RUDNIK

Mjesto u/na zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina;otvaraju se na
mjestima gdje se korisna min.sir.nalazi u poveanoj konc i koliini koja opravdava njeno
ekonomsko iskoritavanje. Rudita su danas manje ili vie dislocirani i esto na nepristupacnim
mjestima. Geolozi- strucnjaci za ispitivanje tla,klasifikaciju rudnih (min) rezervi
KARBONATI
-soli ugljicne kiseline;svojstva(tvorba izomorfnih smjesa, lake ili tee otapaju u kiselini, rel. meka
tvrdoa, jasnih boja.
- 3 skup. jednostavnih karbonata:1) skup Kalcita (kalcit, magnetit, siderit) kristalizira u trigonskom
sustavu, 2) skup. Dolomita (dvosloli, dolomit, ankerit), 3) skup. Aragonita (aragonit, stroncijalit,
viterit) kristaliziraju u rompskom sustavu,karbonati koji sadre hidroksid, ion ili kristalnu vodu
Karbonati kalcija- CaCO
3
(vapnenac,kalcit) -> kristalizira u tirgonskom sustavu,kem.ist proziran
je i bezbojan,ostali varijateti su djelomino prozirni i razliito obojeni, kem.ist kalcit koristi se za
proizvodnju optike opreme,nakita,kemikalija.Prenjem vapnenca dobiva se vapno u kojem je
sadraj CaO>80% nezamjenjiv taljitelj za metalurgiju elika. ( Island,eka,Njemaka,VB,SAD)
Aragonit (CaCO
3
) kristalizira u rompskom s.pri 400 prelazi u kalcit, ponekad proziran,ee
djelomino proziran,bezbojan,bijel,siv ili razliito obojan zbog primjesa (Italija,VB,eka,
Francuska) ; -agregati Kalcita-zrnasti, vrpasti, vlasasti, zemljasti; -sadre izomorfne primjese
( Mg, Fe, Mn, Ba, Sr); -3 polimorfne modifikacije CaCO
3
: aragonit, vaterf, elaterit ; ogre -bijel;
Karbonati magnezija- Magnezit (MgCO
3
),trigonski sustav,proziran ili djelomicno
proziran,bezbojan,bijel,siv,zuckast ,sme i crn,odlikuje se triboluminiscencijom,najveim dijelom
nastaje metamorfno u vapnencima ili izmjenom minerala koji sadre Mg zbog djelovanja vode
koja sadri CO
2
(Austrija,Grka,SAD,Italija,Brazil); Dolomit CaMg(CO
3
)
2
,trigonski sustav, tvori
sedimentne stijene,dolomite,proziran ili djelomicno proziran,mineral magmatskog,sedimentnog i
metamorfnog postanka(Italija,Austrija,Trepa,SAD,Njemaka,Brazil;Medvednica,Lika i GK);
Ankerit CaFe(CO
3
);trigonski sustav,dolomit u ijoj je reetci Mg izomorfno izmijenjen Fe,
djelomino proziran,bijel,siv,sme,ut (eka,BiH-Ljubija,Italija,Rusija,Njemaka)
Karbonati mangana-Rodohrozit MnCO
3
;trigonski sustav, djelomino proziran,najee ruiast
,ruda mangana ,lijepo oblikovani kristali,izriitog sjaja,koriste se za izradu nakita, u metalurgiji
slui za dobivanje ferolegura ( Njem,SAD,JAR,Italija,Srbija,Rusija; Dalmacija)
Karbonati eljeza- Siderit (FeCO
3
) -krist. u trigonskom sustavu, izomorfne primjese: Mg, Ca, Zn;
boja je djel. prozirna, uta, utosmea, smea, siva ili crna; ogreb je bjelkast ili ut; staklast sjaj;
vrlo gust, kompaktan, tvrd, teko reduktivan, lako termiki razgradiv; nalazita: pa, Fra, BiH,
SAD, Hrv(Samobor,Petrova i Zrinska gora)
Karbonati cinka- Smitsonit (ZnCO
3
); izomorfne primjese(Fe,Mn,Ca,Cu,Pb,Ca,Zn); boja
djelomino prozirna do crvenkasto smea, bjelkast ogreb, staklast sjaj,vana ruda cinka, neki
primjeri lijepo obojenih kristala koriste se za proizvodnju nakita; nalazita:Zambija, Rus, Tur, SAD,
Ita; Hr: kod Ivanca
Karbonati bakra- Malahit ( Cu[(OH)
2
i CO
3
] ) ;monoklinski sustav, kemijski ist, ponekad
primjese(Ca, Fe, Si, Zn), boja je prozirna, crvenkasta, zelena; svijetlozelen ogreb; nalazita: Rus,
Fra, Njem, SAD.. - Azurit (Cu
3
[OH][CO
3
]
2
) ;ugl nema primjesa, boja djel. prozirna, azurnoplava;
svijetloplav ogreb; staklast sjaj; nalazita: SAD, Italija,Njemaka,ile,Australija,Franc
SULFATNI MINERALI
Openito-poliatomski anioni, tetraedarske strukture, vecina sulfata topljiva u vodi.osim sulfata
Ca,Ba i Sr. Topljivost joda s porastom temp.
Sulfati kalcija-Gips CaSO
4
*2H
2
O; monoklinski sustav,esto oneien organskom tvari,pri
zagrijavanju potpuno gubi kristalnu vodu,bezbojan bijel,siv (Austrija,SAD,Italija,Njem, Hr:Lika,
dolina Zrmanje,Kod Sinja,Knina) ; Anhidrit CaSO
4
; gips bez vode, proziran djelomicno proziran,
bijel,plavkast,siv,ruzicast (Austrija,Franc,Njem,SAD,VB; Hr:kod Zadra,Sinja,Samobora)
Sulfati barija-Barit BaSO4; rompski sustav,masivan,kompaktan,zrnat,kem. isti barit je proziran
ili djelomicno proziran,a od primjesa moze biti siv,zelen
Sulfati bakra-Modra galica CuSO
4
*5H
2
O- bakrov 2 sulfat pentahidrat; tiklinski sustav,
zagrijavanjem postupno gubi kristalnu vodu,postaje bijel,a vodu moze izgubiti i samim stajanjem
na zraku; proziran,plav( ile,Njem,Slovaka,panjolska,VB)
Sulfati magnezija-Magnezijev sulfat MgSO
4
; u prirodi se upotrebljava kao minera:Kizerit
MgSO
4
*H
2
O i Espomit MgSO
4
*7H
2
O-gorka sol; proziran ili djelomicno proziran,bezbojan
,bijel,zelenkast ili rozi, gorkog okusa,upotrebljava se u proizvodnji mg cementa ( ile,Italija,
Njem,Rusija;Hr:blizu Samobora)

