DRUTVENE INSTITUCIJE

-su obrasci ponaanja tj. Programi koje drutvo postavlja pojedincu i grupama, a ti obrasci (programi) zasnovani su na kulturno- socijalnim
prihvadenim normama. Slue za postizanje vitalnih ciljeva u drutvu.
-npr. Gimnazija je institucija, a gimnazija u upanji je organizacija
VRETE INSTITUCIJA:
1.OBITELJ- temeljna institucija, cilj- reprodukcija i socijalizacija; kohabitacija:probni brak ; Georg Zimel: Raanje djece je barbarska
invazija
2.EKONOMSKE INSTITUCIJE- cilj: proizvodnja dobara i usluga, razmjena dobara, raspodjela i potronja.
3.POLITIKE INSTITUCIJE- cilj: zatita graana, ostvarivanje politikih prava
4. RELIGIJSKE INSTITUCIJE- cilj: zadovoljavanje religijskih potreba
5.OBRAZOVNE INSTITUCIJE- cilj: prijenos, transfer kulturnog i socijalnog nasljea
KARAKTERISTIKE:
1.Institucije su grupi objektivno dane; Jean Piage pitao dijete:to je sunce?
2.Insitucije imaju prinudnu mod nad pojedincem
3. Institucije imaju moralni autoritet nad pojedincem (potujemo ih)
4. Institucije propisuju postupke za postizanje ciljeva, osiguravaju izvoenje radnji u ostvarivanju tih ciljeva (procedure), kanjavaju ili
nagrauju pojedince kod osiguravanja tih ciljeva.

DRUTVO I RAZVOJ DRUTVA
drutvo je apstraktna cjelina veza meu pojedincima ili sustav veza kojeg ine meusobno ovisni djelovi, a koji je sposoban za vlastitu
reprodukciju ponovno proizvoenje.
TEORIJE REPRODUKCIJE DRUTVA
1)Karl Marx (19 st.) drutvo se reproducira na temelju tri elementa:
a) materijalna proizvodnja- proizvodnja materijalnih dobara potrebna za ivot (ovisi o predmetima rada- prirodni elementi
zemlja, ume, ruda, vjetar, voda sirovine i sredstva za rad. )
b) drutvena nagradnja- ine ju obiaji, moral, pravo, drava, politika...
c) oblici svijesti- magija, religija, znanost, umjetnost, filozofija

2) Max Webber (19.-20. st.)- kao nastanak kapitalizma navodi svijest, protestanski moral
a) Ekonomski odnosi
b) Politika mod
c) Drutveni ugled (prestige)
3) Talcott Parsons- a) Adaptacija spram prirodne okoline. Na materijalnu proizvodnju utjedu prirodni elementi u kojima se ovj. nalazi
b) Unutranja integracija- normativni poredak (obiaji, pravo..)
c) Hjerarhija drutvenih ciljeva- svako drutvo ima vrijednosni sustav
d) Odravanje kulturnog obrasca- prenosi se s generacije na generaciju, ali matrica ostaje ista

RAZVOJ DRUTVA
Drutvo je kao kontinum- beskonani niz
Jednostavna drutva(pretpovjesna drutva- sakupljaka, primitivna lovakauzgajivaka, nomadska)----------sloena drutva (povjesna
drutva)-------------- proizvodnja strojeva
Agrarna revolucija- poetak sustavnog uzgoja biljaka viak proizvoda podjela rada 1)umni rad grad muki rad
2) fiziki rad selo enski rad
POSTINDUSTRIJSKA DRUTVA INFORMATIKA
Procesi: 1) AUTOMATIZACIJA- strojevi proizvode sami, a radnik samo nadgleda rad stroja, otklanja zastoje i manje kvarove
2)ROBOTIZACIJA- strojevi rade i nadleu funkcije rada
3) KOMPJUTORIZACIJA- pojava da se mentalne fje mehaniki odvijaju (mikroipovi)
4) SCIJENTIFIKACIJA- primjena znanosti u procesu proizvodnje, znanost postaje proizvodna snaga; znanost napreduje
5) KIBERNETIZACIJA- primjena znanstvenih modela u industriji, procesna industrija
MODERNIZACIJA- nain promatranja, gledanja na novi nain.
drutva postaju sve razliitija, sloenija, akceleriraju se, stari obrasci slabe i potrebno je usvajati nove mobilizacija
SOCIJALNA DIFERENCIJACIJA- sve vedi broj poloaja, uloga i zanimanja; tenja da se drutvo sve vie diferencira
DRUTVENE PROMJENE
naziv za temeljnu mjenu obrazaca kulture, strukture drutva i drutvenog ponaanja u nekom razdoblju.
