1.

Na emu su se zasnivala istrazivanja amerikog naunika Dejvida

Bircha i koji su to zakljuci do kojih je on doao?
Istraivanja Davida Birtcha su se zasnivala na vanosti malih i srednjih
preduzea u razvoju Sjedinjenih Amerikih Drava i na zapoljavanju svih
amerikih preduzea u periodu od 199 do 19!"#od"
$n u ekonomsku teoriju uvodi mala i srednja preduzea kao vaan %aktor
razvoja& na osnovu sljedeih zakljuaka do kojih je doao'
- uvo(enjem inovacija poduzetnici postaju stvaratelji narodno# )o#atstva
- poduzetnici su pokretaki motor #ospodarsko# rasta i stvaratelji novih
radnih mjesta i
- poduzetnici osi#uravaju mehanizam distri)ucije )o#aatstva& koji se
temelji na inovaciji& tvrdom radu i preuzimaanju rizika"
2. Navedite definiciju poduzetnikog projekta:
*oduzetniki projekt& korak po korak pisana analiza kako da poduzetnik
ideju pretvori u realnost i svoju prednost& nije nita dru#o ne#o do)ro
strukturirani projekat koji mora da od#ovori na pitanja tipa' to& kako& kome&
koliko& kada i #dje proizvoditi& prodavati ili usluivati& te koliko pro%ita
ostvariti u poetnim i kasnijim #odinama eksploatacije projekta"
3. Nabrojite interne korisnike poduzetnikog projekta:
*$D+,-./I0 1B+D+2I I/3-S.I.$45 6 Da determniu izvodljivost
preduzetniko# poduhvata& *rikupe poetni kapital& 4azviju
7o)razac8 po kome e poslovati njihovo preduzee& 0reiraju
)udet& vremenski okvir & odrede mjere i kriterije ocjene uspjenosti
projekta& $drede potencijalne rizike i mjere za njihovo
prevazilaenje& +smjere se na trine mo#unosti& Sami se uvjere u
)udunost projekta kako )i #a na e%ikasniji nain prezentirali
eksternim korisnicima"
*A4./-4I 1S++9A:A;I5 6 0ao podlo#a za ulazak u zajedniki
poduzetniki poduhvat koji e ostvariti oekivani pro%it"
,A*$S9-/I<I 6 0ao uvjerenje za njihovo an#aovanje u
preduzeu& 0ao motivirajui %aktor jer su ukljueni u z)ivanja oko
)uduih poslova.
*$4$DI<A 6 Da prui podrku za ulazak u preduzetniki projekat
4. Nabrojite eksterne korisnike poduzetnikog projekta:
*$.-/<I=A9/I DI$/I;A4I 6 Da se uvjere u si#urnost ula#anja
vlastito# novca u konkretan poduzetniki projekat"
>I/A/<I=-4I 104-DI.$4I5 6 0ao podlo#a za utvr(ivanje
%inancijsko# stanja& odnosno %inancijsko# zdravlja preduzea& kao
provjera kredi)iliteta preduzea"
S.$0?$9D-4I 1DIS.4IB+.-4I& D$BA39=A;I& 0+*<I i dru#i5 6
,a stvaranje uvjerenja o uspjenosti projekta i poduzetnika& kao
podlo#a za sklapanje )uduih u#ovora
D4@A3/A +*4A3A 6 Da provjeri veliinu utjecanja poduzetniko#
projekta na socijalno& pravno& ekonomsko i ekoloko i dru#a
1
okruenja& Da odo)ri podsticajna sredstva za sluaj da su ista
planirana u njihovom )udetu& Da statistiki prati kretanje
ekonomskih i dru#ih aktivnosti na svom podruju"
5. Nabrojite strukturne dijelove odabrane forme poduzetnikog projekta
!.Dedi" i B. #mihani"$:
/aslovna strana projekta&
Sadraj projekta'
4ezime poduzetniko# projekta&
$pis poduzetnike ideje&
*roizvod&
.rite&
Aarketin#&
Aenadment&
*ravni aspekt&
>inansije&
*rilozi"
6. Navedite razloge %&'( zapoinjanje biznisa od nule ) osnivanje
novog biznisa*
De%inira prirodu posla sam"
0reira pre%eriranu vrstu %izikih sredstava
*okree nove investicije
Ima slo)odu iz)ora i razvoja zaposlenika
Aoe koristiti prednost posljednje tehnolo#ije& opreme& materijala&
alata i sl"
Iza)ere takmiarsku sredinu"
7. Navedite razloge %+,-./0( zapoinjanja biznisa od nule ) osnivanje
novog biznisa*
*ro)lem u pronalaenju pravno# posla
*ro)lemi u vezi sa prikupljanjem izvora& ukljuujui lokaciju& z#radu&
opremu& materijale i radnu sna#u"
Aanjak proizvodnih linija
*roizvodni pro)lemi povezani sa pokretanjem novo# posla
Aanjak uspostavljeno# trita i kanala distri)ucije
*ro)lemi u uspostavljanju osnovnih menaderskih sistema i kontrola
4izik propasti je vei kod malih poslova ne#o kod kupovine
postojee# posla ili %ranizin#a"
8. Navedite definiciju franizinga i njegove osnovne elemente*
I. /1' me2unarodana franizing asocijacija$ de%inie %ranizin#
poslovni koncept kao u#ovornu vezu %ranizera i %ranizata u kojoj
%ranizer prua ili se o)avezao da odrava kontinuiranu
zainteresovanost za poslovanje %ranizanta na planu knoB6hoB i
o)uke #dje %ranizat radi pod zajednikim tr#ovinskim imenom&
%irmom poslovanja iCili u skladu sa postupcima koji su vlasnitvo ili
su pod kontrolom %ranizera& a u ta je %ranizant uloio ili e uloiti
od#ovarajua sredstva 1kapital5 iz sopstvenih izvora radi o)avljanja
svoje poslovne aktivnosti"
2
II" >raniza je tr#ovako udruivanje u kojem se uspjeni poslovni
koncept& koji uspjeno djeluje na nekom terenu& klonira C presa(uje
sa svo# matino# terena na neki dru#i po principu D klju u ruke D"
9. 3ta odre2eni posao4 proizvod ili usluga mora imati da bi mogao
postati franiza?
Da )i neki posao mo#ao postati %raniza mora zadovoljiti neke osnovne
kriterije i mora )iti'
5edinstven 6 novi koncept koji ima potencijala za irenje u
nacionalnim internacionalnim uslovima
+rofitabilan 6 koncept mora donositi do)it prvo6 %ranizodavcu& a
nakon projektirane %ranize #ranice zarade u#ra(ene u koncept
tre)aju )iti dovoljno velike kako )i i svaki %ranizoprimac koji se
prikljui sistemu mo#ao ostvariti atraktivan povrat svojih ula#anja"
6istematiziran 6 svi poslovni sistemi poslovanja tre)aju )iti detaljno
razra(eni i djelotvorni" .i sistemi i procedure moraju )iti u o)liku
prirunika
7ako prenosiv 6 tre)alo )i )iti relativno lako prenijeti cjelokupno
znanje i iskustvo na %ranizoprimce
Dostupan 6 ako je %raniza vrlo skupa& tada je vrlo malo ljudi moe
priutiti" Idealno ula#anje u %ranizu )ilo )i od E FFF 6 GF FFF H jer
ima veliki )roj #ra(ana koji se)i mo#u priutiti takvo ula#anje"
10. 8oje su osnovne karakteristike poduzetnika franizodavca?