SILIKATI
-> silikati su najraireniji i najvaniji minerali koji izgrauju Zemljinu koru,gl. sastojci eruptivnih
stijena,a i ostalih stijena sedimentnog postanka, -> koordinacijski broj Si u silikatima iznosi 4, a
vrlo rijetko 6, u prostorima izmeu tetraedara smjeten je pripadni br. prikladnih kationa (Al
3+
,
Fe
3+
, Ca
2+
,Mg
2+
, Na
+
, K
+
) koji pozitivnim nabojem neutraliziraju negativni naboj anionskih
tetraedarskih kompleksa
Prema nainu povezivanja SiO
4
tetraedara razlikuju se: 1. s izoliranim anionima (nezosilikati,
sorosilikati, ciklosilikati),2. inosilikati, 3. filosilikati, 4. tektosilikati
1. Silikati s izoliranim anionima: - silikati s konanom veliinom pojedinih zasebnih izoliranih
aniona, 3 skupine: a) NEZOSILIKATI, b) SOROSILIKATI,c) CIKLOSILIKATI
a) Nezosilikati -> silikati s izoliranim SiO
4
tetraedrima,sadre samostalne, nepovezane SiO
4

tetraedre,kisik vezan je koval. vezom uz silicij, a preostalim neg. nabojem na kation, primjeri:
olivin, granati i cirkon.