IZVORI PROMJENA: 1) INOVACIJA- otkrida- novo vienje stvarnosti koje ved postoji
2)IZUMI- nov nain kojim se na osnovi ved postojedih znanja ostvaruje neto to prije nije postojalo
a) materijalni (cigarete, mikroip) b) socijalna (izum ropstva)
3) DIFUZIJA- pojava da se soc.-drut. Pojave sele s jednog podruja na drugo
4) FIZIKI OKOLI
5)STANOVNITVO
6)INVAZIJE-ratovi

TEORIJE PROMJENA- socioloka objanjenja promjena koje ele objasniti kako se i zato zbivaju promjene.
1) CIKLIKE PROMJENE- drutvo kao i organizmi imaju svoj ivot od raanja pa do smrti; Fridrich Nietsche
2) EVOLUCIONISTIKE PROMJENE- Albert Spencer (19.-20. st.)- drutva se razvijaju jednosmjerno. Drutva koja nisu bila u
difuziji su pretpismena drutva.
3) KONFLIKT- Heraklit- promjene nastaju zbog sukoba meu pojedincima i grupama. Karl Marx revolucije (izvor
promjena)
4) FUNKCIONALISTIKA TEORIJA- Talcott Parsons- promjena bitno ne naruava ravnoteu u drutvu, nego samo
uspostavlja ravnoteu na nekoj novoj razini
DIFERENCIJACIJA- u razvoju drutva nastaju nove institucije koje zamjenjuju stare
INTEGRACIJA- udruivanje raslojnih, diferenciranih funkcija
DRUTVENI POKRETI
spontane masovne akcije veeg broja ljudi koji ele unijeti neku promjenu ili se oduprijeti nekom pritisku izvana
a) ekoloki pokreti- pokreti za ouvanje prirode i okolia. Nastali s nekom vrstom didaktikog cilja da ljude upozori na taj planetarni,
svijetski problem. Englezi, Njemci izveli svoje prljave tehnologije. Danas su gotovo agresivni pokreti; ne vrijedi vie upozoravati
.GREENPEACE- zaustavlja brodove na otvorenom moru
b) feministiki pokreti- nastali od prvih sufraetkinja. Pozitivan je u osnovi; nain gledanja na problem...(seksizam, mobing,
patrijarhalne obitelji) Ukazuje na obitelj kao instituciju. Uz emancipaciju vee se i problem u obitelji (nasilje) ; to je navelo
zakonodavstvo da nasilje u obitelji trenira kao kriminalne radnje. Najvedi problem je to se nasilje u obitelji reproducira
c) Pacifistiki pokret- za mir, protiv rata (Russel). Nema vie balansa svjetskih sila. Mudrost zapada Berson
d) Antinuklearni pokret- pokret protiv nuklearne energije; protivi se i elektranama.... Najvie se rabio nakon eksplozije u ernobilu
e) Antiglobalizacijski pokret- Mnogobrojni pokreti za alternativne stilove ivota (pokreti za zdravo tijelo, alternativnu kolu-ui na
nov nain) Maria Montesori- talijanska pedagoginja; Waldorska kola (radna kola)
f) Pokreti seksualnih skupina
g) Pokreti za alternativne energije(vjetar sunce...)
