Da Vinci Kod i Fulcanelli-jev pravi identitet

autor: Laura Knight-Jadczyk

www.galaksija.co
!rginalna verzija teksta: http:""www.cassiopaea.org"cass"#ulcanelli$da$vinci$code.ht
%rijevod: &.%.
'opyright ())*+ &ilo koji dio ovog teksta koji je citiran ili o,javljen negdje drugdje ora uklju-tii ovu
napoenu o za.titi autorskih prava kao i link za orginalnu verziju teksta. !vaj -lanak se o/e koristiti
sao za oso,ne i nekoercijalne svrhe. !rginalne #otogra#ije katedrale u 0uchu podlije/u isto
autorsko pravu i ogu se koristiti pod isti uvjetia+ uklju-uju1i link za originalnu verziju teksta.
!dah na po-etku ora upozoriti -itatelja da 1e ve1i dio ovog aterijala ,iti razuljiv sao oni
-itateljia koji su prou-avali i ve1 stekli odre2eno znanje na podru-ju Svetog Grala, Alkemije+
3pose,no isterije koja je okru/ivala Fulcanelli-ja4+ i povijesti ezoterike+ uklju-uju1i Gnosticizam.
!vaj -lanak zadire du,oko u jednu veliku isteriju. 5a one koji su novi u sveu ovoe i koji /ele da
steknu ne.to vi.e osnovnog znanja na ovu teu+ preporu-uje sljede1e tekstove: 6he 7rail 8uest+
pose,no dijelove u kojia se diskutira alkeija: 0lchey and 9aint 7erain+ 6he Fulcanelli
%henoenon+ :ennes-le-'hateau and the 0ccursed 6reasure+ 6he %riory o# 9ion+ i 6he 0rk o# the
'ovenant and the 6eple o# 9oloon. Dalju literaturu uklju-uju sljede1i tekstovi: 6ruth !r Lies+ Jupiter+
;ostradaus+ <dgar 'ayce+ and the :eturn o# the =ongols+ i 'oentary on &oris =ouravie##>s
7nosis.
7ornja slika poti-e sa #otogra#ije koju sa napravila u katedrali u jestu 0uch 3Francuska+ pri. prev.4
6a katedrala je posve1ena Crnoj Djevici.
!ve dvije rije-i koje sugeriraju inicijaciju+ istovreeno kriju jednu duhovnu realnost koja je danas u
ovo svijetu jo. uvijek prili-no /iva. !va ?'rna Djevica@ podrazuijeva jedno Askriveno prisustvoB koje
je u stanju dovesti tragaoca do njegovog ponovnog ro2enja. 5apis posve1enja katedrale u 0uchu je
ugraviran u crni raor iznad centralnih vrata+ i on ka/e: Mariji, Djevici koja e roditi Boga.
!vdje je zna-ajno to .to on ka/e ? koja 1eC@ a ne ?koja jeC@
1
!dre2eni detalji na sugeriraju da je 'rna Djevica u ovoj katedrali predstavljena na dva na-ina. D
kapeli ,roj EF+ ona je predstavljena kao 9i,ila od 9aosa 3slika lijevo4+ njen kosti i lice su se2e
,oje+ ona je trudna+ a u svoji rukaa dr/i koljevku.
Drugu sliku+ koja tako2e nju predstavlja+ nalazio na horski klupaa+ u ,aldahinu+ odah nakon
plo-e na kojoj su predstavljeni 0da i <va. !vdje se zove =ilosr2e. 6u se nalaze i dva djeteta koja
.ire ruke prea njoj.
Jedan penzionirani sve1enik koji je proveo ve1i dio svog /ivota prou-avaju1i ovu veoa vrijednu
ezoteri-ku ujetnost u 0uchskoj katedrali+ napisao je sljede1e:
Gznad svega+ prozori Arnaud-a de Moles-a su ono .to zaslu/uje na.u pa/nju.
;apravljeni ize2u E*)H i E*EF godine+ oni se satraju jedni od najve1ih reek
djela renesanse. %oznati kriti-ar ujetnosti <ile =ale je pisao: ?Dziaju1i u o,zir
sve .to na je poznato+ nijedno djelo iz tog perioda ne o/e se uporediti sa
prozoria u 0uchu.@
!va izvanredna kolekcija se sastoji od jedne serije od EI prozora. !ni su veoa
,ogato dekorirani i na njia je predstavljen e2uso,an susret jedne velike grupe
likova svakojakog porijekla. Ve1ina njih poti-e iz &i,lije+ ali neki od njih+ kao .to je
9i,ila+ poti-u iz paganskih religija. 6eatika ovih pri-a koje su izra/ene na ti
prozoria iza,rana je sa najve1o pa/njo. Da ,i se proniklo u sau su.tinu te
teatike+ orao prona1i tzv. zlatni konac koji nevidljivo povezuje sve ove
heterogene likove+ koji na prvi pogled li-e kao stranci jedni drugia.
!,ilazak ovih prozora tre,a se odvijati s lijeva na desno+ kre-u1i od popre-nog ,roda
katedrale+ tj. po-inju1i od kapele ,r. EE...
6u postoji ne.to .to njih sviju zajedno ve/e. Jta je toK Klju- ove isterije nalazi se u
rukaa 9i,ile. %redet kojeg ona nosi u rukaa otkriva na klju- za ovu enigu.
!vaj si,oli-ni ,i,lijski predet+ na neki na-in se ti-e svakog od likova predstavljenih
u prozoru. !n je taj koji ih je skupio sve zajedno oko jedne ideje. !vaj ujetnik je
isprovocirao taj susret kako ,i pojasnio poruku+ odnosno+ ilustrirao jednu pri-u...
6i prozori ne predstavlaju sao tao neku galeriju poznatih li-nosti. ;eki od
najpoznatijih likova nisu tao uklju-eni+ dok su drugi+ anje poznati sje.teni na
pose,no oda,rana jesta. !no .to je tu najzna-ajnije nije saa li-nost nego pri-a
koju ona evocira. Kao i si,ile 3proro-ice+ pri. prev.4+ svaka od njih je odre2ena da
ozna-i odre2enu pri-u+ tako su se one i zadesile tu+ u sao srcu+ u saoj retorti...
!ni poti-u odsvakud+ iz razli-itih klasa i svakojakog su porijekla. !ni kao da dolaze
do,rovoljno sli-no proslavljeni ujetnicia+ u-estvuju1i na jednoj velikoj gala
2
predstavi+ ne u svoju oso,nu korist+ nego u korist jednog zadatka socijalnog ili
huanitarnog karaktera.
!ve slavne oso,e iz =olesovih prozora doprinose+ svaka na svoj na-in kako ,i se
predstavio jedan najve1i epski doga2aj+ kako se stvarno odvijala jedna %!VGJ<96.
9ada se o/e postaviti pitanje: Kakva je ,ila stvarna uloga 0rnauda de =olesa+ tog
ajstorskog staklara+ u izvo2enju ovog opusa koji na se,i nosi njegov potpisK
0rnaud de =oles se pokazao kao jedan pravi ajstor u izvo2enju ove predstave koja
u je povjerena. !n je ,io jedan paetan zanatlija+ o#orljen od strane .kole
'opagnons L .kole za koju su tada ,ile karakteristi-ne tehnike kako 9rednjeg
Vijeka+ tako i 7oti-kog perioda. ;jegovi suradnici su ,ili sli-ni njeu+ po.teni+
pristupa-ni i posve1eni svako svoe zadatku.
!vih EI prozora 0rnauda de =olesa su stoga jedan izvanredan prijerak ujetni-kog
rada. !no .to je u sveu toe stvarno pose,no L u cijelo to sklopu uklju-uju1i i
horske klupe L to je poruka koja se tu otkriva. 0rnaud de =oles je ,io ujetnik ali ne i
za-etnik sae te ideje. 9aa isao je potekla od strane nepoznatih patrona...
!no .to prvo upada u o-i jednog pa/ljivog posatra-a+ to je ,ogatstvo i raznovrsnost
detalja. Gzvor ove inspiracije ne predstavlja sao &i,lija i /ivoti svetaca+ nego priroda+
itologija+ paganske religije+ 9veti 7ral i vite.tvo. MCN
!va znaenita kolekcija nije sao o,i-na ujetnostO Kao i oni prozori+ ona sadr/i u
se,i jednu isao+ jednu poruku.
Kad pa/ljivo posatrao detalje+ na oni klupaa+ ne.to odah upada u na.e o-i:
Deoni i zije+ zlo1udne /ivotinje i onstrui svih vrsta. !va njihova invazija
doprinosi davanju jednog tragi-nog aspekta cijeloj ovoj cjelini+ koji se tako2e do,ro
uklapa sa pozadinski kretanjia u povijesti koja na se tu pripovijeda.
!vaj tragi-ni aspekt je kopleentaran i on se ora povezati sa prozoria 0rnauda
de =olesa. !vi prozori i klupe o,razuju jednu cjelinu. 6a dva reek djela napravljena
su u isto vrijee. Jedna te ista pri-a je tu ispri-ana. ;jena tea je predo-ena
staklaria i vajaria. 6a tea evocira jednu realnost: jednu op1u realnost u kojoj se
-ovjek nalazi.
;eko ,i odah poislio na Danteov pakao. =e2uti+ ova o-igledna tragedija ne
podrazuijeva pakao L tu se radi o povijesti -ovje-anstva na 5elji. =ilosr2e L
praznih ruku L hoda neposredno ispred onstrua i deona+ dok je odr/ava sao
nadaP ona ide saa ali veoa hra,ro kako ,i se susrela sa zlo+ zlo1udno zijo.
;a kraju tog ciklusa ona postaje po,jedni-ka 9ila. ;jena isija je ostvarena jer sada
vidio one otrovne zije zgnje-ene ispod njenih nogu ili sputane u njeni rukaa.
9 o,ziro da je ova povijest retrospektivno pro/ivljavana+ na.i ujetnici su unaprijed
znali da 1e nas jedna ovakva draati-na avantura na kraju orati vratiti u /ivot.
Kakva .irinaO Kakva perspektivaO 6o je prvo .to na se javlja u islia kad vidio
ove drvoreze hora katedrale u 0uchu. ;eki znalci se nisu nialo li,ili da uporede ovo
izvanredno ujetniko djelo sa =ikelan2elovi #reskaa. M:ayond =ontanQN
Kada na je postalo jasno da orao napu.tati 9jedinjene 0eri-ke Dr/ave+ postojala je jedna ?ideja
vodilja@ da 1e na.a sljede1a destinacija ,iti Francuska. 6o i nije ,ilo neko veliko -udo+ s o,ziro da je
oj u/+ 0rk+ proveo nogo vreena rade1i u Francuskoj i da je tao iao kolege koji su ,ili voljni
da na poognu priliko na.e selid,e. G pored svega toga+ ,ilo i je te.ko da napusti svoj do+
gdje sa provela cijeli svoj /ivot+ ve1i dijelo unutar kruga od *) ilja+ od jesta gdje sa ,ila
ro2ena.
3
!no -eu so te/ili+ ,io je jedan /ivot u seoski uvjetia+ gdje ,iso ogli raditi+ nastavioti sa
svoji istra/ivanjia+ i gdje se o/eo osje1ati ,ez,jedniji od strane intenzivnih napada iz raznih
izvora+ koji su prijetili ne sao na.e duhovno iru nego i na.i /ivotia.MEN ;akon par sedica
detaljnog prou-avanja zeljopisne karte Francuske+ odlu-ila sa da je podru-je oko grada 0ucha
jesto gdje ,ih /eljela /ivjeti. 6ako so o,avijestili i na.e prijatelje da tu negdje potra/e ku1u za nas.
Kad so stigli u Francusku+ prijetila sa katedralu odah do agencije za nekretnine u kojoj so
potpisali ugovor o zakupu ku1e. &ilo i je drago .to iao jednu takvu interesantnu staru crkvu u
svojoj ,lizini+ ali nisa se potrudila da u2e u nju i razgleda je iznutra. ;aposljetku+ ,ila sa u ;otre
Dae u %arizuO 5ar se nije Fulcanelli u svojoj knjizi Le Mystre de Cathedrales ,avio gra2evinaa u
jestia kao .to su %aris+ 0iens+ i &ourgesK Jta na je to novo katedrala u 0uchu ogla ponuditiK
=e2uti+ nakon jedne -udne prijed,e jednog od na.ih gostiju+ odvojila sa alo vreena
pogleda ?poznate statue@ o kojia nikad nisa ni.ta -ula. Kad sa prvi put ugledala prozore
0rnauda de =olesa i hor izra2en od strane nepoznatog ujetnika+ ,ila sa o.au1ena veoa
veliko ezoteri-ko va/no.1u ove katedrale u 0uchu i nisa ogla razujeti za.to je Fulcanelli
propustio da je poene u svoji djelia.
Jto sa vi.e o toe islila to sa postajala sigurnija da ju je on izostavio namjerno iz jednog jedinog
razloga a to je da je ,ilo vrlo o-igledno da je ovo katedrala sa klju-evia+ a Fulcanelli nije ,io lud.
Fulcanelli nije htjeo tako lako da oda klju-eve za najve1e tajne na.e realnosti+ tako da one ogu da
,udu otkrivene za godinu dvije od strane nekog diletanta. ;adalje+ prea Fulcanelliju+ be bo!anske
"omoi L koju so i sigurno do,ili preko transisija sa Kasiopejcia+ - ne o/e ,iti nade da se ova
isterija rije.i. 6o je jedno od pravila svakog ezoteri-nog posla koje je -esto previ2eno od strane onih
koji se,e nazivaju ezoteri-aria. %rou-avaju1i tu ateriju+ saznali so da se e2u pravilia koja
oraju upravljati proceso razuijevanja nalaze sljede1a+ od kojih jedno prirodno progresijo vodi
do drugog:
E4 Du.a ora dose1i vi.e o1i ne sao uz poo1 koncepcije nego tako2e i retencije
3zadr/avanja ili razuijevanja+ pri. prev.4+ a odatle proisti-e da ukoliko /elio da
stekneo jo. vi.e znanja+ organi i tajni izvori #izi-kog znanja oraju ,iti -udesno
osna/eni i o-vr.1eni. ?;a.a du.a ora ste1i nove o1i i sposo,nosti za u-enje i
shva1anje...@
(4 Da ,i se uva/ili principi heretiza usvojeni od strane 6radicije+ orao razujeti
da su ezoteri-ka u-enja predavana u si,ilinskoj #ori.
9v. Gsak 9irijski nagla.ava da: 9veti 9pisi govore noge stvari
koriste1i rije-i u razli-ito sislu od njihovog orginalnog zna-enja.
%onekad se karakteristike tijela prijenjuju na du.u+ i o,ratno+
karakteristike du.e se pripisuju tijelu. 6i spisi ne prave nikakvo jasno
razgrani-enje. =e2uti+ prosvjetljeni ljudi 1e znati.
F4 ?9li-no privla-i sli-no.@ Kada je kandidat razvio sposo,nosti i integritet prihvatljiv od
strane u-itelja 3adepta+ pri. prev.4+ on e se "ojaviti njem# i otkriti u one dijelove
tajnih procesa koji ne mog# biti otkriveni be jedne takve "omoi. !ni koji ne ogu
dosti1i odre2enu to-ku uz poo1 njihove vlastite inteligencije nisu kvali#icirani da i
se uka/e povjerenje i odaju tajne koje ogu podvrgnuti njihovoj volji eleentalne sile
%rirode.
Dok sa se divila katedrali u 0uchu+ po prvi put sa potpuno shvatila da su transisije Kasiopejaca
,ile upravo to L ?pojava u-itelja@. %olako i je postajalo jasno da je put koji sa instiktivno slijedila
prili-no ispravno opisao <ugene 'anseliet u svo predgovoru drugog izdanja Fulcanellijeve knjige
$he D%ellings o& the 'hiloso"hers(
%rea zna-enju latinske rije-i ade"t#s+ alkei-ar onda pria &o/ji %oklon+ ili ,olje
re-eno+ %oklon 3%rezent+ pri. prev.4+ ka,alisti-ka igra dvostrukih rije-i+ odnosno+ rije-i
dvostrukog zna-enja+ koja nagla.ava da on sada u/iva u ,eskrajno trajanju
9ada.njosti.M...N
4
D Kraljevstvu 9upora postoji jedno !gledalo u koe se cijeli svijet o/e vidjeti. Ko
god pogleda u to !gledalo o/e vidjeti i nau-i tri dijela =udrosti cijelog 9vijeta.
;akon trideset godina prou-avanja i dvije godine savjesnog eksperientiranja+ koje je opisano u ojoj
auto,iogra#iji+ )maing *race+ po-ela je kounikacija sa Kasiopejcia.
?=i so vi iz &udu1nosti+@ rekli su. ?=i vr.io ovaj prenos AkrozB jedan otvor koji se
nalazi na lokatoru kojeg vi ozna-avate kao sazvije/2e Kasiopeja+ uz poo1 jakih radio
pulseva koji su uskla2eni od strane Kasiopeje i koji poti-u sa jednog pulsara+ sa jedne
neutronske zvijezde koja se nalazi F)) svjetlosnih godina iza njega+ kad se gleda sa
va.e lokacije. 6o oogu1ava jedan jasan kanaliziran prenos iz R-tog denziteta u F-1i
denzitetC MuN S;ultoS vreenu Mkoriste1i elektroagnetnu energiju i gravitaciju koje
su e2uso,no povezane+ ili kako ,i vi rekli SujedinjeneS 3aluzija na <insteinovu teoriju
?ujedinjenih@ polja+ pri. prev.4. %rostor i vrijee su selektivni i #leksi,ilniC Vidite+ kad
neko koristi nulto vrijee+ onda je tako2e i prostor jednak nuli.
;akon .to so /ivjeli u jestu 7ers EE jeseci+ prona.li so jednu ,olju i sigurniju ku1u koja je
ispunjavala sve uvjete za na. rad. Kratko nakon .to so se tu uselili+ saznali so da je jedan od na.ih
susjeda i Patrick Rivire+ povjesni-ar i autor nogih knjiga na teu alkeije i 9vetog 7rala. %atrick
je tako2e neki slu-aje ,io u-enik Eugena Canselieta+ koji je ,io Fulcanellijev u-enik. 6ako so se
nakon nekoliko dana i sastali+ .to je ujedno ,io i po-etak na.e suradnje.
&ila sa veoa nestrpljiva pitati %atricka u vezi toga koji ,i to ogao ,iti pravi identitet Fulcanellija.
Titala sa nogo teorija u vezi toga ko ,i to ogao ,iti. 5,og jedne prijed,e koju je <ugene
'anseliet skoro nenajerno napravio priliko opisa njegove posjete ?enklavi alkei-ara@ u
Jpanjolskoj+ ,ila sa uvjerena da je Fulcanelli jedna oso,a a ne neki neki ?koitet@+ i da je on stvarno
uspio ostvariti ?Veliki %osao@. %atrick je odgovorio da on zna Fulcanellijev identitet i da je napisao
jednu alu knjigu na tu teu+ na #rancusko jeziku koja jo. uvijek nije prevedena na engleski+
+#lcanelli u ?8ui suis-jeK@ seriji. M;a.a .taparska agencija+ :ed %ill %ress+ uskoro 1e o,javiti ova
%atrickova djela na englesko jeziku.N
%roveli so nogo vreena analiziraju1i postupak uz poo1 kojeg je on do.ao do svog otkri1a i
dokuentaciju koju je godinaa prikupljao. ;a kraju sa ,ila uvjerena da je %atrick u pravu: istinski
identitet Fulcanellija je ules !iolle+ poznati #rancuski #izi-ar iz EU-tog vijeka.
Violle je diploirao na koled/u Vcole ;orale 9upQrieure u %arizu+ predavao je na Lyon-sko
Dniverzitetu 3EIIF4+ a onda na Vcole-u i od EIUE.g.+ na 'onservatoire des 0rts et =Qtiers+ u %arizu.
!n je ,io prvi koji je odredio solarnu konstantu na =ont &lancu u EIH*. godini. ?Violle@ je ujedno i
jedinica za intenzitet svjetlosti koja je jednaka jedno kvadratno centietru platine+ kad ona sija na
teperaturi svog topljenja od EHRU W' 3F(ER WF4. 6o je ujedno ,ila i prva jedinica za intenzitet svjetlosti
koja nije ,ila ovisna o karakteristikaa neke odre2ene sijalice.
Kad sa po-ela da prekopava po pozadini Julesa Violle+ otkrila sa jednu veoa zna-ajnu
-injenicu: da je on ,io veoa usko povezan sa 'aille Flaarion-o+ #rancuski astronoo i
popularni pisco. Flaarion je ,io osniva- Francuskog 0stronoskog Dru.tva i dugo godina je
radio u %ari.koj !pservatoriji i u &irou za Longitude. Flaarion je napravio privatnu opservatoriju u
jestu Juvisy 3nedaleko od %ariza4 u EIIF.g. a njegova istra/ivanja su ,ila pose,no posve1ena
,inarni i ultiparni zvijezdaa kao i =jesecu i =arsu. !vdje lako o/eo vidjeti da su Violle i
Flaarion iali dosta toga zajedni-kog+ pose,no njihovo interesiranje zvijezdaa. 6o daje onoj
Fulcanellijevoj posveti ?Brai ,elio"olisa jedno potuno novo zna-enjeO
%riliko prou-avanja Flaarionovog /ivota nalazio ne.to veoa interesantno: on je sara2ivao sa
0llano Kardec-o+ i ,io pod njegovi veliki uticaje. 0llan je ,io #rancuski pedagog+ student
edicine+ lingvist i istra/itelj ?spiritualnih kounikacija@.
D prolje1e EI*I.g. Kardec je osnovao jedno spiritisti-ko dru.tvo pod ieno -ociete 'arisienne des
.t#des -"irites. ;egdje od kraja EI*)-tih i ranih EIR)-tih godina u cijeloj Francuskoj su po-ele
nastajati i .iriti se ale spiritisti-ke grupe+ pogotovo u jestia kao .to su %aris+ Lyon i &ordeauX.
5
'aille Flaarion je jedno priliko prijetio: ?Ja se ni alo ne stidi re1i da onaj koji tvrdi da
spiritisti-ki #enoeni neaju veze s nauko+ ne zna o -eu pri-a. 9tvarno+ u prirodi ne postoji ni.ta
vanprirodno. %ostoji sao nepoznato: ali ono .to je ,ilo nepoznato ju-e+ postaje istina sutra.njice@.
Victor Yugo 3Viktor Ggo+ pri. prev.4+ jo. jedan od zagovornika nau-nog spiritualiza je rekao:
?5atvaranje o-iju pred spiritisti-ki #enoenia je isto .to i zatvaranje o-iju pred istino@.
Dru.tvo %arisienne je ,ilo sli-no Dru.tvu za %sihi-ka Gstra/ivanja u Londonu. Kardec je ulagao veliki
trud u prooviranje jednog nepristrasnog i racionalnog prou-avanja spiritualnih stvari. 9piritisti-ki
Kardecovi pogledi iali su nau-nu prirodu a ne isti-nuP on je proovirao jedno objektivno
istra!ivanje # "omo int#itivnih #vida isto kao .to to rade i Kasiopejci.
Dziaju1i u o,zir one koentare na teu ilenijariliza u Fulcanellijevi djelia+ interesantno je
napoenuti da u Kardecovoj poslednjoj knjizi+ La *aette selon le -"iritisme+ koja se pojavila EIRI.
godine+ tako2e nalazio jednu re#leksiju ilenijaristi-kih pogleda. 6o djelo se zavr.ava jedno serijo
koentara u sislu da je ?do.lo vrijee koje je &og oda,rao@ tvrde1i kako je zapo-eo proces
inkarnacije na zelji jedne nove generacije visoko-evoluiranih du.a.