Franizodavac je poduzetnik koji je:
3lasnik jedne ro)ne marke i vizualno# identiteta prepoznato# od trita
/udi niz proizvoda Cuslu#aCtehnolo#ija klasinim distri)utivnim kanalima
4azvio je metodu prodaje i rada koja je ispro)ana u pilot centru i
aurirana
+ stanju je prenijeti dru#ima svoju metodu& iskustava i znanja preko
o)uke i stalno# savjetovanja" Ima razvijenu svoju %irmu tako da je u
stanju razvijati dalje svoju metodu i rukovoditi %raniznom mreom"
1ranizodavac 1na en#leskom >ranchisor5 .o je %irma koja je
standardizirala i ispro)ala svoj poslovni koncept& ponovljiv i prenosiv te #a
ustupa dru#im %irmama zajedno s markom ili )random i sa svim detaljima
koji ine taj speci%ini poslovni koncept" .aj trans%er znanja& iskustva&
vizualno# identiteta i marke povlai za so)om plaanje od strane
%ranizoprimca"
11. 8oje su osnovne karakteristike poduzetnika franizoprimaoca?
Franizoprimac je neovisan poduzetnik od#ovoran i iza)ran od
%ranizodavca& a ima sljedee karakteristike'
3eliku volju za a%irmaciju
4aspolae potre)nim sredstvima
@eli usko sara(ivati s dru#ima
@eli raditi unutar sistema i po zadanim pravilima
*rihvaa da )ude lan mree i ima razvijeni timski duh
*ristupajui mrei stjee pravo na upotre)u svih elemenata koji su
predmet ponude' metoda& sistem ili knoB6hoB& proizvodi& marka i imid&
pomo prije& za vrijeme i nakon otvaranja i dr"
3
1ranizoprimac 1na en#leskom >ranchisee5 $so)a pravna ili %izika koja
potpisom pose)no# u#ovora prihvaa jedan sistem rada koji od sad ini
nje#ov poduzetniki pothvat" .ako ulazi u lanac distri)ucije koji ima
prepoznatljivo ime" >ranizoprimac je pravno neovisna oso)a& ali ulaskom
u lanac prihvaa sistem rada koji namee %ranizodavac "
12. 8oje su posljedice tj. prednosti irenja posla putem franize
objasnite na nekom konkretnom primjeru$:
a" .u(i novac'
)" 0vali%ikovani i motivirani rukovodei kadar
c" 3rijeme
d" =ednostavnost
e" -%ikasnost I *ro%ita)ilnost
%" Brzo irenje
#" $ptimalna veliina
h" 3elika kupovna mo
i" $si#uranje lokacija
j" Dominacija na tritu
k" 4azvoj reklamnih materijala
l" Aaksimalni prihod
13. ta je to franizna mrea o!ja"nite na #on#retnom primjer$%
>ranizodavac zajedno sa svim svojim %ranizoprimcima tvori franizn$
mre$ i nje#ova je od#ovornost i o)aveza da osi#ura rad i rast mree te
prepoznatljivost i kvalitetu marke" ,ahvaljujui zajednikoj marki koja ih
povezuje& %ranizna mrea )rzo #radi identitet i reputaciju u oima kupaca"
>ranizoprimac predstavlja %raniznu mreu i on mora upotre)ljavati i
stro#o slijediti sve elemente koji ine marku i poslovanje i to imajui u vidu
sljedee'
da mora potovati odnos izme(u %ranizodavca i se)e koji je odre(en
u#ovorom
da ne smije niti na jedan nain kompromitirati reputaciju mree dakle i
svih dru#ih %ranizoprimaca
da ne smije iznevjeriti i izdati povjerenje svojih kupaca jer time ne
nanosi tetu samo se)i ve i cijeloj mrei
14. 8oji su to osnovni motivi razlozi$ prodavca za prodaju postoje"eg
preduze"a?
Aotivi koji determiniraju odluku prodavca postojee# )iznisa mo#u )iti istiniti ili
prikriveni"
Aotivi su istiniti ako su rezultat'
elje vlasnika da iz opravdanih razlo#a svoj )iznis pretvori u novacJ
sumnje vlasnika da e mla(i nasljednici nastaviti sa uspjenim
vo(enjem postojee# preduzeaJ
straha da razvoj preduzea zahtijeva preduzetnike i menaderske
oso)ine koje ne posjeduje vlasnik preduzea"

4
15. 8oji su to razlozi 9za9 a koji 9protiv9 zapoinjanja biznisa kupovinom
ve" postoje"eg preduze"a?
,azlozi &' kupovinu postoje"eg
preduze"a
,azlozi +,-./0 kupovine postoje"eg
preduze"a
postojei )iznis je mno#o manje
rizian
postojee preduzee najee
posjeduje priznatu reputaciju na
tritu
kanali distri)ucije i %inanciranja ve
su uspostavljeni
radnici su o)ueni sa potre)nim
specijalistikim znanjima
proizvodna oprema se nalazi u
eksploataciji
metode i sistemi o)avljanja poslova
ve su razvijeni itd"
preduzee se prodaje zato to posluje
nerenta)ilno& a prodavac to eli prikriti
postojee veze izme(u %inancijera&
do)avljaa i kupaca su zate#nute do te
mjere da i oni sami insistiraju na
promjeni vlasnika %irme
lokacija na kojoj je preduzee trenutno
locirano ne od#ovara razvojnim
ciljevima preduzea
postojea oprema i tehnolo#ija su
zastarjele i postojei vlasnik& svjestan
injenice da #u)i konkurentsku
prednost& prodaje preduzee itd"
16. -bjasnite fazni proces kroz koji poduzetnik donosi odluku o
zapoinjanju biznisa kupovinom postoje"eg preduze"a Nikolas
6iropolis$*
:; oda)rani proizvod ili uslu#a
<; da li je %okusirani )iznis po#odan za kupovinu
=; da li su razlozi za prodaju opravdani i korektni
>; Kzdravlje7 preduzea
?; 0akva je vrijednost postojee# )iznisa
@; 0akvu )i tre)ao zastupati pre#ovaraku strate#iju
A; Da li se moe postii o)ostrano zadovoljavajua cijena
B; 0upiti preduzee"
17. -bjasnite postupak istraCivanja kupovine postoje"eg preduze"a
kupac4 pravnik4 raunovo2a$
0upac 1)udui preduzetnik5'
+pravlja cjelokupnim procesom istraivanja
3ri pojedinane procjene 1kupaca& zaposlenih i dr"5
Donosi odluku o akviziciji L
*ravnik '
*rovjerava najvanije u#ovore iz cjelokupno# poslovanja
*rua savjetodavne uslu#e """
*riprema u#ovor o akviziciji
Sastavlja nacrt kupoprodjno# u#ovor
4aunovo(a '
Analizira prihode u posljednjih nekoliko #odina
Analizira )ilans stanja i uspjeha L
De%inie elemente kupoprodajne cijene
18. Navedite osnovne metode vrednovanja preduze"a*
5
*ristupi i metode vrednovanja preduzea polaze od procjene vrijednosti
imovine kojom preduzee raspolae& ili od vrijednosti pro%itne sna#e
preduzea kao cjeline ili kom)inacije dva navedena pristupa"
,adovanovi
"
7asi" 0. 8oletnik 1. Digula ! 6iropolis N.