TIPOVI POKRETA I) pokreti s obzirom na sadraje i soc. Nositelje a) politiki, b) nacionalni, c) rasni kulturni, omladinski, sport
II) irinu i rasprostranjenost: a) lokalni, b) regionalni, c) nacionalni, d) univerzalni, e) planetarni
III) Odnos pojedinca i drutva
SOCIJALNA INTERAKCIJA
-Drutveni ivot se sastoji od ponaanja ljudi, odnosno, od drutvenih djelovanja (akcije)
DRUTVENO DJELOVANJE (AKCIJE)- jest ponaanje usmjereno prema drugim ljudima ili se odvija pod utjecajem drugih ljudi. Vedina onoga
to inimo svakog dana- pozdravljamo prijatelje, postavljamo razna pitanja- podrazumjeva uranjanje u svijet drugih.
SOCIJALNA INTERAKCIJA- obostrano ili uzajamno utjecanje dviju ili vie osoba na meusobno ponaanje. Sastoji se od meuigre naih
vlastitih i akcija drugih ljudi.
KOMUNIKACIJA- proces kojim ljudi jedni drugima prenose informacije, ideje, stavove
Nemogudnost komunikacije- zarobljenitvo u privatnom svijetu
VERBALNA KOMUNIKACIJA- predstavlja interakciju. Razgovori naprimjer poinju privlaenjem panje: pogledom u oi, upitom,
pozdravom... Kada razgovor pone moramo koordinirati svoj govor s tuim
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Govor tijela- pokreti ruku, osmjesi, grimase otkrivaju esto vie od rijei
Prajezik- vokalne znaajke govora- visina glasa, jaina, tempo...predstavljaju bogat izvor informacija.
Dodir- fizikim kontaktom- dodirom, lupkanjem po ramenima, grljenjem prenosimo svoje osjedaje drugima. No, dodir, osobito ako nije
uzajaman moe biti i znak razliitog statusa, a ne osjedaja.
DEVIJANTNOST I SOCIJALNA KONTROLA
NORMALNO PONAANJE (NORMALNOST)
1.Statistika normalnost- ono ponaanje kako se ponaa vedina
2. Idealna normalnost- samo manji otklon od potivanja normi samo ako mi se uri, prodi du preko travnjaka
3.Individualna normalnost- ponaanje unutar jedne kulture, koje se pripadnicima drugih kultura ini udnim
NONKONFORMIZAM- namjerno krenje normi s ciljem uvoenja nekih novih- DEVIJANTNO PONAANJE (DEVIJANTNOST)
1. Izvritelj
2. Norma koju on namjerno ne potuje
3. Okolina koja odreuje to je devijantno, a to nije
VRSTE DEVIJANTNOSTI:
1.Krenje krivinog prava (titi tijelo i imovinu-mobing, zlostavljanja, silovanja, ubojstva, ranjavanja, genocid, krae, pljake, grabe, utaja)
2.Delikvencijakriminal djece i omladine
3.Samoubojstvo, suicid: Emil Durkheim: Suicid; stopa suicida je veda kod protestanata, nego kod Katolika
4.Prostitucija-prodavanje tijela za novac
5.Ovisnosti-narkomanija, alkoholizam, puenje, ovisnost o kocki i klaenju
GRANICE TOLERANCIJE
- otklon od normalnog ponaanja i to u onoj mjeri u kojoj je on prihvatljiv. Zavisi od znaenja norme i njene vrijednosti norme koje
reguliraju javni red i mir manje su vrijedne norme koje se odnose na ivot nemaju tolerancije. Zavisi od situacije u kojoj se ona pojavljuje
ubojstvo u miru se kanjava smrtnom kaznom, a u ratu je poeljno.
SOCIJALNA KONTROLA-SANKCIJE
Cilj: odravanje postojedih vrijednosti ponaanja i normi. To je skup sredstava koji prisiljavaju pojedinca na konformizam te mehanizme
nativamo-SANKCIJAMA

I.a)Nagrade-pozitivne (mrkva)
b)Kazne-negativne (batina)
II.a)Formalne-koje izrie neka organizacija (kola, drava)
b)Neformalne- koje izrie okolina (prole godine u Nepalu kamenovali enu zbog preljuba)
EKSKOMUNIKACIJA- iskljuivanje od drutva; de Spinoza-pisao kritiki o Bibliji
FUNKCIJE DEVIJANTNOSTI:
1.Edgar Sagarin-devijantnost slui promicanju drutvene konformnosti
2.Emile Durkheim- devijantnost uvrduje drutvenu normu da bi uvrstila svoj moral
3.Collins-devijantnost uvrduje drutvenu solidarnost;sudski proces
4.Katalizator promjena-upozorava na drutvene probleme
TEORIJE DEVIJANTNOSTI: socioloka objanjenja devijantnosti koja odgovaraju na pitanje zato se neto smatra devijantnim, a neto
nedevijantnim, nepoeljnim.
