2' +4H' +4I-+4R' +*H' +I4' +II' 23+'
2+B' 2+*' 22H' 22A-22I' 2H+' 2IA' B+B' HBI-HBR' HH4-HH* %rat) protiv
Gllendea' I3-I+ ekonomski zmak' R3 Eriedman #a savjetje dok se
kriza
po#orava' I4-I* smrt' IR' +3B
svr#ava vojne sparnike' I2 vladavina terora' I+-IB' RH' +3I-+ +3
Pipes' 6i/(ard' 2BH
Pitolji i kavijar v! Dilema iz Davosa
plae' 2R' 4A' 4R-*3' **' I*-IA' +BH-+B4' +HI' +IB' H3H opadanje' R2'
RH' +++' ++H' +22'
+43' +I*' HH+ v! minimalna plaa; siromatvo; bo#atstvo
plaeni/i' "rak' BA+-BA2' BAH
Plat:orm' B*R
plin ?prirodni@' 22B' 2BR' 2A3' B4+'
HHR! v! na:ta Po(anka' Bob' 2R2 po(lepa ?ekonomska@' +B+' 2B3-2B+'
2BH-2B*' 2R*' BHB pokorava se 99E-ovim za(tjevima'
2*B-2*4
Pokret bezemljaa ?9=T' Brazil@' HHA Pokret 9ontonero' RI' +33-+3+'
++3 Pokret Tpamaros' +33-+3+ Polan1i' Karl' B+
politike dona/ije' plja vlada i' BH3 Poljska' +A3-+I3' +IR-+R+' 2+4'
2H+' 2HI' BBH! v! =olidarnost kao primjer spje(a ekonomije
slobodno# trita' +R+ odba/je inke ok-terapije' +R3-+R+' HH+
4B4
"PU+ !!!!!-U!i "=!""!"9U9!"'
strana pomo pomo nakon katastro:e' 2BA
nezakonito prisvajanje' B+B' BR3-BR+' H3+
privatiza/ija' 2+-22' 2B*-2BI' BBH-BB4 Pon/e' Filliam' B*3 ponienje'
2*H' B*+
reak/ija nakon' HHB
tortra i' ++4' B*+ Popov' Cavril' 2+I Pors/(e' BI4 Potanin' 8ladimir'
22I) Po' Pedro' +**
Povelja slobode ?0G6@' +RB' +R4'
+RI-+RR' 23B-23H' 23R' 2+3'
HHB-HHH Povver#en' 2*R Prado' Eernando' +HI %pranje moz#a)' H3-H+
Prebis/(' 6al' *2-*B Prepoznavanje zorka ponaanja
?sistem@' HB3 Pri/evvater(ose5oopers' BIR Prin/e' Krik' BAB
privatiza/ija' 2I3' 2IR' HHH
dobitni/i pro/es p!' 2+-22
korp/ija i' 2BI-2BR
na -ri 7anki' BI*-BII
nametanje' +*-+R' 22-2B' +*4' +**-+*A' +I4' 2+I' 224-22*' 22A-22I'
2H3-2H+' 242-24B' 2*R
prodor koji izazivaj vlada i vojska =GD' BA3-BA4' HBA
protivljenje' HHH
raste nepovjerenje ' 2AB
skriveni trokovi' 2II-2IR
tortre i %si#rnosti)' +++
Cvatemali' BII
Xondras' BII
"rak' BBH-BB4' BH3' BH4-BH*' BHA' B*R
"zrael' HBB-HBH
Nikara#vi' BII-BIR
Penta#on' 2I3
"""'"""'lili SY "8"! + !+ " " " " " " ' " 9 P i ""
sl#a bo#atim pi ed#i ad i ! i " "
v! pomo nakon kaia!/ila' privatiza/ija isto#a' dravne slbe'
privatiza/ija' privatiza/ija vojni( djelovanja %protdar)' BHB-B42' B44'
B4A-B*2'
HBB-HBA!
v! drtva' otpor nasilnim promjenama privatno podzetnitvo' vanost
koja se
pridaje' +2 Privremena koali/ijska vlast ?5PG'
"rak@' BBH' BH+' B43-B4+
problemi s osobljem' BH*-BHA Pro/ter i Camble' BB2' B*R proizvodi i
ponda iroke potronje'
2R' 4I-*3' 2*+ pronevjera ?ntar vlade i vladina@ v!
