Nikada Vise Nemojte Uzeti Ni Jedan Dim

Book downloaded from www.ZastoPrestati.
org
i
Nikada vie nemojte uzeti ni jedan dim!
Joel Spitzer
Book downloaded from www.ZastoPrestati.org
ii
Autorsko pravo Joel Spitzer, 2003. Ova knjiga ili bilo koji njen
dio se moe besplatno distribuirati u elektronskom ili printanom
obliku sve dok se to ne naplauje, i sve dok se ova napomena bude
distribuirala zajedno sa bilo kojim dijelom knjige.
Izjava o ogranienju odgovornosti i autorizacija za koritenje
Autorsko pravo Joel Spitzer, 2003. Ova knjiga ili bilo koji njen
dio se moe besplatno distribuirati u elektronskom ili printanom
obliku sve dok se to ne naplauje, i dok se ovaj tekst bude distribuirao
zajedno sa bilo kojim dijelom knjige.
Joel Spitzer i www.WhyQuit.com nisu vezani ni za koji proizvod ili
uslugu, niti odobravaju neki proizvod ili uslugu. Nae je uvjerenje da
osoba ne treba potroiti nikakav novac da bi se oslobodila nikotina.
Vjerujemo da osobu ne treba podvrgavati hipnozi, akupunkturi,
laserima, naljepnicama, vakaim gumama, pastilama, bupropionu,
varenicilinu ili bilo kojem vitaminu ili suplementu, niti mu davati
neki drugi proizvod ili tretman da bi prestao puiti.
Joel Spitzer i www.WhyQuit.com nude sve informacije potpuno
besplatno. Na rad se ne moe koristiti da se odobri neki proizvod
ili usluga. Marketinke agencije koje promoviraju neki proizvod ili
uslugu za prestanak puenja s vremena na vrijeme trae pristanak
da koriste nae materijale. Mi doputamo distribuciju materijala s
ciljem da pomognemo ljudima koji prestaju, ali materijali moraju
biti distribuirani potpuno besplatno, bez traenja novca ili donacija,
ne smije biti spominjanja nikakvog proizvoda ili usluge ni na jednoj
stranici naih materijala, bilo kakva reprodukcija mora sadravati
izjavu o ogranienju odgovornosti, ova izjava o ogranienju
odgovornosti mora biti ukljuena u potpunosti, i dijeljenje naih
materijala ne moe ni na koji nain biti konstruirano kao odobrenje
bilo kojeg proizvoda ili usluge.
Molimo da nas kontaktirate na articles@whyquit.com ako
pronaete neke nae materijale koji sadre informacije o nekom
proizvodu ili usluzi, ili koji promoviraju neki plaeni proizvod ili
uslugu. albe e rezultirati trajnom zabranom doputenja koritenja
onima koji prekre pravila.
iii
Naa literatura je namijenjena da podri, ne da zamijeni, odnos
izmeu osobe i njenog lijenika. Nemojte se oslanjati na informacije
iz ove literature umjesto na individualne konsultacije sa obiteljskim
lijenikom ili sa kvalificiranim medicinskim radnikom.
iv
O autoru
Joel Spitzer je vodea osoba u razvoju
i implementaciji programa odvikavanja
i prevencije puenja zadnjih 30 godina.
Umjesto jednostavnog slijeenja i predavanja
uvrijeenih uvjerenja tog doba, on je bio
vizionar koji je rano prepoznao da je nikotin
ovisnost dok je ostatak medicinskog i znanstvenog drutva nikotin
smatrao navikom. Njegova jedinstvena pronicljivost omoguila mu
je razviti i implementirati strategije za prevenciju i intervenciju koje
su bile desetljeima ispred svog vremena. Uspjeh polaznika njegovih
terapija za prestanak puenja daleko nadilazi dravni prosjek ovakvih
programa.
Trenutno radi kao konsultant za prevenciju i odvikavanje od
puenja za Evanston and Skokie, Illinois Health Departments. Provodi
estodnevne terapije tijekom cijele godine, kao i seminare jednom
mjeseno. Takoer je jedan od administratora na Internet-baziranoj
grupi za podrku odvikavanju koja ima preko 3,000 lanova, i
radi kao savjetodavac za jo jednu web stranicu za prevenciju i
odvikavanje, www.WhyQuit.com, koja ima preko 4,000,000 posjeta
godinje. Njegovi materijali su raireni na mnogim web stranicama
za odvikavanje od puenja.
Gdin. Spitzer provodi programe za odvikavanje i prevenciju
jo od 1972., prvo kao volonterski govornik, a onda kao stalni lan
American Cancer Society (ameriko udruenje za kancerogene
bolesti), a kasnije kao koordinator programa za odvikavanje za Rush
North Shore Medical Centers Good Health Program.
Sproveo je preko 325 estodijelnih terapija za prestajanje
puenja za vie od 4,500 polaznika, ukljuujui programe za velike
korporacije, male i srednje kompanije, univerzitete, zdravstvena
odjeljenja i mnoge bolnice irom podruja Chicaga.
Pored terapija za odvikavanje od puenja, razvio je i prezentirao
seminare za edukaciju o puenju za odrasle i djecu kolske dobi. Od
1972., prezentirao je vie od 570 jednodijelnih seminara za vie od
v
92,000 ljudi. Bio je glavni govornik vezano za fizike, psiholoke i
drutvene uinke puenja na preko 30 velikih konferencija na temu
puenja i zdravlja irom Illinoisa. Poduavao je lijenike i govornike
za American Cancer Society. Radio je mnoge radijske, televizijske
i novinske intervjue. Napisao je vie od stotinu lanaka koji se
prvenstveno koriste kao dodatna pomo polaznicima njegovih
terapija za prestanak puenja.
Bio je ukljuen i u druge oblike promicanja zdravlja. Drao
je javne govore na teme ivotnog stila i fitnessa, kontrole teine,
zlouporabe droga, prevencije raka i rane dijagnoze raka. Osobno je
dizajnirao i proizveo najvei dio audio-vizuelnih materijala koji se
koriste zajedno sa ovim programima.
U rujnu 2000. je osnovao Joel Spitzer Ltd. gdje radi kao privatni
konsultant koji prua usluge prevencije i odvikavanja od puenja na
podruju Chicaga.
vi
Predgovor
Nikada vie nemojte uzeti ni jedan dim. ini se tako jednostavno.
Ako elite prestati puiti sve to trebate uiniti je nikad vie ne uzeti
ni jedan dim. To je to upute za prekid sa jednom od najstranijih
poasti koje su zadesile ljudski rod. Skoro pet milijuna ljudi godinje
umre zbog puenja. Mnogi su bili svjesni opasnosti i htjeli prestati,
ali su osjeali da ne znaju kako prekinuti sa tom kompliciranom i
snanom ovisnou. Istina je da to nije komplicirana ovisnost a, iako
se ini tako, nije ni snana. Da, bilo je mnogo ljudi koji su puili dok
nisu umrli od posljedica, ali ne zbog toga to nisu mogli prestati.
Razlog je to to ti ljudi nisu razumjeli to je potrebno za prestanak
i, jo vanije, kako ostati nepua. Ponovno, odgovor na oboje je
nikada vie nemojte uzeti ni jedan dim.
Svatko tko bude itao ovu knjigu e vidjeti ovu frazu mnogo puta.
Iako e se ponavljati toliko da e vam (skoro) postati dosadna, ova
fraza je kljuni dio za osiguravanje prestanka puenja. Ovaj skup
kratkih lanaka koji istrauju razne aspekte puenja je napisan
tijekom dvadeset dvije godine. lanci nisu napisani da bi bili
prirunik za prestanak puenja, nego kao pomo za ljude koji su
ve prestali puiti putem klinika koje sam provodio, da ih podsjeti
na vanost toga kako trebaju biti oprezni da bi ostali slobodni. Iako
nisu zamiljeni kao prirunici, kada se skupe i organiziraju kao u ovoj
knjizi, mogu dobro posluiti kao alat koji e pomoi da se pridruite
milijunima bivih puaa koji danas ive. to vie budete itali, bolje
ete razumjeti zato puite i zato biste trebali prestati. Takoer
ete poeti shvatati kako vam se ivot moe promijeniti prestankom.
Nakon to provedete nekoliko minuta itajui neki lanak koji se
tie aspekta puenja koji vam je blizak, naii ete na reenicu koja e
rei to je potrebno da ostanete slobodni danas. Proitajte do kraja i
imat ete svo razumijevanje i sve alate koji su potrebni da napravite
odluku koja e vam sauvati zdravlje i po svim prilikama spasiti ivot.
Razumjet ete da je sve to je potrebno da se ostane slobodan od
dima nikada vie nemojte uzeti ni jedan dim!
vii Sadraj
Sadraj
Poglavlje 1 Zato ljudi nastavljaju puiti? 1
Danki, ovisnik, drogera, narkoman, pijanica, alkoholiar, dimoholiar ...................1
Puim jer mi se svia puiti! .............................................................................................2
Puim jer sam autodestruktivan ......................................................................................3
Puite jer ste dimoholiar! ................................................................................................4
Zato puim? ......................................................................................................................7
Kako biste se nosili sa sljedeim situacijama? ................................................................8
Moram puiti zbog stresa koji doivljavam! .................................................................10
Puio sam tako dugo i tako mnogo, u emu je svrha ako sad prestanem?..............11
Kakvo olakanje, mislim da imam rak! ..........................................................................13
Mo oglaavanja ...............................................................................................................14
Sigurniji nain puenja ....................................................................................................16
Puite li vie, a uivate manje? .......................................................................................17
Prestajanje puenja: Sudbina gora od smrti..............................................................19
Prestanak puenja metodom postupnog smanjenja ..................................................20
Ne mogu prestati ili neu prestati .................................................................................22
Zato sam poeo puiti? Zato sam prestao? ............................................................25
Poglavlje 2 - Prava cijena puenja 27
Moja cigareta, moj prijatelj .............................................................................................27
Puenje i cirkulacija .........................................................................................................28
Zato jer sad stvarno boli! ................................................................................................40
Utjecaj puenja na plua .................................................................................................42
Izolacija udovice koja pui ..............................................................................................56
Medicinske implikacije puenja ......................................................................................58
Razlozi zbog kojih ljudi ele prestati puiti ...................................................................60
Individualni pristupi za motiviranje puaa na prestanak ..........................................61
Da su cigarete tako opasne, vlasti ne bi dale da se prodaju ...................................64
Pa eto, ne mogu istrati maraton ..................................................................................65
Prestat e kad dotakne dno! ........................................................................................66
To je samo puenje cigareta, a ne zloin kanjiv smru. ..........................................68
Puai se ne trebaju prijavljivati! ....................................................................................69
Drutvene prepreke izazvane puenjem ......................................................................70
Ponosan to si pua? .....................................................................................................71
viii Sadraj
Pua koji pui kriomice ..................................................................................................72
Boanske objave ..............................................................................................................74
Pismo oboavatelja ..........................................................................................................75
Poglavlje 3 - Kako prestati puiti 78
Metode za prestanak - Kome vjerovati? ........................................................................78
Lista sa uputama za prestanak puenja........................................................................79
Prestanite na suho! .......................................................................................................81
Postavljanje datuma prestanka .....................................................................................82
Idite DAN ZA DANOM ......................................................................................................84
Prestajanje zbog drugih ..................................................................................................85
Svako prestajanje je drugaije ........................................................................................86
Danas neu puiti! ...........................................................................................................87
Minimiziranje najeih nuspojava vezanih za prestanak puenja ........................89
Kako napraviti da mi lanovi obitelji i prijatelji prestanu puiti? ................................91
Mogu li ljudi prestati puiti i nastaviti piti alkohol? ......................................................92
Zamjenski oslonci ............................................................................................................97
Farmaceutski oslonci .......................................................................................................98
Farmaceutska pomagala: produavanje simptoma odvikavanja ........................... 100
Jednostavan izlaz! .......................................................................................................... 102
Prestat u kad... ............................................................................................................. 103
Razumijevanje emocionalnog gubitka povezanog sa prestankom puenja.......... 105
Moemo li motivirati puaa da prestane ako misli kako ne eli prestati ............. 107
Pa znate da je bolje ispuiti nekoliko cigareta nego nekoliko kutija! ................... 110
Rekli ste da e biti bolje. Jednako je loe kao i kad sam tek prestao ................... 112
Puio sam tako dugo i tako mnogo, u emu je svrha ako sad prestanem?........... 113
Preslab sam da prestanem ....................................................................................... 115
Mi razumijemo zato ste poklekli ............................................................................... 117
Moja grupa za podrku je odgovorna! ....................................................................... 119
Vie mi se sviala druga terapija za prestanak puenja........................................ 120
Kakav je va program u poreenju sa... ..................................................................... 122
Kako u se imenovati ................................................................................................. 123
Moram stalno nositi cigarete sa sobom kako bih prestao puiti ......................... 125
Promjene u spavanju.................................................................................................... 127
Puaki snovi ................................................................................................................. 128
40 godina napretka? ..................................................................................................... 130
ix Sadraj
Poglavlje 4 - Prevencija povratka puenju 132
Puaka zakletva ........................................................................................................... 132
Zakon ovisnosti ............................................................................................................. 133
Samo jedan mali dim ................................................................................................. 134
Jesam li bio ovisan ...................................................................................................... 136
Boanske objave ........................................................................................................... 136
Moda sam ja drugaiji? ............................................................................................ 137
Svatko je drugaiji? ..................................................................................................... 139
Novogodinje odluke .................................................................................................... 139
Koncentriranje na misao o cigareti ............................................................................. 140
Nikada vie nemojte uzeti ni jedan dim! ................................................................. 141
Ne mogu prestati ili neu prestati .............................................................................. 142
Oni sretni postanu ovisni ............................................................................................. 145
Negativna podrka drugih ........................................................................................... 146
Osjeam se 100% bolje otkako sam prestao ............................................................. 149
Danas neu puiti! ........................................................................................................ 150
Novi naini reagiranja na ljutnju kao bivi pua ...................................................... 152
Zato ste tako strogi kad se radi o varanju? ........................................................... 154
Stvari na poslu su bile tako loe da sam zapalila ................................................... 156
Ako ikad izmisle lijek za rak plua, vraam se puenju ......................................... 157
Vratio sam se puenju kad sam bio u bolnici zbog upale plua........................... 159
Doite podijeliti svoju snagu, doite prepoznati svoje ranjivosti ........................... 160
Rekli ste kako e biti bolje. Jednako je loe kao i kad sam tek prestao ............... 162
Na cigarete mislim samo kad dobijem jedno od vaih glupih pisama ................ 163
Poglavlje 5 - Debljanje 165
Minimiziranje debljanja uzrokovanog prestankom puenja ................................... 165
Pokuao sam sve da smram, ali nita ne djeluje! ................................................. 167
Radije u biti malo deblji nepua, nego mrav i mrtav ........................................ 169
Prestat u puiti kad smram ...................................................................................... 171
Poglavlje 6 - Prevencija 173
Zastraujui trendovi u puenju kod tinejdera ........................................................ 173
to moemo uraditi da zaustavimo porast puenja kod tinejdera? ..................... 175
Hvala Bogu pa samo pui! ......................................................................................... 176
x Sadraj
Zato ne govorim ee o tome kako pomoi ljudima prestati puiti .................... 178
Djeca jednostavno ne shvaaju! .................................................................................. 181
Poglavlje 7 - Puenje, pogled iz povijesne perspektive 184
Kada je puenje bilo Ovisnost po izboru ................................................................. 184
Kako smo preivjeli ta vremena? .............................................................................. 186
Pravo na puenje u javnosti ........................................................................................ 188
Ja sam pua! .............................................................................................................. 189
Poglavlje 1 Zato ljudi nastavljaju puiti?
Danki, ovisnik, drogera, narkoman, pijanica,
alkoholiar, dimoholiar
Neki ljudi vjeruju da je dimoholiar samo zanimljiv naziv koji se
ne bi smio stavljati u istu razinu sa ostalim poniavajuim nazivima
navedenim iznad. Suprotno ovom vjerovanju, ovisnost o nikotinu
moe biti jednako jaka i smrtonosna kao i bilo koja od ovih ovisnosti.
Zapravo, ako uzmemo sve rtve umrle tijekom godine zbog svih ovih
ovisnosti i zbrojimo ih, njihov broj nee dostii broj preuranjenih
smrti koje su nastale kao posljedica puenja cigareta.
Donedavno, ideja o nikotinu kao fizioloki adiktivnoj (adiktivna
izaziva ovisnost) supstanci je bila kontroverza u medicini. Da bi
supstanca bila adiktivna, ona mora zadovoljavati odreene kriterije.
Prvo, mora biti u stanju da izazove fizike simptome odvikavanja
nakon prestanka. Sindrom apstinencije od nikotina je dobro
dokumentirana i poznata injenica.
Drugo, obino se razvija tolerancija na drogu. Potrebne su sve
vee doze kako bi se postigao eljeni uinak. Puai doivljavaju taj
fenomen, jer se potronja cigareta postupno poveava od poetnog
povremenog koritenja do zahtijevane dnevne doze od jedne ili vie
kutija.
Trei kriterij je taj da adiktivna supstanca postaje apsolutna
nuda za korisnika, to obino rezultira ponaanjem koje drutvo
promatra kao antisocijalno. Mnogi tvrde da puenje ne zadovoljava
ovaj kriterij. Istina je da veina puaa ne posee za devijantnim
mjerama da bi odrali svoju ovisnost, ali to je uglavnom zbog toga
to veina puaa moe bez problema nabaviti svoju dozu cigareta
koja im je potrebna kako bi zadovoljili ovisnost. Kada je puaima
uskraen pristup cigaretama, situacija je totalno drugaija.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u koncentracijskim logorima
u Njemakoj, zatvorenicima nisu davali dovoljno hrane da zadovolje
minimalne potrebe. Doslovno su ih izgladnjivali do smrti. esta
pojava meu zatvorenicima je bila da mijenjaju svoje oskudne zalihe
hrane, koju su trebali za preivljavanje, za cigarete. ak i danas, u
nedovoljno razvijenim zemljama kao to je Banglade, roditelji
sa djecom koja umiru od gladi mijenjaju hranu za cigarete. To nije
normalno ponaanje.
Za vrijeme terapija za prestajanje puenja koje provodim, mnogi
polaznici priznaju da su u situacijama kada im je zbog nesmotrenosti
ili zbog nepredvienih prilika nestalo cigareta rovili po pepeljarama,
kantama za smee i, ako je bilo potrebno, lijebovima i olucima, ne bi
li nali opuak koji nije do kraja ispuen i koji ima par spasonosnih
dimova. Sad im se gadi i pomisliti da su radili tako groteskne stvari, ali
mnogi su svjesni da bi ponovno uradili istu stvar da jo uvijek pue.
Nikotin je droga. Stvara ovisnost. I ako joj dopustite, moe vas ubiti.
Razmislite o ovome kad poelite zapaliti. Jedan dim e najvjerovatnije
ponovno stvoriti ovisnost. Nemojte riskirati. Upamtite NIKADA
VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Puim jer mi se svia puiti!
Na pitanje zato i dalje radi tako opasnu stvar gotovo svaki pua
e odgovoriti Puim jer mi se svia puiti. Iako e on biti sasvim
iskren dok to govori, ova izjava je varljiva i za sluatelja i za puaa.
Osoba ne pui zato to joj se svia puiti, nego zato to joj se ne svia
ne puiti.
Nikotin je snana droga koja stvara ovisnost. Pua je u stalnoj
bitci da odri potreban nivo nikotina u krvotoku. Svaki put kad nivo
nikotina padne ispod minimalno dozvoljenog, pua doivljava
simptome odvikavanja. On postaje napet, razdraljiv, nervozan,
ponekad pokazuje i fizike simptome. Ti simptomi mu se ne sviaju.
Jedina stvar koja moe otkloniti te akutne simptome je cigareta.
Gubitak nikotina je nadoknaen i pua se osjea bolje. Puau se
svidjelo puenje.
Pua mora biti oprezan i ne prekoraiti svoju gornju granicu
tolerancije na nikotin, inae e imati simptome trovanja nikotinom.
Mnogi puai mogu posvjedoiti ovome. Obino se deava nakon
zabava ili nakon neke jako stresne situacije, kada pua prekorai
svoju uobiajenu dozu. Tada osjeaju muninu, vrtoglavicu i openito
su loe.
Biti uspjean pua je kao biti uspjean hoda po ici. Pua
konstantno mora odravati ravnoteu izmeu dva bolna ekstrema.
Poetno prestajanje puenja prati strah da e cijeli ivot biveg
puaa biti uasan kao prvih nekoliko dana bez cigareta. Bivi pua
ubrzo naui da u kratkom vremenskom roku fiziki simptomi poinju
blijediti. Potrebe za cigaretama postaju slabije i krae. Vremenski
period izmeu dvije potrebe se poveava. Vremenom e doi do toke
kada se potreba javlja vrlo rijetko, ako se uope javi. Oni koji nastave
puiti e biti u konstantnoj borbi kako bi odrali razinu nikotina u
krvotoku.
U ovu bitku je ukljuen i veliki troak kupovine kutije za kutijom
i opasnost po tijelo puaa, zahvaljujui udisanju otrovnog nikotina
zajedno sa preko 4000 drugih toksinih kemikalija koje ukljuuju
katran i plinove nastale izgaranjem duhana. Svaka od ovih kemikalija
je smrtonosna, a jo su opasnije u kombinaciji.
Pa, kada idui put pomislite kako ste nekad mislili da uivate u
cigaretama, sjedite i razmislite ozbiljno i objektivno o tome zato
ste toliko idealizirali jedan tako opasan proizvod. Razmislite o svim
posljedicama. Vjerojatno ete shvatiti da se osjeate fiziki i mentalno
bolje sad nego to ste se ikad osjeali kao pua. Razmislite o svemu
ovome i NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Puim jer sam autodestruktivan
Mnogi puai vjeruju da pue jer su audodesktuktivni. ele se
razboliti. Drugi se boje starosti. Trei se arogantno zaklinju kako e
puiti dok ih ne ubije.
Iako neki ljudi imaju emocionalne probleme koji vode do
autodesktruktivnog ponaanja, mislim kako veina puaa sa
ovakvim stavom ne spada u tu kategoriju. Mnogi govore ovakve stvari
kako bi prikrili strah od toga da nee uspjeti prestati puiti.
Proteklih godina je na terapijama bilo dosta polaznika oboljelih
od bolesti izazvanih puenjem. esto objanjavaju kako su imali
takav stav, ali su ipak bili okirani kad su saznali kako su bolesni.
Polaznici koji ne uspijevaju prestati esto kau kako nisu dovoljno
brinuli o sebi da bi prestali. Naalost, nekima od njih je kasnije
dijagnosticiran rak. Drugi su imali srane ili modane udare ili
neke druge probleme vezane za cirkulaciju. Mnogi imaju ozbiljne
potekoe sa disanjem zbog emfizeme. Nijedan od njih me nije
nazvao i razdragano rekao Uspjelo je, ovo me uistinu ubija! Upravo
suprotno, bili su zabrinuti, uplaeni i depresivni. Ne samo da su
imali pontencijalno smrtonosnu bolest, nego su u velikoj mjeri sami
bili krivi za to.
Jednako je tragina situacija kod ljudi iji su blinji umrli od
posljedica puenja. Mnogi bivi puai se vrate puenju zbog poticanja
od strane obitelji i prijatelja. Ovo se obino desi nekome tko nema
bolesti i prestaje kako bi ostao zdrav. U poetku prestanka su ti ljudi
nervozni i razdraljivi, i uskoro suprunik, djeca i ostali kau Ako si
ovakav kad ne pui, daj molim te, pui! Iako se to moda ini kao
dobra ideja u tom trenutku, razmislite kako se lan obitelji osjea kad
pua dobije rak ili srani udar i umre. Osjeaj krivnje je strano jak.
Neka uvjerenja ili izjave puaa zvue iracionalno, ba kao da imaju
elju da umru. Obino je sve u redu sa osobom to je utjecaj droge.
Strah od simptoma odvikavanja ili od toga da se nee moi nositi sa
ivotom bez cigareta rezultira aktivacijom obrambenog mehanizma
koji opravdava ovisnost. Jednom kada se osoba odvikne od puenja
ti razlozi jednostavno nestaju, ostavljajui fiziki i mentalno zdravije
osobe koje imaju dobru ansu da takve i ostanu tako to e slijediti
jednu jednostavnu proceduru NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI
JEDAN DIM!
Puite jer ste dimoholiar!
Neki kau kako pue jer su nervozni. Drugi kau kako pue kad
slave neto. Neki misle kako pue kako bi bili energiniji. Mnogi
pue kako bi izgledali sexy. Neki opet pue kako bi zaspali, ili kako
bi ostali budni. Neki misle kako pue da bi mogli misliti. Jedan zaista
jedinstven pua mi je rekao kako pui da bi imao bolji zadah. Drugi
je rekao da se vratio puenju kada je poeo osjeati bolove u prsima.
Kae kako je shvatio da je strah od sranog udara dovoljan da svakoga
natjera da pui. Nijedan od ovih razloga nije dovoljno objanjenje
zato ljudi nastavljaju puiti. Odgovor je prilino jednostavan. Puai
pue cigarete zato to su puai. Preciznije, puai pue cigarete zato
to su dimoholiari.
Dimoholiar, kao i bilo koji drugi ovisnik, je postao ovisan o
kemijskoj supstanci. U sluaju puaa cigareta, nikotin je krivac.
Ovisnik dolazi do toke kada neuspjeh u odravanju minimalne
koliine nikotina u krvotoku dovodi do sindroma apstinencije od
nikotina, odnosno do simptoma odvikavanja od droge. Sve to
pomae u gubitku nikotina iz krvotoka tjera puaa na puenje.
Ovaj koncept objanjava zato toliko puaa pui kad su pod
stresom. Stres ima fizioloki efekt koji doprinosi acidifikaciji urina.
Kad god je urin kiseliji, tijelo izbacuje nikotin ubrzanim tempom.
Znai, kada pua doivi stresnu situaciju on gubi nikotin i dobiva
simptome odvikavanja od droge. Mnogi puai osjeaju da im
cigarete pomau kada su nervozni ili zabrinuti. Umirujui efekt nije
olakanje od emocionalnog napora nego efekt ponovnog uzimanja
droge i prekida odvikavanja. Lako je razumjeti zato se puai bez
osnovnog znanja o stresu i njegovom utjecaju na nikotin boje prestati
puiti. Oni misle da e ostati bez veoma efikasnog alata za upravljanje
stresom. No jednom kada prestanu puiti, ak i na kratko vrijeme,
postat e smireniji, ak i pod stresom, nego kad su bili puai.
Puai esto ne vjeruju u objanjenje kako ih fizioloke promjene
u tijelu tjeraju na puenje, ali gotovo svi puai se mogu lako
zamisliti u drugim situacijama koje utjeu na izbacivanje nikotina
iz krvotoka. Pitajte puaa to se deava sa konzumacijom cigareta
nakon alkoholiziranja, i moete biti sigurni da e vam rei da ona
raste. Ako upitate koliko, dobit ete odgovor da se ona udvostruuje
ili ak utrostruuje. Obino su uvjereni da se to deava zato to svi
oko njih pue. Ali ako se sjete situacije kada su bili jedini pua u
prostoriji, shvatit e da ih je alkoholiziranje i dalje tjeralo da pue
vie. Konzumiranje alkohola rezultira istim fiziolokim efektom
acidifikacijom urina. Razina nikotina dramatino opada, i pua mora
puiti jednu cigaretu za drugom ili patiti od simptoma odvikavanja.
Vano je da pua koji razmilja o prestanku razumije ove
koncepte jer jednom kad shvate zato pue moi e bolje razumjeti
kako e mu ivot biti jednostavniji kao bivem puau.
Jednom kad pua prestane, nikotin poinje da naputa tijelo i
unutar dva tjedna sav nikotin odlazi. Jednom kad sav nikotin napusti
tijelo, svi simptomi odvikavanja e nestati. Vie nee biti simptoma
odvikavanja prilikom stresnih situacija, konzumacije alkohola ili
u sluajevima kad doe do prevelikog razmaka izmeu cigareta.
Ukratko, uskoro e uvidjeti kako su pozitivni efekti proizali iz
puenja bili lani. Puai nisu trebali puiti kako bi se nosili sa
stresom, kako bi pili, druili se ili radili. Sve to su radili kao puai
mogu i kao nepuai, i u najveem broju sluajeva mogu raditi te
aktivnosti efikasnije i bolje se osjeati dok ih rade.
Bivi puai postaju vie neovisni. Dobar je osjeaj i veliko
postignue rijeiti se ove ovisnosti. Ali nebitno koliko dugo da ne
pui i kako je samopouzdan, bivi pua mora znati da je dimoholiar.
Biti dimoholiar znai da sve dok ne povuete ni dim cigarete,
cigare ili lule, ili ne ponete vakati duhan, ili dok ne ubrizgate
nikotin iglom u venu, nikad vie neete biti navueni na nikotin. Ako,
s druge strane, napravite traginu greku eksperimentiranja sa bilo
kojim nikotinskim proizvodom, oni e vratiti vau ovisnost. To e
vas vratiti na stari nivo konzumacije, ili na ponovno proivljavanje
procesa odvikavanja, u punoj mjeri. Nijedna od te dvije situacije nije
zabavna.
Jednom kad se rijei puenja, bivi pua mora zauvijek upamtiti
tko je i to je dimoholiar do kraja ivota. Ako se ovo upamti, onda
se moe ostati neovisan o nikotinu samo slijedei jednu jednostavnu
praksu NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Zato puim?
Veina puaa provede mnoge sate pokuavajui nai odgovor na
ovo zbunjujue pitanje. Uobiajeni odgovori su kako oni pue jer su
nesretni, nezadovoljni, nervozni, dosadno im je, usamljeni, umorni,
ili jednostavno frustrirani bez cigarete. Takoer istiu da su zbog
cigareta ostali mravi, da zahvaljujui njima mogu bolje misliti, ili kako
su poeljniji u drutvu kada pue. Neki tvrde kako pue da proslave
radosne trenutke u ivotu. Hrana, pie, zabava, igra, ak i seks gube
na privlanosti ako cigarete nisu ukljuene. Nakon to ujem sve ove
fantastine kvalitete koje se pripisuju puenju cigareta, zapanjen sam
injenicom kako je vie od milijardu stanovnika planete uspjeno
prestalo puiti.
Koji je problem sa tim bivim puaima? Mogu razumjeti ljude
koji nikad nisu puili. Oni nikad nisu spoznali ili povjerovali u sve
ove fantastine prednosti puenja. Ono to ne zna ne moe ti ni
nedostajati. Ali bivi puai, odustali od tako divne ovisnosti o
kemijskoj supstanci sa toliko prednosti, mora da su ludi.
injenica je kako bivi puai nisu ludi. Upravo suprotno, njihova
sposobnost da budu racionalni im je pomogla da se rijee cigareta.
Imali su viziju i podvrgnuli se patnji koja prati poetak odvikavanja od
nikotina. To je jaka fizika i psihika ovisnost koja stvara iracionalna
uvjerenja u vidu obrambenih mehanizama koji e omoguiti da se
nastavi puako ponaanje. Mnogi razlozi navedeni iznad su uvjerenja
nastala zbog droge.
Svim bivim puaima bi trebalo aplaudirati zbog velikog
postignua u prevazilaenju prepreka koje im ovisnost namee.
Inicijalni proces odvikavanja prati stanje emocionalne nesigurnosti
i sumnje u sebe. Hoe li u preivjeti bez svojih cigareta u ovom
kompliciranome svijetu? Jednom kada postanu sasvim slobodni
stiska koji cigarete dre, moi e jasno vidjeti koliko su pogrenih
shvaanja imali o prednostima puenja. Biti slobodan od droge
nakon godina ropstva donosi osjeaj olakanja i postignua koji
pua ne oekuje. To je zdraviji, smireniji i ugodniji ivot. Sada imaju
mogunost odabrati ele li ikada vie puiti. Ako pogledaju iskreno i
objektivno na prednosti i mane, logian odgovor je ostati bivi pua.
Naalost, neki se ne sjeaju svih posljedica ovisnosti koju su sad
zatoili, nego se sjeaju rijetkih dobrih trenutaka za koje vjeruju da su
bili dobri zbog cigareta. Misle da opet mogu uivati u samo nekoliko
cigareta. Ono to svaki bivi pua mora razumjeti jeste da postoje
samo dvije opcije. Mogu ne puiti nikako ili mogu puiti kao to su i
ranije puili. Ne postoji nita izmeu. Ne vrijedi razmiljati kako bi
bilo da mogu ponekad zapaliti u drutvu. Takvo neto ne mogu imati.
Svi bivi puai trebaju uzeti u obzir obje opcije. Ako se odlue
za puenje, samo trebaju uzeti prvu cigaretu i ponovno e postati
ovisni o nikotinu. Ako ele ostati slobodni, samo trebaju slijediti
jednostavnu uputu NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Kako biste se nosili sa sljedeim situacijama?
Vae dvogodinje dijete ima nastup bijesa jer eli novu igraku.
Hoete li:
1. Ostaviti ga da se smiri
2. Popustiti njegovim zahtjevima
3. Dati mu tabletu za smirenje
Vae sedmogodinje dijete je nervozno zbog sportskog natje-
canja na kojem e sudjelovati. Hoete li:
1. Uvjeriti ga da e uspjeti
2. Vjebati s njim i rei mu da se potrudi koliko moe
3. Davati mu Valium svaka tri sata do utakmice
Vaa etrnaestogodinja kerka je tuna to je nitko nije poz-
vao na maturalnu zabavu. Hoete li:
1. Spojiti je sa nekim od djece vaih kolega ili prijatelja
2. Rei joj da svejedno ide na maturalnu
3. Dati joj kokaina da je podigne
Vae petnaestogodinje dijete je svjesno da ima par kilograma
vika. Hoete li:
1. Kuhati jela sa manje kalorija
2. Upisati je u neki program vjebanja
3. Dati joj lijekove za smanjenje apetita
Svi ovi mladi ljudi proivljavaju ono to odrasli nazivaju bolovi
odrastanja. Malo vremena, strpljenja i pozitivne prie e pomoi da
se ove situacije prevaziu.
Sve dok se bilo tko od nas razvija na fizikom, emocionalnom,
intelektualnom, profesionalnom ili duhovnom planu, bit e i bolova
odrastanja. Odrasli su, ba kao i djeca, podloni boli, tuzi, depresiji i
nervozi. Sva ova osjeanja su neophodna kako bismo nastavili razvijati
tijela i umove. Bez toga ne bismo mogli osjetiti sreu, zadovoljstvo ili
svrhu u punom sjaju.
Trea opcija u svim ovim situacijama je bila, naravno, smijena.
Neemo djeci davati opasne kemikalije kako bi prevazili tako
trivijalne probleme. S druge strane, kao odrasli smo potpuno spremni
raditi tako opasne stvari za svoje osobno olakanje. Uzmimo puenje
cigareta kao primjer.
Dok ste puili, koliko puta ste rekli kako puite jer ste se osjeali
usamljeno i tuno bez cigareta? Koliko puta ste rekli kako puite
zbog stresa? Koliko puta ste rekli kako drutvene aktivnosti nisu
zanimljive bez cigareta? Koliko puta ste rekli kako ete se previe
udebljati bez cigareta? Sve to ste zapravo rekli je da trebate nikotin,
odnosno drogu, kako biste prevazili svakodnevne ivotne probleme.
Tek kad ste prestali puiti ste uvidjeli da moete prevazii te
probleme bez puenja, ak u veini sluajeva i efikasnije nego ranije.
Jednom kad ste prestali ste uvidjeli koliki je zapravo izvor stresa bila
ovisnost o nikotinu. Bili ste uhvaeni u drutveno neprihvatljivu i
smrtonosnu ovisnost i bili ste svjesni toga. Tad ste imali elju prestati,
ali pomisao na patnje odvikavanja je bila prejaka da uope pokuate.
ak i danas, vjerojatno ponekad pomislite na cigaretu. Moda je to
u nekoj stresnoj situaciji, ili na zabavi nakon par pia, ili kad ste sami
i nemate to raditi. Najgore to moete uraditi je uzeti cigaretu. Jedna
cigareta nee pomoi da se rijeite problema. U stvarnosti, stvorit e
novi problem, katastrofalnu situaciju ponovnog vraanja ovisnosti
sa svim opasnostima i prljavim i smrdljivim nainima uzimanja koji
dolaze uz ovisnost.
Idui put kad poelite cigaretu, sjedite i razmislite par minuta na
to se odluujete. Treba li vam ta droga? Treba li vam ta ovisnost?
Ako je odgovor ne, jednostavno upamtite NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM!
Moram puiti zbog stresa koji doivljavam!
Za mnoge ljude stres je razlog za puenje. Zapravo, puenje
uzrokuje stres. Nedavni lanci su se dotakli razloga zbog kojih
ljudi opet ponu puiti: drutvena deavanja, zabave, konzumacija
alkohola i stres. Ovaj put emo posebnu panju posvetiti stresu.
U sijenju 1979. godine Chicago i okolinu je pogodila velika
meava. Velike koliine snijega su pale odmah nakon Nove godine. U to
vrijeme bio sam pretrpan telefonskim pozivima sudionika terapije iz
studenog 1978. koji su tvrdili kako su jako nervozni zbog nepuenja.
Zanimljivo, veina njih se osjeala sasvim dobro u prosincu. Imali su
samo kratkotrajne elje za cigaretom koje su trajale nekoliko sekundi
i bile lake za prebroditi. Ono to su doivljavali u sijenju je bilo
drugaije. Mnogi su osjeali kako su na rubu da posustanu. Za njih
ivot jednostavno nije bio dobar bez cigareta. Je li nervoza koju su
osjeali zaista bila nuspojava prestanka puenja?
Za nekog promatraa sa strane odgovor na misteriozno pojaanje
uinaka odvikavanja je oit. Da su nai bivi puai pogledali TV,
uli radio ili proitali naslovnicu bilo kojih novina, saznali bi za
sobnu groznicu (klaustrofobinu reakciju na zatvorenost u malom
prostoru, u ovom sluaju zatvorenost u domovima zbog meave).
Jednostavnim uporeivanjem svojih simptoma sa onima koji prate
sobnu groznicu mogli su prepoznati to se deava.
Pridavanje ovih simptoma prestanku puenja znai prenos
krivice. Ovi ljudi su imali normalnu reakciju na abnormalno deavanje
- zatvorenost zbog meave. Imali bi istu nervozu neovisno o tome
prestaju li puiti ili ne.
Ova pria ilustrira netipini vremenski period u kojem se mnogi
ljudi ale na iste stvari. U svakodnevnom ivotu postoje standardni
problemi. Posao, obitelj, prijatelji i novac doprinose stresu. Bivi
puai esto misle kako e stresna situacija biti rijeena ako uzmu
cigaretu. Naprimjer, osoba koja na parkingu vidi probuenu gumu
na autu dok vani pada hladna kia. Kada ugleda ovako neto, prva
pomisao biveg puaa je Treba mi cigareta. Ono to e rijeiti
problem je zamjena gume i vonja u toplom autu. to cigareta moe
doprinijeti ovdje? Jedino to ini je da osoba due gleda probuenu
gumu i time se due smrzava. Ovo stvara dodatne frustracije. Prvi
dim e vjerovatno ponovno uspostaviti ovisnost o cigaretama, to
je puno vei problem od probuene gume. Zapravo, prvi dim skoro
uvijek rezultira veim problemom nego to je bila kriza koja je
uzrokovala da se taj dim uzme. ak i kod pravih katastrofa, kao
to je smrt u obitelji, ozljeda, bolesti, poplava koje uzrokuju gubitak
doma, bankrota i slino, cigareta nee rijeiti problem. Samo e
dodati jedan veliki problem na ionako lou situaciju.
Upamtite, puenje ne moe rijeiti svakodnevne probleme.
Nebitno koji je problem, postoji efikasniji nain za rjeavanje od
puenja. Puaevi rizici za zdravlje su realan problem koji jedino
moe biti rijeen ako - NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Puio sam tako dugo i tako mnogo, u emu je svrha ako
sad prestanem?
Za vrijeme treeg dana nedavne terapije ena u kasnim pedesetim
koja nije puila tek malo vie od 48 sati je postavila jedno od onih
pitanja koja sam uo stotine puta na dosadanjim terapijama. Puila
sam tako dugo i tako mnogo, to e mi dobroga donijeti prestanak
puenja? Obino je potrebno nekoliko minuta objanjavanja faze
cjenkanja kroz koju ljudi prolaze kad prestaju puiti da osoba shvati
zato je ranije imala takve misli i uvjeravala sebe kako ne treba
prestati puiti.
Nekoliko minuta kasnije ispriala mi je obiteljsku povijest koja je
dala odgovor bolji od bilo kojeg koji bih ja smislio. Moj otac je puio
cigaretu za cigaretom, rekla je. Prestao je kad je imao 60 jer je dobio
srani udar. Nikad vie nije ispuio niti jednu. Iako je imao srani udar,
nakon to je prestao osjeao se bolje nego to se osjeao godinama
ranije. Bio je puno izdrljiviji i vitalniji. ivio je do 95. godine, veseo i
ivahan do kraja.
estu no terapije sam je nazvao da pitam kako je proao vikend.
Osjeam se tako loe, rekla je. Imala sam uasnu veer sino i
veliki problem sa klijentom na poslu jutros. Bila sam uznemirena od
nespavanja i frustracije, da sam poklekla i uzela cigaretu. Grizem se
zbog toga sve do sad. Depresivnija sam nego to sam bila. Zato se
toliko grizem, i to da radim sad?
Rekao sam joj da ima dvije opcije, da prestane odmah i suoi se
sa moguim punim trodnevnim odvikavanjem ili da se vrati puenju
istih koliina cigareta kao i prije prestanka. Ako ne napravi tu odluku,
njeno tijelo e odluiti umjesto nje. Ponovno je rekla da se jako grize i
htjela da joj objasnim zato je tako uznemirena. Nije mogla vjerovati
da joj je jedna cigareta toliko bitna da stvara problem.
Nekoliko minuta kasnije ispriala mi je priu o tome kako joj je
mu jednom prestao puiti na tri godine. Jednog dana, dok su bili
u autu skupa, on je zbog nekog razloga izmolio cigaretu od nje.
Ona se ljutila zbog toga i rekla kako mu ne treba cigareta, pogotovo
nakon toliko vremena, no mu ju je uvjerio kako to nije nita strano.
Smatrala je kako nema pravo protestirati budui da je i sama pua.
Na kraju ju je uvjerio. Nikad nije prestao puiti nakon tog dana. etiri
godine kasnije dobila je poziv na posao da se mu sruio kod punice
u stanu. Dok je dola do njega, bilo je kasno. Umro je od iznenadnog
i sasvim neoekivanog sranog udara. Nije imala puno sumnji u to
kako su zadnje etiri godine puenja bile glavni razlog za njegovu
iznenadnu i preranu smrt.
I zato je ona pravila toliku dramu zbog jedne cigarete? Ponovno,
njena osobna povijest dala je bolji odgovor nego bilo koji koji bih ja
rekao. Jedna cigareta, u autu godinama ranije je pomogla da se ivot
njenog mua zavri. Da je znao koje e implikacije imati ta jedna
cigareta, nikad ne bi razmatrao tu mogunost due od sekunde. U
retrospektivi, imala je mogunost da se sjeti tog dana i shvati kako
je mueva kratkotrajna elja za cigaretom, pomijeana sa loim
rasuivajem pomogla da se skrati njegov ivot.
Sa takvim osobnim iskustvima nije teko shvatiti zato se toliko
grizla zbog dananje situacije. Bila je svjedok utjecaja puenja na
kvalitet i (zamalo) na trajanje oevog ivota. Jednako bitno, vidjela
je kako je prestanak puenja znaajno poboljao njegovo zdravlje i
ope stanje. Takoer je vidjela kako je kratkotrajna greka njenog
mua prije nekoliko godina rezultirala u tako velikom gubitku za nju.
Da ima priliku, on bi sigurno proklinjao dan kad je zapalio tu jednu
cigaretu. Dananja greka ju je proganjala jer je to bila ista greka
koju je on napravio godinama ranije. Ona je jo uvijek imala vremena
da se odlui - i pitala je mene to sad da radi.
Ponovno, smatram da njeno osobno iskustvo i trenutna
emocionalna rekacija daju snaan odgovor. Da je posluala svoje
srce, siguran sam da bi joj reklo - NIKADA VIE NEMOJ UZETI NITI
JEDAN DIM!
Kakvo olakanje, mislim da imam rak!
Sino sam imao neki gorui osjeaj u pluima. Pomislio sam da
imam rak plua. Nisam bio uplaen, iznenaen. ak ni uznemiren.
Bio sam sretan. Ne mogu se sjetiti da sam ikad bio sretan zbog toga
to e mi dijagnosticirati smrtonosnu bolest. Ova neobina izjava je
izreena od strane jednog polaznika na etvrtom danu terapije. Iako
zvui kao izjava jako depresivne ili mentalno bolesne osobe, to nije
bio sluaj. Osoba se smijeila kad je to rekla.
ta je tu bilo smijeno? im je to sino sebi rekao, ovjek je shvatio
da je bol ista kao ona koju je opisalo jo tri polaznika. To je dio procesa
lijeenja, odnosno prestanka puenja. ovjek je shvatio i kako se ne
raduje bolesti i smrti. Radovao se cigareti. Kad je bol poela ovjek je
razmiljao na nain da kad ve ima rak, moe i puiti. Onda je shvatio
da se zapravo raduje raku, i uvidio je koliko je morbidan postao
njegov nain razmiljanja. Razlog takvog iskrivljenog miljenja nije
bio prestanak puenja, nego injenica da je ovisnik. Nakon to je
shvatio apsurdnost situacije, odgnao je portebu za cigaretom i otiao
na spavanje.
Bitno je upamtiti kako su iracionalne vae misli bile dok ste
puili. Kao pua, konstantno ste bili upozoravani na opasnosti kroz
medije, lijenike, obitelj, prijatelje koji su prestali i najvanije, putem
vaeg tijela. Nije prolazilo ni tjedan dana a da niste bili bombardirani
dosadnim porukama da vam puenje teti i da vas ubija. Ali poto
ste bili pokorni ovisnik, omalovaavali ste te utjecaje da biste se
pokorili pravom gospodaru - cigareti. Kao to je Vic, polaznik moje
prve terapije jednom rekao: Gdje god bih se okrenuo dobijao sam
upozorenja o cigaretama. Novinski izvjetaji i lanci su ponavljali
da su cigarete smrtonosne. ak su i reklame za cigarete nosile
upozorenja o opasnosti. Svaki put kada bih posegnuo za kutijom,
natpis upozorenja me gledao u lice. Nije prolo mnogo prije nego
sam uradio jedinu loginu stvar. Prestao sam itati!
Kontrola koju cigarete imaju nad vama kada ste u raljama
ovisnosti je potpuna. Ona ini da govorite i radite stvari zbog kojih se
spoljnim promatraima inite slabi, glupi ili zalueni. U isto vrijeme
ona vam otima novac, zdravlje, i na kraju ivot. Jednom kad ste isti
od cigareta moete prepoznati sve ove simptome. Da biste izbjegli
tako jadan nain ivljenja - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN
DIM!
Mo oglaavanja
Otac je sjeo i razmiljao koliko radosti su mu sinovi donijeli
tijekom godine. Odluio im je kupiti dar po elji. Kada je pitao starijeg
sina to eli, ovaj mu je odgovorio elim tako puno stvari. Moda
bicikl, ili skije, ili opremu za ronjenje. Volio bih sve to, ali bilo koji od
tih darova bi me usreio.
To je bilo u redu, otac je imao to odabrati.
Nakon toga, obratio se mlaem sinu, koji je imao osam godina.
Djeak je zavidio starijem bratu zbog svih igara koje je mogao igrati i
sportova kojim se mogao baviti. Kada je upitan to eli, djeak je imao
jednostavan zahtjev: elim jedno pakovanje Tampax tampona. Otac
je bio okiran. Daj molim te reci zato eli tampone?, pitao je otac
ljutito. Jadni djeak, ne znajui da je uradio neto pogreno, rekao
je: Sa Tampaxom, moete plivati, skijati, skakati padobranom, jahati
konja i baviti se sportom kojim elite.
Ova humoristina priica ima ozbiljnu poentu. Reklamna obeanja
mogu utjecati na nae elje za materijalnim stvarima. to smo
naivniji, to e reklamiranje biti efektivnije. Tvrdnje koje se spominju
u reklamama esto vode u krivom smjeru, ili su pretjerivanja. Niti
jedan proizvod ne zloupotrebljava istinu vie od cigareta.
Ba kao to je mali djeak iz prie oekivao velike stvari od divnog
nepoznatog proizvoda, puai se uzdaju u emocionalnu korist koju
e dobiti udiui gorue biljke. Rei puau istinu o cigaretama dok
je u puakom stanju uma rezultirat e poricanjem i prkosom. Pua
ne moe vjerovati da e mu cigarete, njegovi prijatelji i pomonici,
natetiti na bilo koji nain. One mu pomau za vrijeme traume,
pomau mu uivati u ivotu do kraja. Pomislite na sve stvari koje on
radi sa cigaretom. Budi se uz njih, radi s njima, igra se uz njih, jede
i pije, ide u kupatilo, ita novine, gleda TV, drui se s prijateljima,
nekad ak misli na njih za vrijeme seksa. Da je neka osoba toliko u
blizini, izludila bi ga. Ali ne njegove prijateljice cigarete - one sve
poboljavaju. ak i reklame tako tvrde.
Reklame to tvrde, ali to nije tono. Osoba ne pui za vrijeme ovih
aktivnosti zato to eli. On to mora. Puai su ovisnici o drogi. Oni ne
mogu uivati u prirodnim uicima, nebitno kako su dobri ti uici, sve
tok im ne poraste nivo nikotina u krvotoku. Oni su pod kontrolom ovog
proizvoda. Cigarete nisu prijatelji, one su podli poznanici. Jednom
kad ih se rijeite, ostanite isti. Da, mogu vas mamiti, i reklame vas
mogu pogaati. Ali znate istinu o cigaretama. Ne dopustite da vas
pua koji se osjea inferiorno, ili tvornica duhana ili marketinka
agencija koja eli odrati veliki profit po cijenu vaeg ivota uvjeri u
suprotno. ivot moe biti dui ako ste bivi pua, i ivot je bolji ako
ste bivi pua. Razmislite o ovome kad god vas unutarnji ili vanjski
faktori budu mamili. Upamtite ovo i - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI
NI JEDAN DIM!
Sigurniji nain puenja
Puai uvijek trae nain da smanje rizike za zdravlje. Na nesreu,
najvei dio tehnika ne funkcionira i, u mnogim sluajevima, mogu ak
i poveati opasnosti po zdravlje. Vjerojatno najpopularnija metoda
je prebacivanje na cigarete sa manje nikotina i katrana. Kad bi ljudi
puili samo da zadovolje jednostavnu naviku, ovakve cigarete bi
vjerojatno umanjile opasnosti. Naalost, nuda za puenjem nije
navika nego odravanje ovisnosti. Prebacivanje na cigarete sa manje
nikotina i katrana ini da je puau tee da postigne i zadri uobiajen
nivo nikotina. Pua e vjerojatno razviti neki novi nain puenja kao
kompenzaciju. Kompenzacijski naini ponaanja ukljuuju puenje
vie cigareta, due puenje (blie filteru), dublje uvlaenje dima, ili
dulje zadravanje dima u pluima.
Radei neto od ovoga, ili u kombinaciji, pua ostaje na priblino
istim nivoima nikotina u krvotoku ali moe poveati koliinu drugih
otrova u odnosu na koliinu koju je unosio starim cigaretama.
Cigarete sa manje nikotina i katrana esto imaju poveane koliine
drugih otrova. Poveavajui potronju pua unosi znaajno vee
koliine ovih otrova i time poveava rizik od bolesti pridruenih ovim
kemikalijama. Jedan takav otrov, kojega vie ima u dosta cigareta
sa manjom koliinom nikotina i katrana, je ugljik monoksid. Ugljik
monoksid je jedan od glavnih faktora koji pridonose velikom broju
sluajeva sranih i cirkulatornih oboljenja kod puaa. Osim toga, da
bi dali ukus cigaretama sa niim nivoom nikotina i katrana koriste
se razni aditivi i pojaivai ukusa. Tvornice duhana nisu dune odati
koje kemijske aditive koriste, ali medicina sumnja kako su mnogi od
tih aditiva kancerogeni i kako zapravo poveavaju rizik od rakova
izazvanih puenjem.
Filter na kraju cigarete takoer igra ulogu u tome koliko pua
otrova unosi. Neki filteri su efikasniji od drugih ali pua obino
izmijeni nain na koji pui cigaretu kako bi izbjegao djelovanje
filtera. Neke cigarete imaju rupice kod filtera ime je omogueno da
se udahne vie zraka, pored katrana i plinova iz cigarete. Teoretski,
ovo smanjuje koliinu duhanskog dima koji se udahne. Pua obino
ima potekoe da povue dim iz ovakve cigarete i ne moe dobiti
dovoljnu koliinu nikotina da zadovolji potrebu. Zbog toga e puiti
vie ili e nai naina da se izbori sa radom filtera. Neki puai e
staviti cigaretu dublje u usta i time prisloniti usne na rupice kod
filtera. Upoznao sam i puae koji su ljepili trake preko rupica jer im
je tako bilo lake povui dim i jer su im cigarete tako bile ukusnije.
Time su izbjegavali djelovanje filtera. Njihov pokuaj da pue na
sigurniji nain je bio samo smetnja i gubitak vremena. Mogli bi se
razviti filteri koji bi kupili sav nikotin, ali bi puai tada dobili kilu (ili
zaunjake) pokuavajui povui dim.
Zadnja metoda smanjenja rizika koja je vrijedna spomena
je koritenje vitaminskih dodataka prehrani. Puenje smanjuje
mogunost tijela da koristi vitamin C. Kad saznaju ovo, neki puai
uzimaju dodatni vitamin C. Ali vitamin C vri acidifikaciju urina, pa
se tijelo bre rjeava nikotina. Zbog toga pua pui dodatne cigarete.
Tim procesom on vjerojatno unitava dodatni vitamin C i poveava
izloenost otrovnim kemikalijama iz duhanskog dima.
Gotovo svaki metod kojim se puenje pokuava uiniti sigurnijim
je farsa. Postoji samo jedan nain kojim se mogu totalno smanjiti
smrtonosni uinci puenja, a to je, jednostavno, nepuenje. Samo
u tom sluaju e vjerojatnoa dobijanja sranog udara, raka ili
emfizeme biti na nivou nepuaa. A da biste odrali vjerojatnou na
tim niskim nivoima, potrebna je samo jedna metoda - NIKADA VIE
NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Puite li vie, a uivate manje?
Ovaj kreativni slogan je jednom koriten pri reklamiranju cigareta
i pokuavao je nagovoriti puae da se prebace na njihov proizvod.