1.TEORIJA STRUKTURALNOG PRITISKA- Robert Merton: Anominja stanje koje se javlja nakon brzih promjena u drutvu, ono stanje u
kojem su stare vrijednosti prestale vrijediti,a nove jo nisu definirane. Ljudi su nesigurni, ne znaju to se od njih oekuje. Ako nema zakona,
javlja se sve vie devijantnih pojava, ljudi sami odreuju zakone. Merton kae da drutvo odreuje devijantnost obzirom na to kako
strukturira ciljeve i koja sredstva prua za ostvarenje tih ciljeva. NOVAC. Merton razlikuje 5 odgovora na dilemu u izboru ciljeva i sredstava.
a)KONFORNOST
b)INOVACIJU- odlikuje prihvadanje ciljeva, ali naputanje dozvoljenih sredstava. Da bi doli do novca ljudi mogu izdavati lane ekove,
varati, krasti...
c)RITUALIZAM- naputanje ili zanemarivanje ciljeva, ali uporno ostajanje pri postojedim sredstvima. Npr. Birokrat koji moda vie ne zna
cilj postojanja organizacije u kojoj radi, ali svejedno njeguje sredstva radi njih samih
d)POVLAENJE- karakteristino za ljude koji su ispali iz drutva:odbacuju i ciljeve i sredstva
e)POBUNA- ljudi odbacuju i kulturne ciljeve i odobrena sredstva te ih zamjenjuju novim normama
2.TEORIJA KULTURNE TRANSMISIJE- Edwin Sutherland (20.st)-postoji slinost u nainu kako se ui normalno i devijantno ponaanje.
Diferencijalna asocijacija okolina, grupe vrnjaka, mjesto gdje se ui i podrava devijantno ponaanje i delikvencija
3.KONFLIKTNA PERSPEKTIVA- Karl Marx- Monije grupe svoje norme namedu drugima putem zakona, a tue interese smatraju
devijantnim.
4.TEORIJA ETIKETIRANJA- devijantnost nastaje u soc.interakciji i to tako da ljudi koji su prokaeni kao devijantni, poinju sami sebe smatrati
devijantnima i tako se ponaaju. Npr. Ako djetetu govorite da je zloesto tako de se i ponaati. Predstavnici: E.Lemert, H.Becker, K. Erikson
ZNAAJKE DEVIJANTNOSTI:
1.Nijedan in nije sam po sebi devijantan. Ono loe ne proizlazi iz sadraja ina, nego iz naina na koji ga drugi ljudi definiraju.
2.Primarna devijantnost-vedina kri norme, ali ne u tolikoj mjeri da bi ih se etiketiralo
3.
4.Sekundarna devijantnost- ljudi koji su etiketirani, esto i sami o sebi misle da su devijantni te se tako poinju i ponaati
5.Participacija u devijantnoj subkulturi- Nema opde vaede teorije. Ljudi koji su devijantni drue se sa sebi slinima.
KOLEKTIVNO PONAANJE- ponaanje vie osoba na istom mjestu, u isto vrijeme, a koje nije unaprijed planirano i organizirano. To je
ponaanje spontano, ljudi se ne pripremaju za takvo ponaanje, nepredvidivo je. Postoji ograniena socijalna interakcija, privremena.
Nejasne su socijalne granice..ljudi nemaju osjedaj pripadanja (a ako ga i imaju vrlo je trenutan) . Norme koje vladaju kod kolektivnog
ponaanja su slabe, nekonvencionalne (npr.razbijaki maniri). Ciljevi ovakvog ponaanja su nejasni, neodreeni, difuzni. Hepening ulina
predstava namjenjena drugima. esto se tek nakon dogaaja mogu objasniti razlozi takvog ponaanja.