korp/ija ?vlade@ propisi o zatiti' napadi na' H3+-H3B'
H+R
protek/ionizam' navodne vrline' 2*B
%psi(ika prisila)' BR-H3' 4H
Prina ?korpora/ija@' A+
Pr1ear' 0e::re1' *A-*I
Ptin' 8ladimir' 2BB' 2BH' HH2
eaida' al-! v! al-eaida ei#le1' Bill' H+B-H+H
6abin' Jitz(ak' H22
6adna skpina za iz#radnj na/ije
?=ri 7anka@' BIR-BR3 6amap(osa' 51ril' +RA rasizam' porast
estalosti' 24I 6at na Balkan' Xallibrtonova lo#a
' 2I4' BH3-BH+
T(e Baltimore =n' H4 %6at proriv terora) 23-2+' 2I' 43' +33'
+3+' 2AA' 2IA' 2R+-2R*' 2RR-B33' B+H-B+4'BB+' H2B
tje/aj trini( silni/a' 2RI-2RR'
H2R-HB2 6atakl' Pi/(it' HB* 6at(er' Dan' B2*
4B*
2R3 !UP "
adminsira/ija' +HH' BB* r/a#anoniika' 22' 2*' +BB' +H2 6ed Xerrin#'
2R* 6edlen/r' "r;in' B+3 6eed' Gdolp( 0r!' H33 6eeda;a1' Peter' 22H
6e#ainin# =ri 7anka ?pro#ram@'
BI4-BI*
6enka ?preivjela iz tsnamija na
=ri 7anki@' BR+' H4H 6epsol' +*A
6esear/( Trian#le "nstitte ?6T"@' BH+'
BHA' B4* 6eza' =(a( Pa(lavi' 6i/e' 5ondoleezza' BBB' BBH)' H42 6i/e'
9aril1n' BI 6id#e Clobal' B3I 6id#e' Tom' B3I 6i##s Bank' +4I
6ilke' 6ainer 9aria' 2A+ 6obb' 0o(n' H+2 6obert' Karen' ++2
6o/ke:eller' David' RB 6o/ke:eller' Nelson' RB 6odrik' Dam' +*H-+*4'
2HI 6o#ers' Filliam' RB' +3+ 6oosevelt' Eranklin D!' *+' 2H3' 2R3'
B3A
o %ratnim milijnaima)' B3A 6osen' 7en' H2R 6osenber#' Gl:red' +3I
6osen/o:' 9ari/io' RA 6o1' =ara' H2*
6o1al Dt/(M=(ell ?na:tna kompanija@'
22I' 2BI' B3*' BBI' B*R' HB+ 6ozanski' 0d#e ?larlos' +3H-+34 6bin'
Bob' 2H2 6/koj' Gleksandar' 222-22B 6ms:eld' Donald' 23' HR-43'
++R' +BB-+BH' 2*I' 2RB' B3+' B3B-B3H' B+B)' B+4' B24-B2A' B4I-B4R'
BA2-BAH :inan/ijski skobi interesa i' B3H-B3A' B3R
pirobraaj Penta#ona' 2A*-2I+ tovanje 9iltona Eriedmana' +BB plja
sporedna pijnska
a#en/ija' 2RB 6sija' 2BB-2BH
ekonomska ok-terapija i' H2B kolaps trita ' +*I' 2B+-2B2'
2H+-2H2' 2H*-2HA nametanje ekonomske ok-terapije'
2+B' 2+R-22H' BBH) siva ekonomija ' 2+I tje/aj 5ikake kole ' 2B'
H2B-H2H v! =ovjetski =avez
=a/(s' 0e::re1' +HH-+HA' +HR-+42' +4H'
+4*-+4A' +*3' +A4' +IR' 2+4' 2+A-2+R' 224' 22A' 2B3-2B2' 2H3-2HR' 2*4
savjetnik =olidarnosti' +A4-+AR =ader' Kmir' HHI =adli' 9o(ammad'
24A' 2*4 =aenz' &rlando' AA-AI' I4-I* =a:e "sland Pro#ram ?9aldivi@'
BRB =alient =tills' 2R4 =alk' 0onas' 2IB =alomon Brot(ers "n/!' 2BI
samobojstvo' H3' 4B' +H3
pokaj' 4B
stopa 6siji' 2BB
stope 0noj Koreji' 24R' 2A3 =amsn#' 2*+' 2*R
=an/(ez de 7ozada' Conzalo ?%Coni)@' +H*-+HR' +4B' +4A' +*H' +AA-
+AI' 2BI-2BR' 2H+' HBI
=an/(ez' 6i/ardo' B*3
=and1 =prin#s' Ceor#ia' HB3' HBH
=an#1on# "n:ormation and 5ommni/ation' 2*I
=arkoz1' Ni/(olas' +R
=adijska Grabija' B+3' B23-B2+' HB2
=anders' Eran/es =tonor' +2*)
=ave t(e 5(ildren' BR*
=avezna a#en/ija za nadzor krize' v EK9G
=avezni savjet za na:t i plin ?"rak@' BA3
=/(e:lin' Glan' BA)
=/(ell' &rville' +IA
=/(mitt' 5arl' +B2
=/(r^#e' 9i/(ael' 2+*
=/(ltz' T(eodore F!' **-*A
=/(;arzene##er' Grnold' 2A
=ea#ramPs' 2*R
=earle P(arma/eti/als' 2I2
=ears' 2H4' 2I2
=eisint' 2R*' H23
=elo;sk1' 9ar/elo' +*2
=ervi/e 5orporation "nternational' H3B
=ervo' BA2
=(ana(an' 0o(n N! T' B+A =(aron' Griel' H2*-H2I =(a; Crop' H32'
H3H =(lei:er' Gndrei' 22R-2B3 =(o/k and G;e ?vojna doktrina@'
+*-+A' B24-B2A =(ltz' Ceor#e' +BB' 2*3' B3R'
B+2-B+B' B+4 =idanko' 22A-22I =i:ton' 0o(n' B*3 si#rnosni re.aji s