Slogan je zapravo brilijantna taktika reklamiranja. Skoro svaki pua
koji pui due vrijeme prepoznat e se u ovom sloganu. Moda su ve
i pokuali promijeniti marku cigareta ne bi li ponovno uhvatili onaj
osjeaj i ljepotu ranih dana puenja. Ali na njihovo zaprepatenje,
otkrili su da ni ova marka cigareta ne donosi onaj osjeaj koji je nekad
puenje izazivalo.
Zato cigarete veteranu u puenju vie ne daju onaj posebni
osjeaj? Zar su se tako drastino promijenile kroz godine? Ne,
problem uope nije u tome. Cigarete se nisu promijenile, puai
su. to pua due pui, to je ovisniji o svom nikotinskom fiksu. U
ranim danima puenja, pua je dobijao uitak od farmakolokog
uinka nikotina. inio je da se osjea budno, energino, ili je ak imao
smirujui i oputajui uinak. Pomagao je pri uenju. Ponekad se
zbog njega osjeao zrelije, samopouzdanije i drutvenije. Vie manje
bio je dobar za sve, ovisno o okolnostima. U tim ranim danima puio
je 5 - 10 dnevno, uglavnom samo kad je htio taj efekt.
Ali postupno, neto se deava puau. Postaje vie ovisan o
cigaretama. Vie ne pui kako bi rijeio problem, proslavio neto, ili
se osjeao dobro. On pui jer mu TREBA cigareta. U biti pui jer je
pua, ili tonije, dimoholiar. Ne deava se vie da je omamljen kad
zapali, sad pui jer nepuenje ini da osjea posljedice odvikavanja.
Nepuenje znai nervozu, razdraljivost, depresiju, ljutnju, strah,
muninu, glavobolju, i ovo su samo neki od simptoma. Uzima
cigaretu kako bi otklonio te simptome, svo vrijeme se nadajui kako
e doivjeti onaj specijalni topli osjeaj koji su mu cigarete nekad
davale. Ali, na njegovo zaprepatenje, sve to se desi je da se osjea
zamalo normalno nakon to ispui cigaretu. I nakon 20 minuta cijeli
proces poinje ponovno.
Jednom kada prestane puiti, ivot opet postaje lijep. Ne mora
doivljavati odvikavanje 20 do 80 puta dnevno. Moe ii bilo gdje bilo
kad bez brige hoe li moi puiti u zahtijevanim intervalima. Kada ga
boli glava ili osjea muninu, zna da je zaradio neku infekciju, a ne
da doivljava ono to pua doivi svaki dan kad premalo ili previe
pui. U poreenju sa puakim ivotom, osjea se odlino.
Ali onda se pone deavati neto neobino.
Pua se pone prisjeati najljepe cigarete koju je ikad ispuio.
To je moda neka cigareta od prije 10, 20 ili ak 40 godina. Sjea se
onog posebnog lijepog osjeaja te divne cigarete. Ako bude dovoljno
dugo mislio o njoj, moda e pokuati ponovno uhvatiti taj trenutak.
Naalost, trenutak e uhvatiti njega i ponovno ga uzeti u ralje ovisnosti
koja e prouzrokovati da pui vie, a uiva manje. Ovoga puta moda
ne uspije prestati. Ta divna cigareta ga moe kotati slobode, zdravlja
i na kraju ivota.
Nemojte napraviti ovu greku kad prestanete. Upamtite kakve su
cigarete bile onog dana kad ste prestali, zato to e takve biti i onog
dana kad ponovno ponete, nebitno koliko su daleko ta dva dana
jedan od drugog. Upamtite kakve su bile i - NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM!
Prestajanje puenja: Sudbina gora od smrti
Ljudi koji promatraju terapije su zapanjeni kada vide koliko se
puai opiru prestajanju puenja. ak i puai ne mogu vjerovati
priama koje uju. Neki puai su imali viestruke srane udare,
probleme sa cirkulacijom koji su rezultirali amputacijama, rakovima,
emfizemom i mnotvom drugih smrtonosnih bolesti. Kako ti ljudi
mogu nastaviti puiti nakon svega toga? Neki puai su bili sasvim
svjesni kako ih puenje obogaljuje i ubija, no ipak su nastavili puiti.
Legitimno pitanje postavljeno od strane bilo kojeg razumnog puaa
ili nepuaa bilo bi zato?
Odgovor na tako sloen problem je zapravo jednostavan. Pua
esto vezuje cigarete tako vrsto za svoj ivotni stil da misli kako
e ako odustane od puenja odustati i od svih aktivnosti vezanih za
puenje. Poto te aktivnosti ukljuuju gotovo sve izmeu buenja
i spavanja, ivot se ne ini vrijedan ivljenja na taj nain. Pua se
takoer boji kako e doivjeti bolne simptome odvikavanja dok god
sebi bude uskraivao cigarete. Uzevi sve ovo u obzir, prestajanje
puenja izaziva vei strah nego strah od smrti.
Kad bi pua bio u pravu to se tie pretpostavki o ivljenju u
ulozi biveg puaa, onda moda i ne bi bilo vrijedno prestajati. Ali te
pretpostavke su pogrene. Postoji ivot i nakon puenja, i odvikavanje
ne traje zauvijek. Pokuati uvjeriti puaa u ovo je u velikoj mjeri
borba sa vjetrenjaama. Ova uvjerenja su duboko usaena i nastala
su iz lano-pozitivnih uinaka cigareta.
Pua esto osjea kako mu je potrebna cigareta samo kako bi
ustao iz kreveta. Obino nakon buenja osjea laganu glavobolju,
umor, razdraljivost, depresiju i dezorijentiranost. Smatra kako se
svi ljudi ovako bude. Ipak ima sree, jer postoji nain kako prekinuti
ove uasne osjeaje. Zapali cigaretu ili dvije. Odmah se poinje
buditi i osjea se kao ovjek. Kad se razbudi, misli kako mu trebaju
cigarete da mu daju energiju za preivjeti dan. Kada je pod stresom
ili nervozan, cigarete smiruju. Odustajanje od ovako udesne droge
mu je suludo.
Ali ako prestane puiti bit e ugodno iznenaen kada vidi kako
se osjea bolje i kako se efikasnije nosi sa ivotom nego kada je
bio pua. Kada se probudi ujutro, osjeat e se mnogo bolje nego
kad se budio kao pua. Nee se osjeati uasno dok se izvlai iz
kreveta. Budit e se s osjeajem odmora i osvjeenja. Generalno e
biti smireniji nego dok je puio. ak i pod stresom, nee doivljavati
panine reakcije koje je doivljavao kada mu je razina nikotina padala
ispod dozvoljene. Vjerovanje kako su cigarete potrebne za energiju
je najvea obmana. Skoro svaki bivi pua e potvrditi kako ima
vie snage, izdrljivosti i energije nego to je ikad imao dok je puio.
Strah od produenog odvikavanja takoer ne vrijedi, jer e simptomi
odvikavanja dosegnuti vrhunac nakon tri dana, a skroz se slegnuti
nakon dva tjedna.
Ako pua samo dopusti sebi ansu da uistinu osjeti kako je dobro
ne puiti, nee vie imati iracionalne strahove zbog kojih odrava
svoju smrtonosnu ovisnost. Otkrit e kako ivot postaje jednostavniji,
sretniji, ii, i, to je najvanije, zdraviji nego dok je puio. Njegov
jedini strah e sad biti od toga hoe li pokleknuti i poeti ponovno
puiti, a sve to treba uraditi kako bi to izbjegao je - NIKADA VIE NE
UZETI NI JEDAN DIM!
Prestanak puenja metodom postupnog smanjenja
Prestanak puenja metodom postupnog smanjenja. Dosta esto
govorom o ovoj metodi u sklopu svojih seminara. Uvijek kaem da,
ukoliko poznajete puaa kojeg stvarno mrzite, trebate ga nagovarati
da prestane puiti uz pomo postupnog smanjenja. Treba ga zvati
svaki dan i govoriti da se rijei samo jedne cigarete. Ako inae pui
40 cigareta, neka ispui 39 prvog dana prestajanja. Drugi dan treba
ispuiti 38, nakon toga 37 i tako dalje. Potrebno je svaki dan zvati,
estitati i ohrabrivati ovjeka da nastavi. Naglaavam, ovo trebate
raditi samo puau kojeg uistinu mrzite.
Dosta puaa bi pristalo na ovaj pristup. ini se tako jednostavno
puiti samo jednu cigaretu manje svaki dan. Trideset devet cigareta
za puaa koji inae pui etrdeset nije nikakav problem. Trik je u
tome da uvjerite osobu kako joj samo elite pomoi. Prvih tjedan ili
dva se morate pretvarati kako volite tu osobu i razgovarati s njom
svaki dan. Osoba nee kukati previe. Kada se spuste na trideset
sa poetnih etrdeset, moda e poeti malo se aliti. Jo vam nee
biti zabavno. Trud se poinje isplaivati otprilike tri tjedna nakon
poetka prevare. Sada ste osobu doveli do manje od pola standardne
doze. ovjek neprestano osjea umjerene simptome odvikavanja.
Mjesec dana nakon poetka osoba osjea prilino jake simptome.
Budite dosljedni. Zovite i estitajte, recite kako ste ponosni na
njih. Izmeu trideset petog i trideset devetog dana, trud se najvie
isplatio. Jadnik je na vrhuncu odvikavanja, pati a nita ne dobija za
to. Nije nita blii kraju procesa odvikavanja nego to je bio prvi dan.
Simptomi odvikavanja su kronini, a ovjek se ne asti sa par cigareta
dnevno, nego se liava 35 do 40 cigareta dnevno.
Ako elite da ga dokrajite, kada doe do nule, recite mu kako
ne treba brinuti ako situacija bude kritina, jer moe povui par
dimova tu i tamo. Ako padnu na ovo, i ako budu uzimali po jedan
dim svaki trei dan, ostat e sa simptomima odvikavanja zauvijek.
Jesam li spomenuo kako morate stvarno prezirati osobu da biste
joj ovo napravili? Ovo je vjerojatno najokrutnija ala koju moete
pokuati na nekome. Smanjit ete mu anse za prestanak, uiniti da
pati, vjerojatno e u nekom trenutku odustati i nastaviti sa puenjem,
razvit e strah od prestanka i vjerojatno puiti dok ga ne ubije. Kao
to rekoh, bolje da stvarno prezirete ovu osobu.
Nadam se kako nikoga ne prezirete toliko da mu ovo uinite.
Nadam se kako nitko ne prezire sebe toliko da si ovo uini. Prestajanje
na suho je moda teko, ali prestajanje ovom metodom je praktino
nemogue. Ako imate izbor izmeu tekog i nemogueg, birajte teko.
Imat ete to pokazati na kraju tekog procesa, a nita osim jada na
kraju nemogueg pristupa. Prestanite na suho i u roku 72 sata e
poeti poputati. Postupno smanjujte i sutinski e biti sve gore kako
budu prolazili dani, tjedni, ak i godine ako to dopustite.
elim napomenuti, ovo nije nova tehnika. Postoji ve desetljeima.
Razgovarajte sa svakim tko je davno prestao puiti. Pokuajte nai
jednu osobu koja je uspjela prestati postupnim smanjivanjem,
smanjujui do nule u periodu od nekoliko tjedana ili mjeseci. Imat
ete problem nai samo jednu takvu osobu. Jo jedna perspektiva
koja moe pomoi da se vide manjkavosti ovog pristupa. Pogledajte
ljude koji su bili prestali na vie mjeseci ili godina pa posustali. Jednog
dana, nakon dugo vremena, povukli su dim i sad ponovno pue. Ako
jedan dim moe uraditi ovo nakon vie mjeseci ili godina, razmislite
ta uradi nakon nekoliko sati ili dana od prestanka. Vraa puaa
na sami poetak. Sve to bivi pua treba uraditi kako bi izbjegao
povratak puenju ili kronine simptome odvikavanja je da - NIKADA
VIE NE UZME NI JEDAN DIM!
Ne mogu prestati ili neu prestati
Ne elim da me se proziva za vrijeme trajanja ove terapije.
Prestajem puiti, ali neu govoriti o tome. Molim ne prozivajte me.
Ovaj zahtjev sam dobio od gospoe koja se prijavila na terapiju prije
vie od dvadeset godina. Rekao sam u redu. Ne mogu vas natjerati
da govorite, no ako osjetite kako se elite ubaciti u razgovor, ne
oklijevajte. Na to se ona naljutila i rekla Moda nisam bila dovoljno
jasna - Neu govoriti! Ako me pokuate natjerati da govorim ustat
u i otii odavde. Ako mi samo uputite upitan pogled, odlazim! Je li
jasno? Bio sam malo okiran jainom njenih rijei, ali sam joj rekao
kako u potovati njen zahtjev. Nadao sam se kako e tijekom terapije
promijeniti miljenje i podijeliti svoja iskustva ali, najiskrenije, nisam
raunao na to.
Na terapiji je bilo dvadesetak polaznika. Sve u svemu, bila je
to dobra grupa, sa izuzetkom dvije ene koje su sjedile nazad i
neprestano brbljale. Ostali uesnici bi se okrenuli i uutkivali ih.
One bi nakratko prestale, i odmah zatim nastavljale sa jednakim
entuzijazmom. Ponekad, dok bi drugi priali svoje tune osobne
prie, njih dvije bi se smijale nekoj svojoj prii jer su bile nesvjesne
to se deava oko njih.
Trei dan terapije dolo je do velikog napretka. Dvije traare su
brbljale kao i obino. Jedna mlada ena je traila da prva govori jer
mora ii. Traare nisu sluale nego su nastavile svoju priu. Mlada
ena je rekla Ne mogu ostati, imala sam stranu nesreu u obitelji,
brat mi je poginuo u nesrei. Borei se sa emocijama, rekla je:
Nisam trebala ni doi veeras, trebala sam ostati i pomoi obitelji
u pripremanju pogreba. Ali znala sam da moram svratiti ovdje ako
elim nastaviti sa nepuenjem. Prestala je tek prije dva dana, ali
nepuenje joj je bilo bitno.
lanovi grupe su se osjeali uasno, ali su bili ponosni na nju, jer
su se pored nje njihove muke sa odvikavanjem inile trivijalne. Tako
su osjeali svi osim dvije traare. One nisu ni ule nita od cijele prie.
Kada je mlada ena priala o tome kako je bila bliska s bratom, njih
dvije su prasnule u smijeh. Nisu se smijale prii mlade ene, nego
neemu sasvim sporednom od onoga o emu se prialo. Kratko nakon
toga mlada ena se ispriala i otila pomoi obitelji. Rekla je kako e
ostati u kontaktu i zahvalila grupi na podrci.
Nekoliko minuta kasnije, ena koja je traila anonimnost je
iznenada ustala i poela priati. Oprosti Joel, rekla je glasno,
prekidajui me u pola prie. Nisam htjela rei nita na cijelom ovom
programu. Prvi dan sam traila od Joela da me ne proziva. Rekla
sam da u otii ako pokua. Nisam htjela nikoga zamarati svojim
problemima. Ali danas osjeam da ne mogu vie utjeti. Moram rei
svoje. Svi u prostoriji su utjeli.
Imam rak plua. Umrijet u za dva mjeseca. Ovdje sam kako bi
prestala puiti. elim da znate kako se ne zavaravam da u si spasiti
ivot. Prekasno je za mene. Umirem za dva mjeseca i nema ni jedna
prokleta stvar koju mogu napraviti. Ali prestat u puiti.
Moda se pitate zato prestajem kad svakako umirem. Pa, imam
svoje razloge. Kad su mi djeca bila mala, uvijek su mi predbacivali
zbog puenja. Uvijek sam im govorila da me puste na miru, kako elim
prestati ali ne mogu. Govorila sam to tako esto da su prestali moliti.
Sad su moja djeca u svojim dvadesetim i tridesetim, i dvoje od njih
pui. Kada sam saznala za svoj rak, moljela sam ih da prestanu puiti.
Sa bolnim izrazima na licu, objasnili su mi kako ele prestati, ali ne
mogu. Znam od koga su to nauili, i ljuta sam na sebe zbog toga. Zato
sada prestajem kako bi im pokazala kako sam bila u krivu. Nije bilo
da nisam mogla prestati - nisam htjela prestati! Dva dana ne puim, i
znam kako neu vie zapaliti cigaretu. Ne znam hoe li ovo natjerati
nekoga da prestane, ali moram dokazati svojoj djeci i sebi da mogu
prestati puiti. I ako ja mogu prestati, mogu i oni, svatko moe.
Ulanila sam se na ovu terapiju kako bi nauila sve to moe
olakati prestajanje i zato to sam bila stvarno znatieljna da vidim
kako e reagirati ljudi koji saznaju opasnosti puenja. Da sam nekad
znala ono to sad znam - pa, u svakom sluaju, sjedila sam i sluala
svakoga od vas. Suosjeam sa svakim od vas i molit u se da uspijete.
Iako se nisam obraala nikome, osjeam bliskost sa svakime od vas.
Dijeljenje vaih iskustava mi je pomoglo. Kao to rekoh, nisam htjela
priati. Ali danas sam morala. Evo zato.
Nakon toga se okrenula prema traarama, koje su zaudo utjele
za vrijeme ovog uvoda. Iznenada je povikala, Jedini razlog zbog kojeg
sad govorim je taj to me vas dvije KUKE izluujete. Zabavljate se tu
pozadi dok svi drugi dijele iskustva, pokuavaju pomoi jedni drugima
kako bi spasili vlastite ivote. Nakon toga je spomenula priu mlade
ene i to kako su se njih dvije smijale u to vrijeme, sasvim nesvjesne
o emu se govori. Obje mi uinite uslugu i gubite se odavde! Idite
vani i puite, slobodno crknite, nita ne uite niti doprinosite ovdje.
Njih dvije su zaprepateno sjedile. Morao sam malo smiriti strasti,
zapravo malo vie, jer je atmosfera bila prilino nabijena nakon svih
deavanja. Dvije traare su ostale, i to je bio kraj brbljanja za cijelu
dvotjednu terapiju.
Svi ljudi koji su bili u grupi su bili uspjeni na kraju programa.
Prilikom diplomiranja, dvije ene koje su brbljale su dobile aplauz od
svih, ak i od ene koja je imala rak. Sve je bilo oproteno. Mlada ena
koja je izgubila brata je takoer dola, slobodna od nikotina i ponosna.
ena sa rakom plua je ponosno primila diplomu i predstavila sina.
On je prestao puiti prije malo vie od jednog tjedna. Zapravo, kad je
podijelila svoju priu s nama, ena s rakom plua jo nije bila rekla
obitelji da prestaje puiti.
Nekoliko dana kasnije, kada je bila ista tjedan dana, rekla je
sinu. On je zapanjeno rekao da ukoliko ona moe prestati, moe i on
i prestao istog trenutka. Sijala je od sree. Podlegla je est tjedana
kasnije. Saznao sam kad sam je nazvao da vidim kako je i dobio njenog
sina. Zahvalio mi je to sam joj pomogao da prestane na kraju. Rekao
mi je kako je bila ponosna to je prestala, kako je on bio ponosan na
nju, i kako je bila sretna to je i sin prestao puiti. Rekao je Nikad
se nije vratila puenju, a neu ni ja. Na kraju, jedno drugom su dali
prekrasan dar. On je bio ponosan to je njen zadnji dah bio slobodan
od dima, ona NIKADA VIE NIJE UZELA NI JEDAN DIM!
Epilog: Obino kaem kako ne moe prestati zbog nekoga
drugoga, mora prestati zbog sebe. Ovaj sluaj je u neku ruku
suprotnost toj izjavi. ena sa rakom plua je prestala puiti da spasi
svoju djecu svoje sudbine, da u jednoj mjeri vrati unazad lekciju koju
ih je uila. Lekciju kako nije mogla prestati. Istina je bila kako u to
vrijeme nije htjela prestati. Velika je razlika izmeu ovih izjava, i
tako je svim puaima. Gospoa iz ove prie pokazala je godinama
kasnije da moe prestati, prekasno da spasi svoj ivot, ali ne prekasno
da spasi ivot svojih sinova. Idui put kada ujete sebe ili nekoga
drugoga kako govori da ne moe prestati, shvatite kako to nije istina.
Moete prestati. Svatko moe prestati. Fora je ne ekati dok ne bude
prekasno.
Zato sam poeo puiti? Zato sam prestao?
To je prilino smijeno. Ljudi se esto pokuavaju sjetiti kada i
kako su poeli puiti kao da misle kako e to pojasniti zato nastavljaju
puiti. U stvarnosti, razlog zbog kojeg se poinje i razlozi zbog koji se
nastavlja puiti nisu isti.
Neki ljudi su poeli zbog utjecaja drutva. Ali u dananjem
drutvu, ako je utjecaj drutva bitan, pomagao bi da ljudi prestanu,
ne da nastave puiti.
Neki ljudi su poeli puiti kako bi izgledali starije i zrelije. Koliko
ljudi u tridesetim, etrdesetim, pedesetim ili ezdesetim ele izgledati
stariji nego to jesu?
Drugi poinju puiti zbog buntovnitva. Njihovi roditelji, uitelji,
doktori i drugi odrasli im govore da ne pue. Stoga oni, kako bi pokazali
tko je glavni, svejedno pue. Koliko ezdesetogodinjaka pui kako
bi pokazali svojim osamdesetogodinjim ili devedesetogodinjim
roditeljima tko je glavni?
Ljudi ponu zbog razliitih razloga, ali nastavljaju samo zbog
jednog - postanu ovisnici o drogi nikotinu. To je zanimljivo jer se ista
stvar deava kad pua prestane puiti. Inicijalni razlog za prestanak
obino postane sekundaran u odnosu na razloge zbog kojih nastavlja
nepuiti.
Neki ljudi prestanu kako bi druge uinili sretnima, ili zbog nove
nepuake politike na poslu. Nakon to prestanu, otkriju kako se
osjeaju bolje nego ikad, smireniji su, imaju vie energije, vie novca,
sretniji su i bolje kontroliraju svoj ivot. Novi razlozi mogu imati
malo zajednikoga sa inicijalnim razlozima prestanka. Na vie naina
novi razlozi su bolji i trajniji. Neki ljudi koji prestanu iz zdravstvenih
razloga otkriju kako je nepuenje bolji nain ivota. Ponekad im
kvalitet ivota postane vaniji od koncepta duine ivota.
ta god je bilo va inicijalni razlog za prestanak, on je jo uvijek
validan. Povrh toga postoje mnoge prednosti koje ste mogli uoiti, i
neki koje ete tek uoiti. Neke moda nikad ne uoite, ali one svejedno
postoje. Drite se svakog dobrog razloga da ne puite. Ovo postaje
vae streljivo da ostanete na pravom tragu, i da se rijeite dosadnih
poriva za cigaretom, ili misli koje se mogu pojaviti niotkuda.
Nebitno sjeate li se kad ste tono poeli puiti, sve dok se sjeate
zato ste prestali i zato elite ostati slobodni, vae razluivanje e
ostati dovoljno jako da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Autorsko pravo Joel Spitzer, 2003. Ova knjiga ili bilo koji njen dio se moe besplatno
distribuirati u elektronskom ili printanom obliku sve dok se to ne naplauje, i sve dok
se ova napomena bude distribuirala zajedno sa bilo kojim dijelom knjige.
Poglavlje 2 - Prava cijena puenja
Moja cigareta, moj prijatelj
to mislite o prijatelju koji ide svuda s vama? Ne samo da je uvijek
sa vama, nego postajete nepoeljni kada ste u njegovom drutvu, jer
je tako napadan. Ima neugodan miris koji se lijepi za vas gdje god da
idete. Drugi misle kako oboje smrdite.
On vas potpuno kontrolira. Kada on kae da skoite, vi skoite.
Ponekad, usred meave ili oluje, on hoe da doete i pokupite ga u
prodavaonici. Kada bi vam ovo suprunik radio jako biste se ljutili, ali
ne moete se raspravljati sa svojim prijateljem. Ponekad dok gledate
film ili kazalinu predstavu on hoe da stojite s njim u hodniku i tako
propustite vane scene. Budui da on odreuje sve stvari u vaem
ivotu, otii ete.
Va prijatelj ne voli ni va izbor odjee. Umjesto da vam na lijep
nain kae da imate lo ukus u odijevanju, on pravi rupice u odjei pa
je morate baciti. Ponekad mu dosadi i namjetaj, pa se rijei i njega.
Katkad postane stvarno lo i odlui da cijela kua mora otii.
On je prilino skup za odravanje. Ne samo da je njegov talenat za
unitavanje materijalnih stvari skup, nego mu morate plaati kako bi
bio s vama. Kroz ivot e vas kotati tisue maraka, a moete raunati
na jednu stvar, nikada vam nee vratiti ni pfeninga.
esto na izletima gledate druge kako se bave fizikim aktivnostima
i zabavljaju se dok to rade, ali va prijatelj vam to ne doputa. On ne
vjeruje u fiziku aktivnost. Po njegovom miljenju, prestari ste da se
tako zabavljate. Zbog toga on kao da sjedi na vaim prsima i ini da
vam je teko disati. Ne moete ii igrati se s drugim ljudima kad ne
moete disati, zar ne?
Va prijatelj ne vjeruje u koncept zdravlja. Odbija ga pomisao da
ivite dug i produktivan ivot. Zato on koristi svaku priliku kako bi
uinio da se razbolite. Pomae da dobijete prehlade i gripe, i to ne
samo tako to vas tjera da idete po njega u prodavaonicu po loem
vremenu. On je kreativniji od toga. Sa sobom nosi tisue otrova
koji konstantno puu vama u lice. Kada udahnete neke od njih, oni
unitavaju ciliu u vaim pluima, koja bi inae pomogla da ne dobijete
ove bolesti.
No prehlade i gripe su samo djeja igra za njega. On posebno
voli bolesti koje vas lagano oteuju i prave od vas invalida - poput
emfizema. Smatra kako je ova bolest odlina. Jednom kad postigne
da dobijete ovo, vi ete odustati od svih drugih prijatelja, obitelji,
karijere, aktivnosti - svega. Samo ete sjediti kui i paziti na njega,
govorei mu kako je odlian prijatelj dok oajniki budete pokuavali
udisati zrak.
Na kraju, va e se prijatelj umoriti od vas. Odluit e da se vie
nee druiti s vama. Umjesto da se raziete i odete svatko svojim
putem, on odlui da vas ubije. On ima odlian izbor oruja uz sebe.
Zapravo, planirao je vau smrt jo od prvog dana kad ste se upoznali.
Probrao je najbolje ubojice u prirodi i uradio sve to je mogao kako
bi osigurao da dobijete jednu od njih. Preforsirao je vae srce i plua.
Zaepio je arterije prema vaem srcu, mozgu, i svakom drugom dijelu
tijela. Ukoliko ste bili prejaki da podlegnete tome, konstantno vas
je izlagao kancerogenim kemijskim spojevima. Znao je kako e vas
srediti prije ili kasnije.
Ovo je pria o vaem prijatelju, vaoj cigareti. Nijedan pravi
prijatelj vam ne bi ovo uinio. Cigarete su najgori mogui neprijatelj
kojeg ste ikada imali. One su skupe, izazivaju ovisnost, drutveno su
neprihvatljive i smrtonosne. Razmislite o svemu ovome i - NIKADA
Puenje i cirkulacija
Dok veina ljudi povezuje puake smrti sa rakom i plunim
bolestima, istina je kako vie ljudi umre od cirkulatornih problema
izazvanih puenjem, nego od raka ili drugih plunih bolesti. Takoer,
od ovih problema e uglavnom umrijeti u mlaoj ivotnoj dobi.
Bilo bi mnogo vie rakova plua kad bi ljudi dovoljno ivjeli da ih
dobiju. Nakon autopsije, mnogim ljudima koji su umrli od sranog ili
modanog udara su pronaene pretkancerogene lezije, to znai da
bi ti ljudi, da su samo preivjeli jo par godina, umrli od raka ili neke
druge plune bolesti.
to se tie srca i drugih bolesti vezanih za cirkulaciju, dvije
kemikalije iz cigareta koje su najproblematinije su nikotin i ugljik
monoksid. Nikoton, osim to izaziva ovisnost, ima veoma snaan
uinak na arterije u cijelom tijelu. Nikotin je stimulant i sa svakom
cigaretom ubrzava rad srca za otprilike 20 otkucaja po minuti.
Osim toga podie krvni pritisak, vazokonstriktor je (suava arterije
u cijelom tijelu, a srcu je tee pumpati krv kroz suene arterije) i
uzrokuje da tijelo isputa zalihe masti i kolesterola u krvotok.
Srce mora raditi jae kako bi prevazilo sve ove efekte. Srce, kao
i svaki drugi mii, treba dodatni kisik za dodatni rad. Kisik mora
doi putem krvi. Ali ugljik monoksid iz duhanskog dima smanjuje
mogunosti krvi da prenosi kisik. Rezultat ovoga je da srce mora raditi
jae da bi moglo raditi jae. To je zatvoreni krug. Zao i smrtonosan
krug.
Nie moemo vidjeti presjek normalne arterije. Obino imamo
velike otvore u arteriji koji slue da dostavimo kisik i ostale nutrijente
svim tkivima u tijelu.
Presjek arterije kod nepuaa
Ako uporedite tu arteriju sa ovom ispod....
Presjek arterije kod puaa
Moete vidjeti zgruanu krv kako blokira dotok krvi do kojeg ve
organa ili tkiva je trebala voditi. Bez mogunosti da dobije potrebne
tvari iz krvi, ovo tkivo e se doslovno uguiti u roku od nekoliko
minuta i postati beskorisno tkivo. Ponekad se to desi koronarnoj
arteriji, onoj koja opskrbljuje srce krvlju koja mu je potrebna za
funkcioniranje.
Ispod je slika koronarne arterije koja je spojena sa srcem...
Koronarna arterija
Ako pogledamo uveanu sliku arterije...
Koronarna arterija (uveanje)
Ovdje moemo vidjeti kako je krv zgruana i kako je krvotok u
dijelu srca koji je ova arterija opsluivala odsjeen. Dio sranog
miia koji je trebao dobiti tu krv u roku od nekoliko minuta e se
uguiti i umrijeti.
Infarktiran srani mii
Na slici iznad vidimo infarktiran (mrtav) srani mii
(miokardijalni infarkt). Tkivo je doslovno lomljivo odnosno krto, kao
to se moe vidjeti po pukotini. Umjesto da pumpa krv, ovaj dio miia
se ne moe koristiti za svrhu odranja ivota. Ponovno, puaima se
ovo deava mnogo ee zbog utjecaja nikotina i ugljik monoksida.
Nikotin ima direktan utjecaj na samo srce (navedeno ranije), ugljik
monoksid smanjuje mogunost dostavljanja kisika, a obje kemikalije
pojaavaju ugruke i faktore koji ih uzrokuju. Ukoliko je zahvaeni
dio srca dovoljno velik, pua umire od prvog sranog udara. esto
su pogoeni manji dijelovi i onda pacijent preivi, ali gubi dio srca i
moe dobiti druga trajna oteenja zbog ograniene koliine sranog
tkiva.
Puenje cigareta znaajno poveava mogunost ugruaka.
Ukoliko se arterija zaepi i krv ne moe proi, tkivo gubi izvor kisika
i hranljivih tvari i umire za nekoliko minuta. Pored ugruaka, arterije
mogu biti blokirane i putem zaepljenja.
Suprotno od ugruaka, kod kojih se krv zgrua i postaje prepreka,
kod zaepljenja se polako stvaraju naslage masti. Na prvoj slici ispod
moete vidjeti kako se mast poinje nakupljati u arteriji.
Mast nakupljena u arteriji
Kako vrijeme prolazi, prolaz e biti sve ui i protok krvi sve tei.
Ovo naravno oteava rad srcu kojemu se poveava otpor prilikom
pumpanja. Ovo zaepljivanje se ne deava samo koronarnoj arteriji,
ovo se deava doslovno u cijelome tijelu. Upamtite, nikotin nije samo
vazokonstriktor koji suava arterije svaki put kad se unese u tijelo,
on takoer uzrokuje to da tijelo isputa zalihe masti i kolesterola u
krvotok. Pored toga, ugljik monoksid ini da se mast lijepi za arterije.
Razlog za to je to ugljik monoksid smanjuje koliinu kisika u krvi
(poremeaj pod nazivom hipoksija), zbog ega se mast lijepi za
zidove arterija.
Na kraju arterije mogu postati sasvim blokirane mau, kao to se
moe vidjeti na slici ispod.
Arterija blokirana mau
Kao u sluaju ugruka, krv ne moe proi i dio tijela kojem je
trebala stii je izgubljen. Da je ova arterija vodila do vaeg srca,
rezultat bi bio srani udar, time i gubitak dijela sranog miia, to
bi se pokazalo smrtonosnim ukoliko je zahvaeni dio dovoljno velik.
Ali srce nije jedini organ zahvaen ovime. Drugi izvor problema su
arterije koje vode do mozga. Ispod je slika donjeg dijela zdravog
ljudskog mozga.
Ljudski mozak
Arterije koje vode do mozga su jako male i iste, zapravo teko ih
je vidjeti. Strelice upuuju na njih. Da biste ih vidjeli jasnije, donosimo
uveani prikaz tih arterija...
Arterije nepuaa (uveanje)
Primijetite da su te arterije jako male i iste. Puenje poveava
koliinu masti koja se taloi u njima pa esto, umjesto da izgledaju
ovako, izgledaju kao na slici ispod...
Arterije puaa (uveanje)
Arterije je mnogo lake vidjeti sa mau koja se nakupila, ali
ako su ove nakupine potpune, ukinut e cirkulaciju do mozga i,
kao i kod srca, dio mozga koji ne dobija krv umire. To se deava u
sluaju modanog udara. Cirkulacija je ukinuta putem ugruka ili
putem zaepljenja. Odsjeeni dio mozga se gui i umire. Ukoliko je
taj dio mozga kontrolirao govor, vie neete moi govoriti, a ako je
kontrolirao neku vrstu motorike funkcije, ostat ete invalid. Ako je
dio mozga kontrolirao neku funkciju neophodnu za ivot, umrijet ete,
i to u roku od nekoliko minuta nakon to cirkulacija bude prekinuta.
Uinci zgruavanja i zaepljenja koje proizvode nikotin i ugljik
monoksid su primarni razlozi zbog kojih puai imaju toliko povien
rizik od ovih oboljenja. Ovi uinci nisu ogranieni samo na srce ili
mozak. Ove kemikalije utjeu na arterije u cijelome tijelu. Ovi uinci
moda nisu smrtonosni kao ukidanje cirkulacije srcu ili mozgu, ali na
realan nain mogu pokazati potencijalnu snagu nikotinske ovisnosti.
Periferna cirkulacija, odnosno arterije koje idu u ekstremitete
su takoer jako podlone ugrucima, zaepljenjima i
vazokonstriktorskim utjecajima nikotina. Puenje je glavni uzrok
mnogih perifernovaskularnih bolesti, ujedno i oteavajui faktor za
ljude koji od ranije imaju probleme sa cirkulacijom u ekstremitetima.
Jedna bolest se posebno istie i na vie naina pokazuje ovisniku
snagu nikotina bolje nego ijedna druga. Ova bolest je poznata kao
Burgerova bolest (thromboangiitis obliterans). Burgerova bolest je
stanje u kojem dolazi do totalnog prestanka cirkulacije u none prste
ili prste ruke, to rezultira gangrenom.
Gangrena
Jednom kada se gangrena pojavi, jedino to se moe uiniti jeste
da se zahvaeni dio amputira.
Amputirana noga
Ova bolest najee pogaa ljude izmeu 20 i 40 godina, ljude
koji su inae premladi da dobiju probleme sa cirkulacijom koji
rezultiraju amputacijama. Iako je mnogo ea kod mukaraca, i
ene je dobijaju. Ono to izdvaja Burgerovu bolest je to da je skoro
iskljuivo rezervirana za puae. Skoro da ne postoji dokumentirani
sluaj bolesti zabiljeen kod nepuaa. Puenje je primarni faktor.
Ovo je rijetko oboljenje, ali ga je bitno pomenuti jer ima jedinstveno
svojstvo da se javlja samo kod puaa.
Ukoliko pua dobije rak plua, on i drugi ponekad misle pa i
neki nepuai dobiju rak plua, moda ga nisu izazvale cigarete.
Ista stvar se deava sa sranim i modanim udarima, i nepuai ih
dobijaju, puai ih samo dobijaju ee. Vidi se odreen stupanj
odbijanja i ne moe se tono dokazati da su to napravile cigarete. To
ne vrijedi za Burgerovu bolest, poto je ona iskljuivo rezervirana za
puae i u sutini se nikad ne deava nepuaima. Kada doktor utvrdi
da osoba ima Burgerovu bolest, daje mu ultimatum - prestani puiti
ili e izgubi ruku ili nogu - tvoj izbor! Ako ovdje priamo samo o
looj navici, koliko ljudi bi pod takvim ultimatumom, znajui da je
istinit, nastavilo raditi tu naviku iako zna posljedice?
Iako je Burgerova bolest ea kod mukaraca, osobno sam
imao dvije pacijentice koje su imale tu bolest. Moj prvi susret
sa ovom boleu desio se prije 24 godine, a u pitanju je bila
tridesetosmogodinja ena. Tri godine prije nego sam je upoznao,
kada je imala 35, dijagnosticirana joj je Burgerova bolest. Ovo je
prilino kasna dob za ovu bolest. Doktor joj je rekao da prestane,
ona nije posluala i u roku od nekoliko mjeseci amputirali su joj
desnu nogu. Cirkulacija u lijevoj nozi je takoer bila oteena. Nakon
hospitalizacije je prestala puiti i nije imala vie komplikacija u idue
tri godine. Tada joj je jedne veeri prijatelj ponudio cigaretu. Poto
toliko dugo nije puila, mislila je da sad moe kontrolirati svoju
ovisnost. Ako joj se svidi ta jedna cigareta, puit e jednu do dvije
dnevno. Ako joj se ne svidi, jednostavno nee puiti.
Uzela je cigaretu. Nije joj se neto naroito svidjela, ali ve sutra je
puila istu koliinu kao i prije prestanka. etiri dana kasnije izgubila
je cirkulaciju u lijevoj nozi. Znala je razlog. Tri godine bez problema, a
etiri dana nakon poetka puenja problemi sa cirkulacijom. Doktor
joj je rekao da odmah prestane ili e izgubiti i drugu nogu.
Tada sam je upoznao. Prijavila se na terapiju za odvikavanje taj
tjedan i prestala puiti. Cirkulacija joj se gotovo odmah popravila.
Doktor joj je ukinuo lijekove koje joj je poeo davati, jer joj vie nisu
trebali. Uskoro, cirkulacija se vratila u normalu.
Devet mjeseci kasnije, nazvao sam je s pitanjem da sudjeluje na
panelu. Tromo je odgovorila Ne mogu doi, u bolnici sam zadnja dva
mjeseca. Kada sam upitao to se dogodilo, s oklijevanjem je rekla
Amputirali su mi none prste. Vratila se puenju. Uzela je jednu
cigaretu, jer nije mogla vjerovati da se moe opet navui. Pogrijeila
je. Izgubila je cirkulaciju, none prste, a zatim i lijevu nogu.
Imao sam i drugih pacijenata sa slinim iskustvima, kada im je
reeno da prestanu ili gube ruku ili nogu, a oni ne prestanu. O ovoj
eni govorim posebno zbog onoga to se desilo otprilike godinu
dana nakon njene druge amputacije. Dola je na terapiju koju sam
provodio i rekla mi da je opet prestala i da ne pui devet mjeseci.
Rekao sam joj da sam iznenaen, mislio sam da je izgubila kontrolu
zauvijek. Ipak, izgubila je nogu, prste druge noge, zatim i cijelu drugu
nogu. Kada sam joj rekao to, odgovorila je Doktor me naposlijetku
uvjerio. Rekao je Moe nastaviti puiti, samo to u ti tada uzeti i
ruke. To ju je uplailo i prestala je. Njen sljedei komentar mi je bio
nevjerojatan. Pogledala me pravo u lice, mrtva ozbiljna, i rekla NIJE
TREBALO DA SE KUA SRUI NA MENE DA BIH SHVATILA KAKO
TREBAM PRESTATI PUITI.
Imali smo povremene kontakte iduih 15 godina, kada se ona
odselila. Bila je u redu svo vrijeme. Kad god bih spomenuo ovaj
razgovor, oboje bismo bili zapanjeni kako je ikada mogla rei tako
iracionalnu reenicu. inila se kao vrlo racionalna, bistra osoba.
Hodala je uokolo na protezama, druila se, ak bi ponekad pjevala i
plesala. Jednom kad se rijeila ovisnosti i puakog stanja uma, znala
je kako moe sve.
esto sretnem ljude koji su sami prestali puiti. Kada ih pitam
kako su uspjeli, kau mi da su upoznali gospou koja je priala kako
je bila navuena na puenje. Toliko navuena da je izgubila obje noge
zbog toga. Obino se ispostavi kako je to ta ista osoba. irei svoju
priu postala je inspiracija i nada mnogima da prekinu sa ovisnou
prije nego ovisnost prekine njih.
Njena pria pokazuje stvarnu snagu ovisnosti. Nikada nije mogla
nijekati kako je puenje uzrok. Ne samo da bi svaki doktor mogao
utvrditi puenje kao uzrok, nego je prestala, bila dobro, poela i
nakon nekoliko dana izgubila cirkulaciju, i to dva puta! Drugi puta
je izgubila prste, zatim stopalo i na kraju potkoljenicu. Nema anse
da je mogla rei kako puenje nije krivo, a ipak joj je trebalo jo 9
mjeseci da ponovno prestane.
Njeno uporno puenje i lakoa kojom je posustajala prikazuje
nikotinsku ovisnost u najgorem svjetlu. Vi vjerojatno nemate bolest
zbog koje bi vam se desilo da odmah nakon posustajanja morate
donijeti odluku poput njene. Ovo je jo gore iz vie razloga, jer vas
cigarete tiho i podmuklo unitavaju, ponekad sa malim upozorenjima,
odnosno onim upozorenjima koja ete prihvatiti. Prvi simptom
mnogih cirkulatornih problema uzrokovanih puenjem je iznenadna
smrt. Moda ne dobijete drugu ansu.
Jednom kada prestanete puiti, uradite sve to moete da tako i
ostane. Ne znate hoete li imati elju, snagu, ili to je najgore, priliku
opet prestati. Teka i fatalna bolest vas moda zakai prije toga. Uvijek
razmotrite punu opasnost od puenja i snagu ovisnosti i va odgovor
e vjerojatno biti taj da - NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Zato jer sad stvarno boli!
elim prestati zbog zdravlja. Nemam puls u nogama i doktor
kae kako e mi trebati operacija, ali nee ni da razmotri operiranje
dok ne prestanem puiti. Osim toga, uklonjeni su mi polipi iz grla i svi
moji doktori kau kako moram prestati puiti.
Ovu dramatina priu sam uo treeg dana nedavne terapije. Kad
sam pitao koliko dugo postoje ti problemi, rekao je Vie godina.
Onda sam pitao zato je sad odluio prestati. Rekao je Zato jer sad
stvarno boli.
Za razliku od straha, bol je odlian motivator za promjenu stila
ivota, primjerice za prestanak puenja. Strah od neega to bi se
moglo desiti moe natjerati osobu da pone misliti o prestanku,
ali kod straha se moe okoliati. Misli poput Moda se nee desiti
meni se esto koriste kao obrambeni mehanizmi koji tite ovisnost
o cigaretama. No bol nije mogue zaobii tako lako. Tu je, ovdje i sada,
i boli.
Iako bol moe biti jak pokreta pozitivnih promjena, moe biti
i konica takvim promjenama. Gornja pria je dobar primjer toga.
Godinama je znao da ga cigarete polako oteuju i ubijaju, ali svaki
pokuaj prestanka je rezultirao simptomima odvikavanja. Ove
neugodnosti rezultirale su uzimanjem cigarete sa ciljem otklanjanja
simptoma, to rezultira posustajanjem. Ovime je pua rijeio
problem simptoma odvikavanja, ali je produio puno ozbiljniji
problem - nastavak jake i smrtonosne ovisnosti.
Iako moe biti neugodnosti prilikom ostavljanja cigareta,
zanemariva je u poreenju sa boli kojoj moete biti izloeni ako
nastavite puiti. Fiziki simptomi odvikavanja od puenja obino
doseu vrhunac tri dana nakon prestanka, a totalno se slegnu
nakon dva tjedna. Bolesti poput emfizeme, sranih oboljenja, drugih
problema sa cirkulacijom i rakova ukljuuju mjesece ili ak godine
dugotrajne patnje. Ovi bolovi su puno jai nego bilo to vezano za
prestajanje puenja. Najvea razlika je u tome to ove bolesti imaju
mogunost da vas zauvijek naprave bogaljom ili ubiju.
Ove bolesti nisu jedino emu su puai izloeni. Zbog slabljenja
obrambenih mehanizama puai su izloeniji infekcijama kao to su
prehlade, gripe i upala plua. Iako ove infekcije rijetko rezultiraju
smru, ipak izazivaju neugodnosti. Ne samo da pua ima vee anse
dobiti ove bolesti, nego su one izraenije i bolnije nego to bi bile
da osoba ne pui. Nijedan nepua ne bi udisao suhi vrui dim u ve
iziritirano grlo. Ali nebitno koliki je bol, pua e to uraditi, jer pored
prehlade on pati i od simptoma odvikavanja.
Svaki pua koji se boji patnji odvikavanja bi morao razmisliti
o alternativama. Nastavak puenja ima puni potencijal izazvati
dugotrajne patnje zbog izazivanja i oteavanja raznih infekcija.
Vanije, puenje moe uzrokovati cjeloivotne kronine patnje u
vidu emfizeme, raka i cirkulatornih oboljenja. Ukoliko pua predugo
eka, smrt uzrokovana puenjem moda bude jedini izlaz. Nemojte da
vas strah od odvikavanja sprijei u prestanku puenja. Odvikavanje
traje kratko, i neznatno u poreenju sa patnjama koje vas ekaju ako
nastavite puiti. Jednom kad prestanete, nikad vie neete doivjeti
te patnje sve dok - NIKAD VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Utjecaj puenja na plua
Bivi puai su esto u iskuenju kada vide druge kako pue.
Gledati prijatelja kako pui moe stvoriti iskuenje, pogotovo ako je
to prvi put da se druite sa tim prijateljem otkako ste prestali. Prvi
put kad doivite neto novo, ak i ako puenje nije standardni dio
toga, init e vam se prirodno da pomislite o cigareti.
Kada gledamo nekoga kako pui, bivi pua prirodno tei tome
da zamilja kako bi cigareta bila dobra u tom trenutku. Produktivniji
nain za rjeavanje situacije je da pogledate kako netko ispui jednu,
pa nakon nekoliko minuta zapali jo jednu i kasnije jo jednu. Uskoro
ete vidjeti da ta osoba pui na nain na koji vi ne elite puiti, i na
koji vjerojatno ni ta osoba ne eli puiti. Ali ona nema izbora. Vi imate.
Ovom lanku prilaem pismo koje se bavi tim problemom. Malo ga je
tee opisati jer je zasnovano na demonstraciji uivo koju radim na
seminarima.
Ta demonstracija se sastoji od naprave sastavljene od plastine
boce sa cjevicom na vrhu koja je umetnuta da dri cigaretu. Simulacija
pokazuje koliko dima ue kad pua udahne, a koliko izae kad
izdahne. Puai obino misle da uzmu dim i onda ispuu najvei dio, a
zapravo samo malo dio izae (oko 10%). Uvijek koristim cigarete od
nekoga iz publike, da ljudi ne bi mislili da koristim svoje, izmijenjene
cigarete. U nastavku je pismo koje sam napisao za uspjene polaznike
mojh terapija koji su vidjeli demonstraciju, ali koncept vrijedi i za
one koji ju nisu vidjeli. Vidjeti puenje u pravom svjetlu smanjuje
iskuenje i za jednim dimom.
Pismo glasi ovako...
Kad god pogledate osobu koja pui, pomislite na demonstraciju
sa bocom koju ste vidjeli prvoga dana terapije. Vizualizirajte sav dim
koji ue u bocu i ne izae. Takoer, upamtite kako pua nee ispuiti
samo tu jednu cigaretu. Vjerovatno e ispuiti jo jednu u iduih pola
sata. Zatim jo jednu. Zapravo, vjerovatno e ispuiti 20, 40, 60 ili ak
i vie cigareta do kraja dana. I sutra e biti isto. Kad vidite cigarete na
ovaj nain, ne elite zapaliti, zar ne?
Polaznicima uvijek predlaem da zamisle ovu situaciju i time
prevaziu elju za cigaretom. Kada sam ovo predloio jednom
polazniku koji je prestao puiti prije tri dana, rekao mi je, Vidim,
elite da sam sebi isperem mozak kako ne bih elio cigaretu.
Ja nekako ne smatram da je ova tehnika vizualizacije puenja
ispiranje mozga. Nije da traim od biveg puaa da zamilja puenje
na izmiljeno strani nain kao u nonoj mori. Upravo suprotno,
samo traim da bivi pua vidi puenje onako kakvo ono jest.
Demonstracija sa bocom tono pokazuje koliinu dima koja ue, u
poreenju sa malom koliinom dima koja izae. Veina puaa misli
da ispuu veinu dima koji udahnu u plua. Kao to se moe vidjeti iz
demonstracije, veina dima ostaje u pluima. Kada zamislite sav dim
koji ostaje, ne dobije se ba lijepa slika onoga to se deava u puau.
Iako nije lijepa, to je tona slika.
Kada bivi pua gleda nekoga kako pui, esto fantazira o tome
koliko pua uiva u okusu i osjeaju koji mu cigareta prua. Mogue
je da pua uiva u toj cigareti, ali vee su anse da nije tako.
Veina puaa uiva samo u malom broju cigareta koje ispue,
ak nisu ni svjesni najveeg broja ispuenih cigareta. Neke zapale
isto iz navike, ali veina ih je zapaljeno kako bi se otklonili simptomi
odvikavanja koje doivljavaju svi puai kada im nivo nikotina u
krvotoku padne ispod dozvoljenog. Cigareta e moda imati odvratan
ukus, ali pua je mora ispuiti. Budui da su puai toliki ovisnici,
moraju svaki dan ispuiti mnogo takvih cigareta kako bi odrali nivo
nikotina u krvi.
Nemojte fantazirati o cigaretama. Uvijek imajte jasnu i objektivnu
perspektivu o tome kako bi bilo da ste ovisni o puenju. Nema
sumnje da ete, ako pokleknete i zapalite, opet biti pod kontrolom
ove snane ovisnosti. Troit ete stotine i stotine maraka godinje
na tisue i tisue cigareta. Smrdjet ete kao i cigarete i u mnogim
drutvenim krugovima ete biti neprihvatljivi kao pua. Udisat ete
tisue otrova sa svakim dimom. Ti otrovi e vam oteti izdrljivost i
zdravlje. Jednog dana vam mogu oteti i ivot.
Razmislite o svim tim posljedicama puenja. Nakon toga, kad
vidite puaa kako pui, alite ga, ne zavidite mu. Razmislite o itovu
koji on ivi u poreenju sa jednostavnijim, sretnijim i zdravijim
ivotom koji vi imate otkako ste prekinuli sa ovisnou. Razmislite o
svemu ovome i - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Slika sa demonstracije sa bocom
Ovo izgleda kao da sam stiskao bocu ve desetak puta, jer se na slici
ba ne vidi mnogo. Inae dobijem ogromne koliine dima iz svakog
povlaenja, i moemo zadimiti cijelu prostoriju jednom cigaretom.
Ako pogledate dio u koji ide cigareta, vidite da je skoro potpuno crn
od taloga. Bio je ist. Ova boca je u trenutku slikanja koritena sa
300 do 400 cigareta. Iako to zvui mnogo, najvei dio puaa ispui
ovoliko u bilo kojem mjesecu. ak je i boca prilino ukasta a ja
uvijek ispuem sav dim koji ue unutra. Ovo je mogue jer je boca
suha, a vlanost u pluima zadrava vei dio taloga. Doslovno preko
90% taloga koji se udahne ostaje u pluima, i ono to pua izdahne
je manje od 10% dima koji je udahnut.
Moete vidjeti kako je boca potamnila nakon nekoliko stotina
cigareta. Sad vam je jasnije kako su puaka plua na slici ispod toliko
promijenila boju. Puai ne unose par stotina cigareta, nego doslovno
stotine tisua cigareta za vrijeme svog skraenog ivotnog vijeka. Ova
promjena boje plua nije samo runa za vidjeti, ona je i smrtonosna.
Normalna plua
Mogu se vidjeti crne tokice koje ukazuju na nakupine uglja iz
zraka, zbog zagaenja. Uporedite to sa pluima ispod.
Pua sa rakom plua.
Bijelo podruje na vrhu je rak, to je ono to je ubilo ovu osobu.
Zatamnjeno podruje je talog koji svi puai trpaju u sebe sa svakim
dimom koji udahnu. Za bolje shvaanje, evo jo jedan nain da se
vidi koliko taloga zapravo ode u plua zbog puenja. Na slici ispod je
maina za puenje
Maina za puenje
Ova maina ispui 2000 cigareta dnevno, oponaajui nain
puenja kod ljudi, da bi zadrala jednake koliine taloga kao kod
puaa. Za jedan dan maina sakupi koliinu taloga koja je prikazana
na slici ispod.
Talog iz 2000 cigareta
U boici sa slike je talog iz 2000 cigareta. Ako razrijeeni
oblik (razrijeeni, a ne koncentrirani oblik koji se esto koristi u
eksperimentima da se demonstrira da su kemikalije kancerogene)
ovog taloga sipamo na kou mia, 60% ivotinja razvije rak koe u
roku od godine dana.
Mi sa rakom koe
Mnoge kemikalije koje su trenutno zabranjene za koritenje
su uklonjene, ako se pokazalo da uzrokuju rak kod 5% ivotinja u
slinim eksperimentima, ili ak i manje. Talog u cigaretama sadri
neke od najkarcinogenijih kemikalija poznatih ovjeku. Razmislite o
ovome dok gledate ljude kako pue i izdiu samo 10% od onoga to
su udahnuli. Ne samo da se one lijepe na plua, lijepe se i na usne,
jezik, grkljan, jedan dio se proguta i lijepi se na jednjak i du cijelog
probavnog trakta. Puai imaju veu vjerojatnou dobijanja raka na
svim ovim podrujima.
Sad kada generalno znate kako stoje stvari, pogledajmo na
mikroskopskom nivou ta se deava u pluima prilikom puenja.
Prva slika je ilustracija normalnog izgleda bronhija.
Ilustracija normalnog izgleda bronhija
Na vrhu je cilija, oznaena sa (H). Cilija je vezana za kolumnarne
stanice, oznaene sa (I). Cilija isti mukus koji se proizvodi u goblet
stanica (J), kao i mukus koji dolazi iz dubljih lijezda unutar plua i
vrstu tvar koja je zaglavljena u mukusu. Zadnji nivo stanica, oznaen
sa (L), su bazne stanice.