VRSTE KOLEKTIVNOG PONAANJA: KONVERGIRAJUE PONAANJE
Konvergencija-sastajanje;pravci imaju sjecite u jednoj toki
1.GOMILA- privremeno okupljanje vie osoba koje su neorganizirane, ali su esto puta u snanoj interakciji
2.MASE- veliko spontano okupljanje vie ljudi sa slabom ili gotovo nikakvom interakcijom
3.PASIVNE GOMILE-PUBLIKA- tako govorimo o publici u kazalitima, kinu, predavanjimauvijek se ponaa u skladu s planiranim obrascima
4.SLUAJNA GOMILA- traje kratko, nastaje spontano, njeni alnovi odlaze i dolaze i pozornost usmjeravaju na nekakav dogaaj koji se
dogaa (kad se ljudi skupljaju prilikom npr.sudara, ulinih svirki)
5.KONVENCIJALNE GOMILE- ljudi koji se okupljaju na drabi
6.AKTIVNE GOMILE- masovne igre, plesovi, razbijake gomile vezane uz jake emocije :strah, bijes, pobuna...
7.RULJA- takve grupe koje su spremne vriti lin (izvrenje neke odmazde bez suenja)
-Postoji razlika izmeu gomile u napadu i gomile u bijegu. Gomile u napadu osvajaju ekon.dobra, teritorije, osobe; a gomile u bjegu bjee
od takvih situacija (esto bjee i od izmiljenih situacija)
ANONIMNOST- pojedinac je u masi anoniman, personaliziran. Pojedinac se utopi u masi, stoga pojedinac treba masu. Masa pojedincu
daje lanu sigurnost, osjeda se modno kao da mu nitko nita ne moe.
PODLONOST GLASINAMA (neprovjerena informacija koja se prenosi od usta do usta). Glasine su este u kriznim vremenima, odnose se
na javnost. Ogovaranja, traevi (samo na pojedinca o kojem se traa)
PANIKA- nerazuman bijeg od stvarnosti ili izmiljene opasnosti. Povezana je as strahovima, npr.strahom od nadilazede opasnosti
SUGESTIBILNOST- pojedinac je u gomili podloan sugestiji, utjecaju. Spremni su prihvatiti tue sugestije.
UVSTVENA ANGAIRANOST- ljudi postaju afektivni. Popratna pojava (destruktivnost i agresivnost)
MASOVNA HISTERIJA (POMANA)- Beatlesomanija- kravlje ludilo, svinjska gripa, 90-ih godina-padom komunizma- u Albaniji pad piramida.
Teko je utvrditi razloge.

PSIHOSOCIJALNE EPIDEMIJE (MODNO LUDILO)- Hula-hop, klik-klak, rubikova kocka, bedevi, znake...
Moda-iroko prihvadanje neke novosti u odreenoj sferi ivota (u umjetnosti, plesu, govoru, ureenju stana, vrsti automobila, javnom
mnijenju...) Vezana je uz konzumerizam. Njemaki sociolog Georg Simmell-modu izmiljaju bogati, oni stvaraju modne trendove, a
siromani ih kopiraju.
SOCIJALNA DIFERENCIJACIJA I STRATIFIKACIJA
-oblik nejednakosti u drutvu i meusobno se razlikuju
DIFERENCIJACIJA- oblik nejednakosti koji nastaje usred razlika koje pojedinci imaju uslijed nerangiranih uloga, a nastaje zbog razlika u
inteligenciji, talentu, fizikoj ljepoti, vjetinama kojima neko barata.
STRATIFIKACIJA-strukturirana, stabilna,(nije sluajna, ved se vri prema nekom obrascu i taj proces nazivamo RASLOJAVANJE) relativno
trajna (ima nasljedni karakter. Postoji skup ideja kojima se opravdava nejednakost, npr.feudalni sustav nastao milodu Bojom. Tamo gdje
postoji stratifikacija, postoji i diferencijacija. Tamo gdje postoji diferencijacija, nema stratifikacije) nejednakost meu skupinama ljudi u
drutvu.