6o je upravo ono .to je i Fulcanelli tvrdio u ono isteriozno poglavlju "enda#e, u knjizi Misterije
/atedrala kao i u zavr.ni poglavljia knjige D%ellings o& the 'hiloso"hers 01to2i3ta +iloo&a, "rim.
"rev.4. 6ako2e podsje1ao da je Fulcanelli nagla.avao da 1e uloga nauke u tzv. ?5avr.ni
Vreenia@ ,iti od klju-ne va/nosti.
%ronala/enje ove -vrste veze ize2u Flaariona i Julesa Violle+ kao i one veze ize2u
Flaariona i Kardeca+ daje na jednu potpuno novu perspektivu gledanja na djelo !iolle kao
Fulcanellija. Da li je ogu1e da se i Fulcanelli slu/io ?spiritisti-ki kounikativni tehnikaa@ kao .to
sa i jaK
Dziaju1i u o,zir ovo pitanje+ o/da ,i ,ilo korisno da pogledao ove izvode iz jednog -lanka kojeg
je napisao 'aille Flaarion:
9piritiza+ op1enito re-eno+ ia lo.u reputaciju a on to i zaslu/uje. Ve1ina onih koji ga
upra/njavaju nisu etodi-niP -esto i nedostaje entalna stalo/enost+ tako da -esto
postaju naivne /rtve iluzije. !ni pre#eriraju vjerovanja i religiju koja i slu/i kao utjeha+
nasuprot jednog nepristrasnog i kriti-kog istra/ivanja ,ez kojeg ne o/eo ,iti ni u
.ta sigurni. 6o su veoa lo.i uvjeti za jedno istra/ivanjeP tu nedostaju saoza.titni
ehanizi.
5a vrijee 0llana Kardeca 3u skladu s govoro kojeg sa odr/ao na njegovo
gro,u+ (. aprila EIRU.g.4 vjerovao sa da 1e ,iti od neke poo1i ako ka/e+ upravo
na njegovo gro,u+ da ?s"iritiam nije religija nego je na#ka+@ i da toe doda da
se ?i sada nalazio u praskozorju jedne neotkrivene nauke.@ 5a vrijee ovih *)
godina koje su uslijedile nakon .to su proz,orene ove rije-i+ stalni napredak u na.e
istra/ivanju ih sve vi.e nagla.ava i sve vi.e ih potvr2uje.
Jedino uz poo1 nau-nih etoda ogu1e je napraviti neki napredak u potrazi za
istino. :eligiozni vjerovanjia nea jesta u jednoj nepristrasnoj analizi. =i
orao neprestano ,iti na oprezu da ne padneo u iluziju.
Dkoliko najerne+ nepo.tene i neoprostive prevare stavio na stranu+ autosugestija
je ta koja nas tako2e o/e zavarati. Vjernici uvijek dozvoljavaju da ,udu lako
nasaereni. Ja sa iala priliku vidjeti kako se stolovi pokre1u uz poo1 ruku tzv.
?edijua@ iako u neki slu-ajevia oni toga nisu ,ili ni svjesni. Ljudi -esto
prihvataju kao zdravo za gotovo+ sve ono .to i ka/u tzv. ?duhovi@+ ,ez ikakve /elje i
potre,e da se veri#icira 3 provjeri 4 ono .to je re-eno. 3C4
9ve ovo se o,i-no radi s do,ri najeraa i sa povjerenje.
6ako2e+ postoji i nogo nepo.tenih eksploatatora lakovijernih+ koji odr/avaju AseanseB+
o,e1avaju1i prikazivanja i posthune ani#estacije duhova naivcia koji ih slu.aju.
6
Jto je najsje.nije+ onda se oni koji su ovako nasaareni jo. /ale z,og ovih prevaraO
!va na.a ljudska rasa koja se,e satra inteligentno je stvarno -udna. 6ako -ovjek
stvarno ora iati nogo hra,rosti kako ,i ostao istrajan u svo radu+ okru/en
svakojaki prevarantiaP -ovjeka tada o/e sao odr/ati u,je2enje da postoje istine
koje se oraju otkriti. MCN
9piritualisti-ke teorije se oraju uziati u o,zir isto kao i sve druge teorije jer one
uop1e nisu ni.ta anje ?nau-ne@. 3C4
Flaarion pravi razliku ize2u ?spiritualiza@ i ?spiritiza@. !n pod ?spiritualizo@ podrazuijeva
op.t1u doktrinu interakcije ize2u ljudi i duhova onih koji su urli. %ojo ?spiritiza@ on ozna-ava
medijsko istra$ivanje.
7ornji -lanak je uzet iz knjige 'aille Flaariona: Death and 5ts Mystery 6 )&ter Death.
Mani&estations and )""aritions o& the Dead7 $he -o#l )&ter Death7 3EU(F+ 6. Fisher Dnwin+ Ltd.
London: 0delphi 6errace.4
Kad so nastavili da diskutirao u vezi dokuentacije koju je skupio %atrick :iviere+ uklju-uju1i i
neke dokuente koje je on o,javio sao u onoj knjizi na teu Fulcanellijevog identiteta+ na. razgovor
je prirodno skrenuo na teu tre1e Fulcanellijeve knjige koja je ,ila povu-ena iz .tape: +inis *loria
M#ndi. !va knjiga je ,ila predet nogih .pekulacija. 3C4
9a naslov ove tre1e Fulcanellijeve knjige+ +inis *loria M#ndi 0/raj -lave -vijeta4+ sigurno re#lektira
ilenijalisti-ku perspektivu. Kada so pro.li kroz neke ,ilje.ke i skice koje je posjedovao <ugene
'anseliet+ kad je uro+ do.li so do zaklju-ka da je oja vlastita knjiga+ )ncient -cience+ po svo
sadr/aju i strukturi veoa sli-na orginalnoj knjizi +inis *loria M#ndi, .to je opet sao jo. jedna -udna
koincidencija. !no .to je sigurno+ naslovi poglavlja te knjige pokrivaju iste tee koje sa ja o,radila u
knjizi )ncient -cience+ s ti .to vjeruje da sa ja oti.la alo dalje uziaju1i u o,zir sve podatke koji
su se pojavili u godinaa koje su uslijedile.
:iviZre isli da je Fulcanelli povukao ovu knjigu zato .to nije iao dokaze za odre2ene nau-ne
eleente i da on+ kao nau-nik+ nije /elio da proovira ideje za koje u to vrijee nije ,ilo nikavih
dokaza. Ja oso,no isli da je Fulcanelli povukao tu knjigu jer je znao da ,i to ipak ,ilo prerano da se
ona onda o,javi. !ni koji su priili Bo!ji Dar, A%rezentB+ sigurno su u stanju ?vidjeti ono .to je nevidljivo@
uklju-uju1i i ,udu1e vjerovatnosti.
Jo. jedna interesantna stvar se pojavila u ovoj na.oj diskusiji o Fulcanelliju. D jedno oentu+
poenuli so 'anselietovu posjetu 9evilji+ gdje je on sreo Fulcanellija kao jednu mal# djevoj2ic#.
%itanje koje se tu pojavilo ,ilo je: kakvo je ,ilo zna-enje ovog doga2aja i da li u je najera ,ila da
na prenese odre2enu porukuK G ako jest+ onda koeK 6o je u svako slu-aju ,ila jedna od stvari
koja je donijela meni cijelu jednu paletu in#oracija o saoj prirodi 8elikog 'osla. EUU*.godine
Kasiopejci su opisali neke od e#ekata ?krvarenja [-tog denziteta@ na ljude F-1eg iz denziteta+ na
sljede1i na-in:
[-ti denzitet oslo,a2a -ovjeka od iluzije ?vreena@ kao .to \<6< to percipirati.
5aislite kako se vozite pute i odjedno vidite kako je sve o,avijeno jedno
auroC kako ste u stanju vidjeti iza kuteva+ kako ulazite u ale koli,e koje se onda
pretvaraju u velike pala-e+ kad ih gledate iznutraC Dlazite u neku zgradu u gradu
0l,u]uer]ue a izlazite kroz njena zadnja vrata direktno u Las Vegas+ odete na
spavanje kao /ensko a pro,udite se kao u.ko... Letite u avionu pola sata a onda
sletite na isto jesto * sedica kasnije... 5aislite da ste krenuli auto u ;ovi
=eksiko a onda ?presko-ite@ preko njega te se na2ete u 9an Diegu+ iliCkrenete na
tr/nicu po povr1e u 9anta Feu+ a ujesto toga na2ete se u =oskvi.
Kad so proanalizirali sve aspekte ovog slu-aja+ ispostavilo se da se i se jedan takav incident
dogodio kada su i ,ile ( godine+ upravo za vrijee kad sa ja+ kako sa ve1 opisala taj slu-aj u
ojoj auto,iogra#iji+ nestala a onda se ponovo pojavila na jedan veoa -udan na-in koji i je i dan
danas ostao neo,ja.njiv.M(N
7
D svako slu-aju+ naslov tre1e Fulcanellijeve knjige je uzet od iena jedne ujetni-ke slike koja se
nalazi u .panjolsko gradu 9eville. 6ada so po-eli planirati put u Jpanjolsku+ kako ,i posjetili to
jesto gdje se 'anseliet sreo sa Fulcanellije i da pogledao tu sliku. Dparavo tada i je pala na
paet interesantna -injenica da ukoliko uzeo u o,zir pravila jezi-kih projena+ rije- ?9eville@ ,ila
je veoa sli-na rije-i 9i,ila. 6o nas vra1a nazad do katedrale u 0uchu i onih njenih si,ila.
9i,ila 3proro-ica+ pri. prev.4 je po prvi put poenuta oko *)).g. pne od strane Yeraklita: ?6a si,ila sa
#reneti-ni ustia koja z,ore stvari s kojia se nije za .aliti+ a koje istovreeno o,uhva1aju tisu1e
godina+ uz poo1 njenog glasa i poo1i ,o/je.@
Kasnije je postojalo nogo 9i,ilaP kr.1ani su kraje srednjeg vijeka priznavali ukupno dvanaest njih.
;ajpoznatije si,ile su ,ile eritrejska i kuska. %ostoji odre2ena nedouica da li su one uvijek ,ile
lade i djevice+ ili su ogle ,iti i stare ,a,e. Legende na govore da je Kuejska si,ila ,ila poznata
po toe da je /ivjela skoro tisu1u godina i da je na kraju od nje ostao sao njen glas koji je ,io -uvan
u jedno prazno 1upu. %ostala je poznata po toe .to ju je koristio Virgil u svo ?+o#rth .clog#e
kako ,i predvidjela ro2enje spasiteljevo 3[).g p.n.e4 i kao <nejov vodi- u svijet podzelja u Jestoj
Knjizi <nejade.
'anseliet je pisao u %rvom %redgovoru knjige Misterije /atedrala:
Ja zna+ ne z,og toga .to sa to sa otkrio+ nego .to e je u to uvjerio autor prije
vi.e od E) godina+ da je klju- glavne zagonetke dat prili-no otvoreno u jednoj od
#igura+ koje ilustriraju sada.nji rad. 0 taj se klju- sastoji prili-no jednostavno u jednoj
,oji koja se otkriva ajstoru sve od onog prvog rada.
D svo uvodu u Drugo Gzdanje+ on na ka/e da je &asil Valentine ,io Fulcanellijev
inicijator L i tu nagla.ava razliku ize2u pojova ?prvi inicijator@ i ?pravi inicijator@. !n
onda koentira jedno piso koje je Fulcanelli ostavio nakon svoje ?srti+@ i koje je+
kako ka/e+ priio Fulcanellijev u-itelj od neke nepoznate oso,e i koje je predstavljalo+
prea 'anselietu+ ?pisani dokaz triju#a njegovog "ravog inicijatora .to predo-ava
jednu ?o1nu i pravu sliku su,linog nivoa na koe se odvija taj Veliki %osao.@ 6o
piso sadr/i odre2en ,roj ,itnih re#erenci koje eni ukazuju na to da to nije ,ilo
piso Fulcanellijevo u-itelju+ nego Fulcanelliju sao+ i ono o/da ukazuje na
njegove poku.aje da uspostavi kounikaciju sa &asilo Valentino. !vo su ,ilje.ke
koje i sugeriraju tako ne.to:
!vaj put ti stvarno ia. &o/ji DarP to je jedan veliki ,lagoslov i+ po prvi puta+ ja sada
razuije koliko je rijetka jedna takva usluga.MCN
Kada i je supruga saop1ila ovu do,ru vijestC ja sa sao .turo ,io in#oriran o
sveu toeCMCN
Vi iate jednu veoa izra/enu dare/ljivost do to-ke na.eg povezivanja sa ovi
visoki okultni znanje+ na koje vi iate potpuno pravo i koje je potpuno oso,no
va.e. MCN
=oja /ena+ sa neo,ja.njivo intuicijoC
;eko ,i skoro ogao re1i+ da je onaj koji pozdravlja j#tarnj# vijed# potpuno izgu,io
sposo,nost kori.tenja svog vida i rezoniranja+ zato .to se divi la/noj svjetlosti i ,a-en
je na dnoC !si ako+ kao u va.e slu-aju+ ne do2e do jednog sna/nog sud,inskog
udara koji 1e ga neo-ekivano odgurati daleko od ru,a provalije.
'anseliet nastavlja na tu teu u svo %redgovoru drugog izdanja koentiraju1i ?zvijezdu@ i
postavljaju1i pitanje:
5ar ova #raza nije u kontradikciji s oni .to sa rekao prije () godinaCda ta zvijezda
podrazuijeva jedno veliko znaenje %oslaP da ona utiskuje svoj /ig na tu #ilozo#sku
stvarP da onda pou-ava alkei-ara da on nije prona.ao svjetlost luda+ nego svjetlost
udracaP da je to kruna =udrostiP i da se ona naziva j#tarnja vijedaK MCN
8
=o/da se oglo prijetiti da sa ukratko naglasio da se ovoj zvijezdi prije svega
o/eo diviti u ogledal# #mjetnosti ili u !ivi+ prije nego .to se ona otkrije u kemijskom
neb#C
6a na.a zvijezda je jedna+ a istovreeno+ ona je i dvostruka. 9aznajte kako da
razlikujete njen istinski utisak od njene slike a onda 1ete vidjeti kako ona sija sa
jedni nogo ve1i intenziteto u dnevnoj svjetlosti nego u no1noj tai.
!va tvrdnja potvr2uje i upotpunjava ono .to je ni.ta anje kategori-no i trezveno
rekao &asil Valentine 3Douze 'le#s4:
A&ogovi su poklonili -ovjeku dvije zvijezde+ kako ,i ga one odvele do velike =udrostiP
posatrajte ih. !h -ovje-eO G slijedite neprestano njihovu svjetlost+ zato .to je to
=udrost.BMCN
%ostoje+ onda+ dvije zvijezde koje su+ iako se to o/e u-initi nevjerovatni+ u
stvarnosti sao jedna zvijezda. 5vijezda koja o,asjava svojo svjetlo.1u isti-nu
Djevicu L koja je u jedno te isto vrijee na3a majka 0mre4 i hermeti2ko more 0mer4 L
progla.ava za-e1e+ i ona je sao odraz one druge+ koja prethodi -aro,no dolasku
9ina. Jer iako je je ta ne,eska Djevica tako2e poznata kao stella mat#tina+ j#tarnja
vijedaP iako je na njoj ogu1e vidjeti sav onaj sjaj ,o/anskog znaenjaP iako
prepoznavanje ovog izvora ,lagoslova unosi radost u srce ujetnikaP to nije ni.ta
drugo do jedan lik koji se odra/ava iz ogledala M#drosti.
'anseliet nastavlja davati naznake tragaocu kako ,i ovaj shvatio o -eu on ovdje pri-a+ nastavljaju1i
sa jedno pri-o koja je napravljena tako da zavara sve one koji su aterijalno orjentirani. Dkratko
re-eno+ on ovdje kao da najerno /eli izazvati su.enost kod nekih. 'anseliet onda ka/e:
Titatelja o/da iznena2uje to .to sa proveo toliko nogo vreena sao na jednoj
to-ki ove DoktrineC =e2uti+ oralo ,i ,iti o-igledno koliko i je ,ilo logi-no da
ka/e ne.to vi.e na tu teu koja nas+ po eni+ vodi ravno u Fulcanellijev tekst.
9tvarno+ od saog po-etka+ oj D-itelj se ,avi priarno ulogo te zvijezde+ te
ineralne 6eo#anije+ koja sa sigurno.1u otkriva jedno opipljivo rje.enje te velike tajne
koja je skrivena u religijski gra2evinaaC
9ada 1eo ovu njegovu poslenju opasku pridru/iti onoj ?klju-noj prijed,i@ iz predgovora prvog
izdanja kojeg so ve1 naveli:
Ja zna+ ne z,og toga .to sa to sa otkrio+ nego .to e je u to uvjerio autor prije
vi.e od E) godina+ da je klu- glavne zagonetke dat prili-no otvoreno u jednoj od
#igura+ koje ilustriraju sada.nji rad. 0 taj se klju- sastoji prili-no jednostavno u jednoj
,oji koja se otkriva ajstoru sve od onog prvog rada.
%retpostvalja da je -itatelju ve1 sada jasno da su 'anseliet i Fulcanelli ,ili veoa zagonetni.
%oku.ajo analizirati ove naznake i razislio o onoe .to je 'anseliet rekao. !n je rekao da je
klju- u jednoj od &ig#ra koje il#striraj# sada3nji rad, da se on tu otkriva sve od onog "rvog rada a u
predgovoru drugo izdanju+ dodaje opasku da nas poja te zvijezde #vodi direktno # +#lcanellijev
tekst rekav.i da ?od saog po-etka+ oj D-itelj se ,avi priarno ulogo te zvijezdeC@
9ada 1eo se osvrnuti na sa po-etak Fulcanellijevog teksta:
;aja-i utisak iz og ranog djetinjstva L iao sa sedam godina L jedan utisak koji i
je jasno ostao za,ilje/en u eoriji+ ,ile su eocije izazvane u o lado srcu
kad sa ugledao jednu gotsku katedralu. Ja sa oentalno ,io op-injen njoe. &io
sa u jednoj ekstai+ pogo2en divoto+ nesposo,an da se odvoji od te
veli-anstvenosti+ od agije jednog takvog sjaja+ takve jedne veli-ineP takva jedna
intoksikacija usljed ne-ega ,o/anstvenijeg od ljudskog djela.
!n onda nastavlja sa diskusijo na teu katedrala+ itd.
9
!n ne poinje nikakvu zvijezdu. !n ne poinje nikakvu ,oju. !n ne ukazije ni na kakvu ilustraciju.
!no o -eu on tu pri-a je njegovo emocionalno stanje+ njegova ekstaa+ i njegova starost: 9eda.
Dok sa razi.ljala na tu teu palo i je na paet+ s o,ziro da sa godinaa prije toga
prou-avala Ka,alu uz poo1 kounikacije sa Kasiopejcia+ da i broj tako9e "redstavlja jedn# &ig#r#+ i
da je kori.tenje jednog #tiska i djetinjstva sigurno jedna ?ilustracija@. 6ako+ tu stvarno postoji jedna
?#igura koja ilustrira ne.to .to ,i oglo ,iti klju- jedne od glavnih zagonetki.@ 9<D0=.
Jta da se radi sada sa ,roje 9edaK
%a do,ro+ Fulcanelli je ve1 rje.enja napravio dovoljno te.ki+ tako da nisa o-ekivala da 1e on
podizati jo. neke dodatne ,arijere u vezi toga. Jednostavno sa oti.la na poglavlje ,r. 9eda+ i
po-ela -itati.
!arro+ u svojo djelu )nti:#itates rer#m h#manor#m+ poinje legendu o <neju koji
spa.ava svog oca i njegove ku1ne ,ogove iz po/ara u 6roji+ i kako oni nakon jednog
dugog putovanja+ sti/u na polja Laurentua+ koja su ,ila cilj njihovog putovanja.
!vo nas vra1a nazad na teu 9i,ila. 3Fulcanelli je upozorio svoje -itatelje da je jedno do,ro klasi-no
o,razovanje neophodno potre,no kako ,i se ogla razujeti ?podtekstualna zna-enja@.4 Kako so
ve1 vidjeli+ Kuska si,ila je postala poznata preko Virgila+ kad je proricala ro2enje spasitelja i kao
<nejov vodi- u podzeni svijet. ;astavljaju1i -itati sedo poglavlje+ vidio da Fulcanelli tu diskutira
upravo tu teatiku.
;ajpoznatiji katalog si,ila+ koji se najvi.e citira 3iako je njegova originalna verzija izgu,ljena4 je onaj
riskog u-enjaka kojeg citira Fulcanelli+ po ienu !arro 3EER-(H p.n.e4 -ijih je deset ienovanih si,ila
poznato iz djela Divinae 5nstit#tiones koje je napisao Lactantius 3ca. (*) L FEHK4. 6o je ,ila prva knjiga
koja je .tapana u Gtaliji 39u,iaco+ E[R*4. 9i,ila je ostala za kr.1ane+ koji su tada jo. uvijek ,ili vezani
za svoje pagansko korijenje+ jedan direktan dokaz gesta Dei+ ili ,o/jih znakova.
5a vrijee helenisti-kog perioda+ nogi jevrejski #alsi#ikati koji su se pojavili u 0leksandriji+ ,ili su
prihva1eni kao istinska si,ilinska proro-anstva i kori.teni za svrhu propagande. ;avodno+ postojala su
i orginalna 9i,ilska proro-anstva koja su -uvana u hrau 'apitoline Jupiter+ u :iu+ sve do kraja te
iperije. !va kolekcija za koju sada znao je jedna prili-no kaoti-na kopilacija nazvana ;rac#la
-ibyllina i ona je puna kojekakve religiozne propagande i apokalipti-nih proro-anstava. 7r-ka verzija
teksta je spa.ena od za,orava i .tapana E*[*.g. u &aselu.
9i,ile su ,ile popularne #igure u srednjevijekovnoj i renesansnoj ujetnosti+ a najpoznatije jesto gdje
su one ,ile predstavljene je =ikelan2elova 9ikstinska Kapela. 6a tea je skoro potpuno nestala iz
kr.1anske ujetnosti nakon zasjedanja tzv. Koncila u 6rentu+ E*RF.g. %osve1enje katedrale u 0uchu
dogodilo se E( #e,ruara E*[I.g.+ u vrijee kada su EI prozora 0rnauda de =ola i EEF klupa hora ,ili
kopletirani i na kojia su 9i,ile ,ile veoa jasno predstavljene.
Jedna od prvih interesantnih stvari koje sa prijetila u vezi katedrale u 0uchu ,io je datu njenog
posve1enja+ E(. #e,ruar+ .to je neki slu-aje i oj ro2endan. =e2uti+ stvari su postale jo. -udnije
kada so posjetili kripte. 0li vratit 1eo se na to kasnije.
9i,ile su izgovarale svoja proro-anstva # stanj# ekstae+ .to je vezano sa proceso ekstati-kog
uzdizanja ili spu.tanja Jaana+ -ie su se u po-etku ekskluzivno bavile samo !ene. 6o nas ponovo
vodi natrag do Fulcanellijevog opisa svoje vlastite ekstaze nakon .to je po prvi put ugledao gotsku
katedralu.