Na slici ispod vidimo promjene koje se ponu deavati kada ljudi
ponu puiti. Moe se vidjeti kako kolumnarne stanice ustupaju
mjesto dodatnim slojevima baznih stanica. Ne samo da ima manje
cilije, nego i ova koja je jo tu radi manje efikasno. Mnoge kemikalije iz
duhanskog dima su tetne za ciliju tako to je usporavaju, paraliziraju
i na kraju unitavaju.
Promjene na bronhijima uzrokovane puenjem
Poto je sprijeen rad cilije, mukus se poinje nakupljati to
puau oteava disanje i stvara karakteristini puaki kaalj kojim
se pokuavaju proistiti dini putevi.
Na kraju, kolumnarne stanice postaju totalno pomaknute, i prijetee
promjene se pojavljuju. Ne samo da je pua podloniji infekcijama
zbog gubitka proiavajuih sposobnosti cilije, nego stanice koje su
stvorene su kancerogene planocelularne (squamous) stanice. Ove
stanice e na kraju probiti membranu, upasti u tkivo plua i esto se i
rairiti po cijelom tijelu mnogo prije nego osoba shvati da je bolesna.
Pojava kancerogenih planocelularnih stanica
Ukoliko pua prestane puiti prije nego nastupi rak, ak i ako
su stanice u predkancerogenom stanju, velika je mogunost vraanja
procesa u normalu. Regeneracija cilije poinje otprilike tri dana
nakon prestanka puenja. ak i ako je cilija unitena i nije je bilo
godinama, tkivo e se poeti oporavljati. ak e i pretkancerogene
stanice biti unitene vremenom, vraajui proces sve do oporavka
tkiva, ali ako pua eka predugo i rak se pojavi, moe biti prekasno
da se spasi ivot te osobe.
U nastavku su neke slike koje pokazuju ove tetne efekte.
Cilija
Male ruiaste izrasline nalik na dlake su cilija, i ako se ova slika
uporedi sa ranijim ilustracijama mogu se vidjeti stanice koje stvaraju
mukus i odvajanje gornjeg dijela od donjeg plunog tkiva. Na donjoj
slici se moe vidjeti isto podruje plua kod puaa koji je totalno
unitio ciliju.
Unitena cilija puaa
Napominjemo kako na mjestu gdje su prije bila dva lijepo
organizirana sloja baznih stanica sad postoje brojni neorganizirani
slojevi planocelularnih (squamous) stanica koji su zamijenili
prirodno obrambeno tkivo. Ove stanice su predkancerogene i ako se
kontinuirana iritacija (puenje cigareta) ne obustavi, mogu prei u
finalnu fazu kada postaju maligne i ulaze u donje pluno tkivo kao na
sljedeoj slici.
Ulazak kancerogenih stanica u donje pluno tkivo
Sada je samo pitanje vremena kada e napustiti plua i rairiti
se po tijelu. Ukoliko pua prestane puiti prije nego se desi zadnja
stanina promjena, odnosno prije nego stanice postanu kancerogene,
proces koji se vidi na zadnjoj slici se moe izbjei. Zapravo veliki dio
tete koja se u ovom procesu javlja se moe popraviti.
U tri dana cilija se poinje regenerirati i funkcionalnost se obino
vrati u normalu unutar est mjeseci. Takoer, tijekom vremena,
bronhijalno tkivo e se vratiti u normalu.
Naalost, ukoliko pua eka da se pojavi maligno oboljenje,
budunost izgleda sivo. Statistika kae kako samo 14% bolesnika
preivi 5 godina od oboljenja. Rak plua, bolest koja je nekada bila
nepoznata, je danas glavni ubojica meu tumorima, kod oba spola.
Tumor zapravo predstavlja vie razliitih bolesti, sa raznim
uzronicima. Ako pogledamo trendove u zadnjih stotinu godina
moemo primijetiti neke zanimljive promjene. Iako je tumora uvijek
bilo, druge stvari su bili primarni problemi. Na prelasku iz 19. u 20.
stoljee skoro da nije bilo poznatih sluajeva raka plua. Ukoliko bi
doktor vidio sluaj takvog raka, vjerovatno bi to mogao objaviti u
medininskom asopisu. Sada je to glavni uzronik smrti od tumora, i
ubija vie mukaraca i ena nego bilo koji drugi tumor. Glavna razlika
izmeu tadanjeg i trenutnog stanja je puenje. Prije smjene stoljea
puenje je bila rijetka aktivnost, a i oni koji su puili su konzumirali
puno manje cigareta. Cigarete se ak nisu masovno proizvodile do
kraja 19. stoljea.
esto ujemo stvari o epidemiji tumora, kako sve vie ljudi
godinje umire od tumora. Ako biste iz jednadbe uklonili tumore
koji su uzrokovani puenjem, vidjelo bi se da je broj tumora zapravo
u opadanju. Tumor nekih dijelova tijela, npr. stomaka je drastino
opao, i ne zna se tono zato. Kod raka dojke, iako broj sluajeva nije
opao, zahvaljujui napretku medicine i ranom otkrivanju opao je broj
smrtnih sluajeva.
Ali puaki tumori: plua, usne upljine, usana, jezika, grla,
grkljana, pankreasa, jednjaka, mjehura; su svi zabiljeili porast
tijekom 20. stoljea. Preli su put od skoro nepostojeih do jednih
od glavnih uzronika smrti u SAD-u. Zapravo, po prvi puta u stotinu
godina vidimo mali pad broja sluajeva i smrtnosti, jer danas ima
manje puaa zahvaljujui tome to postotak odraslih koji pue
opada.
Broj mukaraca oboljelih od raka po godinama i vrsti raka
Broj ena oboljelih od raka po godinama i vrsti raka
Mogu se primijetiti drastine razlike izmeu statistike kod
mukaraca i ena, posebno kod raka plua. Razlog je to to su ene
kasnije poele puiti, odnosno prolo je otprilike trideset godina
prije nego je postalo drutveno prihvatljivo da ene pue. Procenat
mukaraca koji pue je drastino porastao izmeu dva Svjetska
rata, posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata. Podjela besplatnih
cigareta vojnicima je sigurno doprinijela tome. Porast puaa kod
ena se desio kasnije, i zbog toga je i porast smrtnosti dola kasnije.
Slike iznad su prvenstveno posluile da se pokae kako puenje
uzrokuje rak plua i drugih dijelova tijela, ali napad kemikalija i
katrana iz duhanskog dima na plua nije ogranien samo na izazivanje
tumora. Postoje i druge bolesti koje su direktno uzrokovane puenjem,
pri emu su najpoznatije kronine opstruktivne bolesti plua.
Najpoznatija kronina opstruktivna bolest plua je emfizem. Ovo
je jo jedna od onih bolesti koje se primarno deavaju pluima. Preko
90% sluajeva su izazvani puenjem. U nekim obiteljima postoje
sluajevi genetske predispozicije, pa i nepuai mogu oboljeti. Razlog
je nedostatak enzima alfa1-antitripsina. Ovo se deava rijetko, ali
ako u obitelji imate nekoga tko nikada nije puio, a ima emfizem,
moda imate tendencije da obolite. Ali opet, preko 90% sluajeva je
jednostavno izazvano puenjem. Rijeite se puenja i rijeili ste se
oboljenja.
Da dobijete osjeaj kako su plua izmijenjena emfizemom
pogledajte sljedee slike. Prva slika predstavlja napuhana plua
nepuaa, stanovnika nekog grada.
Plua nepuaa
Mogu se primijetiti nakupine koje su nastale kao posljedica
sveukupnog zagaenja okolia, ako to uporedimo sa plunim krilom
puaa koji je imao emfizem...
Plua puaa sa emfizemom
Vidljiva je veoma dramatina promjena. Ne samo da je boja
promijenjena, nego je pluima doslovno promijenjen oblik, to
disanje ini ekstremno tekim, i na kraju nemoguim. Kako bi stekli
dojam kako izgleda disanje kad imate emfizem, udahnite duboko i
zadrite dah. Bez isputanja zraka, udahnite jo jednom duboko.
Zadrite i to. Jo jednom, udahnite duboko. U redu, izdahnite.
Taj drugi ili trei udisaj predstavlja disanje sa uznapredovalim
emfizemom. Emfizem je bolest u kojoj ne moete izdahnuti zrak. Svi
misle da je to bolest u kojoj ne moete udahnuti, ali u biti je obrnuto.
Puenjem unitavate elastinost plua time to unitavate tkivo koje
pomae da se plua skupe nakon to prestanemo koristiti miie koji
omoguavaju udisanje. Zato kada doe vrijeme za idui udisaj imate
problem, jer se plua nisu mogla vratiti u prvobitni oblik.
Zamislite ivot u kojem se morate boriti za svaki udisaj onako
kako ste se maloprije borili za onaj drugi ili trei udisaj. Naalost,
milijuni ljudi ne moraju to da zamiljaju, jer ive ovako svaki dan. To
je jadan nain ivljenja, i spor i bolan nain za umiranje.
Nadamo se da prilikom normalnog disanja ne osjeate bolove,
i niste prikljueni na kisik. Ako ne puite, nastavit ete sebi davati
mogunost da due diete i da se osjeate bolje. Nikada nemojte
smetnuti s uma ovu injenicu. Da odrite mogunost normalnog
disanja do kraja ivota uvijek upamtite ovo: NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM!
Izolacija udovice koja pui
ivot je postao dosadna rutina. Stvari koje joj se deavaju slue
samo da preivi. Buenje, cigareta. Umivanje i pranje zuba, cigareta.
Doruak, cigareta. Lagano ienje, usisavanje, brisanje praine,
cigareta. Malo gledanja TV-a, cigareta. Pravljenje sendvia za ruak,
cigareta. Kratko spavanje, buenje zbog cigarete. itanje novina,
cigareta. Pravljenje spiska potrebnih namirnica, cigareta. Priprema
za manju kupovinu, cigareta. Vonja do prodavaonice, cigareta. Prije
ulaza u trgovinu, pauza zbog cigarete. Kupovina, plaanje, izlazak iz
prodavaonice, cigareta. Dolazak doma i priprema veere, cigareta.
Veera, cigareta. Pospremanje stola i pranje sua, cigareta. Malo
gledanje TV-a, nekoliko cigareta. Pranje zuba, cigareta. Spremanje za
spavanje, cigareta. Spavanje.
Otkako je izgubila mua, ini se da vie nita u njenom ivotu nema
znaenje i nita je stvarno ne usreuje. Proli bi tjedni prije nego bi
se nasmijeila. Gotovo nita ju nije moglo uiniti sretnom. Ovaj dan
je poeo drugaije. Nakon doruka je zazvonio telefon. Otrala je po
cigaretu. Nakon etvrtog zvona stigla je do telefona i podigla slualicu.
Bila je to njena kerka. Bila je udaljena samo sat vremena vonje, ali
zbog karijere, muevog rasporeda i djejih obaveza rijetko je mogla
dolaziti u posjetu. Javila joj je da dolaze u subotu na cijeli dan.
Prvi put u zadnjih nekoliko tjedana inila se stvarno sretnom. im
je spustila slualicu uzela je cigaretu. Poela je planirati i pripremati
se za susret. Nazvala je frizerski salon i najavila se za popodne. Kad je
spustila slualicu uzela je cigaretu. Spremila se i krenula u kupovinu,
i pred sam polazak je uzela cigaretu. U autu je ispuila dvije cigarete,
jer je znala da ne moe puiti u prodavaonici. Prilikom kupovine
je bila hitrija nego inae jer je bila uzbuena zbog posjete. Nakon
izlaska iz prodavaonice pourila je do auta i zapalila cigaretu. Dola
je kui, ostavila stvari, pripremila i pojela mali dio, ispuila cigaretu
i otila u frizerski salon. Tamo je puila i priala sa ostalim enama,
sijui od sree dok je govorila o svojoj sutranjoj posjeti.
Dola je kui, zapalila cigaretu i poela pripremati urku za
subotnju veeru. Puila je i jela, puila i kuhala, puila i pripremala se
za spavanje. Posljednja cigareta i polako je utonula u san, sretna zbog
sutranjeg dana.
Kad se probudila, uzbueno je posegnula za svojom prvom
cigaretom. Ustala je, umila se i oprala zube, i zapalila jo jednu.
Dorukovala je i opet puila. Poela je pripremati gozbu i ispuila
brojne cigarete. Iako nije bila toga svjesna, puila je vie no inae.
Tijekom godina je nauila da je bolje da ima to vee koliine nikotina
u krvotoku, poto nee moi puiti kad dou unuci. Jo malo ienja
po kui, kuhanja i puenja. Bila je spremna.
Zvono na vratima zvoni. Ona otvara vrata. Tu je njena obitelj. Svi
su uzbueni. Ona se saginje da poljubi najmlaeg unuka, koji govori
Bako, smrdi kao pepeljara! Navikla je na ovakve komentare i
svejedno ga voli. Nakon petnaestak minuta razgovora sa kerkom i
zetom, ona i kerka idu u kuhinju da rade na veeri. Nakon par sati
ona poinje osjeati elju za cigaretom, ali zna da ne moe puiti.
Djeca tre po kui. Kako vrijeme prolazi, ima sve manje strpljenja.
Misli da je previe buno i eli da zapali cigaretu. Poinje se aliti na
manju glavobolju. Svi se slau da je bolje da jedu ranije jer je baka
umorna. Sjedaju za stol i jedu. Hrana je dobra i svi uivaju.
Baka je, ini se, sve gore i gore. Nakon jela svi odluuju kako baki
treba odmora i slau se da idu ranije. Ljubi ih za pozdrav i oni odlaze.
im se vrata zatvore, ona odlazi do cigareta i ispui tri u nizu. Konano
se poinje osjeati bolje. Sjedi sama u tihoj i praznoj sobi, misli kako
je usamljena i kako je tuno to su oni morali ii ranije. Barem ima
svoje cigarete. No, bio je ovo dugaak dan. Pranje zuba, spremanje za
spavanje, posljednja cigareta.
Sutra e biti jo jedan rutinski dan.
Medicinske implikacije puenja
Neki ljudi koji se ulane u na program nisu uvjereni ele li uistinu
prestati puiti. Drugi tvrde kako se uope ne mogu sjetiti dobrih
razloga za prestajanje. Postoji mnotvo dobrih razloga za prestanak,
a najvaniji je izbjegavanje opasnih utjecaja na zdravlje.
irom svijeta preko etiri milijuna (4,000,000) ljudi godinje
umre zbog puenja cigareta, dok u SAD-u umre preko 440,000. To
je vie Amerikanaca nego to ih umre od svih nesrea, infekcija,
ubojstava, samoubojstava, dijabetesa i ciroze zajedno. Zapravo, to je
vie Amerikanaca nego to ih je ubijeno u Drugom svjetskom ratu.
Bolest koja se najee vee za puenje je rak plua. Prije stotinu
godina rak plua je bio tako rijedak da ukoliko bi doktor naiao na
takav sluaj, pisao bi o njemu u medicinskom asopisu. ak i u 30-im
godinama prolog stoljea veina doktora nikad nije naila na sluaj
raka plua. Ova bolest, za koju se prije 50 godina gotovo nije ni ulo,
danas je vodei uzronik smrti od raka i kod mukaraca i kod ena.
Treina smrtnih sluajeva izazvanih rakom se pripisuje raku plua.
Nekad se smatralo kako je rak plua prvenstveno bolest mukaraca.
Do sredine osamdesetih godina rak plua je prestigao rak dojke i
postao glavni uzronik smrtnih sluajeva izazvanih rakom kod ena.
Preko 85% ljudi koji su umrli od raka plua su mogli u potpunosti
izbjei bolest, samo da nisu puili.
Osim plua, druga mjesta gdje cigarete pokazuju kancirogene
uinke ukljuuju: usta, usne, jezik, grkljan, drijelo, jednjak. Takoer,
cigarete doprinose izazivanju raka bubrega, mjehura, guterae, i
stomaka.
Iako veina ljudi puenje povezuje sa rakom, vie ljudi umre od
puenjem uzrokovanih problema sa cirkulacijom nego od rakova
uzrokovanih cigaretama. Uinci na cirkulaciju su trenutni i opasni.
Nikotin je stimulans koji poveava puls i krvni pritisak, suava arterije
i, zajedno sa ugljik monoksidom, stvara uvjete za arteriosklerozu.
Ovaj proces zaepljenja arterija utjee na srce i na ostale dijelove
tijela kao to su mozak i periferna cirkulacija, to ponekad rezultira
gangrenom i amputacijama. Preko 200,000 smrti koje se povezuju sa
puenjem su uzrokovane kombiniranim utjecajem nikotina i ugljik
monoksida na cirkulaciju.
Kronine opstruktivne bolesti plua poput emfizema i kroninog
bronhitisa su dvije glavne bolesti zbog kojih ljudi puenjem postaju
invalidi. Iako emfizem nije smrtonosan kao rak plua, oboljeli
od emfizema esto zavide ovima sa rakom. Ljudi sa rakom plua
obino umru u roku od 6 mjeseci nakon dijagnoze. Bolesnici sa
uznapredovalom emfizemom su zauvijek oteeni, ali mogu proi
godine dok ne umru od toga. U kasnijim stadijima emfizem je ivi
pakao. Kao to jedan od naih poznatih izlagaa kae, Kada umrem,
umrijet u zdrav!
Neki puai dolaze u nae klinike pitajui se trebaju li prestati
puiti. Oni trvde kako se osjeaju dobro. Nijedan simptom neke
bolesti jo nije oit. ak i njihovi doktori kau da se ine zdravi.
Naalost, prvi znak nekih bolesti povezanih s puenjem je iznenadna
smrt. To nije odgovarajue vrijeme za razmatranje prestanka.
Najbolje vrijeme za prestanak, kako biste sauvali zdravlje je dok ste
ivi i relativno zdravi. Ukoliko ste se rijeili cigareta, nastavite bez
njih. Rizik svih bolesti povezanih sa puenjem e eventualno opasti
na razinu nepuaa. Bolesti vas i dalje mogu pogoditi, ali imate puno
manje ansi. Ako trenutno puite svaki dan unitavate mnogo tkiva i
uzrokujete puno tete i iritacije.
Imamo samo jedno tijelo i jedan ivot. Neki ljudi osjeaju kako
trebaju uraditi to vie stvari sa vremenom koje im je dato, pa jedu,
piju, pue i vesele se. Ovi ljudi su djelimino u pravu. Trebali bismo
raditi stvari koji e nam omoguiti zabavan i ispunjen ivot. Ii kroz
dugi period unitavanja tijela, nakon kojeg slijedi spora smrt, nije
najbolje iskoriteno vrijeme, niti je zabavno. Usporedite rizike sa
trenutnim zadovoljstvom koje vam moda neke od vaih cigareta
mogu donijeti. Dajte si ansu za dug i produktivan ivot.
Kada stvari krenu loe i poelite cigaretu, samo idite jedan dan u
nizu. Uvijek moete otii po cigarete sutradan. Ne moete izai vani
i kupiti zdravlje. Vjerujem da je zbog toga reeno Najbolje stvari
u ivotu su besplatne. Kkako biste ostali slobodni NIKADA VIE
Razlozi zbog kojih ljudi ele prestati puiti
U 30 godina, koliko se bavim odvikavanjem od puenja, uo sam
mnotvo razloga zbog kojih ljudi ele prestati puiti. Mnogi prestaju
iz zdravstvenih razloga, to nije ni udno kada se uzme u obzir da
svake godine 400,000 ljudi umre od bolesti izazvanih cigaretama.
ea oboljenja direktno izazvana puenjem su: srana oboljenja, rak,
modani udar, periferna vaskularna oboljenja, emfizem, bronhitis, ir
i druge. Takoer, lijeenje postojeih oboljenja se komplicira ukoliko
osoba pui, i rizik postoperativnih komplikacija je vei.
Pritisak drutva je jo jedan od razloga za prestajanje. Puenje
se od strane nepuaa, kao i od strane bivih puaa sada percipira
kao smrdljivo, napadno i odvratno. Dok se nekada puae smatralo
prefinjenim, danas su prezreni od mnogih. Neki puai smatraju
kako im nedostaje samokontrole i kako nisu dovoljno inteligentni da
prestanu. Neki ele dati primjer svojoj djeci.
Cijena cigareta je jo jedan razlog. Mnogi se sjeaju kada su rekli
Ako cigarete poskupe na 2 KM, prestajem! Cijene su davno prele tu
cijenu, a ljudi i dalje pue. Par koji pui se moda motivira da prestane
kad shvati da godinje troe preko 3000 KM za odravanje ovisnosti.
Puai ponekad propre odjeu, sjedita na autu, namjetaj i tepihe.
Jedan polaznik terapije je ak proprio vjenanicu. Ovi incidenti
nisu samo skupi, nekad mogu izazvati i poare. Vie od pola smrtnih
sluajeva izazvanih poarom je uzrokovano puenjem cigareta.
Mnogi polaznici terapija su bili prestajali odreeni period i onda
su se ponovno vraali puenju. Dok su bili slobodni od cigareta osjeali
su se zdravije, smirenije i sretnije. No nedostatak razumijevanja
je utjecao na to da ponovno uzmu dim. To je rezultiralo ponovnim
uspostavljanjem potpune ovisnosti. Na terapije su doli spremni
ponovno postati bivi puai.
Iako dolaze zbog razliitih razloga, skoro svi imaju zajedniku
motivaciju. Treba im pomo da prestanu puiti. Oni znaju opasnosti,
probleme i trokove, ali ipak ne mogu prestati.
Puenje cigareta je ovisnost. Najvanije je upamtiti da kad ste
jednom ovisnik, uvijek ste ovisnik. Jednom kad prestanete puiti na
jedno krae vrijeme, nastaviti bez cigareta je relativno lako. Moete
povremene pomisliti na cigaretu, ali to je nita u poreenju sa
potrebama koje se javljaju u poetnim fazama prestanka. Ali uvijek
morate imati na umu kako e vas jedan jedini dim vratiti u stanje
pune ovisnosti. Onda ete ili nastaviti puiti ili ponovno prolaziti kroz
odvikavanje. Nijedna opcija nije dobra. Pomislite na te dvije opcije
kada budete razmatrali to da uzmete dim. Ostanite uz pobjednike i -
NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Individualni pristupi za motiviranje puaa na prestanak
S vremena na vrijeme netko me informira kako je uo ili smislio
originalnu tehniku koja motivira puae da prestanu ili da barem
razmisle o traenju pomoi ili savjeta da se rijee te smrtonosne
ovisnosti. Poto su veina ljudi koji su prestali puiti to uinili sami,
bez profesionalne pomoi, mislim kako su ovi pristupi odriv nain
za puae koji ele prestati, ili za bive puae koji ele pomoi svojim
branim drugovima da prestanu.
Nedavno nam je polaznik terapije priao o prijateljici koja je htjela
uvjeriti mua da prestane. Smatrala je da je njegova ovisnost ne samo
smrtonosna nego je i rasipanje, i skupa. Da pokae svoj stav, svaki put
kad bi on kupio teku cigareta ona bi odmah ila do najblieg ahta
i u kanalizaciju bacala jednaku koliinu novca. Muu je bilo muno
od ovoga, i obino bi odgovarao Zato barem ne donira taj novac?.
Ona bi rekla Ja rasipam novac, ali barem nikome ne tetim time.
Ovo je potrajalo oko mjesec dana za vrijeme kojih je mu, shvaajui
stvarnu tetu svoje ovisnosti, odluio prestati. Uspio je. Sauvao je
novac ali, jo vanije, sauvao je zdravlje. estitam ovoj eni to je
bila ustrajna i nastavila ovu neobinu praksu kojom je motivirala
mua da si pomogne.
Na svim terapijama koje radim priam priu o eni koja je prije
osam godina imala probleme sa cirkulacijom, Burgerovu bolest, i kojoj
su morali amputirati desnu nogu. Ako se sjeate, prestala je puiti i
tri godine nije imala komplikacije. Tada joj je jedne veeri prijatelj
ponudio cigaretu. Poto toliko dugo nije puila, mislila je da sad moe
kontrolirati svoju ovisnost. Ukoliko joj se svidi ta jedna cigareta, puit
e jednu do dvije dnevno, ako joj se ne svidi, jednostavno nee puiti.
Uzela je cigaretu. Nije joj se neto naroito svidjela, ali ve sutra je
puila istu koliinu kao i prije prestanka. etiri dana kasnije izgubila
je cirkulaciju u lijevoj nozi. Znala je razlog. Tri godine bez problema, a
etiri dana nakon poetka puenja problemi sa cirkulacijom. Doktor
joj je rekao da odmah prestane ili gubi i drugu nogu.
Tada sam je upoznao. Prijavila se na terapiju za odvikavanje taj
tjedan i prestala puiti. Cirkulacija joj se gotovo odmah popravila.
Doktor joj je ukinuo lijekove koje joj je poeo davati, jer joj vie nisu
trebali. Uskoro, cirkulacija se vratila u normalu.
Devet mjeseci kasnije, nazvao sam je s pitanjem da sudjeluje na
panelu. Tromo je odgovorila Ne mogu doi, u bolnici sam zadnja dva
mjeseca. Kada sam upitao to se dogodilo, s oklijevanjem je rekla
Amputirali su mi none prste. Vratila se puenju. Uzela je jednu
cigaretu, jer nije mogla vjerovati da se moe opet navui. Pogrijeila
je. Izgubila je cirkulaciju, none prste, a zatim i lijevu nogu.
Imao sam i drugih pacijenata sa slinim iskustvima, kada im je
reeno da prestanu ili gube ruku ili nogu, a oni ne prestanu. O ovoj
eni govorim posebno zbog onoga to se desilo otprilike godinu
dana nakon njene druge amputacije. Dola je na terapiju koju sam
provodio i rekla mi da je opet prestala i da ne pui devet mjeseci.
Rekao sam joj kako sam iznenaen, mislio sam da je izgubila kontrolu
zauvijek. Ipak, izgubila je nogu, prste druge noge, zatim i cijelu drugu
nogu. Kada sam joj rekao to, odgovorila je Doktor me naposlijetku
uvjerio. Rekao je Moe nastaviti puiti, samo to u ti tada uzeti
i ruke. To ju je uplailo i prestala je. Njen sljedei komentar mi je
bio nevjerojatan. Pogledala me pravo u lice, mrtva ozbiljna, i rekla
NIJE TREBALO DA SE KUA SRUI NA MENE KAKO BIH SHVATILA
DA TREBAM PRESTATI PUITI.
Imali smo povremene kontakte iduih 15 godina, kada se ona
odselila. Bila je u redu svo vrijeme. Kad god bih spomenuo ovaj
razgovor, oboje bismo bili zapanjeni kako je ikada mogla rei tako
iracionalnu reenicu. inila se kao vrlo racionalna, bistra osoba.
Hodala je uokolo na protezama, druila se, ak bi ponekad pjevala i
plesala. Jednom kad se rijeila ovisnosti i puakog stanja uma, znala
je da moe sve.
esto sretnem ljude koji su sami prestali puiti. Kada ih pitam
kako su uspjeli, kau mi da su upoznali gospou koja je priala kako
je bila navuena na puenje. Toliko navuena da je izgubila obje noge
zbog toga. Obino se ispostavi kako je to ista osoba. irei svoju priu
postala je inspiracija i nada mnogima da prekinu sa ovisnou prije
nego ovisnost prekine njih.
Vjerojatno i vi imate prie iz vlastitog puakog iskustva, ili one
koje ste uli na terapijama, koje moete podijeliti sa prijateljima koji
pue. Moda znate neke naine kako motivirati obitelj i prijatelje
da prestanu. Pokuajte pomoi onima koji su vam najvaniji. Ako
pokuavaju prestati i ne ide im, upamtite, mi smo uvijek tu za njih.
Moete napraviti promjenu u njihovim ivotima. Podijelite svoje
znanje. Za prijatelje koji su ve prestali, kao i za sebe, ne zaboravite
da primjenjujete jedan princip - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI
JEDAN DIM!
Da su cigarete tako opasne, vlasti ne bi dale da se proda-
ju
Za vrijeme prezentacije prvoga dana terapije, polaznici esto
otvoreno izraavaju ovu misao. Mi objanjavamo kako puenje
uzrokuje sranu bolest, rak, probleme sa cirkulacijom, emfizem i
mnoge druge tetne efekte. Takoer tvrdimo da su cigarete najvei
uzronik smrti u SAD-u (434,000 preuranjenih smrti godinje)
koji se mogao sprijeiti. Taj broj je vei nego broj smrti uzrokovan
svim nesreama, infekcijama ukljuujui SIDA-u, ubojstvima,
samoubojstvima, dijabetesom, arterosklerozom, bolestima bubrega i
bolestima jetre zajedno. Vie Amerikanaca e ove godine umrijeti od
puenja nego to ih je ubijeno u 24 godine bitki u Prvom svjetskom
ratu, Drugom svjetskom ratu, Koreanskom ratu i Vijetnamskom ratu
zajedno!
Ove statistike su zapanjujue. Mnogi puai smatraju kako cigarete
ne bi bile legalne da su ovoliko opasne. Sredstva poput zaslaivaa,
umjetne crvene boje i druge kancerogene stvari su uklonjene sa
polica. Cigarete se prodaju, pa mora da su manje opasne. Zbog toga
ljudi smatraju kako su moje brojke u velikoj mjeri preuveliane.
Kao odgovor na ovaj skepticizam, dopustite da objasnim da ova
poreenja potiu iz izvjetaja o amerikom javnom zdravstvu (u
originalu: Surgeon Generals Reports). Od 1964., ovi izvjetaji se na
godinjem nivou prave od strane vladinog ureda za zdravlje i usluge.
Izvjetaji razmateraju studije i sve druge dostupne informacije iz
cijelog svijeta. Zakljuak izveden iz dvadeset godina skupljanja
podataka je kako su cigarete ubojice.
Neki ljudi pretpostavljaju da vlasti pretjeruju u objavama o
tetnosti cigareta. To ba i nije vjerojatno. Da vlasti ele lagati vezano
za tetnost puenja, oni bi negirali tetnost, ne bi je preuveliavali.
Vlada SAD-a ima veliki interes u proizvodnji i putanju cigareta
u promet. Porez na osnovu proizvoda od nikotina je 1984. iznosio
vie od 6 milijardi dolara. Vlada posjeduje skoro milijardu dolara
suvinog duhana. ak i sa takvim interesom, izvjetaj za tu godinu je
tvrdio da je preko 300,000 Amerikanaca umrlo prethodne godine od
posljedica puenja.
Prije 1964. godine amerika vlada nije iznosila mnogo informacija
o opasnostima puenja. Druge razvijene zemlje bez interesa od
prodaje su upozoravale svoje graane na opasnosti puenja. Danas
su dokazi takvi da vlada prepoznaje svoju obavezu da izvijesti o
injenicama. Vlada SAD-a, medicinska udruenja i zdravstvo openito
su sloni u tome kako su cigarete smrtonosne.
Razmislite o ovome kada se suoite sa onime to neke reklame
za cigarete nazivaju kontroverzama u puenju. Jedina kontroverza su
tvornice duhana koje tvrde kako je njihov proizvod bezopasan i kako
nudi velike prednosti onima koji ga pue. Ovaj bezopasni proizvod
je sve, samo ne bezopasan. Izaziva ovisnost. Skup je. Smrtonosan
je. Razmislite o svemu ovome i - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI
JEDAN DIM!
Pa eto, ne mogu istrati maraton
Pa eto, ne mogu istrati maraton - nije ni bitno, svakako nisam
ni htio. Mnogo puta sam susretao puae koji su tvrdili kako im
puenje ne predstavlja problem u ivotu. Naravno, ne mogu da rade
fiziki zahtjevne aktivnosti, ali openito mogu udovoljiti glavnim
zahtjevima ivota.
Naalost, mnogi ne razmiljaju kako odustajanje od fiziki
zahtjevnih aktivnosti danas znai odustajanje do osnovnih aktivnosti
sutra. Danas je moda tranje nemogue, ali sutra za puaa previe
moe biti i penjanje uz stepenice, hodanje, i na kraju ustajanje iz
kreveta.
Stotine tisua puaa svake godine postanu zauvijek oteeni
bolestima poput emfizema. Pua je obino bio upozoren od svog
doktora da prestane prije nego bolest napravi manja oteenja. Kada
je ova prijetnja postala realnost, pua nije prestao.
Jednom kada su smetnje u disanju postale oigledne, svaki dan
puenja je to stanje inilo gorim. Doi e do toke kada obino disanje
postaje bolno, a zatim nemogue. Dan za danom, morat e odustajati
od jo jedne osnovne aktivnosti.
Uskoro e postati sasvim ovisan o obitelji. Ne da nee moi istiti
snijeg, nego nee moi ni izai vani ako je temperatura ispod nule.
Nee moi pomoi u pripremanju objeda, jer e jedva imati snage da
vae. I onda jednog dana disanje postaje nemogue. Njegov cijeli
svijet postaje boca s kisikom, a smrt je jedini izlaz. U ovom trenutku,
smrt nije neeljena alternativa. Umirui bolesnik e moda pogledati
unazad i sjetiti se kad je rekao Pa eto, ne mogu trati. Nije ni bitno.
Da je samo tada znao ono to sad zna, ne bi se tako ponaao. Na
njegovu alost, prekasno je da se stvari poprave.
Moda mislite kako puite predugo da bi sad prestali. Velike su
anse kako niste stigli do ove tragine toke. Ukoliko sad prestanete,
anse da ikad budete ovoliki invalid e se uvelike smanjiti. Ukoliko
nastavite puiti, svaki dan e anse za ovaj scenario iz none more
biti sve vee.
Razmislite koje aktivnosti moete raditi sada. Moda su vam one
sad nebitne ili nevane, ali zamislite kakav bi bio ivot da ne moete
raditi te stvari. Ako vam se takav ivot, ili tonije, spora smrt, ne svia,
onda - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Prestat e kad dotakne dno!
Vjerovalo se da kod ovisnosti poput alkoholizma ili narkomanije
ovisnik treba dotaknuti dno kako bi shvatio da mu treba pomo.
Doticanje dna podrazumijeva tako kompliciran i neizvodiv ivot da
ovisnik konano vidi kako se mora rijeiti ovisnosti ili e izgubiti
sve to posjeduje i sve bliske osobe. Kakve situacije mogu nagnati
ovisnika da to shvati? Stvari poput gubitka obitelji, karijere, zdravlja,
ili ak gubljenja doma ili zavravanja u zatvoru.
Sva ova iskustva su traumatina i smatraju se prelomnim u
ivotu. Ipak uz dosta vremena, podrke i profesionalne pomoi,
ovisnik moe stei neku vrstu normalnog ivota. Mnogi ak osjeaju
kako im prolazak kroz takvo iskustvo daje pravu ljubav prema ivotu
i trezvenost koju ne bi cijenili da nisu imali takva iskustva. Sve
dok doticanje dna ne ukljuuje gubitak ivota, uvijek ima nade za
otklanjanje problema koje je droga donijela, i nade da iz svega izau
jai nego to su bili prije nego to je droga postala dio njihovih ivota.
Puai su takoer ovisnici. Naalost, neki puai se slau sa
idejom doticanja dna prije nego se uini neki drastini potez kao
to je prestajanje puenja. Dotada smatraju kako su im ivoti u
redu. Vjeruju kako e lako prestati kada stvari postanu loe. Iako
funkcionira sa ostalim ovisnostima, ova logika sadri propust kada
se radi o puenju.
Iskustva sa doticanjem dna su kod puaa obino nepopravljiva.
Puai obino nee izgubiti obitelji zbog puenja. Obino nee
izgubiti ni posao, niti e postati beskunici niti bankrotirati zbog
svoje ovisnosti. Nee zavriti u zatvoru, i nitko ih nee natjerati na
lijeenje bez njihovog pristanka. Pa kakav onda dogaaj se smatra
doticanjem dna za puaa?
Dijagnoza je najei nain na koji puai dotaknu dno - dijagnoza
oboljenja poput raka, srane bolesti ili emfizema. Iako prestanak
nakon dijagnoze moe poveati anse za preivljavanje, mnogo
nepopravljive tete je ve uinjeno. Sa emfizemom, bolesnikovo
disanje je oteeno do kraja ivota. Prestanak puenja e znaajno
usporiti ili zaustaviti daljnja oteivanja, ali normalno disanje nikada
vie nee biti mogue. ekanje na doticanje dna u vidu dijagnoze
raka ili cirkulatornih problema puaa moe kotati ivota. Zapravo,
neki puai nikada nemaju priliku dotaknuti dno. Prvi primijetan
simptom za ove puae je iznenadna smrt, a to nije iskustvo doticanja
dna na koje su raunali.
Mnogi koji prestanu puiti prije doticanja dna shvate kako se
osjeaju fiziki i emocionalno bolje nego to su se osjeali godinama
i stvarno cijene poboljanja u zdravlju i samopouzdanju. Prestali su
prije nego to su morali, i time su dobili mnoge prednosti.
Za one koji ekaju taj magini trenutak kad e znati da je vrijeme
prestati, budite unaprijed upozoreni. Moda neete imati snage tada
prestati, moda neete imati elju prestati na vrijeme i, najvanije,
moda neete imati priliku prestati na vrijeme. Prole godine,
390,000 Amerikanaca je umrlo ekajui na pravi trenutak. Nikad ga
nisu doekali. Nemojte osjeati potrebu ekati na neku nedefiniranu
inspiraicju. Prestanite sad, prije nego budete morali. Prestanite sad
i - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
To je samo puenje cigareta, a ne zloin kanjiv smru.
Nisam uspio prestati puiti, pa to. Neu se kriviti niti osjeati
loe. Mislim, to je samo puenje cigareta, a ne zloin kanjiv smru.
Morao sam se suzdrati da se ne nasmijem kad sam ovo uo. Ovo mi
je ozbiljno rekao polaznik terapije koji nije uspio izdrati ni dva dana
da ne pui. Imao je ona ista stara opravdanja - novi posao, pritisak
obitelji, previe promjena u ivotu, ali rei da puenje cigareta nije
zloin kanjiv smru, to je neto novo. Prema izvjetaju Ujedinjenih
naroda, puenje ubija 4.9 milijuna ljudi godinje. I dok znamo da su
ovi ljudi ubijeni duhanom, teko je klasificirati ove smrti. Jesu li ovo
ubojstva, samoubojstva ili nesree?
Kada ispitamo utjecaj industrije duhana, ponukani smo sve
smrti vezane za duhan proglasiti ubojstvima. Industrija duhana
koristi manipulativno reklamiranje i pokuava puenje predstaviti
kao bezopasno, profinjeno, sexy i odraslo. Ove taktike pomau u
manipulaciji odraslima i djecom na nain da ponu eksperimentirati
sa ovom jako adiktivnom supstancom. Industrija duhana zna ako
nagovore ljude da ponu, navui e se na cigarete i onda e ih ovi
moi musti za tisue maraka godinje za vrijeme cijelog ivotnog
vijeka puaa.
Duhanska industrija je uvijek u suprotnosti sa istraivanjima
vanijih medicinskih ustanova koje jednoglasno tvrde kako su cigarete
smrtonosne. Duhanska industrija pokuava uvjeriti ljude kako su
napadi na cigarete lai. Da je medicinska profesija htjela lagati, to bi
radila minimiziranjem opasnosti, ne preuveliavanjem. Medicinska
profesija ima interesa da ljudi pue. Na kraju krajeva, to vie ljudi
pue, to je vie posla prilikom lijeenja opasnih i smrtonosnih
oboljenja, ali medicinska profesija prepoznaje svoju profesionalnu
i moralnu obavezu da pomogne ljudima da budu zdraviji. S druge
strane, jedini cilj duhanske industrije je uiniti da ljudi pue, nebitno
koja je cijena toga.
Dalo bi se raspravljati o tome je li smrt uzrokovana puenjem
samoubojstvo. Iako duhanska industrija to porie, svaki pua sa
barem prosjenom inteligencijom zna kako je puenje tetno pa ipak
pui. Ali ne vjerujem da smrti izazvane puenjem treba klasificirati
kao samoubojstva. Iako pua zna rizike i opet pui, to ne znai da se
eli ubiti. On pui jer ne zna kako prestati.
Smrt uzrokovana puenjem je vie nesretan sluaj nego
samoubojstvo, jer iako pua moe umrijeti danas, njegova smrt je
velikim dijelom uzrokovana onim prvim dimom od prije dvadeset ili
vie godina. Kada je poeo puiti opasnosti su bile nepoznate. Drutvo
je uinilo puenje prihvatljivim, skoro obaveznim za odreene
skupine. Ne samo da nije znao za opasnosti, nije znao ni za adiktivnu
prirodu nikotina. Dok je dolo vrijeme da se zna za opasnosti, on je
ve bio ovisan o neemu to je smatrao trajnim ivotnim stilom. Svaki
pua moe prestati, no naalost mnogi ne znaju kako.
Koja god klasifikacija bila - ubojstvo, samoubojstvo ili nesree -
krajnji rezultat je isti. Jo imate priliku, ivi ste, i znate kako prestati.
Iskoristite to znanje. Nemojte postati puaka statistika - NIKADA
Puai se ne trebaju prijavljivati!
U zadnje vrijeme ova poruka se poela pojavljivati na sve veem
broju oglasa za posao, u raznim strukama. Osim ove klauzule, ponuda
se moda inila savrena za nekog puaa. Pua moe smatrati kako
su ovakvi naini zapoljavanja diskriminacija, i osjetiti odbojnost
prema potencijalnom poslodavcu.
Neka poduzea primjenjuju zabranu puenja i za trenutne
zaposlenike. Nekad je pua mogao puiti za radnim stolom bez
problema, a sad mora ii u posebne prostore. U nekim sluajevima
zbog totalne zabrane puenja ne moe nikako puiti osam sati
dnevno. Iako e poslodavac osjetiti zlovolju trenutnih i potencijalnih
radnika, pa i nekih klijenata, ukoliko primijeni zabranu puenja na
radnom mjestu, ova praksa je sve popularnija.
Zato bi menadment bio za takve restrikcije nad zaposlenicima?
Zato to pua predstavlja financijsku odgovornost. Procjene dodatnih
trokova za prosjenog zaposlenika puaa variraju od nekoliko
stotina do nekoliko tisua dolara godinje. Pomnoeno sa brojem
puaa u poduzeu, puenje poslodavca moe kotati desetine ili
ak stotine tisua dolara godinje. Puai stvaraju vee izdatke zbog
veih medicinskih trokova, skupljih premija osiguranja, smanjene
produktivnosti, vie bolesti, i vie nesrea. Javlja se i pitanje pasivnog
puenja.
Jedino o emu je pua ranije trebao razmiljati su bili smrtonosni
uinci puenja. Zatim je drutvena stigmatizacija postala glavni
problem. Danas mora razmiljati i o profesionalnim posljedicama.
Ukoliko ne mogne nai posao, bit e tee priutiti vie stotina dolara
godinja za odravanje ovisnosti o cigaretama.
Biti pua ograniava va potencijal za fiziki, mentalni, drutveni,
profesionalni i ekonomski rast. U dananje vrijeme, biti osobno i
profesionalno uspjean je teak i zahtjevan poduhvat. Sve to e
puenje uiniti je da zakomplicira ionako dovoljno kompliciranu
situaciju. Pored toga, fiziki prijetnja puenja e utjecati na vae
zdravlje i u konanici vas moe kotati ivota. Je li puenje vrijedno
svih tih rizika? Ukoliko mislite da nije NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM!
Drutvene prepreke izazvane puenjem
Puenje je smrtonosno. Ubija putem raka, sranih i cirkulatornih
bolesti, emfizema, putem poara, i na mnoge druge naine. Veina
ljudi razumije fizike posljedice puenja, ali mnogi ne shvataju
psiholoke, emotivne i drutvene prepreke koje pua ima zbog
puenja.
Poto veina odraslih osoba u SAD-u ne pui, oni koji jo pue su
izloeni veem uznemiravanju nego ikad ranije. Vremenom, mnogi
puai su prestali jer su se poeli osjeati kao otpadnici od drutva.
Postalo im je neugodno biti pua. Danas su stvari jo gore. Puai
se esto nau u situaciji u kojoj puenje nije dozvoljeno. Mongi
puai osam sati dnevno doivljavaju simptome odvikavanja, jer im
nije dozvoljeno puiti na poslu. Na drutvenim okupljanjima nekad
otkriju kako su jedina osoba koja pui u cijeloj prostoriji. Poinju se
osjeati neeljeno u kuama svojih bliskih prijatelja i obitelji, sve dok
su njihove cigarete zapaljene. Moraju trpjeti taj osjeaj neeljenosti i
puiti, ili trpjeti simptome odvikavanja za vrijeme tih okupljanja.
Sve vie nepuaa istie svoje pravo da udiu ist (nezagaen
duhanskim dimom) zrak, neto to je prije 15 godina bilo smatrano
radikalnim i nekulturnim. Sve ovo su loe vijesti za puae. Ono to
trebaju razmotriti je da iako je i u dananjem drutvu teko biti pua,
drutveno izopavanje postaje sve vie izraeno.
Zbog toga, kada dobijete potrebu za cigaretom, budite sigurni
kako ste dobro razmotrili sve posljedice koje e imati uzimanje tog
prvog dima. Ovisnost koja e se ponovno uspostaviti ne samo da je
potencijalno smrtonosna, nego je i drutveno neprihvatljiva, prljava
kemijska ovisnost. elite ii kroz ivot onako kako ga pua vidi? Ako
ne, jednostavno upamtite - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN
DIM!
Ponosan to si pua?
Ja sam pua. Rei ovo prije 25 godina je bio nain da se pokaete
kao glamurozna osoba, sofisticirana, odrasla, ak inteligentna. To
je samo znailo kako imate jednostavnu naviku paljenja cigareta -
naviku koju ste dijelili sa vie od pola mukaraca, i vie od treine
ena u SAD-u. Ali vremena su se promijenila! Biti pua danas ini
vas popularnim poput gubavca u davnim vremenima. U 25 godina,
puenje je prelo put od sasvim prihvatljive, ak poeljne, navike do
drutveno neprihvatljivog i demoralizirajueg ponaanja.
Ali puenje je vie od navike - to je ovisnost. Biti pua je isto kao i
biti ovisnik o drogama. Ovo stvara sasvim novi skup problema. Pua
ne pui jer eli, nego zato to mora. Pua mora puiti u odreenim
vremenskim intervalima. Ako to ne uradi, osjetit e simptome
odvikavanja. Ovo nije bilo nikakva prijetnja prije 25 godina. Pua
je mogao puiti u kui, na poslu, u restoranima, u bolnicama, kod
doktora, zapravo svugdje i u svakom trenutku. To je bila savrena
droga za ovisnika. Jedini trenuci kad je pua doivljavao simptome
odvikavanja su bili u trenucima nepanje - na primjer kada ostane
bez cigareta usred noi - ali se to nije deavalo esto.
Broj mjesta na kojima je pua mogao dobiti svoj fiks se
smanjivao kako su godine prolazile. U poetku su zabrane dolazile
samo od radikalnih lanova obitelji ili prijatelja. Uskraivanje prava
na puenje se smatralo loim ukusom od strane i puaa i nepuaa.
Ovi rani aktivisti su esto bili kritizirani od strane onih koji su
simpatizirali ponaanje puaa.
Nakon toga su utjecaji pasivnog puenja poeli postajati problem.
Kada su mogui uticaji po zdravlje nepuaa postali oigledni,
nepuai su dobili snano oruje koje im je pomoglo u nastojanju
da imaju okruenje bez dima. Jo ljudi je zabranilo puenje u svojim
domovima. Zatim su male opine, pa i cijele drave poele stvarati
nepuake zone na javnim mjestima. Ali to nije najvea prijetnja po
puaa, jer uvijek moe izbjei ili skratiti boravak na tim mjestima.
Najnovija i najvea prijetnja danas postaje i jako esta realnost.
Zabrana puenja se pojavljuje na mjestu na kojem pua mora provesti
mnogo vremena svaki dan - na radnom mjestu. Neka poduzea
nude podruja na kojima je puenje dozvoljeno na pauzama. Druga
poduzea sasvim zabranjuju puenje u krugu poduzea. Ovo stvara
problem svakodnevnog osmosatnog odvikavanja. Pua e moda
pokuati promijeniti radno mjesto da bi izbjegao takve mjere, no
nema garancije da i idue poduzee nee primijeniti iste mjere.
Danas, kronino odvikavanje postaje nain ivota za puaa.
Puenje je gnjavaa u kuama, na drutvenim okupljanjima, a sada,
zbog novih mjera, i na poslu. Gdje je tome kraj? Jednostavna je
injenica da, za puaa, tome nema kraja. Puenje poinje da ometa
sve aspekte puaevog ivota, i svaki pua mora sebi postaviti isto
pitanje: Je li puenje vrijedno toga? Ako ne mislite tako - NIKADA
Pua koji pui kriomice
Ne mogu doi na ostale terapije. Nitko u obitelji ne zna kako
sam ponovno poeo puiti, a ako iduih pet veeri budem dolazio
ovdje morat u im rei gdje idem. Ne bih im mogao pogledati u oi.
Imao sam dosta polaznika koji su ponovno poeli puiti, koji dou
prvu veer rei da e pokuati sami, bez pomoi i podrke ostalih
polaznika, isto kako bi izbjegli sramotu. Iako neki uspiju prestati
nakon to dou samo prvu veer, drugi nastave puiti jer ne mogu
skupiti motivaciju da sami prou poetne faze odvikavanja.
Ono to slijedi ovim puaima koji pue kriomice je ivot daleko
kompliciraniji nego onaj koji donose rizici koji idu uz puenje. Ono
to im je trenutno gore je to to ive u lai i konstantno su u strahu
da ih se ne otkrije. Ovo e drastino smanjiti broj ispuenih cigareta.
Pua koji pui kriomice e to raditi samo kada okolnosti dopuste.
No to znai provesti mnoge sate, a nekada i dane u stanju u kojem se
osjeaju simptomi odvikavanja. Kada budu u prilici sakriti se i zapaliti
cigaretu, hoe li ih netko vidjeti? to e ta osoba misliti o njima? Kome
e jo rei? ak i ako ih nitko ne vidi, to sa smradom? Neko vrijeme
pua moe tvrditi kako smrad dolazi od pasivnog puenje, no to ih
samo zavlai dublje u la. Ako ih na kraju uhvate, znat e se da svaki
put kad ih je netko optuio za puenje, taj netko je bio u pravu.
Iako e neki ljudi koji ovo itaju pomisliti: to me briga to drugi
misle, trebate razumjeti kako je ovakvim osobama veoma bitno
miljenje drugih kada se radi o njihovoj mentalnoj snazi i integritetu.
Da nije tako, ne bi se suoili sa dilemom sa poetka lanka, o tome kako
doi na terapiju bez priznavanja poraza. Oni su zaglavili u kroninom
odvikavanju i kroninoj strepnji od toga hoe li ih netko uhvatiti, sve
zbog luksuza koji nalaze u tome da se s vremena na vrijeme iskradu s
cigaretom kako bi privremeno ublaili simptome odvikavanja. Oito
je kako pua koji ovako pui to ne radi iz zadovoljstva. Ne moe
uivati tokom puenja jer se boji da e ga uloviti. Razlog za paljenje
bilo koje cigarete je jednostavan ovisnik o nikotinu dobija svoj tako
eljeni fiks svoje droge, fiks koji ne bi bio potreban kad bi jednostavno
prestao puiti i prekinuo taj zli krug odvikavanja.
Jedino logino rjeenje problema je prestati puiti. Iako bi ovakva
osoba mogla biti uspjena u prestajanju puenja (jer je ve ranije
prestala), kako objasniti promjene u ponaanju i raspoloenju i
ostale simptome odvikavanja za vrijeme prvih nekoliko dana nakon
prestanka? Iako je vjerovatno sramotno priznati, ipak je to najbolje
rjeenje. Priznajte kako ste popustili i zapalili i naite vremena i
prijavite se u neku grupu podrle za prestajanje puenja. Recite i
ljudima oko sebe to se dogaa. Vai najblii e esto imati mnogo
razumijevanja i podrke za vas, samo trebaju znati da vam je potrebna
pomo.
Jednom kada prestanete, uinite sve to je u vaoj moi kako bi
izbjegli da vie nikad ne morate prolaziti kroz odvikavanje. Puenje
e biti skuplje nego ono kojeg se sjeate, bit e drutveno manje
prihvatljivo, bit e jednako nezdravo i moda e vas kotati ivota.
Moe utjecati na va drutveni status, jer e mnogi postavljati pitanja
o vaem senzibilitetu kao i o nebrizi za nepuae i bive puae oko
vas. Ako pokuate sakriti da ste pokleknuli, izlaete se riziku da
budete uhvaeni i da vas nakon toga gledaju kao laova i prevaranta,
sve zbog uitka kojeg dobijate nikotinskim fiksom. Nikada nemojte
zaboraviti kakav je svaki dan bio dok ste puili i bit e vam lake
odabrati da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Boanske objave
Jeff je sjedio za stolom i razgovarao telefonom sa poslovnim
partnerom. Program za prestajanje puenja koji je njegovo poduzee
sponzoriralo je upravo trebalo poeti. On se dvoumio oko toga
hoe li se pojaviti u grupi u koju je bio upisan. Konano, rekao je
prijatelju: Ne, ne mislim da je pravo vrijeme. Moda u idui put
biti bolje pripremljen. Odjednom je glasan zvuk ispunio prostoriju.
Jeff je pogledao svoju staklenu pepeljaru i sa zaprepatenjem vidio
da se prepolovila. Bez da ju je itko dotaknuo, njegova pepeljara se
prepolovila. Pogledao je prema stropu i rekao prijatelju: Moram
prekinuti razgovor, vrijeme mi je da prestanem puiti.
Ova pria moda izgleda nevjerojatno, ali se stvarno desila jednom
naem polazniku. Iako veina puaa ne dobija ovakve boanske
objave, svaki pua dobija izravne poruke kako bi trebali prestati
puiti. Poruke im alje njihovo tijelo. Poruka moe biti u obliku kalja,
bolova u prsima, trnaca ili utrnulosti u ekstremitetima, glavobolja,
loe probave, oteanog disanja i mnogih drugih alopojki koje tijelo
alje. Naalost, iako se poruke stalno alju, esto ih nitko ne primi.
Naravno, pua e osjetiti simptome, ali esto e odbiti svaku
pomisao o tome kako su cigarete krive za bilo to. Sue, jo jedna
polaznica terapije, je imala stalne probleme sa kroninim bronhitisom.
Doktor joj je rekao kako je alergina na cigarete i kako mora prestati
puiti. Ona je prihvatila injenicu da je alergija uzrok njenih problema,
ali nije vjerovala da je osjetljiva na cigarete. Promijenila je nain
prehrane, promijenila je tepihe, stavljala hipoalergijsku minku, i
jako esto istila prainu. Uradila je sve to je mogla, osim da prestane
puiti. ak i sa svim ovim promjenama, njeno stanje se nije popravilo.