Olivin, (Mg, Fe)
2
[SiO
4
] -> kristal mjeanac Forsterita Mg
2
[SiO
4
] i Fajalita Fe
2
[SiO
4
], sjaj:
staklast, boja: svijetlo uto-zelena do smee-zelene, forsterit ima visoku temp. taljenja pri atm.
tlaku, oko 1900 C, dok je talite fajalita na nioj temp.(oko 1200 C); mineral kristalizira u
stijenama s relativno niskim udjelom silicija,
Granati ->openita formula: X
3
Y
2
(SiO
4
)
3
, kemijski elementi u granatima ukljuuju kalcij, magnezij,
aluminij, dvovalentno i trovalentno eljezo, krom, mangan i titan, najee se pojavljuju u crvenoj
boji
Cirkon, (ZrSiO
4
) -> mineral u kis. i neutealnim eruptivnim stijenama granita, u obliku sitnih kristala
kao dio u svim dr. mineralima u stijeni,u kem. sastavu uvijek su prisutni (Th,Y,Re,Hf,U,Nb,Mn);
boja varira od bezboj, zlatnoutih, crvenih, smeih i zelenih varijeteta,; nalazita: Ural, Ita, Nor, ri
Lanka, Tajl,JAR,SAD.
b) Sorosilikati -> njihov anion nastao linearnim povezivanjem konanog broja SiO
4
tetraedara,
unutar skup. silikata u prirodi se pojavljuju silikati s dva SiO
4
tetraedara povezana zajednikim
kisikovim atomom u anionski kompleks [Si
2
O
7
]
6-
, tvrdoa: 6 - 6,5, primjer: Epidot
Epidot -> kalcijsko-alumo-eljezni sorosilikat, kristalizira u monoklinskom krist. sustavu, mnoge
karakteristika ovog minerala variraju zbog promjenjivog udjela elemenata u kem. sastavu (npr.
Fe),tvrdoa: 6,5 7, boja: zelena, siva, smea do crna, ali tipina je ukasto-zelena nijansa ili
boja pistacija
c) Ciklosilikati -> minerali prstenaste reetke meusobno povezanih 3, 4 ili 6 tetraedara u prsten
sa zajednikih 3, 4 ili 6 molekula kisika velike tvrdoe
-> Beril, Be
3
Al
2
[Si
6
O
18
]-> berilijsko - aluminijski ciklosilikat, sjaj: staklast, proziran do poluproz,
boja: isti berilij je bezbojan,primjese: bijeli, zeleni, plav, - struktura se sastoji od meusobno
povezanih esterolanih prstenova [Si
6
O
18
], poredani jedni iznad drugih; ima ga u: Aus, e,
Fran.,Rusiji.

2. Inosilikati -> minerali lanaste reetke s jednostr. ili dvostru. lancima, kod jednostr. lanaca
tetraedri su povezani u beskonani lanac preko dva kisika, a kompleksni anion je [Si
2
O
6
]
4-
,
tvrdoa: 5 - 7,
->Lanani silikat- u tim su silikatima SiO
4
tetraedri povezani u duge jednostruke i viestruke
lance
,- predstavnici inosilikata s jednostrukim lancima su Pirokseni, -> po kem sastavu to su silikati
Fe, Mg, Ca,, predstavnici: Enstatit- Mg[Si
2
O
6
] i Diopsid, MgCa[Si
2
O
6
],- predstavnici inosilikata sa
dvostrukom lanastom vezom SiO
4
-tetraedara su Amfiboli -> tamno obojenih stijenskih
inosilikatnih minerali kristaliziraju u dva kristalna sustava, monoklinskom i rompskom, po kem.
sastavu i karakteristikama jednaki grupi piroksena,
Osnovna razlika izmeu amfibola i piroksena: - amfiboli sadre hidroksidni ion, [OH]
-
,
- osn struktura amfibola sastoji se od dvostrukih lanaca [SiO
4
]-tetraedara,kod piroksena su
jednostruki lanci