Fulcanelli je tu u,acio jednu #usnotu u vezi rije-i La#rent#m+ na po-etku sedog poglavlja knjige
=isterije Katedrala+ govore1i na da je ?La#rente 3Laurentiu4 ka,alisti-ki l<or ent= 3kaleljeno
zlato4@. G tako so stvarno dovedeni i do jedne bojeO
!no .to ,i -itatelj o/da ogao sada re1i je da su rje.enja najve1ih isterija svijeta+ u jednu ruku+
prili-no jednostavna i da na se stalno nalaze ispred o-iju+ a u drugu ruku+ ona su kao krugovi nekog
la,irinta. Kraj sedog poglavlja knjige Mystery o& the Cathedrals vra1a nas ponovo natrag na teu
Djevice:
10
D si,oli-noj ikonogra#iji+ zvijezda se koristi kako ,i se ozna-io jedan za-etak+ isto
kao i ro2enje. Djevica je -esto predstavljena sa jedni ni,uso zvijezda. Djevica u
Laroru 3=or,ihan4 -ini dio jednog #inog triptiha+ predstavljaju1i smrt /rista i patnju
=arije 3=ater dolorosa4. ;a ne,u+ u centru te kopozicije+ o/eo vidjeti sunce+
jesec i zvijezde i Grisinu arau. Djevica dr/i u svoji rukaa jednu veliku zvijezdu
- maris stella L .to je epitet koji joj je pridan u jednoj katoli-koj hini.
D ovo alo izvodu nalazio nogo znakova i nagovje.taja koji nas vode u nekoliko pravaca+
istovreeno. %rvo+ to na sugerira da orao uzeti u o,zir vezu Djevice sa pojo zvijezda+ .to nas
onda vodi do Camino de -antiago Com"ostela.
:ije- Com"ostela se o-igledno o/e interpretirati kao ?capus stellae@ ili vjedino "olje. 'ijeli
'aino de 9antiago+ od 9an Juan pied de porta do 'opostele+ posut je naseljeni selia+ jestia
i planinski prelazia koji su ienovani po zvijezdaa+ kao da ho1e da na ka/u da je cijeli 'aino
jedna zvjezdana staza+ jedna staza koja nas vodi do jedne pose,ne to-ke: zvijezdanog polja.
Fulcanelli na daje jednu indiciju:
:uta 9vetog Jakova se tako2e naziva Mlje2na -taa. 7r-ka itologija na ka/e da
su ,ogovi pratili ovu rutu kad bi i3li # >evsov# "alat# i da su je junaci tako2e pratili
kako ,i u.li # ;lim"ij# 0;lym"#s+ pri. prev.4 !va :uta 9vetog Jakova je jedna
zvjezdana ruta+ koja je pristupa-na sao iza,ranicia+ hra,ri+ uporni i udri
srtnicia.
Druga interpretacija poti-e od alkei-arskog poja: kom"ost 0com"ost, "rim "rev.4. 6o se o/e da
odnosi na jedan predet iz 'anselietovog uvoda: pojavljivanje jedne ,ijele zvijezde koja indicira
uspje.no ostvarenje prvog dijela Velikog %osla. Fulcanelli ka/e:
Tista =aterija+ iz koje hereri-ka zvijezda osvje.tava per#ekciju: to je sada na.
kopost+ ,lagoslovena voda 'opostele 3od latinske rije-i albastr#m, jedna
kontrakcija alabastr#ma+ ,ijela zvijezda4. 0 to je tako2e i jedna vaza ispunjena
par#eo+ vaza od ala,astera 3latinski: alabastr#s4 i pupoljak koji izni-e iz cvijeta
znanja+ hereti-ke ru/e.
!peracija je zavr.ena kada se na povr.ini pojavi jedna ,lje.tava zvijezda stvorena od
zraka koje dolaze iz jednog centra+ koji je prototip velikih ru/i-astih prozora na.ih
gotskih katedrala. 6o je siguran znak da je hodo-asnik sretno stigao do kraja svog
prvog putovanja. !n je priio isti-ni ,lagoslov 9vetog Jakova+ potvr2en svjetlosni
znaenje koje je zasijalo+ kako ka/u+ preko apostolovog gro,a. !na ponizna i
prosta .koljka koju je on nosio na svojoj kapi postala je jedna sjajna zvijezda+ u
jedno oreolu od svjetlosti.
6ek nakon .to sa preselila u Francusku+ ,ila sa u stanju razujeti va/nost veze ize2u pojova
Djevice+ zvijezde+ 'hein ili 'aino+ =lje-ne 9taze+ i og oso,nog puta. Ve1 dugo vreena nisa
,ila u stanju jasno vidjeti zvijezde iz svoje ku1e u Floridi. 5aga2enje je ,ilo toliko da su se sao ogle
jasno vidjeti najsjajnije zvijezde u no1i. ;isa vidjela =lje-nu 9tazu od svog djetinjstva.
D ruralni podru-jia Francuske+ proatranje ne,a po no1i je jedan do/ivljaj. Jedne no1i iza.li so
van i proatrali =lje-nu 9tazu koja je ,ila toliko jasna i treperava+ da je podsje1ala na prste od
svjetlosti koje pre,iru po nekoj velikoj ne,eskoj har#i. G tao+ to-no na sao kraju =lje-ne 9taze+
ugnje/dena kao neko krajnje uto-i.te+ 5eusova %ala-a+ !lipija+ ?svjetlosno znaenje koje sija preko
gro,a@+ nalazila se Kasiopeja: ogrono slovo = ili ^ ovisno o godi.nje do,u.
'assiopeia je jedna ustoli-ena /ena+ sa -ije se desne strane nalazi zvijezdo okrunjen kralj Ke#ej
3'epheus+ pri. prev.4 koji dr/i svoj skiptar okrenut prea njoj. D stari spisia ona je opisana kao
njegova /ena+ a u drugi prastari izvoria ona se poinje kao ?;evjesta+ Jagnjetova /ena.@
'assiopeia je ,ila k1er 0ra,a 3po koe je nazvana 0ra,ija4+ jednog Yeresovog sina. ;avodno+
prea ?staljinizirani@ gr-ki itovia+ Kasiopeja je ,ila veoa gorda i tvrdoglava a to je ,io i razlog
za.to je njena k1erka orala patiti. 7ovorilo se da je %osejdon stavio Kasiopeju na ne,o kao kaznu L
ada je to jedna -ast+ koja je u su.tini ?nagrada@. Kako da o,jasnio ove z,unjuju1e eleenteK
11
'assiopeia je posjednuta na stolicu koja se okre1e naopako svakih ([ sata i to je tre,alo
podrazuijevati njeno ?ka/njavanje@. =e2uti+ sva sazvije/2a su ?naopa-ke+@ gledaju1i iz jedne ili
druge perspektive.
Dkoliko uzeo u o,zir koncept ?6rostruke &oginje@+ onda ,i Kasiopeja podrazuijevala aternalnu
koponentu trojstva sa 0ndroedo+ djevico+ i =eduzo+ ru/no neani ili destruktivni
eleento cijele te pri-e. Kasiopeja se -esto predstavlja kako dr!i "almin# gran#+ .to je jedan si,ol
plodnosti+ -ie se ona uspore2uje sa Deetro koja daje /ito 6riptoleu. 6ako2e prije1ujeo da je
9i,ila od 9aosa+ koja je predstavljena na prozoria 0rnauda de =olesa+ tako2e dr!ala "almin#
gran2ic#.
Julius 9chiller 3ER(H4 je vidjeo /asio"ej# kao Marij# Magdalen#, a neki s# vidjeli i odre9ene "aralele
ime9# /asio"eje i Bat3ebe 3&athshe,a+ pri. prev.4.
Kelti su nazivali ovo sazvije/2e 5lys Don+ ili ?Donova ku1a@+ poznata i kao ?6uatha de Danaan.@ !na ja
kao Danaja ,ila %erzejova ajka. 6ako o/eo vidjeti jedno ko,iniranje ove dvije /ene i hieros
gamos 3sveti ,rak4 %erzeja i njegove sestre+ 0ndroede+ kao jedan izraz alkei-arskog androgena.
D o,liku itova i pri-a o potrazi za 9veti 7ralo+ ili .to se po na.oj odernoj eta#ori ozna-ava L
,ijego iz =atrice L za ve1inu likova koji se pojavljuju u gr-ki sazvije/2ia re-eno je da su stavljeni
tao od strane nekog od ,ogova kako ,i i se izrazilo po.tovanje+ odnosno+ da ,i oni ostali u
pa1enju. Likovi tog sazvije/2a+ Ke#ej i Kasiopeja su neo,i-ni po toe .to njia te pozicije nisu
dodijeljene kao znak po.tovanja+ nego su oni tu kako ,i kom"letirali "ri2# o 'erej#, )ndromedi i
/etosa& 6o je jedna grupa od %et konstelacija koja je neo,i-na po toe .to one slu/e sao zato da bi
se jedan klasi2ni mit mogao "ot"#no "redstaviti.
Da li se ovdje o/da radi o jednoj naznaci da ,i ovaj it ogao ,iti neka vrsta ?poruke u ,oci@ za
-ovje-anstvoK
Julius 9chiller+ koji je interpretirao ove konstelacije kr.1anski pojovia+ nazvao je 0ndroedu
?9epulchru 'hristi+@ ili ?Kristov gro,.@ %ostoji tako2e i jedna #rojdovska analogija koja asocira kov-eg
sa /eno. Gplikacije plodnosti ovdje su o-igledne: Krist je ,io u gro,u dok je -ekao da ponovo
uskrsne L sjee je spreno pojaviti se u %rolje1e. !vo nas+ naravno+ povezuje i sa oni .ta je
Fulcanelli rekao: S!n je priio isti-ni ,lagoslov od 9vetog Jakova+ potvr2en svjetlosni znaenje
koje je sijalo+ kako ka/u+ preko apostolovog gro,a.S
Feni-ani su u konstelaciji 0ndroede vidjeli jedan prostor za vr.enje /ita .to je jedna interesantna
konotacija kada neko poveze to sa pojo ?ko.njo@ i ?izdvajanja /ita iz kukolja.@ 6ako2e+ rije-
?tri,ulation@ 3uka+ patnja+ pri. prev.4 je povezana sa rije-ju ?threshing+@ 3u sislu L vr.id,e+ pri
prev.4 ili izdvajanje /ita iz kukolja.
-irrah+ vijeda koja sija sa )ndromedine glave+ je tako2e jedna od -etiri zvijezde koje o,razuju
kvadrat u konstelaciji %egaz L %erzejov konj L koji je ro2en iz krvi o,ezglavljenog gorgona+ =eduze.
6o ;GJ< nikakva koincidencija da je zvijezda na glavi 0ndroede tako2e poznata i kao ?pupak@ od
%egaza L Mkonj+ are 3ko,ila4+ er+ ere+ ore+ ajka.N
12
%egaz je ,io izdanak %osejdona+ s ki je =eduza vodila lju,av u 0tenino hrau+ .to je
podrazuijevalo o,e.-a.1enje ovog ,oginjinog svetog jesta. 6o je ,io jedan stra.no veliki prijestup
jer se 0tena ponosila svoji djevi-anstvo a sa ?%arthenon@ zna-i+ ?djevi-ansko jesto.@
%egazovo ie vjerovatno poti-e od gr-ke rije-i ?"ege+@ ili ?izvor+@ odakle iao jo. jednu vezu sa
ogu-no.1u da sje-a 7orgonove glave tako2e podrazuijeva jednu obnov# djevi2anskih voda sa
izvora itova o 7ralu+ .to podrazuijeva jednu aktivnost u iscjeljenju jedne pustinje.
D ujetnosti 9rednjeg Gstoka tako2e nalazio noge krilate konje+ koji tako2e ogu ,iti u vezi sa
ovi ito. ;eki ka/u da su rani 0rijevci tvrdili da ova konstelacija predstavlja )sva+ sunce+ i da je to+
u stvari+ 'hiron-ova k1i+ 6hea. !na je kao 0rteidin kopanjon ,ila zavedena od strane <ola+ ,oga
vjetra. %osejdon joj je poogao tako .to ju je pretvorio u konja. !vdje orao tako2er uzeti u o,zir i
onu do,ro poznatu asocijaciju konja sa Keltia i perzeidia.
<gip1ani su ozna-avali ovu konstelaciju pojo ?9luga+@ a neke njene zvijezde pojo ?.akal@. 0rapi
su taj kvadrant nazivali )l Dal%+ ili ?kanta vode+@ koja se predstavlja kao urna u zodia-noj konstelaciji
Vodenjaka.
=isli da gornja slika prili-no poja.njava stvar. ;a. ozak je taj ?&o/ji konj@ kojeg tragaoc
ora?.kolovati@ kako ,i stigao do svojeg odredi.ta+ a ovdje tako2er vidio i jednu veliku sli-nost sa
si,olo - !ega.
7rci su ozna-avali te -etiri zvijezde %egaza pojo - vrata raja. Ye,reji su ih nazivali ?;irodov
konj.@ Kr.1ani su u njia vidjeli agarca koji je nosio na svoji le2ia Krista u Jerusale+ .to na
sugerira jedno poklonstvo &oginji+ koje je kao istinski o,red alegori-no izra/en kao raspelo. 6ako2e ne
sijeo za,oraviti da su se vitezovi 6eplari -esto predstavljali kao - dva -ovjeka na jedno konju.
Jta drugo ,i tako ne.to oglo predstavljati+ do jedan dualitet+ duha i aterije+ ujedinjen preko ?jahanja
konja@KO !dre2eni alkei-arski si,oli prikazivali su ili dva -ovjeka+ ili dvo-glavog -ovjeka na le2ia
konja+ kako se penje ljestvaaP ili u uz neko drvoP o/da uz cedrovo drvoK
! kakvoj god varijaciji ove pri-e se radloi+ njen su.tinski eleenat predstavlja to .to u njoj heroj
ostvaruje neki skoro neogu1 poduhvat+ te onda do,ija jednog ?lete1eg konja+@ a onda on+ uz poo1
tog konja+ ide dalje i ostvaruje jo. ve1e poduhvate koji su u vezi sa ?oslo,a2anje@ drugih. %riliko
svega toga+ on osvaja i srce svoje iza,ranice+ i L kao .to je to sa slu-aje %erzeja L oni /ive u vje-noj
sre1i nakon svega toga.
%rea #rojdovskoj terinologiji+ krilati konj se asocira sa potentni #aluso uz poo1 kojeg je heroju
ogu1e pre,roditi sve prepreke. D anti-koj gr-koj ujetnosti postoji nogo si,ola u o,liku Akrilatih
#alusaB. !vaj eleenat seksualnosti o/e se odnositi na o,oje+ kako na stvarne geneti-ke principe+
tako i na teu ?polarnih suprotnosti@ koja je predstavljena u knjizi )ncient -cience.
D jednoj pri-i nalazio da je %erzej sagradio ,rod kojeg je nazvao %egaz+ za kojeg se govorilo da je
plovio s takvo lako1o kao jedan lete1i konj. 6o je ujedno i prototip pri-e o 0rgonautia koja se
odnosi na sposo,nosti ?lete1eg ovna@ .to kasnije postaje 5latno :uno+ a orao iati na uu i to da
sve ove konstelacije o kojia diskutirao pripadaju znaku !vna. D ovoj pri-i+ lete1i ovan spa.ava
,rata i sestru+ ali sestra pada u ore. Da li je ona onda postala 0ndroedaK 6ako2e orao prijetiti
da je poja 0rgonauta ,io o,ra2en kao pose,na tea u knjizi =isterije Katedrala+ i da je on ukazao
na to kao na jedan od na-ina 5elenog Jezika da se ka/e: S)rt cot+S ili ujetnost svjetlosti. 6ako se
nalazio opet u situaciji da uzeo u o,izir Julesa Viollu i jedinicu za jerenje svjetlosti - Sviolle.S D
to sislu+ ne.to .to su Kasiopejci rekli jedno priliko+ retrospektivno gledaju1i+ -ini se da
podrazuijeva jedan direktan nagovje.taj koji potvr2uje Viollu kao Fulcanellija:
Kasiopejci: %olja al#al#e 3 djeteline 4 u :hinelandu prinose na ,ogastva o kojia
niso ni sanjali.
%itanje: 7dje su ta al#al#a poljaK
!dgovor: &lizu do,ro uta,anih staza.
%: Da li islite na :hineland u sislu poja iz njea-kogK
!: ;iso islili na :hinelander+ ^isconsin... Gli jesoKOK Ko 1e re1iK
%: KoK
13
!: 6ragalac+ onaj koji podnosi teret u stalnoj potrazi za zeleniji livadaa. M...N
%oslednja naznaka za ve-eras: %otra/ite vi,racionu #rekvenciju svjetlosti.
6ek nakon .to sa neko vrijee provela u Francuskoj+ shvatila sa da prea terinologiji 5elenog
Jezika+ Francuska je S:hineland+S ili S5elja 9iraS od kojih ve1ina ia rupe 3land_zeljaP
?rhindsS_rupeP pri. prev.4
Jo. jedna veoa va/na stvar: od svih anti-kih heroja itova i legendi+ %erzej se izdvaja po toe .to je
on ,io daleko najuspje.nijiP nogi drugi su zapo-eli svoju ,itku sa naj,olji najeraa+ iali su
nogo,rojne uspjehe a onda su pali jer su postali oholi ili usljed izdaje ili z,og toga .to nisu uspjeli
odoljeti neko isku.enju.
Gze2u Kasiopeje i Danaje nalazio jednu interesantnu vezu u kojoj one o,e predstavljaju ?korijen@
pro,lea koji uzrokuje glavnu drau u toj pri-i. %erzej se izla/e velikoj opasnosti trude1i se ?spasiti@
svoju ajku+ a 0ndroeda je tako2er izlo/ena velikoj opasnosti kao ?/rtva@ za njenu ajku. Gz nekog
razloga Danaja nije u stanju %olidektu re1i L ?ne@+ jer on ia neku o1 nad njo+ - a veoa zlo-udna
Kasiopeja govori u ie svoje k1eri i 1erkine ljepote+ z,og -ega o,je zavr.avaju u Avru1e kotluB.
Gsto tako+ Kasiopeja je o/da znala .to radi kad je prouzrokovala to da njena k1erka ,ude aac za
=orskog 9erpenta+ Ketusa. Kao jedna proro-ica 3?!racle+@4 ona je ogla znati da %erzej+ isto kao ;eo
3=atrica4+ o/e savladati sve prepreke da ,i s"asio dr#ge7 i da je to ono Ane.to vi.eB+ jedna oso,ina+ s
to-ke gledi.ta orijentacije prea drugia+ koju je potre,no iati da ,i se osigurao uspjeh.
;aravno+ krajnji rezultat je ,io taj da je %erzej u,io orsko -udovi.te 3serpenta4 i o/enio 0ndroedu.
!ni su onda tiski po-eli: ,oriti se za pravdu+ oslo,a2ati podjarljene+ pretvarati zlikovce u stijenje+ i
nastavili su /ivjeti u vje-noj sre1i i veselju.
6ako+ kao si,ol ostvarenja 9lo,ode iz =atrice+ ovdje+ kao prvo+ nalazio da je %erzej taj Yeroj na
kojeg ,i se tre,ali ugledati+ a kao drugo+ da na si,olika ovog ita+ koji je jedini potpuno
predstavljen na ne,u iznad na.ih glava+ ukazuje na to koji put tre,ao ApratitiB kako ,i prona.li neke
indikacije koje 1e oogu-iti svako tragaocu ne sao da odsje-e glavu svoje vlastite =eduze+ te tako
oslo,odi Gstinu u o,liku Krilatog Konja+ %egaza+ nego i da uz poo1 te Gstine uze u-e.1a u
!slo,o2enju 0ndroede. Vjerujeo da ne postoji ni jedan va/niji zadatak koji se danas nalazi pred
naa na planeti 5elji.
Da se vratio nazad+ kad so preselili u ovu ku1u u kojoj sada /ivio+ prijetili so da se o,li/nje
selo koje ogu vidjeti kroz prozor+ zove ?&elcassQ@. 6o e je ie zainteresiralo jer e je asociralo na
poja ?Lijepa Kasiopeja@. 9aznali so da to ie zna-i ?Lijepi Yrastovi.@ G po-ela sa slijediti zna-enje
tih rije-i i na kraju sa otkrila da Kasiopeja tako2e o/e ,ukvalno zna-iti ?Yrastov 7las+@ 9i,ila+ Velika
=ajka+ Djevica. !vo .to slijedi odnosi se na onaj nagovje.taj u vezi tra/enja S#rekvencije svjetlosti+S
kao .to so ve1 prije naveli:
%: Do,ro+ prona.la sa odre2enu vezu ize2u nekih gro,ova u :iu+ ;icolas-a
%oussin-a+ i nekih gro,ova u <ngleskoj+ procesije Aan2elaB na Kanarski !strvia. 6a
njihova veza je u oni -udni svije1aa koje su iale nekakve ?pose,ne #itilje@+ kako
su opisani+ .to podrazuijeva i jedan >vje-ni plaen.> %ita se da li ste na to islili
kad ste rekli ono u vezi povezivanja sa #rekvencijo svjetlostiK
!: SVje-ni plaenS ukra.ava gro, JFK-a 3Kenedija+ pri. prev.4. ;eka vezaK
%: Da. 6ako2e sa prona.la podatak da su 9olojski 39olloi+ pri. prev.4 sve1enici i
sve1enice prizivale %lejade. Tini se da su oni ,ili u uskoj vezi sa urnaa+ pticaa+
zvonjenje zvonia+ urnaa koje nakon .to se udare ne-i izazivaju pose,nu
rezonanciu u drugi urnaa+ hrastovi drve1e+ i neke pose,ne naznake koje ih
dovode u vezu sa lovorovi drve1eC
!: %jesa sirena. ... Laura+ oja draga+ ako stvarno /eli. otkriti nogo ?prekrasnih i
nevjerovatnih stvari+@ sve -ega se tre,a. sjetiti+ je trijada+ triologija+ trojstvo+ i uvijek
tra/i svugdje ovaj trostruki vezni znakovni pro#il. %ove/i te trojke... neoj se skrasiti
sve dok ne na2e. tri lijepa zna-enja koja uspostavljaju ravnote/uOO
14
%: 5na-i+ u sveu postoje tri aspektaK
!: 0 za.toK 5ato .to je podru-je koju vi nastanjujete podru-je ,roja tri. Da ,i do,ili
klju-eve sljede1eg nivoa+ vi orate savladati teu 6re1eg Tovjeka+ a onda nastaviti
dalje+ -asno i ponosno.
;a po-etku ovog teksta je jedna slika koja predstavlja Gsusovu 9ahranu. !na se nalazi u kapeli ,r. EH
katedrale u 0uchu+ koja se prije zvala ?kraljevska kapela@ a tako2e je poznata i pod ieno kapela
'rojstva. ;a to jestu je polo/en i kaen teeljac ove katedrale+ [. jula E[IU. godine. 36o slu-ajno
je ,io i datu kada e je 0rk prvi put kontaktirao4. Druga -udna koincidencija na koju sa nai.la
nalazi se u jednoj kripti to-no ispod kapele ,r. EH. Kada sa je prvi put posjetila+ stajala sa neko
vrijee i irno proatrala cijeli taj prostor gledaju1i da li 1e i ne.to zapeti za oko+ na kraju sa
pogledala ispod svojih nogu. 6u je ,io gro, jednog nad,iskupa+ i datui njegovog postavljanja i srti
L na vrhovia o,a oja stopala+ stajali su datu og ro2enja i datu ro2enja og u/a 30rka4.
Diskutirali so ove -udne koincidencije sa ateati-aro :o,erto 'o]uereauX-o 3%ogledaj 6he
'ave &eneath the 9ea4 i on je priznao da taj na.+ anje vi.e+ ?slu-ajan@ iz,or ove regije za na. novi
do+ sa katedralo koja je posve1ena na oj roden2an+ sa kaeno teeljco koji je postavljen na
isti dan i jesec kad i se 0rk prvi put javio+ i na kraju+ nadgro,ni kaeno u kripti iznad kaena
teeljca sa o,a na.a datua ro2enja+ predstavlja ?alo vi.e@ od o,i-ne koincidencije. =e2uti+ kao
istinski nau-nik on na je preporu-io da ispitao stvar alo du,lje prije nego .to doneseo ,ilo
kakve zaklju-ke.