Ali kada je konano prestala puiti, napadi su se odmah smanjili. Vie
nije mogla opovrgnuti injenicu kako je puenje izazivalo napade
bronhitisa.
Velike su anse da ste, dok ste puili, i vi dobijali poruke kako
puenje nije dobro za vas. Zauvijek pamtite ova upozorenja, jer ona
postaju mono oruje u borbi sa povremenim eljama za cigaretom.
Kad god bi Sue osjetila elju, samo se trebala prisjetiti bola i patnje
koje je imala dok je proivljavala napade bronhitisa. Jeff je sauvao
polomljenu pepeljaru kao stalni podsjetnik na to da ne bi trebao
puiti. Kada posmislite na cigaretu, sjetite se svojih osobnih poruka i
nee vam biti problem da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Smijena opaska: Petog dana terapije Jeff mi je priznao da je malo
zabrinut jer jede vie otkako ne pui, i bojao se da e se udebljati.
Rekao sam mu da ne brine. Kada doe vrijeme da ide na dijetu,
vjerovatno e vidjeti da su mu otpala vrata od friidera.
Pismo oboavatelja
Dragi Julio:
Osjetio sam kako ti moram napisati ovo pismo da pokaem kako
sam uistinu tvoj najvei oboavatelj. Znam da to uje i od drugih, ali
kada uje moju priu, siguran sam da e se sloiti kako je malo ljudi
koji su ovoliko riskirali samo da te vide kako nastupa.
Zna, ja imam probleme sa disanjem, u stvari tako je loe da sam
ugovorio termin kod doktora. Inae izbjegavam priati sa doktorom
o problemima sa disanjem. Puio sam kutiju i pol preko etrdeset
godina, i znam da ako se ponem aliti na disanje, dobit u jednu od
onih strogih doktorskih pridika. Ali ovaj put je bilo toliko loe da sam
shvatio da je bolje da mu kaem.
Saznao sam da sam u ranoj fazi emfizema. Nikad nisam mislio da
e mi se ovo desiti. Ovaj put kad je rekao da moram prestati puiti,
konano sam to shvatio ozbiljno. Nije mi govorio o tome to bi se
moglo desiti u budunosti, nego o onome to se ve desilo i to e
me napraviti invalidom i ubiti ako ne uradim neto. Svaki dim koji
udahnem unitava jo jedan mali dio plua i zauvijek mi oduzima
djeli mogunosti da diem.
Mogu ti rei, nikad u ivotu se nisam ovako uplaio. Predloio je
terapiju za odvikavanje, i odmah sam se prijavio. Otiao sam prvi dan,
i bio sam stvarno skeptian po pitanju toga hou li izdrati i jedan
dan. Iznenaujue, izdrao sam cijeli dan. Bilo je teko, i nisam znao
hou li izdrati jo 24 sata, ali sam znao da se borim za mogunost
disanja. Kada sam doao na terapiju idue vee, sa mnom je bilo jo
11 ljudi koji su izdrali 24 sata bez cigarete. Svi su bili nervozni, neki
su bili ak fiziki bolesni od nepuenja, ali svi smo izdrali cijeli dan
i bili smo ponosni na to. Bilo je lijepo biti sa drugima i imati takvu
vezu s njima.
Terapije su se odravale svaku veer prvoga tjedna. Instruktor
je rekao da, poto moe biti jako teko izdrati prva 72 sata, moda
nam bude lake ako se samo fokusiramo na to kako da izdrimo do
sljedeeg sastanka, umjesto da mislimo o tome kako emo izdrati do
kraja ivota. Rekao je da je od ekstremne vanosti prisustvovati ovim
ranim sastancima, ne samo zbog informiranja nego zbog podrke i
motivacije za vrijeme ovog najvanijeg perioda. Svi polaznici su se
sloili u tome kako dolazak na terapiju stvarno motivira i pomae da
se izdri do sutra.
Instruktor je ponovno naglasio kako bismo trebali promijeniti
raspored tako da moemo prisustvovati svakom sastanku. Zapravo
nita u naim ivotima tog tjedna nije bilo tako bitno kao prestajanje
puenja. Svi radovi kui ili na poslu su se mogli pomaknuti za idui
tjedan, ili za nekad kasije, ali neuspjeh u prestanku puenja bi nas
mogao kotati zdravlja i ivota.
Kada je instruktor rekao da trenutno nita u naim ivotima nije
bitno kao prestanak puenja, nije znao da sam ja imao karte za tvoj
koncert sljedee veeri. Mislio sam da to mora biti izuzetak pravilu.
Tebe nee biti tu idui tjedan. Kada sam mu rekao zato neu doi
sutradan, instruktor je, na moje zaprepatenje, rekao da vidi da sam
nesiguran i klimav sa nepuenjem i da trebam propustiti koncert i
doi na terapiju. Ponaao se kao da je proputanje terapije zbog tvoga
koncerta samo bijedna isprika. Ali koliko god mi je vano disanje,
vanije je bilo vidjeti tebe.
Tako, Julio, otiao sam na tvoj koncert. Bilo je odlino - ba kao
to sam i oekivao. Znao sam kako sam napravio pravi izbor. Ipak,
idui dan, vratio sam se puenju. Smijeno, svi koji su doli tu no su
izdrali cijeli dan, ak i preko vikenda. Zapravo, svi i dalje ne pue. Ali
oni te nisu vidjeli tu veer. Pa tko je dobio bolju varijantu tog dana?
Ipak, moje disanje se pogorava, i nisam siguran da u prestajati
puiti uskoro. Ako su moji doktori i instruktor u pravu, ako nastavim
ovako puiti, vremenom u postati takav invalid da e dolazak na
tvoje koncerte biti kompliciran ili ak nemogu. Mislim kako e se
sloiti da sam rtvovao mnogo kako bih te vidio, moda ak i ivot.
Ali siguran sam da e se sloiti kako je to bila ispravna stvar, zar ne
Julio?
Idui put kada bude u ovim krajevima moda u biti fiziki
sprijeen da te vidim. Moda e kao nagradu za moje rtvovanje doi
i napraviti privatni koncert za mene. Ali, znam da si zaposlen ovjek,
i ak i ako ne uspije doi kod mene kui ili do bolnikog kreveta,
svejedno u misliti na tebe. Ipak, ja sam tvoj najvei oboavatelj i
ima moju nepokolebljivu odanost.
Besmrtni oboavatelj!
Poglavlje 3 - Kako prestati puiti
Metode za prestanak - Kome vjerovati?
Kome biste trebali vjerovati kada se radi o najuspjenijoj metodi
za prestanak puenja vladi i najveem broju svjetskih eksperata za
odvikavanje od puenja i svjetskim zdravstvenim organizacijama i
farmaceutskoj industriji i skoro svakome ija se karijera zasniva na
odvikavanju od puenja, ili meni?
Pretpostavljam kako bi koristei ove reference bilo najbolje
da ne vjerujete meni. Ali prije nego se odluite, postoji jo jedna
skupina ljudi koju moete pronai, i koja e podrati moje stavove, a
njihovo miljenje vam znai. To su ljudi u vaoj obitelji, i meu vaim
prijateljima, koji su uspjeno prestali puiti i nisu koristili nikakve
nikotinske proizvode godinu dana ili due.
Saznajte kako su dugotrajni bivi puai prestali puiti. Kad kaem
dugotrajni, mislim na ljude koji godinu dana ili vie nisu puili niti
uzimali bilo kakve nikotinske proizvode. Vjerovatno ete spoznati
kako je jako mali broj meu njima, ako takvih uope ima, uo za mene.
Vidjet ete kako su mongi i ranije bezuspjeno pokuavali, koristili
razne metode koje preporuuju profesionalci, neki su ak moda
imali i profesionalnu pomo u prethodnim pokuajima. Otkrit ete
kako gotovo nijedan nije koristio standardne savjete za prestanak
puenja koji su mu dati, i kako dalje svi hrabro idu naprijed.
Najvjerojatnije ete otkriti da su ti ljudi prestali puiti tako to su
jednoga dana jednostavno prestali puiti zbog ovog ili onog razloga
i onda su nastavili bez cigareta tako to su sebi obeali da nee vie
uzeti dim.
Razgovarajte sa bilo kojim dugotrajnim nepuaem. Uradite
svoje ankete. Dok to radite, razgovarajte i sa trenutnim puaima.
Pitajte ih koliko ih je koristilo nikotinske proizvode i slijedilo savjete
profesionalaca. Imajte na umu, najvei dio profesionalne literature
savjetuje ljudima koritenje farmaceutskih pomagala kao to su
zamjenski nikotinski preparati. Provjerite koliko je bivih puaa u
vaem okruenju stvarno slijedilo ove savjete.
Jo jedan savjet koji se nalazi u najveem dijelu literature kae
kako se esto desi propust u prestanku i kako ne trebate dopustiti da
vas povlaenje dima ili jedna cigareta vrati puenju. Ljudi koji piu
ovakve savjete ne razumiju pojam ovisnosti. Treba razumjeti da e
jedan dim najvjerojatnije unititi va pokuaj prestanka.
Pokuajte nai jednu osobu koja nekad nije puila a danas pui,
a da u jednom trenutku nije povukla dim. Traenje takve osobe bi
trajalo zauvijek. S druge strane, nije nikakav problem nai puaa
koji nije puio mjesecima, godinama ili desetljeima, a puenju ga
je vratilo povlaenje prvog dima. Shvatite, neki od tih ljudi su uli
savjete tipa Nemoj da te povlaenje jednog dima vrati puenju, ali
naalost, iz vlastitog iskustva su nauili da jednom kad povuete taj
dim nemate ba kontrolu nad situacijom.
Na savjet za uspjeno prestajanje puenja je da jednostavno
prestanete puiti. Na savjet da uspjeno nastavite ne puiti je da
se drite uvjerenja kako vie nikada neete uzeti ni jedan dim. Pa
porazgovarajte sa dugotrajnim bivim puaima i saznajte kako su
oni prestali i kako su nastavili ne puiti. Uskoro ete vidjeti da poenta
nije u suprotstavljanju svih svjetskih profesionalaca i mene. Poenta
je u suprotstavljanju svih dugotrajnih bivih puaa koje znate i
svjetskih profesionalaca. Uradite ankete i ja u postati samo jo jedan
glas u gomili realnih ljudi koji vam dokazuju kako je pravi nain za
prestanak puenja i nastavak ivota bez puenja ovaj: NIKADA VIE
NE UZETI NI JEDAN DIM!
Lista sa uputama za prestanak puenja
1. Prestanite na suho. Dugorono, ovo je najlaka i najefikasija
metoda prestanka puenja.
2. Nemojte nositi cigarete sa sobom.
3. Prestanite puiti dan za danom. Nemojte misliti o iduoj godini,
iduem mjesecu, iduem tjednu, ak ni o sutra. Koncentrirajte se
na nepuenje od buenja do trenutka kad legnete spavati.
4. Radite na tome da razvijete stav kako sebi inite uslugu time to
prestajete puiti. Nemojte zadravati ideju da sebi uskraujete
cigaretu. Rjeavate se puenja zato to to elite, jer brinete o
sebi.
5. Budite ponosni time to ne puite.
6. Budite svjesni da e mnoge rutinske situacije potaknuti elju
za cigaretom. Situacije koje e potaknuti elju ukljuuju: pi-
jenje kave, alkohol, sjedenje u kafiu, drutvene aktivnosti sa
prijateljima koji pue, kartake igre, zavretak obroka. Ako se
neka aktivnost ini pretekom, ostavite je i vratite joj se kasnije.
Nemojte se osjeati kao da morate sve aktivnosti obustaviti
zauvijek. Sve to ste radili kao pua, nauit ete raditi jednako
dobro, ako ne i bolje, i kao bivi pua.
7. Napravite listu svih razloga zbog kojih elite prestati puiti.
uvajte tu listu sa sobom, po mogunosti na mjestu na kojem ste
uvali cigarete. Kada se zateknete kako poseete za cigaretom,
uzmite listu i proitajte je.
8. Pijte dosta vonog soka prva tri dana. Pomoi e izbaciti nikotin
iz krvotoka.
9. Kao olakicu u moguem dobijanju na teini, jedite voe i povre
umjesto slatkia i tjestenine.
10. Ukoliko se brinete zbog mogueg dobijanja na teini, radite
neku vrstu umjerene tjelovjebe. Ako niste vjebali redovno,
posavjetujte se sa doktorom o tome kakav program vjebanja bi
vam odgovarao.
11. Ukoliko doivite kriznu situaciju (npr. puknuta guma, poplava,
oluja, bolest u obitelji) dok prestajete puiti, upamtite, puenje
nije rjeenje. Puenje e samo dodatno zakomplicirati situaciju
i stvorit e novu kriznu situaciju, vraanje u stanje nikotinske
ovisnosti.
12. Smatrajte sebe dimoholiarem. Jedan dim i moete se ponovno
navui. Nebitno koliko dugo ste bez nikotina, nemojte misliti
kako moete uzeti dim bez problema.
13. Nemojte se raspravljati sami sa sobom oko toga koliko elite
cigaretu. Zapitajte se kako vam se ini ideja da se vratite na stari
nivo konzumacije cigareta. Puenje je prijedlog na sve ili nita.
14. Utedite novac koji inae troite na cigarete i kupite sebi neto
to stvarno elite nakon tjedan ili mjesec dana. tedite godinu
dana i moete se poastiti ljetovanjem.
15. Vjebajte duboko disanje kada osjetite potrebu za cigaretom
16. Idite na mjesta gdje se inae ne moe puiti, npr. u kino,
knjinicu ili nepuake dijelove restorana.
17. Recite ljudima oko sebe kako ste prestali puiti.
18. Upamtite da postoje samo dva dobra razloga uzmeti dim jednom
kada prestanete puiti. Odluili ste kako elite da se vratite na
svoj stari nivo konzumacije cigareta dok vas puenje ne napravi
invalidom i ne ubije, ili, shvatili ste kako uivate u onom peri-
odu odvikavanja i elite da potraje zauvijek. Sve dok se nijedna
od ove dvije opcije ne odnosi na vas NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM
Prestanite na suho!
Za mnoge, prestajanje na suho priziva vizije muenikih
bolova i patnje. U biti, lake je prestati metodom na suho nego bilo
kojom drugom. Na suho ukljuuje manje patnje i ima krai period
odvikavanja. Najvanije na suho je metoda kojom imate najvee
anse za uspjeh.
Puai moraju shvatiti kako su ovisnici o drogi. Nikotin je
snana i adiktivna droga. Ako pua pui due vrijeme, tijelo pone
zahtijevati odreeni nivo nikotina u krvotoku. Ako se ovaj nivo ne
odrava, pua e iskusiti razne stupnjeve odvikavanja. to je nivo
nii, to su simptomi jai. Sve dok u tijelu ima imalo nikotina, tijelo
e zahtijevati punu koliinu. Jednom kada se prestane puiti, nivo
nikotina e na kraju pasti na nulu i fiziko odvikavanje e prestati.
Povremene elje za cigaretom se mogu nastaviti, ali to ima veze
sa ranije uspostavljenim psiholokim uvjetima a ne sa fizikom
ovisnou. Smanjenje broja ispuenih cigareta ili koritenje
zamjenskih nikotinskih preparata stavljaju puaa u kronino stanje
odvikavanja. im pua ne dobije minimalnu koliinu nikotina koja
je potrebna, tijelo je pone zahtijevati. Sve dok ima imalo nikotina u
krvotoku, tijelo e zahtijevati staru koliinu. Puenje jedne ili dvije
cigarete dnevno ili noenje flastera koji postupno smanjuje koliinu
nikotina u krvotoku e rezultirati time da pua ne uspijeva dostii
minimalni potrebni nivo nikotina, to za posljedicu ima kronino
stanje najjaih simptoma odvikavanja.
Ovo stanje e se nastaviti do kraja puaevog ivota ukoliko se ne
desi jedna od dvije stvari. Prvo, pua moe potpuno prestati unositi
nikotin. Nikotin e se metabolizirati ili potpuno izbaciti iz tijela i
simptomi odvikavanja e zauvijek nestati ili se pua moe vratiti
svom starom nivou konzumacije i time nee postii nita.
Zbog toga, metoda na suho je prava. Jednom kada pua
prestane, odvikavanje e proi u roku od dva tjedna. Ako puite, mi
vam moemo pomoi da proete ovaj glavni period. Jednom kada
proe, moete odahnuti jer ete znati kako vie nikada neete morati
puiti. Nakon toga, kako biste nastavili bez puenja jednostavno
morate upamtiti da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Postavljanje datuma prestanka
Konvencionalna mudrost u krugovima ljudi koji se bave
prestankom puenja kae kako ljudi trebaju napraviti planove i
pripreme za neko nespecificirano budue vrijeme kada e prestati
puiti. Veina ljudi misli kako su drugi prije prestanka uloili mnogo
vremena u pripreme i planiranje, postavljanje datuma prestanka i
kako su slijedili striktne protokole dok nije doao taj magini dan.
Ovakvi planovi akcije se rijetko viaju kod ljudi iz realnog svijeta
koji su prestali puiti. Naglaavam pojam ljudi iz realnog svijeta kao
suprotnost ljudima koji prestaju puiti preko interneta. Ljudi koji
istrauju i sudjeluju na internet stranicama esto provedu mnogo
vremena itajui i planirajui prestanak puenja, prije nego to
stvarno urade. ak i na naoj stranici vidimo ljude koji piu kako su
itali postove tjednima i mjesecima prije nego su pristali i pridruili
se forumu. Ipak, mislim kako je dobar dio ljudi ve odluio kako e
prestati prije nego su nas nali i prestali, a dio ljudi je naao WhyQuit.
com i vidio cigarete u pravom svjetlu, to je pokrenulo odluku da
prestanu.
to se tie iskustava iz realnog svijeta, najbolje osobe za razgovor
su oni koji su due vremena bez cigareta. To su ljudi koji dokazuju
kako je njihova metoda prestanka odriva, jer su prestali i jer i dalje ne
pue. Razgovarajte sa bilo kim tko je bez nikotina godinu dana ili due
i saznajte kako su prestali puiti. Bit ete zapanjeni konzistentnou
odgovora koje ete dobiti ako napravite tu malu anketu.
Ljudi e uglavnom biti u jednoj od ove tri vrste pria:
Ljudi koji su se jedan dan probudili i shvatili kako im je dojadilo
puenje. Bacili su cigarete i nisu se vie osvrtali.
Ljudi koji su se razboljeli. Ne od puenja, u smislu da su dobili
neku katastrofalnu bolest izazvanu puenjem. Jednostavno ljudi
koji su dobili gripu ili se prehladili i osjeali su se loe. Bili su
previe bolesni da bi puili, moda su bili i prebolesni da bi jeli.
Bolesni su dva ili tri dana, ponu se oporavljati i shvate kako su
dva ili tri dana bez cigareta i odlue kako e nastaviti tako. Opet,
nikad vie se ne osvrnu i dre se svoje odluke.
Ljudi koji napuste doktorski ured sa ultimatumom. Prestani
puiti ili umri tvoj izbor. Ovo su ljudi kojima je doktor utvrdio
neki problem i rekao im bez uvijanja, kako im je ivot u opas-
nosti ako odmah ne prestanu puiti.
Sve ove prie imaju jednu zajedniku stvar tehnika kojom su
ljudi prestali puiti. Jednostavno su jednog dana prestali puiti.
Razlozi sa prestanak variraju, ali je koritena tehnika u osnovi ista.
Ako pogledate bilo koji od tri scenarija vidjet ete kako nitko od njih
nije imao dugorona planiranja sve su to bile odluke donesene u
trenutku i potpomognute nekim eksternim okolnostima.
Stvarno ohrabrujem ljude da urade ovu anketu, razgovarajui
sa dugoronim bivim puaima u svom okruenju, sa ljudima koje
su znali dok su bili puai, koje su znali kada su prestajali i koje i
sada znaju kao dugotrajne bive puae. to vie ljudi ovo uradi, to
e oitije biti kako ljudi prestaju puiti i kako nastavljaju ne puiti.
Ponavljam, ljudi prestaju puiti tako to jednostavno prestanu puiti
i ljudi nastavljaju ne puiti tako to znaju kako bi ostali sigurni od
dima, samo moraju NIKADA VIE NE UZETI NI JEDAN DIM!
Idite DAN ZA DANOM
Ovaj koncept se koristi u gotovo svim programima koji se bave
zloupotrebom opojnih sredstava ili emocionalnim konfliktima
bilo koje vrste. Razlog zbog kojeg se tako esto ponavlja je taj da je
univerzalno primjenjiv na bilo koju vrstu traumatine situacije.
Prestanak puenja nije izuzezak. Zajedno sa NIKADA VIE NE
UZMITE NI JEDAN DIM!, DAN ZA DANOM je kljuna tehnika koja
puau daje snagu da uspjeno prestane puiti i ostane osloboen
snanog stiska nikotinske ovisnosti.
U poetnim danima prestanka, DAN ZA DANOM ima jasne
prednosti u odnosu na miljenje kako pua vie nikada nee puiti
do kraja ivota. Jer kada tek prestaje, on ne zna eli li provesti cijeli
ivot bez puenja. Pua uglavnom zamilja nepuaki ivot kao vie
stresan, bolan i manje zabavan.
Tek kad prestane puiti uvidjet e da su njegove ranije misli o tome
kako nepuaki ivot izgleda bile pogrene. Jednom kada prestane
uvidjet e kako postoji ivot nakon puenja. To je ii, mirniji,
ispunjeniji, i, najvanije, zdraviji ivot. Sada pomisao na povratak
puenju postaje odbojan koncept. Iako su strahovi sada zamijenjeni,
tehnika DAN ZA DANOM se i dalje treba primjenjivati.
Sada, kao bivi pua, osoba i dalje ponekad ima loe trenutke u
ivotu. Ponekad, zbog stresa na poslu, ili ugodne drutvene situacije,
elja za cigaretom se pojavi. Sve to si treba rei je: Neu puiti do
kraja dana. Sutra u brinuti za sutra. Potreba e proi za nekoliko
sekundi, a sutradan najverojatnije neete ni pomisliti na cigaretu.
Tehnika DAN ZA DANOM se ne treba primjenjivati samo u
trenucima kada postoji potreba. Treba je primjenjivati svakodnevno.
Ponekad bivi pua misli kako ne treba vie razmiljati na taj nain.
Nastavlja sa idejom kako vie nikad u ivotu nee puiti. Pretpostavimo
da je u pravu, i kad e onda sam sebi estitati na ostvarenom cilju?
Kada bude leao na samrtnoj postelji, treba entuzijastino rei Nikad
vie nisam puio. Divno vrijeme za pozitivne misli.
Svakoga dana se bivi pua treba buditi sa milju kako danas
nee puiti. I svaku no prije spavanja trebao bi sebi estitati jer
se drao cilja. Ponos je bitan u odravanju slobode od cigareta. Ne
samo da je bitan, nego je i zasluen. Jer svatko tko je prestao puiti
se oslobodio veoma snane ovisnosti. Po prvi puta u mnogo godina
stekao je kontrolu nad svojim ivotom, umjesto da je kontroliran
cigaretom. Zbog ovoga treba biti ponosan.
Zato veeras, kada krenete na spavanje, potapite se po leima
i recite Jo jedan dan bez puenja, osjeam se odlino. I sutra kad
se probudite, recite Pokuat u jo jedan dan. Sutra u se brinuti za
sutra. Kako biste uspjeno ostali slobodni od cigareta, IDITE DAN ZA
DANOM i NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Prestajanje zbog drugih
Moj mu ne podnosi kad puim zato prestajem. Moja ena
pokuava prestati, pa u i ja prestati kako bi je podrao. Mojoj djeci
je loe kad puim pred njima. Kalju, kiu, i dosauju mi do besvijesti.
Prestajem zbog njih. Doktor mi je rekao da ne puim dok sam njegov
pacijent, prestat u da ga skinem s vrata. Prestajem zbog svog psa.
Svi ovi ljudi su moda prestali puiti, ali su to uradili zbog pogrenog
razloga. Iako su moda proli inicijalni period odvikavanja, ako ne
promijene primarnu motivaciju zbog koje ne pue, neizbjeno e
pokleknuti. Suprotno uvrijeenom miljenju, vano mjerilo uspjeha
odvikavanja od puenja nije prestanak puenja, nego moguost
nastaviti ne puiti.
Pua moe privremeno prestati zbog suprunika, ali e se osjeati
kao da si uskrauje neto to stvarno eli. Ovaj osjeaj uskraivanja
e dovesti do povratka puenju. Sve to se treba desiti je da osoba
zbog koje je prestao uini neto pogreno, ili da ga razoara. Njegova
reakcija e biti Odriem se cigareta zbog tebe, a vidi kako mi vraa!
Pokazat u ti, uzet u cigaretu! Nee joj nita pokazati. On je taj koji
e se vratiti puenju i snositi posljedice. Ili e puiti dok ga to ne ubije
ili e morati ponovno prestati. Nijedna opcija nije prijatna.
Najbitnije je shvatiti kako glavna osoba koja e profitirati
prestankom puenja je on sam. Naravno, obitelj i prijatelji e
profitirati, ali on je taj koji e se osjeati zdravije, sretnije, i osjeat e
kako ima kontrolu nad svojim ivotom. Umjesto da se odrie cigareta,
osjeat e se dobro u svojoj koi i bit e sebi zahvalan to se rijeio
jedne smrtonosne, prljave, snane ovisnosti.
Zato, uvijek imajte na umu kako prestajete puiti zbog sebe. ak i
ako nitko drugi ne nudi pohvale ni ohrabrenje, potapite se po leima
jer se tako dobro brinete za sebe. Shvatite kako ste dobri prema sebi
time to se rjeavate tako destruktivne ovisnosti. Budite ponosni i
Svako prestajanje je drugaije
Svako prestajanje je drugaije. Ne samo to, nego kada osoba
prestaje vie puta, svaki od tih prestanaka je drugaiji. Neki ljudi
prestanu i uasno im je, pokleknu i onda su uasnuti jer znaju ta ih
eka idui put. Zapravo, ne znaju. Idui put moda bude mnogo lake.
S druge strane, neki ljudi prestanu bez problema, vrate se puenju sa
stavom Ako budem trebao, samo u opet prestati. Idui pokuaj im
moda bude uasan, i moda ga ne uspiju izvesti.
Razlog zbog kojeg ovo spominjem je taj to moda neete imati
nikakve simptome ovoga puta. Imao sam mnogo polaznika koji su
puili po etiri kutije vie od 40 godina i prestali su uz minimalne
simptome odvikavanja. Razlog to nikad ranije nisu pokuali prestati
je bio taj to su vidjeli ljude koji su puili etiri puta manje nego oni
a strano su se patili kad su pokuali prestati, pa su mislili Ako je
njima ovako teko, mene e ubiti. Ali kada je dolo vrijeme, njihov
prestanak je proao lake.
Moda otkrijete kako je ovaj prestanak relativno jednostavan.
I udnije stvari su se deavale. Ali ako bude jednostavan, nemojte
misliti kako to ne znai da ste bili ovisni. Ono to stvarno pokazuje
ovisnost nije lakoa ili tekoa odvikavanja. Ono to stvarno pokazuje
ovisnost je kako je lako ponovno postati ovisan. Jedan dim, i prestanak
moete okaiti maku o rep.
Moemo zakljuiti kako prvih par dana mogu biti relativno laki,
ili za neke, mogu biti jako teki. Tko zna? Ono to znamo je da jednom
kada preete trei dan bez nikotina, fiziki e biti lake. Psiholoki
okidai e jo postojati, ali za to moete poduzeti akcije koje su pod
vaom kontrolom, u osnovi trebate se naoruati svime zbog ega ne
elite biti pua.
Lak ili teak, prestanak je toga vrijedan. Jednom kad prestanete
ak i na nekoliko sati, uloili ste neki napor, vrijeme, moda i malo
boli. Uinite vrijednim taj trud. Sve dok nastavljate, to se smatra
postignuem. Dri vas podalje od cigareta. Nakon toga, kako biste bili
podalje, samo trebate znati da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN
DIM!
Danas neu puiti!
Za vrijeme prestanka, najvjerojatnije ete se buditi mislei na
ovaj koncept, moda sa velikom odlunou, a moda sa strepnjom.
U svakom sluaju, to je imperativ kojem ste posvetili veliki dio panje
u dostizanju ovog uzvienog cilja. Strane udnje izazvane ovisnou
su zahtijevale da skupite svu motivaciju kako biste pobijedili naizgled
neodoljivu elju da uzmete cigaretu. Razumjeli to ili ne, ponovno
uvravanje odluke da ne puite im se probudite je od bitne
vanosti u poetnom periodu.
injenica je kako ponavljanje koncepta Danas neu puiti nije
bitno samo kad tek prestanete puiti. Trebate ovo sebi ponovljati
nakon buenja sve do kraja ivota. Svaki dan trebate poeti sa Danas
neu puiti. Jednako bitno, svaki dan biste trebali zavriti tako to
ete estitati sami sebi i biti ponosni i osjeati zadovoljstvo to ste
postigli tako vrijedan cilj.
Godinama i desetljeima nakon uspjenog prestanka, svaki dan
dok diete i dok mislite postoji mogunost povratka puenju. Ovisnost
o nikotinu je jaka kao i ovisnost o alkoholu ili nekoj nedoputenoj
drogi. in puenja je proimao skoro svaki aspekt vaeg ivljenja.
Moda dopustite da zadovoljstvo postignutim popuni prazninu koja
je ostala iza ovisnosti tako to ete zanemariti trud i vrijednost koja
je pratila prevazilaenje te ovisnosti. To e uzrokovati da vam gard
padne i moda ponete zaboravljati zato ste prestali puiti. Moda
vie neete prepoznavati mnoga fizika, drutvena i ekonomska
poboljanja koja ste dobili nepuenjem.
Jednog dana kad puenje bude dio davno zaboravljene prolosti
koja nema nikakve veze sa vaim trenutnim statusom, pomisao na
cigaretu moda bude popraen prilikom da neduno posegnete za
jednom. Moda za vrijeme nekog beznaajnog drutvenog dogaaja,
a moda za vrijeme neke bitne krizne situacije. U svakom sluaju, svi
elementi su na mjestu. Motiv, razlog i prilika su tu, razumijevanje i
poznavanje ovisnosti nisu tu. Uzeli ste dim.
Sada se aktiviraju neka nova pravila. Vae tijelo zahtijeva nikotin.
Ranije uspostavljeni procesi su ponovno zapoeti, i ak i ako to ne
shvaate, desio se povratak ovisnosti. elja da se stanje vrati na staro
je nadjaana zahtjevima koje tijelo ima za nikotinom. Neete imati
kontrolu nad fiziolokim procesima koji su pokrenuti. Uskoro e se
va um pokoriti onome to vae tijelo diktira.
Veoma je vjerojatno kako ete osjeati veliku tugu i aljenje.
Osjeaj krivnje i neuspjeha e vas proganjati. Uskoro ete se zatei
kako sa tugom mislite na dane kada ste jedva i pomiljali na cigarete.
Ali ti dani e uskoro postati blijeda slika iz prolosti. Tjedni, mjeseci
ili ak desetljea mogu proi prije nego skupite snagu za jo jedan
ozbiljan pokuaj prestanka. Naalost, moda nikad vie neete imati
odgovarajuu snagu, inicijalnu motivaciju ili, to bi bilo tragino,
priliku da opet prestanete. Dijagnoza neizljeive bolesti ili iznenadna
smrt mogu preduhitriti budui pokuaj prestanka, koji se tako nikada
nee realizirati.
Nemojte si dozvoliti da budete zarobljeni u ovakav tragini
scenario. Aktivno teite tome da ostanete slobodni od ovisnosti i
imajte na umu sve fizike, emocionalne, ekonomske, profesionalne
i drutvene prednosti injenice kako niste aktivni pua. Uvijek
zaponite dan izjavom Danas neu puiti. Uvijek zavrite dan sa
estitkom i osjeajem ponosa i postignua jer ste jo jednom pobijedili
u svakodnevnoj bitci sa svojom ovisnou. I uvijek upamtite da
izmeu buenja i kraja dana NIKADA NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Minimiziranje najeih nuspojava vezanih za prestanak
puenja
Razina eera u krvi veoma opadne u poetku prestanka puenja.
Najee se nuspojave koje se deavaju u prva tri dana mogu svesti
na probleme sa koliinom eera u krvi. Simptomi poput glavobolje,
potekoa u koncentraciji, vrtoglavice, poremeaja u percepciji
vremena, i stalnu elju za slatkim koju mnogi imaju, su esto povezani
sa nedostatkom eera. Simptomi nedostatka eera u krvi su u
osnovi isti kao simptomi koje doivimo kad imamo manjak kisika,
slino reakcijama koje imamo na velikim visinama. Neadekvatna
opskrba eerom ili kisikom znai da mozak ne dobija dovoljno goriva.
Ako ima dovoljno jednoga, a nedovoljno drugoga, mozak ne moe
funkcionirati na optimalnom nivou. Kada prestanete puiti, opskrba
kisikom je esto bolja nego to je bila godinama, ali sa ogranienom
opskrbom eera nije mogue pravilno pogoniti mozak.
Nisu cigarete stavljale eer u va krvotok; radi se o tome da je
stimulirajui efekt nikotina utjecao na nivo eera u krvi. Cigarete
su utjecale da tjelo ispusti zalihe eera i masti u krvotok. Na taj
nain su ubijale elju za jelom, jer su utjecale na centre za sitost
u hipotalamusu. to se tie nivoa eera u krvi, nikotin je puno
efikasniji od hrane. Ako koristite hranu kako bi podignuli nivo eera
u krvi, potrebno je i do dvadeset minuta od gutanja hrane do trenutka
kada dolazi do isputanja u krvotok, to predstavlja trenutak kada
e mozak dobiti svoje gorivo. Cigarete imaju takav uinak da tijelo
isputa vlastite zalihe eera, ali ne za dvadeset minuta nego za
nekoliko sekundi. Zapravo, vae tijelo godinama nije isputalo eer
u krvotok na normalan nain, nego uz pomo nikotina.
Zbog ovoga se mnogi ljudi ponu pretrpavati hranom kad
prestanu puiti. Ponu osjeati simptome smanjenja koliine eera u
krvi i automatski posegnu za neim slatkim. Nakon to pojedu, i dalje
osjeaju simptome. Naravno da osjeaju, jer im treba minut do dva
da neto pojedu, a jo 18 minuta da se koliina eera u krvi povea.
Poto im odmah nije bilo bolje, oni pojedu jo malo. Nastavljaju
konzumirati sve vie i vie hrane, minut za minutom, dok se ne ponu
osjeati bolje. Ponavljamo, potrebno je 20 minuta od prvog zalogaja
do probavljanja i podizanja nivoa eera u krvi. Ljudi mogu pojesti
mnogo hrane za 20 minuta, i misle kako je sva ta hrana potrebna
kako bi se osjeali bolje. Ovo se moe ponoviti vie puta tijekom
dana, ime se unosi mnogo dodatnih kalorija i stvara se realan rizik
od prekomjerne teine.
Kada odjednom prestanete puiti, tijelo se nae u nekoj vrsti
gubitka, ne znajui kako normalno funkcionirati, jer godinama nije
imalo priliku normalno funkcionirati. Tijelu je obino potrebno do tri
dana da se prilagodi i pone pravovremeno isputati eer u krvotok.
Bez dodatnog hranjenja, tijelo e shvatiti kako efikasnije regulirati
nivo eera u krvi.
Moda ete otkriti kako morate promijeniti neke prehrambene
navike, tako da budu normalne. Pri tom normalno ne znai ono to
ste radili kao pua, nego ono to ste radili prije nego ste poeli
puiti, sa uraunatim promjenama koje nastaju zbog starenja. Neki
ljudi nisu nita jeli prije veeri, dok su puili. Ako to pokuaju nakon
to prestanu puiti, osjetit e posljedice pada nivoa eera u krvi. Ne
radi se o tome da neto sada nije u redu s njima, nego o tome da su
bili abnormalni kao puai. Ovo ne znai kako sada trebaju jesti vie,
nego samo redistribuirati obroke tako da dobiju doze eera ee
tijekom dana, ba onako kako je priroda oduvijek i htjela.
Kako biste umanjili efekte niske razine eere u krvi, moete piti
voni sok tijekom prvih nekoliko dana. Nakon etvrtog dana ovo
ne bi trebalo biti potrebno jer bi tijelo trebalo moi samo regulirati
nivo eera, pod uvjetom da vam je ishrana normalizirana. Ukoliko
nakon treeg dana imate probleme za koje se ini kako imaju veze sa
eerom, moda ne bi bilo loe porazgovarati sa doktorom i potraiti
savjet strunjaka za prehranu. Kako biste omoguili svome tijelu
da ima stalnu kontrolu nad koliinom glukoze (eera) u mozgu
Kako napraviti da mi lanovi obitelji i prijatelji prestanu
puiti?
Ovo je pitanje koje mi uspjeni polaznici esto postave kada ele da
se njihovi najblii oslobode svoje smrtonosne ovisnosti o cigaretama.
Naalost, nema jednostanvnog rjeenja. Puai e nastaviti puiti
dok ne budu spremni prestati. Maltretiranje, prijetnje, vrijeanje,
unitavanje ili skrivanje cigareta ine da se pua osjea ozlojeeno
i obino reztultira veim konzumiranjem iz inata. Ovo nisu metode
koje trebate izabrati.
Jedna metoda koju preporuujem je razumijevanje. Puai ne
pue jer su glupi. Ne pue jer su zli i odvratni i ele nauditi obitelji i
prijateljima. Pue jer su ljudi, i kao ljudi ine greke. Jedna greka zbog
koje su svi puai krivi je eksperimentiranje sa veoma adiktivnom i
opasnom drogom - nikotinom. Mnogi od njih su poeli puiti prije nego
to su opasanosti bile poznate. Kada su saznali za opasnosti, moda
su pokuali prestati, ali nekima nije bilo lako. Navueni su na drogu,
i potrebna je jaka odlunost i sustav podrke kako bi se prevazile
poetne tekoe koje se deavaju tijekom procesa prestanka puenja.
Najbolja podrka koju moete ponuditi svojim blinjima je ljubav,
strpljenje i razumijevanje, kao i to da puaima pokuate to vie
olakati ivot prvih nekoliko dana. Pua koji prestaje moe imati
ozbiljne izljeve emocija i biti osjetljiv, depresivan, ak iracionalan.
Sve ovo su efekti odvikavanja od nikotina. Mnogi lanovi obitelji i
prijatelji e im rei da radije pue nego da se ponaaju tako. Ukoliko
bi se radilo o lijeenim alkoholiarima, sigurno im ne bi ponudili pie.
Ukoliko bi se radilo o reakcijama na kemoterapiju, sigurno im ne bi
rekli da odustanu i rtvuju ivot zbog trenutne zadovoljtine lanova
obitelji. Naalost, mnogi lanovi obitelji i prijatelji ne shvaaju
prestanak puenja dovoljno ozbiljno. Ovdje se ne radi o jednostavnoj
maloj gnjavai kao to je grienje noktiju. Radi se od snanoj i
smrtonosnoj ovisnosti. Oni imaju stvarnu fizioloku potrebu kao i
duboko ukorijenjenu psiholoku ovisnost. Ohrabrite ih koliko god
moete. Budite tolerantni na njihove privremene izljeve emocija.
Uskoro e se vratiti u normalu, a vi ete imati osobno zadovoljstvo, jer
ete znati kako ste im pomogli prilikom jednog od najveih izazova u
njihovim ivotima - prestanak puenja.
Dok nepuai mogu ponuditi ljubav, strpljenje i razumijevanje, vi,
kao bivi pua, imate jedinstvenu sposobnost biti odlina podrka
i dobar izbor informacija za prestanak puenja. Znate kako je bilo
puiti. Znate koliko je ljepe ii kroz ivot kao bivi pua. Podijelite
to znanje. Budite iskreni - ako jo uvijek imate misli o cigareti, recite
im, ali razjasnite im kakve su te misli. Ukoliko ste tipini bivi pua,
misli se javljaju prilino rijetko, a i kad se dese traju samo nekoliko
sekundi i samo su prolazna elja, a ne stvarna epizoda potrebe za
cigaretom, kao to je bilo u prvim danima prestajanja.
Ljudi koji prestaju puiti trebaju znati ovaj prirodni evolucijski
proces od puaa do biveg puaa. Kada dobiju potrebu za cigaretom
nakon prva dva tjedna, vie ne doivljavaju fizike simptome
odvikavanja, nego reaguju na psiholoki okida. Prvi puta doivljavaju
neku novu situaciju bez cigarete. Potreba e proi i nauit e kako se
nositi sa svim buduim slinim iskustvima kao nepua, bez neugode.
Podijelite s njima informaciju koju mi dijelimo s vama. Dajte im
istu podrku kao to su drugi bivi puai dali vama. Najvanije,
jednom kada prestanu, povremeno im pruite podrku tako da znaju
kako mislite na njih, i uvijek im ponovite koncept koji garantira
uspjeh - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Mogu li ljudi prestati puiti i nastaviti piti alkohol?
Ima vie skupina ljudi koje treba uzeti u obzir kada se radi o
uzimanju alkohola i prestanku puenja: ljudi koji nikada u ivotu nisu
popili ni aicu; ljudi koji uistinu povremeno piju; ljudi koji smatraju
kako povremeno piju, ali moda imaju problem sa piem; ljudi koji
znaju kako su alkoholiari i koji su prestali piti; ljudi koji su aktivni
alkoholiari. Za svaku od ovih skupina postoje razliite stvari koje
treba razmotriti prilikom prestanka puenja.
Ljudi koji ne piju
Najjednostavnija skupina su naravno ljudi koji ne piju i ne planiraju
piti. Nema nita oko ega treba brinuti to se tie konzumiranja
alkohola za vrijeme prestanka puenja.
Ljudi koji povremeno piju
Ljuti koji povremeno piju mogu i dalje tako piti bez rizika od
povratka puenju, ali mentalna priprema im moe biti jako bitna.
Prilikom SVAKE situacije u kojoj e piti se trebaju podsjetiti kako su
lijeeni ovisnici o nikotinu i kako e cijeli ivot biti lijeeni ovisnici o
nikotinu. Iako ovaj koncept moda ne zvui sjajno, sigurno je bolje
od toga da budete aktivni ovisnik o nikotinu. Biti lijeeni ovisnik o
nikotinu nema nikakvih znakova ni simptoma niti ikakvog utjecaja na
zdravlje, ak ni na drutvena deavanja. Biti aktivni ovisnik o nikotinu
znai unitavati tkivo sa svakim dimom, trpati u sebe kancerogene
kemikalije sa svakim dimom, napadati srce i cirkulatorni sustav sa
svakim dimom, plaati sa svakim dimom, i smrdjeti sa svakim dimom.
Za ove ljude je vano znati kako sve to su radili kao puai, mogu
raditi i kao bivi puai. Samo se moraju nauiti kako. Postoje stvari
koje ljudi koji prestaju puiti moraju brzo ponovno nauiti, npr. kako
jesti, kako spavati, ii u toalet, disati i slino. Ove stvari su potrebne
od prvog dana. Iako se mogu pokuati opirati, ne mogu to dugo initi
i ubrzo e morati razbiti asocijaciju na puenje koja im se javlja kada
rade neku od tih stvari.
Neke druge stvari se stave po strani i nisu dovoljno bitne za rano
suoavanje. Stvari poput kuanskih poslova, ienja, pranja zuba,
odlaska na posao, rada na poslu. Iako je tono kako osoba nee
umrijeti ako prestane raditi jednu ili vie ovih aktivnosti na dan ili
dva, ako ih predugo odloimo stvorit emo si probleme koji e biti
prilino neugodni za rjeavanje. Pored toga to prijete financijama
i ine da osoba izgleda aljkavo, ako ih predugo odlae osoba se
moe uplaiti kako vie nikad nee biti sposobna raditi te aktivnosti.
Moramo ponoviti, sve to je netko radio kao pua moe raditi i kao
bivi pua, samo se mora nauiti kako.
Kada doemo do stvari koje su manje bitne, poput gledanja
televizije, sportova, kartanja, izleavanja, i da, pijenja s prijateljima,
stvari koje nisu bitne za preivljavanje i zapravo stvari koje moda
i nisu dobre za osobu, istina je kako i te stvari moe raditi kao bivi
pua.
Isti proces vrijedi, naravno. Mora se nauiti kako. Predugo
sputavanje moe stvoriti osjeaj straha, osjeaj kako neku aktivnost
vie nije mogue raditi. Ovo jednostavno nije istina. Osoba moe
ivjeti isto kao prije nego je prestala puiti, ako tako izabere. Opijanje
je specijalni sluaj jer je asocijacija jaka i po prirodi smanjuje
sposobnost rasuivanja. ini da ljudi rade neke iracionalne stvari.
Puenje moe biti jedna od tih stvari. Zbog toga, najbolje je da ljudi
ponu polako, za poetak u sigurnom okruenju.
Ovi ljudi bi se vjerojatno trebali ograniiti na jedno pie kada
prvi put izau vani, samo da si pokau kako mogu popiti pie bez
puenja. Takoer, trebali bi to uraditi sa nepuaima i sa ljudima koji
im pruaju podrku. Ovo je mnogo sigurnija situacija u poetku, nego
da idete piti sa prijateljima koji pue i koji su vam moda zavidni
zbog prestanka, i koji, isto zbog opijanja, moda imaju smanjenu
sposobnost rasuivanja. To se moe manifestirati tako to e vas
nagovarati na puenje u trenucima kad ste ranjivi.
Budui bivi pua e se moi nositi i sa takvim okruenjem, ali
je najbolje poneti polako, raskidajui neke asocijacije u sigurnom i
kontroliranom okruenju. injenica je, ipak, kako e do kraja ivota
trebati imati podignut gard, na neki nain se podsjeajui razloga
zbog kojih su prestali puiti, i vanosti toga da nastave bez cigareta,
svaki put kad idu piti. To e ih pripremiti da se mnogo bolje suoe sa
moguim problemom.
Ovi ljudi trebaju rasporediti vrijeme kako im odgovara, no to
prije urade neke stvari, poput prvog opijanja, prije e sebi dokazati
kako se ivot bez problema nastavlja i nakon puenja.
Ljudi koji imaju problem sa piem
Sljedeu skupinu ine ljudi koji za sebe smatraju kako povremeno
piju, ali zapravo imaju problem sa piem. To su ljudi koji ne mogu
piti kontrolirano, ili ije je opijanje u nekom periodu ivota
negativno utjecalo na njihovo zdravlje ili im je izazvalo ekonomske,
profesionalne, osobne ili probleme sa zakonom.
Ovi ljudi trebaju dobro i dugo razmsliti o tome imaju li problem
sa piem ili se moda radi o alkoholizmu. Ukoliko osoba kae da
zna kako e je pie natjerati da uzme cigaretu i vrati se puenju, i
nakon toga uzme pie i zapali, onda u stvari ima problem sa piem jer
odluuje dati svoje zdravlje kako bi mogla piti.
Lijeeni alkoholiari
Osoba koja je bila alkoholiar pa prestala piti vjerovatno ima
duboko razumijevanje problema ovisnosti. Da nema, ne bi mogla
uspjeno prestati. Ljudi koji se uspjeno lijee od alkoholizma
vjerovatno razumiju koje su implikacije uzimanja jednog pia, ili
samo jednog gutljaja.
Sve to osoba treba uraditi kako bi prestala puiti je prenijeti
svoje iskustvo i znanje sa alkoholom, primjenjujui je na nikotin. Isti
problem ovisnost. Isto rjeenje prestati dostavljati nikotin u sustav.
Lijeeni alkoholiar e se vjerojatno plaiti prestajanja puenja, jer
e misliti kako ivot vie nikada nee biti isti bez puenja. Velike su
anse kako su isti strahovi postojali i kada je bilo rijei o prestanku
opijanja. Lijeeni alkoholiar je bio u pravu kada je mislio kako e mu
ivot biti drugaiji. Po svemu sudei je postao neuporedivo bolji. Isto
vrijedi i za prestanak puenja.
Uvijek to ovako kaem. Tretirajte ovisnost kao da je ovisnost i
osoba e nauiti kontrolirati je. Tretirajte ovisnost kao lou naviku
i osoba nee imati nikakve anse. Koritenje nikotina je ovisnost.
Ukoliko lijeeni alkoholiar iskoristi svoje razumijevanje ovisnosti
na nikotinu, bit e u redu.
Trebam istaknuti kako kod osoba koje prestaju puiti nakon to su
prestale sa koritenjem neke druge supstance, obino im prestajanje
puenja ide tee. Puenje mu je moda bilo oslonac koji je pomogao
da se odvikne neega drugoga. Sada kad prestaje puiti, ne samo da
se rjeava ovisnosti, nego pokuava ukloniti i oslonac za koji smatra
kako je pomogao u rjeavanju druge ovisnosti.
Iako je moda tee u poetku, ljudi koji su se oporavili od
alkoholizma ili neke druge ovisnosti mogu biti spremniji na uspjeh
nego prosjena osoba koja prestaje puiti, jer razumiju ovisnost.
Ukoliko osoba koja prestaje puiti usmjerava svoj alkoholiarski
program na lijeenje ovisnosti, onda e joj dobro ii i sa oporavkom
od ovisnosti o nikotinu.
Alkoholiari
Zadnja skupina ljudi su aktivni alkoholiari koji ele prestati
puiti. Kada se radi o ovisnosti o nikotinu, sve to ovi ljudi trebaju
uraditi je prestati unositi nikotin u krvotok. Ima li jo stvari kojih bi
se ovi ljudi trebali rijeiti nakon to prestanu puiti? Naravno da ima.
Ukoliko je osoba imala dijabetes dok je puila i nije pazila na
prehranu, vjerojatno e morati kontrolirati unos eera nakon
to prestanu puiti. Stvar je u tome da su trebali kontrolirati unos
eera jo dok su puili. Prestanak puenja to ne mijenja. Isto je i sa
alkoholom, ako netko ima problem sa piem prije prestanka, imat
e problem sa piem i kada prestane. I dalje, sve to osoba koja ima
problem sa piem treba uraditi kako bi se skinula s nikotina je da se
skine s nikotina. Problem sa piem i dalje ostaje i treba ga se rijeiti.
Osoba koja shvati kako ima problem sa piem i u isto vrijeme
eli prestati puiti trebala bi prestati sa oboje u isto vrijeme ili prvo
dovesti pie pod kontrolu. Jedini razlog zbog kojeg ovo govorim je taj
to programi za lijeenje alkoholizma skoro uvijek savjetuju ljudima
koji su tek prestali puiti da ponovno ponu puiti. Kroz godine sam
imao aktivne alkoholiare, ljude koji su jasno priznavali kako imaju
problem sa piem, ali su prvo htjeli prestati puiti.
Stvarno sam ih pokuao uvjeriti da se lijee i od alkoholizma u isto
vrijeme, ali ih nisam mogao najterati. Vie nego jednom sam vidio
kako ljudi stvarno prestanu puiti, ne pue mjesecima, neki i due, i
na kraju dou u program za lijeenje alkoholizma, samo kako bi dobili
savjetnika koji e im rei kako se ne moe prestati piti i puiti u isto
vrijeme, i koji e ih ohrabriti da ponovno ponu puiti. Upratite slijed
dogaaja ovdje, bivi pua je bez nikotina dui vremenski period, ali
savjetnik je rekao kako se ne moe prestati oboje odjednom. Tuno
je to najvei broj programa za odvikavanje od alkohola i droga ne
prepoznaje puenje kao jo jednu ovisnost.
Neete esto vidjeti savjetnika za rjeavanje problema koji kae
kako ne moete prestati sa alkoholom i sa heroinom odjednom, pa
ako ste skinuti sa heroina est mjeseci i sad elite prestati piti, trebali
biste uzeti malo heroina dok vam alkohol ne izae iz sustava.
U konanici, postoje druge stvari s kojim se bivi puai trebaju
suoiti, ali ne kako bi odrali prestanak puenja, nego kako bi odrali
svoje zdravlje ili kontrolirali neke druge probleme. Kako bi uspjeno
prevazili puenje i zatoili ovisnost o nikotinu, drite se odluke da
NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Zamjenski oslonci
Brate, kako sam se napila danas, entuzijastino izjavi uesnica
terapije, Ali nisam puila!. Bila je tako ponosna zbog svoga
postignua. Cijela dva dana bez ijedne cigarete. Za nju, biti mrtvo
tijelo je bila sigurna alternativa smrtonosnim efektima cigareta.
Samo 24 sata ranije sam posebno istaknuo opasnosti koje donosi
zamjena jedne ovisnosti drugom. Prilikom prestajanja puenja
osoba ne bi trebala koristiti nikakve oslonce koji mogu biti opasni ili
adiktivni, ali nju nije bilo briga. Rekla je: Ve imam problem sa piem,
i ne moe biti gore ako se napijem da bih prestala puiti. Dvadeset
minuta nakon poetka terapije ustala je, onesvijestila se i morali smo
je iznijeti vani. Prestajanje puenja koritenjem zamjenskih oslonaca
nosi razliite razine rizika. Okretanje nekoj drugoj adiktivnoj
supstanci, ak i ako je legalna ili ako vam je propisana, nosi rizike
nove ovisnosti. U mnogim takvim sluajevima konani rezultat bude
jo vei problem nego to je bilo puenje. Nova ovisnost moe unititi
ivot, i kada doe vrijeme da se nosite sa novom ovisnou, esto
doe do povratka cigaretama.
Okretanje hrani, posebno slatkiima, esto rezultira psihlolokom
potrebom to dovodi do prekomjerne teine. Rizik od prekomjerne
teine je beznaajan u usporedbi sa opasnostima koje idu uz cigarete.
Bivi pua bi se morao udebljati preko 35 kilograma da stvori
jednaku opasnost po zdravlje kao to je stvaraju cigarete, ali dobijanje
na teini esto stvara paniku i frustraciju koja osobu moe navesti da
zakljui kako e radije biti mravi pua nego pretili bivi pua.
Zabluda koja biveg puaa navodi na ovaj zakljuak je ta kako
ima samo dva izbora puiti ili jesti vie. U stvarnosti, postoje i drugi
izbori. Jedan od njih je nepuenje i jedenje slino onome koje su
prakticirali dok su puili. Drugi je poveanje razine fizike aktivnosti
kako bi se kompenzirale dodatne kalorije.