rend#enskim
zrakama' H+2-H+B =ili/on 8alle1 Crap(i/s' B34 sindikalizam'
korporatizam kao najvei
neprijatelj' R3 sindikati ?radniki@
napadi na' +B' +3R-++2' +B*' +BR-+H3' +4B-+4H' 2H+' 2*H' 2II-2IR' H3+
stanje nakon ++! rjna' 2II-2R3
komnistikoj Poljskoj' +A+
tje/aj na dravn politik' 2HB =iniora' Eoad' H42-H4B siromatvo'
*+-*2' AB' +*B' 2++' 2A2'
B2R' B*R' H2*' H43' HBB-HBH
ekonomska ok-terapija zrokje' IA' R3-R+' +22' +*I' +AI' +IR-+R3'
223' 2BB-2BH' 2*4-2**
ravnodnost prema' *I
v! kapitalizam katastro:e; bo#arstvo =isl' Falter' 2+3
=it(e "ndependen/e Endin# 5orp!' 2A3
=jedinjene ?Gmerike@ + PiM!ive v! =G+ @ =jeverna Koreja' atomska
te(nolo#ija
nabavka' 2IB =kandinavija
so/ijalna demokra/ija ' +AH' 2+4'
HHB
ekonomska posti#na ' HHB sklonita' trajno privremena' BIB' BR3'
BR2
=kokov' 0rij' 2+I sloboda' +B
Eriedmanovo tmaenje' +IB
izjednaena s kapitalizmom' HH3-HH+
osobna i pojedinana' 4A slobodna tr#ovina' 22
nametnta' +*4-+**' +I4' 23H
otpor' HH3-HH+
navodne vrline' 2*3-2*+ =lovo' 0oe' 23R =mir( Barne1' 2*I' BI4
=mit(' Gdam' +B4' 2B*' 2BR =mit(' Cerard' 24A =nobelen' 0o(n' 242
=n1man' 6assool' 23+ so/ijalne slbe' privatiza/ija' 2I* =olandt'
&mond' H3 solidarnost ?ljdska@ prikazana kao
bolest' ++4-++* =olidarnost ?poljski sindikat@' +A+-+AR'
+IH' +IR-+R+' 2+R' 22B' BBH' HH+-HHH =olidere' H4B-H44 =omoza
Deba1le' Gnastasio' +BA =onta#' =san' +HB =ooka' Jasmin' 23+' 23A-
23I =oros' Ceor#e' +A4-+A*' 2B+-2B2 =osa' 9er/edes' +3A' +3I
=ot(eb1Ps' BI4 =ovjetski =avez
raspad' +I3' +R4' 2+4-2+A' 2+R-222
so/ijaldemokra/ija 2+H-2+*
ok-terapije' 2+4-2+*
za(tjev za provedbom ekonomske v! 6sija
=pade De:ense "ndeg ?obvezni/e@' H+I
4BI
T----fX%!!!!!!!!!!!!j
=i! "kin!ml lPiiblk " losin# ?so/ijalni
stanovi@ ?Ne; &rleans@' H3* =tills' 5(ris' +RR =taljin' 0osi:8!' +34
=tandard i PoorPs' H+I =tark' =er#io Grellano' #eneral' I+ =tar;ood'
BBI
=tate o: Denial ?Food;ard@' B+2 =teed' 9i/(ael' 2RH =teele' 0ames'
B4R' B*B-B*H =tern' Gndre;' B+I-B+R' BRI =ti#litz' 0osep(' +*H' 223'
BB4 =tolz' 6i/(ard' H4 stopa bojstava' 6siji' 2BB strana pomo
mo#a vanost' 2H+-2H2' 2HI
za 6sij' 2H3-2H+
zadravanje /ilj poveanja krize' 242' 2*+
%strktrne prila#odbe)' kapitalizam
katastro:e i' +*2' +*H-+*4 =(arto' 6ader' #eneral' AH-A*' +B4'
24A' 2*H-2*4' 2A+ =(arto' Tomm1' 24A =karno' G/(med' *4' AH-AA
=llivan i 5rom;ell' *4 =mmers' 7a;ren/e' 2+H' 22*' 2H2' 2HA
=per5om' HB3 =skind' 6on' B24 =tton' Erank' +2H =veilite
5ali:ornia ?Berkele1@' A4'
+B4
sveilite 5olmbia' 2BH =veilite 9/Cill' BB' B4-B*' H+' H2'
HA' 4*' B*2 =veilite Teman ?Gr#entina@' +BH =vjetska banka'
AH' +4*' +4I' +*B-+*H'
BI+' BIH' BI*' BII' BR+' BRB' BR*
dravna opozi/ija' H42-H4B
dravni d#ovi' + 4I
neokonzervaliv/i redovima zaposlenika' +*2' +RA
temeljna naela' +*H
"rak' BB4
za(tjevi za provedb ekonomske
zanemareni mandal' 24B =vjetska tr#ovinska or#aniza/ija ?FT&@' +A'
233' 2*H' 2AB' H+* otpor' vanjski i ntarnji' 2A2-2AB' za(tjevi za
provedbom ekonomske ok-terapije' 2*+ =vjetski ekonomski :orm
?Davos@'
2+H' BIR' H+* =;ire' Peter' B33
kole' vaeri za privatiza/ij' +2-+B' IR' H3+
-ok i stpor ?dokment@' ++' +HI' B2+-B22
ok-terapija' +4
imnitet na' H42' H44 navodna neop(odnost za' 2BH'
2HI-2HR' B*A ovisnost o dezorijenta/iji' H42 6siji' 224-22* v!