SUSTAVI STRATIFIKACIJE
1.ROPSTVO- sustav gdje pojedinac posjeduje druge ljude kao vlasnitvo..npr. Orjentalno ropstvo rob je pomodna radna
snaga...Antiko ropstvo rob je glavna radna snaga... Kolonatsko ropstvo, Duniko ropstvo, Crno ropstvo, Bijelo ropstvo
2.KASTINSKI SUSTAV- nasljeuje se, postoji snano odvajanje (ne mogu mjenjati krv)
3.STALEI- stratifikacije europskog feudalizma, poiva na hjerarhiji
4.KLASE- velike skupine ljudi...Odreen je njihov nain ivora. Manje su zatvorene tj. Izlazak i ulazak je doputen. Pripadnost klasi nije naoko
vidljiva
KLASNA STRUKTURA SUVREMENOG DRUTVA
1.Amerika tipologija- osnovni kriterij: godinja zarada
a)Nia klasa
b) Srednja klasa osnova demokracije, malo je podvojenania srednja
srednja srednja
Via srednja

c)Via klasa (nastale razne modifikacije)
2.Europska tipologija
Vlasnitvo nad sredstvima proizvodnje Mogudnost nareivanja
KAPITALISTI + +
MENADERI - +
SITNI KAPITALISTI + -
RADNICI - -
138 str.teorije

EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE STRATIFIKACIJE
Metode:
1.SUBJEKTIVNA- kod kojih se ispitanik izjanjava. Dosta korisna kada je rije o politikom ponaanju
2.REPUTACIJSKA- sastoji se u tome da se od ispitanika trai
Nepouzdana je, ne moe se primjenjivati na velike skupine
3.OBJEKTIVNA- prihod, obrazovanje, zanimanje (profesija). Mogu se primjenjivati na velik broj ljudi
SOCIJALNA MOBILNOST (pokretljivost)-
Vrste:
I. 1. Vertikalna- pomicanje prema gore ili prema dolje na stratifikacijskoj ljestvici; moe biti pojedinano, ali i skupno
Rukovoditeljistrunjaciinovniciradnici
2.Horizontalna- lateralna- kretanje u prostoru (emigracije, imigracije) . Moe se dogoditi i kao proces urbanizacije,
Metropolizacije, suburbanizacije
II. 1.Intergeneracijska-meugeneracijska mobilnost koja se vri izmeu vie generacija; seljaciradniciin. intelekt.
2.Intrageneracijska-unutargeneracijska
III. 1.Otvorena-ona u kojima se relativno lako mjenjaju drutveni poloaji
2.Zatvorena- drutveni poloaji se vedinom nasljeuju
OBITELJ (PORODICA)- obitelj- koji zajedno obitavaju, porodica- koji su krvno srodni
Ciljevi: reprodukcija vrste, zadovoljavanje spolnih nagona, zadovoljavanje ekonomskih, kulturnih i drutvenih funkcija
-formalna drutvena grupa, institucija koja je zasnovana na 3 elementa:
I.BRAK- relativno trajna spolna i ekonomska zajednica;veza mukarca i ene koju drutvo priznaje, a sami partneri prihvadaju
a) Promiskuitet-najstariji oblik braka, veza gdje brani parovi nisu unaprijed odreeni, horda, incest
b)Punalua (klan, rod)-svi lanovi jednog klana ene pripadnice drugog klana iste generacije
c) Sindijazmiki brak-pleme-brak parova koji nije zakonski utvren, KUVADE-(franc. kvoka)shvadanje da mukarac raa
*sororat-mukarac uzima vie sestara za ene
*levirat-ena uzima vie brade za mueve
d)Monogamija-klasno drutvo, patrijarhalni brak. Brak jednog mukarca i jedne ene, koji je drutveno priznati, potvreni..ena je
vlasnitvo mukarca
e)Poligamija- poliginija-jedan mukarac s vie ena (4 najvie); poliandrija-brak jedne ene s vie mukaraca (Tibet,Nepal, Sj.Indija)
Fraternat, engogamija-enjenje unutar vflastite grupe; egzogamija-enjenje izvan vlastite grupe
II.ODNOSI SRODSTVA