Neki ljudi se okrenu zdravoj alternativi kao osloncu, npr. tranju
ili plivanju. Ove aktivnosti imaju mali rizik i esto su fiziki korisne, ali
ako ih koristimo kao zamjenski oslonac u odravanju apstinencije od
puenja, postoji jedna bitna prijetnja. Kao i sa drogama, alkoholom,
ili hranom, kada doe dan da morate prestati sa aktivnou, naizgled
uspjean bivi pua e esto pokleknuti i zapaliti. Nekad e malo
uganue zgloba privremeno stopirati tranje, ili e infekcija uha
poremetiti plivanje. Ono to je trebalo biti manja neugodnost zavri
kao tragedija povratak cigaretama. Bivi pua vjeruje kako ima
samo dvije opcije puenje ili vjebanje. U realnosti, ima i trea
opcija, ne puiti i ne raditi nita. Ovo ne znai da bivi pua ne
treba poeti vjebati nakon to prestane. Ali vjebe treba raditi zbog
vlastitog zadovoljstva i zbog pravih benefita koje vjebanje donosi.
Bivi pua treba vjebati jer eli, a ne jer mora. Ukoliko ete koristiti
oslonac, osigurajte se da ete ga moi koristiti do kraja ivota bez
ikakvih ometanja. Neki koji ne nosi nikakve rizike i moe se raditi
bilo kad, bilo gdje. Otprilike jedini oslonac koji je blizu da ispuni
ove uvjete je disanje. Onog dana kada prestanete disati, puenje e
vam biti najmanji problem, ali do tog dana, da biste ostali slobodni
od cigareta sve to trebate uiniti je NIKADA VIE NE UZMETI NI
JEDAN DIM!
Farmaceutski oslonci
Zbog nedavnog izlaska Nicorette, gume za vakanje koja sadri
nikotin, osjeam kako je potrebno dati posebno upozorenje svim
polaznicima terapije koji razmiljaju o eksperimentiranju sa ovim
proizvodom. vaka je predviena za koritenje od strane puaa
da olaka simptome koji se javljaju tijekom inicijalnog prestanka
puenja. Ali bivi pua ponekad pomisli na cigaretu mjesecima
ili ak godinama nakon prestanka. On e moda pomisliti da je ta
elja uzrokovana nekim zaostalim fiziolokim utjecajem. Ova misao
moe dovesti do ideje kako e koritenje gume za vakanje pomoi
da se rijei elje. Stvarni razlog zbog koje je pomislio na cigaretu je
psiholoki okida. Neka situacija, osoba ili dogaaj je uzrokovala
misao na cigaretu. Iako ovi povremeni okidai mogu biti dosadni,
oni prou za nekoliko sekundi i ne ponavljaju se satima, danima ili
tjednima.
Ukoliko bivi pua uzme gumu za vakanje, rezultat e biti
tragian. Jednom kada uzme prvu vaku, njegova ovisnost o nikotinu
e se ponovno uspostaviti. Ponovno e biti u stanju odvikavanja od
nikotina. Onda e imati izbor potpuno se vratiti puenju ili ponovno
proi kroz dva tjedna odvikavanja od nikotina.Sve to zbog toga to
je htio olakati misao o cigareti, misao koja bi trajala svega nekoliko
sekundi. ak i namjerno koritenje gume za vakanje donosi
odreene probleme. Mnogi misle kako e vaka biti udotvorni lijek
za jako ovisne puae. Upozorenje ide i svim puaima koji misle
kako e im ovo pomoi da se rijee cigareta. Iako vaka moe ublaiti
simptome odvikavanja, to radi uz odreenu cijenu. Normalno, kada
pua prestane puiti, fizika neugodnost e biti najvea u prva 72
sata i potpuno e proi unutar dva tjedna. Iako prva tri dana mogu
biti traumatina, sa dobrom podrkom svaki pua moe uspjeno
proi ovaj period.
Koritenje gume za vakanje moe ublaiti inicijalne simptome.
Bivi pua moe nastaviti vakati vake mjesecima, nikada ne
dostiui vrhunac odvikavanja. Poto nikotin u krvi nije jednak koliini
koju dobija cigaretama, niti je sasvim napustio tijelo, on kronino
osjea manje posljedice odvikavanja. Kada konano prestane koristiti
vaku, vjerojatno e doivjeti iste simptome odvikavanja koje je na
poetku osjeao kad je tek prestao.
vaka moe pomoi ovisnom puau razbiti neke od psiholokih
ovisnosti i uvjetnih odgovora prije nego to doivi potencijalno teko
odvikavanje. Ali cijena ublaavanja inicijalnih simptoma je produeno
kronino odvikavanje nakon kojeg e slijediti vrhunac odvikavanja
nakon to se prestane koristiti vaka. Ovo predstavlja veliku koliinu
dugotrajne neugodnosti koja se mogla izbjei ako dopustite tijelu da
se rijei nikotina tako to ete prestati puiti na suho.
Kada prestanete puiti, rjeavate se ovisnosti o nikotinu. Sve dok
drite nikotin van tijela nikad se neete morati brinuti o utjecajima
puenja na zdravlje niti o odvikavanju od nikotina. Ako elite ostati
slobodni, ne kuajte gumu za vakanje, a to se tie cigareta, cigara ili
lula NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
NAPOMENA: Ovaj lanak je originalno objavljen 1984. Otada,
vei broj slinih proizvoda (flastera, vaka, drugih naprava koje se
trenutno proizvode), se pojavio kao pomo u prestajanju puenja. Isti
princip vrijedi za sve oni samo koriste drugi nain za dostavu droge
nikotina. Ukoliko pua jednostavno prestane, simptomi odvikavanja
e biti na vrhuncu i poeti opadati unutar 72 sata. Koritenje ovih
proizvoda e nepotrebno produiti proces odvikavanja i poveati
trokove.
Farmaceutska pomagala: produavanje simptoma odvika-
vanja
Mogla bih vam zavrnuti vratom! Kakvo je ovo 72satno smee
o kojem propovijedate. Nije mi nita bolje! Lagali ste mi od prvog
dana! Ova topla dobrodolica mi je upuena u nedjelju naveer od
strane jedne bijesne polaznice terapije. Naravno, imala je sve razloge
biti ljuta. Biti pet dana konstantno u stanju odvikavanja je dovoljno
da osoba izgubi smirenost.
Iako je imala puno pravo na ljutnju, ta ljutnja je bila usmjerena
na pogrenu osobu. Mogla je samo sebe kriviti za svoju produenu
agoniju. Za razliku od veine iz njene grupe, ona nije bacila sve
cigarete koje je imala u utorak naveer. Umjesto toga, ispuila je
par cigareta tu veer. U srijedu je uzela nekoliko guma za vakanje
Nicorette. Onda sam joj rekao kako se zbog unoenja nikotina vratila
na poetnu toku. I tad je bila ljuta na mene, takoer. Pitala se otkud
mi pravo rei joj kako ne uspijeva, ali je rekla da e baciti cigarete i
rijeiti se vaka.
Naalost po nju, nije se rijeila vaka i nastavila je koristiti par
komada dnevno. Idua tri dana su bila uasna. Svaku no je dolazila
na sastanke i ogoreno se alila. Ovo nije nita neobino, mnogi ljudi
se pate prva tri dana.U subotu, ona se i dalje alila, ali je znala kako je
prestala dan kasnije od ostalih, pa je ovo bilo za oekivati. U nedjelju
je ve trebalo biti malo bolje. Nije bilo tako, i ona je kljuala.
Rekao sam joj kako vaka produava proces odvikavanja. Ali to
je samo par komada, i nije isto kao da puim. Njen propust je bio u
tome to nije shvaala kako joj ovo izaziva cijeli problem. vakanje
vake je isto kao uzimanje par dimova. Unosila je malu koliinu
nikotina nedovoljnu da dostigne razine koje joj trebaju, ali dovoljne
da ponovno uspostavi ovisnost i izazove kronine simptome
odvikavanja.
Nakon objanjenja i dalje je bila prkosna. Nije htjela prihvatiti
da joj vake prave problem. Idueg dana, ipak, vratila se na terapiju.
Svi drugi uesnici su uspjeno proli prvi vikend. Svi su govorili o
tome kako i dalje ponekad poele cigaretu, ali nisu vie patili od
snanih elja za cigaretom kao u prvih nekoliko dana. Kao i obino
na terapijama, bili su vidiljivo mirniji i entuzijastini zbog napretka
koji su postigli.
Skoro svi u grupi su izraavali sline stavove. Svi osim nae
prijateljice sa vakama, koja se i dalje ogoreno alila. I dalje je
inzistirala na tome kako treba cigaretu ili vaku kako bi prestanak
puenja bio mogu i podnoljiv. Na poetku sastanka pokuala je
monopolizirati situaciju, ali je uskoro uvidjela da grupa nema elje
sjediti i sluati njene albe o strahotama prestanka. To je za njih bila
prolost, i imali su znaajnije stvari za rijeavati.
Na kraju, nakon to je sjela i sasluala sve pozitivne osjeaje koje
su izrazili ostali uesnici, poela je shvaati kako je jedina koja se pati.
Naa predvianja o poputanju simptoma odvikavanja nakon 72 sata
su bila tona. Jedina razlika izmeu nje i ostatka grupe je u njenom
puenju nekoliko cigareta i koritenju nikotinske gume za vakanje.
Prestajanje puenja treba raditi na nain koji je jednostavan i
efikasan koliko god je to mogue. Obustavite unos nikotina u bilo
kojem obliku. U roku od nekoliko dana simptomi odvikavanja e
popustiti, a u roku od dva tjedna e potpuno nestati. Zatim, kako biste
izbjegli da ikad opet morate prestati puiti NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM!
NAPOMENA: Ovaj lanak je originalno objavljen 1986. Otada, vei
broj slinih proizvoda (flastera, vaka, sprejeva i inhalatora koji se
trenutno proizvode), se pojavio kao pomo u prestajanju puenja. Isti
princip vrijedi za sve oni samo koriste drugi nain za dostavu droge
nikotina. Ukoliko pua jednostavno prestane, simptomi odvikavanja
e biti na vrhuncu i poeti opadati unutar 72 sata. Koritenje ovih
proizvoda e nepotrebno produiti proces odvikavanja i poveati
trokove.
Jednostavan izlaz!
Jeste li uli za gospou koja je odjednom poela dvije dijete
za mravljenje? Radei obje odjednom mogla je jesti dovoljno, a
zakljuila je kako e smrati dvaput bre. Ova aljiva pria ilustrira
jedan ozbiljan zakljuak. Ljudska priroda nalae da traimo najlaki
i najbezbolniji put kada pravimo neke promjene. Naalost, ono
to je najlake nije uvijek najbolje. Da se ova gospoa oslonila na
ovakvu uvrnutu logiku, ne samo da ne bi izgubila na teini, nego
bi vjerojatno teila vie nego kad je poela sa dijetama. Iako se ova
pria ini pretjeranom, mnogi ljudi koji pokuaju slijediti medicinski
nedokazane i kontroverzne dijete obino zavre upravo ovako.
Gubljenje teine nije jedina situacija u kojoj se ljudi oslanjaju
na tehnike koje ne donose uspjeh. Puenje cigareta je problem za
koji ljudi pokuavaju nai razliita rjeenja. Ljudi uvijek trae nove
i lagane naine da prestanu puiti. Mnogi bihevioralni znanstvenici
su vjerovali kako je puenje samo naueni obrazac ponaanja. Da je
to stvarno tako, danas bi bilo mnogo razliitih pristupa odvikavanju.
Tehnike za modifikaciju ponaanja kao to su smanjenje koliine
ili izlaganja supstanci ili situaciji, terapija averzije, hipnoza,
akupunktura, biljeenje aktivnosti, desenzitizacija i bezbrojni drugi
pristupi se godinama koriste da se ljudi odue neeljenih obrazaca
ponaanja.
Puenje cigareta nije jednostavno naueno ponaanje ili loa
navika. To je kompleksnija, snanija, i najgore od svega, smrtonostnija
nego gotovo sve loe navike. Puenje cigareta je ovisnost. Ova injenica
postaje prilino evidentna prvi dan svake terapije koju odravam.
Svaka osoba iz grupe se moe sjetiti neke prie koja pokazuje kako je
do neke mjere ta osoba bila kontrolirana cigaretama. Neki su ili tako
daleko da su kopali po kantama za smee usred noi traei cigarete.
Drugi su uzimali opuke iz prljavih pepeljara. Neki su kriomice
puili dok su bili u bolnici zbog bolesti izazvane puenjem, iako im je
njihov doktor strogo zabranio puenje. Nakon ovakvih dramatinih
iskustava, malo ljudi se uope raspravlja kako ovisnost o cigaretama
ima veliku kontrolu nad puaem.
Ovisnost ne reagira na pristupe smanjenja unosa. Ovisnost
se ne moe svesti na kontrolirano koritenje supstance. Ako ljudi
pokuaju tretirati ovisnost kao lou naviku, ovisnost e pobijediti.
Ako, s druge strane, tretiraju ovisnost kao ovisnost, imaju dobre
anse za pobijedu. Jednom kada je osoba ovisna o nekoj supstanci,
mora u potpunosti izbjei bilo kakvo koritenje te supstance ili e se
vratiti u punu ovisnost. Ova izjava vrijedi za alkohol, heroin, nikotin,
i mnotvo drugih droga.
to se tie nikotina, ako pua prestane na suho prei e najjae
simptome odvikavanja unutar 72 sata. Nakon dva tjedna fizika
ovisnost prestaje. Nakon toga, ako razumije kako e bilo koja koliina
nikotina unesena na bilo koji nain ponovno uspostaviti ovisnost,
ima svo oruje koje mu treba da prevazie povremene elje. Odluku
o tome hoe li ispuiti cigaretu uvijek mora donijeti razmatrajui
ove realne opcije. Ima opciju ne ispuiti ni jednu ili ispuiti sve. Ne
postoji nita izmeu. Bazirano na tome, izbor je jasan - NIKADA VIE
Prestat u kad...
Prestat u kad mi doktor kae. Ne mogu prestati sada, sada je
sezona plaanja poreza. Moda u prestati na godinjem odmoru.
kola poinje i previe sam nervozan da prestanem. Prestat u na
ljeto kad budem mogao vie vjebati. Prestat u kada se poprave
uvjeti na poslu. Da prestanem sad, kad su ispiti? Mora da si lud!
Moda nakon kerkinog vjenanja. Otac mi je u bolnici. Ne mogu
sad prestati. Ako sada prestanem, unitit u cijelo putovanje.
Doktor kae da moram na operaciju. Previe sam nervozan da sad
pokuam. Kada izgubim 8 kilograma, prestat u. Kada cigarete
budu kotale 5 KM, prestajem! Mijenjam previe stvari u ivotu
trenutno, ne mogu sad prestati. Puim tako dugo i dobro mi je, zato
bih sad prestao? U procesu sam selidbe, i jako je naporno. Ne mogu
sad prestati. Tek sam dobio promociju na poslu. Kada se stvari malo
smire prestat u. Kada budemo imali potvreni bilateralni ugovor
o razoruanju, razmislit u o prestanku. Sad je prekasno, ve sam
kao mrtvac.
Nevjerojatno, zar ne, kako toliko ljudi moe nai toliko izlika da
ne prestanu puiti. Ako su sve ovo validni razlozi zato ne prestati,
kada je onda 33,000,000 bivih puaa u SAD-u prestalo? Mora da
su doivjeli bar jednu od ovih situacija u poetku prestanka. Jedina
razlika izmeu uspjenih bivih puaa i ljudi koji su dali ove izjave
je u tome to su bivi puai bili dovoljno bistri prepoznati kako im
puenje nije potrebno kako bi se nosili sa bilo kojom od ovih situacija.
Najbolje vrijeme za prestati je SADA. Nebitno kada je sada.
Zapravo, mnogi periodi navedeni kao loi za prestanak su moda
i najbolji. Osobno preferiram kada osoba prestane dok proivljava
neki emotivni stres. U veini sluajeva vrijedi, to vie stresa to bolje.
Ovo moda zvui okrutno, ali dugorono e znaajno poveati anse
dugotrajnog uspjeha u prestanku puenja.
Kada ljudi prestanu puiti u periodu kada im sve ide dobro, ponu
se osjeati ugodno kao bivi puai sve dok nema problema, no uvijek
postoji strah kako se nee moi nositi sa nadolazeim problemima
bez cigareta. Mnogi od njih se vrate cigaretama kada se prvi put
suoe sa stvarnom katastrofom, jer nisu obueni nositi se sa stresom
kao bivi puai.
Ukoliko, s druge strane, prestanu puiti kad im je teko, odmah
e uoiti kako i pod velikim stresom ivot ide dalje bez cigareta. Bit
e sigurni jer znaju kako se mogu nositi sa krizama kao bivi puai.
Jednom kada prevaziu poetne simptome odvikavanja otkriju kako
se sada bolje nose sa stresom. U stanju su mnogo bolje podnositi
psihike i fizike zahtjeve u ivotu, nego dok su bili puai. Stvarno su
bolje pripremljeni za preivljavanje u ovom kompliciranom svijetu
bez pomoi cigareta.
to god vam se deavalo u ivotu, prestanite puiti. Kada stvari
postanu teke - pokaite sebi koliko ste tvrdi. I jednom kad prestanete,
nosite se sa svim buduim problemima to konstruktivnije moete, i
uvijek na umu imajte jednu kljunu tenhniku za upravljanje stresom
- NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Razumijevanje emocionalnog gubitka povezanog sa pre-
stankom puenja
U svojoj knjizi iz 1969. godine, O smrti i umiranju, Elizabeth
Kubler-Ross je identificirala pet faza kroz koje prolazi osoba koja
umire. Ove faze su poricanje, ljutnja, cjenkanje, depresija, i
na kraju prihvaanje. To su iste faze koje osjeaju oni koji izgube
voljenu osobu.
Poricanje se moe prepoznati kao nevjerovanje: Ovo se ne
deava meni, Doktor nema pojma o emu pria. Iste osjeaje imaju
i lanovi obitelji i prijatelji.
Jednom kad poricanje popusti i predstojea smrt se pojmi, nastaje
ljutnja. Zato ja? ili Zato on? u sluaju voljene osobe. Ljutnja
moe biti usmjerena prema doktorima, prema bogu, prema obitelji i
prijateljima. Ljutnja ipak ne mijenja ono to e se desiti. Osoba i dalje
umire. Zato sada slijedi cjenkanje.
U fazi cjenkanja, osoba moda postane religiozna, pokuavajui
pokajati se za grijehe koji moda utjeu na ranu smrt. Ako me pusti
da ivim, bit u bolja osoba, pomoi u ovjeanstvu. Molim te pusti
me da ivim, uinit u da bude vrijedno. I ova e faza zavriti.
Nakon ovoga osoba, svjesna da ne moe uiniti nita, ulazi u fazu
depresije. Poinje se izolirati od okruenja. Odrie se odgovornosti
i saalijeva se. Glavna preokupacija mu postaje injenica kako mu
se ivot primie kraju. Simptomi depresije su oiti svakome tko
ima kontakt sa osobom. Kada proe ovu fazu ui e u zadnju fazu,
prihvaanje.
Osoba je ula u emocionalno neutralno stanje. ini se kao da je
odvojen od osjeaja. Umjesto da smrt vidi kao uasno iskustvo, on
mirno prihvaa svoju sudbinu.
Kao to je ve reeno, ove faze nisu primjetne samo kod umirue
osobe nego i kod lanova obitelji koji tuguju za pokojnikom. Nakon
paljivijeg promatranja moemo primijetiti iste faze kod ljudi koji
izgube bilo to. Ne mora se raditi o gubitku voljene osobe. Moe se
raditi o gubitku ljubimca, posla, ili neke neive stvari. Da, ak i kad
osoba izgubi kljueve, moe proi kroz pet faza umiranja.
Prvo, porie kako je izgubila kljueve Znam da su tu negdje.
Strpljivo trai po depovima i po ormarima znajui kako e ih uskoro
nai. No uskoro vidi da je pretraila sve logine lokacije. Sada poinje
ljutnja, lupanje vratima, bacanje jastuka, psovanje prokletih kljueva.
Onda poinje cjenkanje: Ako ih nadjem neu ih vie ovako svuda
ostavljati. uvat u ih na nekom lijepom sigurnom mjestu. Skoro
kao da zove kljueve da dou i uvjerava ih kako ih vie nee runo
koristiti. Uskoro shvaa da su kljuevi izgubljeni. Depresivna je.
Kako e bez kljueva? Na kraju prihvaa sudbinu. Ode i napravi novi
set kljueva. ivot ide dalje. Tjedan dana kasnije i zaboravlja da je
izgubila kljueve.
Kakve ovo veze ima s tim to ljudi ne prestaju puiti? Ljudi koji
prestaju puiti prolaze kroz ovih pet faza. Moraju uspjeno proi kroz
svaku od njih kako bi se mogli nositi sa sljedeom. Neki ljudi imaju
posebne potekoe nositi se s nekom od faza, to izaziva povratak
puenju. Analizirajmo specifine faze onako kako ih proivljava
pua koji prestaje puiti. Prvo pitanje na terapiji za odvikavanje bilo
je Koliko od vas ima osjeaj kako vie nikad nee puiti? Sjeate
li se kako je malobrojan bio odgovor na to pitanje? Odlian rezultat
predstavlja i ako jedno ili dvoje ljudi digne ruku. Najee je cijela
grupa u stanju poricanja - oni nee prestati puiti. Jedna od eih
manifestacija poricanja je: Ja ne elim prestati puiti ili Ja sam
savreno zdrav dok puim, pa zato bih prestao ili Ja sam drugaiji,
ja mogu kontrolirati svoje puenje na jednu ili dvije dnevno. Ovi
ljudi, kroz svoje poricanje, postavljaju prepreke da uope pokuaju
prestati i zbog toga imaju manje anse za uspjeh. Oni koji uspjeno
prou poricanje dolaze do ljutnje. Svi smo uli mnoge prie o tome
kako je teko ivjeti sa puaem dok prestaje. Prijatelji te izbjegavaju,
poslodavac te alje kui, nekad i trajno, i generalno nije lako biti
pored vas. Veina puaa uspjeno prou ovu fazu.
Cjenkanje je vjerojatno najopasnija faza u pokuaju prestanka
puenja. Brate, mogao sam zapaliti jednu kriomice, nitko nee
znati. Stvari su danas tako naporne, zapalit u jednu da mi pomogne
prebroditi ovaj problem, i onda neu vie. Moda u puiti samo
danas, pa u ponovno prestati sutra. Mogu proi mjeseci dok ovi
ljudi ponovno ne pokuaju prestati.
Depresija obino slijedi nakon to proete cjenkanje bez
povuenog dima. Prvi put poinjete vjerovati kako biste mogli
stvarno prestati puiti. Ali, umjesto da budete presretni, poinjete se
osjeati kao da naputate najboljeg prijatelja. Sjeate se svih dobrih
trenutaka sa cigaretom i zanemarujete tetne uinke ove opasne i
prljave ovisnosti. U ovom trenutku tehnika dan za danom pomae
vie nego ikada. Jer sutra e moda donijeti fazu pomirenja.
Jednom kada dosegnete pomirenje, dobijate pravu perspektivu
onoga to vam je puenje inilo i to nepuenje moe uiniti za vas.
Unutar dva tjedna ovisnost je razbijena i, nadajmo se, sve faze su
uspjeno prevaziene i, napokon, ivot se nastavlja. Kad ste bivi
pua ivot postaje mnogo jednostavniji, sretniji i laki za upravljanje.
Samopouzdanje je umnogome ojaano. Fiziko stanje je mnogo
bolje nego to bi ikad moglo biti da ste nastavili puiti. To je jedno
vrhunsko stanje slobode. Svatko moe razbiti ovisnost i proi kroz
ove faze. Nakon toga, sve to morate uraditi kako biste ostali slobodni
je upamtiti da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Moemo li motivirati puaa da prestane ako misli kako
ne eli prestati
Kroz godine sam vidio brojne puae dovedene u moj program,
totalno protiv svoje volje, koji ipak uspiju prestati puiti. Nekada
su to mladi ljudi koje roditelji dovedu. Nekada su to odrasli koje
natjeraju doktori, a nekada su to odrasli koji su uz pomo prevare od
strane obitelji i prijatelja dovedeni na terapiju. Iako ne tvrdim kako
ova taktika uspijeva u veini sluajeva, uspijeva mnogo ee nego
to bi veina pomislila.
Ne moe se rei kako nitko od ovih ljudi nije imao raniju motivaciju
ili elju prestati puiti. Vjerujem kako veina puaa ima neku razinu
motivacije da prestane, ali sama motivacija bez razumijevanja
nikotinske ovisnosti i njenog tretiranja nije dovoljna za uspjeh.
To pokuavam postii prvoga dana terapije, ili na jednodnevnim
terapijama. Pokuavam pokriti etiri podruja informacija za koje
mislim da ih pua mora razumjeti ako eli imati razumne anse
za uspjeh. Podruja koja pokrivam su zato ljudi pue, zato bi
trebali prestati, kako da prestanu, i kako da ostanu slobodni. Osoba
koja eli prestati treba razumjeti sva etiri podruja. Bez vrstog
razumijevanja svake komponente, pua e biti hendikepiran u svom
pokuaju prestanka.
Shvaanje zato pui pomae puau vidjei kako su sve magine
kvalitete koje je pripisivao puenju bazirane na lanim uvjerenjima
i osjeajima. Iako veina puaa misle kako pue jer ele, stvarni
razlog je da pue jer moraju. Ovisni su o nikotinu i njihova tijela trae
da pue. Oni su ovisnici o drogi, i razumijevanje ove premise je vaan
prvi korak. Kao i sa svakom drugom ovisnou, premisa o tome kako
niste jai od droge je prvi korak do oporavka.
Pokuavam im pomoi da vide da, iako su mislili kako ih puenje
smiruje, ono zapravo poveava razinu stresa, ili tonije, njihove
reakcije na stres. Iako su mislili kako ih puenje ini energinima,
zapravo im je kralo izdrljivost i energiju. Iako su smatrali kako im
puenje omoguuje da se zabave i imaju drutveno aktivniji ivot,
ustvari ih je usporavalao i ograniavalo mogunosti da se prikljue
mnogim akitvnostima i razviju nova poznanstva. Nije im pomagalo
da budu aktivni lanovi drutva, nego su se esto morali prikloniti
asocijalnim ponaanjima. esto su naputali drutva ili okupljanja
kako bi puili, ili se nisu pojavljivali na mjestima gdje puenje nije
bilo dozvoljeno.
Zato bi osoba trebala prestati puiti je vjerojatno informacija
koja nosi najmanje iznenaenja, jer skoro svi puai znaju kako je
puenje loe za njih. Problem je to veina ljudi ne zna koliko je loe.
Mnogi polaznici su zapanjeni kada u potpunosti shvate svu veliinu
opasnosti koje puenje donosi. Iako ne koristim mnogo vremena
na ovaj dio prie, moda sat i pol od deset sati koliko traje cijela
prezentacija, ovo je podruje za koje ljudi i godinama poslije kau
kako ih motivira da ostanu slobodni od nikotina. Razumijevanje kako
je prestanak puenja u stvari borba za preivljavanje je esto od
glavne vanosti za dugoroni uspjeh. Ova informacija je esto kritina
za borbu sa povremenim mislima koje se dese pod odreenim
okolnostima i u odreenim situacijama tijekom ivota biveg puaa.
Kako prestati - e ovo je okantno za veinu koja sudjeluje na
terapiji, posebno ako su itali ili uradili neko istraivanje prije nego su
doli. Ukoliko se radi o medicinskim radnicima koji su bombardirani
sa najnovijim tehnikama za prestanak puenja, ono to ja predlaem
je tako radikalno da im treba nekoliko minuta da odagnaju ideju kako
sam totalno poludio.
Nakon to su im studija za studijom i ekspert za ekspertom
govorili kako trebaju koristiti zamjenske nikotinske preparate ili
druga farmakoloka pomagala, doi i prihvatiti kako je najlaki i
najbolji nain prestanka puenja jednostavno prestati puiti im se
ini ludo i smijeno. Jedino kada ih natjeram da malo bolje promisle
o svim bivim puaima koje znaju, i o tome kako su ti ljudi prestali
puiti, poinju shvaati kako je veina tih ljudi, ako ne i svi, prestala
na suho. esto se desi kao da im se upali lampica u glavi i po prvi
puta vide ono to je oito, iako se totalno kosi sa onim to su ih inae
uili.
Na kraju, kako biste ostali slobodni, dolazi jo jedno izvanredno
otkrivenje. Skoro u svakoj profesionalnoj literaturi za prestanak
puenja koja je nastala u zadnjih 30 godina se nalazi reenica koja e
ugroziti najvei dio motiviranih i educiranih puaa. Reenica glasi
Nemoj da te povlaenje jednog dima vrati puenju. To ima smisla
kao rei lijeenom alkoholiaru Nemoj da te pie vrati alkoholizmu,
ili ovisniku o heroinu rei Nemoj da te mali fiks vrati ovisnosti.
Poruka mora biti jaa od toga. Ne Nemoj da te povlaenje jednog
dima vrati puenju, poruka treba biti - NEMOJ POVUI DIM!
Ne postoji dim, ili samo jedna, ili sluajnost, ili greka - svi ovi
nazivi definiraju POVRATAK PUENJU! Ovo je poenta koja e najvie
pomoi odrati va prestanak. Ako ne znate ili ako zaboravite ovaj
koncept, imate puno veu mogunost da ne uspijete.
Vidio sam tisuama puta kako mo educiranja pomae da se
puai pripreme za prestanak. Problem je vei od jednostavnog
uenja puaa tetnostima puenja. Potrebno ja da pua ima
potpuno razumijevanje fizikih, mentalnih, drutvenih, ekonomskih
i estetskih implikacija puenja. Vidio sam i kako razumijevanje
evoluira u moan alat kojim tisue bivih puaa odravaju svoju
volju da ne pue. Odrat e odlunost sve dok cijene razloge zbog
kojih su prestali, i dok dre te razloge u svojoj svijesti.
Moemo li motivirati puaa da prestane? Mislim kako je najvei
broj puaa koji pue due vremena ve motiviran. Moda ne ba
svi puai, ali svatko tko se pojavio na terapiji za odvikavanje ili je
upisao rije puenje u internetsku trailicu ima neki interes i eli
vie informacija o tome kako prestati.
U osnovi, odgovor na pitanje moe li se osoba motivirati da
prestane puiti je da. Zapravo veina puaa ve ima neku motivaciju.
Naglasak mora biti na tome da se puau pomogne kako prestati i
kako ostati slobodan. To je jednostavna lekcija za poduiti. Radi se o
tome da se puau pomogne kako bi shvatio da se prestanak puenja
i odravanje tog stanja svodi na ovo: NIKADA VIE NEMOJTE UZETI
NI JEDAN DIM!
Pa znate da je bolje ispuiti nekoliko cigareta nego neko-
liko kutija!
Ovu izjavu mi je ljutito uputila nervozna polaznica terapije, koja
je ve tri dana uspjeno varala na terapiji. Bila je ljutita jer sam joj
uporno govorio kako unitava svoje prilike za prestanak. Rekao sam
joj da sve dok pui dvije ili tri cigarete, ili samo jedan dim, moe
odmah ispuiti i ostale dvije kutije koje bi inae ispuila za 24 sata.
Veoma se patila i bila je uvjerena kako sva ta patnja mora posluiti
nekoj svrsi. Ja sam umanjivao njen hrabri pokuaj, i bila je ljuta do
neba zbog moje arogancije.
Bila je i u drugim programima za odvikavanje od puenja.
Drugi programi su smanjenje puenja za 80% smatrali ogromnim
uspjehom. Naravno, 100% je bolje, ali ne mogu svi ljudi smanjiti
100%. Njen doktor bi se takoer sloio, vjerojatno, da ako ne moe
prestati, barem neka smanji. Njena obitelj i prijatelji su vjerojatno
bili impresionirani njenom velikom pobjedom. Onda bi dola na
sastanak i ja bih joj rekao kako je opet na poetku i kako treba ili
ispuiti sve cigarete ili prestati potpuno. Najvie ju je ljutilo to to je
bila uvjerena kako sam ja ustvari mislio kako joj odlino ide, ali kako
joj nisam to htio priznati.
Suprotno njenim uvjerenjima, nisam smatrao njen pokuaj
smanjenja broja ispuenih cigareta hvalevrijednim pokuajem.
Puenje cigareta je ovisnost. Zbog toga, puenje je prijedlog na sve
ili nita. Ostali programi za prestanak puenja, obitelj, prijatelji i svi
ostali su njeno znaajno smanjenje broja cigareta vidjeli kao neto
impresivno, ali nisu shvaali kako je to samo privremeno stanje.
Smanjenje broja ispuenih cigareta za 50, 80, 90, ili ak 99.99% je
beznaajno. Rezultirat e totalnim neuspjehom. Ovaj neuspjeh se
oituje kao povratak na stari nivo konzumacije ili ak na poveanje
na razinu veu od onoga prije smanjenja. Ne isplati se smanjiti broj
cigareta na dan, tjedan ili ak mjesec samo kako biste postali jo jai
pua godinama kasnije. Konani rezultat toga je gubitak zdravlja i u
konanici ivota. Nitko nije izgubio ivot slijedei metodu na suho
i totalnu apstinenciju od puenja, ali mnogi su umrli i jo e mnogi
umrijeti zbog nepotivanja te metode.
Gubitak zdravlja i ivota nije jedini problem sa smanjenjem broja
cigareta. Postoji trenutni problem koji se oituje kao intenzivirani
simptomi odvikavanja koji traju dulji vremenski period. Nije ba da
se osoba koja se odvikava poasti sa jednom ili dvije cigarete dnevno.
Zapravo, samo produuje period za vrijeme kojeg osjea kako se
odrie onih 30 ili 40 dnevno. Ovaj period e potrajati dok sasvim
ne prestane i dok ne preivi inicijalnu fazu odvikavanje ili dok se ne
vrati na stari nivo puenja. Naalost, ova druga opcija postane izbor
za veliku veinu puaa koji budu u ovakvoj situaciji.
Za osobu koja je ovisna o nikotinu, smanjenje broja ispuenih
cigareta predstavlja zagarantiranu patnju i neuspjeh. Ne isplati se
patiti samo kako biste se patili. Prestajanje na suho moe izazvati
neke neugodnosti, ali to je kratkotrajno, i rezultat moe biti sloboda
od cigareta. Naravno, prestajanje na suho moe biti teko. Ali za
ovisnika, prestajanje na bilo koji drugi nain je gotovo nemogue.
Ukoliko imate izbor izmeu tekog i nemogueg, idite na teko. Barem
imate ansu za uspjeh. Sa tim uspjehom dolazi poboljanje zdravlja,
samopouzdanja, drutvena prihvaenost, vie novca i sveukupno
poveanje u kvalitetu ivota. Jednom kada prestanete, sve to trebate
uraditi da odrite ivot slobodan od nikotinske ovisnosti je - NIKADA
VIE NE UZMETI NI JEDAN DIM!
Rekli ste da e biti bolje. Jednako je loe kao i kad sam
tek prestao
Nedavno sam doekan ovakim pozdravom od polaznika kojemu
je bio osmi dan kako ne pui. Kao to znate, na terapiji objanjavamo
ukoliko pua proe prva tri dana bez puenja, fizioloki simptomi
odvikavanja e se poeti smanjivati, a unutar dva tjedna e sasvim
prestati. Dok se fizioloki simptomi mogu predvidjeti, psiholoki
simptomi se mogu javiti bilo kada. Mogue je da su potrebe koje je
ovaj ovjek imao jednako bolne kao one koje je imao tjedan ranije.
Iako je potreba moda jednako jaka, bila je drugaija. Ranije, kad je
imao potrebu, nije mogao uiniti nita da je prevazie, ako bi izdrao
nekolko minuta, potreba bi prola. No psiholoke potrebe su vie pod
kontrolom svijesti biveg puaa. Dobra analogija za predstavljanje
razlike izmeu fiziolokog i psiholokog bola je zubobolja.
Pokvaren zub moe izazvati mnogo boli. Ako vam zubar objasni
zato vas zub boli, to nita ne pomae. Znate zato boli, ali on i dalje
boli. Razumijevanje fizike boli ne pomae da ona prestane.
Sad zamislite da odete zubaru i saznate da imate karijes. Zubar
mora odstraniti karijes i staviti plombu. Buenje zna biti dosta runo
iskustvo. Nakon to zubar zavri bol e prestati, ali kad god ujete
zvuk zubarske builice, ak i godinama kasnije, najeite se od pomisli
na bol. Kad shvatite da samo reagirate na zvuk, znate da niste u
opasnosti i reakcija prestaje.
Razumijevanje uzroka straha smanjuje nervozu i pridruenu bol.
Bilo kakva elja za cigaretama koja se danas javlja je samo reakcija na
uvjetovane okidae. Prvi put radite ili doivljavate neto bez cigarete.
Moda je to odlazak u kafi, na vjenanje ili let avionom. Moda prvi
put vidite neku osobu, ili ste na mjestu na kojem ste inae puili
ranije. Moda neto to ujete, ili neki stari miris koji osjetite. ulo
mirisa je jak mehanizam za okidanje starih emocija.
Zato danas, ako poelite cigaretu, pogledajte zato vam je ba ovo
vrijeme i mjesto na umu. Jednom kad shvatite da je elja uzrokovana
reakcijom na neki nebitan dogaaj, moete samo rei ne cigareti
bez daljeg problema. Samo trebate shvatiti to je uzrokovalo pomisao
za cigaretom.Potreba e proi. Idui put kad budete u slinoj situaciji
neete ni pomisliti na cigaretu. Nauit ete kako se nositi sa jo
jednom situacijom kao bivi pua. Prestanak puenja je iskustvo
puno uenja. Svaki put kada prevaziete potrebu preskoit ete jo
jednu prepreku koja je prijetila vaem statusu biveg puaa. Kako
vrijeme bude prolazilo, nestat e vam prepreka i moi ete udobno
ii kroz ivot kao sretnija i zdravija osoba. Sve to trebate upamtiti
i vjebati kako biste ostali bivi pua je - NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM.
Puio sam tako dugo i tako mnogo, u emu je svrha ako
sad prestanem?
Za vrijeme treeg dana nedavne terapije ena u kasnim pedesetim
koja nije puila tek malo vie od 48 sati je postavila jedno od onih
pitanja koja sam uo stotine puta na dosadanjim terapijama. Puila
sam tako dugo i tako mnogo, to e mi dobroga donijeti prestanak
puenja? Obino je potrebno nekoliko minuta objanjavanja faze
cjenkanja kroz koju ljudi prolaze kad prestaju puiti da osoba shvati
zato je ranije imala takve misli i uvjeravala sebe kako ne treba
prestati puiti.
Nekoliko minuta kasnije ispriala mi je obiteljsku povijest koja je
dala odgovor bolji od bilo kojeg koji bih ja smislio. Moj otac je puio
cigaretu za cigaretom, rekla je. Prestao je kad je imao 60 jer je dobio
srani udar. Nikad vie nije ispuio niti jednu. Iako je imao srani udar,
nakon to je prestao osjeao se bolje nego to se osjeao godinama
ranije. Bio je puno izdrljiviji i vitalniji. ivio je do 95. godine, veseo i
ivahan do kraja.
estu no terapije sam je nazvao da pitam kako je proao vikend.
Osjeam se tako loe, rekla je. Imala sam uasnu veer sino i
veliki problem sa klijentom na poslu jutros. Bila sam uznemirena od
nespavanja i frustracije, da sam poklekla i uzela cigaretu. Grizem se
zbog toga sve do sad. Depresivnija sam nego to sam bila. Zato se
toliko grizem, i to da radim sad?
Rekao sam joj da ima dvije opcije, da prestane odmah i suoi se sa
moguim punim trodnevnim odvikavanjem ili se vrati puenju istih
koliina cigareta kao i prije prestanka. Ukoliko ne napravi tu odluku,
njeno tijelo e odluiti umjesto nje. Ponovno je rekla kako se jako
grize i htjela da joj objasnim zato je tako uznemirena. Nije mogla
vjerovati kako joj je jedna cigareta toliko bitna da stvara problem.
Nekoliko minuta kasnije ispriala mi je priu o tome kako joj je
mu jednom prestao puiti na tri godine. Jednog dana, dok su bili
u autu skupa, on je zbog nekog razloga izmolio cigaretu od nje.
Ona se ljutila zbog toga i rekla kako mu ne treba cigareta, pogotovo
nakon toliko vremena, no mu ju je uvjerio kako to nije nita strano.
Smatrala je kako nema pravo protestirati budui da je i sama pua.
Na kraju ju je uvjerio. Nikad nije prestao puiti nakon tog dana. etiri
godine kasnije dobila je poziv na posao da se mu sruio kod punice
u stanu. Dok je dola do njega, bilo je kasno. Umro je od iznenadnog
i sasvim neoekivanog sranog udara. Nije imala puno sumnji u to
kako su zadnje etiri godine puenja bile glavni razlog za njegovu
iznenadnu i preranu smrt.
I zato je ona pravila toliku dramu zbog jedne cigarete? Ponovno,
njena osobna povijest dala je bolji odgovor nego bilo koji drugi koji
bih ja rekao. Jedna cigareta, u autu godinama ranije je pomogla da
se ivot njenog mua zavri. Da je znao koje e implikacije imati ta
jedna cigareta, nikad ne bi razmatrao tu mogunost due od sekunde.
U retrospektivi, imala je mogunost sjetiti se tog dana i shvati kako
je mueva kratkotrajna elja za cigaretom, pomijeana sa loim
rasuivajem pomogla da se skrati njegov ivot.
Sa takvim osobnim iskustvima nije teko shvatiti zato se toliko
grizla zbog dananje situacije. Bila je svjedok utjecaja puenja na
kvalitet i (zamalo) na trajanje oevog ivota. Jednako bitno, vidjela
je kako je prestanak puenja znaajno poboljao njegovo zdravlje i
ope stanje. Takoer je vidjela kako je kratkotrajna greka njenog
mua prije nekoliko godina rezultirala u tako velikom gubitku za nju.
Da ima priliku, on bi sigurno proklinjao dan kad je zapalio tu jednu
cigaretu. Dananja greka ju je proganjala jer je to bila ista greka
koju je on napravio godinama ranije. Ona je jo uvijek imala vremena
da se odlui - i pitala je mene to sad treba raditi.
Ponovno, smatram kako njeno osobno iskustvo i trenutna
emocionalna rekacija daju snaan odgovor. Da je posluala svoje
srce, siguran sam da bi joj reklo - NIKADA VIE NEMOJ UZETI NITI
JEDAN DIM!
Preslab sam da prestanem
Ne mogu vjerovati, ja sam jednostavno preslab da prestanem
puiti. Ovu izjavu sam uo etvrtog dana terapije od strane polaznika
koji nije mogao prestati niti jedan dan. Kada sam ga pitao otkud
uzima cigarete, rekao mi je Moje su. Nikada ih nisam bacio. Kada
sam ga pitao zato ih nije bacio, rekao mi je kako je za njega jedini
nain da prestane puiti taj da ima cigarete u blizini, za sluaj da mu
jedna zatreba.
Ovaj ovjek nije bio u stanju uspjeti prestati puiti. Ne zato to
je ovisnost o nikotinu bila prejaka. U pitanju je bio strah od bacanja
cigareta. Mislio je: Ako mi zatreba jedna, uzet u. Naravno, svaki dan
mu je trebala jedna. Pa bi ispuio jednu. I onda jo jednu i jo jednu.
Pet - est dnevno, nedovoljno da postigne potrebnu razinu nikotina,
i nedovoljno da razbije krug odvikavanja. Bio je obeshrabren,
depresivan, osramoen, i, to je najgore, jo je puio.
Prestanak puenja treba raditi u koracima. Prvo, pua treba
osnaiti svoju nakanu time to e znati zato eli prestati. Trebao bi
razmotriti posljedice po zdravlje, drutvene implikacije, injenicu da
ga cigarete totalno kontroliraju, cijenu cigareta i sve druge probleme
koje mu cigarete izazivaju. Od pomoi je da napie sve ove negativne
aspekte puenja. Kada u budunosti pomisli na cigaretu, njegovi
osobni razlozi za prestanak postaju mono oruje za nevraanje
cigaretama.
Kada se donese odluka o prestanku, pua bi trebao ii po
programu koji ima najvei potencijal za uspjeh. Prvi i najvaniji
korak je prestati na suho. Da bi to postigao treba se rijeiti sveg
puakog pribora. Cigarete, cigare, lule, opuci, pepeljare, upaljai
- sve to se koristilo za puenje. Ukoliko cigarete nisu tu, ne mogu
se puiti. Nakon toga osoba treba proi kroz prvih par dana, dan za
danom. Fiziki simptomi odvikavanja mogu biti jaki ili veoma blagi.
Simptomi e biti prevazieni tako to proemo prvih nekoliko dana
bez uzimanja ijednog dima. Unutar tri dana e fiziki simptomi biti
najjai i poet e slabiti, a u roku od dva tjedna e sasvim proi.
Pravu prepreku predstavlja psiholoka ovisnost o cigaretama.
Najvei broj puaa je uvjeren kako je puenje potrebno za obavljanje
svakodnevnih aktivnosti. Rjeavanje stresnih situacija, posao, vonja,
jelo, spavanje, buenje, oputanje - sve aktivnosti zahtijevaju puenje.
Jedini nain da se ovo prevazie je da sami sebi dokau kako se sve
aktivnosti koje su radili sa cigaretom mogu raditi i bez nje. Samo
prolazak kroz prvih par dana dokazuje da se moe preivjeti bez
cigareta. Moda bude teko na poetku, ali je mogue. Jednom kada
poetni proces odvikavanja proe, ostatak je jednostavan. Sigurno
da e biti trenutaka kada e bivi pua poeljeti cigaretu, ali mora
razumjeti kako nema opciju uzeti samo jednu. Poto je ovisnik o
nikotinu, puenje je za njega sada, i oduvijek, bilo prijedlog na sve ili
nita. Pomisao na totalni povratak puenju, i svim posljedicama koje
ono donosi, je sasvim dovoljna municija koja vam treba da - NIKADA
VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Mi razumijemo zato ste poklekli
Ima trenutaka kada lan grupe poklekne i drugi lan koji ima
dobre namjere kae kako razumije razloge povratka puenju. lan
sa dobrim namjerama osjea kako osobu koja je poklekla treba utjeiti
zbog loeg izbora koji je napravila. Vidio sam sluajeve kada voditelje
grupa kritiziraju to ne pruaju podrku osobi koja je poklekla, kao
da ti ljudi ne razumiju ili ne simpatiziraju njihove neprilike.
U naem sluaju voditelji i dugotrajni lanovi razumiju kako je
osoba poklekla, ak i predobro. Osoba je prekrila zakon ovisnosti,
uzela je dim nikotina, i plaa obaveznu kaznu - povratak ovisnosti.
Takoer znamo kako je bilo kakva isprika za ponovno uspostavljanje
kemijske ovisnosti u tijelu ista besmislica. Nema opravdanja za
takvo neto.
Danas postoje forumi za podrku na internetu gdje, skoro svaki
dan, moete vidjeti lanove koji pokleknu i onda pokuavaju uvjeriti
cijelu grupu kako su njihovi razlozi opravdani, a da im se nitko ne
usprotivi. Trebaju li se ljudi koji su poklekli osjeati bolje nakon
to objasne razloge i nakon to svi shvate zato su poklekli? Ovisi,
pretpostavljam. Ako se osoba pridruila grupi da bi se osjeala bolje
jer pui, onda da, vjerojatno e joj laknuti. Ako je osoba dola jer eli
spasiti ivot, onda ne mislim kako e se osjeati ba lijepo zbog svih
lijepih elja koje dobije od lanova foruma.
To je otprilike kao kad netko stoji na rubu zgrade. elite li da
ljudi koji stoje na tlu daju toj osobi razloge da ne skoi, ili sasluaju
probleme koji potencijalni skaka ima i kau Joj, razumijem to to
govori. I ja se tako osjeam. Da sam na tvom mjestu vjerojatno
bih i ja skoio. Hej, nemoj da se osjea krivim, razumijemo te.
Ne elim da ove izjave protumaite kao ismijavanje onih koji ele
pomoi. Pokuavam ilustrirati vaan zakljuak. Oito, ako osoba skoi
sa zgrade poginut e. Ali shvatite, ako osoba poklekne i ne prestane
puiti, ima velike anse da zavri isto, samo nakon nekog vremena.
Da, ako vidite osobu na rubu zgrade pokuat ete empatijom postii
da ga sklonite s ruba. Ali ta empatija e biti u formi objanjavanja da
razumijete njegove probleme ali se nimalo ne slaete sa nainom na
koji se ta osoba pokuava nositi sa svojim problemima. Postoje bolji
naini za rjeavanje problema od samoubojstva. Isti koncepti vrijede
i za uzimanje jednog dima nikotina. Moda razumijete osjeaje koje
je osoba imala. Moda ste te osjeaje nekad i sami imali. Ali ne treba
se predati osjeaju jer je implikacija toga povratak puenju, a to moe
voditi u smrt.
Nekad itam postove koji indiciraju kako postoje drugi forumi za
prestanak puenja koji su puno blai ako pokleknete, zapravo oni to
vide kao normalan i prihvatljiv proces. To je vrlo precizna opservacija.
Mislim kako svaki lan koji misli da je politika koju imamo prema
povratku puenju prestroga treba potraiti drugi forum. Najvei dio
lanova koji se pridrue grupi za podrku koja nije besmislena to
rade jer grupa nudi vrstu podrke koju osoba nije imala nigdje drugo.
Ukoliko ste ozbiljni oko prestajanja puenja i ukljueni u program
koji vjeruje kako nema prihvatljive isprike za povratak puenju
onda ste vjerojatno na pravom mjestu. Ali ako vam je filozofija
te grupe prestroga nemojte je pokuavati promijeniti. Promjena
politike grupe je nepotena kao i kad bi lanovi ozbiljne grupe ili na
ove druge stranice i uvjeravali lanove da smanje toleranciju prema
povratku puenju.
Grupe bi trebale biti tolerantne prema drugim stranicama i
razumjeti da su neki ljudi sretniji na drugim mjestima. Ali svaki
lan treba razmotriti kakva vrsta grupe poveava njegove anse za
uspjehom. Grupa koja vam pomae da se osjeate bolje moda i nije
prava grupa koja e vam poveati anse da prestanete puiti.
Nadamo se kako e vam bilo koja grupa u kojoj sudjelujete pomoi
da proete dan bez cigarete. Nebitno je li ovo va prvi ili tisuiti dan
kako ne puite, bit e mnogo bolji ako znate da to god vam se desi
u ivotu, problemi, velika srea ili tuga, bitne ili nebitne stvari, kakve
god okolnosti bile, jedini nain da odrite nepuenje je da NIKADA
Moja grupa za podrku je odgovorna!
Sluaj 1: Sluaj 2:
Kako vi mislite da ja
prestanem puiti? Cijela
moja obitelj, prijatelji i
kolege na poslu pue. Kad
god pokuam prestati oni
sabotiraju moj trud. Ne
mogu prestati sa takvom
podrkom!
Znam da u prestati. Nitko ne
eli da puim. Djeca me mole da
prestanem, mu mrzi kad puim, i
nije nam doputeno puiti na poslu.
Osjeam se kao otpadnik od drutva
kad god odem zapaliti. Sa svim tim
ljudima za vratom, znam da neu
omanuti u prestajanju!
U oba sluaja pua je u krivu u izjavama hoe li ili nee prestati
puiti. Uspjeh u prestajanju puenja nije odreen ljudima iz okruenja,
nego jainom puaeve elje da prestane.
U prvom sluaju pua svoj neuspjeh svaljuje na nedostatak
podrke i pokuaje sabotae od ljudi iz okruenja. Ali nitko od tih
ljudi mu nije prisilno ugurao upaljenu cigaretu u usta i natjerao ga da
udahne. Uzimajui u obzir da je jedini nain na koji je mogao ponovno
uspostaviti ovisnost puenje cigarete, moemo rei da nitko od ljudi
iz okruenja nije imao posljednju rije na njegov uspjeh ili neuspjeh.
Sluaj dva, s druge strane, je iao pod pogrenom pretpostavkom
kako e prestanak puenja biti lak zato to e svi podrati osobu koja
prestaje, poto mrze kada ona pui. Nijednom nije spomenula da ona
eli prestati. Prestajala je jer su svi oko nje htjeli. U biti, odricala se
cigareta kako bi sve druge uinila sretnima. Dok nee zapaliti pred
drugima, prije ili kasnije e se zadesiti sama. Bez ikoga oko sebe,
kakav osobni razlog ima da ojaa svoje razloge zato da ne uzme
cigaretu?
Kada ste se pridruili naoj terapiji, moda ste inicijalno krivili
druge za va neuspjeh ili pogreno slavili kliniku kao razlog vaeg
uspjeha. Nitko nije fulao niti uspio za vas. Vi ste to uinili. Iako bliske
osobe mogu utjecati na to koliko e prestanak biti lagan ili teak, vaa
osobna odlunost je glavna odrednica uspjeha ili propasti.
Ukoliko niste uspjeli prilikom prethodnih pokuaja, prestanite
kriviti druge. Shvatite kako vaa osobna elja da prestanete nije bila
dovoljno jaka kako biste prebrodili snani stisak kojim vas cigarete
dre. Umjesto da radite vie bljedunjavih pokuaja jedan za drugim,
napravite osobnu procjenu toga zato puite i zato elite prestati.
Ako su vai osobni razlozi dovoljno dobri, onda pokuajte prestati.
Sve dok su vai razlozi jaki, nitko vas nee moi natjerati da puite.
S druge strane, ako uspijete, nemojte misliti da je terapija ili itko
drugi uinio da uspijete. Vi ste se oslobodili snane ovisnosti. Vi ste
to uradili tako to ste se odluili, bacili sve cigarete, i odbili uzeti
jo jednu ma koliko iskuenja da ste imali. Zbog ovoga trebate biti
ponosni. Kako biste odrali taj ponos do kraja ivota - NIKADA VIE
NEMOJTE UZETI NITI JEDAN DIM!
Vie mi se sviala druga terapija za prestanak puenja
Prije skoro dvadeset godina, kada sam provodio jednu od prvih
terapija za prestanak puenja, jedna od uspjenih polaznica po
imenu Barbara mi je rekla kako je ranije ve bila na jednoj terapiji za
prestanak puenja i kako joj se ta terapija vie svidjela. Pitao sam je
koliko dugo je prestala kad je bila na terapiji, a ona je rekla: Nisam
uope prestala. Onda sam je pitao koliko je njenih kolega polaznika
prestalo. Odgovorila je: Ne znam je li itko prestao. Onda sam je
pitao, ako ve nitko nije prestao, zato vam se ta terapija vie sviala?
Rekla je: Kad sam zavrila sa terapijom, nisam se loe osjeala zbog
puenja!
Zadatak svake terapije za prestanak puenja bi trebao biti da
polaznike oslobodi snanog stistka nikotinske ovisnosti. Kako bi u
tome uspjela, svaki polaznik treba dobro razumjeti zato pui, kao i
posljedice koje e snositi ako nastaviti koristiti cigarete. Cigarete su
adiktivne, skupe, drutveno neprihvatljive, i smrtonosne. Kako uope
neki pojedinac ili terapija mogu umanjiti znaaj ovih efekata do te
mjere da se pua ne osjea loe zbog puenja?