trokovni
pristup
neposredne
metode
vrednovanja
preduzea
metode
zasnovane na
vrijednosti
imovine
raunovodstvene
metode vrednovanja
pristup vrednovanja
zasnovan na zaradi
trini
pristup
posredne
metode
vrednovanja
preduzea
metode
zasnovane na
vrijednosti
pro%itne sna#e
upravljake metode
vrednovanja
pristup vrednovanja
zasnovan na imovini
19. Navedite definiciju +oduzetnikog centra.
+-D#&E.N/F8/ DEN.,/ predstavljaju novi nain pomoi u realizaciji
poduzetnikih ideja i inicijativa& osi#uravajui laki i )ri pristup
in%ormacijama" *$D+,-./I;0I <-/.4I predstavljaju novi nain pomoi
u realizaciji poduzetnikih ideja i inicijativa& osi#uravajui laki i )ri pristup
in%ormacijama"
<ilj poduzetnikih centara je uspostavljanje i stvaranje okruenja koje e
podsticajno djelovati na osnivanje novih i razvoj ve postojeih )iznisa I
mikro& malih i srednjih preduzea"
20. 8oje usluge naje"e nude +oduzetniki centri svojim korisnicima?
+slu#e koje *oduzetniki centri nude vezane su za'
o *omo pri pokretanju vlastito# )iznisa 6 pomo pri re#istraciji i
prere#istraciji
o *omo u izradi )iznis plana
o *ruanje in%ormacija o relevantnim poslovnim do#a(ajima
o $stale uslu#e
21. Nabrojte bar pet Dentara za razvoj biznisa koji djeluju na podruju
op"ine .uzla.
/a podruju optine .uzla djeluje nekoliko <entara za razvoj )iznisa:
1" <entar za razvoj poduzetnitva .uzla 1-D <entar5
M" BS*<6<entar za podrku i promociju poduzetnitva pri udruenju za
razvoj /-4DA 1re#ionalna razvojna a#encija5
N" <entar za promociju poduzetnitva i podrku samozapoljavanju I
<-*$S pri udruenju #ra(ana za lokalne razvojne inicijative I .A9DI
G" Biznis start6up centar pri +niverzitetu .uzla
E" BI. <entar .uzla
" BI< I Biznis In%o <entar unutar +druenja samostalnih privrednika
optine .uzla
!" <entar za ensko poduzetnitvo pri ?umanitarnom drutvu
*4I=A.-9=I<-
6
22. Navedite definiciju +oslovnih inkubatora.
/aj)lia je de%inicija koja kae da *$S9$3/I I/0+BA.$4 7 radi razliitih
ciljeva& na razliite naine i s razliitim o)licima pomae osnivati nova
preduzea te ih razvija u pro%itna i samostalna preduzea8"
23. Nabrojte poslovne inkubatore na podruju ekonomske regije
6jeveroistona BiG.
AodriaC:radaac
.uzla 9ipnica
.uzla BI. <entar
24. 8oji su najpoznatiji oblici +oslovnih inkubatora?
/ajpoznatiji su sljedei o)lici inku)atora'
6 =avni1dravni5 nepro%itni inku)atori
6 Sveuilini inku)atori
6 Inku)atori preduzea
6 *rivatni inku)atori
25. Navedite definiciju .ehnolokog parka.
.-?/$9$O0I *A40 je zaokrueni kompleks #dje& osim tehnolokih
centara djeluju i a%irmirana srednja i velika preduzea" *ark omo#uava
zakup veih povrina po trinim cijenama& prototipnu proizvodnju& te
preduzeima ne postavlja vremenska o#ranienja koritenja prostora"
/a#lasak je na trans%eru tehnolo#ije& saradnji naunih i istraivakih
institucija s preduzeima"
26. Definiite pojam Naunog parka.
/A+;/I *A40 je koncentracija moz#ova istraivaa& pro%esora&
%inansijskih strunjaka& svjetnika& privrednika te na dru#oj strani oznaava
jaku povezanost istraivanja i privrede" :lavna djelatnost naunih parkova
usmjerena je prema komercijalizaciji inovacija u nauci& tehnolo#iji i
inenjerstvu" /auni parkovi su najee locirani uz univerzitete& a osnivai
su razliite ustanove kao dravne tako i opinske i lokalne& )anke&
privredne komore itd" Dilj naunog parka parka je da potie osnivanje i
razvoj preduze"a koja se temelje na znanju.
27. Navedite definiciju pojma +oslovna zona.
*oslovne zone predstavljaju prostor s pripremljenom i ure(enom
in%rastrukturom& as%altnim prilazima& prikljucima elektrine& toplinske i
ostalih ener#ija& tele%onskom i komunalnom mreom& unutar koje# se
odvija odre(ena poslovna aktivnost" *oslovne zone raspolau i ostalim
po#odnostima& kao to su raunovodstvene& administrativne i dru#e
uslu#e& koje privlae poduzetnike da #rade poslovne i proizvodne o)jekte
na tom prostoru"
28. Navedite barem pet pogodnosti koje +oslovne zone pruCaju
poduzetnicima.
*$S9$3/- ,$/- *4+@A=+ S9-D-2- *$:$D/$S.I'
struni pristup i )ru pripremu i dovrenju dokumenata o prostoru&
pri)avljanje najje%tinijih& pa i dodatnih izvora %inansiranja za proved)u
poduzetnikih investicija&
7
usmjeravanje ekonomsko# razvoja re#ije ili lokalne zajednice&
zapoljavanje6otvaranje novih radnih mjesta&
usjeren i kontoliran prostorni razvoj&
pravovremeno razrjeavanje i spreavanje ekolokih pro)lema&
prostornu kontrolu nad mo#uim za#a(ivaima ili ekoloko spornim
tehnolo#ijama&
ciljano razvijanje prioritetnih ekonomskih djelatnosti i #rana&
%ormiranje zajednikih slu)i servisa za preduzee u zoni&
)olje koritenje prostora unutar zone&
povezivanje preduzea u zoni i povezivanje prema van"
29. Navedite nazive dva temeljna dokumenta E# koja tematiziraju razvoj
poduzetnitva.