ekonomska ok-terapija; elektrokonvlzivna terapija
-panjolska' +HH' 2HI otpor :aizm ' H44
-ri 7anka' +*' 24' 23A
ekonomski razvojni planovi za'
BIH-BIA ekonomska ok-terapija' BIA-BR+ odma( nakon tsnamija'
BI2-BIH in/i ok-terapije' BR*-BRA za vrijeme tsnamija' BAI-BI3
plja vlada' 2I*-2II' 2R+-2R2' BH3' H3B-H3H "rak' BH3' BH*' B4+-
B42
plje korpora/ije' 2AA-2I3' H+3
plji ratovi' 2AI
Tajland' 2A3-2A+
ekonomska kriza' 24R' 2**-2*A ekonomske posljedi/e nakon
tsnamija' BR+' BRH ekonomski spje(' 2*3-2*+ otpornost na ok-
terapij' H4A pokorava se za(tjevima 99E-a'
B+A-B+R
4BR
tajnost' 43' A2' AI' RH' RR' +33' + +I' +2+' +HA' 23*' 2*I' 2A+' 2A*' 2R+'
B+3' HHH Talbott' =trobe' B2+ Tami:l' 2I2-2IB' B32' B3H-B34' H++
Tamilski ti#rovi' BAR' BR* Tart' X#(' B43
Tel Gviv =to/k Kg/(an#e' H2+' HBB Tele:kni/a' +*A
Telmeg ?tele:onska kompanija@' BII teror
nijekanje porabe i podrka' +23-+2B
namjerno provo.enje' +A-+I' 2I' A*-AI' I+-IB' RH-R4' +3B-+3H' +I*-
+IA' +II' BB2' B*H-B*4' HH3' H42
inkovitost' +2I
v! %6at protiv terora) teroristi' pokaji pronalaenja'
2R*-2RA' B23' H2I-H2R Terorizam akama pravde ?televizijska
emisija mree Gl "raOi1a@' B*H terorizam
dravno sponzoriran' +2B-+2I ?v! 5"G; kltre' %ienje); elektrook;
tortra; radniki sindikati' napadi na@
kao izlika za krenje zakona' H24
kao izlika za (ienja' +3R-++3
kao oblik oka' B2*
korpora/ijski sponzoriran' ++3-++2
napadi' 2B2-2BB' H+I' H2+-H22
vjeti koji po#odj' BHA-BHI' H+R Tes/o' 2*R Tega/o' HB+ T(abit'
Gdnan' B*H T(abo 9beki and t(e Battle :or t(e
5ontrol o:t(e GN5 ?Crnede@' 232 T(ames Fater ?tvrrka@' 2A3
T(at/(er' 9ar#aret' +I' 2*-2A'
+B2-+BB' +AB
administra/ija' +*H
%drtvo vlasnitva) i' +B*' +H3-+H+ T(e Gmeri/an Prospe/t ?asopis@'
2I*
?Ek1ama@' +I+) T(e T!nd o: Povert1 ?=a/(s@' +4H' 224 T(e 7egs
and t(e &live Mree
?Eriedman@' 2A2 T(eNation' +3B' B++ T(e &ne Per/ent Do/trine
?=skind@'
B24
T(e Fas(in#ton Post' 42' IR' 2+*' 22B' 22H' 2*B' 2*4' 2R3' B+2' B+I'
BB3' BH*
T(omas' Cordon' BA T(omas' 6i/(ard' 2A* Time ?asopis@' 2*' AH'
2+H' BB3 Tintner' Cer(ard' ++R Titta;ella' 9ano' BI* Tizard' =ir
Xenr1' H3 To:iO' 9o(amad' BBH' BH+ Tomasella' =er#io' +2R Tortra
okolnosti koje po#odj koritenj'
+4' 2H' B*3-B*2 kao meroda %lijeenja) ++4-++A de(maniza/ija i'
B2I-B2R prirni/i i metode' 2H' H+' H4-4B'
R*-RA
kao sredstvo izvlaenja podataka' +2I
kao metoda prisile' B** kao metoda preivljavanja' HH kao meta:ora
kapitalizma katastro:e' 2H-24
iroka poraba' +2A-+B3
v! elektrook; terorizam; odre.ene na/ije ?npr! Qile' tortra @ Total'
22A' B3* To;nle1' 9i/(ael' +3B To1e' 0o(n' 243 Trainor' Bernard' B4*
Travelers Crop' 2*I Tr# Tiananmen' skobi' +A' +I2'
+I*-+II' +R+' +R4' 2+I' H43-H4+ Trinidad i Toba#o' odnos 99E-a
prema' 244-24* Triple 5anop1' H+2
4H3
" mij! 8i!n' ni' 24+-242
i9in!imi ?prosina/ 233H!@' +*' BI3-BIH
nova/ M!a pomo i' BI+ -BIB
lokalna pomo pri obnovi nakon'
BI2-BIB
razaranja' BI3 Tsnami =rvivors and =pporters
?Tajland@' BRH Tristika zajedni/a =ri 7anke' BIH Trska' 99E-ovi
zajmovi i' HHR Tt' Desmond' nadbiskp' +R2' 23A #ovori v! #ovori
s vladom =GD #ovorni sradni/i' rasipnitvo i
nepravda povezane sa' BHR' H3H
Ujedinjeni narodi ?UN@' 2+' +22' +*B-+*H' 2I+' BB2' BBH' H++' HB4
iraki bijes zbo# podrke Bremer' B4A
nametnte sank/ije' BB2 v! UN"5KE
Povelja UN' +22 Ullman' Xarlan' B22' B2* UN' Kkonomska komisija
za 7atinsk
Gmerik' *2 UN' &pa povelja o ljdskim pravima'
+2+' +2B
UN' 8isoki komesarijat za izbje#li/e'
B**-B*A Undrra#a' =er#io' AA Unegimbank' 22I UN"5KE' 2+'2BB
Uni:orm 5ode o: 9ilitar1 0sti/e
?=GD@' HI Union 5arbide' B+B Union Eenosa' BII' HHH United Erit
5ompan1' *4' B3B Ured #lavno# inspektora ?=GD@' istra#a