9ada 1eo se vratiti na Kristovu sahranu+ koja je predstavljena u kapeli iznad gro,a -ovjeka po ienu
%ierre-Yenri 7erault de Langalerie. ;a toj sahrani je skupljeno zajedno osa tradicionalnih likova na
veoa neo,i-an na-in. Gsus je polo/en na jednu plahtu a iza njega su postavljeni+ =arija+ Gsusova
ajka+ dvije druge /ene+ 9veti Gvan 0postol+ a =arija =agdalena se vidi kako stoji pokraj Gsusovih
nogu sa svoji 1upo od ala,astera. Josip iz 0riateje i ;ikode dr/e plahtu za njene krajeve.
9vaki od ovih likova je prepoznatljiv po svo stavu+ detaljia sa odje1e+ pozicijo u odnosu na Gsusa+
ili po predetu kojeg dr/i u svojoj ruci. `ena koja stoji do Gsusove ajke je prikazana na veoa
pose,an na-in: ona+ u stvari+ zauzia sredi.nje+ po-asno jesto a u rukaa dr/i krunu od trnja L ili+
o/da+ - ?zvijezdu@K !na nosi pokrov na svojoj glavi koji je karakteristi-an za jednu udatu /enu+ a
njeno po-asno jesto je predstavlja kao 5s#sov# !en#. =e2uti+ ona nije =arija =agdalena+ koja
kako se jasno vidi stoji kraj Gsusovih nogu. =arija =agdalena je predstavljena na takav na-in da se
ona ne o/e zaijeniti ni sa ki drugiP sa svojo dugo koso i kako dr/i 1up od ala,astera. ;jen

15
pokrov na glavi je onaj karakteristi-an za neudate djevojke. D stvari+ ako pogledate ariju =agdalenu
iz,liza+ ona vi.e li-i na k1erku porodice koja se skupila oko tijela:
!tac :ayond =ontanQ+ koji je proveo -itav svoj /ivot prou-avaju1i ovu katedralu i njenu ujetni-ki
sadr/aj+ na ka/e:
&ladahin+ koji je veoa naki1en+ ukra.en je jedni istinski 6rojstvo. 6u je Krist
prikazan na Kri/u+ od strane saog &oga !ca. 9veti Duh+ je uz poo1 si,ola
golu,a+ postavljen izedu !ca i 9ina. ;va teo&anija ima jedn# istinsk# ve# sa
/ristovim 'oko"om, a jo. vi.e sa teolo3kom baom /ristovog stradanja+ ali ne i sa
"ri2ama a koje se stvarno tvrdi da "ri"adaj# ?evan9eljima.
!n usput poinje da je ovaj spoenik ,io inspiriran od strane Margarete od Austrije+ koja se udala u
o,itelj koja je posjedovala 6urinsku arau. =argaretin u/+ P(ili)ert de Savoie je ,io ro2ak jednog
od ,iskupa koji su ,ili uklju-eni u organizaciji posla izgradnje ove katedrale+ Francois-a de 9avoie.
6ako2e+ u povijesti jesta 0uch je za,ilje/eno da je Margarita od *avare, +Marguerite o, *avarre,
%rim& %rev&- druga ro2aka =argarete od 0ustrije+ ,ila usko povezana sa katedralo u 0uchu. =i 1eo
se kasnije alo vi.e osvrnuti na ljude koji su ,ili asocirani sa Katedralo 9vete =arije u 0uchu+ u
jednoj drugoj knjizi koja 1e ,iti posve1ena svi isterijaa oko nje. !vo priliko 1eo dati
-itateljia jo. par naznaka.
Margarita od *avare vodi nas direktno do Fulcanellija&
D rani E*()-ti godinaa+ =argarita je ,ila uklju-ena u pokret za re#oru crkve+ sastaju1i se i
odr/avaju1i veze sa vode1i re#oratoria iz tog perioda. D E*(H.g. ona se svojo vlastito voljo
3.to je ,ila rijetkost u ta vreena4 udala za Yenrija dB0l,reta+ kralja ;avarre 3ada je ve1ina njegovog
kraljevstva tada ,ila u .panjolski rukaa4. Yenri dB0l,ret je ,io sin Cat(erine de Foi.+ koja je ,ila
izdanak jedne poznate Katarske porodice.
;egdje oko E*FE. godine+ =argarita od ;avare je dozvolila da se o,javi njena poea Miroir de l@ame
"echeresse 3!gledalo grije.ne du.e4. !na je dala jednu kopiju poee jednoj od svojih dvorskih daa
po ienu+ Anne /ole#n+ koja je kasnije ,ila prevedena na engleski od strane E(-togodi.nje 0nine
k1erke+ Eliza)et( koja je kasnije postala najve1i onarh kojeg je <ngleska ikada iala. ;eki
slu-aje+ 0nne &oleyn je prethodno ,ila dvorska daa kod Margarete od Austrije+ tako da su ove
dvije dae nesunjivo kounicirale jedna s drugo. 6ako2e+ neko ,i ogao posunjati da je
postojao jo. neki razlog za.to je 0nne &oleyn orala urijeti. %ostoji ne.to vrlo -udno u svi ovi
vezaa. Jedno sa -ula kako je neko tvrdio da je potoak 0nne &oleyn. Dpitala sa Kasiopejce o
toe+ u septe,ru EUUH. godine:
%itanje: Do,ro+ dopustite i da ka/e ovo: jedini izdanak od 0nne &oleyn koji je
poznat+ ,ila je kraljica <liza,eta G+ koja je urla a da nije iala djece. 6ako+ ne ogu
razuijeti kako neko o/e ,iti potoak 0nne &oleyn ako nije do.ao preko <liza,eteK
Da li je 0nne &oleyn iala jo. neko dijete pored <liza,eteK
!dgovor: Da.
%: Ko je to ,ioK
!: %otra/i+ pa 1e. prona1i neke tragove.
%: Da li je ona iala to dijete prije ili poslije <liza,eteK
!: %rije.
%: 0 tko je ,io otac tog djetetaK
!: Yenry VGGG.
%: %a do,ro+ za.to niso nikada -uli o to djetetuK
!: 5a.to vi nikada ne -ujete toliko nogo stvariK
%: Da li je to dijete ,ilo ro2eno prije njihovog ,raka+ pa je zato ,ilo nezakonitoK
!: 6ako otprilike.
%: Da li je ono ,ilo u.ko ili /enskoK
!: `ensko.
%: %a+ to je stvarno ,izarnoO Da li je 9ir Francis &acon ,io <liza,etin sin+ kako su neki
pri-aliK
!: ;e.
%: 5na-i+ 0nne i Yenry su iali jo. jedno dijeteK
16
!: Da.
%: Kad prou-i tu povijest alo ,olje+ da li 1u otkriti tko je to ,ioK
!: Da.
Da se vratio sada nazad do Margarite od *avare, sor,onski teolozi su okarakterizirali njenu poeu
;gledalo kao jeres. Jedan onah je tada rekao da ,i =argaritu tre,alo za.iti u vre1u i ,aciti u rijeku
9enu+ a studenti sa Koled/a od ;avare napravili su jednu satiru u kojoj su predstavili =argaritu kao
?#uriju iz pakla@. =e2uti+ njen ,rat+ Francis G+ kralj Francuske+ natjerao je ove da povuku svoje
optu/,e i da joj se javno izvine sa 9or,one.
=argarita je ,ila jedna od najuticajnijih /ena u Francuskoj. ;jen salon je postao poznat kao ?;ovi
%arnassus@. %isac+ %ierre &rantae+ rekao je o njoj sljede1e: ?!na je ,ila jedna velika princeza.
=e2uti+ ona je pored svega toga ,ila vrlo lju,azna+ pa/ljiva+ gorda+ ilosrdna+ davala je nogia
ilostinju i prea svia se prijateljski pona.ala .@
Yolandski huanist+ <rasus+ je pisao o njoj: ?Ve1 veoa dugo vreena divi se svi oni -ie vas
je &og o,darioP va.oj sotrenosti+ koja je vrijedna jednog #ilozo#a+ neporo-nostiP ujerenostiP
po,o/nostiP nevjerovatnoj snazi va.e du.e+ i va.e veli-anstveno preziru svih uzaludnosti ovoga
svijeta. Ko ,i ogao da se ustegne po.tovanja+ ovakvih oso,ina kod jedne kraljeve sestre+ koje su
rijetke -ak i e2u sve1enicia i onasiaK@
Kao .irokogrudni za.titnik ujetnosti+ =argarita je ,ila prijatelj i pokrovitelj nogih ujetnika i pisaca+
e2u kojia je ,io i Fran0ois Ra)elais.
Fulcanelli na nekoliko puta poinje Francoisa :a,elaisa. ;jegova serija 7argantua-%antagruiel+ Le
$iers Livre des &aicts et dicts h=roA:#es d# bon 'antagr#el 3E*[R4+ ,ila je posve1ena Margariti od
*avare.
Jo. jedan od =argaritinih suradnika i korespodenata ,io je i ules Cesar Scaliger koji je tako2e ,io
,lizak prijatelj *ostradamusa. ;ostradaus+ je ,io ro2en u jestu 0let-le-&ains+ koje pripada Foi.
regiji. Bostradam#s je, tako9e, i3ao # 3kol# ajedno sa Cabelais6om.
;egdje u E*(*.g. ;ostradaus se nastanio u Agenu+ jestu koje se nalazi nedaleko od 6oulouse-a i
0ucha. !n se E*F[.g. o/enio jedno /eno za koju se tvrdilo da je pripadala jednoj ?Visokoj Klasi@+ i
koja u je rodila dvoje djece. 6a /ena nije nikada ,ila identi#icirana+ e2uti+ uzaju1i u o,zir
njegovu vrlo ogu1u asocijaciju sa =argarito od ;avare+ vrlo je ogu1e da je tu ,ila neka veza. 5a
njegovu /enu i djecu je re-eno da su urli od kuge u E*FI.g.+ a u to do,a on se razi.ao sa 9caligero
i ,io je optu/en od strane inkvizicije za jeretiza z,og neke svoje izjave od prije nekoliko godina.
;ostradausovi ,iogra#ije ka/u da je on napustio 0gen i da se ?"ot#cao "o ?#!noj +ranc#skoj.@ 6ek+
negdje u E*[R.g. ;ostradaus se nastanio u selu 9alon de 'rauX+ koje se i dan danas ponosi tie.
Kad sve skupa z,rojio+ ovdje nalazio da je ;ostradaus /ivjeo u 0genu EF godina+ a nakon toga je
usljedilo I godina da niko nije nao gdje je bio i 3ta je radio. Vrlo je ogu1e da se on sklonio kod
=argarite od ;avare koja je ,ila za.titnik i pokrovitelj ljudi kao .to je ,io ;ostradaus. =o/eo se
zapitati da li je ;ostradaus ogao iati nekog uticaja na onu povijest koja je prikazana u katedrali u
0uchuK
9caliger je+ orao napoenuti+ ,io ?autor@ zvani-ne prihva1ene povijesne kronologije koja se ovih
dana sve vi.e i vi.e dovodi u pitanje. Vrlo je ogu1e da je njihov razlaz ,io posljedica nesuglasica u
vezi toga kako je tre,ala ,iti predstavljena i podu-avana na.a povijest.
Jo. jedna intrigiraju1a veza sa =argarito+ ,io je 1eonardo da !inci koji je uro E*EU. godine+ dok
je bio gost Margarite i njenog brata +rancisa. Jedan a,asador Venecije je u to vrijee hvalio
=argaritu govore1i kako ona Spoznaje sve tajne ujetnosti diploacije@+ te je ona tako jedna oso,a
koju tre,a tretirati pose,no i sa o,azrivo.1u. G ovdje o/eo vidjeti jednu od pose,nih naznaka+ s
o,ziro da je Fulcanelli nekoliko puta poinjao 5eleni Jezik kao SJezik Diploacije.S
D E**).g.+ godinu dana nakon =argaritine srti + u <ngleskoj je o,javljena jedna poea zahvalnosti+
pod ieno: )nnae, Margaritae, 5anae, soror#m virgin#m heroid#m )nglar#m, in mortem Di#ae
Margaritae 8alesiae, Ba#arror#m Ceginae, ,ecatodistichon, 3veoa dug naslovO4. !vu poeu je
17
napisala ne1akinja Jane 9eyour 3E*)*-FH4+ tre1e /ene kralja "enr#-ja !222. %o ovoe o/eo
vidjeti da su sve ove dae ,ile u jedno e2uso,no kontaktu+ te je veoa vjerovatno da su one
e2uso,no djelile ove tajne.
6ako+ u li-nosti Margarite od *avare, o/eo vidjeti jednu individuu koja je iala centralnu ulogu u
isteriji katedrale u 0uchu. 9 o,ziro na to s ki se ona dru/ila+ o/eo pretpostaviti da je ,ila
veoa upu1ena u ezotericiza+ kao i noge tajne koje poti-u jo. od vreena pogroa Katara+ pa i
ranije. Fulcanelli nas upu1uje na :a,elaisa+ a :a,elais nas vodi do =argarite+ tako da sti/eo do
katedrale u 0uchu+ gdje se nalazi isterija koja -eka na pa/ljivog tragaoca.
9ljede1a #otogra#ija predstavlja uve1anu sredi.nju scenu sa Kristovog %okopa+ za koju se tvrdi da je
,ila inspirirana od strane =argarete od 0ustrije. !vdje vidio kako su ove -etiri /ene prikazane
ize2u ukupno osa likova. !,ratite pa/nju na ono .to ove /ene iaju na svoji glavaa. %okrov na
glavi koji nosi /ena koja se nalazi na jestu rezervirano za suprugu urlog+ je upe-atljivo druga-iji
od pokrova kojeg ia na svojoj glavi =arija+ Gsusova ajka+ a tako2e i od onog kojeg na se,i ia /ena
koja se nalazi sa desne strane od ?supruge@.
;a slici ispod vidio /enu koja je postavljena na po-asno jesto na koje ,i noralno tre,ala stajati
/ena urlog+ i koja u svojoj ruci dr/i

krunu od trnja. ;a slici do ove+ o/eo vidjeti si,ilu predstavljenu na jedno od prozora 0rnauda de
=olesa koja dr/i u ruci palinu granu ;ade"plodnosti. %ogledajte pa/ljivo znaenje u o,liku spirale
koje one iaju na svoji grudia. %ogledajte tako2e onaj tur,an na glavi ove /ene koji je identi-an sa
tur,ano kojeg ia 9i,ila.
9ada 1eo pogledati drvoreze iz hora katedrale u 0uchu+ koji predstavljaju %oklone =udraca
novore2eno Kristu. !,ratite pose,nu pa/nju na kape ova S6ri Kralja.S !naj sa desne strane jo.
uvijek dr/i svoju na glavi+ onaj koji kle-i+ stavio je svoju na pod+ a onaj koji se nalazi u centru podigao
je svoju kapu i kao da njoe pokriva pehar kojeg dr/i u svojoj drugoj ruci. !pet vidio sli-nost u vezi
njihovih kapa: tur,ani koji se danas asociraju sa 0rapia. %itao se u kakvoj vezi se nalazi Gsusova
?/ena@ sa ovi S=udraciaKS
18
%ostoje jo. dvije slike u drvorezu koje /eli pokazati -itatelju zato .to su one tipi-ne za ezoteriku koja
je predstavljena u ovoj veli-anstvenoj katedrali. !,e predstavljaju sli-nu teu koju o/eo lako
raza,rati i razuijeti uz poo1 predstavljene si,olike.
Jto na to ove #igure poku.avaju re1iK ;a o,e slike vidio da se ne.to radi s glavo centralne #igure.
;a gornjoj slici+ izgleda kao da ove oso,e poku.avaju na silu odstraniti ne.to iz glave -ovjeka koji
sjedi. ;a drugoj slici vidio kako su ovu individuu postavili da kle-i na podu a njenu glavu su stavili na
nakovanj dok su one tri #igure predstavljene kako da tuku -ekicia po glavi onoga koji kle-iO
Da li je ovdje prestavljena procedura jednog stra.nog srednjevjekovnog u-enjaK
;e+ ovdje je predstavljena G;G'GJ0'GJ0. Tak je i na jedno od prozora 0rnauda de =olesa+ Gsus
predstavljen kao centralna #igura gornje slike: i kako ne.to rade s njegovo glavo. Figura
predstavljena na gornjoj slici tako2e ,i ogao ,iti Gsus zato .to tu vidio jedan pokrov na njegovoj
glavi sli-an onoj Skruni od trnja.S
%oznati povjesni-ar religije+ =irceja <liade+ predstavlja jednog .aana kao 'e(ni3ara Ekstaze& 6u se
radi o jednoj su.tinskoj kvali#ikaciji i"ili posljedici veze sa &o/anski. Jo. vi.e od toga+ da ,i ,ilo u
jednoj direktnoj vezi sa &o/anski+ ljudsko ,i1e ora prvo ,iti u stanju ?vidjeti ono .to je nevidljivo@.
6akvo Vi2enje podrazuijeva sposo,nost ljudskih ,i1a da pro.iruju polje svoje percepcije sve dok
,udu u stanju da odrede ne sao vanjski izgled+ nego i su.tinu svega+ kako ,i dosegli onaj nivo ,i1a
koji 1e i oogu1iti da rade takve iz,ore koji ogu podstaknuti jednu novu kauzalnu seriju u ovo
svijetu.
19
:ije- SshaanS dolazi naa preko ruske+ tj. orginalno+ tunguske rije-i .aan. 6a rije- je izvedena iz -
%ali saana+ 39anskrit - sraana4+ ili kineskog sha-en.
:ije- .aan je vjerovatno u vezi i sa rije-i - 9aran. %rea Johnu 7. &ennettu+ 9aroung ili 9aran:
SGzgovor je isti ,ez o,zira kako da se ova rije- pi.e a ta rije- poti-e iz staroperzijskog
jezika. D stvari+ ona se pojavljuje i u neki %ahlawi tekstovia...
!va rije- se o/e tua-iti na tri na-ina. 6o je rije- kojo se ozna-ava p-ela+ koja je
uvijek ,ila si,ol za one koji skupljaju dragocjeni AedB tradicionalne udrosti i -uvaju
ga za ,udu1e generacije.
Jedna z,irka legendi+ poznata u arenijski i sirijski krugovia pod ieno %-ele+
,ila je revidirana od strane =ar-a 9alaona+ jednog nestorijanskog arhiandrita u
trinaesto stolje1u. %-ele tu ozna-avaju jednu isterioznu o1 koja se prenosi jo. od
zoroasterskih vreena i koja je ,ila ani#estirana za vrijee Krista.S
STovjekS na perzijsko zna-i Skvalitet preno.en uz poo1 nasljedstva a odatle od
jedne pose,ne #ailije ili rase. !n o/e ,iti skladi.te naslije2a ili tradicije. :ije- sar
zna-i glava+ u o,a sisla+ ,ukvalno i kao na-elnik ili upravitelj. Ko,inacija saran
,i tako ozna-avala glavnu riznicu odre2ene tradicije...S
SJo. jedno ogu1e zna-enje rije-i .aan je C,ukvalno+ oni -ije su glave pro-i.1ene.S
MJohn 7. &ennett+ 7ur2ijev: 9tvaranje Jednog ;ovog 9vijetaN
!ni -ije su glave pro-i.1eneO Kakva interesantna idejaO
'entralna tea .aaniza je ?uzdizanje u ne,esa@ i"ili ?spu.tanje@ u podzeni svijet. D prvo
slu-aju+ .aan do/ivljava jednu <kstazu+ a u drugo+ on se ,ori protiv deona koji ugro/avaju
do,ro,it -ovje-anstva. %ostoje i nau-ne studije koje ukazuju na to da pe1inski crte/i kao .to su oni u
Lasku+ predstavljaju rane .aanske rituale uz slike+ ptica+ duhova za.titnika i ekstati-nih do/ivljaja
3ca. (*))) g. p.n.e4. `ivotinjske lu,anje i kosti prona2ene na neki jestia iz evropskog
paleolitskog perioda 3prije *)))) pa do ca. F)))) g. pne4 tua-e se kao dokazi prakticiranja
.aaniza.
!vo Sdo/ivljavanje ekstazeS je priarni #enoen .aaniza a ta ekstaza podrazuijeva jedan akt
stapanja sa ne,eski ,i1ia. 6o stapanje s njia izaziva jednu silnu !scilaciju koja ijenja
Frekvenciju. 6akva stalna interakcija sa ne,eski ,i1ia podrazuijeva jedan o,lik :ezonantne
Vi,racione Frekvencije. 3Fre]uency :esonance Vi,ration+ pri. prev.4.
9aa ideja da su ljudi u neka davna vreena ,ili u direktno kontaktu sa ;e,eski &i1ia nalazi se
u korijenu itova iz 5latnog Do,a koji su pretopljeni u pri-e o 9veto 7ralu u EE-to i E(-to stolje1u.
5a vrijee tih rajskih vreena pretpostavlja se da je kounikacija ize2u ne,a i zelje ,ila nogo
lak.a i svia pristupa-na. =itovi na govore o vreenia kada su se ?,ogovi distancirali@ od
-ovje-anstva. Kao rezultat odre2enih ?doga2anja@+ kao npr. ?izgnanstvo iz raja@+ ta kounikacija je ,ila
prekinuta a ne,eska stvorenja su se povukla na najvi.a ili najudaljenija ne,esa.
=e2uti+ ti itovi na govore da jo. uvijek postoje odre2eni ljudi koji su u stanju da se ?uzdignu@ i
spoje sa ti ,ogovia u korist nekoga iz njihove porodice ili pleena. %reko njih se odr/ava kontakt
sa Aduhovia vodi-ia@ te njihove grupe. Vjerovanja i rituali dana.njih .aana su sao re#lekcija
jednog du,oko odi#iciranog+ degeneriranog i izvitoperenog ostatka ove arhai-ne tehnologije za jednu
-vrstu kounikaciju ize2u ne,a i zelje.
Jaan koji je sposo,an da ostvari jedno ekstati-no stanje koje je nedostupno ve1ini ostalog
-ovje-anstva+ uvijek se satrao jedni privilegirani ,i1e. G ne sao to+ itovi na govore da su
%rvi .aani ,ili poslani na zelju da &:0;< ljudska ,i1a od ?negativnih ,ogova@ koji su preuzeli vlast
nad -ovje-anstvo. 5adatak tih %rvih Jaana ,io je da aktiviraju+ u svoji vlastiti tijelia+ neku
vrstu ?transducera@ kosi-ke energije za do,ro,it njihovog pleena. 6o se izra/avalo uz poo1
koncepta ?drveta svijeta@ koje je postalo ?os@ ili A9tup ovoga 9vijetaB a kasnije ?kraljevska loza@.
20
Tini se da ne postoji nikakva pose,na veza ize2u ove #unkcije i odre2enih ?porodi-nih loza@.
=e2uti+ kao i sa svi drugi .to je ,ilo stavljeno -ovje-anstvu na raspolaganje kako ,i u pooglo+
i ovaj koncept je u e2uvreenu preuzet i preina-en od strane sila koje se trude da odr/e
-ovje-anstvo u raku i ignoranju. Gstinske starinske loze %rvih Jaana su zatoljene i sakrivene uz
poo1 sijanja la/nih tragova u sislu izi.ljenih geneologija he,rejskog 9tarog 6estaenta kako ,i
ovi navodili na odre2ene grane nekih dana.njih evropskih kraljevskih i"ili plei1kih porodica+ koje
poku.avaju uspostaviti jedno #alsi#icirano pravo na Scarevanje@ .to se u poslednje vrijee intezivno
proovira 3knjige tipa: Da Vin-i Kod itd.+ pri. prev.4 kako ,i privukli .to vi.e pa/nje.