,elena knj#a o poduzetnitvu 6 :4--/ *A*-4
-ntrepreneurship in -urope
-uropska *ovelja o malim preduzeima 6 European Charter
for Small Enterprises
30. Navedite barem etiri karakteristike stanja u Europskoj privredi
tokom <HHH;tih.
3elika su preduzea dominirala privrednom scenom u F6im i !F6im
#odinama prolo#a stoljea" /o& nakon to#a su trendovi poeli
zaokretati"
3elika su preduzea racionalizirana putem restrukturiranja&
outsourcing-a 1povjeravanje dijela poslova vanjskim izvriteljima5 ili
downsizing-a 1smanjivanje )roja zaposlenih u poduzeu
:lo)alizacija je dovela do poveanja komparativno# pritiska na
proizvodna poduzea na skupim lokacijama& z)o# e#a su se
proizvodni po#oni poeli seliti u zemlje u kojima su trokovi nii&uz
istovremeno poveanje produktivnosti upotre)om novih tehnolokih
rjeenja
Broj preduzea u =apanu i SAD se poveavao znatno )re ne#o u
-uropi" -uropa je poela zaostajati za svojim #lavnim takmacima"
Strukturalne su promjene u privredi usmjerile europske
komparativne prednosti u pravcu aktivnosti koje se temelje na
znanju"
0ao rezultat navedenih promjena nastale su nove poduzetnike
inicijative& naroito u uslunim djelatnostima"
31. &vrop"#a pove'ja o ma'im pred$ze(ima $ te#"t$ izjave odraava
"'jede(e opredje'jeno"ti njeni) *'anica+
Europska povelja o malim preduze"ima ; /zjava
Svjesni smo dinaminosti i sposo)nosti malih preduzea u iznalaenju novih
od#ovora na potre)e trita i otvaranju radnih mjesta
/a#laavamo vanost malih preduzea u procesu poticanja socijalno# i
re#ionalno# razvoja& pruanjem primjera inicijative i predanosti
*repoznajemo da je poduzetnitvo vana i produktivna vjetina& na svim
nivoima od#ovornosti
*ozdravljamo uspjena preduzea& koja zasluuju primjerenu na#radu
8
+zimamo u o)zir da je neuspjeh neiz)jena popratna pojava svake od#ovorne
inicijative i preuzimanja rizika& te da #a tre)a shvatiti iskljuivo kao priliku za
napredovanje kroz uenje
*repoznajemo vrijednosti znanja& predanosti i %leksi)ilnosti u novoj ekonomiji"
*oloaj malih preduzea u -uropskoj +niji moe se po)oljati djelovanjem
usmjerenim ka poticanju poduzetnitva& evaluaciji postojeih mjera i kada je to
potre)no prila#o(avanjem tih mjera malim preduzeima& te nastojanjem da
nositelji politika uzmu u o)zir potre)e malih preduzea" + tu se svrhu
zalaemo da emo'
$snaiti duh inovacije i poduzetnitva& to omo#uuje europskim preduzeima
da se suoe s izazovima koji se pred njih postavljaju
Stvoriti re#ulacijski& %iskalni i administrativni okvir& po#odan za poduzetniku
djelatnost i unapre(enje statusa poduzetnika
$si#urati pristup tritu& na nain da zahtjevi )udu to manje optereujui& te
da su u skladu s #lavnim ciljevima javne politike
$lakati pristup najkvalitetnijem istraivanju i tehnolo#iji
*o)oljati pristup izvorima %inanciranja kroz itav ivotni ciklus poduzea
.rajno raditi na po)oljanju rezultata& kako )i -uropska +nija zaista mo#la
ponuditi naj)olje u svijetu okruenje za mala preduzea
*romovisati vrhunsku podrku malim preduzeima
32. Evropska povelja o malim preduze"ima sadrCi slede"ih deset principa
djelovanja:
a" $)razovanje i o)uka u podruju poduzetnitva
)" =e%tinije i )re osnivanje preduzea
c" 0valitetnije zakonodavstvo i re#ulacija
d" Dostupnost vjetina
e" *o)oljati elektronski pristup
%" Bolje iskoristiti prednosti jedinstveno# trita
#" $porezivanje i %inancijska pitanja
h" =aanje tehnoloko# kapaciteta malih preduzea
i" +spjeni modeli elektronsko# poslovanja i vrhunske podrke malim
preduzeima
j" 4azviti jae& djelotvornije zastupanje interesa malih preduzea na nivou
+nije i na nacionalnom nivou"
33. # ekonomskoj literaturi razvijenih zemalja izdvajaju se etiri kljuna
doprinosa malih preduze"a trCinoj privredi:
+ ekonomskoj literaturi razvijenih zemalja izdvajaju se etiri kljuna
doprinosa malih preduzea trinoj privredi'
1" doprinos procesu tehnolokih promjenaJ
M" doprinos re#eneraciji zdrave konkurencije izme(u preduzea razliitih
veliina unutar #rane& nacionalne privrede i na me(unarodnom planuJ
N" otvaranje novih radnih mjestaJ
G" )o#atstvo ponude& po#otovu na domaem tritu.
34. Nabrojte kljune doprinose malih preduze"a privredama zemalja u
tranziciji.
4azvitak malih preduzea u zemljama u tranziciji doprinosi'
oivljavanju trita&
9
razvoju slo)odno# poduzetnitva&
po)oljanju privredne strukture&
izmjeni vlasnike strukture
dinamiziranju lokalno# razvoja"
35. Nabrojte barem pet snaga malih preduze"a.
Broj malih preduzea u privrediJ
Broj oso)a koja upoljavaju mala preduzeaJ
Stopa povrata na dioniki kapitalJ
Stopa inovacijaJ
Broj proizvoda koja plasiraju na trituJ
Stopa otvaranja novih radnih mjesta
*ostotak samozaposlenih oso)a prema spolu"