3. Filosilikati -> SiO
4
- tetraedri su meusobno povezani u sloju. karakterizira ih anionska
skupina n (Si
4
O
10
) koje su preko kisika vezane u beskonane ravnine listasti, odlika -
savrenom kalavost
Postoje: - grupa serpentinita, - grupa glina (kaolinit, montmorilonit), - talk, - grupa
tinjaca(muskovit)
grupa septerita: Serpentin ili Zmijanac ->Mg
6
[(OH
8
)|Si
4
O
10
] , podruju od Hrv, BiH, Makedonija i
Grke, koristi se za proizvodnju vatrostalnih materijala, papira i azbestnog cementa; grupa
tinjaca: Muskovit - KAl
2
(AlSi
3
O
10
)(OH)
2
; Bijeli tinjac, Biotit ili Crni tinjac; grupa glina: Kaolinit,
Montmorilonit, (Na,Ca)
0,33
(Al,Mg)
2
(Si
4
O
10
) (OH)
2
nH
2
O
4. Tektosilikati -> grupa silikata koji imaju uee u izgradnji zemljine kore. U njihovoj krist.
reetci su svi SiO
4
tetraedri meusobno povezani preko O
2
iona, predstavnici ovih minerala su
kvarc i feldspati (glinenci)
Kvarc -> kremen ili kvarc je mineral, kristalni oblik silicijevog dioksida, SiO
2
.Kristalizira u
heksagonskom sistemu,- boja: bezbojan ili bijel,, alokromatski mineral - proziran (prozirac), uti
(citrin), ljubiasti (ametist)
Feldspat je naziv za grupu minerala, koji izgrauju stijene. Uestvuju sa 60 % u izgradnji Zemljine
kore,postoje mnogi varijeteti feldspata, od kojih najveu vrijednost imaju ortoklas, albit, anortit.

Oplemenjivanje mineralnih sirovina je prerada vrstih mineralnih sirovina fizikalnim, fiz.-kem. ili
kem. postupcima radi odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka s ciljem dobivanja prodajnih
produkata
osn. cilj svih postupaka oplemenj. :a) poveati osn. sadraj metala, b)smanjiti sadraj jalovine
(SiO
2
)
- u osnovi danas razlikujemo dva osnovna tipa postupka oplemenjivanja: a)rudarska,
b)metalurka
a) Rudarska - mineralna sirovina obrauje i oplemenjuje tako da se mineralu mijenja veliina i
oblik, ali se za vrijeme postupka oplemenjivanja ne mijenja kristalna forma osnovnog minerala;
Postupci: 1) sortiranje 2) drobljenje,3) mljevenje,4) razdvajanje tekim teku.,5) pranje,6)
magnetsko separiranje,7) flotacija min.

1) Sortiranje - razvrstavanja miner. zrna prema razlikama brzina u fluidu djelovanjem
centrifugalne sile; (klasifikator -aparat za razvrstavanje zrna) u klasifikatoru struja vode ili zraka
djeluje na mineralna zrna, koja se kreu sporije odnesena su vodenom ili zranom strujom na
jednu stranu, dok se druga zrna taloe i odvajaju na drugu stranu.
2) Drobljenje - proces smanjivanja krupnoe mineral. sirovina djelovanjem vanjskih, mehanikih
sila, od gornje granine krupnoe do krupnoe pogodne za daljnje koritenje ..drobilice (razlike):
konstrukciji, sili kojom se vri usitnjavanje, kapacitetu, krupnoi polaznog i izdrobljenog materijala
i - stupnja usitnjavanja.
-Stupnjevi drobljenja su: a) primarno ili krupno drobljenja, b) sekundarno ili srednje drobljenje, c)
tercijalno ili sitno drobljenje ; - zrna se drobe na veliinu <100 mm, a optimalne vel od 20 do 60
mm