Prirodni impuls veine puaa je da negiraju zdravstvene i
drutvene implikacije puenja. Kada u novinama vidi naslov Izvjetaj
o javnom zdravstvu ne ita dalje. Kada uje emisiju na radiju ili
televiziji koja se bavi opasnostima, ili ignorira poruku ili se stavi pod
lano uvjerenje kako se problem ne odnosi na njega. Ali na kraju, ak
se i njegovo tijelo ali. Moe osjetiti fizike simptome kao to su kaalj,
itanje u pluima, teko disanje, trnci u ekstremitetima, glavobolje,
bolovi u elucu, i mnotvo drugih alopojki koje tijelo alje. Krivica e
obino biti prenesena na vremenske prilike, ishranu, stres, prehladu
ili gripu, alergiju, ili bilo koju drugu izliku koje se sjeti, samo kako bi
zatitio svoje cigarete.
Naa terapija je dizajnirana da trajno uniti sve racionalizacije
o puenju koje pua ima. Pua je moda imao mnogo izlika za
puenje. ali on zna da su sve to lai. Naa terapija postie jedan od dva
cilja. Ili e pua prestati puiti, ili e mu terapija pokvariti puenje
do kraja ivota. Nee vie biti u stanju da se na kraju dana zavali i
u blaenom neznanju misli kako je uivao u dananjim cigaretama.
Upravo suprotno, ako ijedna misao o cigareti doe u njegove misli, to
e biti misao o tome kako je glupo to je taj dan ispuio 20, 40, 60 ili
vie cigareta, i kako je tuno to e sutra vjerojatno uraditi istu stvar.
Zato elimo postii da se pua osjea jadno zbog puenja? Zato
jer moda prestane ako se dovoljno naljuti. Prije ili kasnije logika bi
ga mogla motivirati da prestane. Moda e to uiniti sam, a moda
se obrati nama za pomo. Kako e to uiniti nije vano; ono to je
vano je da prestane. Iako koncepti koje mu dajemo ine da se osjea
loe, nerazumijevanje istih koncepata moe prouzroiti znaajnu
i dugotrajnu patnju. Da je naa klinika uradila ono to i Barbarina
prva klinika - smanjenje negativnih misli o puenju - to bi rezultiralo
motivacijom za nastavak puenja. Poto su cigarete odgovorne za vie
od 300.000 preuranjenih smrti godinje i unakazivanje doslovno
milijuna drugih, smanjenje loih misli o puenju nije ba najbolje
za puae. Razmotrite fizike, psiholoke, drutvene, ekonomske
i sve druge posljedice puenja. Razmotrite ih sve i - NIKADA VIE
Kakav je va program u poreenju sa...
Kakav je va program u poreenju sa hipnozom ili
akupunkturom? Znate li ita o onom jednodnevnom programu koji
je reklamiran na radiju? uo sam kako imaju tretman za nestrpljive
u jednoj bolnici, ta mislite moe li to pomoi? Moj doktor kae
da bih trebao probati nikotinsku gumu za vakanje, slaete li se vi
s tim? ula sam da ima programa koji obeavaju prestanak bez
simptoma i bez dobijanja na teini. ta je sa onim ok terapijama
koji garantiraju povrat novca? Zato da izaberem vau terapiju a
ne neku koja se nudi na lokaciji... Skoro svaki dan dobijamo pozive
sa ovakvim pitanjima. ini se kako svi hoe da uporede ono to mi
radimo sa ostalim stratrgijama lijeenja. Iako su pitanja razliita,
moj odgovor je uvijek isti. Ako se dvoumite izmeu nas i nekog
drugog programa, idite prvo njima.
Ljudi esto budu iznenaeni ovakvim savjetom. Mislim kako se
neki pitaju primam li subvencije od neke druge organizacije. Novac
nije faktor koji utjee na moj savjet osobi da pomo prvo potrai negdje
drugo. Moda misle kako nemam nain da obranim svoj program od
napada neke druge dokazane metode. Ova pretpostavka je takoer
netona. Zato onda svojevoljno predajem potencijalne potroae
konkurenciji?
Svatko tko je bio na naoj terapiji moe posvjedoiti kako uee
u programu zahtijeva 100% truda i zalaganja da se pokua prestati
puiti. To ne znai da svaki polaznik unaprijed mora znati da e
prestati, nego da e dati sve od sebe da prestane puiti na samo dva
tjedna, dan za danom. Nakon toga, kad proe inicijalne sipmtome
odvikavanja, moe odluiti eli li uistinu puiti. Mi ga elimo dovesti
do toke gdje moe slobodno odluiti. No ta odluka se mora zasnivati
na stvarnim opcijama, puiti nikako ili puiti sve, ne postoji nita
izmeu.
Svatko tko dolazi na na program sa alternativnom metodom na
umu nije spreman dati 100% truda koji je potreban da se razbije
inicijalni nikotinski stisak. Kada stvari postanu teke, a skoro sigurno
e postati, osoba lako poklekne i zapali mislei da i nije neki gubitak,
jer ima jo jedan program koji moe isprobati. Ali ta prepostavka je
strano pogrena - uzimanje tog dima moe lako biti najvea greka
koju je napravio u ivotu - greka koja ga moe kotati ivota. Moda
vie nikada nee imati elje, snage, ili prilike ponovno prestati.
ta sa njegovom pretpostavkom kako e mu drugi program
bolje prijati? Dovoljno je rei da, kada kaem da osoba prvo ode na
drugi program, nisam zabrinut zbog gubitka zarade. Samo odgaam
trenutak kad u se upoznati i raditi sa osobom. Zapravo, anse su da e
naa cijena porasti do trenutka dok dou, a obino su spremni platiti
bez problema. U meuvremenu, potroe stotine ili tisue dolara na
razne magine programe ili na zadovoljavanje svoje ovisnosti.
No novac nije glavni faktor kojeg treba razmotriti. Puiti dodatnih
pet godina, deset mjeseci, ili ak nekoliko tjedana nosi potencijalni
rizik. Jednostavno ne znate koja e cigareta biti ona koja e inicirati
nezaustavljivi proces, kao to je rak ili fatalni srani ili modani udar.
Svaki dan dok dimite ti rizici su visoki. Onog dana kad prestanete, ti
rizici se ponu smanjivati, i eventualno e pasti na nivo osobe koja
nikad nije puila. Nakon toga, da rizik ostane to je mogue manji i da
vie nikad ne morate prolaziti kroz proces prestajanja - NIKADA VIE
Kako u se imenovati
lan foruma je nedavno postavio temu s pitanjem treba li se zvati
nepuaem, poto je prestao puiti. U biti odgovor je da, iako za neke
ljude to moe stvoriti konfuziju. To su ljudi koji na ovaj izraz gledaju
iz povijesne perspektive prije nego to su izrazi pua i nepua
imali ikakve negativne ili pozitivne konotacije. Ranije je termin esto
koriten za osobu koja nikad u ivotu nije puila. Smatram kako
je toniji termin za osobu koja nikad nije puila - nikadpua (u
originalu: never-smoker), ali nije mogue izmijeniti opeprihvaenu
terminologiju. Ponekad slubena dokumentacija, kao to su forme za
osiguranje, pravi razliku izmeu termina za puae, bive puae i
ljude koji nikad nisu puili. No za osobne i ope svrhe, termin nepua
je u redu sve dok razumijete razliku izmeu nepua i nikadpua
(never-smoker). Postoji jo termina koji se mogu primijeniti za bive
puae, i mislim kako bi svi trebali poeti sa veoma sretan, kao npr.
veoma sretan bivi pua, tako da izraz drugoj osobi ne zvui kao da
se odriete neega ili da ste tuni.
Jako je bitno da svaka osoba koja je puila, a sad ne pui shvati
kako postoji jedna velika razlika izmeu biveg puaa i osobe koja
nikad nije puila. Iako i fiziki i mentalno bivi pua i nikadpua
mogu izgledati isto, ak i imati iste stavove i nain odijevanja, postoji
jedna bitna fizioloka razlika. Bivi pua i dalje ima ovisnost. Moda
je sad asimptomatska, ali svejedno postoji. Ova razlika e se oitovati
samo u jednoj situaciji.
Nikadpua bi mogao, ako stvarno eli (to se nikad ne bi trebalo
desiti ni zbog jednog loginog razloga) povui jak dim cigarete,
vjerojatno se zakaljati, moda i povratiti zbog takvog glupog i
impulsivnog ina. Moda e se osjeati loe neko vrijeme i, nadajmo
se, nikada vie ne poeljeti uraditi takvo neto.
Bivi pua bi mogao uraditi istu iracionalnu stvar, povui dim,
kaljati, moda i povratiti. Moda bi se osjeali uasno fizioloki,
moda i gore nego nikadpua koji je uradio istu stvar. Vjerojatno
e mrziti cijelu situaciju i biti ljut na sebe to je to uradio, ali u roku
od nekoliko minuta, sati ili ak dana e imati nekontroliranu potrebu
i zapaliti jo jednu. Idui put e moda imati iste reakcije, osjeat e
se uasno i imat e muninu. Uskoro e se nai u situaciji da pui
sve vie nikotina i brzo ili postupno e se vratiti na staru razinu
konzumacije, ili e ak i poveati konzumaciju.
Razlika lei u injenici da je prvi dim - iako je bio neugodan -
kreirao nekontroliranu potrebu kod biveg puaa, za razliku od
stvorene odbojnosti kod nikadpuaa. Jedan dim nikotina znai
vraanje puenju za biveg puaa. Ovisnost koja je drijemala se sada
vratila punom snagom.
Vi ste sada bivi pua, ali svakim dijelom svijesti i u svakom
trenutku morate znati da ste lijeeni ovisnik o nikotinu. To moda
nije najljepi nain na koji moete misliti o sebi, ali ako hoete odrati
nepuenje, vano je da budete svjesni toga i imate dignut gard. Koliko
god da je negativno identificirati se kao bivi pua, to je ipak puno
bolje nego ponovno morati govoriti: Ja sam pua.
Pua je osoba koja je trenutno pod kontrolom droge koja ih tjera
da konstantno unose dozu za dozom, dim za dimom, desetinama
puta dnevno. A zajedno sa aktivnom supstancom - nikotinom - unosi
preko etrdeset karcinogenih i vie od etiri tisue drugih kemikalija,
od kojih su stotine otrovne (arsen, duikov cijanid, ugljini monoksid,
formaldehid, samo da spomenemo nekolicinu). Pua poveava
rizike za neke od najopasnijih bolesti koje su poznate ljudima. Ima
prepoznatljiv smrad i postaje drutveni otpadnik sve dok koristi svoj
sustav za dobijanje droge.
Da, bivi pua moda ne zvui savreno, ali biti aktivni pua
je mnogo gora stvar za priznati i doivjeti. Da odrite svoj trenutni
status, kako god odluili da se nazivate, i da se vie nikad ne vratite
smrtonosnom nainu ivota koji ima pua, samo upamtite da
Moram stalno nositi cigarete sa sobom kako bih prestao
puiti
ujem ovaj komentar gotovo svaki put kada zaponem novu
terapiju. Pua iskreno vjeruje da ako nema cigarete uz sebe, nee
uspjeti prestati puiti. Njegov razlog za noenje cigareta je taj to
mora sebi pokazati da je jai od cigareta, ili kae kako e mu cigareta
trebati da preivi neku traumatinu situaciju. Oba ova razloga nose
ozbiljne implikacije, koje gotovo sigurno znae neuspjeh u prestanku
ovisnosti o cigaretama.
Prva hipoteza - da pua mora dokazati kako je jai od cigareta -
pretpostavlja kako pua vjeruje da je jai od cigareta. To je najvea
greka koju pua moe napraviti. On nije jai od svoje ovisnosti. Dan
kada prizna ovu injenicu e biti dan kad e imati priliku prestati,
a dan kad to zaboravi e biti dan kad e se opet nai u kandama
ovisnosti.
Da je jai, puio bi jednu ili dvije cigarete dnevno, kad poeli. No
do trenutka kada doe na nau terapiju, vjerojatno pui dvadeset ili
trideset puta vie. Da je jai od cigareta, nikad se ne bi prijavio na
terapiju. Jednostavno bi prestao. Do trenutka kad se prijavio, shvatio
je kako nema kontrolu. Vjerojatno ve godinama nije imao kontrolu,
i kao i sa svakom ovisnou, vie nikad nee imati kontrolu. Jednom
kad zaboravi da cigarete kontroliraju njega, vjerojatno e zapaliti
tu prvu cigaretu. To e biti tragini dan kad e se vratiti ovisnosti i
moda vie nikad nee skupiti snagu da je se ponovno oslobodi.
Druga ideja - da su cigarete neophodne da se prevaziu ivotni
problemi - e gotovo sigurno rezultirati puenjem unutar nekoliko
dana od pokuaja prestanka. Koliko god pua planirao miran period
kad je stres na minimumu, neki stres e se desiti. Sa cigaretama u
blizini, sigurno e uzeti jednu. ak i ako ne uzme u tom trenutku,
ideja kako cigarete imaju mo da ivot uine podnoljivim je netona
i opasna.
Pua osjea kako mu cigarete trebaju za normalno funkcioniranje.
Kada ode korak dalje, poinje vjerovati da ne samo da e biti manje
efikasan, nego e biti totalno nesposoban preivjeti. Odrie se
supstance koja ivot ini moguim. Sa ovakvim vjerovanjem, ima
jednake anse da prestane puiti kao i da prestane jesti ili disati.
Ukoliko su cigarete neophodne za preivljavanje, prestajanje je
uzaludan pokuaj. Ali to jednostavno nije istina. Sve to je pua
radio sa cigaretama moe raditi i bez cigareta, ali on to nee nauiti
niti povjerovati sve dok uspjeno ne prestane i ne pone se nositi sa
ivotom bez puenja.
Nikad ne zaboravite kako su cigarete nekada kontrolirale vae
ponaanje i uvjerenja. Kada prestajete puiti priznajete kako su vas
cigarete kontrolirale. Bili ste doslovno uplaeni kako e vas jedan dim
vratiti puenju. To nije bio iracionalan strah. Jedan dim e i danas
imati iste tragine rezultate kao to bi imao i kad ste tek prestajali.
Cigarete su bile jae od vas i, ako im date ansu, bit e opet jae od
vas. Ukoliko elite pokazati kako imate kontrolu, uinite to tako to
ete priznati da moete funkcionirati bez cigareta kao bezvrijednog
i opasnog pomagala. Da permanentno ostanete slobodni od cigareta,
sve to treba uiniti je NIKADA VIE NE UZETI NITI JEDAN DIM!
Promjene u spavanju
Spavanje se moe poprilino poremetiti u prvih par dana. Neki
ljudi e slabo spavati, budei se esto ili nikako ne spavajui, i opet se
moda nee osjeati umorno. Drugi mogu spavati po 20 sati dnevno
i opet biti umorni. Kako god bude, spavanje e se samo vratiti u
normalu nakon to prestanete, ali tu ima jedna zakoljica. Vi ne
znate ta je normalno. Normalno je ono kako je bilo prije nego ste
poeli puiti, s tim da treba uraunati razliku u godinama. Neki ljudi
nisu bili normalni desetljeima.
Nikotin je stimulant koji puaa stavlja u fizioloko stanje depresije
jednom kad efekti prou. Da prevazie ovo stanje depresije pua pui
jo jednu cigaretu da se stimulira. Uskoro efekti prolaze i beskonani
krug se ponavlja i ponavlja. Razine eera u krvi i hormona skau
do velikih visina, a uskoro padaju. Do kraja dana pua moe biti
fiziki umoran od ovog kroninog stimulant/depresiv vozia. Njihov
san se morao prilagoditi tim efektima. Bez ovoga, bivi puai moda
otkriju kako im je dovoljno manje sna nakon to prestanu, ponekad
smanjujui sate od onoga za to su mislili da im je prirodno vrijeme
koliko trebaju spavati. Neki samo malo smanje vrijeme spavanja, ali
svejedno je veoma oito kako su puni energije i spremni ujutro kada
se alarm oglasi, a nekada se bude i prije alarma sa novom energijom.
Dok su puili esto su bili iscrpljeni nakon buenja, mrzili alarm i
trebali su cigarete da ih pokrenu.
Postoji mali broj ljudi kojima je potrebno vie sna nakon to
prestanu puiti. Ovo su ljudi koji su puno puili na kraju dana. Njihova
tijela su plakala za snom, ali su oni nastavljali pumpati nikotin u tijela
da nadjaaju potrebe tijela. Bez stimulirajueg efekta nikotina sada
moraju sluati zahtjeve tijela i ii spavati kada su umorni. Mogli bi
uzeti speed i dobiti iste efekte, ali naravno shvaaju kako im ne treba
droga za ovako neto. Meutim, racionaliraju i kau da je puenje
pogodno za isti efekat. E pa nije. Raspored koji su imali dok su puili
je imao svoju cijenu i dugorono cijena za ovaj benefit moe biti
smrt.
U svakom sluaju, ne paniarite zbog koliine sna koju dobijete
u prvih nekoliko dana. To nije normalna koliina sna vas kao biveg
puaa, to je normalna koliina sna za nekog tko se odvikava od droge.
Ovo nisu normalna vremena spavanja, niti e potrajati dugo. Svatko
tko proivljava takve probleme u prvih tjedan ili dva vjerojatno samo
ima probleme sa prilagodbom, no trebali biste se obratiti doktoru
ukoliko problemi potraju due, posebice preko mjesec dana. Mnogi
drugi razlozi mogu biti krivi za promjene u spavanju ukljuujui
fizike, psiholoke, reakcije na lijekove i tako dalje. Okriviti prestanak
puenja za ove simptome je u redu na nekoliko dana, ali na dui
period bivi pua treba biti objektivan i sigurnije je potraiti pomo
doktora.
San e se na kraju vratiti u normalu za vas kao biveg puaa.
Onda e godine uiniti svoje izmjene. Kako god ispadne, da spavate
vie ili manje, moi ete spavati mirnije znajui kako vie niste pod
kontrolom nikotina i vie si ne stvarate smrtonosne rizike puei.
Da biste spavali sretnije, jer znate kako ostajete zdraviji i kako ete
najvjerojatnije ivjeti due, uvijek kad ste budni upamtite da NIKADA
Puaki snovi
Puaki snovi su esti, ako ne i univerzalni meu bivim puaima.
To je posebno esto kada osoba ne pui krai vremenski period, i
ako se desi nekoliko dana ili tjedana nakon prestanka, vjerojatno e
biti jako uznemirujue i realistino. Realistino do te mjere da e se
bivi pua probuditi sa mirisom i okusom cigarete u ustima i nosu,
uvjeren kako je stvarno puio. Imao sam mnoge polaznike terapija
koji su traili po kui u potrazi za opukom, toliko je realistino bilo.
Dopustite da prvo objasnim zato je osjeaj toliko fiziki izraen.
Kada prestajete puiti, jedan od prvih fizikih poboljanja je
proizvodnja cilije. Cilija su male niti sline dlakama koje se nalaze
du dunika i bronhija, konstantno metui estice iz vaih plua. Dok
ste puili, prvo ste ih usporili, zatim paralizirali i na kraju unitili
ciliju. To je razlog zbog kojeg su puai ee prehlaeni i imaju gripu
- unite prvu liniju obrane protiv mikroba koji izazivaju ove bolesti.
Kada osoba prestane puiti, obino unutar tri dana, cilija se pone
regenerirati. Bivi pua moe poeti istiti plua u roku od nekoliko
dana. Jedan od ranih simptoma koji se prvi primijete je kaljanje i
izbacivanje mukusa i materije koja se nikad nije mogla iistiti dok je
osoba puila, ali sad ima izlazni put i mehanizam za metenje. Runo,
ali dobro, osoba poinje izbacivati mnogo smea iz plua. Mnogo
smea je duhanski katran koji ima prepoznatljivo odvratan ukus i
smrad.
Recimo da sada sanjate, moda totalno drugi san koji nema
nikakve veze sa puenjem. Dok spavate, cilija radi svoj posao,
duhanski katran se nakuplja, dolazi do osjetila za okus i miris i eto
ga, vi kreirate sekvencu snova koja ukljuuje cigaretu. Ne samo da
sanjate, nego fiziko osjetilo okusa i mirisa ostaje i nakon buenja. To
onda postaje pravi osjeaj puenja.
Ovo daje valjano objanjenje zato se snovi deavaju i zato
djeluju tako stvarno. Ali to nije kraj znaaja puakih snova. San se
moe interpretirati na jedan od dva naina, a bivi pua esto misli
kako je to znak da on stvarno eli puiti. Prestao je puiti, a sanja o
tome, to znai da eli puiti, zar ne?
Znao sam dobijati pozive usred noi od polaznika koji su se
uspaniili snom. Poeli bi govoriti Ne mogu vjerovati, tako dugo ne
puim, a jo elim puiti. Znali su da ele puiti jer su sanjali o tome.
Onda bih ih pitao da opiu san. Rekli bi da je bio tako stvaran, i skoro
uvijek bi rekli da je poeo da poprima oblike none more. Probudili
bi se u znoju, ponekad plaui, mislei da su upravo puili i unitili
sve, da su se vratili na poetak. Da je svo vrijeme bez cigareta sad
uniteno.
im bi zavrili sa opisom, istakao bih im jednu vanu injenicu.
Oni su upravo sanjali da pue i zato pomislili da ele puiti. Probude
se i opiu san kao nonu moru. To nije san nekoga tko eli puiti; to je
san nekoga tko se boji puenja. Ovo je legitiman strah, ako uzmemo
u obzir da se bivi pua bori sa snanom i smrtonosnom ovisnou.
Takoer, ovo je i legitiman san. Na neki nain vam daje dojam o
tome kako biste se osjeali kad biste se uistinu vratili puenju. Ne u
fizikom, nego u psiholokom smislu. Nona mora vam omoguuje da
vidite koliko je osjeaj povratka puenju lo, bez da morate ponovno
puiti i ponovno pasti u ralje nikotinske ovisnosti. Moe vam dati
neku predodbu o tome kako je nepuenje bitno za vae mentalno
zdravlje.
Opasan san je kada u njemu ispuite cijelu kutiju, kaljete,
budete izopeni od drutva, dobijete neku uasnu bolest, zavrite na
samrtnoj postelji i isputate zadnji dah - i odjednom se probudite
sa smijekom na licu i kaete Ovo je bilo odlino, volio bih da ovo
mogu uraditi dok sam budan. Sve dok ovo ne sanjam, ne bih se dao
obeshrabriti. Ako ovo sanjate, moda trebamo jo malo razgovarati.
to se tie puenja, to god da sanjate, bit ete u redu sve dok u
budnom stanju upamtite da - NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN
DIM!
40 godina napretka?
Devetnaestog sijenja 2004. u TIME magazinu je izaao lanak
o smanjenju broja puaa u Americi od originalnog izvjetaja o
amerikom javnom zdravstvu (u originalu: General Surgeons
Reports) koji je izaao u sijenju 1964. Autor je naveden na miljenje
kako bi mnogo vie puaa uspjelo prestati ako ne bi pokuavali na
suho i umjesto toga uzimali mnoga pomagala za prestanak koja
mogu uduplati anse za uspjeh.
Jedna stvar koju elim komentirati je kako lanak istie da se
puenje smanjilo sa 42% na 23% u posljednjih 40 godina, ali kako
je smanjenje zaustavljeno u 1990. Ti datumi su interesantni. lanak
kae kako postoje mnogo efikasniji naini za prestanak od metode
na suho. Zapravo govori o zamjenskim nikotinskim pomagalima
i Zybanu. Ono to je zanimljivo je da su skoro svi ovakvi proizvodi
doli u iroku upotrebu u 1990-tim godinama, ba u godinama kad je
radpidno opadanje broja puaa zaustavljeno.
Nikotinska guma za vakanje je prvi put odobrena za upotrebu u
Americi 1984. godine, samo na recept. U 1991. i 1992. etiri flastera
su odobrena za izdavanje na recept. U 1996. sve kontrole su nestale,
gume za vakanje i dva od etiri flastera su otili na police i Zyban
(bupropion) je dolazio.
Sada imamo dostupne sve te udesne proizvode, mnoge i bez
recepta. Da su ti prozivodi tako dobri u poveanju ansi, i da ih tako
puno ljudi koristi, reklo bi se da postotak puaa opada mnogo bre
nego u vremenima kada su puai koristili samo svoju odlunost da
prestanu.
Citiram lanak: Pad u broju puaa je zaustavljen u 1990-tim
godinama i skoro da se nije ni micao od tada. Nadajmo se kako se u
budunosti nee pojaviti jo udesnih proizvoda za prestanak, jer bi
to moglo rezultirati velikim poveanjem broja puaa.
Pravi nain da se ponovno povea postotak ljudi koji dugorono
uspiju prestati je da im se pomogne da shvate kako se bore sa
ovisnou o nikotinu, i kako su za pobjedu i konanu slobodu
potrebne jednostavne stvari: napraviti i drati se odluke da - NIKADA
Poglavlje 4 - Prevencija povratka puenju
Puaka zakletva
Izgovara se prije povlaenja prvog dima nakon to ste na neko
vrijeme prestali puiti
Ovim dimom u se okovati
U doivotnu ovisnost.
Iako ne mogu obeati da u te uvijek voljeti,
Obeavam da u ti se pokoriti
I da u podravati svoju ovisnost o tebi
Koliko god to skupo postane.
Neu dopustiti da mu ili ena,
lan obitelji ili prijatelj,
doktor ili neki drugi medicinski radnik,
poslodavac ili zakon,
opekline ili smrad,
kaalj ili grub glas,
rak ili emfizem,
srani ili modani udar,
ni prijetnja od gubitka ekstremiteta,
stane izmeu nas.
Puit u te uvijek
Od ovoga dana pa nadalje,
u dobru i zlu,
u bogatstvu i siromatvu,
U zdravlju i bolesti,
Dok nas smrt ne rastavi!
Moete zapaliti cigatetu.
Proglaavam vas punokrvnim puaem.
P.S. Dok jedan od dva braka zavrava razvodom, ovisnost o
puenju traje do kraja ivota - mada do kraeg ivota. Kad ste pua -
ne moete ovisnost svesti na nulu. Jedan dim moe rezultirati trajnim
povratkom puenju.
Zakon ovisnosti
Puai su esto ljuti na mene, jer misle kako sam ja izazvao
njihov povratak puenju. Zato tako misle? Pa, ja imam tu gadnu
naviku praviti veliki problem od toga kad polaznik terapije povue
par dimova ili ispui nekoliko cigareta. Pua misli kako sam tako
uvjerljiv sa svojim argumentima da nema druge opcije nego sasvim
nastaviti puiti. Misli kako sam ga ja natjerao da se vrati cjeloivotnoj
ovisnosti koja e mu unititi zdravlje i koja mu na kraju moe oduzeti
ivot. Uvjeren je kako ne bi nastavio puiti da ja nisam napravio toliki
problem. Kako mogu mirno spavati znajui to sam uradio?
Spavam odlino, hvala na pitanju. Jer, znate, nisam ja odgovoran
za to to su se ovi ljudi vratili puenju. Oni trebaju preuzeti punu
odgovornost. Vratili su se puenju jer su prekrili glavni zakon
nikotinske ovisnosti - uzeli su dim. To nije moj zakon. Ja se ne stavljam
u ulogu suca, porote i krvnika. Zakon fizioloke ovisnosti kae da
e uzimanje supstance o kojoj je netko ovisan izazvati ponovno
uspostavljanje ovisnosti o toj supstanci. Ja nisam napisao taj zakon.
Ja ne izvravam taj zakon. Moj posao je mnogo jednostavniji od toga.
Ja samo interpretiram zakon. Ovo znai kako se pua, uzimanjem
dima, totalno vraa puenju ili ponovno prolazi proces odvikavanja.
Mnogi se ne odlue za ponovno odvikavanje.
Svaka terapija je imala jedan broj polaznika koji su ranije bili
prestali na godinu dana ili dulje. Zapravo, imao sam jednog polaznika
koji nije puio 24 godine prije nego je opet poeo. On nikad nije uo
za ovaj zakon, da ak i nakon 24 godine, bivi pua nije totalno
osloboen svoje ovisnosti. Nije shvaao kako je tog dana kad je bacio
zadnju cigaretu stavljen na uvjetnu do kraja ivota. Nepoznavanje
ovog zakona ne moe biti isprika - prirodni zakoni nisu napisani na
takav nain. Po amerikim standardima, ovo je okrutna i neobina
kazna, ali tako je kako je.
Moda bi se, umjesto terapije, osoba koja se vratila puenju
trebala obratiti odvjetniku i uloi albu o tome zato ne moe samo
ponekad zapaliti cigaretu. Moda e imati porotu kojoj je simpatian,
moda ga proglase nevinim pa moe napustiti sudnicu kao slobodan
i neovisan ovjek. Naravno, mogao bi sve to uraditi. I nakon to
izae iz sudnice kao slobodan i neovisan ovjek, vjerojatno e imati
nekontroliranu potrebu i zapaliti cigaretu. Nemojte traiti rupe u
zakonu ovisnosti. Osudit ete se na povratak puenju. Moda se ini
prejako i nepoteno, ali za mnoge se ispostavi kako je puenje zloin
kanjiv smru. Nemojte pokuavati prevariti sustav - NIKADA VIE
Samo jedan mali dim
Mnogim ljudima je teko shvatiti kako samo jedan mali dim moe
rezultirati totalnim povratkom puenju. Jednostavno im to nema
smisla, ali ako se ikad budete bavili milju da zapalite samo jednu,
pomislite kakav biste savjet dali lanu obitelji ili prijatelju do kojeg
vam je stalo, ako znate da je on bivi ovisnik o heroinu koji nakon
dueg vremena ponovno razmatra povremeno uzimanje. Zamislite
svoj ok i strah i na samu pomisao ponovnog koritenja, pogotovo ako
ste bili s njim u vrijeme kad je bio ovisan i kad je ovisnost unitavala
skoro svaki aspekt ivota, ak i sam ivot.
Biste li mu rekli, Pa, sad ti je bolje, moda vrijedi vidjeti moe
li podnijeti samo jedan ut? Biste li uradili neko istraivanje da
vidite je li jedan ut realna opcija danas? Moda biste provjerili i
neuroloke asopise da vidite imaju li znanstvenici bolje znanje o
putevima neurotransmitera u mozgu i bolja objanjenja zato dolazi
do ovisnosti? Onda biste moda rekli Danas malo bolje razumiju
kako dolazi do ovisnosti i uskoro e moda moi izmijeniti fiziologiju
mozga. Ukoliko se danas vrati ovisnosti moda nee biti veliki
problem jer lijek e uskoro biti spreman - moda ak za par godina.
Vea je vjerojatnoa da ete presjei sve te misli i samo rei: Ako
ponovno uzme, vraa se na poziciju prije nego si prestao. Unitit
e svoj, i ivote ljudi oko sebe.
Velike su anse da ete zauzeti vrst stav kako osoba ne treba to
uraditi - ponovno uzimanje bi bilo glupo i samoubilaki. Nema razlike
izmeu gore spomenutog scenarija i ideje Moda mogu zapaliti
samo jednu, sad. Zapravo, postoji jedna razlika. Nije medicinska, ni
fizika, nego drutvena. Drutvo ne shvaa nikotinsku ovisnost. Ljudi
razumiju ovisnost o drugim drogama. Iako je nikotin vie adiktivan
nego veina drugih adiktivnih supstanci, moda ak i najadiktivniji,
ljudi jo ne shvaaju kako uzimanje supstance izaziva povratak
ovisnosti, iako to znaju sa drugim drogama.
Koliko esto vas je netko pitao nakon to ste prestali puiti Znai
ne ispui ni jednu? Ovo je tako besmislen komentar, a ipak tako est.
Koliko ste esto u literaturi vidjeli poruku kako ne trebate dozvoliti
da vas jedna cigareta vrati puenju? Kad se radi o drugim drogama,
poruka je jasna i nedvosmislena: Nemoj uzeti.
Svatko je izloen ovoj razlici, ne samo otkad su prestali, nego i
godinama i desetljeima dok su puili. Morate primijeniti nain
razmiljanja koji je dio drutva, nebitno iz kojeg drutva potiete.
Stavi koji proima drutvo je pogrean. Drutvo moda prihvaa
opasnosti, ali ne shvaaju koncept ovisnosti. Morate biti pametniji i
bolje informirani od drutva oko vas, moda ak i od doktora. Traiti
od pojedinca da misli drukije od drutva je teko, ali u sluaju puenja
to se mora uraditi. Ukoliko ne postanete veliki protivnik uzimanja
i jednog dima, posljedice mogu biti jako ozbiljne. Izgubit ete svoj
prestanak puenja, a to se lako moe pretvoriti u gubitak zdravlja i
eventualno ivota. Morate biti budni svo vrijeme i podsjetite se da
ste lijeeni ovisnik.
Kako vrijeme bude prolazilo, moda nee biti nikakvih znakova
ovisnosti; misli o cigaretama su rijetke ili se nikako ne deavaju, ali
i u ovoj fazi igre, postoji tiha ovisnost koja vas moe oboriti punom
snagom ako napravite jednu greku u proraunu - ako pomislite kako
ste vi moda drugaiji.
Niste nita drugaiji nego bilo koji drugi ovisnik, nebitno je li
supstanca o kojoj ste ovisni alkohol, kokain, heroin itd. Ovisnik ste
do kraja ivota, ali sve dok nemate drogu u svom krvotoku i dok je ne
uzmete, nikad se neete nai na nizbrdici koju ovisnost donosi. Kad
se radi o puenju, ova nizbrdica predstavlja gubitak slobode, zdravlja
i ivota, to znai da moete izgubiti sve.
Kako bi zadrali ono to imate, upamtite kako za slobodu od
puenja morate - NIKADA VIE NE UZETI NI JEDAN DIM!
Jesam li bio ovisan
Jeste li nikotinski danki? Znaajka koja pokazuje adiktivnost
nikotina nije kako je lako prestati, niti kako je lako ili teko pojedincu
ostati dalje od cigareta. Prava znaajka koja pokazuje snagu ovisnosti
je to da koliko god vremena ste bivi pua, jedan dim i sa prestankom
je gotovo.
Nemojte nikad pokuati sebi dokazati kako niste bili ovisni.
Bili ste ovisni o nikotinu svih godina dok ste ga koristili i danas ste
takoer ovisni, ali poto ste bivi pua, ovisnost je asimptomatska.
Da ostane tako i da uvijek imate kontrolu upamtite da NIKADA VIE
NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Boanske objave
Jeff je sjedio za stolom i razgovarao telefonom sa poslovnim
partnerom. Program za prestajanje puenja koji je njegovo poduzee
sponzoriralo je upravo trebalo poeti. On se dvoumio oko toga
hoe li se pojaviti u grupi u koju je bio upisan. Konano, rekao je
prijatelju: Ne, ne mislim da je pravo vrijeme. Moda u idui put
biti bolje pripremljen. Odjednom je glasan zvuk ispunio prostoriju.
Jeff je pogledao svoju staklenu pepeljaru i sa zaprepatenjem vidio
da se prepolovila. Bez da ju je itko dotaknuo, njegova pepeljara se
prepolovila. Pogledao je prema stropu i rekao prijatelju: Moram
prekinuti razgovor, vrijeme mi je da prestanem puiti.
Ova pria moda izgleda nevjerojatno, ali se stvarno desila jednom
naem polazniku. Iako veina puaa ne dobija ovakve boanske
objave, svaki pua dobija izravne poruke da bi trebali prestati
puiti. Poruke im alje njihovo tijelo. Poruka moe biti u obliku kalja,
bolova u prsima, trnaca ili utrnulosti u ekstremitetima, glavobolja,
loe probave, oteanog disanja i mnogih drugih alopojki koje tijelo
alje. Naalost, iako se poruke stalno alju, esto ih nitko ne primi.
Naravno, pua e osjetiti simptome, ali esto e odbiti svaku
pomisao o tome kako su cigarete krive za bilo to. Sue, jo jedna
polaznica terapije, je imala stalne probleme sa kroninim bronhitisom.
Doktor joj je rekao kako je alergina na cigarete i kako mora prestati
puiti. Ona je prihvatila injenicu kako je alergija uzrok njenih
problema, ali nije vjerovala da je osjetljiva na cigarete. Promijenila
je nain prehrane, promijenila je tepihe, stavljala hipoalergijsku
minku, i jako esto istila prainu. Uradila je sve to je mogla, osim
da prestane puiti. ak i sa svim ovim promjenama, njeno stanje se
nije popravilo. Kada je konano prestala puiti, napadi su se odmah
smanjili. Vie nije mogla opovrgnuti injenicu da je puenje izazivalo
napade bronhitisa.
Velike su anse da ste, dok ste puili, i vi dobijali poruke da
puenje nije dobro za vas. Zauvijek pamtite ova upozorenja, jer ona
postaju mono oruje u borbi sa povremenim eljama za cigaretom.
Kad god bi Sue osjetila elju, samo se trebala prisjetiti bola i patnje
koje je imala dok je proivljavala napade bronhitisa. Jeff je sauvao
polomljenu pepeljaru kao stalni podsjetnik na to da ne bi trebao
puiti. Kada pomislite na cigaretu, sjetite se svojih osobnih poruka i
nee vam biti problem da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Smijena opaska: Petog dana terapije Jeff mi je priznao da je malo
zabrinut jer jede vie otkako ne pui, i bojao se da e se udebljati.
Rekao sam mu da ne brine. Kada doe vrijeme da ide na dijetu,
vjerojatno e vidjeti da su mu otpala vrata od friidera.
Moda sam ja drugaiji?
Moda sam ja drugaiji? Moda ja mogu uzeti cigaretu i ne postati
ovisan? Moda e mi od cigarete biti toliko muka da nikad vie neu
htjeti uzeti cigaretu? Moda nikad i nisam bio ovisan? Moda u
malo puiti pa opet prestati kada se stvari poprave? Moda, moda,
moda...
Pitate li se ikad ovakve stvari? Ako se pitate, i ako vas neizvjesnost
odgovora ubija, imam dva prijedloga za rjeavanje ovih pitanja. Prvi,
uzmite cigaretu. Ovo je stvarno efikasan nain da shvatite kakva
je mogunost povratka puenju putem ponovnog uspostavljanja
nikotinske ovisnosti, a rezultat ove vrijedne lekcije bi bilo vraanje
smrtonosnoj, skupoj, drutveno neprihvatljivoj ovisnosti o
cigaretama. Onda moete puiti dok vas to ne ubije, ili samo prestati
ponovno. Sjeate se zadnjeg puta? Puiti ili prestati, zabavan izbor,
zar ne?
Naravno postoji i drugi nain odgovaranja na ova moda pitanja.
Naite puaa koji je nekad ranije prestao puiti na dui vremenski
period, recimo godinu dana ili due, i onda ponovno poeo puiti.
Pitajte ga kako mu se svidjelo nepuiti? Pitajte ga kako mu se sada
svia puenje. Onda mi postavite najvanije pitanje, kako se vratio
puenju?
Odvait u se da pogodim odgovore na ova tri pitanja. Nepuenje
je bilo odlino. Nisam vie ni mislio o cigaretama. Osjeao sam
se zdravije, sretnije, smirenije. Cigarete su imale odbojan smrad.
Pomisao na puenje onolikog broja cigareta je bila odvratna. Na
drugo pitanje, kako mu se sad svia puenje, odgovor je tipino
ovakav: Mrzim puenje, puim kao i prije ili ak vie. Osjeam se vie
nervozno, imam manje energije, i osjeam se kao budala kad puim
pred ljudima. Naravno da elim opet prestati. Odgovor na tree i
najvanije pitanje o tome kako se vratio puenju je gotovo uvijek isti:
Uzeo sam cigaretu.
Moda se dogodilo pod stresom, ili na zabavi, ili kod kue iz
dosade. Koji god razlog bio u pitanju, krajnji rezultat je isti - ovisnost o
nikotinu. Prije uzimanja cigarete, on se vjerojatno pitao ista moda
pitanja. Naao je svoj odgovor. Va odgovor je isti. Nauite neto iz
tuih, a ne svojih greaka. Va prijatelj koji pui je zaglavio u raljama
snane i smrtonosne ovisnosti. Moda e imati priliku i snagu da opet
prestane, a moda e puiti dok ga ne ubije.
Vi ste se uspjeno oslobodili nikotinske ovisnosti. Iako je
ranije puenje bilo potencijalna prijetnja vaem ivotu, sada rizici
obolijevanja padaju na razine koje imaju ljudi koji nikad nisu puili.
Sve dok se klonite cigareta, nikad neete morati brinuti o fizikim,
fiziolokim, drutvenim i ekonomskim rizicima puenja, i samo
slijedite jednu jednostavnu praksu... NIKADA VIE NEMOJTE UZETI
NI JEDAN DIM!
Svatko je drugaiji?
esto uvjerenje u mnogim krugovima je da je svatko drugaiji.
Iako je ovaj koncept toan u mnogim aspektima ivota, nije toan
kada se radi o ovisnostima. Najvei broj ovisnika su isti na mnoge
naine. Njihovo ponaanje, uvjerenja, stavovi su kontrolirani od
strane supstance. to je jaa ovisnost, to vie osoba postaje stereotip
ovisnika.
U sluaju puaa, jednom kad osoba prestane puiti i izbaci nikotin
iz tijela pojedinane znaajke postaju vidljive, ali i dalje postoje
slinosti sa drugim bivim puaima koje treba razumjeti. Jednom
kada osoba postane bivi pua ona kontrolira svoju ovisnost, ali i
dalje ima tu ovisnost. Bivi pua nije vie aktivni pua ali nije ni
nikadpua. Bivi pua je i dalje lijeeni ovisnik i mora odravati
to znanje. Na jedan bitan nain svi su bivi puai isti. Svaki od njih
e ostati slobodan od cigareta do kraja ivota ako NIKADA VIE NE
UZMU NI JEDAN DIM!
Novogodinje odluke
Sjeate se svih onih odluka da ponete novu godinu kao nepua?
Godinu za godinom, mnogi puai se zaklinju na ovo i izdre do 1.
sijenja, 10:00 ujutro. Ove godine moete samouvjereno donijeti
odluku. Jednom kada prestanete puiti na malo dui period,
odravanje nepuenja postaje lake od samog prestanka. Jednostavno
upamtite - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Iako se potrebe za cigaretom i dalje deavaju, i mogu se pojaati
zbog priprema i pritisaka uoi blagdana, obino nisu intenzivne ni
dugotrajne. Mnogi ljudi imaju samo jednu potrebu dnevno, tjedno
ili mjeseno. One traju samo nekoliko sekundi. U biti, potrebe traju
oko 20 sekundi tjedno, a ostatak vremena bivi puai su presretni,
jer su prestali. Kada dobijete potrebu za cigaretom, to je potreba
za doslovno jednom cigaretom, ne za puenjem u razinama prije
prestanka. Umjesto da se osjeate uskraeni od jedne cigarete,
bolje se sjetiti zadovoljstva u nekonzumiranju tisue cigareta svake
godine. Ne troite vie mnotvo novca na stvar koja vas ini bolesnim,
smrdljivim, drutveno neprihvatljivim, stvar koja vam bui rupe u
namjetaju i odjei, utjee na miljenje koje drugi o vama stvaraju, i
moda stvar koja e vas ubiti.
Potencijalna prijetnja prvog dima je vraanje odvikavanja na sami
poetak. Jedan dim je mnoge puae bacio u punu ovisnost, koju su
samo dan ranije smatrali jednim od najodvratnijih ponaanja. Zato,
kada dobijete potrebu, sjedite, udahnite duboko nekoliko puta, i
razmotrite mogunosti. Potreba e proi i onda si moete estitati,
jer ste je pobijedili. Uvijek upamtite - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI
NI JEDAN DIM!
Koncentriranje na misao o cigareti
Ono to se deava nekim ljudima nakon to prestanu puiti je
da se koncenriraju na misao o cigareti. Pod ovim mislim na to da
zaborave sve loe cigarete koje su ikad ispuili, zaborave na one koje
su ispuili bez razmiljanja, i ponu se koncentrirati na jednu dobru
cigaretu. Moda su je ispuili prije 20 godina, ali bila je dobra i sada
ele jo jednu.
esta je taktika da bivi pua sebi kae kako ne eli tu dobru
cigaretu. Problem je u tome to je ele. Unutarnja debata se razvija:
elim jednu; Ne, ne elim; Jedna zvui odlino; Ne, ne zvui; A daj,
samo jedna; Ne, ni jedna! Ukoliko se bivi pua koncentrira samo
na jednu cigaretu, nema jasnog pobjednika u debati. Bivi pua treba
promijeniti unutarnju debatu.
Ne govorite sebi kako ne elite jednu kad je elite, radije budite
svjesni elje, ali se zapitajte: elim li sve cigarete koje idu uz tu
jednu? Zatim: elim li cijeli paket koji ide uz ostale cigarete?
Cijena, drutvena neprihvatljivost, smrad, utjecaj na zdravlje, mogui
gubitak ivota. elim li se vratiti puenju, totalno, dok me ne napravi
bogaljem i ne ubije?
Ukoliko se stvari postave ovako, to obino nije debata bez
pobjednika. Odgovor e obino biti: Ne, ne elim puenje pod
ovakvim uvjetima, a to su jedini uvjeti pod kojima cigareta dolazi.
Ovako je debata gotova im je zapoeta. Ponavljam, ako je fokus samo
jedna cigareta, moete se dovoditi do ludila cijeli dan. Ukoliko se
koncentrirate na cijeli paket koji e doi puenjem, udaljit ete se od
tih misli sretni to ste slobodni od ovisnosti, i uspjeno osnaeni da
Nikada vie nemojte uzeti ni jedan dim!
Kaem to svakoga dana na terapiji, u skoro svim forumskim
postovima, i na kraju svakog lanka. ak i tako, osjeam da ne mogu
dovoljno puta ponoviti - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Nije da se bojim kako e vam se cigareta svidjeti i kako ete odluiti
kako je povratak puenju predivna stvar. Suprotno, vjerojatno ete
imati vrtoglavicu, muninu, i openito ete se osjeati loe. Moda
ete se mrziti zbog toga. ak ni ovo nije problem.
Prava opasnost lei u ponovnom uspostavljanju nikotinske
ovisnosti.
To je snana ovisnost. Jedan dim vas u roku od nekoliko dana
moe vratiti na vau staru razinu konzumacije. Imali smo polaznike
terapija koji nisu puili po 20 godina i vie. Jednog dana su samo
odluili probati jednu. ak i nakon ovako dugog perioda, prva cigareta
je dovoljna kako bi se ponovno uspostavila ovisnost. Ponovno su
ovisni i u roku od nekoliko dana puna kemijska ovisnost se ponovno
uspostavlja. Sve fizike opasnosti, psiholoki problemi, i veliki
trokovi se vraaju na razine prije prestanka. Ukoliko ne vjerujete da
se ovo vama moe desiti, doite prve ili druge veeri na moju sljedeu
terapiju za prestanak puenja. Posluajte nove polaznike koji su doli
prestati puiti. Tu ima ljudi koji su bili prestali puiti na due vrijeme,
ljudi kojima se svialo ne puiti, ljudi koji su voljeli ne puiti, ljudi
kojima sada treba pomo da ponovno zauzmu svoj nepuaki status,
sve zbog jedne tragine greke. Nisu bili imuni na prvi dim. Velike su
anse kako ni vi niste. Razmilite o ovome sljedei put kada budete
imali prolaznu pomisao na cigaretu.
Sada imate izbor. Moete ostati bivi pua ili moete jo jednom
postati ovisnik o cigaretama. Paljivo razmotrite obje opcije. Kakav
nain ivota vam vie odgovara - biti rob smrtonosnoj biljci ili biti
uistinu slobodna osoba? Konana odluka je vaa. Ukoliko se odluite
za drugu opciju, samo se drite sljedeeg savjeta - NIKADA VIE
Ne mogu prestati ili neu prestati
Ne elim da me se proziva za vrijeme trajanja ove terapije.
Prestajem puiti, ali neu govoriti o tome. Molim ne prozivajte me.
Ovaj zahtjev sam dobio od gospoe koja se prijavila na terapiju prije
vie od dvadeset godina. Rekao sam u redu. Ne mogu vas natjerati
da govorite, no ako osjetite kako se elite ubaciti u razgovor, ne
oklijevajte. Na to se ona naljutila i rekla Moda nisam bila dovoljno
jasna - Neu govoriti! Ako me pokuate natjerati da govorim ustat
u i otii odavde. Ako mi samo uputite upitan pogled, odlazim! Je li
jasno? Bio sam malo okiran jainom njenih rijei, ali sam joj rekao
kako u potovati njen zahtjev. Nadao sam se kako e tijekom terapije
promijeniti miljenje i podijeliti svoja iskustva ali, najiskrenije, nisam
raunao na to.
Na terapiji je bilo dvadesetak polaznika. Sve u svemu, bila je
to dobra grupa, sa izuzetkom dvije ene koje su sjedile nazad i
neprestano brbljale. Ostali uesnici bi se okrenuli i uutkivali ih.
One bi nakratko prestale, i odmah zatim nastavljale sa jednakim
entuzijazmom. Ponekad, dok bi drugi priali svoje tune osobne
prie, njih dvije bi se smijale nekoj svojoj prii jer su bile nesvjesne
to se deava oko njih.
Trei dan terapije dolo je do velikog napretka. Dvije traare su
brbljale kao i obino. Jedna mlada ena je traila da prva govori jer
mora ii. Traare nisu sluale nego su nastavile svoju priu. Mlada
ena je rekla Ne mogu ostati, imala sam stranu nesreu u obitelji,
brat mi je poginuo u nesrei. Borei se sa emocijama, rekla je:
Nisam trebala ni doi veeras, trebala sam ostati i pomoi obitelji
u pripremanju pogreba. Ali znala sam da moram svratiti ovdje ako
elim nastaviti sa nepuenjem. Prestala je tek prije dva dana, ali
nepuenje joj je bilo bitno.
lanovi grupe su se osjeali uasno, ali su bili ponosni na nju, jer
su se pored nje njihove muke sa odvikavanjem inile trivijalne. Tako
su osjeali svi osim dvije traare. One nisu ni ule nita od cijele prie.
Kada je mlada ena priala o tome kako je bila bliska s bratom, njih
dvije su prasnule u smijeh. Nisu se smijale prii mlade ene, nego
neemu sasvim sporednom od onoga o emu se prialo. Kratko nakon
toga mlada ena se ispriala i otila pomoi obitelji. Rekla je kako e
ostati u kontaktu i zahvalila grupi na podrci.
Nekoliko minuta kasnije, ena koja je traila anonimnost je
iznenada ustala i poela priati. Oprosti Joel, rekla je glasno,
prekidajui me u pola prie. Nisam htjela rei nita na cijelom ovom
programu. Prvi dan sam traila od Joela da me ne proziva. Rekla
sam da u otii ako pokua. Nisam htjela nikoga zamarati svojim
problemima. Ali danas osjeam da ne mogu vie utjeti. Moram rei
svoje. Svi u prostoriji su utjeli.
Imam rak plua. Umrijet u za dva mjeseca. Ovdje sam kako bi
prestala puiti. elim da znate kako se ne zavaravam da u si spasiti
ivot. Prekasno je za mene. Umirem za dva mjeseca i nema ni jedna
prokleta stvar koju mogu napraviti. Ali prestat u puiti.
Moda se pitate zato prestajem kad svakako umirem. Pa, imam
svoje razloge. Kad su mi djeca bila mala, uvijek su mi predbacivali
zbog puenja. Uvijek sam im govorila da me puste na miru, kako elim
prestati ali ne mogu. Govorila sam to tako esto da su prestali moliti.
Sad su moja djeca u svojim dvadesetim i tridesetim, i dvoje od njih
pui. Kada sam saznala za svoj rak, moljela sam ih da prestanu puiti.
Sa bolnim izrazima na licu, objasnili su mi kako ele prestati, ali ne
mogu. Znam od koga su to nauili, i ljuta sam na sebe zbog toga. Zato
sada prestajem kako bi im pokazala kako sam bila u krivu. Nije bilo
da nisam mogla prestati - nisam htjela prestati! Dva dana ne puim, i
znam kako neu vie zapaliti cigaretu. Ne znam hoe li ovo natjerati
nekoga da prestane, ali moram dokazati svojoj djeci i sebi da mogu
prestati puiti. I ako ja mogu prestati, mogu i oni, svatko moe.
Ulanila sam se na ovu terapiju kako bi nauila sve to moe
olakati prestajanje i zato to sam bila stvarno znatieljna da vidim
kako e reagirati ljudi koji saznaju opasnosti puenja. Da sam nekad
znala ono to sad znam - pa, u svakom sluaju, sjedila sam i sluala
svakoga od vas. Suosjeam sa svakim od vas i molit u se da uspijete.
Iako se nisam obraala nikome, osjeam bliskost sa svakime od vas.
Dijeljenje vaih iskustava mi je pomoglo. Kao to rekoh, nisam htjela
priati. Ali danas sam morala. Evo zato.
Nakon toga se okrenula prema traarama, koje su zaudo utjele
za vrijeme ovog uvoda. Iznenada je povikala, Jedini razlog zbog kojeg
sad govorim je taj to me vas dvije KUKE izluujete. Zabavljate se tu
pozadi dok svi drugi dijele iskustva, pokuavaju pomoi jedni drugima
kako bi spasili vlastite ivote. Nakon toga je spomenula priu mlade
ene i to kako su se njih dvije smijale u to vrijeme, sasvim nesvjesne
o emu se govori. Obje mi uinite uslugu i gubite se odavde! Idite
vani i puite, slobodno crknite, nita ne uite niti doprinosite ovdje.
Njih dvije su zaprepateno sjedile. Morao sam malo smiriti strasti,
zapravo malo vie, jer je atmosfera bila prilino nabijena nakon svih
deavanja. Dvije traare su ostale, i to je bio kraj brbljanja za cijelu
dvotjednu terapiju.
Svi ljudi koji su bili u grupi su bili uspjeni na kraju programa.
Prilikom diplomiranja, dvije ene koje su brbljale su dobile aplauz od
svih, ak i od ene koja je imala rak. Sve je bilo oproteno. Mlada ena
koja je izgubila brata je takoer dola, slobodna od nikotina i ponosna.
ena sa rakom plua je ponosno primila diplomu i predstavila sina.
On je prestao puiti prije malo vie od jednog tjedna. Zapravo, kad je
podijelila svoju priu s nama, ena s rakom plua jo nije bila rekla
obitelji da prestaje puiti.