*rivlanost i dostupnost
*rila#odljivost tritu i trinim kretanjima
Aotivacija
Ao#unost samozapoljavanja i zapoljavanja
0ooperativnost s srednjim i velikim preduzeima
/eposrednost kontakta
*siholoka prednost
36. Nabrojte barem pet slabosti malih preduze"a.
Ao#unosti )re# propadanja
$dsustvo drutvene )ri#e za mala preduzea
/edovoljnost in%ormiranosti
/edovoljan kapital
/edovoljna strunost
-konomija o)ima
*siholoke nepo#odnosti
37. +rovedbom 6trategije razvoja malih i srednjih preduze"a u BiG za
period <HH?;<HHA. godina trebalo je ostvariti slede"e ciljeve:
Strate#ija razvoja AS*6a u Bi? ima za cilj da'
1" *o)olja okruenje za podrku poslovanju 1pravno i %inancijsko
okruenje& institucionalna in%rastruktura za podrku poslovanju5J
M" Sinhronizira strateke i institucionalne %aktore u razvoju AS* sa onima
koje preporuuje -vropska unijaJ
N" Stimulira poveanje udjela prihoda i doprinosa dodate vrijednosti za
sektor AS*6a openitoJ
G" Stimulira rast putem usmjerene podrke za visok rast& inovativna i
izvozno I orijentirana AS*J
E" $mo#ui i aktivno podri razvitak PklasteraQ malih poduzea& mree i
udruenja za suradnju da se stvori Pkritina masaQ& npr" u o)lasti
istraivanja i tehnoloko# razvitka& na)avki& marketin#a i izvozaJ
" $mo#uava pristup AS* %inancijskim resursima )udetsko# i
komercijalno# karakteraJ
!" *rui poticaj novim preduzeima u svim ekonomskim sektorimaJ
R" Aktivno promovira i pomo#ne promociju poduzetnike kulture u Bi?J
9" *o)olja konkurentnost AS*6a na domaim i inostranim tritimaJ
1F" *omae kod iz#radnje novo# o)razovno# sistema na nivoima srednje#&
vie# i visoko# o)razovanja sa pro#ramima #dje )i omladinsko
preduzetnitvo )ilo u prvom planu i #dje )i se o)razovali novi
menadment kadroviJ
10
11" Smanji sivu ekonomijuJ i identi%icira prioritetne projekte i aktivnosti za
period MFFE6MFF!
+rovedbom postavljenih ciljeva u periodu <HH? ) <HHA treba posti"i:
1" *oveanje udjela AS* u :D*6uJ
M" *oveanje )roja aktivnih AS*J
N" *oveanje )roja zaposlenih u AS*J
G" *oveanje konkurentnosti AS*J
E" Bre osnivanje AS* koji e djelovati u s%eri visokih tehnolo#ijaJ
" Aasovnu preo)uku radne sna#e& koja je nekvali%icirana ili posjeduje
radne vjetine koje su zastarjele ili neprila#o(ene potre)ama moderne
privrede"
!" Oiru primjenu I0. u radu AS*"
38. Navedite definiciju srednje velikih preduze"a4 koja vaCi za podruje 1
BiG.
0ate#oriju srednje velikih preduzea ine preduzea koja zapoljavaju
manje od MEF oso)a& sa #odinjim prometom koji ne prelazi MF miliona H i
iji ukupan #odinji )ilans stanja ne prelazi 1E miliona H
39. Navedite definiciju malih preduze"a koja vaCi za podruje 1 BiG.
+ okviru kate#orije AS*6a& malo preduzee se de%inira kao preduzee koje
zapoljava manje od EF oso)a i iji #odinji promet ne prelazi M miliona H"
40. Navedite definiciju mikro preduze"a koja vaCi za podruje 1 BiG.
+ okviru kate#orije AS*6a& mikro preduzee se de%inira kao preduzee
koje zapoljava manje od 1F oso)a i iji #odinji promet ne prelazi MFF"FFF
H
41. Definiite pojam 8orporativno poduzetnitvo.
0orporativno poduzetnitvo vezujemo za velika preduzea6korporacije koja
ele primijeniti savremene principe menadmenta na nov nain koji e stvoriti
pretpostavke da kreativni pojedinci sa svojim idejama o novim proizvodima&
postupcima i procesima do(u do izraaja" 0orporacijsko poduzetnitvo zahtijeva
vjetine i alate koji su potre)ni da se iskoriste prilike koje se ukau velikim
or#anizacijama kako )i se ostvario odlian poslovni rezultat i odriva
konkurentska prednost u sve promjenjivijim trinim uslovima"
42. 3ta se podrazumijeva pod pojmom #nutranje poduzetnitvo?
+nutarnje poduzetnitvo podrazumijeva proces %ormiranja malih relativno
autonomnih poduzetnikih preduzea u sklopu korporacije& kojima se
dodjeljuju potre)na sredstva i daje or#anizacijska samostalnost" <ilj je da
pojedinci s poduzetnikim idejama& talentom i sposo)nou realizuju svoje
zamisli i ostanu unutar korporacije"
>ormiranjem malih& inventivnih& unutranjih i dinamikih jedinica unutar
se)e& korporacija u cjelini postaje %leksi)ilnijom& poduzetnom i
adapti)ilnijom promjenama u okruenju"
43. Navedite tri glavna teoretiara gurua$ korporacijskog
poduzetnitva?
0ao #lavni teoretiari 1#urui5 korporacijsko# poduzetnitva navode se '
11
1" :i%%ort *inchot III"& Intrapreneurin# 119RE"5 koji je uveo pojam
1intrapreneur5
M" 4osa)eth Aoss 0anter& .he <han#e Aasters& Innovation S
-ntrapreneurship in the American <orporation"
N" *eter Drucker& Enterpreneurship and Innovation.
44. Navedite dva kljuna elementa mehanizma$ unutranjeg
poduzetnitva.
Dva kljuna elementa unutarnje# poduzetnitva'
1" Inovativnost' unutarnje poduzetnitvo je inovacijski duh i stvaralatvo&
razvijeno unutar zidova postojece korporacije 1International
Aana#ement& 19R!"5"
M" Autonomnost djelovanja' unutar velikih korporacija razvija se malo&
izdvojeno 1autonomno5 poslovanjeJ korporacija to razvija kako )i
1nadareni pojedinci mo#li slijediti svoje snove5 14" 4oBan& .he Intuitive
Aana#er& 19R"5"
45. 3ta je karakteristino za poduzetniku okolinu4 koja potie unutarnje
poduzetnitvo?
,a poduzetniku okolinu& koja potie unutarnje poduzetnitvo&
karakteristicno je da'
=e rijec o or#anizacijama koje posluju u samom vrhu razvoja
tehnolo#ije&
poticu nove ideje&
poticu pokuaje i toleriraju po#reke&
doputaju neuspjehe&
ne o#ranicavaju razlicite ideje propisanim parametrima&
su resursi korporacije dostupni na jednostavan nacin&
razvija multidisciplinaran timski nacin rada&
ostavlja du#o razdo)lje za postizanje uspjeha&
se zasniva na do)rovoljnom pro#ramu&
ima razvijen primjeren sistem na#rada&
su na raspola#anju sponzori 1iz uprave5 i 1ampioni5&
najvii menadment podrava takvo postupanje"
46. ,a#vo dje'ovanje $prava #orporacija "e za)tijeva $ #oncept$
primjene $n$tarnje- pod$zetnitva%
+nutarnje poduzetnitvo od uprave korporacije zahtijeva promjenu nacina
djelovanja"
+mjesto neposredno# upravljanja svim poslovnim %unkcijama orijentira se
na'
trajno poticanje poslova na stvaranju novih ideja&
neprestano razmatranje novih ideja i rasporedivanje raspoloivih izvora na
ideje&
podrku razvoju novih ideja s alokacijom izvora& vremena i novca&
poticanje %leksi)ilnosti&
od#ovarajuce na#radivanje poduzetnika i aktivno vodenje& dakle podrka
inovacijama i unutarnjem poduzetnitvu"
47. Navedite definiciju /ntrapoduzetnika.
Intrapoduzetnici su najkvalitetniji ljudi svake kompanije koji uspijevaju
pretvoriti svoje ideje u dodanu vrijednost za poduzee
12
Intrapoduzetnik je oso)a koja je veim dijelom vizionar& te je iznutra
motiviran samim izazovom snanim osjeajem to je potre)no poduzeu& a
kroz hijerarhiju poduzea"
.o je oso)a koje preuzima veliki oso)ni rizik u smislu proputeno#
vremena i plae u nastojanjima da pre)rodi prepreke postavljene u samoj
or#anizaciji"
48. 8ako /ntrapoduzetnik utie na rast i razvoj korporacije?