o pronevjerama "rak' B43 Uted za etika pitanja ?=GD@' B34 Ured za
obnov i stabiliza/ij ?=GD@'
BAH
Ur#vaj' *2' +33 +3+' +*+'B2B'HBI'
HH3' HHA U=G Toda1' BH2
l "="=' B+3' BH3 v! %neoliberalizam) 2B' 2HA bezakonje i' 2B* kao
okrtan' +33' H33 nenamjerne posljedi/e
zanemarivanja' 2A2 po(lepa i' 2BH-2B* reak/ije protiv' 2A2-2AB' HH+-
HH2' H4+
8aldes' 0an Cabriel' *R-A3 8arle1' 0o(n' BI4' BR3-BR+' BRA 8asiljev'
Dimitrij' 2+R %8ain#tonski konsenzs) ?ekonomska
politika@' +*H' +*4' +I2' +RA' 23*'
2+B' 24B' 2*+' 2AB' B2+%' HH3 8dovin' 0rij' HH2 8elas/o Portillo'
=an' +HA 8elika ekonomska kriza ?depresija@' +I'
2R' *+' *H' +H+' 2HH 8eneroso' Erank' 2A3 8enezela' +4+' 244' BAH'
HH3-HH+'
HH*-HHR 8erint =1stems' 2R*
nadzorna oprema' HB3' HB2 vojna djelovanja' privatiza/ija' 23-2+
vojno-indstrijski kompleks' 23' 2I2'
H+I 8ojska =GD
%plje) korpora/ije i' 2AI-2I3
privatiza/ija sl#a' 2I3' 2IB
Fade' 6obert' 2A3
Fa#ner' Bill1' H3I
Falesa' 7e/(' +A3-+AB' +AA
Falker' David 9!' B3+
Fall =treet 0ornal' +2' 2A' AR' +IA'
234' 22*' 2BI' 2*I' B3*' BII' H3+ Fall =treet' zarada na ran azijske
krize' 2*A-2A3 Fal-9art' BB2' BHR' B4I' B*A'
H3B'H3I
Fals(' 6odol:o' RI-+3+' +3*-+3A'
+2A' 2**' B23' HBR-HH3' HHH Fals(' 8i/ki' RR
4H+
Falters' Barbara' +AI Fan# Xi' +I*' +II-+II Fagman' Xenr1' H+A
Febb' 0im'!B4A Feinstein' Xarve1' BA Fes/(ler' 7a;ren/e' +AI
Fest/oast Kner#1' 2A3 Festern Xemisp(ere "nstitte :or
=e/rit1 5ooperation' HHA Fiel#osz' Przem1sla;' +AA Fillett' =abin'
42 Filliams' Cloria' H4A Filliamson' 0o(n' +4B' +4*-+4A' +*H'
+*R' 2HR-24+'24B'HHB Fills' Car1' HR Fin:re1' &pra(' 2H3 Fired' 2RH
Fol:' 9arrin' H+* Fol:e' 9i/(ael' BH* Fol:o;itz' Pal' B23' BBH' H43
Food;ard' Bob' B+2 Foolse1' 0ames' B3I' HB3 Forld 8ision' BR*
Frisron' Falter' *B' 2*3 Fje/' Xenr1k' +AR F1llie' Gndre; 9!' B+I
Ja(oo' 2R4
Jamai/(i =e/rities ?0apan@' 2*I Jee' 0ames' 42
Jkos ?na:rna kompanija@' 22I' HBI
>a(art' 9ario' *I >akaria' Eareed' BBB >aklada Eord' *A-*I' A4' +24-
+2* >aklada Xerita#e' +H2' 2I2' 2II' BH*' H3+
>akon o domoljblj ?=G+ @@' stavnost' BRA
>akon o obrambenim ovlastmia?=Gl@'
233*@' B3+ >akon o slobodi in:ormiranja ?=GD@'
B4' H4' HA >akon o vojnoj nabavi ?=GD' 233*!@'
43%
zarade korpora/ija od' 2+-2B kao masovna tortra' B2H-B2* kao
predstava' B24 kao %ra/ionalna politika)' B+R-B23 kazneni pro#oni ?v!
vojna djelovanja@ privatiza/ija' BA4
zatvori
dopteno zlostavljanje ' 2I*
privatiza/ija' 2I3-2I+' 2I* zatvorska psi(olo#ija' 23A >elena zona' 4B'
2I4' BB+' BBH-BB4'
BH3-BH+' BH*-BHR' B4+' B4H'
B4I-B4R' H3B-H3H
za zajedni/e' H+2-H+B' HBH-HB4 zemljina re:orma
:armeri pokavaj provesti' *R' ++2'
+2R
jnoa:rika obeanja' +RH-+R4' +R*-+RA' 233-23+' 2++-2+B
>(ao >i1an#' +I4' +I*
>ikode' =Pb' 2+2
zlatni standard' 23B
>ona slobodne rr#ovine Gmerika' 2AB' HHI
>onda#' 5ornelis' +HB ]enevske konven/ije' HR-43' B*+
4H2
9oda postoji neko spisateljsko pravilo protiv posveivanja dvij
knji#a istoj osobi! U ovoj knjizi imam potreb nariti to pravilo!
Naprosto' ovaj projekt ne bi mo#ao ni :iziki' ni intelektalno' niti
emo/ionalno mo# bez mo# spr#a' Gvija 7e;isa! &n je moj
sradnik svem$ kao rednik' sptnik ? -ri 7ank' 0n G:rik'
Ne; &rleans@' kao ivotna podrka! &vo smo napravili zajedno!
Da nije bilo izzetno# djela Debre 7ev1' moje asistenti/e koja je
obavljala istraivanja' stknla bi( pred ovom zadaom! D/bra je
ov knji# loila tri #odine ivota' a preda( je zela samo kad je bila
na poro.iljnom! Njezino izzetno istraivako mijee ostavilo je tra#a
na #otovo svakoj strani/i ove knji#e! &bznanila je nove i zbdljive
in:orma/ije' iznalazila je i or#anizirala nesre.ene izvore' obavila
nekoliko raz#ovora' a potom provje rila podatke kroz /ijeli rkopis!