Nekoliko dana kasnije, kada je bila ista tjedan dana, rekla je
sinu. On je zapanjeno rekao da ukoliko ona moe prestati, moe i on
i prestao istog trenutka. Sijala je od sree. Podlegla je est tjedana
kasnije. Saznao sam kad sam je nazvao da vidim kako je i dobio njenog
sina. Zahvalio mi je to sam joj pomogao da prestane na kraju. Rekao
mi je kako je bila ponosna to je prestala, kako je on bio ponosan na
nju, i kako je bila sretna to je i sin prestao puiti. Rekao je Nikad
se nije vratila puenju, a neu ni ja. Na kraju, jedno drugom su dali
prekrasan dar. On je bio ponosan to je njen zadnji dah bio slobodan
od dima, ona NIKADA VIE NIJE UZELA NI JEDAN DIM!
Epilog: Obino kaem kako ne moe prestati zbog nekoga
drugoga, mora prestati zbog sebe. Ovaj sluaj je u neku ruku
suprotnost toj izjavi. ena sa rakom plua je prestala puiti da spasi
svoju djecu svoje sudbine, da u jednoj mjeri vrati unazad lekciju koju
ih je uila. Lekciju kako nije mogla prestati. Istina je bila kako u to
vrijeme nije htjela prestati. Velika je razlika izmeu ovih izjava, i
tako je svim puaima. Gospoa iz ove prie pokazala je godinama
kasnije da moe prestati, prekasno da spasi svoj ivot, ali ne prekasno
da spasi ivot svojih sinova. Idui put kada ujete sebe ili nekoga
drugoga kako govori da ne moe prestati, shvatite kako to nije istina.
Moete prestati. Svatko moe prestati. Fora je ne ekati dok ne bude
prekasno.
Oni sretni postanu ovisni
NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM! Iako se ova reenica
sastoji od sedam jednostavnih rijei, neki bivi puai imaju velikih
problema shvatiti pravo znaenje ovog vrlo vanog koncepta. Ovo
su nesretni puai koji naprave tragini eksperiment isprobavanja
jedne cigarete da bi vidjeli kako e reagirati. Postoje dva mogua
ishoda kada uzmete dim. Prvi, i najvjerojatniji, je ponovna ovisnost i
povratak na stari nivo konzumacije, obino u roku od nekoliko dana.
Druga mogua reakcija je da ne postane ponovno ovisan. Dugorono,
on e biti najvei gubitnik. Bivi pua koji ponovno postane ovisan
od prvog dima e nauiti vrijednu lekciju. Ukoliko ikad ponovno
prestane puiti, imat e dobre anse za dugotrajni uspjeh, jer iz
vlastitog iskustva zna kako ne moe uzeti niti jedan dim bez vraanja
na staru razinu puenja. Zna kako se ne odrie jednog dima, nego
sebi ini veliku uslugu time to ne pui one koliine koje je puio dok
je bio ovisan o nikotinu.
S druge strane, bivi pua koji uzme dim i ne postane ponovno
ovisan dobija lani osjeaj samopouzdanja. Misli da moe uzeti
jednu cigaretu kad god poeli i ne postati ovisan. Obino, u kratkom
vremenskom periodu, uzimajui pokoju cigaretu ponekad, postat e
ovisan. Jednog dana moe ponovno pokuati prestati i ak i uspjeti.
Moda e prestati na tjedan, mjesec ili ak na vie godina, ali negdje
u mozgu e ostati misao: Znam da mogu uzeti jednu ako stvarno
poelim. Zadnji put sam tako radio i nisam odmah postao ovisan.
Jednog dana na zabavi, ili pod stresom, ili onako iz dosade e uzeti
jednu. Moda e ovaj put postati ovisan, moda ne, ali moete biti
sigurni da e biti i idui put. Na kraju e ponovno postati ovisan.
Ova jadna osoba e ii kroz ivot pun povrataka puenju. Ovisan
o cigaretama pa izlijeen, ovisan pa izlijeen. Svaki put kada se vrati
cigaretama, morat e ponovno prestati. A znate to to znai - prolazak
kroz dvotjedni proces odvikavanja opet i opet. Bilo vam je odvratno
proi ga i jedan jedini put. Zamislite kako je prolaziti taj proces tri,
etiri ili ak i vie puta. Jedan polaznika je to uinio trinaest puta,
drugi devet i trei osam puta. Da su postali ovisni im su uzeli prvi
dim, moda to vie nikada ne bi uradili.
Uzimanje prvog dima je situacija bez pobjednika. Nema
mnogo sumnje u tome da e rezultirati vaim povratkom snanoj i
smrtonosnoj ovisnosti. Razmotrite sve posljedice ponovnog povratka
cigaretama. Utjecaj na zdravlje, cijena, drutvena izopenost, osjeaj
neuspjeha i injenica kako ete opet morati proi kroz proces
odvikavanja kada pokuate prestati.
Imajte sve to na umu i upamtite - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI
NI JEDAN DIM!
Negativna podrka drugih
Ovaj post sam napisao lanu Freedom foruma prije vie mjeseci,
zbog toga to je netko tom lanu savjetovao da odustane od prestanka,
jer je zbog nepuenja iritirao sve oko sebe. Ponekad takvi komentari
stignu od osobe koja vam je draga i mogu vas povrijediti. Prilaem
originalno pismo u nadi kako e pomoi svima koji ga proitaju u
sluaju slinog komentara. Nijedan komentar, pogled ili neto slino
ne moe osujetiti va prestanak. Samo vi to moete uiniti. Nain
na koji ete osujetiti svoj prestanak je da zaboravite injenicu da
NIKADA VIE NE MOETE UZETI NI JEDAN DIM! Joel
Komentar koji ste primili je veoma est, ponekad skoro
univerzalan, kada lan obitelji ili prijatelj izvali neto kao: Ako
si ovakav kad ne pui, daj molim te vrati se puenju. Osoba koja
izjavi ovakav komentar ne razmilja o implikacijama ovakve izjave.
Ovo je uporedivo sa time da osobi koja prima kemoterapiju i koja
je neraspoloena i razdraljiva zbog gubitka kose, munine i drugih
negativnih efekata, kaete da bi trebala prestati sa kemoterapijom,
jer vam smeta njihova razdraljivost. Naravno, ako biste i sekundu
razmislili, ne biste nikad rekli neto ovakvo, jer veina ljudi razumuje
kako je kemoterapija vjerojatno zadnji korak u spaavanju neijeg
ivota. Odluka da se prestane sa lijeenjem je odluka za umiranje. Zato
se pomirimo sa loim trenucima da bismo podrali elju bolesnika da
spasi ivot.
Ono to lanovi obitelji i prijatelji esto predvide je to kako je
prestanak puenja takoer pokuaj da se spasi ivot osobe koja
prestaje. Iako drugi moda ne shvaaju u poetku, osoba koja prestaje
mora to znati. Drugi moda nikad ne shvate, ali osoba koja prestaje
mora.
Jedna stvar koju sam primijetio je da, iako je komentar est,
uglavnom je od suprunika, djeteta, prijatelja, kolege ili poznanika.
Takav komentar jako rijetko dolazi od roditelja ili djeda/bake. Mislim
da to neto govori. Roditelji su naueni na izljeve emocija svoje djece,
jer su to doivljavali kad su djeca bila mala. Roditeljski instinkt je ne
povrijediti nego zatititi djecu kada su u nevolji. Taj instinkt ostaje i
kada djeca odrastu, i to je dobra stvar roditeljstva.
Tragino je kada osoba ohrabri lana obitelji ili prijatelja da se
vrati puenju, i onda nakon nekoliko mjeseci, godina ili desetljea ta
osoba umre od bolesti izazvane puenjem. lan obitelji onda osjea
veliku krivnju i kajanje, jer misli da je skrivio povratak puenju svojim
komentarom. Trebate znati da oni to nisu uinili. Pua je to uradio
sam sebi, jer nebitno to drugi govore, pua sam prestaje puiti i
sam ostaje van ovisnosti. Koliko puta je lan obitelji ili prijatelj rekao
da prestanete, a vi niste sluali? Pa ako niste prestali zbog njih, ne
moete ni ponovno poeti zbog njih. Prestajete sami za sebe, i ostajete
bez cigareta sami za sebe.
Dotaknut u se ovih komentara iz jo jedne perspektive. Za
vrijeme dok ste bili pua, ukoliko bi netko uradio neto to bi vas s
razlogom naljutilo, i vi ste htjeli to raspraviti, osjetili biste trenutnu
i skoro nekontroliranu elju za cigaretom. Ta potreba, uzrokovana
acidifikacijom urina, je odjednom bila jaa od elje za raspravljanjem,
i odvela bi vas u potragu za cigaretom. To bi vam dalo malo vremena
da se smirite i moda biste pustili cijeli taj dogaaj, smatrajui
kako sad vie nije vrijedan spomena. Razmotrite ovo ponaanje iz
perspektive druge osobe. Oni moda i ne znaju da su uradili neto
pogreno, a ako i znaju, nisu dobili nikakvu kaznu za svoj prekraj.
Kao bivi pua, moda neete prihvatiti takvo pogreno
ponaanje bez borbe. Drugoj osobi moda ete se initi kao loa i
uasna osoba sad kad zauzimate stav, a ne trite za cigaretom. Ukoliko
su ti ljudi u krivu, sami su krivi za vau reakciju. Vi jednostavno vie
ne dozvoljavate da vas se gazi, i oni se moraju naviknuti na to. No ako
je ovo sluaj, oni vjerojatno vie nee ni pokuavati iskoristiti vau
dobru ud i nee ponavljati postupke koji vas s razlogom ljute. Time
na neki nain uite te osobe da se bolje ponaaju prema drugima.
Kakva god da je situacija, ostanite koncentrirani na injenicu
kako prestajete zbog sebe, i neovisno o tome podrava li vas netko, vi
ste ti koji sebe podravaju. Mi vas takoer podravamo. Neete nai
nikoga na Freedom forumu tko e vam rei da se vratite puenju. Svi
mi razumijemo znaenje vaeg truda. Borite se za svoje zdravlje i za
ivot. Kako biste pobijedili u toj borbi, ta god da se desi, NIKADA
Osjeam se 100% bolje otkako sam prestao
Osjeam se odlino otkako sam prestao puiti! esto ete uti
biveg puaa kako s uzbuenjem govori upravo ovo nakon prvog
pokuaja prestanka puenja. Zapanjujue je sjetiti se vremena kada
je taj isti pua napadno tvrdio kako mu njegovo puenje nikada nije
uzrokovalo nikakve potekoe. Funkcionirao je savreno dobro za
nekoga njegovih godina. Upravo je nemogue za bilo kojeg puaa
tono procjeniti samo koliku tetu mu njegovo puenje zapravo
nanosi. Sve dok ne prestane nee prepoznati potpuni mogui stupanj
poboljanja koji dolazi sa prestankom puenja.
Ova izjava kako prestanak puenja ini biveg puaa veoma
zadovoljnim zapravo nas navodi na pogrene zakljuke. Prestanak
puenja ne ini ljude sretnijima. Zapravo im samo daje osjeaj
normalnosti. Ukoliko osoba koja nikada u svome ivotu nije puila
odlui jedno jutro ne zapaliti cigaretu, ta osoba se nee osjeati
bolje ili loije nego to je to bilo jutro prije. Ali ako se osoba probudi
svaki dan i zapali cigaretu, koju e slijediti jo 20, 40, 60 ili vie prije
odlaska u krevet, ta osoba e itekako osjeati ovisnost o nikotinu.
Ona se nikada ne osjea normalno. ivot joj se sastoji od kroninog
stanja odvikavanja, a to stanje se poboljava samo paljenjem jedne
cigarete svakih 20 do 30 minuta.
Dok puenje u ovim intervalima smanjuje sipmtome odvikavanja
na najmanju moguu razinu, to svakako ima odreenu cijenu.
Naruava disanje, cirkulaciju, podie razinu ugljik monoksida, brie
njegovu ciliju, uskrauje mu snagu i izdrljivost i uveliko poveava
rizike oboljenja od smrtonosnih bolesti kao to su rak. Sve ovo e
ga kotati tisue maraka godinje, uiniti ga drutveno izopenim,
ak e ga obitelj i prijatelji smatrati slabim ili neinteligentnim. Nije
ni udno to se osjea tako dobro jednom poto prestane puiti, ali je
vrlo vano da bivi pua shvati kako se osjea tako dobro, jer se zbog
puenja osjeao loe.
Jednom kada pua prestane puiti, zaboravlja kako je lo puaki
ivot zapravo bio. Zaboravlja na grozne cigarete, kaljanje, na boljke
i bolove, zgraajue poglede, neugodnosti, i najvanije, zaboravlja
na ovisnost. Zaboravlja kakav je ivot puaa uistinu bio. Naalost,
ne zaboravlja sve. Jedna misao esto ostaje, i to godinama pa ak
i desetljeima, a to je sjeanje na najbolju cigaretu koju je ikada
ispuio. Moda je to cigareta koju je ispuio prije 20 godina, ali je
to ona koje se sjea bolje od svih ostalih. Bez zadravanja tone
perspektive o tome kakav je ivot puaa zapravo bio, pomisao na
najbolju cigaretu esto moe dovesti do ponovnog pokuaja vraanja
tog boanstvenog osjeaja povlaenjem samo jednog dima, nakon
ega slijedi nepoeljan povratak punoj ovisnosti.
Kako bi se drali dalje od cigareta, neki ljudi gledaju na puenje na
umjetno negativan nain. Razmiljaju o najgorem moguem stanju u
koje bi ih puenje moglo dovesti. Ne gledajte na cigarete na ovaj nain.
Uzimajui u obzir slino razmiljanje, nemojte gledati na cigarete ni
na umjetno pozitivan nain. Nemojte razmiljati o puenju jedne
ili dvije divne cigarete na dan kada vam tako doe. Niste to mogli
prije uiniti i neete vie nikada ni moi. Radije, gledajte na puenje
onako kakvo je zapravo i bilo. Bilo je skupo, nepovoljno, i drutveno
neprihvatljivo na dnevnoj bazi. U potpunosti vas je kontroliralo.
Kotalo vas je vaega zdravlja i imalo je puni potencijal da vas jednog
dana kota ivota. Gledajte na cigarete kao na ono to one zapravo
jesu. Ukoliko se sjeate svog ivota kao puaa bit e vam vrlo lako da
Danas neu puiti!
Za vrijeme prestanka, najvjerojatnije ete se buditi mislei na
ovaj koncept, moda sa velikom odlunou, a moda sa strepnjom.
U svakom sluaju, to je imperativ kojem ste posvetili veliki dio panje
u dostizanju ovog uzvienog cilja. Strane udnje izazvane ovisnou
su zahtijevale da skupite svu motivaciju kako biste pobijedili naizgled
neodoljivu elju da uzmete cigaretu. Razumjeli to ili ne, ponovno
uvrivanje odluke da ne puite im se probudite je od bitne vanosti
u poetnom periodu.
injenica je kako ponavljanje koncepta Danas neu puiti nije
bitno samo kad tek prestanete puiti. Trebate ovo sebi ponavljati
nakon buenja sve do kraja ivota. Svaki dan trebate poeti sa Danas
neu puiti. Jednako bitno, svaki dan biste trebali zavriti tako to
ete estitati sami sebi i biti ponosni i osjeati zadovoljstvo to ste
postigli tako vrijedan cilj.
Godinama i desetljeima nakon uspjenog prestanka, svaki dan
dok diete i dok mislite postoji mogunost povratka puenju. Ovisnost
o nikotinu je jaka kao i ovisnost o alkoholu ili nekoj nedoputenoj
drogi. in puenja je proimao skoro svaki vid vaeg ivljenja. Moda
dopustite da zadovoljstvo postignutim popuni prazninu koja je
ostala iza ovisnosti tako to ete zanemariti trud i vrijednost koja
je pratila prevazilaenje te ovisnosti. To e uzrokovati da vam gard
padne i moda ponete zaboravljati zato ste prestali puiti. Moda
vie neete prepoznavati mnoga fizika, drutvena i ekonomska
poboljanja koja ste dobili nepuenjem.
Jednog dana kad puenje bude dio davno zaboravljene prolosti
koja nema nikakve veze sa vaim trenutnim statusom, pomisao na
cigaretu moda bude popraen prilikom da neduno posegnete za
jednom. Moda za vrijeme nekog beznaajnog drutvenog dogaaja,
a moda za vrijeme neke bitne krizne situacije. U svakom sluaju, svi
elementi su na mjestu. Motiv, razlog i prilika su tu, razumijevanje i
poznavanje ovisnosti nisu tu. Uzeli ste dim.
Sada se aktiviraju neka nova pravila. Vae tijelo zahtijeva nikotin.
Ranije uspostavljeni procesi su ponovno zapoeti, i ak i ako to ne
shvaate, desio se povratak ovisnosti. elja da se stanje vrati na staro
je nadjaana zahtjevima koje tijelo ima za nikotinom. Neete imati
kontrolu nad fiziolokim procesima koji su pokrenuti. Uskoro e se
va um pokoriti onome to vae tijelo diktira.
Veoma je vjerojatno kako ete osjeati veliku tugu i aljenje.
Osjeaj krivnje i neuspjeha e vas proganjati. Uskoro ete se zatei
kako sa tugom mislite na dane kada ste jedva i pomiljali na cigarete,
ali ti dani e uskoro postati blijeda slika iz prolosti. Tjedni, mjeseci
ili ak desetljea mogu proi prije nego skupite snagu za jo jedan
ozbiljan pokuaj prestanka. Naalost, moda nikad vie neete imati
odgovarajuu snagu, inicijalnu motivaciju ili, to bi bilo tragino,
priliku da opet prestanete. Dijagnoza neizljeive bolesti ili iznenadna
smrt mogu preduhitriti budui pokuaj prestanka, koji se tako nikada
nee realizirati.
Nemojte si dozvoliti da budete zarobljeni u ovakav tragini
scenario. Aktivno teite tome da ostanete slobodni od ovisnosti i
imajte na umu sve fizike, emocionalne, ekonomske, profesionalne i
drutvene prednosti, injenice da niste aktivni pua. Uvijek zaponite
dan izjavom Danas neu puiti. Uvijek zavrite dan sa estitkom
i osjeajem ponosa i postignua, jer ste jo jednom pobijedili u
svakodnevnoj bitci sa svojom ovisnou. I uvijek upamtite da izmeu
buena i kraja dana NIKADA NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Novi naini reagiranja na ljutnju kao bivi pua
Suoavanje s emocionalnim gubitkom ima slinosti sa
suoavanjem sa ljutnjom kada je rije o prestanku puenja i njegovim
posljedicama. Kada su puai suoeni sa ljudima ili situacijama koje
ih ljute, najprije u tome trenutku osjeaju frustraciju, koja ih - ovisno
od ozbiljnosti situacije - potresa iznutra. Ovaj uinak je kod nepuaa
pa ak i bivih puaa u najmanju ruku reeno iritantan. Jedina stvar
koja rjeava sukob za osobu koja se ne nalazi usred aktivne ovisnosti
je rjeavanje situacije, ili u sluaju situacije koja se ne moe tako lako
rijeiti, vrijeme da se frustracija savlada da nastave dalje. Aktivni
pua pak, suoavajui se sa istim stresom, ima dodatnu komplikaciju
koju moda isprva ne prepoznaje, ali koja ima znaajan utjecaj na
njegov nain puenja i na vjerovanje o koristi puenja.
Kada se osoba suoi sa stresom, to ima fizioloki utjecaj i uzrokuje
acidifikaciju urina. Na ljude koji ne koriste nikotin acidifikacija urina
nema vidljiv uinak. To je neto to se dogaa iznutra i oni o tome ne
znaju nita, i ne zanima ih. Korisnici nikotina su kompliciraniji. Kada
se osoba koja u sebi ima nikotina suoi sa stresnom situacijom, dolazi
do acidifikacije urina i ovaj proces uzrokuje povlaenje nikotina iz
krvotoka u mjehur, i to bez metaboliziranja. Ovo zapravo smanjuje
zalihe nikotina u mozgu to izaziva simptome odvikavanja. Sada je
pua stvarno uzdrman iznutra i to ne samo od poetnog stresa, nego
i od uinka prestanka puenja.
Zanimljivo je to da ak i ako se rijeimo stresa pua se zapravo
nee osjeati bolje. Simptomi odvikavanja ne prolaze rjeavanjem
sukoba, to se dogaa tek ponovnim uzimanjem nikotina, ili ak
bolje, ako izdrite simptome odvikavanja 72 sata. Time u potpunosti
izbacujete nikotin iz tijela metabolizirajui ga u produkte koji ne
uzrokuju simptome odvikavanja. Veinu vremena aktivni pua
koristi prvu metodu da ublai simptome odvikavanja, uzimajui jo
jednu cigaretu. Iako ga to smiruje neko vrijeme, uinci su kratkog
vijeka, i u osnovi e se taj proces morati ponavljati svakih 20 minuta
do pola sata do kraja ivota.
Iako je ovo lani uinak smirivanja, s obzirom na to da zapravo
ne umanjuje stres nego samo vraa nikotin izgubljen stresom,
pua misli kako mu je to pomoglo suoiti se sa problemom. Misli
kako je cigareta postala korisno pomagalo, ali utjecaj tog pomagala
see daleko vie od poveavanja stresa na poetku problema. Utjee
na to kako se osoba nosi sa sukobom i tugom na nain koji moda
nije oigledan, ali svakako nije zanemariv. Na neki nain, utjee na
njegovu sposobnost komuniciranja i moda na njegovu mogunost
da neto naui iz tog iskustva.
Evo jednostavnog primjera o emu govorim. Recimo da ne volite
nain na koji vaa bolja polovica istiska pastu za zube, ako ukaete na
taj problem na miran i racionalan nain, moda e se osoba promijeniti
i ubudue to initi na nain na koji vam ne smeta. Time to govorite
o svojim osjeajima inite da male smetnje poput te jednostavno
nestanu. Ali recimo sad da ste pua koji ugleda pastu za zube, malo
se uznemirite, i elite rei neto da ukaete na problem. Ali ekajte.
Poto ste malo iivcirani gubite nikotin, doivljavate simptome
odvikavanja,, i prije nego to se moete suoiti s problemom, morate
zapaliti cigaretu. Puite, umanjite simptome, i u biti se osjeate bolje.
Istovremeno, pomalo se udaljite od situacije sa pastom za zube i
odluite da to nije nita strano, zaboravite na to. ini se kao da ste se
rijeili stresa, ali u stvarnosti niste. Samo ste potisnuli taj osjeaj. On
je jo uvijek tu, nerijeen, neizgovoren. Idui put se dogodi isto, i opet
se naljutite. Osjetite simptome odvikavanja. Morate zapaliti cigaretu.
Ponavljate krug, opet ne govorei o problemu i ne rjeavajui ga. Opet
i opet iznova, moda e se ovaj model ponavljati godinama.
Jednog dana prestanete puiti. Moda vie ne puite tjednima,
moda mjesecima. Odjednom, jednog dana se isti probem pojavi pred
vama, ona dosadna pasta za zube. Ne osjeate simptome odvikavanja
koji bi vas odvukli od problema. Ugledate pastu, nita drugo ne utjee
na vas i vi eksplodirate. Ukoliko se osoba nalazi u blizini, moda
ete eksplodirati. Kada se osvrnete i pogledate unatrag, mislite da
ste neprikladno reagirali, da je reakcija bila pretjerana za takvu
situaciju. Suoili ste se s takvom situacijom mnogo puta prije i ovako
neto se nikada nije dogodilo. Poinjete se pitati to vam se dogodilo
da se pretvorite u takvu groznu i eksplozivnu osobu. Shvatite to
se dogodilo. Niste eksplodirali zbog onoga to se upravo dogodilo,
eksplodirali ste zbog neega to vam smeta godinama i sada ste zbog
nagomilavanja frustracija eksplodirali ozbiljnije nego to bi to inae
uinili da ste se ranije suoili s problemom. To je kao kada otvarate
bocu gaziranog pia koju ste prije toga protresli. to vie tresete,
eksplozija e biti vea.
Puenje vas je godinama sprjeavalo da se suoite sa svojim
osjeajima u ranoj fazi. Umjesto toga, oni se se nagomilali i kada su
konano ispoljeni, bili su ozbiljniji nego na poetku. Sve i da niste
prestali puiti, ovi osjeaji su se morali prije ili kasnije oitovati.
Ili ovakvom eksplozijom, ili tjelesnim promjenama koje nerijeeni
stres moe uzrokovati. Mnoge veze se prekidaju, zbog povlaenja
u sebe prilikom konflikta, umjesto rjeavanja konflikta putem
komuniciranja. Samo jedan nain jami da se rana faza odvikavanja
od nikotina vie nikada nee mijeati s rjeavanjem sukoba ili
komunikacijskim sposobnostima, a taj nain je da NIKADA VIE NE
UZMETE NI JEDAN DIM!
Zato ste tako strogi kad se radi o varanju?
Kada odem Weight Watchersima i priznam da sam varala i pojela
desert, oni mi ipak pljeu i ohrabruju me da nastavim dalje. Zato mi
ne ponudite slinu podrku sa cigaretama? Nedavno je jedan bijesni
polaznik terapije napao moj nedostatak entuzijazma zbog njegove
tehnike i povratka starim navikama nakon petog dana nepuenja.
Objasnio sam da promjena ponaanja kao to je prejedanje, ili
ovisnosti kao to je ona o cigaretama trai dva potpuno razliita
lijeenja.Iako se varanje kod dijeta esto deava pod odreenim
uvjetima kao to su to praznici i zabave, varanje kod ovisnosti je
jednako potpunom povratku na staro. Ukoliko osoba uzme komad
kolaa to je nee uiniti 50 kg teom idueg dana. S druge strane,
uzimanje cigarete moe i hoe vratiti biveg puaa puenju, esto
dostiui stari stupanj konzumacije u roku nekoliko dana ili tjedana.
Dok mnogi programi za kontroliranje kilae mogu oprostiti
mogunost skretanja s pravog puta, suoavanje s ovisnostima kao
to su ovisnost o heroinu, alkoholu, ili nikotinu zahtjeva potpunu
posveenost ovisnika da izbjegava bilo koju vrstu koritenja
zabranjene suptstance. Zbog jednostavnog pravila potpune
apstinencije da bi se osigurao uspjeh, ja ne mogu dati pljesak
nijednom pojedincu koji doputa sebi da uzme cigaretu zbog stresa,
vika kilograma, zabave ili nekog drugog razloga.
Povratak na staro je upravo to, povratak na staro, bez obzira na
razlog. Cilj svakog biveg puaa je izbjei povratak ovisnosti. Kada
se suoite sa situacijom koja nalae da uzmete cigaretu, stanite na
trenutak i sjetite se kako vam je bilo dok ste bili ovisni.
Kaljanje, oteano disanje, bol u grlu i kratak dah. Neprestana
upozorenja vaeg lijenika prestanite ili. Lo zadah i smrdljiva
odjea i kosa. Glavobolje, iscrpljenost, i jednostavno jadan osjeaj koji
imate nakon previe ispuenih cigareta. Uvijek brinui da ste ostavili
upaljenu cigaretu kod kue ili u uredu. Onaj panini osjeaj kad ste
shvatili da ste ostali bez cigareta. Da ste nepoeljni u domu svoje
obitelji i prijatelja dok puite. Potroenih tisue maraka godinje
na cigarete i odjeu i pokustvo koje je moralo biti zamijenjeno
zbog progorenih dijelova. Navaljivanje od strane djece i roditelja
da prestanete. Biti jedina osoba na zabavi koja pui i osjeajui se
drutveno neprilagoenim. Biti potpuno kontroliran od strane
cigareta. Nije ba lijepa slika, zar ne?
I tako idui put kada osjetite potrebu ili zasluite cigaretu,
razmislite o posljedicama. Ne postoji takvo neto poput varanja,
skretanja s pravog puta ili eksperimentiranja. Ne postoji prilika
puenja samo jedne cigarete. Jedine opcije koje postoje za vas su
uspjeh ili neuspjeh. Potpuna sloboda ili potpuni povratak na staro.
U samo nekoliko sekundi ete shvatiti kako nemate elju vratiti se
takvom jadnom nainu ivota. Moete se potapati po ramenu, jer ste
prevladali jo jednu veliku prepreku. Shvatili ste kako se previe volite
da biste nastavili puiti. Trajan uspjeh ovisi o jednoj jednostavnoj
tehnici - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Stvari na poslu su bile tako loe da sam zapalila
Ovo miljenje je izrazio polaznik na terapiji koji se uspjeno
oslobodio svoje ovisnosti o nikotinu. Onda sam ga upitao bi li, da je
imao napunjen pitolj pri ruci kada su stvari bile jako loe, prislonio
taj pitolj sebi uz glavu i povukao okida. Bez trenutka oklijevanja
odgovorio je Naravno da ne!, kao da sam joj upravo postavio
besmisleno pitanje. Ako problemi nisu bili vrijedni samoubojstva,
onda nisu bili vrijedni ni puenja odgovorio sam.
Iako povrinski gledano ova analogija moda izgleda pretjerana,
gledajui unatrag na slian problem, povijest pokazuje da je rizik
povratka puenju jednako velik i moe kotati ivota.
Pet mjeseci prije katastrofalnog stanja na poslu doivjela
je ozbiljan srani udar. Na sreu, preivjela je i est tjedana nakon
naputanja bolnice se ukljuila u program nae klinike za odvikavanje
od puenja. Puila je etiri kutije cigareta na dan preko 33 godine.
Na njezino iznenaenje, uspjela je prestati puiti bez problema.
Uspjeno se drala dalje od cigareta tri mjeseca. No u to vrijeme je
dobila 13 kg. Iako je 13 kg puno, ona je u potpunosti shvatila zato je
dobila na teini. Jela je vie. Puno vie.
No toliko se brinula mogueg povratka puenju, da joj nije bilo
problem udebljati se 13 kg. Tehniki gledano, bila je u pravu. Pritisak
koji 13 kg dodatne teine uzrokuje na srce je nita u usporedbi s
rizikom puenja 80 cigareta na dan. Spremala se pronai program
za kontroliranje teine koji e joj pomoi da smra,ali ju je sad taj
problem na poslu natjerao da uzme cigaretu. Mislila je kako e
uzeti samo jednu koja bi joj pomogla proi krizu na poslu. Nije
shvatila osnovno pravilo ovisnosti. Ne postoji jedna. Jedna kutija,
jedna cigareta, jedan ik, ili jedan dim. Svi oni vode do istoga.
JEDNE OVISNOSTI. Jake ovisnosti. Ovisnosti koja biveg puaa sa
30-godinjim iskustvom moe vratiti na stari nivo konzumacije u
roku od 24 sata. Poto nije shvaala ovo vano pravilo, prekrila ga
je. Sada je opet puila i nije mogla prestati.
Sada analogija izmeu puenja cigarete i povlaenja okidaa
pitolja postaje poprilino realistina. Iako je njezinih 13 kg vika bilo
nevano u usporedbi s puenjem, ona se sada vratila svome starome
stupnju konzumacije cigareta i tea je 13 kg. Sve to est mjeseci nakon
sranog udara. Kad se sve zbroji, ona je hodajua vremenska bomba.
Iako moda nemate sve faktore rizika koje ona ima, povratak
puenju moe biti odluujui faktor kod sranog udara, raka kod
bilo kojeg broja traginih bolesti koje puenje uzrokuje. Sada ste
osloboeni svoje ovisnosti. Nemojte dopustiti da vas velika kriza,
beznaajan stres, zabava, pie ili neka druga situacija natjera da
uinite istu pogreku. Ostanite slobodni od cigareta - NIKADA VIE
NEMOJTE UZETI NIJEDAN DIM.
Ako ikad izmisle lijek za rak plua, vraam se puenju
Ovo miljenje esto ujem od polaznika terapije koji tek pokuavaju
prestati puiti. Iznenauje to da i neki dugoroni bivi puai imaju
ovo miljenje. Oito su ovi ljudi prestali puiti zbog straha od raka.
Ali im jednom prestanu puiti, bivi puai mogu vidjeti mnoge
prednosti nepuenja, tako da strah od bolesti ne bi trebao biti jedino
to sprjeava povratak cigaretama..
Postoji mnogo tjelesnih i psiholokih poboljanja koje dolaze s
prestankom puenja. Mnogi bivi puai diu bolje, imaju vie energije
i veu izdrljivost. Cirkulacija se poboljava i kardiovaskularna
kondicija se uveliko poveava. Zbog poboljanja dinog i cirkulatornog
sustava bivi puai mogu sudjelovati u aktivnostima koje su prije
morali izbjegavati zbog puenja. Bivi puai su produktivniji, na
poslu i kod kue, to im ostavlja vie vremena za zabavne rekreativne
aktivnosti. Hrana bolje mirie i ima bolji okus, zbog ega bivi pua
vie uiva u dobrim kulinarskim poslasticama. Bivi puai su
smireniji, bolje se nose sa ivotnim zahtjevima i stresom. Estetska
poboljanja su dramatina. Miriu bolje, i ak se i koa ini zdravijom.
Kod mnogih, nepuenje e sprijeiti uranjeno boranje koe do
kojega bi dolo da su nastavili puiti. Drutveno su prihvatljiviji kao
bivi puai. Vie se ne moraju brinuti da e uvrijediti nepuae oko
sebe. Mogu otii bilo gdje, kada god poele, a da se ne moraju brinuti
hoe li moi dobiti svoju dozu nikotina. Poboljanje samopouzdanja
je ogromna povlastica koju primjeuju mnogi bivi puai. Vie ne
troe stotine ili tisue maraka godinje na cigarete. Vie se ne brinu
da e napraviti rupe na pokustvu, odjei ili automobilima. Vie se
ne brinu o poarima koje bi mogli uzrokovati i tako unititi sve to
posjeduju ili ak same sebe. Zadnje i najvanije, time otklanjaju iz
svoga ivota najvei uzrok prerane smrti i invaliditeta u naoj zemlji.
Zato bi netko rtvovao takve dobitke da bi se vratio puenju? ak
i ako smanje mogunost dobijanja jedne bolesti, sve druge bolesti
i dalje predstavljaju rizik za sve puae. Ali najgore od svega je to
da povratak puenju znai kako ste opet postali ovisnik. Puako
ponaanje e opet postati obavezno da bi se zadrao stupanj nikotina
dovoljno visok i izbjegli simptomi odvikavanja. Morat e puiti na
mjestima gdje je puenje neprihvatljivo. Kada se suoe sa stresom,
morat e puiti neprestano kako bi se osjeali bolje. Bolje znai
jednako kao nepuai koji se suoavaju s istim stresom. Vie ne bi
mogli mirno pregledati dvosatni film niti imati sastanak na mjestu
na kojem je zabranjeno puenje. Drugi e ih ponovno percipirati kao
slabe jadnike koji se ne mogu osloboditi te prljave kemijske ovisnosti.
Neki e ih gledati sa saaljenjem, drugi s prezirom. Nitko im ne zavidi.
Oni e mirisati loe, izgledati loe, i polako e se ubijati.
ivot je jednostavniji, zdraviji i zabavniji nepuaima. Kada god
budete razmiljali o povratku cigaretama ili uzimanju samo jedne,
napravite dug oprezan popis dobitaka koje imate, jer ne puite.
Pomislite na neugodnosti i opasnosti s kojima ete se opet morati
suoiti, ako budete puili 20, 40, 60 ili ak vie cigareta na dan. Uzmite
u obzir obje strane i ako odluite ostati bivi pua jednostavno - VIE
NIKADA NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Vratio sam se puenju kad sam bio u bolnici zbog upale
plua
Bio sam uplaen zbog svoje bolesti i bilo mi je dosadno u bolnici.
Tada sam ve bio prestao puiti tri godine, ali ovo je bilo prvi put da
sam se ozbiljno razbolio. Ova tuna pria mi je ispriana drugi dan
na klinici za prestanak od puenja. Sada se pridruio klinici, jer mu
je bio dijagnosticiran emfizem. Pitao sam ga je li mu je emfizem ve
bio dijagnosticiran kada je primljen u bolnicu zbog upale plua. O
ne, odgovorio je, emfizem mi je dijagnosticiran tek prije nekoliko
godina. Onda sam ga upitao prije koliko vremena se u bolnici vratio
puenju. Razmislio je par sekundi i onda odgovorio, Prije dvadeset
dvije godine. Na neki nain, taj ovjek nije vidio nita posebno u
ovoj prii. Imao je problem i mislio je da e ga puenjem rijeiti. Ali,
nepristranom promatrau, dva problema su oita.
Prvo, ako se ovjek stvarno brinuo o riziku od upale plua, onda
je povratak cigaretama zadnje to je mogao uiniti, ako nita drugo,
to bi produilo bolest i moda rezultiralo dodatnim komplikacijama.
Drugo, i u ovome sluaju mnogo vanije, uzimanje cigarete je
uzrokovalo dugoroni problem. Opet je postao ovisan o cigaretama.
Nije morao puiti samo dok mu je bilo dosadno u bolnici. Morao je
puiti dvadeset dvije godine zbog te jedne pogreke. U meuvremenu
je zbog svih cigareta koje je ispuio razvio plunu bolest koja ga
ini bogaljem. Sa pravilnim lijeenjem prvotna upala plua bi se
izlijeila i njegova sposobnost disanja bi se vratila u normalno stanje,
ali puenje je sada uzrokovalo bolest koja ga je za stalno otetila. ak i
ako bi prestao puiti sada, imat e ogranienu sposobnost disanja do
kraja ivota. Kad se pogleda unazad, ovo je visoka cijena za suoavanje
sa par dana ili tjedana straha i dosade. Posebice uzimajui u obzir da
bi se oboje rijeilo prije 22 godine!
Puenje nikada nije rjeenje za neki problem. U veini sluajeva,
uzimanje cigarete rezultira puno ozbiljnijom situacijom od
originalne. Nemojte uiniti istu pogreku koju je uinio ovaj ovjek.
Kada ste suoeni s pravim problemom, radite naporno na tome da
naete pravo rjeenje. Ukoliko je to problem koji moete rijeiti dok
puite,, onda ga sa malo vremena i strpljenja moete rijeiti i kao
bivi pua. Nepuenjem neete samo rijeiti jedan problem, nego
ete sprijeiti druge mnogo ozbiljnije situacije. Uspjet ete izbjei
ponovno uspostavljanje snane i smrtonosne ovisnosti o nikotinu.
Jo jednom ete prevazii prepreku koja je mogla ugroziti va status
biveg puaa. Ukoliko ne planirate ponovno puiti istu koliinu
kao prije prestanka, ili ak moda i vie, svaki dan do kraja ivota,
upamtite - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Doite podijeliti svoju snagu, doite prepoznati svoje
ranjivosti
Na kraju svake terapije izrazim molbu svim sudionicima da dou
na budue terapije kako bi ojaali svoje opredjeljenje da ostanu
slobodni od nikotina. U trenutku kada ih zamolim veina, ako ne
svi polaznici shvaaju prednosti dolazaka i obeaju doi na budue
terapije. Iako je obeanje dato s dobrom namjerom, izvrenje je jako
slabo. U roku od nekoliko tjedana nakon zavretka terapije veina
se osjea tako sigurno povodom prestanka puenja da im je dolazak
na budue terapije nepotreban i neprikladan. I dalje imaju dobro
miljenje o terapiji i osjeaju da e se vratiti kada bude trebalo.
Naalost, veina shvati da je dolo vrijeme povratka na osnovu
jednog oitog simptoma. Ponovno kronino uzimaju nikotin i ini se
kako ne mogu prestati. Ovo je opasan nain za saznati kako vam je
ponovni dolazak na terapije mogao biti koristan. Jer jednom kada
doe do povratka puenju nema garancije da e pua imati snage,
elje ili prilike da ponovno prestane prije nego puenje napravi
tragian utjecaj na zdravlje, drutveni status, moda ak i ivot.
Jaanje stava na naoj terapiji je zapravo proces dijeljenja.
Uspjeni raniji polaznici su snana motivacija trenutnim polaznicima
koji pokuavaju zadrati odlunost koja je potrebna da se prevaziu
poetne traume prestajanja. Vidjeti razne ljude koji su uspjeli
prevazii zadatak koji vam se ini nemoguim prua nadu i ohrabrenje
u trenutku kada su oni najpotrebniji. Vaa prisutnost jednom u
nekoliko mjeseci stvarno ini razliku, i moda e pomoi da se spasi
ivot jednoga ili vie polaznika. to biste drugo mogli uiniti za sat i
pol, a da je toliko bitno za ivote drugih ljudi?
Dijeljenje je dvosmjeran proces, ako doete pomoi trenutnim
polaznicima, neete otii kui samo sa dobrim osjeajem jer ste
pomogli drugima. Otii ete puni razumijevanja i sree to ne puite,
i spremniji za povremene prepreke koje se mogu pojaviti pred bivim
puaem mjesecima, godinama, ak desetljeima nakon to prestane.
Na nedavnoj terapiji smo imali polaznika koji je ponovno poeo
puiti 11 godina nakon to je prestao uz nau pomo. Bilo mu je dobro
ne puiti, ali prevelika samouvjerenost se pretvorila u povratak
puenju i bolnom procesu odvikavanja. Drugi polaznik nije puio 35
godina prije nego je ponovno poeo. Otada je tri puta bezuspjeno
pokuao prestati. Vidjeti ovakve i sline ljude je korisno. Moe
pomoi bivem puau da shvati koliko je blizu da ponovno postane
pua, i da cijeni to to do danas nije napravio krivi korak uzimanja
prvog dima.
Iako su ove dvije osobe, zajedno sa ostalim polaznicima, imali i
trebali podijeliti svoja iskustva, alosno je to nijedan bivi polaznik
nije doao da uje ova iskustva. Ukupno 10 ljudi od 4000! Vrijeme
je da se pridruite manjini. Budite jedan od onih koji dolaze ojaati
svoju odlunost. Mnogo je bolje uiti na tuim grekama, nego
jednoga dana moda uiti na svojima.
Razmislite o dolasku i dijeljenju svojih iskustava sa jednom od
naih grupa. Neete zaaliti. Ukoliko ne moete doi, nazovite me
ili napiite priu o tome kako prevazilazite povremene prepreke
koje mogu dovesti do povratka puenju, i ja u podijeliti tu priu sa
polaznicima.
Ukoliko podijelite svoje iskustvo, ja u s vama podijeliti koncept
kojim ete osigurati svoj status biveg puaa. Podijelit u s vama
sljedee znanje: za nastavak bez cigareta jednostavno upamtite da
Rekli ste kako e biti bolje. Jednako je loe kao i kad sam
tek prestao
Nedavno sam doekan ovakim pozdravom od polaznika kojemu
je bio osmi dan kako ne pui. Kao to znate, na terapiji objanjavamo
da ako pua proe prva tri dana bez puenja, fizioloki simptomi
odvikavanja e se poeti smanjivati, a unutar dva tjedna e sasvim
prestati. Dok se fizioloki simptomi mogu predvidjeti, psiholoki
simptomi se mogu javiti bilo kada. Mogue je da su potrebe koje je ovaj
ovjek imao jednako bolne kao one koje je imao tjedan ranije. Iako
je potreba moda jednako jaka, bila je drugaija. Ranije, kad je imao
potrebu, nije mogao uiniti nita da je prevazie. Ukoliko bi izdrao
nekolko minuta, potreba bi prola. No psiholoke potrebe su vie pod
kontrolom svijesti biveg puaa. Dobra analogija za predstavljanje
razlike izmeu fiziolokog i psiholokog bola je zubobolja.
Pokvaren zub moe izazvati mnogo boli. Ukoliko vam zubar
objasni zato vas zub boli, to nita ne pomae. Znate zato boli, ali on
i dalje boli. Razumijevanje fizike boli ne pomae da ona prestane.
Sad zamislite da odete zubaru i saznate da imate karijes. Zubar
mora odstraniti karijes i staviti plombu. Buenje zna biti dosta runo
iskustvo. Nakon to zubar zavri bol e prestati, ali kad god ujete
zvuk zubarske builice, ak i godinama kasnije, najeite se od pomisli
na bol. Kad shvatite da samo reagirate na zvuk, znate da niste u
opasnosti i reakcija prestaje.
Razumijevanje uzroka straha smanjuje nervozu i pridruenu bol.
Bilo kakva elja za cigaretama koja se danas javlja je samo reakcija na
uvjetovane okidae. Prvi put radite ili doivljavate neto bez cigarete.
Moda je to odlazak u kafi, na vjenanje ili let avionom. Moda prvi
put vidite neku osobu, ili ste na mjestu na kojem ste inae puili
ranije. Moda neto to ujete, ili neki stari miris koji osjetite. ulo
mirisa je jak mehanizam za okidanje starih emocija.
Zato danas, ako poelite cigaretu, pogledajte zato vam je ba ovo
vrijeme i mjesto na umu. Jednom kad shvatite da je elja uzrokovana
reakcijom na neki nebitan dogaaj, moete samo rei ne cigareti
bez daljeg problema. Samo trebate shvatiti to je uzrokovalo pomisao
za cigaretom.Potreba e proi. Idui put kad budete u slinoj situaciji
neete ni pomisliti na cigaretu. Nauit ete kako da se nosite sa jo
jednom situacijom kao bivi pua. Prestanak puenja je iskustvo
puno uenja. Svaki put kada prevaziete potrebu preskoit ete jo
jednu prepreku koja je prijetila vaem statusu biveg puaa. Kako
vrijeme bude prolazilo, nestat e vam prepreka i moi ete udobno
ii kroz ivot kao sretnija i zdravija osoba. Sve to trebate upamtiti
i vjebati kako biste ostali bivi pua je - NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM.
Na cigarete mislim samo kad dobijem jedno od vaih
glupih pisama
Na cigarete mislim samo kad dobijem jedno od vaih glupih
pisama! Nedavno je polaznik terapije iznio ovakav stav kada sam
ga pitao kakav mu je ivot bez puenja. Jako se trudio zaboraviti da
je ikada puio. To je bio ivota kojeg se nije htio sjeati, ali mu moja
korespodencija s njim nije dozvoljavala da zaboravi. Sada je bio u fazi
kada je bacao moja pisma bez da ih je i otvarao.
injenica je kako ja i dalje aljem pisma ba da bivi pua ne bi
zaboravio da je ikada puio. Jer ako je slian drugim bivim puaima
nikada nee potpuno zaboraviti svoju puaku prolost. Zaboravit
e cigarete koje su mu izazivale muninu, one zbog kojih se osjeao
drutveno izopen, i bezbrojne cigarete koje je ispuio, a da nije ni
bio svjestan da ih je puio. Najvanije, zaboravit e na cigarete koje
nije htio zapaliti, ali koje su zadovoljavale potrebe koje nije mogao
kontrolirati. Zapravo, zaboravit e na veliku veinu cigareta koje je
ikada ispuio, i onda, u nekom trenutku e se sjetiti jedne dobre
cigarete.
I onda se dogodi. Jednog dana na zabavi, pod stresom, ili onako
iz dosade, dobit e potrebu za jednom dobrom cigaretom. Poto
se distancirao od ovisnosti koju je ranije imao, zaboravit e ili
jednostavno nee prihvatati injenicu da e ak i samo jedan dim
skoro sigurno rezultirati totalnim povratkom puenju pa e probati
jednu. Moda e biti odlina, moda odvratna. Stvarno nije neka
razlika. Dobra ili loa, preuzet e kontrolu i on e ponovno biti ovisni
pua. Sada mora trpjeti fizike, emocionalne, drutvene, financijske
i zdravstvene posljedice koje idu uz ovisnost o nikotinu.
Zapravo aljem pisma svakom bivem polazniku terapije iz dva
razloga. Prvi razlog, kao to je navedeno, ne elim da pua postane
samodopadan i da mu to uzrokuje povratak puenju. Drugi razlog su
tuni sluajevi u kojima se bivi pua vrati puenju, i tu pisma slue
kao stalni podsjetnik (koji oni obino smatraju maltretiranjem) da
puenje predstavlja problem s kojim se treba obraunati. Vie puta
se desilo da se ljudi ponovno pojave na terapiji govorei da ih je jedno
od pisama ponukalo da ponovno prestanu puiti. To je najdivniji efekt
koji ova pisma imaju.
Nikad nemojte sebi dozvoliti da zaboravite na vau puaku
povijest. Da, moda su postojale neke dobre cigarete, ali bilo je
puno vie loih, a ak i te dobre su vas polagano ubijale. Ono to
je tuno je da ovjek koji je izjavio reenicu iz naslova, kao i mnogi
drugi koji su stvarno trebali itati pisma, nee vidjeti ovo pismo sve
dok ne bude prekasno. Bacit e pisma bez otvaranja. Moda e znati
bolje kada idui put prestanu - ako bude idueg puta. Razmotrite
pune posljedice koje donosi samo jedna cigareta i onda odaberite da
- NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Poglavlje 5 - Debljanje
Minimiziranje debljanja uzrokovanog prestankom
puenja
Moda ste uli kako se ne moete istovremeno boriti s vikom
kilograma i prestati puiti. Moda je nekim ljudima u redu trpati
se hranom dok pokuavaju prestati puiti i rjeavati problem vika
kilograma kasnije. Zdravstvene komplikacije uzrokovane manjim
dobitkom kilograma su zanemarive u usporedbi s zdravstvenim
rizicima koje donosi puenje. Prosjeni pua bi morao dobiti vie od
35 kg kako bi opteretio srce onoliko koliko to radi puenje, a pri tome
nije ak ni uzet u obzir rizik oboljenja od raka.
Zbog estetskih i emocionalnih razloga, dozvoljavanje
nekontroliranog prejedanja i neizbjeni dobitak kilograma je
pogreka koja e esto potkopati proces prestanka. Obeshrabljenost
zbog izgleda moe neke ljude vratiti puenju. Tada pua pored
povratka puenju ima dodatni problem vika kilograma. Ponekad
teina ne nestane samim time to ste se vratili puenju.
Postoji nekoliko faktora zbog kojih moe doi do poveanja
tjelesne teine prilikom prestanka puenja. Puenje moe imati
utjecaja na ovjekov metabolizam i zbog toga prestanak moe
doprinijeti blagom poveanju mase kod pojedinih. Dobitak od 2
do 4 kg kroz nekoliko mjeseci se moe pripisati promjenama u
metabolizmu. Ukoliko se teina povea za vie od 5 kg, vjerojatno su
odgovorni neki drugi faktori.
Jedenje manjih obroka izmeu glavnih obroka, ili poveavanje
porcija moe lako dovesti do unoenja nekoliko stotina kalorija vika
dnevno. Uzimanjem samo 100 dodatnih kalorija na dan rezultira
dobitkom pola kilograma mjeseno, skoro 5 kg godinje i skoro 50
kg u deset godina. Pedeset kliograma masti zbog ispijanja jednog
soka dnevno. Zbog ovoga esto ujete Nisam jela mnogo, ali sam se
udebljala! Istina, moda nisu jeli mnogo vie, ali su to inili svaki
dan, i cjelokupan efekt lako uzrokuje misteriozni dobitak na teini.
Neki bivi puai jedu vie jer su jendostavno gladniji. Jedu
izmeu obroka i osjeaju potrebu jesti onda kada to prije nije bilo
potrebno. Ako ekaju da jedu prekasno u danu ili je previe vremena
prolo izmeu obroka, moda e poeti osjeati simptome kao to
su npr. glavobolja, pospanost, ili nedostatak energije. Ovo moe biti
prava nuspojava prestanka puenja.
Razlog zbog novog osjeaja gladi je zbog toga to nikotin djeluje
kao potiskiva apetita. Puenje izmeu obroka naizgled iskorjenjuje
potrebu za jelom izmeu obroka koje kasnije doive mnogi bivi
puai. Nikotin to ini tako to podie razine eera i masti u krvotoku,
i time vara tijelo da misli kako je sito, iako nije. Iako to moe pomoi
pri kontroliranju teine, to ini uz rizik. Cigarete koje koristite kao
potiskivae apetita mogu uzrokovati rak, srane bolesti, modane
udare, i mnoge druge bolesti.
Bivi pua vie ne unosi potiskiva apetita. Ovo ne znai kako
on ili ona mora poveati unos kalorija. To moe biti stvar raspodjele
hrane koju je inae jeo u jednom velikom obroku na vie malih
obroka koji su bolje raspodijeljeni tijekom dana. Ovime se doputa
zloglasno uzimanje hrane izmeu obroka, a da se ne povea ukupni
unos kalorija. Na primjer, ako se doruak sastoji od itarica, kolaa,
jaja i ae soka, ta se hrana umjesto odjednom moe unijeti u 2 do 3
razliita obroka i time napraviti ravnomjerna distribucija eera u
krvi ujutro. Isto pravilo vrijedi za ruak i veeru, ime je doputeno
vie meuobroka.
Drugi mehanizam unoenja veeg broja kalorija se moe iskusiti
kada se nesvjesno jede vie pri kraju jela. Puenje cigarete je ranije
oznaavalo kraj obroka. Bez cigarete koja slui kao znak, bivi pua
e moda jesti dodatnu hranu poslije svakog obroka, ak nesvjesno,
iako moda nije gladan.
Jedno rjeenje za ovakvo ponaanje moe biti planiranje jela
unaprijed. Raunajte i pripremite koliinu hrane koju ste konzumirali
dok ste puili i recite sebi da ste zavrili. Drugi nain je napustiti stol
im zavrite s jelom, ako morate ostati za stolom pijte au vode ili
nekalorinog pia koje se nudi. Nemojte ostaviti tanjur sa ostatcima
ili desertom na dohvat ruke.
Drugi dobar nain je odmah ustati i oprati zube. Ovo moe biti
novi znak za kraj obroka, kao i poboljanje higijene. isti osjeaj u
vaim ustima moe biti novi dobar osjeaj za biveg puaa. Dok ste
puili, pranje zuba je esto pratilo paljenje cigarete, kompromitirajui
cjelokupni proces ienja.
Pored kontroliranja konzumacije, tjelovjeba je drugi nain za
kontroliranje teine poslije prestanka puenja. Dvadeset do trideset
minuta tjelovjebe svaki drugi dan moe nadoknaditi metabolike
promjene praene prestankom puenja. Ukoliko jedete malo vie
onda vie tjelovjebe moe pomoi nadoknaditi i to, ali budite realni.
Morate vjebati mnogo ako mislite sagorjeti relativno malu koliinu
hrane. Time ne tvrdimo kako je gubitak vremena vjebati da bi se
izgubio viak kilograma; samo nemojte jesti lopatama i ii u kratku
etnju i oekivati kako e to napraviti razliku.
Uspjeno kontroliranje teine dok prestajete puiti moe se
postii s malo vie truda i planiranja. Ukoliko se dobitak na kilai
iskusi dok prestajete s puenjem, prvi koraci bi se trebali primjeniti
im prije da bi se taj proces preokrenuo. Nakon toga, kako bi se odrao
zdrav ivotni stil, pazite na konzumaciju hrane, redovito vjebajte i
najvanije - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Pokuao sam sve da smram, ali nita ne djeluje!