Intrapoduzetnik ima uticaja na rast i razvoj korporacija jer'
uvodi novi proizvod ili uslu#u na trite&
stvara nove proizvodne linije u preduzeu&
unosi dodatak za postojeu proizvodnu liniju&
po)oljava proizvod&
stvara nove promjene postojee# proizvoda ili uslu#e&
repozicionira postojee proizvode ili uslu#e&
smanjuje trokove postojee# proizvoda ili uslu#e"
49. Nabrojte barem :H kljunih karakteristika intrapoduzetnika.
0ljune karakteristike intrapoduzetnika'
0reativnost
@elja i volja za preuzimanjem incijative
*ovjerenje u njihovu sposo)nost da uspiju
Samopouzdanje
+pornost
@elja za trenutnim povratom
3isoka %aza ener#ije
Dvosmislenost
Budua orijentacija
3jetina or#aniziranja
3rednovanje uspjeha preko novca
>leksi)ilnost
*rivrenost dru#ima
@ilavost
$dnosi prema dru#ima
50. Navedite definiciju socijalnog poduzetnitva koju je dao /nstitute for
6ocial Entrepreneurship4 <HH?.
Socijalno poduzetnitvo je umjetnost simultanih tenji ka %inansijskom i
socijalnom povratu investicija"
51. 8ako teoretiari Gibbert i Gogg razumijevaju i pojanjavaju pojam
6ocijalnog poduzetnitva?
0onkretnije o)janjenje socijalno# poduzetnitva daju ?i))ert i ?o##&
smatrajui da socijalno poduzetnitvo predstavlja upotre)u poduzetniko#
ponaanja za postizanje socijalnih ciljeva za razliku od komercijalno#
poduzetnitva #dje je cilj postizanje pro%ita& odnosno& i ako se ostvari&
#enerirani pro%it ide u korist zadovoljenja potre)a speci%inih ranjivih #rupa
stanovnitva 1?i))ert& ?o## i ostali& MFFM5"
52. Navedite definiciju 6ocijalnog poduzetnitva4 prema #mihani" B.4
datu u kontekstu komariranja karakteristika socijalnog sa
tradicionalnim i korporativnim poduzetnitvom.
13
Socijalno poduzetnitvo je nain razmiljanja& odnosno proces stvaranja i
razvijanja ekonomskih aktivnosti kom)iniranjem rizika& kreativnosti iCili
inovativnosti uz pouzdanu upravljaku strukturu unutar nove ili postojee
or#anizacije iji je prioritetni cilj stvoriti nove drutvene vrijednosti& a ako u
tom procesu do(e do stvaranja pro%ita onda se on koristi za ostvarenje
misije or#anizacije"
53. 8oje tri bitne odrednice neka privredna aktivnost treba imati da bi
imala obiljeCja socijalne ekonomije?
Da )i neka privredna aktivnost imala o)iljeje socijalne ekonomije& tre)a
istovremeno imati sve tri )itne odrednice'
1" Socijalnu I udruiti se
M" -konomsku I poduzeti
N" *olitiku I ostvariti neto novo i Kdru#aije7
54. Nabrojte nositelje socijalne ekonimije.
/ositelji socijalne ekonomije su '
*oduzea & koja nisu vo(ena interesima kapitala ne#o uz ekonomske
stvaraju i socijalne uinke
4azliiti akteri civilno# drutva koji se udruuju s ciljem stvaranja
poduzea koje e zadovoljiti temeljne potre)e ciljanih socijalnih skupina
ili zajednica"
55. Navedite definiciju 6ocijalnog poduzetnika.
Socijalni poduzetnici su #ra(ani privatno# sektora koji i#raju kljunu ulo#u
u mijenjanju javno# sektora i percepsije socijalnih pitanja" $ni su vo(e u
podruju socijalne promjene& a moemo ih nai u privatnom& javnom i
nepro%itnom sektoru"
56. Dees 5.I. tvrdi kako socijalni poduzetnici igraju kljunu ulogu
Jagenata promjeneJ unutar socijalnog sektora tako to:
usvajaju misiju koja e kreirati i odrati socijalne vrijednosti 1a ne
samo privatne5&
prepoznaju i stranstveno slijede nove mo#unosti kako )i ispunili
misiju&
ukljuuju se u kontinuirane procese inovacije& adaptacije i sticanja
znanja&
djeluju posveeno svom cilju )ez o)zira na o#ranienost trenutno
dostupnih sredstava&
iskazuju veliku od#ovornost prema investitorima i rezultatima koje
kreiraju"
57. Brinckerhoff +.D. kaCe da se uspjean socijalni poduzetnik moCe
identificirati kroz sljede"e karakteristike:
konstantno trae nove naine da zadovolje investitore i stvore nove
vrijednosti postojeim uslu#ama
razumije da je svako alociranje sredstava ustvari investicija
DstipendiranjaD
mjere nivo socijalno# i %inansijsko# povrata uloenih sredstava
misija je uvijek na prvom mjestu ali su svjesni potre)e za
%inansiranjemJ )ez %inansiranja nema ni misije
14
voljni su preuzeti razuman rizik u ime ljudi koje nje#ova or#aizacija
opsluuje
58. %8ljuna kompetencija( je od bitne vaCnosti za tri aspekta Civota4 i to:
1" lino ostvarenje i razvoj tokom itavo# ivota 1kulturni kapital 5' kljune
kompetencije moraju pojedincima omo#uiti ostvarivanje vlastitih
individualnih ciljeva koje im nameu njihovi lini interesi& aspiracije i
elja da nastave uiti tokom itavo# ivotaJ
M" aktivna #ra(anska svijest i ukljuenost 1drutveni kapital5' kljune
kompetencije tre)aju svakom pojedincu omo#uiti da kao aktivni
#ra(ani sudjeluju u drutvuJ
N" sposo)nost zapoljavanja 1ljudski kapital5' sposo)nost svake pojedine
oso)e da na tritu rada do)ije pristojan posao"
59. # skladu sa irim pristupom kljunim kompetencijama4 op"enita
definicija %kljune kompetencije( je sljede"a:
0ljune kompetencije su prenosivi multi%unkcionalni sklop znanja& vjetina i
stavova koji su potre)ni svim pojedincima za njihovu linu realizaciju i
razvoj& ukljuivanje u drutvo i zapoljavanje" .re)a ih razviti do kraja
o)avezno# o)razovanja ili usavravanja i predstavljaju temelj za daljnje
uenje kao dio cjeloivotno# uenja.