3) Mljevenje - veliki broj metala u svojim mineralima nalazi se u vrlo malom postotku, esto ispod
1 % (Cu, Pb, Zn, Ni, V, Ti, Cr) - mineral moramo samljeti u prah da bismo nekim od postupaka
oplemenjivanja izvukli taj sadraj metala, - melju se u ureajima koje zovemo Mlinovima, -
mljevenje je zavrni proces smanjenja krupnoe mineralne sirovine
4) Razdvajanje u tekim tekuinama (TT separacija) -> teke tekuine (otopine ferosilicija u
vodi) -minerali izdvojeni <10 mm ubacuju se u bazene u kojima se nalazi teka tekuina i dolazi
do odvajanja metala i jalovine, metal pada na dno a jalovina pliva na povrini, mogue poveati
sadraj metala do 6 %, a sadraj jalovine smanjiti do 4 %

5) Pranje -minerali se peru vodom, postupak se primjenjuje na minerale u ijoj jalovini prevladava
glina (Al
2
O
3
), ruda se mrvi na veliini oko 80 mm i ubacuje u velike bazene s vodom u kojima
mijealicama intenzivno pere, tako da glinovita jalovina ostaje u muljevitoj vodi, koja se odvodi, a
svjea dovodi, - ovim se postupkom poveava sadraj metala u mineralu za 8 %

6) Magnetska separacija - koristi se za dobivanje Fe, Co, Ni, Gd, - primjenom magnetskog polja
odvajamo metal od jalovine, - u zavisnosti o jaini magnetskog polja metal u mineralu
magnetizira, dok je jalovina neovisno o jaini magnetskog polja ne magnetina
7) Flotacija minerala - razdvajanja dolazi pomou zranih mjehura u vodi zbog razlike u
povrinskim znaajkama mineralnih sirovina, - estice mineralne sirovine sa zranim mjehurima
e isplivati na povrinu pulpe formirajui pjenu (koncentrat), a estice jalovine odlaze u otok
flotacijske elije.

Metalurka oplemenjivanja
- temperatura obavezna sastavnica proc. oplemenjivanja (u nekima dolazi do promjene krist.
strukture minerala, proizvod opl. ima potpuno novu strukturu i naziv ->tu spadaju:1) suenje, 2)
prenje,
3) okrupnjavanje; aglomeriranje [a) sinteriranje b) peletiziranje c) briketiranje]
Suenje( u rotacijskim cjevima) -ni jedan mineral nije potpuno suh, svaki ima odgovarajui
postotak vlage koji varira vrijednost minerala na tritu (<10 % da bi se mogao prodati) ->
skupine vlage u mineralima:
a) gruba:- vezana za veliinu zrna, uklanja se suenjem do 110 C ..b) kristalna:- ako je kristalna
vlaga vezana za sitno zrnate pojave minerala, sadraj vlage u izvornom materijalu ide do 30 %; -
odstranjiva pri 240 C, eliminira pri 800 - 1000 C

Prenje - na temperaturama iznad temp. suenja, a niim od temp. pov.taljenja zrna minerala,
temp prenja od 700-1500C; u nekim drugim agregatima uz upotrebu nie kalorino vrijednih
goriva
Okrupnjivanje - cilj je poboljanje kvalitete proizvoda, okrupnjavanje se ostvaruje: sinteriranjem,
peletiziranjem i briketiranjem.
Sinteriranje- oplemenjivanje sitno zrnatih minerala granulacije od 3-8 mm u mjeavini sa krutim
gorivom; ureaji za sinteriranje: 1)diskontinuirani, 2)kontinuirani
Peletiziranje- proizvodi peletiziranja, (peleti), sirovine za peletiranje(rude, rudni koncentrati,
prenci), peleti se uglavnom proizvode u: - blago nagnutim bubnjevima i - strmo nagnutim
tanjurima
Briketiranje- Briket( manje ili vee komade pravilnog oblika, jedn.po veliini i sastavu proizvedeni
iz sitnog rastresitog materijala). Komade goriva, pravilnog oblika, dobivene specijalnim metodama
iz krutih goriva.
Mineralna (fosilna) goriva -neobnovljivi resursi, a rezerve se troe bre nego to nastaju.
Nastaju od prirodnih resursa (anaerobnog raspadanja mrtvih organizama),trenutno osnovni izvor
energije na Zemlji. Goriva sadre visoke % ugljika,a energija iz njih se oslobaa izgaranjem.
Energente podjela :krute,tek,plin.