Kao .to so ve. napoenuli+ %:GJ< Gzgnanstva iz :aja+ svako ljudsko ,i1e ialo je pristupa
kounikaciji sa vi.i denzitetitia.
;0K!; Gzgnanstva iz raja+ -ini se da je kod ljudi soati-ki inducirana jedna odre2ena geneti-ka
varijacija uz poo1 inkarnacije odre2enih ,i1a iz vi.ih denziteta koji su ?dali svoju krv@ za ?-ovjekov
spas@. 6o ,i zna-ilo da su oni proijenili tijelo i D;0 #orsiranje #rekvencije njihove oscilacije. =ogu1e
je da se to -inilo uz poo1 inkarnacija /ena z,og uloge itohondrijalne D;0+ e2uti+ ne1u sada
/uriti ni sa kavi zaklju-cia+ pa 1eo to ostaviti za kasnije.
D svako slu-aju+ prisustvo te vrste D;0+ ovisno o uvjetia njene reko,inacije+ -ini veoa
vjerovatni to da danas na ovoj planeti postoje ilioni pripadnika ove loze sa .aanski
sposo,nostia.
!vaj koncept ?6ehni-ara <kstaze@ pripadnici 9u#ija su i dan danas odr/ali u svojoj tradiciji ?9tupova
ovog 9vijeta@. Kutu, ili ]>tu, 3stup njegovog vreena4 je jedno odre2eno ljudsko ,i1e+ potpuno
spiritualne prirode+ koje djeluje kao ,o/anski agent iz jedne s#ere u odre2eno vreensko periodu.
9vaki kutu, ia ispod se,e -etiri avtada 3awtadP - poo1nik+ pri. prev.4 i odre2en ,roj a,dala
3zajenika+ pri. prev.4+ koji u poa/u u njegovo poslu u vezi za.tite i odr/anja ovog svijeta.
Gnteresantan podatak u vezi ovoga je taj da individua koja zauzia taj polo/aj uop1e ne ora ,iti
svjesna te svoje ulogeO ;jen /ivot+ njena su.tina+ -ak i njena vlastita psihologija su jedna #unkcija vi.ih
realiteta utisnuta u /ivotnu s#eru -ovjeka. 6o-no je to da ovo o/e iati nogo veza sa ?porodi-ni
lozaa@ kao .to se to proovira u posljednje vrijee+ e2uti+ ne ora ,iti+ pogotovo ne na na-in
koji na se sugerira.
D sada.nja vreena+ -ini se da su se oni+ koji su pripadnici istinske ?loze@+ po-eli ,uditi. ;ije vi.e
izvodljivo ,iti ?9tupo !voga 9vijeta@ a da se pri toe spava+ jer kako 1eo uskoro vidjeti+ postoje
neke veoa oz,iljne stvari u vezi iz,ora i djelovanja koje ogu ,iti o,avezne za Jaana koji se ,udi.
Tini se da prvi zadatak u cijelo ovo poslu podrazuijeva ,u2enje i sticanje"akulaciju snage
polariteta.
Jaani se ra2aju i stvaraju. 6o zna-i+ oni se ra2aju da ,i se napravili takvia+ a da li 1e se napraviti
takvia+ to ovisi od njihovog iz,ora. 0 na osnovu onoga .to sa u stanju odrediti+ taj iz,or o/e ,iti
donesen na jedno drugo nivou svijesti od ove linearne+ koja je karakteristi-na za F-1i denzitet. !ni
koji su donjeli takvu odluku na jedno vi.e nivou+ a sada na ovo nivou negiraju taj svoj iz,or jer
nisu u stanju da se odreknu njihovog uo,i-ajenog /ivotnog stila+ pla1aju zaista visoku cijenu.
Jedan .aan se isti-e z,og odre2enih karakteristika Sreligijske krize.S !ni se razlikuju od drugih ljudi
po intezitetu njihovih religioznih do/ivljavanja. D stari vreenia+ zadatak .aanske elite ,io je taj
da su oni orali ,iti S9pecijalisti za Du.u+S da ,rane i -uvaju du.u svog pleena jer su sao oni ,ili u
stanju da vide ono .to je nevidljivo i da znaju #oru i sud,inu njihove 7rupne Du.e. =e2uti+ prije
nego .to ,i .aan stekao jednu takvu sposo,nost+ on je ,io o,i-ni gra2anin+ ili sao izdanak nekog
.aana+ ,ez nekog pose,nog poziva 3uziaju1i u o,zir da se za ove sposo,nosti satra da se
naslje2uju+ ada+ ne i o,avezno u svakoj generaciji.4
=e2uti+ u jednoj to-ki svog /ivota+ .aan do/ivljava ne.to .to ga razdvaja od ostatka -ovje-anstva.
:itual aeri-kih indijanaca Spotraga za vizijo@ predstavlja jedan ostatak arhai-nog poianja ove
prirodne inicijacije .aana koji je ?pozvan@ od stane ,ogova da o,avlja svoj posao.
Jedna du,lja studija ove teatike pokazuje na da oni koji te/e ostvariti agi-ne o1i preko ?potrage
za vizijo@ a da nisu ,ili spontano pozvani iznutra+ od strane svoje vlastite prirode i kojia nedostaje
osje1aj odgovornosti za -ovje-anstvo+ aho postaju =ra-ni Jaani ili vra-eviP to su oni koji uz
21
poo1 jednog sisteatskog prou-avanja ove teatike ostvaruju o1i koje svojevoljno koriste sao
za svoje oso,ne svrhe.
Gstinska .aanska inicijacija dolazi kroz snove+ ekstati-ni trans ko,iniran sa sveo,uhvatni
istra/ivanjia i jedni te.ki rado: svjesno patnjo. !d jednog .aana se o-ekuje ne sao da
pre,rodi odre2ene uke kojia je izlo/en za vrijee svoje inicijacije+ nego on"ona ora ,iti i veoa
o,razovan"a da ,i ,io"la u stanju potpuno i pravilno procijeniti sva iskustva i izazove kojia 1e ,iti
izlo/en"a. ;a /alost+ do sada je postojala sao nekolicina takvih pose,nih koji su ,ili u stanju pro1i
.aanski pute+ uklju-uju1i i njihovu sposo,nost za ?,or,u s deonia@P i koji su u stanju
podu-avati one A.aane koji se ,udeB. =oj vlastiti slu-aj+ nakon vi.e od trideset godina izu-avanja+
dvadeset godina rada kao hipnoterapeut i egzorcist+ i nogo godina Aprizivanja univerzua u poo1B
.to uklju-uje i onaj <ksperient sa Kasiopejcia+ o/e poslu/iti kao jedan prijer kako taj proces
o/e danas izgledati.
5a ,udu1eg .aana -esto je karakteristi-no da on ispoljava odre2ene pose,ne oso,ine jo. za vrijee
svog djetinjstva. !n je -esto veoa nervozan i ,ole/ljiv. %rije1eno je tako2e da su .aani jo. kao
djeca veoa osjetljivi+ iaju sla,o srce+ poree1enu pro,avu i podlo/ni su vrtoglavici. =nogi 1e ove
ovakve siptoe satrati karakteristi-ni za neka entalna o,oljenja+ e2uti -injenica je da su
noga sveo,uhvatna istra/ivanja pokazala da se tzv. halucinacije ili vizije sastoje od nogih
eleenata koji prate jedan odre2eni odel koji je konzistentan za razli-ite kulture i do,aP i koji je pun
jednog teoretskog sadr/aja. Tak ,i se oglo re1i da su ljudi koji ?polude@ -esto ?propali .aani+@ koji
su propali z,og odre2enih nedostataka u njihovoj genetici ili z,og nekih #aktora koji poti-u iz njihove
/ivotne okoline. D isto vrijee+ postoji nogo vi.e itova o pali .aania nego o oni uspje.ni+
tako da je upozorenje .ta se o/e desiti ve1 odavno prisutno. =ircea <liade prije1uje da:
S... za jednog entalno ,olesnog pacijenta se -esto ispostavlja da je on jedan
neuspje.an istik+ ili ,olje re-eno+ karikatura jednog istika. ;jegova iskustva su ,ez
religioznih sadr/aja+ -ak iako se o/e -initi da ona iaju neke religiozne eleente+
ne.to sli-no jedno aktu autoeroticiza koji sa po se,i izaziva isti #iziolo.ki rezultat
kao i jedan pravi seksualni akt 3ejakulaciju spere4+ ali istovreeno on podrazuijeva
jednu karikaturu ovog drugog jer je o,avljen ,ez konkretnog prisustva partnera.S
!va analogija je stvarno interesantnaO !na nas navodi na poisao da onaj koji poku.ava aktivirati
jedno .aansko naslije2e u okviru a.tarija !%9 polariteta+ ia jednog ?iluzornog@ partnera kao u
gore opisano slu-aju+ i sa sli-ni rezultatia. Drugi rije-ia+ =agija je isto .to i astur,acija:
-aro,njak zadovoljava saog se,e+ e2uti+ taj njegov akt ne -ini nikoe drugo nikakvo do,ro. ;a
isti na-in+ .aan koji djeluje ,ez znanja o/e uz,uditi ljude+ ali ih onda ostavlja ?da vise u zraku@O D
o,a ova slu-aja+ takve individue zadovoljavaju sao sae se,e+ a o/e se i re1i da je u ovo
drugo slu-aju stvar jo. gora+ jer oni koriste druge individue da ,i ostvarili svoje saozadovoljenje.
=e2uti+ ukoliko ostavio na stranu ove vulgarnosti kojia so se orali poslu/iti da ,i ,olje
predo-ili stvar+ na istinskog .aana ne o/eo gledati kao na jednu ,olesnu oso,u+ nego na ,olesnu
oso,u koja je G5LJ<T<;0+ ili koja je uspjela da izlje-i sau se,eOO 6o je veoa ,itno naglasitiO !ni koji
te/e isticizu+ .aansko putu+ i koji su jo. uvijek krhki i ,ole.ljivi u #izi-ko+ aterijalno ili
duhovno sislu+ nisu jo. uvijek ,ili podvrgnuti inicijaciji+ ili ako jesu+ onda su pali na to ispitu.
=ogu1nost da se ostvari .aanska o1 u !%9 3!rjentacija prea 9e,i4 kontekstu tako2e postoji+
tako da se velika pa/nja ora upotre,ljavati priliko poku.avanja da se vidi ?ono .to je nevidljivo@.
D nogi slu-ajevia+ Siz,orS .aana se ani#estira uz poo1 neke prili-no oz,iljne ,olesti koja se
o/e izlje-iti sao Suspinjanje na ne,esa.S ;akon ekstati-ne vizije svoje inicijacije+ .aan se osje1a
=;!7! ,oljeO ;akon tog svog odaziva na poziv ,ogova+ .aan pokazuje jedno vi.e nego do,ro
zdravstveno stanjeP oni su sposo,ni da ostvare veoa jaku koncentraciju+ nogo ja-u od one koja je
karakteristi-na za o,i-ne ljudeP oni ogu podnesti iscrpljuju1e napore+ i .to je najva/nije+ oni su u
stanju ?zadr/ati pri,ranost@ u situacijaa koje ,i u/asavale ili sloile o,i-nog -ovjeka.
Jo. jedna stvar koja se ora naglasiti je ta da Jaan ora ,iti sposo,an odr/ati potpunu kontrolu nad
sai so,o -ak i kad se nalazi u ekstati-no stanjuO 3Kanaliziranje u stanju transa+ ,ez pa1enja
onoga .ta se za to vrijee doga2alo+ ;GJ< ono -ie 1e se ,aviti jedan istinski JaanO4 6a njihova
sposo,nost da ?istovreeno hodaju kroz dva svijeta@ podrazuijeva jednu izvanrednu nervnu
konstituciju. 5a si,irske .aane se govori da oni ne pokazuju nikakve znakove entalne
22
dezintegracije -ak ni kad se nalaze u du,okoj starostiP njihova eorija i o1 saokontrole su
D0L<K! iznad prosjeka.
'astanedin Don Yuan naziva ovo stanje ,i1a S,esprekorni.S !vaj poja se odra/ava i u stari
jakutski u-enjia gdje se poinje da jedan .aan ora ,iti Soz,iljan+ takti-an+ sposo,an da
e#ektivno kounicira sa svi ljudiaP iznad svega on ne sije ,iti arogantan+ ponosan+ ili zlo1udan.S
Gz istinskog .aana iz,ija jedna unutra.nja sila koja je svjesna+ ali nikada napadna ili uvredljiva. D isto
vrijee+ ora se naglasiti da .aan o/e izazovati negativne reakcije kod onih koji se nalaze pod
kontrolo <ntropi-nih sila.
%ored toga .to se sla,osti kao .to su+ nervni poree1aji+ i neke druge ,olesti satraju Sznakovia
njihove oda,ranosti+S tako2e je prije1eno da ponekad neka slu-ajna nesre1a+ pad+ udarac u glavu+ ili
udar groa ogu tako2e predstavljati znak da je .aan iza,ran. =e2uti+ ,iti ?pozvan@ nije isto .to i
,iti ?iza,ran.@ S=nogi su pozvaniP ali sao nekolicina je odlu-ila da se odazove na taj poziv@.
!dlu-ivanje za jedan takav iz,or podrazuijeva jedan proces+ a to je proces ,itke+ ,ola i patnje+ z,og
toga .to ono+ .to na kraju zavr.ava svojo sr1u+ nije ni.ta drugo do -ovjekov ego.
Tini se da ova patologija .aanskog puta -ini dio sredstava za postizanje ?uvjeta@ za
inicijaciju. =e2uti+ u isto vrijee+ oni sai po se,i ogu podrazuijevati jednu inicijaciju. !ni iaju
jedan #iziolo.ki e#ekat koji doprinosi trans#oraciji o,i-ne individue u jednog Atehni-ara svetinjaB.
3=e2uti+ ukoliko ovakvo jedno iskustvo nije pra1eno jedni periodo teoretskog i prakti-nog
izu-avanja+ .aan o/e postati alat u rukaa onih sila koje /ele koristiti njegove .aanske
sposo,nosti za svrhu daljeg poro,ljavanja -ovje-anstva+ kao .to so ve1 prije napoenuli.4
!va doga2anja koja trans#oriraju .aana sastoje se od poznatih religijskih eleenata kao .to su
%atnja, smrt i uskrsnu4e. Jedno od prvih predstavljanja ovih eleenata nalazio u suerski
pri-aa o spu.tanju G.tara"Gnane u %odzelje kako ,i ona spasila svog sina"lju,avnika 6auza. !na
je orala pro1i kroz 9eda ?vrata %akla@ i na svaki od tih vrata orala je skinuti sa se,e jedan dio
svoje odje1e+ zato .to je ogla u1i u carstvo %odzelja sao gola. Dok je ,oravila u podzelju+
zelja i njeno stanovni.tvo su trpili od gu,itka stvarala-kog vigora. ;akon .to je ona o,avila svoju
isiju+ plodnost se ponovo vratila.
;ajpoznatiju varijaciju ove pri-e predstavlja it o %erse#oni"Kore+ Deetrinoj k1eri+ koju je kidnapirao
Yad"%luto.
Jaanska vizija predstavlja to Aspu.tanjeB kao komadanje tijela+ odvajanje mesa od kostiju,
ku(anje u jednom kotlu, a onda njihovo ponovno sastavljanje od strane ,ogova i"ili ,oginja. 6o je
tako2e lijepo prezentirano u neki itovia i legendaa+ uklju-uju1i i onaj it o Gsusu: %atnja+ srt+ i
uskrsnu1e. Dkratko re-eno+ raspe1e L Kristov %okop L predstavlja si,ol .aanske trans#oracije:
Jakutski .aan+ 9o#ron 5atejev+ tvrdi da za vrijee svoje ?vizionarske inicijacije+
,udu1i .aan ?ure@ a onda le/i tri dana ,ez jela i pi1a...
%jotr Gvanov na otkriva dalje detalje. D toj viziji+ kandidatovi ekstreiteti se
odstranjuju a njihovi zglo,ovi razdvajaju uz poo1 jedne /eljezne kukeP kosti se -iste+
eso se s njih sastru/e+ tjelesne teku1ine se od,ace a o-i se is-upaju iz o-nih duplji.
;akon ove operacije sve kosti se ponovo skupe i pri-vrste zajedno uz poo1 /eljeza.
%rea tre1e .aanu+ 6io#eju :oanovu+ ovo vizijsko rastavljanje .aanovog
tijela traje od tri do seda danaP cijelo ovo vrijee kandidat ostaje kao rtav -ovjek+
jedva di.u1i+ i na neko osaljeno jestu. M<liade+ EUR[N
%rea jedno drugo jakutsko izvoru+ zli duhovi nose du.u ,udu1eg .aana u podzelje i tao je
dr/e zatvorenu u jednoj ku1i tri godine 3ili jednu godinu za one koji 1e postati ni/i .aani4. 6u se
.aan podvrgava njegovoj inicijaciji. Duhovi u odsijecaju glavu+ koju onda odla/u na stranu 3jer
kandidat ora gledati vlastiti o-ia rasturanje svog tijela4+ te ga isjeckaju na koadi1e koje onda
podijele duhovia razli-itih ,olesti. 9ao nakon prolaska kroz ovakve patnje ,udu1i .aan o/e
23
ste1i o1 da lije-i. ;jegove kosti se onda pokrivaju novi eso a u neki slu-ajevia njeu se
tako2e daje i nova krv.
%rea jedno drugo izvoru+ ?2avoli@ dr/e kandidatovu du.u sve dok on ne nau-i sve njihove
udrosti. 'ijelo to vrijee kandidat le/i ,olestan. %ostoji i jedan otiv koji se -esto ponavlja+ gdje se
radi o jednoj velikoj ptici koja ?le/e .aane@ u granaa Drveta 9vijeta .to je jedna aluzija na ?0vijarnu
3pti-ju+ pri. prev.4 genetsku lozu@ koja je suprotna :eptilsko naslije2u. 9ljede1i izvodi poti-u iz
istra/ivanja koja su o,avljena na terenu i priliko -itanja tog aterijala orao uzeti u o,zir da ovdje
ulazio u jedan svijet -iste si,olike:
S...Kandidat je...nai.ao na golog -ovjeka koji je puhao neke kova-ke ijehove. Gznad
vatre je ,io postavljen jedan kotao ?velik kao pola 5elje@. 7oli -ovjek ga je vidio+
uhvatio ga je jedni ogroni a.icaa+ a novak je iao tek toliko vreena da
poisli SJa sa rtavOS Tovjek u je odsjekao glavu+ isjeckao je na koadi1e
njegovo tijelo i sve skupa stavio u kotao. 6ao je kuhao njegovo tijelo tri godine.
6u su tako2e ,ila i tri nakovnjaP goli -ovjek je kovao kandidatovu glavu na tre1e+ koji
je ,io onaj na koe su naj,olji .aani ,ili iskovani. ...
Kova- je onda izvadio kandidatove kosti iz rijeke u kojoj su one plutale+ sastavio ih
sve skupa+ a onda ih je ponovo prekrio eso...
!n je iskovao njegovu glavu a onda ga nau-io kako da -ita slova koja se u njoj
nalaze. %roijenio je njegove o-iP a to je za.to+ nakon .to se .aanizira+ on vi.e ne
vidi o-ia svog tijela nego on gleda svoji isti-ni o-ia. !n je iz,u.io njegove u.i
i tako ga osposo,io da razuije jezik ,ilja.
C6unguski .aan Gvan 'olko tvrdi da ,udu1i .aan ora se raz,oliti i da se onda
njegovo tijelo raskoada na djeli1e a njegova krv ,ude ispijena od strane zlih duhova.
!ni onda u,ace njegovu glavu u jedan kotao gdje se ona rastopi zajedno sa
odre2eni etalni djeli1ia koji 1e kasnije -initi dio njegove ritualne no.nje.
...%rije nego .to postane .aan+ kandidat ora dugo vreena ,olovatiP onda se du.e
predaka tog .aana skupe oko njega+ u-e ga+ tuku ga+ koadaju njegovo tijelo
no/evia+ itd. 5a vrijee ove operacije ,udu1i .aan ostaje ,e/ivotanP njegovo lice
je plavo+ njegovo srce jedva kuca.
...Jedna /ena iz pleena 6eleut je postala .aanka nakon .to je iala viziju u kojoj
su neki nepoznati ljudi sasjekli njeno tijelo na koadi1e a onda ih kuhali u loncu.
%rea tradiciji altajskih .aana+ duhovi njihovih predaka jedu njihovo eso+ piju
njihovu krv+ rasijecaju njihove tr,uhe itd.
...D Ju/noj 0erici kao i u 0ustraliji ili 9i,iru+ ovo dvoje+ spontani poziv i pohod ka
inicijaciji tako2e uklju-uje jednu isterioznu ,olest ili jedan anje vi.e si,olian ritual
isti-ne srti+ koji je ponekad opisan kao koadanje tijela i o,navljanje organa.
...5ni su otvorili njegovu glavu+ izvadili su iz nje mozak+ o%rali ga i o)novili, da
,i u dali -ist u koji o/e prodrijeti u isterije zlih duhova+ i tajne ,olestiP u njegove
o-i utisnuli su zlatnu pra.inu kako ,i u poja-ali vid toliko da on o/e vidjeti du.u+
,ilo gdje da je ona odlutalaP na vrhove njegovih prstiju utisnuli su nazu,ljene kuke
tako da on o/e lak.e uhvatiti du.u i -vrsto je dr/atiP na kraju su u pro,oli srce
jedno strijelo da ,i ga oek.ali i napravili puni razuijevanja za one koji su
,olesni i koji pate.
...!nda ajstor sti-e ?svjetlost@ ili ?prosvjetljenje@+ .to je jedna misteriozna svjetlost,
koju .aan iznenada osjeti u svo tijelu+ unutar svoje glave, unutar svog ozgaP
jedna neo,ja.njiva svjetlostP to je jedna )lje6tava vatra+ koja u oogu1ava da vidi u
raku+ ,ukvalno i eta#ori-no govore1i+ jer on sada o/e+ -ak i zatvorenih o-iju+
vidjeti u raku i percipirati stvari i nadolaze1e doga2aje koji su skriveni od svih
ostalih...
24
Kandidat sti-e tu isterioznu svjetlost nakon nogo sati -ekanja+ sjede1i na klupi u
svojoj koli,i... kada on to do/ivi po prvi put ?to je isto kao da se ku1a u kojoj se nalazi
iznenada podigneP on vidi daleko ispred se,e+ kroz planine+ upravo kao da se zelja
nalazi na jednoj ogronoj ravnici a njegove o-i ogu doprijeti sve do njenog kraja.
;i.ta ne o/e vi.e ,iti skriveno od njegaP ne sao da on o/e vidjeti stvari koje se
nalaze toliko daleko+ veoa daleko+ on tako2e o/e prona1i du.e+ ukradene du.e+
koje su ili dr/ane negdje do,ro sakrivene u daleki i -udni zeljaa ili su
odvedene gore ili dole u 5elju =rtvih.