60. 8ojih osam podruja kljunih kompetencija se definira u Europskim
dokumentima?
+ -uropskim dokumentima de%inira se sledeih osam podruja kljunih
kompetencija te su date de%inicije kompetencija& opis znanja& vjetine i
stavovi'
1" 0omuniciranje na maternjem jezikuJ
M" 0omuniciranje na stranom jezikuJ
N" Aatematike kompetencije i osnovne kompetencije u prirodnim i
tehnikim naukamaJ
G" Di#italne kompetentncijeJ
E" ,nanje o sticanju znanja ili P+iti kako se uiQJ
" 0ompetencije za me(uljudske i drutvene odnose&
!" +oduzetnike kompetencije4
R" 0ompetencije za kulturno izraavanje
61. Navedite definiciju poduzetnike kompetencije.
De%inicija poduzetnike kompetencije'
*oduzetnitvo ima aktivnu i pasivnu komponentu' spremnost na inovativno
djelovanje ali i mo#unost pozdravljanja i podravanja inovacije koju
donose vanjski %aktori"
*oduzetnitvo ukljuuje pozitivan stav prema promjenama& preuzimanje
od#ovornosti za vlastito djelovanje 1pozitivno i ne#ativno5& utvr(ivanje
ciljeva i njihovo ostvarivanje i motiviranost za uspjeh"
62. Navedite stavove poduzetnike kompetencije.
Stavovi poduzetnike kompetencije'
sklonost inicijativiJ
pozitivan stav prema promjenama i inovacijamaJ
spremnost prepoznavanja podruja na kojima se moe pokazati itava
lepeza poduzetnikih vjetina I npr" kod kue& na poslu i u drutvu
63. Navedite vjetine poduzetnike kompetencije.
15
3jetine poduzetnike kompetencije'
1a5 vjetine planiranja& or#aniziranja& analiziranja& komuniciranja&
o)avljanja&
izvjetavanja& ocjenjivanja i )iljeenjaJ
1)5 vjetine stvaranja projekata i njihove proved)eJ
1c5 sposo)nost kooperativno# rada i %leksi)ilnosti u sklopu timaJ
1d5 sposo)nost prepoznavanja vlastitih prednosti i sla)ostiJ
1e5 sposo)nost proaktivno# djelovanja i pozitivno rea#iranje na promjeneJ
1%5 sposo)nost procjenjivanja i preuzimanja rizika kada je to opravdan"
64. 8oja su tri podruja aktivnosti u segmentu obrazovanja i obuke za
poduzetnitvo predvi2ena u Europskoj povelji o malim preduze"ima?
-uropskom poveljom za mala preduzea predvi(ena su sljedea podruja
aktivnosti u se#mentu o)razovanja i o)uke za poduzetnitvo"
1" /je#ovanje poduzetniko# duha i novih vjetina od najmla(e# uzrasta&
putem o)razovno# sistemaJ
M" $smiljavanje modula u o)razovnim sistemima koji se odnose na
)iznis& kako na nivou srednjokolsko# o)razovanja& tako i na koledima
i univerzitetimaJ
N" *romoviranje poduzetnikih aktivnosti )uduih mladih poduzetnika"
65. #kratko opiite proces nastanka omladinskog poduzetnitva u Europi
i njegove temeljne karakteristike.
*rojekat 7omladinsko# poduzetnitva8 u -uropi se pojavljuje poetkom
devedesetih 19F5 #odina u /orvekoj& odnosno prije petnestak #odina "
.adanja vlast u /orvekoj odluila je pokrenuti projekat omladinsko
poduzetnitvo"
*rojekat je za poetak imao jedan cilj& a to je da se kod to vee# )roja
mladih ljudi razvijaju poduzetnike sposo)nosti" *ro#ram se pokazao
poprilino e%ikasnim i )rzo je naao plodno tlo kod razvijenih -uropskih
drava"
+ /orvekom #radu $slu odran i prvi me(unarodni sajam omladinsko#
poduzetnitva koji je danas prerastao u tradicionalnu mani%estaciju"
66. #kratko objasnite ulogu omladiskog poduzetnitva i njegov znaaj za
privredu BiG.
/astanak omladinsko# poduzetnitva u Bosni i ?erce#ovini vezuje se za
MFF1" #odinu kada je >ond otvoreno drutvo Bi? 1 >$D Bi? 5 pokrenulo
pro#ram u saradnji sa /orvekom or#anizacijom B+SI/-SS I//$3A.I$/
*4$:4AAS"
*omo u razvoju omladinsko# poduzetnitva pruaju i dru#e or#anizacije
iz -vrope" *rije sve#a tre)a istai Austrijsku or#anizaciju 06 education& koja
je odnedavno poela da %inansira projekt D -<$/-. D a svoje je uee
uzela je i Ovedska a#encija za me(unarodni razvoj 1SIDA5 koja je
doprinijela aktualiziranju ovo# pro#rama
67. Navedite snage Cena poduzetnica.
Sna#e ena poduzetnica'
3ii nivo drutvene osjetljivosti
*ravila umijea komunikacije&
Skromnost
Sklonost kompromisu
0valitetni odnosi sa saradnicima
16
68. Navedite slabosti Cena poduzetnica.
Sla)osti ena poduzetnica'
/edostatak samopouzdanja i hra)rosti
Ano#e ene se pretvore u humanitarce
;esto #u)e viziju najvanije# u poslu 6stvaranja pro%ita
69. Nabrojte dobre strane Censkog poduzetnitva.
Do)re strane ensko# poduzetnitva'
Smanjenje hijerarhije
$sjetljivost na dru#e
$sjetljiv pristup kreditu
+spjeh mjere po tome koliko se zaposleni razvijaju i koliko su
oekivanja kupaca zadovoljena
*odupiru timski rad
70. Nabrojte loe strane Censkog poduzetnitva.
9oe strane ensko# poduzetnitva'
0ako uskladiti o)aveze prema porodici i karijeriT
@ene vode manja preduzea
*reduzea koje vode ene sporije rastu
0valiteta radnih mjesta razmjerno niska
@ene tee prihvataju rizik
71. Navedite neke od razloga koje opredjeljuju Cene za ulazak u
poduzetnitvo.
ensko poduzetnitvo otvara prostor za utvr(ivanje mo#unosti i
am)icija enaJ
ensko poduzetnitvo je vaan korak prema emancipaciji ena i
prekidanju diskriminacije prema spoluJ
ene su u veoj mjeri aktivne na podrujima socijalno#
poduzetnitva& koje rjeava )rojne ivotne pro)leme u lokalnim
zajednicama& a mukarci za to )a nemaju razumijevanjaJ
ene su u veoj mjeri one koje nose poduzetniku kulturu u
djelatnosti& po#otovo tamo& #dje se )a ne oekuje direktan pro%it
1kultura& umjetnost& o)razovanje5J
ene su u veoj mjeri poslodavke& odluuju se za partnerstva i dru#e
alternativne o)like ekonomske aktivnosti"
72. .avedite teme'jne #ara#teri"ti#e en"#o- pod$zetnitva $ /i0.