Neizre/ivo sam za(valna to mi se svakoj :azi rada pridrivala tako
odana i nadarena kole#i/a! Debra svoj ljbav i potovanje prenosi na
K1le Jamad i Gri Jamad-7ev1' a s njom i ja!
Dvije redni/e koje s radile neobiajeno sradnikom i nada(n-
tom rednikom odnos obliile s ovaj rkopis tako dbinski da se to
ne moe opisati$ Eran/is 5oad1 iz 9etropolitan Books i 7oise Denn1s
iz Knop: 5anade! Eran/es i 7oise' koje s mi jedno prijatelji/e i
mentori/e' poti/ale s me da vedem ov tez potpno nova podrja
i jamile mi mjese/e nno potrebno# vremena da nastavim z nji(ove
stro#e izazove! 7ois je bila moja odana redni/a i estoka zatitni/a
nakon knji#e No 7o#o' a meni ostaje stra(opotovanje prema njezinoj
sposobnosti da me spta na zemlj i istodobno daje sna#! Kad sam joj
predala revidiran i podosta proiren rkopis' Eran/es #a je
restrktrirala i proistila s izzetnom predano od strani/e do
strani/e! Qinjeni/a da izdavaki svijet jo ima prostora za intelektalne
divove kao to s te dvije ene daje mi nad za bdnost ove knji#e!
6kopis je bren i nadalje' za(valjji prodornoj povratnoj
in:orma/iji Xelen 5on:ord iz britansko# Pen#ina koja je blisko
sra.ivala s nama od najraniji( dana! Bez#ranina strast Glison 6eid za
ovaj projekt' kao i njezina marljivost brenj teksta ini pojam
redaktora posve neprimjerenim! &stajem njezina dni/a!
4HB
ko# prekoraenja rokova i svako# revidirano# i proirenojP' poteza! Uza
sve' s njom je radio i najotromniji i briljantan tim$ 9ar#aret + laiton'
Kate 0ones' Klizabet( "veson' Karolina =tton' Dais1 9erri/k i 7iz
larrell! &kren enama iz "59 Books' ovjek se osjea spremnim za
sve! =ve smo za(valne za temelje koje s postavili Ni/ole Finstanle1 i
Br/e Fest;ood!
0a/kie 0oiner' e:i/a reda Klein 7e;is Prod/tions! Dvije je #odine
djelovala kao ljdski tit i svijet drala na daljenosti tako da sam se ja
mo#la sredotoiti na rad! G kad je rkopis bio dovren' 0a/kie nas je
sve pokrenla kao velianstveni diri#ent orkestra! Kad bi( jo #ovorila
o 0a/kieinim svakodnevnim podvizima posl kreativne
administratori/e' izazvala bi( ljbomor' pa sto#a ovdje prestajem!
"59-ova ekipa pronala je savrene izdavake ke diljem svijeta i
tako mi priliila lksz da imam me.narodni tim istraivaa i
redaktora bez koji( Debra i ja nikad ne bismo kompletirale projekt
ovakva opse#a! =vaki istraiva prezeo je kljne dijelove sla#ali/e
potei vlastite spe/ijalistike vjetine i podrja strnosti!
9oja dra#a prijatelji/a Gndr\a =/(midt s kojom sam ptovala "rak
bila je stalna intelektalna sptni/a koja me ne samo snabdijevala
debelim tomovima (iperor#anizirani( tiva o najstravinijim
predmetima' ve i poavala i poti/ala da kroim jo dalje i dblje
sav taj as! Posebno dijelovi o tortri velike s proizvod nai(
beskonani( raz#ovora! &na je proitala i prv rk rkopisa i dala mi
neke od izzetno vani( povratni( primjedbi!
Garon 9at\ bio je moj prvi istraiva 233B!<2334-' vrijeme dok se
moje novinarstvo sredotoivalo #otovo iskljivo na preobrazb
irako# #ospodarstva! 5isto je blaenstvo bilo raditi s Garonom'
velikim intelektal/em i sjajnim novinarom! Garonov dio nepo#reiv
je dijelovima o "rak' kao i o dijelovima o "zrael i Palestini!
Eernando 6oag i =(ana Jael =(bs' oboje marljivi proavatelji
7atinske Gmerike' otkrili s velike neistraeno skladite #ospodarski(
spisa o zajamnim odnosima izme. krize i neoliberalni( re:ormi!
Upravo mi je taj materijal razotkrio sredite doktrine oka najveim
dosezima me.narodni( :inan/ijski( instit/ija! Eernando je obavio
nekoliko pozadinski( raz#ovora moje ime Benos Gires' a =(ana
je sa panjolsko# prevela na en#leski desetke dokmenata i lanaka! Uz
to s ri#orozno redi#irali odlomke o Gr#entini!
Predivna Gmanda Glegander bila je moja #lavna istraivai/a za
po#lavlje o 0noj G:ri/i' pronalazila je injeni/e' provjeravala podatke
i transkribirala vrp/e s intervjima' z #olem pomo Gdr1 =asson!
Gmanda je z to obavila #lavna istraivanja o razdoblj ok terapije
Kini! U ekip se kljilo
4HH
iiipi intervje Boliviji koji s oli!ljeni posljednjem mnik prije
dovretka knji#e@' Kmma 6iib1-=a/lis' 5l ra/e F i Nepomeno
9alalan!
Debra 7ev1' inae knjiniarka' eli osobno za(valiti svom osoblj$
strpljiv i spretnom osoblj iz knjini/e =veilita &re#on' te
knjini/a K#en i 5orvallis-Benton 5ont1j!
