**KONCENTRACIJA I KAKO JU POBOLJATI?

**
Koncentracija se najee definira kao sposobnost voljnog usmjeravanja misli u
eljenom smjeru. Svi se moemo neko vrijeme koncentrirati na odreeni adatak! a u
onom preostalom vremenu misli vode svoju politiku te lete kako i kamo "oe. #iti
koncentiran nai imati mogunost da svoje misli odreeno vrijeme usmjerimo na neki
adatak. $o nai da npr. dijete moe sagraditi toranj od kockica! gledati crti ili
ragovarati s nekim.
Kako bismo ivrili bilo koji adatak! vana je koncentracija! ona je jedna od osnova
uenja. %a bi mogla neto nauiti! djeca se moraju usredotoiti na adatak! ostati sjediti
odreeno vrijeme! pratiti uputu i apamtiti je. &ato je vano vjebati koncentraciju. %jeca
sa slabijom koncentracijom u koli postiu loiji uspje".
Strunjaci smatraju da se petogodinje dijete odreenom adaom moe koncentrirano
baviti u prosjeku '()'* minuta. +to je dijete starije! to e moi due vremena svoju
koncentraciju posvetiti odreenoj stvari. , procjeni kvalitete koncentracije djeteta treba
biti realan te s"vatiti da i odrasli trebaju odmor nakon -( minuta koncentriranog rada.
.ajbolji je odmor od otprilike * minuta/ proetati! popiti au vode! rastegnuti se i vratiti
na adatak. .aelno moemo govoriti da starija djeca imaju bolju koncentraciju! no to
nije uvijek tono i esto na roditelje abrinuti.
Kako roditelji mogu pomoi0 &a poetak! uloga roditelja u kao pomagaa u djetetovom
uenju nije da sjedi s njim i radi. Uloga roditelja je da potie oa!otalji"anje djeteta!
da ga naui kako moe sam! be njegove 1ili iije2 pomoi. %ijete nee biti bolje
koncentrirano ako vi budete sjedili u njega! u rijei3 45jmo sad na trei adatak! pai!
gledaj ovamo.. i sl6. 7oete poduiti dijete strategijama uenja! u poetku kolovanja
nadirati djetetov obraovni proces 1to postupno treba smanjivati s rastom2! biti pri ruci
a pitanja! pojanjenja! nagraivati djetetov trud! a ne reultate! poduiti dijete
samomotiviranju i dr. $o su opa naela koja je najbolje primjenjivati od samog poetka.
8pak! evo nekoliko jednostavni" primjera to sve moe poboljati koncentraciju3
#$ %i&iolo'(e potre)e
9eina djece moe se koncentrirati bolje nakon : sati sna. 5ko je dijete neispavano!
ualudno je oekivati visoki stupanj koncentracije. ;ratite unos eera jer neka
istraivanja pokauju da dio djece na eer reagira pojavom smanjene koncentracije i
umora. 7oda je i vae dijete takvo0 ;oveajte unos proteina! oni podiu dopamin to
omoguuje laku koncentraciju. ;otaknite dijete na kretanje. .akon perioda
koncentriranog rada neka se bavi fiikom aktivnou. 8mjena ti" aktivnosti pridonosi
boljem uenju.
*$ U(lonite ditra(tore
<gledajte se oko sebe i ugasite sve to proivodi buku 1$9! kompjutor! perilica sua...2!
pripaite na koliinu svjetla i vrstu svjetla 1fluorescentna svjetla naju iaivati nemir2!
nemojte brbljati s djetetom dok neto radi i sl.
+$ Oig,rajte at!o%er, (oja potie (on-entra-ij,
.eke osobe dok rade vole ti"u glabu! drugima pak to smeta. <sigurajte mjesto gdje
dijete moe raditi! neka bude uredno 1neurednost potie nemir2 i stalno 1moak se na
pripremiti a posao kad doe u prostor gdje je navikao raditi2. Sa stalnim mjestom i
vremenom uenja dijete e raviti uvjetovanu reakciju! tj. naviku uenja na odreenom
mjestu i odreeno vrijeme.