@ensko poduzetnitvo je sinta#ma koja se sve ee koristi u
)osanskoherce#ovakoj privrednoj teoriji& ali ipak je malo prisutna u
svakodnevnici ivota"
A%irmacijom ene& to postaje #lo)alna ideja& osnaiti e se i ono to se
zove 7 ensko poduzetnitvo7& a to se na ovim prostorima jo uvijek ne
prihvata oz)iljno"
Da stvari sreom stoje dru#aije pokazao je i skup na kome je
prisustvovalo )lizu MFF ena iz cijele BI?& a koji je or#anizovala AIDDA&
italijanska asocijacija u ijoj mrei djeluje oko GF hiljada ena poduzetnica
na pet kontinenata" *rihod koji #odinje ostvaruju iznosi preko GFF miliona
lira"
17
Svojim prisustvom i ueem u radu ovo# skupa& )osanskoherce#ovake
ene su pokazale da su spremne na tu rizinu& hra)ru i dinaminu utrku"
>ormalno& ene BI? su do)ile podrku da 7pre(u 4u)ikon8" Do)ile su je i od
me(unarodnih visokih zvaninika"
/a#laavajui injenicu da ene tre)aju da u )udunosti uzmu to vie uea
i u politici i ekonomiji& jasno je zakljueno' 7 /aa zemlja )it e jaa& ako
ojaamo ulo#u ene8"
73. Navedite i ukratko objasnite djelovanje potpornih institucija za razvoj
Censkog poduzetnitva u 6'D;u.
SBA poela je sa pro#ramom aktivne politike samozapoljavanja uopte i
samozapoljavanja za ene& te izme(u ostalo# pomau im )la#ajnom
socijalne pomoi" Amerikanke imaju na raspola#anju 7 ensku )anku 7"
+ Denveru 1 <olorado 5 postoji enska privredna komora& a predsjednica
ravnopravno sjedi u Denverskoj re#ionalnoj privrednoj komori i s mukim
kole#ama ini dio privredno# lo))Uja"
=edan od primjera poslovno# rezultata ena poduzetnica je /acionalna
%ondacija amerikih poduzetnica 1 />VB$ I /ational >oundation o%
Vomen Business $Bners 5 koja je nastala udruenjem razliitih 7 enskih 7
preduzea irom SAD6a"
.o su do)rovoljna& apolitina i nepro%itna udruenja& a njihova mo dosee i
do najviih poloaja u saveznim dravama"
74. .avedite podr$*ja informacija o "tanj$ en"#o- pod$zetnitva
"adrani) $ 1&2 izvjetaj$ za 2007. -odin$.
/dite na stranicu IE!*
75. Naveditie karakteristike poslovnog ambijenta u kome se razvija
poduzetnitvo u <:. stolje"u.
*oduzetnitvo danas na poetku M1" stoljea djeluje u drukijim uslovima
ne#o to je to )ilo u MF"& a po#otovo u 19" stoljeu"
.i su uslovi speci%ini i svode se na ove karakteristike'
1" /eizvjesnost na ekonomskom planu 6 od poduzetnika se danas trai
izuzetna ekonomska dinamika& inovativnost i permanentno prila#o(a6
vanjeJ
18
M" >aktor vrijeme vrlo je )itan 6 poslovna neizvjesnost zahtijeva munjevito
donoenje odluka& rea#i)ilnost i %leksi)ilnost& ali i adapta)ilnost na temelju
in%ormacijskih tehnolokih promjenaJ
N" .rita su danas %ra#mentirana i se#mentirana 6 do)ra se proizvode za
poznato# kupcaJ
G" Dizajn& kvaliteta i postprodajno servisiranje 6 prednosti su proizvo(aa
novih proizvoda koji nastaju temeljem vrhunske tehnolo#ije i kvaliteteJ
E" 3elika preduzea se rekonstruiraju 6 postaju %leksi)ilnijim sistemima uz
stvaranje novih autonomnih preduzeaJ
" .radicionalne poduzetnike strukture nestaju I nisu u stanju odrati
utakmicu s vremenom i kvalitetom koje namee duh novo#a vremena i
suvremena tehnolo#ijaJ
!" -konomija veliko# o)ima u kontekstu masovne proizvodnje postupno se
naputa 6 dolazi do jaanja specijaliziranih malih i srednjih preduzea&
povezanih u mreu poslovnih odnosa"
R" $r#anizacija unutar pojedino# preduzea postaje dijelom kooperativnih
mrea 6 pri emu pojedina preduzea svoje poslovne partnere smatraju
poslovnim saradnicimaJ
9" Do)a je procesa internacionalizacije 6 to znai me(upovezanost svih
trinih su)jekata usmjerenu prema svjetskom tritu i stanju na njemuJ
1F"$d radnika se u preduzeu sad zahtijeva inventivan i stvaralaki rad 6
to ima za direktnu posljedicu poveanje kvalitete& proizvodnosti i
ekonominosti"
76. Nabrojte paradigme nuCne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika
u <:. stolje"u.
0reiranje specijaliziranih timova
+mreavanje i koordinacija timova pomou in%ormacijske i
komunikacijske tehnolo#ije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom
odluivanju
*oveanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donoenju
odluka
0oncentracija na srno poslovanje 1en#l" core core business
business5 i kljune sposo)nosti
utsourcing poslovnih aktivnosti
0ontinuirano ula#anje u znanje i o)razovanje
Stvaranje partnerskih odnosa sa do)avljaima i klijentima
1potroaima5
*raenje& vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i
intelektualno# kapitala
*oticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
77. Navedite strukturne elementa koji ine okosnicu za %novi(
poduzetniki model za poduzentike u <:. stolje"u.
/ovonastale potre)e
<iljevi razvoja"
Inovacija poslovno# procesa
4azvoj novih proizvoda i uslu#aJ
19
4azvoj kljunih sposo)nostiJ
4azvoj pro%esionalnih sposo)nostiJ
4azvoj inovativno# okruenja"
/ovi pokazatelji uspjenosti"
78. Na emu se temelji pojam %Nove ekonomije(?
*ojam 7!ove ekonomije" vrsto temelji na novim poslovnim mo#unostima
nastalim poveanjem koliine znanja te intenziviranjem primjene
in%ormacijske i komunikacijske tehnolo#ije u poslovanju"
20