9oja izvjea na teren tako.er se oslanjaj na mno#e istraivae'
prevoditelje i prijatelje < previe i( je da i( spomenem' ali samo za
poetak$ U "tak$ =alam &nibi' 7inda Glbernami i K(alid al-Gnsar1'
jedan od najbolji( novinara Ba#dad' kao i moj prijatelj i sptnik
Gndre; =tern! U 0noj G:ri/i$ Patti/k Bond' Xeinri/( Bo(mke'
6i/(ard Pit(ose' 6aj Patel i' kao vijek' briljantan i nezastavljivi
Gs(;in Desai! Posebno za(valjjem Ben 5as(dan i nje#ovoj ekipi
to s mi stpili svoje intervje s Nelsonom 9andelom i nadbiskpom
Desmondom Ttom' te za mno#oto dr#o! U Ne; &rleans$ 0ordan
Ela(ert1' 0a/Oie =oo(en i Bdd1 i Gnnie =pell! U =ri 7anki$ Kmari i
Dileepa Fit(arana bili s meni i Gvij d(ovni i intelektalni vodii i
prevoditelji! =arat( Eernando' Kat( Noble i svi dr#i iz ekipe
9&N7G6- bili s nam porina baza i razlo# zbo# koje# smo ope
krenli na pt! Kad sam se vratila Kanad' nae je intervje tran-
skribirao =te;art 7aidla;' dok s s tamilsko# i sin(ala transkribirali i
preveli 7o#anat(an =ellat(rai i Gns(a Kat(iravel!
>a po#lavlje o 6siji pomo#ao je Boris Ka#arlitski! Przem1sla; Fiel-
#osz' 9are/in =tarna;ski i Tadesz Ko;alik posvetili s mi vrijeme i
poili me o Poljskoj tranzi/iji! 9ar/ela &liviera me povezala sa
sdioni/ima protokterapijskim pokretima Boliviji! Tom Kerr
Gzijskom savez za stambena prava bio nam je most prema
rekonstrk/iji Tajland!
Ceneza ove knji#e jest /ijela #odina provedena Gr#entini #dje me
skpina novosteeni( prijatelja poila o krvavim korijenima projekta
5ikake kole' esto nam priaji svoje mne z#ode i obiteljske
prie! Ti strpljivi itelji izme. ostali( s$ 9arta Dillon' 5ladia
G/ita' =er#io 5ian/a#lini' Nora =trejilevi/(' =ilva Del:ino' KzeOiel
Gdamovsk1' =ebastian Xa/(er' 5e/ilia =ainz' 0lian G! 9assaldi-
E/(s' Ksteban 9a#nani' =sana Ci/(al i T(omas Bril 9as/aren(as!
&ni s mi promijenili vi.enje svijeta! Gnaliza tortre koja se pojavljje
ovoj knjizi dobila je svoj oblik nakon desetaka raz#ovora vo.eni( s
ljdima koji s sami isksili zlostavljanja po zatvorima i s onima koji
s posvetili svoj ivot rad s preivjelima! Posebno elim za(valiti
Eederi/ Gllodij i 9iralindi Eriere' sosnivaima Kanadsko# /entra za
rtve tortre' kao i =(oko:e( =ak(ij' 5armen =illato i 0an
9irandi!
Neki od meni najblii( ljdi jes pis/i koji s se spe/ijalizirali za teme
koje se dodirj ovoj knjizi' a nekoli/ina nji( itali s ovaj tekst jo
rkopis i satima raspravljali o nje#ovim idejama! K1o 9a/lear mi je
vijek
nijalizma; =emas 9ilne' koja j/ vo.imk sir!iniW " "n ? !ii!inli!m!i
jSi/-tvWS-rila #lobalan debatni :orm' bila mi je ttor pitanjima oko
taeriM!ma i politiki savjetnik o mno#oem dt#om; 9i/(ael + lardt
vratio me na poetak i obliio moje novoro.eno ke1nesijanstvo; Bets1
6eed' moja redni/a T(e Nation' pomo#la mi je obliiti teze i
tedila je moj prvi lanak o stra(otama kapitalizma' kao i desetke
kolmni; nesttaivi 0erem1 =/attili proitao je poetna po#lavlja;
Kat(erine 8iner bila je svjetlo na ktaj tnela i navodi Cardian da
bde lansirna rampa ove knji#e! "znad sve#a' pak' ti dra#i prijatelji koji
s mi jedno i kole#e' neprekidno s mi bili drtvo i nada(ne
#odinama kad sam pisala sama!
0a nisam ekonomist' ali je moj biat =et( Klein' direktor nazamjenjivo#
Britis( 5olmbia 5anadian 5entre :or Poli/1 Glternatives' moje tajno
orje! Podnosio je pozive nedoba sa za(tjevima da izneb(a iznese
poke o mone-taristikoj teoriji i pomno je redio rkopis' te me
poti/ao i titio to je bolje mo#ao! 6i/ardo Crinspn' briljantni
ekonomist koji se spe/ijalizirao za 7atinsk Gmerik na =veilit
Jork ?naveden tekst@ bio je toliko ljbazan da je proitao rkopis i
pritio mi van spe/ijalistik povratn in:orma/ij! To je inio i
=tep(en 9/Bride' direktor 5entra za #lobaln politik ekonomij na
=veilit =imona Erasera! Poaena sam to s nji( dvoji/a pronali
vremena svojim prepnim satni/ama da prime jo jedno# stdenta' a
niti jedan od nji( nije od#ovoran za bilo kakv po#rek s moje strane!
9oji roditelji' Bonnie i 9i/(ael Klein' dali s mi izvrsne komentare
nakon itanja rkopisa i kazali siln panj kad sam preselila k
njima da mo# mir pisati! &boje s /ijeli ivot strastveno vali stav
o javnoj s:eri izvan trita' 9i/(ael zdravstv a Bonnie mjetnosti!