Nedavno je jedna gospoa nazvala na odjel raspitujui se o naim
preporukama koje se tiu tekue proteinske dijete za kontroliranje
teine. Objasnili smo joj kako svaki program za kontrolu teine,
ukoliko eli biti uspjean, treba imati razborit pristup za odravanje
teine nakon to se postigne ideal. Ukoliko to ne vrijedi, osoba e vrlo
esto prisvojiti svoje stare navike, koje su i rezultirale prekomjernom
teinom. Tekue proteinske dijete su potencijalno opasne i ne vode
do trajnog gubitka teine. Predloili smo joj da se prikljui razumnom
programu za kontroliranje teine. Ona je odgovorila Probala sam ih
sve, svi su samo kradljivci novaca i prevaranti! Nisam uope izgubila
nijedan kilogram! Pitala je koji pristup mi preporuujemo. Predloili
smo razuman program dijete i tjelovjebe. Vjebanje, izrazila je s
gaenjem, tko ima vremena za vjebanje? Postalo je jasno zato
su njezini raniji pokuaji gubljenja teine propali. Ne zbog slabosti
programa, nego zbog njenih stavova o gubljenju teine. eljela je biti
mravija, ali ne daj Boe da se za to mora potruditi.
Kako bi bila uspjena u bilo kojoj vrsti ivotne promjene,
osoba prvo mora odluiti koliko su joj vane prednosti koje dolaze
promjenom. Ukoliko su povlastice dovoljno vane, pojedinac se moe
iskreno obvezati i imati dobru priliku biti uspjean. Kontroliranje
teine je vana tema, jer mnogi bivi puai dobiju na kilai prvi put
kada se odreknu cigareta.
Nakon prestanka puenja, hrana moe imati bolji okus i miris i
mnogi bivi puai shvate kako im se apetit poveao. Mnogi osjeaju
pravu potrebu hranom zamijeniti nagradu koju su mislili dobiti
cigaretama. Mnogi smatraju kako se trebaju nagraditi hranom zbog
prestanka. Iako se to privremeno ini racionalnom idejom, moe doi
do opasnih posljedica. ak i kada poetna faza prestanka puenja
zavri, i potreba za cigaretama prestane, ostaje novi model hranjenja
koji je uspostavljen. Ovaj model ukljuuje unoenje vie kalorija
nego to se potroi u dnevnim aktivnostima. Krajnji rezultat je viak
masnoe i viak kilograma.
Prestanak puenja je veliki uspjeh, ali ne zahtijeva unoenje
ogromne koliine dodatnih kalorija. Jedenje kolaa, kolaia, sladoleda,
dodatnih glavnih jela, ili konzumiranje vie alkohola uzrokuje pravi
dobitak kilograma. Kalorije se gomilaju brzo. Iako se mnogi ljudi
obeshrabre ovim vikom kilograma, ne poduzimaju uvijek korake da
isprave situaciju. Ustraju u novoj navici kontinuiranog prejedanja.
to je potrebno da se ovi ljudi ohrabre i naprave pozitivnu promjenu?
Kada im dozlogrdi to su pretili, mogu poduzeti neto u vezi toga.
Tako su prvi put prestali puiti. Dolo je do toke kada su znali da
treba prestati. U poetku nije bilo lako prestati puiti. Ne samo da su
morali prekinuti ukorijenjeno ponaanje vezano za ovisnost, nego i
samu ovisnost koja se nalazi ispod. Proivjeli su pravo odricanje od
droge, ali njihovo uvjerenje je bilo jako. U kratkom vremenu su bili
slobodni od nikotina. Postalo je relativno lako ne puiti. Hrana moe
krenuti istim putem. U poetku moe biti teko odbiti dodatni desert.
Moda nee biti lako napraviti prvu etnju, ali ubrzo, male koliine
hrane postaju dovoljne da suzbiju elje za hranom. Moda ete se i
veseliti svojoj prvoj etnji i poet ete izgledati i osjeati se bolje. To
je prava nagrada.
Ukoliko ste zabrinuti za svoju teinu, uinite neto u vezi toga.
Promijenite svoju dijetu. Vjebajte. Neki bivi polaznici smatraju
da sudjelovanje na naoj klinici za odvikavanje od puenja pomae
kada prvi put poinju sa svojom dijetom. Sluajui velike potekoe
koje polaznici doivljavaju kada prestaju s puenjem i prisjeajui
se kako su prevazili taj isti problem, mogu uspostaviti jak osjeaj
samopouzdanja. Poinju shvaati da ako su mogli prestati puiti
mogu uspjeti u svemu. Neki ljudi ne izgube samo dodatnu teinu
koju su nagomilali otkako su prestali puiti nego nastave ostvarivati
pozitivne promjene u dijeti i vjebi, ak i dolazei do te toke da tee
manje nego to su to inili dok su bili puai.
Radite na tome da ostanete zdraviji i sretniji. Budite razumni sa
svojom dijetom. Gurajte sebe dalje da budete aktivni. A najvanije,
uvijek prakticirajte - NIKADA NE UZMITE JO JEDAN DIM!
Radije u biti malo deblji nepua, nego mrav i mrtav
Ova izjava predstavlja razmiljanje jedne polaznice o pet kilograma
koje je dobila otkako je prestala puiti. Iako se moe izbjei, mnogi
ljudi zaista dobiju na kilai nakon to prestanu puiti. Razlog je lako
objasniti - jedu vie.
Vie je razloga zbog kojih ljudi jedu mnogo vie nakon to prestanu
puiti. Poboljana osjetila bivih puaa ine da hrana ima bolji okus,
pa onu vie uivaju. Za neke, cigarete smanjuju apetit. Drugi koriste
cigarete kao znak da je objed zavrio. Uzmite im cigaretu i oni nee
znati kako je vrijeme prestati jesti. Drutvene situacije sa hranom su
im kao puaima bile mnogo lake. Kada je pua zavrio sa jelom,
mogao je sjediti za stolom i puiti dok razgovara s drugima. Bez
cigareta se jednostavno osjea udno samo sjedei te tako naruuje
dodatno kavu i desert. Sva ova razliita ponaanja vode istom cilju -
viku kalorija i viku kilograma.
Poveanje teine moe biti strano opasno za biveg puaa, ali
ne zbog pritiska na srce. Morao bi dobiti preko 35 kg kako bi pritisak
na srce bio jednak riziku koji donosi puenje jedne kutije cigareta
na dan. ak i tada, dodatna teina ne bi uzrokovala unitenje plua,
rizik od raka i mnoga druga stanja uzrokovana puenjem. Prava
opasnost dodatne teine lei u tome to je mnogi bivi puai koriste
kao izgovor da se vrate puenju. Misle kako e automatski izgubiti na
teini ukoliko opet ponu puiti. No budu neugodno iznenaeni kada
shvate kako se povratkom puenju kilogrami ne gube.
Jedna polaznica na klinici nam je rekla kako je u tri mjeseca nakon
prestanka puenja dobila 7 kg. Doktor joj je rekao da treba smrati.
Rekao joj je da moe ispuiti nekoliko cigareta dnevno. Da je doktor
znao ovisniki potencijal cigareta nikada joj ne bi savjetovao tako
neto, jer im je ispuila prvih nekoliko cigareta poela je puiti tri
kutije na dan. Dodatna teina nije nestala. Kada je doktor shvatio da se
vratila puenju, upozorio ju je da je prestanak puenja sad imperativ.
U njezinome stanju puenje je bilo jako opasno. Ne samo da je morala
skinuti 7 kg, sad je opet morala proi kroz proces odvikavanja.
Puai, bivi puai i oni koji nikada nisu puili mogu izgubiti
kilograme na isti nain. Postoje tri naina na koji se mogu izgubiti
dodatni kilogrami: smanjiti broj unesenih kalorija, poveati koliinu
aktivnosti, ili kombinacija obje tehnike. Iako dijeta moe biti teka
na poetku, bivi puai imaju velike prednosti nad puaima kada je
rije o kontroliranju kilae.
Najoiglednija prednost jest ta da nepuenje dozvoljava vie
fizikih aktivnosti, pri emu se tope masne naslage. Dok puite
vjebanje je zamorno, bolno, za neke i nemogue. No s poboljanima u
disanju i kondiciji koja dolaze uz prestanak puenja tjelovjeba moe
postati redovna rutina u ivotnom stilu biveg puaa. Iako dijeta
isprva moe biti teka, bivi puai bi trebali shvatiti sljedee: ako su
bili sposobni osloboditi se cigareta, takoer mogu smanjiti koliinu
hrane koju unose. To je jednostavno stvar uporabe odlunosti koju
smo prvotno koristili kako bi prestali puiti.
I tako, idui put kada se pogledate u ogledalo ili stanete na vagu
i osjeate da ste nesretni sa svojom teinom, ponite poduzimati
neke razumne korake da se suoite s njom. Postanite aktivni, jedite
manje kalorine namirnice i potapajte se po ramenu, jer ste opet
preuzeli kontrolu nad svojim ivotom. Neete samo izgubiti na kilai,
izgledati i osjeati se bolje, nego ete to sve uiniti bez puenja. Zbog
te injenice trebate biti dodatno ponosni. Drite dijetu, vjebajte i -
Prestat u puiti kad smram
Prestat u puiti kad smram. Pua esto koristi injenicu da je
debeo kao izgovor za nastavak puenja. Moda misli kako je smrati
pa prestati puiti logian slijed dogaaja. No na kraju je rezultat ovog
pristupa obino razoaravajui.
Ukoliko pua smra, velike su anse da e to uiniti poveavajui
razinu konzumacije. Cigarete mogu priguiti apetit. No kada prestane
puiti vjerojatno e jesti vie kako bi pobijedio elju za cigaretom.
Vratit e kilograme, i vjerojatno ponovno poeti puiti zbog
razoarenja. Time se vraa na poetak, jer ima viak kilograma i pui.
Ukoliko je cilj puaa prestati i ostati slobodan od cigareta, te
trajno izgubiti na teini, on mora uspjeti oboje bez oslanjanja jednog
na drugo. To ne znai kako pua mora izgubiti na teini i prestati
puiti u isto vrijeme. Iako nije nemogue, jako je teko drati dijetu u
vrijeme odvikavanja.
Zbog pada nivoa eera u krvi koji se deava prilikom prestanka
puenja postoji konstantna potreba za slatkim. Takoer, poto
cigareta vie ne oznaava kraj obroka, moe se desiti da e pua jesti
mnogo vie. Ukoliko eli kontrolirati teinu za vrijeme odvikavanja,
mora kontrolirati potrebu za jelom ili jesti manje kalorinu hranu za
vrijeme inicijalnog perioda odvikavanja.
Bivi pua moe misliti kako je bolje nositi se sa svakim
problemom ponaosob. Moe se razmaziti omiljenom hranom
oekivajui da e taj period potrajati otprilike tjedan dana. Jede se
ips, torte, kolai i ostale slastice. Time se moe stvoriti potencijalno
dugotrajna i destruktivna prehrambena navika.
Period za koji je mislio kako e potrajati danima moe potrajati
tjednima ili mjesecima. Neizbjean rezultat je dobijanje na teini.
Bivi pua e se zbog razoarenja vratiti cigaretama ili e nastaviti
dobijati na teini dok ne uini neke pozitivne korake da se oslobodi
navike prejedanja.
Ukoliko, s druge strane, bivi pua rijei problem s hranom im
prestane puiti, svi dugoroni problemi s teinom e nestati. Kako
biste suzbili elju za slatkim, pijte mnogo vonog soka prva tri dana
nakon prestanka. Pomoi e da stabilizirate nivo eera u krvi, ime
ete ublaiti neke od simptoma koji se javljaju kad tek prestajete
puiti. Kiselost sokova takoer pomae jer ubrzava izbacivanje
nikotina iz krvotoka, ime se smanjuje trajanje fizikih simptoma
odvikavanja.
Uzimanje mrkve i celera je takoer jedna alternativa o kojoj
moete razmisliti tijekom prvih nekoliko dana. Ove namirnice su
niskokalorine i teko ete stvoriti naviku da ih prekomjerno jedete.
U roku od nekoliko tjedana bivi pua se umori od ovog povra i
prestane ga jesti u tolikim koliinama. Prestao je puiti bez hrane kao
oslonca.
Ostati slobodan od puenja je opredjeljenje za cijeli ivot.
Najvaniji korak za osiguranje uspjeha u ovom cilju je zadrati
pozitivan stav o nepuenju. Nemojte razviti negativno zamjensko
ponaanje koje e rezultirati drugim problemom. Time e pozitivan
stav o nepuenju postati nemogu, a vi ete se vratiti cigaretama.
Ukoliko ste se ve udebljali nakon prestanka puenja, poduzmite
neto kako biste rijeili situaciju. Nakon toga ete se osjeati dobro
zbog svog postignua. Ne samo da ste prestali puiti, uinili ste to
bez koritenja nekih destruktivnih oslonaca. Preuzeli ste kontrolu
nad svojim ivotom. Kako bi zadrali kontrolu, pazite to jedete i -
NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NITI JEDAN DIM!
Poglavlje 6 - Prevencija
Zastraujui trendovi u puenju kod tinejdera
U zadnjih 30 godina broj odraslih koji pue je u padu. U 1964.
preko pola mukaraca (52%) u SAD-u je puilo. Trideset etiri posto
ena je puilo u to vrijeme. Danas samo 25% odraslih ljudi pui (28%
mukaraca i 23% ena). Iako se ini da je borba protiv puenja jako
napredovala u zadnja tri desetljea, rat protiv cigareta je daleko od
gotovog. Sada taj rat treba preusmjeriti na drugi front, zbog toga to
su danas reklame duhanske industrije upuene djeci, i djeca poinju
puiti u rekordnom broju. Statistike su zastraujue, i ako se ne uine
potrebni koraci da se trendovi okrenu, medicinske, ekonomske i
drutvene cijene za nau djecu i za nau zemlju e biti strane.
Razmislite o sljedeem:
82% ljudi koji su ikada puili su svoju prvu cigaretu ispuili prije
osamnaestog roendana. Vie od pola ih je redovno puilo do te
dobi.
Puenje meu uenicima osmog razreda osnovne kole i prvog
razreda srednje kole je poraslo za 50% u odnosu na 1991.
irom zemlje, 71% srednjokolaca je probalo puiti
Oko jedne treine srednjokolaca trenutno pui (ispuili su
barem jednu cigaretu u zadnjih 30 dana)
Iako samo 5% puaa srednjokolaca u anketi kae kako e
sigurno puiti i 5 godina kasnije, skoro 75% njih pui 7 godina
kasnije.
Svaki dan skoro 3000 mladih Amerikanaca postaju redovni
puai. Od tog broja, 1000 e ih umrijeti prerano zbog bolesti
izazvanih puenjem.
Od 1000 dvadesetogodinjaka koji nastave puiti, 6 e ih umri-
jeti prerano zbog ubojstva, 12 zbog prometnih nesrea, a 500
zbog puenja.
Djeca pue sve vie i vie. Uimo li ih, i razumiju li dugorone
implikacije koje puenje donosi? Razumiju li rizike po zdravlje
koje donosi puenje, u odnosu na rizike koje donose druge opasne
aktivnosti? Shvaaju li da iako samo eksperimentiraju sa duhanom i
nemaju namjeru puiti, da mogu lako postati ovisni i ne moi prestati?
Iz ovih statistika, ne ini se da oni znaju ove injenice. Pa ta
onda djeca znaju o puenju? Znamo da 30% trogodinjaka i 91%
estogodinjaka mogu prepoznati da je Joe Camel simbol za puenje,
a znamo da djeca poinju puiti u rekordnom broju. Znamo da
je poruka o puenju usmjerena na djecu, ali to nije poruka koju bi
djeca trebala uti. Moramo ponititi utjecaj koji multimilijarderske
marketinke kampanje imaju na nau djecu. Moramo se suprotstaviti
dezinformacijama uz pomo injenica. Moramo neumorno iriti
poruku kako su cigarete smrtonosne i kako nikotin izaziva ovisnost.
Uvijek upamtite da bliskim ljudima moete sluiti kao primjer, kad
se radi o puenju. irite rije o svojoj nikotinskoj ovisnosti i uspjehu
prestanka. Puaima iz okoline recite kako postoji ivot i nakon
puenja. S bivim puaima podijelite svoje znanje o mogunosti
povratka puenju. Najvanije, podijelite sa djecom koju znate
informacije o tome kako ste postali ovisni i kako se stalno morate
uvati da ponovno ne postanete ovisni. Mnogi puai bi voljeli da
nikada nisu poeli. Neka djeca budu svjesna toga, recite im iz svoje
perspektive. Budite svjesni kako ste u poziciji biti im uzor i - NIKADA
to moemo uraditi da zaustavimo porast puenja kod
tinejdera?
Mnogo prije nego sam poeo predavati na terapijama za
prestanak puenja, radio sam za American Cancer Society. Moje
radno mjesto je ukljuivalo razvoj i implementaciju programa za
prevenciju puenja usmjerenu na uenike osnovnih i srednjih kola,
te studente. Bio sam dosta zaposlen, jer sam imao izlaganja pred vie
od 60 000 djece od 1972., dok nisam poeo predavati na terapijama
krajem 1978. U ovom periodu, postotak mukih puaa kolskog
uzrasta je opadao, a enskih se stabilizirao. inilo se da je poruka o
opasnostima puenja i ne zapoinjanja neega to se vrlo lako moglo
pretvoriti u cjeloivotnu ovisnost dobro dopirala do mnoge djece tih
godina.
Naalost, ponovno ivimo u vremenu kada popularnost koritenja
duhana raste kod djece. Iako danas imamo bolje razumijevanje
adiktivne prirode nikotina, poruka ne dolazi do djece, ili je oni ne
shvaaju. Opasnost nerazumijevanja nikotinske ovisnosti vodi do
onoga to mnogi vide kao bezazleno eksperimentiranje sa ovom
supstancom za odrasle. Eksperimentiranje sa nikotinom ne bi trebalo
smatrati bezazlenim. Nikotin je jedna od najadiktivnijih supstanci
koje su poznate ovjeku! Preko 80% djece koja eksperimentiraju
sa nikotinom e postati redovni korisnici, a mnogima e tolerancija
porasti i osjeat e simptome odvikavanja unutar nekoliko mjeseci
od prvog koritenja. Znaaj ovoga se ne moe dovoljno istai. Postoje
indikatori ovisnosti. Nikotin ima potencijal uiniti preko 80%
korisnika ovisnima. Suprotno tome, alkohol ima postotak ovisnosti
od otprilike 10%. Prilike nisu na strani djece ukoliko ponu puiti,
a, s druge strane, anse su sve vee da e dijete, moda i vae dijete,
poeti puiti.
Iako moda niste u prilici promijeniti dravne statistike, mislim
kako svi vi koji imate djecu ili unuke, ili prijatelje koji imaju djecu,
trebate uraditi sve to moete kako biste toj djeci pomogli da poveaju
ansu kako ne bi postali jo jedna puaka statistika. Vi ste nekad
bili u toj statistici. Razumijete kako rano se eksperimentiranje lako
pretvori u ovisnost. Ovisnost koja vas je moda natjerala da trpite
fizike posljedice koje je na vas ostavilo puenje. Ovisnost koja vam je
izazvala teak i muan period kad ste prestajali. Ovisnost koja vam je
moda uzela prijatelja ili lana obitelji. Bili ste na obje strane i znate
kako je teko izbaciti cigarete iz svog ivota i kako ih je teko drati
podalje od sebe.
Trebamo pomoi objasniti adiktivnu prirodu nikotina, opasnosti
koritenja duhana, i ponuditi neke strategije za prevazilaenje
pritiska koji djeci stvaraju vrnjaci koji pue. Ako ste ukljueni u rad
kola, molim vas da se zauzmete za educiranje djece u vezi istine o
puenju i ovisnosti.
Nadam se kako emo zajednikim radom moi pozitivno utjecati
na budunost nae djece. I, nemojte zaboraviti, vaa budunost se i
dalje oblikuje na dnevnoj bazi. Da bi vam budunost bila zdravija i
sretnija time to vodite ivot bez cigareta, upamtite da NIKADA VIE
NE UZMETE NI JEDAN DIM!
Hvala Bogu pa samo pui!
To je samo puenje, barem se ne drogira. Mnogi moderni
roditelji bi se sloili sa ovakvom izjavom. Ljudi koji misle kako je
ovakvo uvjerenje u redu su previdjeli neke oite, i neke manje oite
greke u svom razumijevanju puenja, i ovisnosti openito.
Izvjetaj o amerikom javnom zdravstvu (u originalu: Surgeon
Generals Reports) se 1989. koncentrirao na podruje puenja kao
ovisnosti. Ovaj izvjetaj je utvrdio dvije injenice o puenju koje se tiu
adiktivnih svojstava nikotina. Prvo i najvanije, nikotin je adiktivna
kemikalija koja potie puako ponaanje, odnosno ponaanje koje
je odgovorno za vie smrtnih sluajeva nego sve ostale ovisnosti
zajedno, ukljuujui alkoholizam. Ovo je samo potvrdilo koncept
koji su mnogi ve znali. Zbog toga osjeaj kako je puenje manje
zlo od drogiranja ima uvrnutu logiku. Dijete zapravo koristi veoma
adiktivnu drogu, iako je tono rei kako dijete zbog njenog koritenja
nee imati probleme sa zakonom.
Drugo saznanje e pokvariti osjeaj olakanja koji roditelj ima
znajui kako mu dijete barem ne koristi nikakve ilegalne supstance.
Saznanja na osnovu ovih izvjetaja su sljedea:
Ljudi koji koriste droge koje izazivaju ovisnost su esto puai
i puenje cigareta esto dolazi prije koritenja ilegalnih droga.
Nacionalna amerika anketa o zloupotrebi droga iz 1985. je pokazala
da je meu djecom izmeu 12 i 17 godina koja su probala kokain
32 puta vie puaa nego nepuaa. Jo impresivnije, 113 puta vie
djece koja su probala marihuanu su puai, nego nepuai. Skoro
sve osobe koje su ikada koristile neke ilegalne droge su prije toga
koristile legalne adiktivne supstance kao to su cigarete i alkohol. Iako
koritenje alkohola moe doi prije koritenja cigareta, koritenje
cigareta je ono to se pokazalo kao bolji nain predvianja budueg
koritenja ilegalnih droga.
Dr. Ginzel sa univerziteta u Arkanzasu je opisao ulogu pivota
kao centralni dio koji duhan ima u procesu ovisnosti i rekao je:
Ako gledamo duhan kao vrata prema koritenju drugih adiktivnih
supstanci, ne smijemo zaboraviti da je puenje uzrokovalo vie
smrtnih sluajeva nego sve druge droge i alkohol zajedno. Nedostatak
razumijevanja drutva za koliinu tete koju puenje izaziva je
alostan, ali nedostatak razumijevanja i nedostatak pravovaljane
akcije od strane onih koji bi se trebali brinuti o rjeavanju problema
ovisnosti na nivou drave je neoprostiv i ne moe se tolerirati.
Ne moe se pobjei znaaju ovih izjava. Dati peat odobrenja
puenju, kao prihvatljivoj alternativi uzimanju droga, moe lako
dovesti do eksperimentiranja i mogue ovisnosti o supstancama
kojih se roditelji najvie boje. Roditelji i uitelji bi trebali poduzeti jak
napor kako bi se sprijeilo koritenje cigareta u ranoj dobi, s ciljem
smanjenja posljedica po zdravlje, te smanjenja mogunosti koritenja
drugih ilegalnih i po ivot opasnih supstanci.
Ako imate djecu ili unuke u kolama, ili ako ste uitelj, molim vas
da razmilite o poticanju implementiranja programa za prevenciju
puenja u vaoj okolini. Ako imate djecu za koju znate da su puai
ili da su bili puai, ne biste nikada trebali praviti razliku izmeu
puenja i drugih droga niti smatrati puenje boljim od koritenja
drugih supstanci. Djeca e prepoznati vae licemjerstvo i pitati
se kako je vama bilo u redu puiti, a njima zabranjujete. Radije,
recite istinu o manjku razumijevanja i neznanju koje je uinilo da
eksperimentirate sa puenjem i upadnete u ralje ovisnosti - ovisnosti
koje ste se oajniki htjeli rijeiti i od koje elite ostati slobodni
dok ste ivi. Nikotin predstavlja ovisnost koja e ponovno preuzeti
kontrolu i vjerojatno vas kotati ivota ako joj date priliku.
Pokuajte razviti razumijevanje kod vae djece o tome kako je
lako izgubiti kontrolu jednom kad ste ovisni, nebitno radi li se o
cigaretama, alkoholu, heroinu ili cracku. I, za svoje dobro, i za dobro
vae djece, budite im dobar primjer tako to ete upamtiti da -
Zato ne govorim ee o tome kako pomoi ljudima
prestati puiti
Za vrijeme tjedna Velikog amerikog prestajanja puenja, dobio
sam dva zahtjeva od lokalnih poduzea za predavanje o prestajanju
puenja za njihove zaposlenike. Otiao sam do prvog, velikog
osiguravajueg drutva sa skoro 3000 zaposlenih. Poduzee je
oekivalo da e barem 20 zaposlenika iskoristiti tako vrijednu priliku,
koja se nudila za vrijeme ruka. Doao sam sa svojim slajdovima koji
pokazuju tetne efekte puenja, te sa poznatom bocom za puenje.
Bio sam spreman izloiti dinaminu prezentaciju punu injenica
i slika koja e zapanjiti svakog puaa koji ima bar malo interesa i
sposobnosti razmiljati, i koja e mu omoguiti da shvati kako treba
prestati puiti ili riskira da izgubi ivot, ruku ili nogu, samopotovanje
ili drutveni status. Oekivao sam skepticizam s kojim se inae
susreem kada prvi put predajem lekciju grupi puaa. Kada imam
sat vremena predoiti injenice, opasnosti puenja postaju oite i
neosporne.
Tu sam bio ja, sav nabrijan razbiti puako odbijanje priznavanja
ovisnosti i ostale obrambene mehanizme s kojim se stalno susreem.
Strpljivo sam sjedio ekajui juri puaa koji e doi sa oekivanjem i
strepnjom od toga kako emo tretirati njih i temu prestanka puenja.
Prva osoba koja je dola je bila kontakt osoba iz poduzea. Bila je
bivi pua, prestala prije otprilike godinu dana. Dola je samo da
pozdravi goste i da me predstavi.
Nakon toga se pojavio bivi polaznik terapije, koji je doao rei
mi kako je prestao prije skoro pet godina, i bio je zahvalan jer je
uspio nastaviti bez cigareta sve ovo vrijeme. Rekao je, kao i mnogi
prije njega, da je prestanak puenja jedan od najboljih poteza koje je
uradio u ivotu. Upoznao me sa prijateljem koji je prestao puiti prije
tri mjeseca, jer je bio hospitaliziran zbog bolesti izazvane puenjem.
Bivi polaznik terapije je mislio da e ovoj osobi dobro doi da uje
prezentaciju i da time ovrsne volju za nepuenjem.
Vrijeme za poetak prezentacije je prolo. Jo jedna osoba, mlada
ena, je ula u prostoriju. Pitao sam je je li dola da prestane puiti.
Ispostavilo se da je nepua. Nedavno je izgubila oba roditelja i
htjela je poeti volontirati u American Cancer Society na programu
prevencije raka. Dola je samo vidjeti kako se nositi s puaima kad
se povede tema o puenju. Nitko vie nije doao na prezentaciju.
Bilo je oito kako su materijali koje sam donio bili nepotrebni.
Nisam trebao nikakve slajdove koji bi uvjerili moju publiku u
opasnosti puenja. Oni su ve znali kako je puenje smrtonosno i
prestali su, ili nisu nikad ni poeli. Boca za puenje je takoer bila
nepotrebna, a i nisam imao nikoga od koga bih uzeo cigaretu sve da
sam i htio uraditi demonstraciju. Proveo sam sat vremena priajui o
nikotinskoj ovisnosti i vanosti spreavanja povratka puenju.
Nekoliko dana kasnije sam otiao u drugo poduzee. Bilo je to
mnogo manje poduzee, sa otprilike stotinu zaposlenih. Bio sam
malo zabrinut jer je sa ovako malim brojem zaposlenih bilo mogue
da se nitko ne pojavi na prezentaciji. I ovog puta sam ponio slajdove i
pripremio se za demonstraciju. Na moje iznenaenje, 15 zaposlenika
se pojavilo. Kada sam poeo ispitivati zaposlenike o njihovoj
puakoj povijesti, ispostavilo se da njih 12 nikad nisu puili, dvoje
ih je prestalo prije skoro dvadeset godina, a samo jedan zaposlenik
je bio pua kojega su dovukli u prostoriju i koji nije imao nikakvog
interesa prestati puiti.
Inae bih svoju prezentaciju usmjerio prema tom jednom puau,
da je imao elju prestati. Osoba je javno rekla kako je na prezentaciju
dola protiv svoje volje. Ako ste bili polaznik nae terapije, onda
znate da smo mi tu da pomognemo ljudima koji ele prestati puiti,
a ne da tjeramo ljude da prestanu. Ostalih 14 ljudi su doli da uju
o opasnostima koje donosi pasivno puenje. I ovoga puta, nisam
iskoristio svoje slajdove ni bocu, i nastavio sam priati o temi za
koju se nisam pripremao. Zbog dva biva puaa sam proveo malo
vremena govorei o spreavanju povratka puenju, a veinu vremena
o pasivnom puenju i o tome kako se nositi s puaima.
Iako ne elim izvoditi nikakve ope zakljuke na osnovu dva
poduzea, mislim da ovakvo ponaanje postaje trend. Oni koji
su shvatili da mogu prestati su prestali sami. Imamo mnogo vie
nepuaa i bivih puaa nego puaa. Nepuai i bivi puai imaju
sve vie interesa za poboljanje vlastitog zdravlja i za to manje
izlaganje opasnostima duhanskog dima.
Naalost, grupa koja bi trebala biti najzainteresiranija za
predavanja, i koja bi trebala iskoristiti priliku programa za prestanak
puenja to ne ini. Tako su jako ovisni ili tako beznadeni da se boje
prestati sami, ili ak iskoristiti besplatnu pomo koja im se nudi.
Ljudi koji paze na svoje zdravlje ih sve vie izbjegavaju i sve manje
toleriraju. Nisu u zavidnoj poziciji.
Ukoliko ste trenutno pua, shvatite da ste u raljama ovisnosti.
Zdrav razum vam govori kako je puenje skupo, drutveno
neprihvatljivo i smrtonosno. Naalost, zdrav razum nema pravo
glasa kada vas dri ovisnost. Vrijeme je da nadjaate taj smrtonosni
ovisniki mehanizam traenja droge. Ako ste bili polaznik klinike,
doite i pokuajte opet, besplatno. Ovaj put ustrajte. Va ivot moda
ovisi o tome. Nemojte prestati zbog veine, prestanite zbog sebe.
Ako ste bivi pua, nemojte olako shvatati puenje. Prestanak
puenja je samo poetak. Jednako je bitno ostati bivi pua. Naporno
ste radili kako biste stigli do ovoga. Nastavak je relativno jednostavan,
svodi se na to da upamtite da NIKADA VIE NE UZMETE NI JEDAN
DIM!
Djeca jednostavno ne shvaaju!
Napisao sam pismo Johnu - osnivau stranice WhyQuit - u veljai
2000., kratko nakon to smo se upoznali. John i ja smo diskutirali o
programima za mlade kada mi je on rekao kako je poeo puiti da
bi impresionirao djevojku i da bi bez problema dao noni palac za
priliku za izlazak s tom djevojkom. Poto je ona puila, John je mislio
da e mu puenje nekako poveati anse da je osvoji. Vei dio teksta
koji slijedi je dio moga odgovora Johnu. Razlozi zbog kojih ljudi
poinju puiti nisu isti kao razlozi zbog kojih nastavljaju.
Djeca jednostavno ne shvataju! Povrinski, prethodna reenica
objanjava zato toliko djece pui. Imamo proizvod koji je smrtonosan,
toliko smrtonosan da je proglaen najeim uzrokom prerane smrti
koji se mogao sprijeiti, i to u skoro svim razvijenim drutvima.
Mnogi koji ne umru od cigareta e ipak ostati na neki nain oteeni
ili invalidi zbog cigareta. Ne samo da su smrtonosne, one su i skupe.
Djeca koja danas poinju puiti e vjerojatno provesti cijeli ivot
ovisni o proizvodu koji e ih kotati desetine tisua maraka. Ali danas
djeca i dalje poinju puiti u rekordnom broju. Koje je jedino logino
objanjenje za ovu tragediju?
Ponovno, mora da djeca jednostavno ne shvaaju. Ali nemojte
uriti da interpretirate moje znaenje ove fraze. Da, ima djece koja
nee posluati nikakav savjet, koliko god da je razuman. Ali oni ne ine
veinu djece koja poinje puiti. Kada kaem da djeca ne shvaaju,
ne mislim da djeca nemaju zdrav razum koji bi im pomogao donijeti
racionalnu odluku o puenju. Ono to djeci nedostaje da shvate je
stvarna informacija o veliini opasnosti i snazi ovisnosti. Bez takvog
razumijevanja oni nemaju alate da prevaziu pritisak vrnjaka, kao i
taktike za promociju duhana koje rade tvornice duhana.
Kada pokuam ponuditi program lokalnim kolama, bez ikakve
naknade, esto budem odbijen, jer kola ne moe odvojiti vrijeme
iz svog popunjenog rasporeda, koji je neophodan u modernim
kolama. Pored toga, uprava kole esto misli kako djeca dobijaju
dovoljno informacija o puenju na satovima zdravstvenog odgoja i
na DARE prezentacijama. Ovo je sve lijepo, osim to se poruka takvim
programima esto prenosi prebrzo i jedva zagrebe povrinu prie o
nikotinskoj ovisnosti. Znam da kada prvi put radim prezentaciju u
nekoj koli, djeca ostanu zapanjena priama o tetnosti puenja i
snazi ovisnosti. Jo vanije, gotovo svaki put nastavnik zdravstvenog
odgoja nakon prezentacije prizna da ni sam nije shvaao magnitudu
problema.
Nedavno sam govorio na konferenciji na kojoj su bili predstavnici
raznih zdravstvenih ogranizacija. Nakon mog predavanja su mi
prili i rekli kako su okirani time koliko je puenje zapravo opasno.
Oito je da ljudi na koje se oslanjamo da rade edukaciju ni sami nisu
dovoljno educirani. Uprava kole, koja je trebala biti odgovorna za
prenoenje informacija o opasnostima do uenika, nije radila nita
po tom pitanju jer je mislila kako taj posao dobro rade ljudi koji rade
DARE prezentacije, mada su oni zapravo bili slabo informirani.
Djeca mogu shvatiti ako im date informaciju. Financijska
ogranienja nisu razlog to se o ovoj temi tako malo zna. Stvar je u
manjku odlunosti i predanosti drutva. Roditelji bi trebali zahtijevati
ovakve informacije za svoju djecu. PTA grupe bi trebale vritati da se
povea edukativna komponenta kod prevencije puenja. Ali naalost,
veina njih takoer ne shvaa. Koliko esto roditelj na injenicu da
mu dijete pui reaguje sa: Hajde, barem se ne drogiraju. Postoji tako
mnogo problema koji se mogu desiti djeci, kao to su droge, alkohol i
razni oblici nasilja, da se puenje ini beznaajno u poreenju s njima.
Ono to roditelji i drugi odgovorni odrasli ljudi ne uspijevaju
shvatiti je injenica kako e puenje ubiti vie djece nego svi
drugi problemi zajedno. Njihova djeca ulaze u ovisnost koja e ih
vjerojatno ubiti. to mislim pod rjeju vjerojatno? Pa na svakih
1000 dvadesetogodinjaka koji pue i ne prestanu, est e biti
ubijeno (nasilje), dvanaest e ih umrijeti u prometnim nesreama,
a pet stotina e ih umrijeti zbog puenja. Ali hajde, barem se ne
drogiraju. Morate shvatiti da kad roditelji kau ovakvu reenicu, da
ni oni ne shvaaju. ini se kako ni roditelji kao mladi nisu nauili puni
doseg opasnosti koje puenje donosi, niti adiktivnu prirodu nikotina.
Johne, rekao si da bi dao noni palac za Kimberly kad si bio dijete.
Razmisli o tome, stvarno misli da bi dao noni palac? Da sam ja bio
tu sa motornom pilom i da sam ti obeao izlazak sa Kimberly ako mi
da da ti odreem prst, bi li pristao na moju ponudu? Vjerojatno ne,
a ova analogija nije toliko zategnuta koliko se ini. Postoje ljudi koji
su izgubili none prste, prste na rukama, stopala, ruke, noge, zbog
perifernih vaskularnih oboljenja izazvanih puenjem. Doktori su im
esto davali izbor da prestanu puiti ili izgube ruku ili nogu, no oni
zapravo i nisu imali izbor. Oni su ovisnici koji su izgubili kontrolu.
Djeca moraju razumjeti koliko see ta kontrola prije nego ponu
puiti. Ne samo da smrdi, ne samo da ti zubi poute, i nije samo da
je to loe za tebe. Djeca misle kako su mnoge stvari loe za njih. Ali
cigarete su pria za sebe. Kada vie djece dobije ove informacije u
punoj snazi, nerazvodnjene, mnogi od njih e imati vie odlunosti
da kau ne.
Utjecaj vrnjaka je pravi fenomen. Nije dovoljno samo rei djeci
da ne padaju pod utjecaj vrnjaka. Dajte im razlog zato da ne padnu.
Dajte im punu realnu poruku o smrtonosnoj i adiktivnoj prirodi
nikotina. Dajte im razlog da kau ne i vee su anse da e rei ne.
Pobrinimo se da djeca shvate i mislim da emo imati zaokret u
trenutnim trendovima.
Poglavlje 7 - Puenje, pogled iz povijesne
perspektive
Kada je puenje bilo Ovisnost po izboru
Bilo je jeftino, jeftinije od jedne marke za kutiju. Bilo je svugdje
dostupno. Moglo se puiti bilo gdje, bilo kad. Bili ste potovani zbog
toga. Vai prijatelji su to radili, vai roaci, kolege, ef, ak i va
doktor je puio. Nije bilo stigmatizacije zbog puenja, ak nasuprot,
sa svakim novim dimom ste sve vie smatrani sofisticiranim,
pametnim, snanim, prosvijetljenim, ak zdravijima i vrima od
drugih. Nikada niste osjeali prijetnju, zapravo se inilo sigurnim.
Nikada niste osjetili simptome odvikavanja, a ponekad posljedice
trovanja nikotinom. Tada se moglo puiti kad god ste eljeli, pa ste
bili u mogunosti odravati razine nikotina u krvi na optimalnoj
razini, bez ekstremnih stanja. Bez ekstremnih stanja, niste mogli
doivjeti posljedice koritenja opojnih sredstava. Puili ste jer vam
se to svialo. Neko vrijeme ste znali da moete odustati u svakom
trenutku.
1964. godine su se stvari poele mijenjati. Te godine je objavljen
izvjetaj o amerikom javnom zdravstvu (u originalu: Surgeon
Generals Reports). Javnost je prvi put bila informirana o ranim
poznatim opasnostima koje puenje donosi. Potvrena je veza
izmeu puenja i raka plua, i rizici od sranih oboljenja su postali
jasniji. Oni koju stvarno proitali to izvjee su bili prvi koji su
prestali puiti. Idua grupa ljudi u kojoj se smanjio broj puaa su bili
lijenici i zubari. Kako su stotine, zatim tisue istraivanja pokazale,
postojala je vrsta veza izmeu puenja i preuranjene smrti. Sve vei
broj ljudi koji nisu medicinske struke je prestajalo puiti. Odjednom,
in puenja nije smatran inteligentnim. Puai nisu bili izbjegavani,
ali im se ljudi vie nisu divili.
Velik broj Amerikanaca je pokuao prestati puiti, ali nije uspjevao.
Prvi put u ivotu su postali svjesni kako ne pue po izboru. Postali su
ovisni. Znali su razloge zato bi trebali prestati,, ali bez razumjevanja
kako se nositi sa ovisnou nisu znali prestati. Premda nisu bili
sretni to ne mogu prestati puiti, ipak su se osjeali ugodno dok
pue (osim ako ne doe do posljedica koje e ih uiniti bogaljima).
I dalje su mogli redovno puiti kako bi izbjegli sindrom odvikavanja
od nikotina. Tako su postali ovisnici.
Nikotinska ovisnost je i dalje imala nekoliko velikih prednosti nad
bilo kojom drugom ovisnou. Da, ubijala je vie ljudi nego sve druge
ovisnosti zajedno, ukljuujui alkohol i heroin, ali je bila legalna,
dostupna, i relativno prihvatljiva za drutvo. Ovo su vana svojstva za
jednu drogu jer iako su dugoroni efekti smrtonosni, trenutni efekti
su relativno udobni, a moda ak i ugodni. Koju drugu drogu biste
mogli uzimati 40 puta dnevno ili vie, dobijajui mali farmakoloki
fiks sa svakim dimom? Puai i dalje nisu osjeali kronine simptome
odvikavanja koje drugi ovisnici doive kada ne mogu uzeti potrebne
koliine droge. Potrebe rastu jer kod svake ovisnosti vremenom raste
tolerancija na aktivnu supstancu.
Najvei udarac puaima je bila opasnost povezana sa pasivnim
puenjem. Nepuai, koji danas ine veinu populacije, su prestali biti
tolerantni. Radna mjesta, domovi prijatelja i obitelji, javna mjesta,
ak i puaev dom postaju mjesta na kojima se ne pui. Vie ne moe
uzeti sve vei broj fikseva koji su potrebni da se izbjegnu simptomi
odvikavanja. Sada pua po cijeli dan ili pretjeruje sa puenjem, ili
ne pui dovoljno. Pui previe kako bi uzeo koliko god nikotina moe
podnijeti, da bi mogao izdrati vie sati koji e proi do uzimanja
sljedeeg fiksa. Brojne sate provede ne puei u situacijama kada mu
je to zabranjeno raznim pravilima i regulacijama. Kronini simptomi
odvikavanja, i kronino trovanje nikotinom su postali norma koju
puai doivljavaju.
Danas, pua ne mora samo brinuti o efektima puenja koji ga
polako pretvaraju u bogalja, ni o dugorono smrtonosnim efektima.
Mora misliti o svakodnevnom naporu koji je potreban da odri svoju
ovisnost koja je drutveno neprihvatljiva i zbog toga zabranjena vie
sati tijekom dana. Dananji puai pate od pretjerivanja u puenju, i
od puenja nedovoljnog broja cigareta. Mnogi ih preziru. Svi ih trebaju
aliti, nitko im ne treba zavidjeti. Uspomene iz zlatnog doba puenja
su danas fantazija. Realnost puenja je muan ivot i spora smrt.
Nemojte se uloviti u ivot pun ovisnosti - NIKADA VIE NEMOJTE
UZETI NI JEDAN DIM!
Kako smo preivjeli ta vremena?
Prije nekoliko tjedana sam s prijateljem i njegovim
devetogodinjim sinom otiao na utakmicu White Sox-a. Utakmica
je bila dobra, vrijeme lijepo, a Sox-i su pobjeivali. To je trebalo biti
jako lijepo iskustvo. Zbog jedne stvari to je bila ne ba savrena veer.
Jedan ovjek, red iza nas i nekolko sjedita sa strane i jedna ena,
dva reda ispred nas, su puili. Bili smo na otvorenom stadionu sa
samo dva puaa u naem dijelu od otprilike 100 ljudi. ini se kao
da bi izlaganje dimu trebalo biti minimalno. Nekako, svaki put kad bi
zapalili, dim je iao pravo na nas. Onih nekoliko minuta kad bi bilo tko
od njih puio, peklo bi me u grlu prilikom svakog udisaja. Mislio sam
da samo ja imam problem, ali se i prijateljev sin poalio da mu dim
smeta. Nekoliko puta kad se desilo da oboje pue istovremeno, bilo
je tako loe da smo nas dvojica otili proetati kako bismo izbjegli
iritaciju. Pitao sam se koliko je jo ljudi u tom trenutku imalo iste
probleme.
Neki ljudi su moda bili ozlojeeni to su ta dva puaa bila tako
sebina, ometajui tolike ljude oko sebe. Ja nisam tako mislio. Ja
stvarno vjerujem kako oni nisu imali pojma da dim smeta ljudima
i djeci oko njih. ak i da smo im rekli, mislim kako ne bi mogli
povjerovati da nam je toliko smetalo.
Mislili bi da smo fanatici koji osporavaju njihovo pravo da
rade privatnu stvar koja im donosi nekoliko trenutaka osobnog
zadovoljstva. U ovom lanku neemo govoriti o tome osjea li pua
zadovoljstvo ili samo ublaava simptome odvikavanja. Takoer,
poanta lanka nije u tome kako su dva puaa pokvarili veer tolikim
drugim ljudima.
Upravo suprotno, ta dva puaa su mi podigla svijest o tome
koliko smo napredovali kao drutvo. Da sam bio na utakmici prije 30
godina, vie od polovine mukaraca i vie od treine ena bi puilo
na bilo kojem bejzbolskom stadionu. Ukoliko su dvije osobe mogle
proizvesti dovoljno dima da zasmeta svima okolo, mora da je tada
bilo 10 ili 20 puta gore. Kako smo preivjeli ta vremena? Sjeam se da
sam, kad sam bio dijete, morao napustiti neka okupljanja jer je bilo
previe zadimljeno. Niste mogli nai mjesto gdje moete proetati
bez dima, jer je dim bio svugdje. Niste ak mogli nita ni rei - u to
doba je bilo strano nepristojno praviti problem zbog toga. Napredak
koji je ostvaren moemo poeti cijeniti samo ako se sjetimo prolih
vremena.
Sa izuzetkom dvije osobe, doslovno smo bili okrueni nepuaima
i bivim puaima. Ovi ljudi nisu bili ogranieni pravilima ili
ogranienjima. Svaki od njih je imao izbor. Mogli su puiti kao taj
ovjek i ta ena, ili su mogli ne puiti kao svi ostali. Devedeset posto
njih je odabralo nepuenje. Oni koji nikad nisu puili nepuenje
shvaaju zdravo za gotovo, bez problema. ak ni veina bivih puaa
nisu sjedili i razmiljali o tome kako su sretni to se mogu opustiti
uz utakmicu i to ne moraju puiti. Jednostavno nisu puili, a ta dva
puaa su vjerojatno bili nesvjesni injenice da su jedini u okruenju
koji pue.
Mislim da e doi dan kada nitko vie nee puiti na stadionu.
Wrigley Field je ve zabranio puenje, osim u baru. Postaje oito
da e i puenje u zatvorenim prostorijama uskoro biti povijest.
Veina nee puiti jer su tako odabrali. Neki e se morati ponaati
prema utvrenim pravilima. Mi emo sjediti i gledati utakmicu, ii
na sastanke, jesti u restoranima, stajati u predvorjima kazalita i ne
razmiljati o tome kako nitko ne pui. Uzimat emo zdravo za gotovo
da ljudi koji pue vie ne izlau druge ljude svom duhanskom dimu.
Djeca vie nee imati iritacije jer odrasli oko njih moraju zadovoljiti
svoje fizike udnje za cigaretom. Oni nikad nee znati kako izgleda
biti rtva pasivnog puenja. Mi, s druge strane, ne trebamo nikada
uzeti zdravo za gotovo injenicu kako vie nismo rtve tueg dima.
Trebamo se sjetiti vremena kada su mnogi puili na ovim mjestima,
ili trenutnih vremena kad samo neki ljudi pue u javnosti. Veoma
emo cijeniti to vie nismo izloeni rizicima i smetnjama koje donosi
pasivno puenje.
Takoer se trebate sjetiti dana kad ste bili pua koji je utjecao
na ljude oko sebe. Iako tada to niste shvaali, radili ste tetu i sebi i
ljudima svuda oko sebe. Sad ne moete uiniti nita da promijenite
stvari iz povijesti - ali se trebate fokusirati da vie nikada ne izloite
opasnostima ni sebe ni druge. Kako biste zauvijek izbjegli ponovni
osjeaj krivnje, i kako biste ostali slobodni, upamtite - NIKADA VIE
Pravo na puenje u javnosti
Trenutno se novi problem puenja stavlja u sredite javnosti
- mogui utjecaji po zdravlje nepuaa. Puai osjeaju kako imaju
pravo puiti bile gdje i bilo kad. Osjeaju kako time tete samo
sebi. Rastui dokazi kako pasivno puenje predstavlja zdravstveni
problem otvara nove kontroverze. Poznato je da djeca koja odrastaju
uz roditelje puae imaju vie kroninih respiratornih bolesti, kao
to su prehlada, bronhitis i upala plua, nego djeca iji su roditelji
nepuai.
Mnogi ljudi su alergini na dim cigarete. Reakcije variraju od blage
iritacije oka i kihanja, do ozbiljnijih reakcija kakve imaju astmatiari,
ljudi koji imaju bronhitis, te stariji ljudi. Pacijenti koji imaju anginu
pektoris i izloeni su ugljik monoksidu iz duhanskog dima bre osjete
bolove u prsima prilikom vjebanja. Neka istraivana pokazuju da bi
pasivno puenje moglo biti drugi po veliini uzrok raka plua kod
nepuaa. Kao posljedica toga mnogi pojedinci, a i drutvo u cjelini
se okreu protiv puaa.
Drutvo kao cjelina u velikoj mjeri odreuje kako se njegovi
lanovi trebaju i ne trebaju ponaati. Zapravo, puenje cigareta je
postalo masovno jer je drutvo spoznalo zdravstvene rizike koje je
donosilo koritenje duhana za vakanje. vakanje duhana je bilo esta
praksa mukaraca krajem devetnaestog stoljea. ak je i pljuvanje
bilo prihvatljivo ponaanje, poto je vakanje duhana uzrokovalo
pojaano luenje pljuvake. Pljuvanice su bile standardne u
domovima, uredima i mjestima za druenje. Kada se otkrilo da je
pljuvanje odgovorno za irenje bakterija koje prenose tuberkulozu,
dutvo je prestalo prihvatati pljuvanje kao prihvatljivo ponaanje, a
ljudi koji su vakali duhan su prestali s tim. Otprilike u isto vrijeme
su se pojavili prvi strojevi za masovnu proizvodnju cigareta, i mnogi
korisnici su odmah zavoljeli novu metodu dostavljanja nikotina, koja
nije zahtijevala pljuvanje i izgledala je bezopasna.
Dok su tuberkuloza i druge infekcije manje opasne nego ranije,
degenerativne bolesti poput srane bolesti i raka postaju glavni
problem. Poto puenje pridonosi poveanju rizika za razvoj ovih
bolesti kod nepuaa, drutvo gubi toleranciju za puenje.
Vjerojatno e dosegnuti toku gdje e se na puenje gledati kao na
pljuvanje. Ukoliko vam posjetilac u kui neprestano pljuje u pepeljaru,
vjerojatno ete ga izbaciti. Puai poinju doivljavati jednak prijem
kod prijatelja, obitelji, poslodavaca i kod svih drugih s kojima su u
kontaktu. Nisu dobrodoli sve dok imaju upaljenu cigaretu, cigaru ili
lulu sa sobom.
Ukoliko ne elite biti drutveno izopen zbog toga to ste i dalje
pod utjecajem prljave i degradirajue ovisnosti, nemojte puiti
nikotin. Bit ete slobodni ii bilo gdje, bilo kad, bez brige o tome imate
li cigarete i hoete li ih moi puiti. ivot postaje mnogo jednostavniji
jednom kada se rijeite ove odvratne ovisnosti. Ostanite slobodni od
cigareta - NIKADA VIE NEMOJTE UZETI NI JEDAN DIM!
Ja sam pua!
Ja sam pua. Rei ovo prije 25 godina je bio nain da se pokaete
kao glamurozna osoba, sofisticirana, odrasla, ak inteligentna. To
je samo znailo kako imate jednostavnu naviku paljenja cigareta -
naviku koju ste dijelili sa vie od pola mukaraca, i vie od treine
ena u SAD-u, ali vremena su se promijenila! Biti pua vas danas
ini popularnim poput gubavca u davnim vremenima. U 25 godina,
puenje je prelo put od sasvim prihvatljive, ak poeljne navike do
drutveno neprihvatljivog i demoralizirajueg ponaanja.
Puenje je zapravo vie od navike - to je ovisnost. Biti pua je isto
kao i biti ovisnik o drogama. Ovo stvara sasvim novi skup problema.
Pua ne pui jer eli, nego zato to mora. Pua mora puiti u
odreenim vremenskim intervalima. Ukoliko to ne uradi, osjetit e
simptome odvikavanja. Ovo nije bilo nikakva prijetnja prije 25 godina.
Pua je mogao puiti u kui, na poslu, u restoranima, u bolnicama,
kod doktora, zapravo svugdje i u svakom trenutku. To je bila savrena
droga za ovisnika. Jedini trenuci kad je pua doivljavao simptome
odvikavanja su bili u trenucima nepanje - na primjer kada ostane
bez cigareta usred noi - ali se to nije deavalo esto.
Broj mjesta na kojima je pua mogao dobiti svoj fiks se
smanjivao kako su godine prolazile. U poetku su zabrane dolazile
samo od radikalnih lanova obitelji ili prijatelja. Uskraivanje prava
na puenje se smatralo loim ukusom od strane i puaa i nepuaa.
Ovi rani aktivisti su esto bili kritizirani od strane onih koji su
simpatizirali ponaanje puaa.
Nakon toga su utjecaji pasivnog puenja poeli postajati problem.
Kada su mogui uticaji po zdravlje nepuaa postali oigledni,
nepuai su dobili snano oruje koje im je pomoglo u nastojanju
da imaju okruenje bez dima. Jo ljudi je zabranilo puenje u svojim
domovima. Zatim su male opine, pa i cijele drave poele stvarati
nepuake zone na javnim mjestima, ali to nije najvea prijetnja po
puaa, jer uvijek moe izbjei ili skratiti boravak na tim mjestima.
Najnovija i najvea prijetnja danas postaje i jako esta realnost.
Zabrana puenja se pojavljuje na mjestu na kojem pua mora provesti
mnogo vremena svaki dan - na radnom mjestu. Neka poduzea
nude podruja na kojima je puenje dozvoljeno na pauzama. Druga
poduzea sasvim zabranjuju puenje u krugu poduzea. Ovo stvara
problem svakodnevnog osmosatnog odvikavanja. Pua e moda
pokuati promijeniti radno mjesto kako bi izbjegao takve mjere, no
nema garancije kako i idue poduzee nee primijeniti iste mjere.
Danas, kronino odvikavanje postaje nain ivota za puaa.
Puenje je gnjavaa u kuama, na drutvenim okupljanjima, a sada,
zbog novih mjera, i na poslu. Gdje je tome kraj? Jednostavna je
injenica da, za puaa, tome nema kraja. Puenje poinje ometati
sve vidove puaevog ivota, i svaki pua mora sebi postaviti isto
pitanje: Je li puenje vrijedno toga? Ukoliko ne mislite tako -

Nikada Vise Nemojte Uzeti Ni Jedan Dim

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nikada Vise Nemojte Uzeti Ni Jedan Dim

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Book downloaded from www.ZastoPrestati.

You might also like