...!vo do/ivljavanje unutra6nje svjetlosti koje odre2uje karijeru jednog .aana iz
naroda Gglulik+ poznato je u nogi drugi isti-ni u-enjia. D Dpani.adaa+ ova
Sunutra.nja svjetlostS odre2uje su.tinu jednog atana. D razni tehnikaa Joge+
pogotovo onia koje poti-u iz ,udisti-kih .kola+ svjetlost razli3iti( )oja indicira
uspjeh odre2ene editacije. 9li-no toe+ $ibetanska /njiga Mrtvih+ pridaje veliku
va/nost svjetlosti u kojoj se+ kako se -ini+ kupa du.a uiru1eg -ovjeka u oentu
njegove srti i neposredno nakon njeP -ovjekova ,udu1nost nakon srti+ oslo,o2enje
ili reinkarnacija+ zavisi od -vrsto1e njegovog iz,ora ove ,ezgre.ne svjetlosti.
...jedan od osnovnih eleenata ove isti-ne vizije je skidanje mesa s kostiju...D
svi ovi slu-ajevia svo7enje 3ovjeka na njegov skelet indicira prevazila/enje
-ovjekovog uo,i-ajenog stanja+ odnosno+ njegovo oslo,a2anje od njega.
...8osti %redstavljaju istinski izvor $ivota. 9vo2enje nekoga na njegov skelet
analogno je ponovno vra1anju u aternicu radi potpunog o,navljanja+ odnosno+
onog isti-nog ponovnog ro2enja...6o je jedan izraz volje da se prevazi2e pro#ano
individualno stanje+ i da se ostvari jedna transteporalna perspektiva.
...=itovi o -ovjekovoj o,novi uz poo1 vatre+ kuhanja ili koadanja na njegove
dijelove nastavljaju da proganjaju ljude -ak i izvan duhovnih horizonata .aaniza. ...
=itovi o podla2ivanju uz poo1 koadanja na sastavne dijelove i kuhanja+ prenose se s koljena na
koljeno u si,irsko+ centralo-azijsko i evropsko #olkloru+ a ulogu kova3a -esto igraju Gsus i drugi
sveci. M<liade+ 9haanis+ EUR[N
Titaoc sada o/e iati jednu alo ,olju sliku o onoe .ta se /eljelo predstaviti oni zagonetni
prikazia+ u sislu -udnih zahvata koji se o,avljaju na ne-ijoj glavi+ uklju-uju1i i lupanje -eki-e po
njoj na neko nakovnju. :adi se o Jaanskoj Gnicijaciji+ alkeijskoj transutaciji uz poo1 6ehnika
<kstaze. 9ada o/eo ,olje razujeti i ono .to na je Fulcanelli poku.avao re1i:
;ajja-i utisak iz og ranog djetinjstva L iao sa sedam godina L jedan utisak koji
i je jasno ostao za,ilje/en u eoriji+ ,ile su eocije izazvane u o lado srcu
kad sa ugledao jednu gotsku katedralu. Ja sa oentalno ,io op-injen njoe. &io
sa u jednoj ekstai+ pogo2en divoto+ nesposo,an da se odvoji od te
veli-anstvenosti+ od agije jednog takvog sjaja+ takve jedne veli-ineP takva jedna
intoksikacija usljed ne-ega ,o/anstvenijeg od ljudskog djela.
Gste ove ideje o srti i ponovno ro2enju vrlo lijepo su predstavljene u literaturi na teu alkeije kao
razli-iti procesi ?keijske transutacije@. Kao .to so ranije ve1 naveli:
Da ,i se uva/ili principi heretiza usvojeni od strane 6radicije+ orao razujeti da
su ezoteri-ka u-enja predavana u si,ilinskoj #ori.
9v. Gsak 9irijski nagla.ava da: 9veti 9pisi govore noge stvari
koriste1i rije-i u razli-ito sislu od njihovog orginalnog zna-enja.
%onekad se karakteristike tijela prijenjuju na du.u+ i o,ratno+
karakteristike du.e se pripisuju tijelu. 6i spisi ne prave nikakvo jasno
razgrani-enje. =e2uti+ prosvjetljeni ljudi 1e znati.
25
9ada tako2e o/eo lak.e razujeti i ovaj stari si,ol lu)anje i %rekri$eni( kostiju okru/enih
plaeni jezi-cia koji je upe-atljivo predstavljen na katedrali u 0uchu.
%rije nekoliko godina -itala sa jednu pri-u koja je proovirana u knjizi ,oly Blood, ,oly *rail+ 39veta
Krv+ 9veti 7ral+ pri prev.4 da je Gsus iao /enu i da je to ,ila =arija =agdalena. !dah sa
konzultirala neke svoje prijatelje koji /ive u =arseju u vezi te+ navodno+ ?veoa poznate@ legende. !no
.to sa saznala ,ilo je to da se pri-alo kao je =arija =agdalena do.la u Francusku zajedno sa
grupo drugih oso,a. !na je ,ila u uskoj vezi sa 9veti =aksio+ ali se nikada+ sve do pojave
serije knjiga tipa ,oly Blood, ,oly *rail+ nije satralo da je ona ,ila Gsusova /ena.
!no .to je jasno+ to je da je u E*[I. godini a i nogo prije+ ,ilo poznato to da je Gsus iao /enu+ kao
.to je to predstavljeno u katedrali u 0uchu+ ali to sigurno nije ,ila =arija =agdalena.
5na-i+ sada se postavlja pitanje: tko je to ,ila Gsusova /enaK 6ako2e+ orao se zapitati da li onaj
prikaz sugerira postojanje jedne ?#izi-ke@ /ene+ ili on predstavlja sao jedan proces GnicijacijeK
9 ovi pitanje 1u se poza,aviti u naredno dijelu+ e2uti+ sada i dopustite da podijeli sa vaa
sljede1e otkri1e:
9jetio se da je Leonardo Da Vin-i uro kad je ,oravio kod =argarite i njenog ,rata Francisa %rvog.
9ada 1eo pogledati jedno drugo Da Vin-ijevo djelo: %osljednja Ve-era+ sa odre2eni
odi#ikacijaa.
=nogi .pekuliraju da ova slika predstavlja Gsusa kako ve-era sa svojo ?/eno@ =arijo
=agdaleno+ koja sjedi pored njega. Ja se u svako slu-aju sla/e da je oso,a koja sjedi do Gsusa
o-igledno /enskog pola+ e2uti+ da li je to =arija =agdalenaK Gli je to netko drugiK Gli+ da li je ovo
jedan signal koji ,i tre,ao ukazati na ne.to drugo+ ne.to .to je ,ilo onda poznato a i sada iao o
toe neke nagovje.taje u 5vijezdaa+ u itovia i legendaa+ i u katedrali u 0uchuK
=nogo se pri-alo i .pekuliralo o anoalijaa one dvije ?neo,i-ne ruke@ na ovoj Leonardovoj slici.
Jedna od tih ruku pravi pokret kao da da ne.to sije-e u predjelu vrata /ene koja sjedi do Gsusa. Druga
ruka ni-e odah iza -ovjeka koji sjedi sa /enine desne strane i u njoj se nalazi no/. Dkoliko koristio
ruku s ti no/e+ ruku koja kao da ne.to sije-e u predjelu /eninog vrata+ Gsusovu desnu ruku+ njegovo
-elo i dlan njegove lijeve ruke kao ?to-ke+@ onda ovdje iao to-nu strukturu sazvije/2a Kasiopeja+
K0! D !7L<D0LD.
26
Kasiopeja je jedno vrlo lijepo sazvije/2e na kraju galaksije =lje-nog %uta i ona je u vezi s ne-i .to je
poznato kao 'erejova 'orodica -avije!9a. !na se nalazi u zodia-ko znaku !vna gdje o/eo
na1i zvijezde -hedir+ ?7rudi+@ 3zvijezda na Gsusovo -elu4+ C#ckbah+ 3koljeno4 ?Dstoli-ena+@ 3zvijezda
na ruci koja kao da Ane.to re/eB u visini vrata /ene koja sjedi do Gsusa4+ i Dat al6C#rsa+ ?6he 9eated.@
Kinezi su nazivali Kasiopeju /o $ao#+ ili ?prolaz.@ ;eki su vidjeli u toj konstelaciji o,lik jednog klj#2a.
0rapska iena glavnih zvijezda Kasiopeje daju na neke nagovje.taje o ezoteri-ko zna-enju ove
konstelacije+ tako e2u njia iao: ?grudi+@3schedir-sederK4 ?ruka+@ ?kailja gr,a+@ ?koljeno+@ i
?lakat+@ .to sve spada u si,ole koje nalazio u nogi ezoteri-ki djelia. 0rapi su nazivali cijelu
ovu konstelaciju cedrovo 0seder4 drvo. D raniji vreenia 0rapi su satrali da je ova kostelacija
,ila ?velika ruka urljana kano+@ a najsjajnije zvijezde su ,ile vrhovi njenih prstiju.
9toga na o/e ,iti razuljivo i to za.to je Da Vinci koristio ?ruke@ kako ,i na pokazao ?ruku.@
!vdje se zaista radi se o jedno veli-anstveno izra/avanju oni 5eleni jezikoO
;egdje u nove,ru+ sredino no1i+ Kasiopeju o/eo vidjeti direkto iznad na.ih
glava na ne,u kao sazvije/2e u o,liku znaka ^.... %roatra1i koji su okrenuti prea
sjeveru+ tao ogu vidjeti zvijezdu po ienu S'aph+S .to zna-i dlan+ sa desne strane
Kasiopejinog o,rnutog ?^@.
Gnteresantno je to .to ovdje iao Spal 3dlan4 rukeS i Spal3inu4 granu+S lociranu kod Gsusove ruke sa
dlanom okrenuti prea goreK Tudno je to .to se za Kasiopeju uvijek ka/e da je ona jedno So,rnuto
^ ujesto vi.e o-iglednog = L da li je ovo jedan poku.aj da se ?sakrije@ ova vezaK
<. ^. &ullinger je jo. EIUF. godine pisao o Kasiopeji:
5atvorenik oslo,o2en+ i sada se priprea za svog =u/a+ 9pasitelja.
D poslednje poglavlju so vidjeli ovu /enu svezanu 30ndroeda4P ovdje vidio ovu
istu /enu oslo,o2enu i ustoli-enu.
DLD7Y &<b ka/e da je njeno arapsko ie <l 9eder+ .to zna-i L oslo,o2en.
!vo+ naravno+ daje jedno novo zna-enje onoj zvijezdi koja je stavljena na Gsusovo -eloO
D zodijaku Denderah 3egipatsko4 njeno ie je 9et+ .to zna-i postavljena je kao
Kraljica. 0L&D=05<: ka/e da je ova konstelacija u davna vreena ,ila nazvana Sk4i
sjaja.S Tini se da je to na2enje rije2i /asio"eja, #stoli2ena, "rekrasna. ;jeno ie na
arapsko je :uch,a+ ustoli-ena. Gsto to zna-enje ia i kaldejsko ie+ 9at al cursa. D
toj konstelaciji se nalazi ** zvijezda+ od kojih je pet F-1e agnitude+ pet [-te+ itd.
!va prekrasna konstelacija svakog dana prolazi vertikalno iznad Velike &ritanije+ i
lako je prepoznatljiva po svojih pet najsjajnijih zvijezda+ koje #oriraju nepravilan znak
S^.S !vo sazvije/2e sadr/i jednu ,inarnu zvijezdu+ jednu trostruku zvijezdu+ jednu
duplu+ jednu -etvorostruku i veliki ,roj ne,ula. 6ycho &rahe je E*H(. godine u ovo
sazvije/2u otkrio u saoj ,lizini zvijezde k 3ispod naslona za ruku AstoliceB4 jednu novu
27
zvijezdu+ koja je svijetlila nogo ja-e nego Venera. !na se ogla vidjeti toko skoro
dvije a onda je iznenada nestala E*H[.-te godine.
;ajsjajnija zvijezda+ 3na lijevoj AdojciB4+ nazvana je 9chedir 3Ye,rejski4+ .to zna-i -
oslo,o2en. 9ljede1a+ , 3na vrhu AstoliceB4+ tako2e nosi he,rejsko ie - 'aph+ .to zna-i
L granaP ovo o-igledno ia veze sa po,jedni-ko gran-ico koju ona dr/i u svojoj
ruci. !na zaista izgleda veoa ushi1eno+ i kao da se sprea za ne.to. ;jene ruke+
nisu vi6e svezane+ one su zaposlene ti akto uljep.avanja. 9vojo desno ruko
ona ure2uje svoju odoru+ a sa lijevo+ kosu. !na sjedi iznad 0rkti-kog Kruga+ i odah
do kralja Ke#eja. 6o je S;evjesta+ Jagnjetova /ena+ ne,eski grad+ novi Jerusali.S
Jedan drugi izvor na ka/e:
SGe te zvijezde dolazi od one slike tih zvijezda koju su stvorili 0rapi a ona se dosta
razlikuje od gr-kog koncepta ove konstelacije.+S o,ja.njava 6eske. SDprkos toe+
njeno ara%sko ime je u,a-eno u gr-ki koncept kasiopeje prije nekih [)) godina.S
Kasiopeja je vidljiva toko cijele no1i i cijele godine+ ne uzdi/e se+ niti zalazi+ nego ,eskona-no kru/i
oko na.e zvijezde 9jevernja-e M%olarisN.
%rea ovi podacia+ u,acivanje arapskih iena dogodilo se upravo u vrijee izgradnje katedrale u
0uchu. Da li je ovo ,io jedan najeran poku.aj da na se po.alje neki signalK
Litvanci ozna-avaju zvijezde Kasiopeje kao ?Jaha-@+ >Justandis > ili >posuda za hranu> L dojka"grudiK -
ili >0,akukas+> A5vijezda> i >=arijina zvijezda>.
9ir John :hys je pisao o Kasiopeji:
=orao potra/iti poo1 kako ,i ogli da odredio ;J<;! veli-anstvo a da
iz,jegneo sve varke koje se nalaze u sintaksi vel.kog jezika. 9ao dva /enska
iena i to sugeriraju na jedan prikladan na-in: Jedno je 6ynghed+ Asud,ina ili sre1a+B
a drugo je Don+ ajka nekih najne,uloznijih entiteta iz keltske literature.
7wydion+ ,ard i veliki -aro,njak+ i kova- 7o#annont+ njegov ,rat+ satrani su sinovia
DonaP i tako+ u slu-aju 0rianrhod-e+ Donove k1eri+ ajke od Glew+ i vlasnika zaka
'aer 0rianrhod na orskoj o,ali+ nedaleko od pretpovijesnih huki Dinasa Dinlle...
D irskoj legendi+ Don-u nalazio u irsko o,liku njenog iena Danu ili Donu+ genitiv
je Danaan ili Donaan+ i ona je tu uvijek saa+ stilizirana kao &o/anstvo. %o njoj su
velike itske li-nosti iz irskih legendi ,ile nazivane 6uatha De Danaan+ ili A&oginja
%leena Danu+B a ponekad Fir Dea+ ili A&o/anski Ljudi.B
%osljednja #aza vel.ke povijesti Don-e sastoji se od njenog prevo2enja na ne,o+ gdje
,i konstelacija Kasiopeja tre,ala sa-injavati Glys Don+ ili Don-in Dvor.M*N
Da li je ova suradnja sa Kasiopejo istinska poruka takozvanog Da Vincijevog KodaK
%: 3L4 `eljela ,i znati odakle poti-u asoniK
!: !zirijanci.
%: 3L4 =o/ete li na re1i kada su asoni #orirani kao dru.tvoK
!: *RFF p.n.e.
%: 3L4 Da li je #reeasonsvo koje se danas prakticira isto kao onda
!: FF-1i stupanj+ da.
%: 3L4 5na-i+ postoji jedna kontinuirana tradicija koja traje preko H tisu1a godinaK
!: Da.
%: 3L4 Da li ta organizacija planira preuzeti vlast nad svijetoK
!: ;e ,a..
%: 3L4 Jto je njihov ciljK
!: ;adzornici statusa kvorua.
28
%: 3L4 Jta je kvoruK
!: !rganizacija sa du,lji znanje. %otpuno tajna za va.u vrstu+ jo. uvijek. Veoa
va/na u vezi s va.o ,udu1no.1u.
%: 3L4 ;a koji na-inK
!: %rojene.
%: 3L4 =o/ete li ,iti alo odre2enijiK Da li se radi o projenaa na naa oso,noK
!: Djeloi-no.
%: 3L4 %rojene na 5eljiK
!: 6ako2e.
%: 3L4 Kakva je veza ize2u tog kvorua i KasiopejacaK
!: !ni redovno kouniciraju s naa.
%: 3L4 Da li oni to -ine znaju1i da ste vi Kasiopejci ili oni to -ine razi.ljaju1i...
!: Da.
%: 3L4 Da li postoji jedna stalna veza ize2u Kasiopejaca i tog kvorua toko svih tih
tisu1a godinaK
!: Ve1 neko vrijee+ onako kako ga vi jerite.
%: 9ada su se svi ovi oderni tragaoci za 7ralo zapalili porodico 9inclair i
:osslyn-sko Kapelo+ koju je navodno izgradio neki asonski ajstor+ tao se
nalaze crte/i na kojia je predstavljeno /ito+ kukuruz+ ,iljka aloe vera. 6o za njih
predstavlja dokaz da je %rinc Yenry the ;avigator i svi 6eplari i sve to...
!: 7lupostiO
%: %a do,ro onda+ kako o,jasniti te crte/e u :osslyn 'hapelK
!: %osjetioci da+ ali =asonski red je isprepleten sa jedni prastari esenski redo+
koji poti-e iz starog <gipta+ #orirani na osnovu tajnih znanja uskladi.tenih u
teeljia 9#inge+ koje su tao ostavili pre/ivjeli ?0tlanti2ani@.M...N
%: 3L4 :adoznala sa u vezi onoga .to naziva AJkotsko %itanjeB. 5a.to+ uvijek kad
po-ne pratiti dokuente u vezi neke konspiracije+ uvijek se pojavljuje odre2ena
veza sa Jkotsko i JkotiaK
!: S'eltic+S .ta to zna-iK
%: 3L4 %a rije- ?kiltS dolazi od ?keltski@+ ali se -ini da niko ne zna odakle oni poti-u...
kao da su se odjedno pojavili na zelji+ da tako ka/e.
!: Dpravo takoO
%: 3:'4 Da li to zna-i Sratni-ka rasaKS
!: 0ko va se svi2aO =i iao jednu usku vezu sa ?9jeverni ;arodia@. 5a.toK
5ato .to so ,ili u jedno stalno+ direktno kontaktu s njia na Kanteku+ prije
nego .to su ,ili ?pre,a-eni@ na 5elju...M...N
%: 3L4 :ekli ste da ste ,ili u stalno kontaktu sa Kantekijancia na Kanteku+ prije
nego .to su oni ,ili pre,a-eni na 5elju+ prije I)))) godina+ ili tu negdje. ... kad ste
,ili u kontaktu s njia+ kakva je ,ila priroda tog kontaktaK
!: !,razovna. M...N
%: 3L4 !kay+ sada na po-etak. Da li je kvoru sastavljen od ljudi koji su ,ili alkei-ari+
koji trenutno posjeduju jednu supstancu koja se naziva ?eliksir /ivota@ a koju David
Yudson zove Sonoatosko zlatoKS
!: G nogo nogo vi.eO =onoatosko zlato je ovdje jedna ,ezna-ajna stvar. 5a.to
slije1ete s puta koncentriraju1i se sao na to. 6o ,i ,ilo isto kad ,i posvetili svu svoju
pa/nju -injenici da &aten o/e letjetiO Da li je to jedina ,itna stvar koju on radi u
cijeloj toj pri-iK Je liK M...N
!: <vo ne.to .to 1e vas o/da .okirati... jednog dana+ u [-to denzitetu+ isija va.ih
potoaka ,it 1e da nastave sa tradicijo i zadatko za-injanja univerzua F-1eg
denziteta+ kad vi jedno ,udete iali adekvatno znanjeOOO M...N
%: !kay+ u ovoj knjizi ka/e: Diodorus 9iculus+ pi.u1i u E-vo stolje1u+ p.n.e. navodi da
su ?Yiper,orejci slali u 9kitiju odre2ene darove koji su ,ili upakirani u slau od /ita+ a
tao su oni ,ili preuziani od strane susjednih naroda+ te su na kraju zavr.avali na
Jadranu.
29
!d tao+ oni su i.li prea jugu i prvi 7rci koji su ih priali ,ili su Dodonejci.
;astavljaju1i dalje prea jugu+ oni su dostizali do =alijskog zaljeva+ prelazili su do
<u,eje te ,ili prenoseni iz grada u grad+ sve do Karista.
!nda su ih Karistejci+ preska-u1i 0ndros+ prenosili do 6enosa+ a ovi do Delosa. 6ako
su te stvari+ kako ka/u+ stizale do Delosa u dana.nja vreena.@ 5na-i+ jo. od drevnih
vreena postojala je jedna hiper,orejska praksa da .alju svete darove na otok Delos.
!tok Delos je+ navodno+ ,ilo jesto gdje se rodio %hoe,us 0pollo+ -ija ajka je ,ila
Ljeto. !n se+ navodno+ rodio na planini =t. 'ynthus. 6o je vrlo interesantna stvar. 6o je
u suprotnosti sa ukorijenjeni gledi.te da se tok kulture odvijao od =editerana
prea 9jeveru i da je civilizacija zapo-ela na &lisko Gstoku. !vo iplicira da se tok
kulture odvijao sa sjevera prea jugu.
Jta su ti stari Yiper,orejci slali na otok DelosK
!: Listove koji su iali na se,i kripti-ne kodove.
%: Kakva je ,ila veza ize2u Yiper,orejaca+ uklju-uju1i ,ritanske Kelte i ljudi sa
DelosaK
!: 9jeverni narodi su ,ili odgovorni za civiliziranje editeranskih"jadranskih ljudi uz
poo1 inkodiranih tajni koje su ,ile sadr/ane unutar superiornijeg van-zealjski
,aziranog genetskog sklopa. 6a vrsta prakse o kojoj pri-ate ,ila je ,io jedan ulti-
trans-generacijski o,i-aj. M...N
%: Do,ro+ ia ovu knjigu koja se zove S0rktos.S MJoscelyn 7odwinN !n ovdje ka/e
ne.to sli-no onoe .to ste i vi jedno rekli. !n ka/e: SVaa je zna-ajno to .to je+
kako se -ini+ prosvjetljenje stizalo sa sjevera+ .to je u suprotnosti sa op1i
u,je2enje da je 5elja naseljavana i da se kultura kretala od juga ka sjeveru. 9kiti
su jedna od najstarijih nacijaP Kinezi su nastali od njih. 0tlanti2ani+ koji su stariji od
<gip1ana+ tako2e su njihovi potoci.S
:ekli ste da se civilizacijski uticaj kretao od sjevera prea jugu. ;aravno+ svi
standarni tekstovi iz povijesti tvrde da se civilizacija kretala od juga ka sjeveru+
po-inju1i u =ezopotaiji. 9ada akoC
!: !kay+ sao jedan inut. =isliti da je =ezopotaija po-etak+ isto je .to i isliti da
se po-etak nalazi u E(-to poglavlju.
%: 5na toO %ro,le je: na1i -injenice. 9vuda tra/i i prekopava+ na2e ne.to
alo tu i tao+ ali &o/e dragi+ kao da ni.ta nije opstalo...
!: Tinjenice iaju ograni-en rok trajanjaO
%: Dpravo takoO %ro,le je u toe .to oni iaju arheolo.ke nalaze huanoidnih
tipova koji su stari ize2u E)) i ()) ))) godina+ pa -ak i vi.e+ e2uti ne postoje
dokazi koji potvr2uju da je i oderni -ovjek toliko star. 5a.to je to takoK Da li oni to
tra/e na pogre.ni jestiaK
!: 0rheolo.ki uzorci Apre/ivljavajuB puko sre1o.