.$ Organi&irajte a(ti"noti (oje poti, o)a"ljanje ne(oli(o radnji &a
redo!
;onavljanje slijedova radnji usko je poveano s koncentracijom. ;ripremati jednostavno
jelo po receptu! servirati stol ili slagati stvari po odreenom redosljedu 1npr. abecednom2.
8gre a stolom 1mikado! memori! tombola i sl.2 ili igre kartama 1,no! =rni ;etar i sl.2
pomau djetetu da se usredotoi na adatak.
/$ Ot(rijte a(ti"noti na (oje e "a'e dijete naj)olje !o0e
(on-entrirati
.eka djeca bolje se koncentriraju kad rade rukama! druga trae puno viualni" podraaja.
>amislite u kojim se aktivnostima vae dijete najdue adrava. $e aktivnosti pomau
poveanju raine koncentracije djeteta. .pr. pjesmice se lijepo ue u imicanje fokusa
panje. %ajte djetetu glinu! glinamol ili plastelin! bilo to... i dok to mijesi! itajte mu
pjesmicu. 9elika je vjerojatnost da e apamtiti be pogreke.
1$ Potiite dijete da do"r'i "oj, a(ti"not
Kad se pone igrati! crtati! slagati kocke ili pule! nemojte ga prekidati. %jeca koju
roditelji neprestano prekidaju 1bog ruka! odlaska na spavanje?2! prisiljena su istu
aktivnost poinjati ispoetka nekoliko puta te se bro poinju dosaivati.
>adije priekajte kraj igre! u obavenu napomenu da e! na primjer! ruak biti gotov a
pola sata. ,bro mu napomenite da ruak poinje a petnaest minuta? $ako djetetu
dajete vremena da avri igru i vjeba usmjeravanje poornosti i koncentraciju.
2$ na,ite ga da je ono 'to ,i &a)a"no i 3 ili "a0no
9einu onoga to moramo napraviti nam je dosadno! pa ak i nama odraslima. ;okuajte
se sjetiti vlastite koncentracije kad radite neto morate i kad radite neto to elite. .a isti
nain funkcioniraju i djeca. ;oduite i" da svoju motivaciju preusmjere i vanjske
1@7<>57 jer to trai uitelj42 u unutarnju 1@ABC87 i D<E, jer je to dobro a mene42.
$o je neto dui proces i ima vee s osobinama linosti djeteta i stavovima roditelja! ali
vrlo je produktivan.
FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
4a)a"ne "je0)e (on-entra-ije5
) gledanje5 .eka dijete dobro pogleda neki predmet. &atvoreni" oiju neka ga to
detaljnije opie. .a taj nain moete se ak i natjecati 1tko e apamtiti vie detalja2.
) (ipo"i5 ;leite! auimajte rane poloaje! a tad viknite stop G dijete mora ostati u
poloaju u kojem se ateklo.
6 Kri0no gi)anje G jedna od osnovni" vjebi kojom se paralelno aktiviraju obje modane
polutke te poboljava koordinacija lijevo)desno! disanje! idrljivost! slu" i vid. 9jeba je
takoer korisna a poboljanje koncentracije i lake ispunjavanje adataka. %ijete stupa u
mjestu naimjence dotiui desno koljeno lijevim laktom i lijevo koljeno desnim laktom.
6 jeti e5 neka se dijete prisjeti nekog kratkog radoblja u danu 1npr. veliki odmor2 i neka
se pokua prisjetiti svi" detalja G to je rekao! uradio! kako je netko drugi reagirao! i sl.2
6 ogledalo5 9jeba se radi u paru! osobe su frontalno okrenute jedna prema drugoj. Hedna
osoba pria u puno gestikulacije! a druga osoba ju promatra i pokuava imitirati svaki
pokret na licu i tijelu koji vidi 1be prianja2.