9oja dra#a svekrva 9i/(ele 7andsber# proitala je rkopis i bodrila
me iz sve sna#e! Upornost mo#a svekra =tep(ena 7e;isa koji smjeta
pandemij G"D=-a vrsto ntar konteksta :ndamentalizma slobodno#
trita osmjeliti me da napiem ov knji#!
9no#i dr#i vrsni izdavai i nji(ove ekipe loili s svoj podrk
ovom projekt' kljji Brada 9artina iz kanadsko# 6andom
Xosea' 0o(na =terlin#a iz Xenr1ja Xolta i =ar Bers(tel iz njjorko#
9etropolitana' =te:ana 9/Crat(a i kreativn i inteli#entn ekip iz
britansko# Pen#ina' Pe-tera =illema iz =! Eis(er 8erla#a' 5arla
Brios/(ija iz 6izzolija' Krika 8issera iz De Cesa' 5ladij 5asanova
iz Paidksa' 0an-Krika Pettersona iz &rd:ronta' "n#eri Kn#elstad iz
&ktobera' 6omana Kozireva iz Dobreje Knji#e' 9arie-5at(erine
8a/(er iz G/tes =da' te 7ise Ber#evin i ostali iz 7em\a/a!
=vi mi silno d#jemo nepokolebljivoj Gdrienne P(illips koja radi kao
izvrna redni/a Knop: 5anadi! Ne samo to je drala /ijel ov
raznorodn ekip na okp' skpa s 9ar#aret Xalton i 0a/kie 0oiner'
ne#o je zasl-
4H*
7i! + %iiris 5o;an M!i njezin N@?@iiiin@ prova kn lektr' te Beate
=/(;irtli/( M!a stiiiean prijelom! Barne1 Cilmore je ponovno pokazao
da je majstor za indekse! 9ark G! Eo;ler najbolji .avolji advokat s
kojim je bio itak raspravljati! >a(valjjem =(aron Klein' Tari
Kenned1' 9a##ie 6i/(ards' Pre-eni Cad(er i 6osie Clais(er' kao i
prevoditeljima koji e ovaj tekst prenijeti itateljima diljem svijeta!
Uz istraivae koji s izravno radili na ovom projekt /ijelo s mi
vrijeme poma#ali i mno#i aktivisti i pis/i! Nevjerojatna ekipa iz Eo/sa
na Clobal =ot( Ban#kok bila je prva koja je identi:i/irala
)rekonstrk/ij% kao nov #rani/ neokolonijalizma' to je bio
nastavak nji(ova d#otrajno# rada na iskoritavanj krize! Posebno sam
za(valna proni/ljivosti =lialmali Cttala i Faldena Belloa! D#jem
za(valnost i 5(ris Kromm i /ijeloj ekipi s "nstitta za jne stdije
za izzetna istraivanja koja s prokazala kapitalizam katastro:e' kao i
odvjetnik za ljdska prava Bill &i#le1 za nje#ovo pisanje i
aktivizam! =oren Gmbrose' nekadanji Ei:t1 Jeats "s Eno #( bio je
velianstven izvor za pitanja me.narodni( :inan/ijski( institiY /ija!
9oje istraivanje o svremenom nasilj nad zatvoreni/ima velike s
potpomo#li 9i/(ael 6atner i izvanredna ekipa iz 5entra za stavna
prava' kao i 0o(n =i:ton i Xman 6i#(ts Fat/(' izvjea Gmnest1
"nternational!Y i 0ameel 0a::er Gmeri/an 5ivil 7iberties Union!
9no#e od dokmenata s koji( je skinta oznaka tajnosti' a koji se
navode ovom tekst' obznanili s izzetni ljdi iz National =e/rit1
Gr/(ivea! Dr#i vaan izvor bili s intervji iz PB=-ove
dokmentaristike trilo#ije 5ommandin# Xei#(ts$ T(e Battle :or t(e
Forld K/onom1 iz 2332! 8eina navoda koji se pojavljj ovom
tekst nije la te :ilmove' ali prod/enti s napravili rijetk iznimk
i #rbo transkribirali te intervje! >a(valna sam i Gm1 Coodman i
/ijeloj ekipi iz Demo/ra/1 No;Y Nji(ovi revol/ionarni intervji ne
samo to s izvor dnevni( novosti koji izaziva ovisnost
?;;;!demo/ra/1no;!or#@' ne#o i dra#o/jeno i ivo istraivako or.e!
0o stotine novinara istraitelja i atora na ije se radove pozivam
navedeni s tekst i :snotama! Proirena biblio#ra:ija moe se
pronai na ;;;! naomiklein!or#' s izravnim linkovima na brojne
izvorne dokmente! Nekoliko knji#a bilo mi je od toliko #oleme i
nepro/jenjive pomoi da :snote i biblio#ra:ije doslovno nis dovoljne
da na#lase nji(ov vanost$ Eailed 5rsade =tep(ena E! 5o(ena' G
eestion o: Tortre Gl:reda 9/5o1ja' Ni#(t Dra;s Near Gnt(on1ja
=(adida' "mperial 7i:e in t(e Kmerald 5it1 6ajiva 5(andrasekarana' G
7egi/on o: Terror 9ar#erite Eeitlo;itz' Tre 5rimes$ 6odol:o Fals(
9i/(aela 9/5a#(ana' G 9ira/le' a Universe 7a;ren/ea Fe/(slera'
Kmpires Forks(op Cre#a Crandina' Blood 9one1 T! 5(ristiana
9illera' Bs( G#enda Gntonije 0(asz' Pino/(ets K/onomists 0ana
Cabriela