Srodstvo- drutvena veza pojedinca koji su povezani podrijetlom (krvno, brakom ili usvajanjem)
Raunanje srodstva:
1.Matrilinearno-po majci
2.Patrilinearno- po ocu
3.Bilinearno-i po jednoj i po drugoj liniji (obitelj orjentacije-majka, otac, sestre, brada, obitelj prokreacije-suprug (a), kderi, sinovi)
III. FUNKCIJE ZAJEDNICE
-primarna drutvena grupa koja ivi zajedno, za iste ciljeve: reprodukcija, socijalizacija, regulacija spolnog ponaanja; spolnopermisivna
drutva-romantina ljubav nije pretpostavka spolnih odnosa; spolno restriktivna-gra.drutva, emotivna veza(ljubav) uvijet je braka,
ekonomska funkcijaobitelj je proizvoako-potroaka zajednica, politika funkcija: ljudi u obitelji stjedu politike stavove (oni su esto
rigidni), religijska funkcije, zadovoljavanje emocionalnih potreba, skrb i zatita lanova obitelji, pridavanje drutvenog poloaja-obitelj
svakom novom lanu pripisuje status
TIPOVI OBITELJI
Prema veliini obitelji:
1.Velika, zadruena obitelj-vie monogamnih branih parova i njihovih potomaka koji su povezani zajednikom vezom po mukoj liniji.
Poiva na podjeli rada unutar obitelji (svaki lan radi svoj posao)
2.Proirena obitelj, kudna zajednica-najmanje dvije monogamne obitelji u kojima jedno od djece sa svojim branim partnerom nadohranjuje
svoje roditelje u njihovoj kudi. Podoban za socijalizaciju djece.
3. Mala, brana, atomizirana, nuklearna, suvremena obitelj- ini ju brani par i njihova djeca do njihove socijalne zrelosti.
PROBLEMI SUVREMENE OBITELJI
-smanjuje se broj lanova obitelji; takve obitelji ive vedinom u gradskim zgradama, spavaonicama; anonimnost ivota u gradu pogoduje
prostituciji; poloaj mukarca i ene je egalitaran, vri se podjela rada; est razvod brakova, nasilje u obitelji zbog feminizma ono je postalo
transparentno
FAZE: -brani par bez djece, -brani par s malom djecom koju treba socijalizirati, -brani par s vedom djecom koju treba kolovati, -brani
par kojeg su djeca ostavila tzv.prazno gnijezdo
ALTERNATIVNI STILOVI IVOTA
1.Samaki ivot (neenje, udovci)
2.Kohabitacija-brana veza koja nije pravno utemeljena; nije formalno sklopljen brak
3.Komune- postojale jo u 19.st (Omeida). Djeca se smatraju zajednikima, izvor su devijantnosti. Kibuci (u Izraelu) djecu vide samo
vikendom;ukinuti su
4.Samohrani roditelji: djeca su sklonija devijantnom ponaanju
5.Pojava soc.roditelja-pomajke, pooim
6.Homoseksualni parovi
EKONOMSKE INSTITUCIJE
Ciljevi osnivanja: proizvodnja dobara i usluga, razmjena, raspodjela, potronja
-sociologija prouava institucije proizvodnje, razmjene, paspodjele i potronje; ROBA=ekonomsko dobro ima upotrebnu vrijednost-
zadovoljava ovjekovu potrebu ili elju. Bit robe je njena prometna vrijednost.
Novac=roba na iju vrijednost moemo svesti vrijednost svake robe --> ekvivalent u razmjeni
Moneta-kovani novac
Inflacija=pojava da novac gubi svoju realnu vrijednost
-nema razmjene bez proizvodnje koja poiva na poduzetnitvu
Poduzetnitvo-za to manje ulaganja proizvesti to vie i ostvariti profit vie talent nego znanje
Poduzetnikkreativan, preuzima rizik, mora neto ponuditi na inovativan nain
Kapital ono dobro koje nam donosi neko novo dobro npr. Strojevi, zgrade, zalihe roba, novac (kapitalna i podtona dobra)