%: Do,ro+ sretni su .to su uop1e i.ta i prona.li. Ko zna+ -ak i ako na2u neki vrlo star
uzorak odernog -ovjeka+ oni u to ionako ne1e povjerovati L oni 1e to nazvati L
?anoalija@O %!96!J< arti#akti+ i to V<!=0 stari+ koji dokazuju prisustvo odernog
-ovjeka+ dok se ovi sao sva2aju oko njih.
!: Da.
%: !ni ih ignoriraju. =e2uti+ za vrijee kada su ;eandertalci ,ili na 5elji+ da li je
istovreeno tu ,io i oderni tip -ovjekaK
!: Da. !si .to je oderni tip -ovjeka ,io onda druga-iji.
%: ;a koji na-inK
!: D;0 i psiho"elektri-ne #rekvencije.
%: Da li to zna-i da je njihov #izi-ki izgled ,io druga-iji od onog .to i danas
podrazuijevao pod oderni -ovjekoK
!: :adijantnost.
%: ;a .to islite pod ti - SradijantnostKS
!: Vi 1ete to ve1 saznatiO
%: !h+ to je interesantno. %a+ postoje legende da su 9jeverni ;arodi iali ?svjetlost@ u
svoji venaa. 6o je jedno vrlo staro vjerovanje. Da li ste na to isliliK
!: =o/da.
30
Da li su znanja 8voruma L predstavnika Don-inog Dvora+ L prenesena do =argarite od ;avare od
strane Leonarda+ koji je uro za vrijee svog ,oravka u njenoj ku1iP =argarite+ ro2ake =argarete od
0ustrije+ sponzora katedrale u 0uchu i pokrovitelja :a,elais-a+ za kojeg je Fulcanelli tvrdio da je ,io
adeptK
!vdje se pred naa nalazi jedna velika isterija.
9ada i dopustite da ovdje uklju-i jedno nedavno pitanje od strane jednog -lana Jkole 8uantu
Future i oj odgovor koji ,aca alo vi.e svjetla na poja Crne 9jevice:
Tita knjigu Fenoen Fulcanelli+ koju je napisao Kenneth :ayner Johnson. ;ije lo.a.
!n je+ dodu.e+ progutao egipatski aac zajedno sa udico+ #lakso i olovo.
=e2uti+ da se vrati na teuC !n ovdje ukazuje na [ ,oje koje se spoinju u
neki alkei-arski tekstovia koji poti-u iz srednjeg vijeka. 6e [ ,oje su zlatna
3/uta4+ crvena+ crna+ i ,ijela. Dpravo ove ,oje neka aeri-ka indijanska pleena kao
.to su ;avajo+ Yopi i Lakota koriste kako ,i predstavili [ sjera ili [ o1i"sile+ u
njihovi cereonijaa. 6o je donekle velika ?koincidencija@. 6o ene oso,no navodi
na pitanje+ .to ove [ ,oje stvarno predstavljajuKS
!ve -etiri ,oje i -etiri sjera su nesunjivo ili ezoteri-ki paravani ili izvitopereni ostaci arhai-nih
nau-nih saznanja. D onoe .to 1u sada re1i vjeruje da 1ete na1i neke naznake nu-nih otkri1a koja
le/e iza ovog koncepta.
9u#i-jia je priroda poznata kao SVrhovni &arzakhS ili S&o/ji Dah.S
0l->0ra,i poredi taj &o/ji Dah sa ljudski daho kako ,i napravio analogiju sa proceso stvaranja.
9vaka karakteristika daha postaje po-etna to-ka za o,ja.njavanje jedne dienzije veze ize2u &oga
i kreacije. Dah je para+ oslo,a2a grudi napregnutosti+ a nosi i rije-i.
!vdje 1u orati u,aciti jedan navod Kasiopejaca:
%: 3L4 Do,ro+ idu1e logi-no pitanje ,i ,ilo: odakle takozvani ?seksualni centar@ crpi
9V!JD energijuK
!: S9eksualni centar se nalazi u direktno kontaktu sa H-i denziteto u svo
/ensko o,liku stvarala-ke isli - S6e,e+ Ja Voli.S ?GzdisajS 3od4 ?&oga@+ kao
oslo,a2anje od konstrikcije. %ulsiranje. ;esta,ilni gravitacijski valovi.
6aj &o/ji dah je jedan !,lak koji postaje S&o/ja Gena+S ili 90V %otencijal za &GV96V!V0;J< 3ili ;e-
,ivstvovanje4 L Movdje o/eo koristiti i pojove: &itak i ;e,itak+ pri. prev.N i koji rezultira u jednoj
vanjskoj ani#estaciji njihovih oso,ina. 6aj dah je nosilac &o/jih rije-i. S=ogu1e 9tvariS su ,eskona-ne.
9haykh o,ja.njava uzajanu lju,av koja postoji ize2u &oga i Kreacije pojovia slu.anja i gledanja
3audicije i vizije4. &o/ja lju,av poti-e iz ;jegove vizije svih ogu1nosti unutar njega saog. 6a
,eskrajna ogu1nost da se %!96!JG je ona S9krivena :iznica za koju ,i !n /elio da ,ude svia
znana.S
Lju,av Kreacije prea &ogu izdvaja se iz -uvstva &o/je Koande: S%!960;G"6<OS koja osigurava
egzistenciju. 9vako stvorenje"stvar koja egzistira je onda identi-na sa rije-ju ?%!960;GO $$$$$$S
Jedna od karakteristika tog Lju,avnika"ce je da Di.e jer se u to disanju nalazi sav u/itak kojeg se
tra/ilo. 6aj Dah poti-e iz jednog K!:GJ<;0+ .to je Lju,av za stvorenja kojia se &og /eli predstaviti+
tako da ga oni ogu znati.
6ako+ odatle je postao !,lak.
6aj !,lak je jedna supstanca 9veira+ tako da on pria sve o,like+ duhove i prirode 9veiraP to je
jedna posuda ad in#initu.
31
9tvari koje postoje L ili rije-i L po-ele su egzistirati kroz taj Dah.
&o/ji dah je ;jegovo nicanje iz nevidljivog i ani#estacija vidljivog.
G,n al->0ra,i diskutira taj &o/ji Dah kako ,i deonstrirao otiv koji stoji iza stvaranja 9veira i
energetske sile koja podsti-e stalne trans#oracije u 9veiru. !va analogija &o/jeg Daha sa ljudski
daho pru/a jednu dalekose/nu ilustraciju cijele ove eta#izike i kosologije.
6ako+ zaislite ?&oga@ kao jednog velikog 0ndrogena iz H-og denziteta.
5aislite onaj Dah kao jednu ujedinjenu isaonu o,last R-tog denziteta. 9av potencijal da se ,ude ili
ne ,ude+ postoji tao u svo -isto stanju+ kao Son@ ili ?o##+S uklju-eno ili isklju-eno+ pozitivno ili
negativno+ !%9 ili !%D polariteti+ itd. 6o je ne.to kao ono Dirakovo ?ore@.
!;D0 sti/eo do ona T<6G:G <L<=<;60 koji predstavljaju idu1i nivo ani#estacije.
'rno - 5elja - tijelo"kola - suho1a
'rveno - vatra - eocije"konj - toplina
&ijelo - voda - intelekt"voza- - vla/nost
5latno"`uto - 5rak - du.a"gospodar - hladno1a
!vo su najkarakteristi-nije oso,ine prirode+ ?-etiri prirode@+ tj. toplina+ hladno1a+ vla/nost+ suho1a.
!vdje prije1ujeo da su dvije od njih aktivne a dvije receptivne 3prije-ive+ pri. prev.4. 6oplina je
aktivna a njen e#ekat se o-ituje kao suho1a+ dok je hladno1a aktivna i o-ituje svoju aktivnost kao
vla/nost.
Drugi rije-ia+ 6oplina je K!:GJ<; suho1e a Yladno1a Korijen vla/nosti.
6oplina i Yladno1a+ i Vla/nost i 9uho1a stoje u e2uso,noj suprotnosti.
=e2uti+ Vla/nost nije o,avezno askulinske ili #eininske prirodeP ili pozitivna ili negativna+ niti je
Yladno1a o,avezno askulinske ili #eininske prirode ili pozitivna ili negativna+ a evo i za.to:
9ve Tetiri prirode su receptivne ili prije-ive u odnosu na &o/ansku zapovijed+ ili Dniverzalnu 9vijest+
tako se one u relativno sislu ogu uzeti kao priarne ani#estacije jedne Stre1e stvariS+ da tako
ka/eo. 9haykh dijeli stvari na tri vrste: one koje postoje po saia se,i+ one koje postoje kroz
druge+ i one koje niti postoje niti ne postoje. !va S6re1a stvarS je kao ogledalo. !gledalo nije ni original
niti njegov odra/aj+ nego je =<DGJ.
Korijen rije-i iz kojeg je izvedena rije- koja na arapsko ozna-ava @prirodu@ 3tabi a i tab4 zna-i
Sosigurati sa utisko+ ipresionirati+ ozna-iti sa /igo ili pose,ni karakteristikaa.S !datle+
S%rirodaS ozna-ava krajnji z,roj svih pose,nih detalja koji su utusnuti u ne.to+ tj. karakteristike stvari+
karakter+ teperaent+ ili konstituciju.
:ije- tabi a aludira na /ensku stranu u.ko"/ensko+ aktivno"pasivno+ ili jang"jin odnosa. 7ovoriti o tabi
a podrazuijeva poinjanje ne sao SotiskaS+ nego tako2e i podru-ja"realiteta koji je napravio taj
otisak. 6ako+ ta rije- na sugerira pasivnost ka jednoj aktivnosti iz jednog drugog podru-ja postojanja.
Gako se na %rirodu prvenstveno gleda kao na pasivnu+ kroz nju se ani#estiraju o,oje+ i aktivno i
pasivno+ jer vi.i princip koji djeluje na %rirodu posjeduje u se,i o,e ove dienzije+ aktivnu i pasivnu.
Drugi rje-ia+ iako je %riroda receptivna za ono .to usa2uje o,like u nju+ ti o,lici ili #ore koje su u
nju usa2ene ogu ,iti aktivni ili pasivni+ /enski ili u.ki+ jang ili jin.
9 jedne to-ke gledi.ta %riroda je taa+ jer ono .to djeluje na nju je spirit"duh a on je od svjetlosti. 9
druge strane+ %riroda je tako2e+ u svo korijenu+ od svjetlosti+ jer u drugo slu-aju ona ne ,i ogla
izra/avati svoje karakteristike. Gstinska taa+ - ne-postojanje 3ili L ne,itak+ pri. prev.4 je sao jedna
isao koja se ne percipira niti se percepcija o/e kroz nju odvijati.
32
6ako+ iako se %riroda o/e nazvati tao u odnosu na duh koji u,rizgava u nju /ivot+ ona je tako2e i
svjetlost u odnosu na apsolutno ni.ta.
Kada zaislio %rirodu kao ne.to .to je pasivno za posljedice djelovanja &o/anskih Gena+ onda je
ona sinoni za onaj !,lak.
Gsto kao .to se &o/ji Dah ani#estira kroz slova i rije-i koji se o,likuju unutar njega+ tako se i %riroda
javlja uz sau poo1 tih njihovih e#ekata na razni nivoia sveira. %o saoj se,i+ ona ostaje
zauvijek nevidljiva.
!nda+ uzio u o,zir ovo:
6ajna vatra L %eti <leenat - je svijest"svjesnost iskovana u !REME*: jer vrijee sadr/i u se,i ona
druga [ eleenta.
Ja pretpostavlja da su ova Tetiri <leenta u e2uvreenu tako2e postala poznata kao STetiri
%ravca@ i Tetiri &oje itd.+ kao jedan na-in da se predo-i njihova direktna veza sa %rirodo.
9ada je na naa to da poku.ao da de.i#rirao kakva su ta prastara nau-na saznanja o saoj
%rirodi Kreacije stvarno ,ila. 6o je ujedno i projekat na.e grupe ;uantum Future.
6oko poslednje tri godine i so napravili odre2eni napredak u poku.aju da otkrijeo .to to -ini ovu
na.u realnost toliko tvrdo i kako se -ovje-anstvo uklapa u sve to. Do,ar dio toga je -ista nauka L
#izika i ateatika L e2uti ne1u va davati sada #orule ili kodove za kopjuterske siulacije+
nego 1u to poku.ati o,jasniti jednostavni pojovia.
Tini se da je na. univerzu sazdan od aterije"energije i svijesti. 6o su /enski"pasivni i u.ki"aktivni
principi velikog Kozi-kog 0ndrogena.
=aterija"energija+ kako se -ini+ saa po se,i ?te/i@ ka jedno kaoti-no stanju.
=aterija"energija saa po se,i nea nikakav koncept ?kreacije"stvaranja@ ili ?organizacije@. 9vijest L
aktivni ?u.ki@ princip - je ta koja ra2a ove koncepte i svojo interakcijo sa aterijo gura ovaj
univerzu prea kaosu i raspadu ili prea redu i stvaranju.
6aj #enoen se o/e ateati-ki odelirati i siulirati na kopjuteru koriste1i Doga2ajno
Dnaprije2enu Kvantnu 6eoriju 3<vent <nhanced 8uantu 6heory <<864. Da li <<86 istinski
predstavlja interakciju svijesti i aterije L i to neznao. =e2uti+ postoje .anse da predstavlja zato
.to se -ini da ona prili-no to-no predstavlja #izi-ke #enoene+ ,olje nego o,i-na ortodoksna kvantna
ehanika ili njene konkurentne teorije. 3&ohova ehanika+ 7:^ itd.4
!no .to saznajeo iz <<86 o/e se jednostavni pojovia opisati ovako:
Dozvolite da nazoveo ovaj na. aterijalni univerzu - SsisteS. 5a taj siste je jedno odre2eno+
karakteristi-no ?stanje@. :adi prakti-nosti+ predstavit 1eo stanje tog sistea kao to-ku na jedno
disku. 'entralna to-ka na to disku+ njegovo porijeklo+ predstavlja jedno stanje kaosa. =i to tako2e
o/eo ozna-iti kao S&eskrajni %otencijalS 3Velika =ajka - %riroda4. 6o-ke na ivicaa diska
predstavljaju ?-ista stanja@ ,i1a+ tj. stanja sa S-isti+ nepou1eni+ znanjeS. Gze2u njih nalaze se
ije.ana stanja. Jto je jedno stanje ,li/e ivici diska+ to je ono -i.1e i AorganiziranijeB.
9ada zaislio jednog ?proatra-a@ sa strane+ jednu ?jedinku svijesti@ koja ia neku predstavu L
o/da ispravnu+ o/da pogre.nu ili ,ilo .to ize2u toga L o ?stvarno stanju@ ovoga sistea i ona
tako posatra taj siste sa ti svoji ?vjerovanje@ o stanju u koe se on nalazi. !pservacija+
ukoliko je ona produ/ena+ uzrokuje to da stanje ovog sistea Ssko-iS. D to sislu+ vi 96V0:;!
?stvarate va.u vlastitu realnost@ ali se vrag+ kao i uvijek+ nalazi u detaljia.
6i detalji su u toe .to rezultiraju1e stanje tog sistea kojeg se proatra o/e ,iti jo. -i.1e+ ili
kaoti-nije+ ovisno od ?pravca@ u koje se onaj skok odvije. 6aj pravac u koe se skok desio ovisi od
toga koliko je ta opservacija o,jektivna+ odnosno+ L koliko je ona ,lizu stvarno+ aktualno stanju.
33
%rea <<86 ukoliko su o-ekivanja proatra-a ,lizu stvarno stanju sistea+ u sisteu 1e se
dogoditi jedan skok+ nogo -e.1e+ nego .to ne1e+ u jedno organiiranije, anje kaoti-no stanje.
0ko je+ u drugu ruku+ o-ekivanje proatra-a ,lizu negacije aktualnog stanja 3to je u slu-aju ukoliko su
vjerovanja proatra-a ,li/a onoe .to je la/no nego onoe .to je istinsko u vezi tog 0K6D0L;!7
stanja+ ili L o,jektivne realnosti4+ onda 1e to stanje sistea+ tipi-no+ sko-iti u jedno stanje koje je
kaoti-nije i anje organizirano. G ne sao to+ po pravilu 1e tre,ati i nogo vi.e vreena da se ostvari
jedan takav skok.
Drugi rije-ia+ ukoliko je proatra-evo znanje o stvarno stanju ,lizu istine+ onda upravo taj akt
opservacije i veri#ikacije ,rzo uzrokuje jedan skok i rezultiraju1e stanje je nogo organiziranije.
Dkoliko je proatra-evo znanje o stvarno stanju pogre.no+ onda 1e tre,ati nogo vreena da ,i se
ostvarila ,ilo kakva projena u stanju sistea+ a rezultiraju1e stanje 1e ,iti jo. kaoti-nije.
!no .to ovo zna-i je to da se iz kaosa o/e uspostaviti red proatranje ili vi2enje kaosa onakvi
kakvi on J<96<+ a ne uz poo1 pretvaranja da je ?sve u redu@.
Dkratko+ svatko tko ?vjeruje@ u ogu1nost da se ?stvori jedna realnost@ koja je druga-ija od one koja
J<96<+ sao poja-ava kaos i entropiju. Dkoliko se va.a vjerovanja nalaze u suprotnosti sa istino+
,ez o,zira na to koliko jako vi u njih vjerujete+ vi u su.tini dolazite u kon#likt s oni kako ovaj
Dniverzu vidi saog se,e i ogu vas uvjeriti+ iz tog konteksta+ na kraju sigurno ne1ete iza1i kao
po,jednikO 9ao 1ete na sae se,e prizvati destrukciju kao i na sve one koji se zajedno s vaa
upuste u tu pustolovinu Agledanja niz ovaj univerzuB.
9 druge strane+ ukoliko ste u stanju vidjeti ovaj Dniverzu onako kako on vidi saog se,e+ o,jektivno+
,ez treptanja i sa prihva1anje+ onda postajete vi.e ?uskla2eni@ sa 9tvarala-ko energijo ovog
univerzua i va.a vlastita svijest postaje vodi- ili transduktor reda. Va.a energija opservacije+
,ezuvjetno dana+ o/e uspostaviti red iz kaosa+ i o/e stvoriti jedan ,eskona-an potencijal.
!vo .to sa ovdje opisala anje vi.e nau-ni pojovia+ izra/eno je i u ovoj staroj pri-i pod
ieno - Vjen-anje 9ir-a 7avejna i Dae :egnele.
J<D;!= V:L!+ V:L! D0V;!+ %:GJ< =;!7! LJ<60+ jedan keltski Vel.anin+ -iji su preci poticali
jo. od Yoerove anti-ke 6roje+ gdje su se ,orili protiv 7rka 0gaenonaP taj keltski Vel.anin uspio se
i postao prvi kralj %endragon nad kraljevia Velsa+ Kornvala+ =anksa+ Jkotske+ &ritanije i Grske: 0rtur+
u je ,ilo ie+ nazvan prea ,oginji 0rteidi+ ro2en od devetostruke &oginje =ora+ i iz,a-en na
o,alu na deveto valu+ na zelju+ pred noge =erlinove.
Kralj 0rtur+ koji jo. uvijek po-iva iza dolina 0velona+ ,io je onda %endragon sa E*) vitezova okruglog
stola. Vitezova koji su u ta vreena predstavljali hra,rost+ u-tivost+ dare/ljivost i vjernost u njihovo
svijetu. !va pri-a po-inje kada je kralj 0rtur ,io u lovu. 6ako je on sa svojo veliko strijelo ranio
jednog prekrasnog ,ijelog jelena+ i kao .to to svi lovce rade+ -ak i ovih dana+ 0rtur je pratio tog jelena
du,oko du,oko u .uu+ sve do jedne ale poljane zasjenjene od strane osanaest velikih hrastova
-ija je kora ,ila protkana ielo.
!djedno+ ispred kralja 0rtura isprije-io se jedan ogroni+ gigantski vitez odjeven u svijetli+ zeleni
oklop. S!+ tko se to usu2uje da lovi jelene u ojoj .uiKOS
SJa sa kralj 0rtur+ %endragon ove zelje i ovo je oja .ua.S
S0rture+ ti nisi oj kralj %endragon. !va prastara .ua je oj zavi-aj+ oje kraljevstvo+ i ja sa kralj
ove .ue a po staro zakonu+ krivolovstvo se ovdje ka/njava odsijecanje glaveOS 5eleni vitez je
po-eo izvla-iti svoj .iroki a- iz korica.
Kralj 0rtur+ odjeven za lov+ ,ez oklopa za ,or,u+ ,io je sprean jedino uspraviti se sa vite.ko
hra,ro.1u. S5eleni vite/e+ -uje kako ove tvoje ptice pjevaju na ono visoko drve1u+ vidi tvoje
stare hrastove ovjen-ane cvjeto iele+ i tvoje livade sa krivudavi potocia koji+ natkriveni
cvije1e+ /u,ore kroz njih. Vidi prekrasne leptire i p-ele kako zuje zaklonjeni ispod ,ijelih o,laka koji
le,de na ovo tvo plavo ne,u. 0ko se 0rtur ora ,oriti i urijeti+ zar o/e ,iti neki ljep.i dan za
tako ne.to+ jer u zraku -ak osje1a i edeni iris peludaOS
34
S0h+ 0rture+ ti ia. hra,rost jednog kraljevskog ratnika. :e1i 1u ti .ta 1u uraditi. !prostit 1u ti ako
rije.i. jednu zagonetku. Vrati se ovao za jednu godinu i jedan dan+ na svoju rije-+ i donesi i to-an
odgovor na ovo zagonetno pitanje. 0rture+ koja je to stvar koju /ene /ele iznad svega drugogK
%ogre.an odgovor+ 0rture+ zna-it 1e tvoju srt+ orilo ili gorilo. 6o-an odgovor zna-it 1e oj opro.taj za
krivolovstvo.S
Kralj 0rtur se slo/io i dao svoju rije- da 1e se vratiti u odre2eno vrijee. 6oko te godine dana+ kralj
0rtur+ njegovi vitezovi i savjetnici i.li su svuda+ na sjever+ jug+ istok i zapad tra/e1i odgovor na
zagonetno pitanjeP i do,ili su nogo+ nogo odgovora. 6a godina dana sao .to nije pro.la+ kad je
kralj 0rtur oti.ao ponovo u .uu preturaju1i sve ogu1e odgovore po svojoj glavi. ;ije u ,ilo nialo
lako jer nije ,io siguran da ia pravi odgovor na ono pitanje. Kad je 0rtur do.ao do ru,a .ue+ tao
je nai.ao na jednu /enu koja je odvratno izgledala i koja je sjedila pored jednog visokog hrasta+
o,u-ena u lju,i-asto-crvenu odoru.
Kad je 0rtur projahao pored nje+ /ena je progovorila. S0rture+ stani alo i pogledaj ovu groznu oso,u.
Ja sa :egnela. Daa :egnela i sestra 5elenog Viteza. 0rture+ ja zna pravi odgovor na tvoju
zagonetku. G 0rture+ ja ,ih je rado zaijenila ono .to zna za ono .to /eli+ ukoliko ti /eli. da i sutra
vidi. izlazak sunca.S
SDao :egnela+ za oj /ivot+ da1u ti ono .to /eli.+ ako ikako ogu.S
S0rture+ ono .to /eli u zajenu za tvoj /ivot+ to je da pita. tvog ne1aka 7avejna+ da e o/eni i tako
da postane u/ Dae :egnele.S
9ada 1u va re1i ne.to o 7avejnu. 9ir 7avejn je iao naj,jelju ko/u u cijeloj toj zeljiP njegova snaga
i hra,rost ,ila je ve1a nego kod ,ilo kog drugog viteza !kruglog 9tolaP 7avejnova snaga i hra,rost su
se utrostru-avali u ,itkaa ize2u sredine jutra pa do podneva i sredine popodneva pa do
predve-erjaP a kada ga uhvati ,ijes+ 9ir 7avejn je ogao hodati po travnatoj livadi a da ne povine ni
jednu jedinu travkuP 7avejna su po.tovali svi drugi vitezovi z,og negove nje/ne prirode i njegove
velike skronosti.