Ugljen- Crna do crno-smea sed. stijena,nastala raspadanjem biljne tvari; Smjesa sastoji od:
ugljikovih i drugih spojeva; koksiranjem dobivamo: amonijak, katran i laka ulja; Vadi u
ugljenokopima, Ugljen dijelimo na prirodni, umjetni >Prirodni ugljen nastaje milijunima god,
Umjetni ugljen proizvodimo suhom destilacijom
Smei ugljen-> podjela na ugljen s uklopcima drvenog sastava ili mekani smei ugljen(lignit),na
ugljen bez ukopaka drvenog sastava ili tvrdi smei ugljen Lignit ->Sadraj C oko 30%, podjela:
zemljasti i kriljasti
Kameni ugljen -> crna, tvrda, vrsta sedimentna stijena najrasprostranjenija i daje najvie
topline, esto kockasta ili sitno prizmatina prijeloma, uporaba za proizvodnju el.energije i
proizvodnju topl.energije za proizvodnju elika. vrste kam. ugljena: masni ugljen, plinski ugljen,
plameni ugljen, mravi ugljen, antracit
Uporabe ugljena: kao gorivo,u preradi u mnoge korisne kemijske spojeve i industrijske proizvode
Mehanika preradba ugljena obuhvaa oplemenjivanje, promjenu granulacije i klasiranje te
briketiranje, okrupnjivanje sitnozrnatog ili prainastog ugljena primjenom tlaka.

Kemijska preradba ugljena obuhvaa rasplinjivanje,hidrogenaciju,ekstrakciju i isplinjivanje, vrsti
proizvod ostaje koks ili polukoks
Nafta ->tamna i viskozna tekuina, vrlo sloena smjesa razliitih spojeva iji se sastav mijenja
ovisno od nalazita; koristi se u obliku benzina i dr derivata i za dobivanje el. energije u
termoelektranama; preradom nafte bavi se petrokemijska industrija. Kem. sastavu je mjeavina
ugljikovodika i malih kol spojeva S, O
2
i N. zastupani ugljikovodici s 1 - 50 i vie C - atoma u
molekuli, parafinskog (metanova) ili naftenskog niza
Zemni plin -> najveim se dijelom (90%) sastoji od metana (CH
4
), najjednostavniji ugljikovodik
bez mirisa i okusa, zapaljiv je i eksplozivan, a (10%) su sloeniji ugljikovodici, etan, duik, ugljini
dioksid itd.

Metan-> bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH
4
. Netopljiv u vodi, u smjesi
sa zrakom vrlo eksplozivan.Gl. sastojak zemnoga plina, gori svijetlim modrikastim plamenom.
Propan C
3
H
8
. dobiva se iz nafte ili zemnog plina, neotrovan plin, izgaranje propana je ie od
izgaranja benzina, ali ne toliko isto kao izgaranje prirodnog plina. Butan->C
4
H
10
;

alkan, zapaljivi
plin bez mirisa; dva izomerna oblika butana (butan i izobutan); sastojak zemnog plina i nafte.
Uran ->slabo radioaktivan; pojavljuje se u tlu, stijenama i vodi, a dobiva se iz ruda uranita.
Preraen je srebrno-bijeli, slabo reaktivni, meki od elika, slab el. vodi. Uran ima veliku gustou.
Gl.primjena kao gorivo u nuklearnim elektranama.
Plazma ->energija visoko - ioniziranog plina zagrijanog u specijalnim plazma generatorima, plin
se pregrijava > 2000 C i kada se molekule plina cijepaju na atome javlja se plazma.