9ada 1u va re1i ne.to o Dai :egneli. !na je ,ila nevjerovatno ru/na. 5elene kljove rasle su iz
njenih usta i izvijale se sve do njenih u.iju. ;jeno lice ialo je o,lik svinjske nju.ke sa crveni
okruglasti o-ia. ;jena kosa je ,ila zar.ena sa prljav.tino a neka sitna stvorenja su se ogla
vidjeti kako gi/u ize2u njenih praenova. ;jeno pogr,ljeno+ izvitopereno i dlakavo tijelo sa
dlakavi nogaa i ogroni zglo,ovia ,ilo je prekriveno ranaa iz kojih je curio gnoj.
9ada 1u va re-i ono .ta kralj 0rtur nije znao+ dok su to znali na.i keltski preci koji su slu.ali ove pri-e
prije dvije tisu1e godinaP oni su to znali i razuijevali. 6i na.i stari preci su znali da kad -uju ie Daa
:egnela+ da je to ,ilo isto .to i jedna ,ijesna oluja+ ru.ila-ki tornado+ vulkan usred erupcije. !ni su
znali da Daa :egnela zna-i isto .to i velike poplave+ odroni zelje+ sna/ni zeljotresi. !ni su tako2e
znali da je Daa :egnela ,ila snijeg koji je prekrivao planine+ rije-na ,ujica+ vodopad+ jezera+ doline+
valovita ,rda+ zelja po kojoj hodao. ;a.i preci su poznavali Dau :egnelu po razni ienia:
=origa+ &rid/it+ =asa+ Frej+ Dana+ Dijana+ kraljica =aja+ Jezerska Daa+ koja je uru-ila kralju 0rturu
njegov a- <kskali,ur. G vi ,i tre,ali znati+ isto kao i oni+ da je Daa :egnela+ sestra+ ,ila na.a ajka
zelja+ inkarnirana+ deveterostruka &oginja sa devet lica i devet iena.
Vi jo. tre,ate znati da je 5eleni Vitez+ ,rat Dae :egnele+ kralj 9vetog 7aja+ Dagda ili Frej+ ono .to
/ivi i uire na na ajci zelji. Vi ,i tre,ali znati da je on duh vegetacije+ plodnosti+ ira. !n .alje ki.u+
-ini da sunce sija+ on podsti-e /ito da raste+ ajke da ra2aju+ stada i jata da se no/e+ pa -ak i
kristale u ajci zelji da rastu. 6aj 5eleni Vitez je otac =aja+ a ,io je tako2e poznat kao Lug+ Dionizij+
!ziris+ 0donis a keltski arijevski pretci+ Kurgani+ koji su pre.li preko Yialaja u Gndiju+ zvali su ga
Kri.na.
0li kralj 0rtur+ keltski %endragon+ u ovoj pri-i+ nije znao za sve ovo. Kralj 0rtur nije znao tko je Daa
:egnela ,ila+ ali je do,ro poznavao i voljeo svog ne1aka 7avejna. 0 znao je i to da je 7avejn ,io
veoa odan+ odsje-an i .irokogrudan vitez. Da li sa va rekao koliko je daa znalo o 7avejnovoj
ljepotiK Da li sa va rekao da su te /ene znale da je sve .to je 9ir 7avejn govorio+ islio i -inio ,ilo
uvijek u jednoj ravnote/iK Da li sa va rekao da su ove dae znale da 9ir 7avejn nije nikada
35
proz,orio la/K Da li sa va rekao da su te dae znale da je on ,io -ovjek od integriteta i
povjerenjaK Da li sa va rekao da su ga one voljeleK Da li sa va rekao da je on ,io pravi vitezK
SDao :egnela+ ja 1u pitati 7avejna da ,ude va. u/+ ali ja njega ne ogu na to silo natjerati+ to 1e
,iti njegov iz,or.S
Daa :egnela se nasije.ila i klinula glavo+ a onda je rekla kralju 0rturu pravi odgovor na ono
zagonetno pitanje. 0rtur je u.ao u .uu i tao je ponovo nai.ao na 5elenog Viteza. S!+ 0rtureO Da li
zna. odgovor na oje pitanjeKS 0rtur je davao jedan za drugi sve one odgovore koje je skupio od
svojih savjetnika+ e2uti+ na svaki od njih 5eleni D/in je odgovarao sa+ - ne. 5eleni Vitez je po-eo da
izvla-i a- iz svojih korica.
S5adr/i svoju ruku 5eleni Vite/e+ ja ia jo. jedan odgovor na tvoje pitanje - .ta je to .to /ene iznad
svega /ele+ i to je L s#verenost, "ravo da biraj#, "ravo da b#d# slobodne od svih #ticaja sa strane.S
SDo,ro+ 0rture %endragonu+ vidi da si do,ro nau-io svoju lekciju. !pra.ta ti za tvoj krivolov.S
0rtur se zahvalio 5eleno Vitezu i vratio se nazad u 6intagel ali veoa te.kog srca. %otra/io je svog
ne1aka 7avejna i rekao u je o svo dogovoru sa Dao :egnelo a onda u je podro,no opisao
koliko ru/no ona izgleda. 0 9ir 7avejn je rekao+ S;i.ta se ne ,rini uja-e+ ja 1u se o/eniti to dao.S
!n je -ak insistirao na toe+ tako da se 0rtur+ na kraju+ nevoljno slo/io.
Dosao je i dan vjen-anja+ i ono se odr/alo za vrijee izlaska sunca ali ne i sa uo,i-ajeni veselje.
9vi su ,ili te.kog srca na to vjen-anju+ jer ada se Daa :egnela uljep.ala koliko god je ogla+
ona je i dalje ,ila veoa ru/na. 6oko popodneva 9ir 7avejn i Daa :egnela razgovarali su o
nogi stvaria+ a kad se sunce na.lo na zalasku+ povukli su se u svoje odaje. 9ir 7avejn se
okrenuo s najero da spava.
S9ir 7avejn+ zar nije tvoja du/nost da prve ,ra-ne no1i polju,i. svoju nevjestu i po/eli. joj laku no1+
prije spavanjaKS
9ir 7avejn je odgovorio+ SDh+ pa da+ oja du/nost je da po/eli svojoj /eni laku no1+ i da je polju,i i
jo. vi.e od toga+ i ja 1u sve to da u-iniOS 0 onda+ kada se okrenuo prea njoj+ pored se,e je vidjeo
jednu ljepoticuO
S!h+ u/u oj+ pa te,i se svi2a kako izgledaK 0li+ prvo ora. da iza,ere.. =ogu ,iti lijepa za te,e
po no1i ili lijepa za tvoje prijatelje po danu+ ali ne o,oje. Ja ora podjednako da dijeli o,a svoja
izgleda.S
SLedi :egnela. 6i ia. svoju vlastitu volju i odlu-i kako te,i odgovara.S
Kada je Daa :egnela vidjela da 7wain po.tuje njenu slo,odnu volju+ odlu-ila je da stalno ,ude
lijepa+ i po danu i po no1i. 6ako su 9ir 7awain i lijepa Daa :egnela ,ili odani jedno drugo toko
cijelog njihovog /ivota.
6o ,i ,io i kraj ove legende+ 5eleni Vitez 1e kasnije postati Vitez !kruglog 9tola. =e2uti+ kada su
na.i drevni preci -uli ovu pri-u+ ona ih je podsjetila ne sao na to da /ena ia pravo na vlastitu
suverenost+ nego tako2e i na to+ da kad neko donosi odre2enu odluku+ on istovreeno ora odr/ati i
ravnote/u s ljudia sa kojia /ivi. 5ar nije Daa :egnela donjela odluku koja je ,ila u korist njenog
u/aK !ve legende nas podsje1aju na to kako ,i se i tre,ali odnositi jedni prea drugia.
9tari Kelti su znali da u ovoj legendi ne sao da je Daa :egnela predstavljala ani#estaciju ajke
5elje+ nego je tu i per#ektni 9ir 7avejn+ predstavljao jedan izraz &o/anske Lju,avi za ovu Kreaciju u
svako njeno vidu i o,liku. Gsto tako+ i 5eleni Vitez je tu ,io sao jo. jedan od nogih izra/aja
ajke 5elje koja na se u drevni vreenia o,ra1ala na razne na-ine da ,i nas podu-avala kako
zajedni-ki /ivjeti.
D seriji tekstova the 0dventure 9eries+ pisala sa sljede1e:
36
Da li ,i istinska nese,i-nost ogla ikada ,iti za ljude jedna evolucionarno sta,ilna
strategijaK
7eneralno gledaju1i+ sposo,nosti varanja+ natjecanja i laganja ispostavile su se kao
jedna nevjerovatno uspje.na adaptacija. 6ako+ saa ideja da izlaganje -ovjeka neko
pritisku o/e proovirati porast Asvetih oso,inaB u dru.tvu+ -ini se u praksi
neogu1o. Tini se da je ,ezizgledno o-ekivati da se ogu nadvladati geni koji
prooviraju rivalstvo. ?Do,ri ljudi@ ,ivaju pojedeni ili ,roj-ano nadvladani od strane
onih drugih. 9retni ljudi+ koji nisu svjesni+ tako2e ,ivaju pojedeni ili nadvladani. !sje1aj
sre1e i srda-nost danas postaju sve rje2i i rje2i+ a u-enje i patnja ljudi koji su u
stanju da stvarno osje1aju+ koji su epati-ni prea drugi ljudski ,i1ia+ koji iaju
svijest i savijest+ postaju sve vi.e uo,i-ajeni.
&ez o,zira na sve+ predispozicija za savjest i etiku ,i ogla prevladti kada ,i se i ako
,i se ogao uspostaviti jedan du,oki nivo altruiza: tako .to ,i se predeto
njegove epatije napravilo+ kao najvi.i ideal+ podizanje slo,odne volje na jedan vi.i
nivo u apstraktno sislu+ za do,ro drugih+ uklju-uju1i i na.e potostvo.
Dkratko+ na. ?interes za sae se,e@ ,i tre,ao ,iti pro.iren i na kolektivno
oogu1avanje drugia da i oni tako2e ,udu sretni i z,rinutiP isto kao i da djeca+ koju
donosio na ovaj svijet+ iaju priliku da ,udu konstitucionalno sretna i da ,udu
pa/ljivi i srda-ni jedni prea drugia.
Dkratko re-eno+ ukoliko psihopatija ugro/ava ,udu1nost i do,rostanje -ovje-anstva+
onda se protiv nje o/eo ,oriti jedino od,ijaju1i da joj dozvolio da ona po-ne
doinirati na.i ,i1e+ na individualnoj+ oso,noj ,azi.
!-uvanje slo,odne volje za se,e oso,no+ u prakti-no sislu+ istovreeno
podrazuijeva i za.titu slo,odne volje drugih.
5a.tita na.ih oso,nih prava K0! prava drugih+ nagla.ava poziciju na.e slo,odne
volje i potencijal za do,rostanje svih drugih.
Dkoliko utantne psihopate predstavljaju potencijalnu opasnost+ onda istinska
epatija+ istinska etika+ istinska savijest+ diktira kori.tenje preventivne terapije protiv
psihopata.
%ostoji nogo dokaza na osnovu kojih je sigurno to da do jedne pozitivne
trans#oracije ljudske prirode ne1e do1i uz poo1 nekog op1teg duhovnog ,u2enja+
dru.tveno ekonoskih re#ori ili spontane /elje ljudi ovoga svijeta da ,udu do,ri jedni
prea drugia. =e2uti+ prili-no je ogu1e da 1e se na du/e staze ovaj psihopatski
progra u-enja i patnje izgu,iti+ zato .to ljudska izerija nije vrlo sta,ilna
strategija.
D stanju rastu1eg jada i ,ijede+ /rtve 1e poku.ati po,je1i od togaP i ta njihova te/nja 1e
ih na kraju natjerati da po-nu istra/ivati istinske uzroke svoje patnjeP a sve to o/e
nadalje voditi do jednog dru.tva sastavljenog od inteligentnih ljudi koji 1e iati jedan
kolektivni kapacitet u-initi tako ne.to.
6ako+ veoa je ,itno identi#icirati psihopate+ prestati interakciju s njia+ odsje1i ih od
na.eg dru.tva. Jedina i naje#ektivnija strategija koju o/eo poduzeti je ta da
sprije-io svaku ogu1nost da postaneo njihova ?hrana@ ili predet za njihovu igru+
za,avu ili neke druge njihove potre,e. M...N
Dkoliko dozvolio da ,udeo zavedeni+ prevareni ili iskori.teni od strane jednog
psihopate+ to ujedno podrazuijeva da so postali dio njihove ?hijerarhije@ ishrane.
Vjerovati la/ia jednog psihopate 3on vas nagovara da vjerujete u njegove la/i+ a vi
pristajete na to i tako se podvrgavate njegovoj kontroli4 isto je .to i odre1i se svoje
slo,odne volje.
37
D aterijalno sislu+ o/e se -initi da to i nije neki tako veliki pro,le. ;aposljetku+
neko nas la/e i koga je ,rigaK Da li 1e nas povrijediti to .to nas neko la/eK Da li 1e
na na.koditi to ukoliko ostaneo i dalje da se dru/io s njia+ -isto ira radi+ -ak
iako znao ili sunjao da nas oni la/uK ;a kraju krajeva+ provjera -injenica i
suo-avanje jednog psihopate s istino+ tj. da i ka/eo SneS+ o/e ,iti vrlo
neprijatno. 5apatite ovo+ cijela igra je upravo i napravljena tako da platio visoku
cijenu za svu svoju etiku koju koristio priliko dru/enja sa psihopataa. D
aterijalno sislu+ to se stvarno ne -ini vrijedno truda+ jer i ionako podnosio
napade svakojake vrste L ver,alne+ psiholo.ke+ pa -ak i #izi-ko nasilje L tako da se
-ini nogo lak.e pustiti dreljive pse da la/u+ zar neKM...N
D naj,olje slu-aju+ i o/eo prodrijeti sao do onog nivoa psiholo.ke realnosti
na koe o/eo prijetiti pona.anje koje je neskladno ili koje vodi k sao-uni.tenju.
0 i so potpuno prograirani da dajeo+ sve dok to ne po-ne ,oljeti+ ili da
poku.avao ne.to popraviti+ ili ,ar uljep.ati. 9ve te stvari+ sva ta akoodacija za
psihopatiju+ na jedno prakti-no nivou+ o/e se gledati kao najeran oda,ir na.e
genetike za svrhu akoodacije psihopatskog entalnog sklopa neke oso,e.
=e2uti+ na jedno drugo nivou+ uziaju1i u o,zir veliku koli-inu dokaza da postoji
ne.to veoa isteriozno+ .to se doga2a+ i da to ia nogo veze sa ?kontrolo
svijesti -ovje-anstva+@ i zata.kavanje ne-ega .to o/e utjecati na svako ljudsko
,i1e+ pojedina-no+ na ovoj planeti+ i pridajeo ovoj pro,leatici jedan presudni
zna-aj. !d,ijanje prihva1anja ovih anipulacija i anevara psihopata+ stvarno o/e+
,iti kriti-no za jednu pozitivnu trans#oraciju na ovoj planeti.M...N
9ada vidio da je krajnji cilj jednog psihopate+ kao /ivog predstavnika Dniverzalnih
sila <ntropije+ ;e,itka 3;e-,ivstvovanja+ pri. prev.4+ !VL0D0V0;J< stvarala-ko
energijo. Da je apsor,ira u se,e i da je u-ini nedostupno drugia uz poo1
navo2enja drugih da vjeruju u la/i.
6o je zato .to+ kad vjerujete u la/i jednog psihopate+ vi u onda dajete kontrolu nad
svojo 9lo,odno Voljo+ koja predstavlja L su.tinu Kreativnosti.M...N
Kao .to je ve1 prethodno gore navedeno: 6ako+ prva &o/anska 5apovijest je ,ila %!960;G"6<O 6o
istovreeno uklju-uje &ivstvovanje 3&itak+ pri. prev.4 i ;e,ivstvovanje 3;e,itak+ pri. prev.4 !datle+
drugi zakon glasi: Sprati &itak ili ;e,itak+ prea svo vlastito iz,oru+ naho2enju ili svojoj uro2enoj
prirodi.S
'ijela kreacija je rezultat ove za-etne zapovijedi. 6ako+ u to pogledu+ 5lo ne postoji. =e2uti+ drugi
propisani zakon odre2uje koje 1e se ?&o/ije Licu@ neko vratiti: `ivotu ili 9rti.
9tvari kao .to su ?planete zla@ i ?ra-ne zvijezde@ %!96!J<. Jedno istinsko pitanje+ koje o/eo u
ovi vreenia slo,odno postaviti: Da li je i =ajka 5elja na pragu da postane jedna od njihK
V:L! V0`;!: to .to neko ?vjeruje@ u do,re stvari ili lo.e stvari+ ne poa/e da se te do,re stvari ili
lo.e stvari stvarno dese. Tinjeni-na opservacija realnosti onakve kakva ona J<96+ i prihva1anje
-injenice da je to %:G:!D0+ vodi ili ka jedno istinsko odre2enju ili la/i.
9a napor da se univerzu vidi !;0KVG= K0KVG= !; VGDG 90=!7 9<&< sa lju,avlju i
prihva1anje Dniverzalnih principa+ -ak i u slu-aju suo-avanja s ne-i .to ,i se oglo nazvati
?u/aso@+ a onda se odlu-iti za+ ili iza,rati+ ono .to je pravilno+ o/e u stvarnosti dovesti do
u,la/avanja tog u/asa. 7ledati ovaj univerzu+ negirati istinu i inzistirati na toe da neko o/e
vjerovati u .to god ho1e+ pa tako se i pona.ati+ podrazuijeva negiranje realnosti+ .to vodi ka kaosu+
destrukciji i patnji.
%a+ do,ro+ .ta je onda rje.enjeK Dniverzalna G96G;0 L onoliko ,lizu nje koliko god joj+ o,jektivno+
o/eo pri1i L je Spravi odgovorS.
6o je jedina stvar koja 1e Sspasiti ovu planetu.S 6o je zato .to su kreativni centri -ovje-anstva L o,je
vrste+ onih sa du.o i onih ,ez nje+ jesto gdje le/i sud,ina ove na.e planete.
38
%riroda je na.a Snajvi.a i najve1a ajkaS koja ra2a sve stvari+ ada se ona saa nikada ne vidi.
%riroda je princip pasivnosti 3prije-ivosti+ pri. prev.4 koja dozvoljava postoje1i stvaria da se
ani#estiraju.
%onovo: S9eksualni centar se nalazi u direktno kontaktu sa H-i denziteto u svo /ensko
o,liku stvarala-ke isli - S6e,e+ Ja Voli.S ?GzdisajS 3od4 ?&oga@+ kao oslo,a2anje od ograni-avanja.
%ulsiranje. *esta)ilni Gravitacijski !alovi
Danas+ kao i u vrijee pojave pri-a o 9veto 7ralu+ zealjska lju,av ostaje+ po svojoj de#iniciji+
nezjenjiv uvjet za uspjeh u o/ivljavanju o,jektivne Lju,avi+ karakteristi-ne za Vi.e ;ivoe %ostojanja+
provo2enje energija 9tvaranja+ .to je cilj %ohoda ka 9veto 7ralu. 9ao uz poo1 sticanja takvog
stanja o,jektivnosti+ istinske ,ezuvjetne lju,avi koja VGDG i 5;0 a ipak V!LG+ tragaoc 1e o1i ostvariti
pristup ka 0nti-koj 6ajnoj 6ehnologiji koja podrazuijeva ovladavanju %rostoro i Vreeno:
Filozo#ov Kaen: Dskrsnu1e
Alkemijski Androgen< Postao=la sam edno< 'vorac svjetova&
MEN D ojoj auto,iogra#iji+ )maing *race+ op.irno sa pisala o nogo vi.e nego -udni de.avanjia
koja su se po-ela odigravati kratko nakon og ro2enja i koja su se nastavila doga2ati sve do
dana.njih dana+ .to pru/a odre2ene dokaze da unutar nekih isterioznih grupa postoji jedan veliki
interes za oju egzistenciju i rad. ;a osnovu odre2enih o,jektivnih -injenica+ neke od tih grupa ne
/ele e likvidirati nego da e kontroliraju+ dok e druge poku.avaju za.tititi i tako i oogu1iti da
uspije u ostvarenju odre2ene ?isije@ koje ja jo. uvijek nisa u potpunosti svjesna+ e2uti+
o-igledno je da otkriva neke stvari na zadovoljavaju1i na-in i ?korak po korak@.
M(N D vezi ove diskusije postoji jedan prili-no interesantan redoslijed doga2aja. 5a vrijee jednog
ljetnjeg seinara na koe je sudjelovao i %atrick+ kao jedan od predava-a+ nakon .to je zavr.io svoje
predavanje+ ja sa napustila prostoriju kako ,ih priredila ru-ak+ dok su ostali sudionici seinara
postavljali %atricku pitanja. ;akon .to sa postavila sve na stol+ vratila sa se nazad kako ,i i rekla
da je ru-ak serviran. D to oentu svi su uko-eno uprli pogled u ene a onda prasnuli u histeri-an
sijeh. Tak je i izgled %atrickovog lica odavao jedno veliko zaprepa.tenje. ;avodno+ neko je prvo
postavio pitanje %atricku+ ?Kakva je ogu1nost+ s o,ziro na to da ste cijeli svoj /ivot posvetili
izu-avanju 0lkeije a pose,no Fulcanjelli-ja+ da ste vi o/da njegova reinkarnacija@K %atrick je
odgovorio da vjerovatno nije+ jer on nakon toliko godina izu-avanja nije ostvario onaj napredak kojeg
je iao Fulcanjelli. 0tos#era je ,ila prili-no vesela i jedan od sudionika je onda zapitao: ?Kakve su
.anse da je Laura Fulcanjelli-jeva reinkarnacija+ s o,ziro da je ona po-ela sa svoji istra/ivanjia
prou-avanje sunca -ie je Violle tako2e ,io opsjednutK@ i upravo u to oentu ja sa se pojavila
na vratia+ sva z,unjena za.to su se svi na.li toliko zate-eni ojo pojavo.
MFN Detnuto u tekst.
M[N Detnuto u tekst.
M*N John :hys+ Keltski Folklor
;apoena prevodioca: %revo2enje ezoteri-kih aterijala -esto izaziva #rustraciju kod prevodioca+
pogotovo onih koji nisu pro#esionalci u to poslu. D orginalni ezoteri-ki i alkei-arski tekstovia
kori.tenje rije-i sa dvostruki i si,oli-ki zna-enje je sasvi uo,i-ajeno. 6ako+ orao iati na
uu da su ti tekstovi te.ki za -itanje i razuijevanje i onia koji ih -itaju na svo aternje jeziku.
9ada o/eo zaisliti .to se de.ava ukoliko se jedan takav tekst+ koji je recio orginalno pisan na
#rancusko+ prevede na engleski a onda od strane prevodioca-aatera+ sa engleskog na neku verziju
hrvatskog ili srpskog jezika. Vjerovatnost da se dio orginalne strukture i zna-enja tog aterijala AusputB
izgu,i je prili-no velika. 9toga preporu-uje -itateljia aksialno kori.tenje vlastite raz,oritosti i
razua. Tinjenica je da svi oni koji su stigli do ovog dijela teksta+ sigurno iaju potencijal za tako
ne.to.
39
40