POJAVA I RAZVOJ BANKARSTVA

- Srednja Azija, 35. st. pr.n.e. sumeranski sveenici Babilonsko carstvo u hramovima pod
zatitom sveenika, tzv. Tezauri (tezaurirati imobilizirati, povui novac iz optjecaja)
- Grka, 7. st. pr.n.e. prvi privatni bankari, tzv. Trapeziti (gr. trapeza klupa) i prve dravne banke
(osnovane s ciljem sprjeavanja prekomjernog bogaenja bankara)
- Rimski bankari, tzv. Argentari (lat. argentum srebro) postaju posebna klasa, zahvaljujui povlasticama
dobivenim od drave poznaju iro i tekui raun raspadom Rimskog carstva, novac skoro nestaje
- prve zlatne kovanice, tzv. florini u Firenci nastaju Banca di Genova (1320), Casa di Sant Georio
(1401), Casa di Rialto (1578), Banca del Giro (1617)
- 17 st. prve velike banke koje se pored emisije novca bave i kreditiranjem drave i platnim prometom
vedska dr. banka (1668), engleska sredinja banka - Bank of England (1694), francuska sred.
banka Banque General (1716)

HRVATSKA
- pretea prve hrv. banke je zaloni zavod osnovan u Dubrovakoj Republici 1617. Prva hrv. tedionica
(1846) u ZG, Hrv. poljodjelska hipotekarna banka d.d. (1892), Osjeka tedionica d.d. (1867),
Varadinska tedionica d.d. (1868), Bjelovarska tedionica d.d. (1872) i dr.
Osobine bankarstva onoga vremena:
izrazito velika rascjepkanost
veliki broj malih privatnih banaka (niska koncentracija kapitala) 178 banaka u nakon I. Svj.
rata
odsustvo specijalizacije u bankarskim poslovima

Nakon svjetske ekon. krize (1929/32), zbog nepridravanja osnovnih bankarskih principa u poslovanju,
veina banaka u RH odlazi u steaj, ili se spaja s drugim bankama, a sve vie ih prelazi u vlasnitvo drave
(dravni kapitalizam) tijekom II. Svj. rata partizanska izvrna vlast ureuje financ. pitanja raspisivanjem
dva javna zajma (Zakon narodnog osloboenja) i emisijom obveznica (2 serije)

Nakon osloboenja naputaju se tr. principi u bankovnom poslovanju te se prelazi na administrativno-
centralistiko planiranje posebna uloga Slube drutvenog knjigovodstva iji zadatak je voenje drut.
knjigovodstva, kontrola, stat. obrada i evidencije nov. tijekova osobine bank. sustava u socijalizmu:
este promjene bank. sustava koje nikada nisu dale odgovarajue uinke
netrinost, a time i neuinkovitost bank. sustava
gotovo nikakva samostalnost posl. banaka u odnosu na sredinju banku
ograniavanje samostalnosti posl. banaka politikim mjerama i ciljevima
utjecaj lokalnih pol. vlasti na posl. banke
oskudnost instrumenata financ. tijekova (novac, bank. depozit, kredit)

Osamostaljenjem RH ulazi u razdoblje tranzicije u poetnoj fazi tranzicije prevladavaju posl. banke u
vlasnitvu poduzea (njihovih osnivaa), tzv. ''stare banke'', a istovremeno se pojavljuju i prve privatne banke
''stare banke'' inercijom uz ''podrku'' monetarne politike uglavnom nastavljaju svoje neprofitno ponaanje
uz zaduivanje kod sredinje banke, a prisutan je i nesrazmjer izmeu devizne i tednje u nacionalnoj valuti
sanaciju nastalog stanja monetarne vlasti provode kroz jaanje kontrolne funkcije sredinje banke i
propisivanje stroih uvjeta poslovanja te kroz konkretne postupke ozdravljenja pojedinih posl. banaka, a
jedini kriterij za sanaciju neke banke je veliina njezinog gubitka i njezin utjecaj na gospodarstvo sredine u
kojoj djeluje Obiljeja sanacije posl. banaka:
1. Prijenos loih plasmana na posebnu agenciju (Dr. agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju
banaka)
2. Dokapitalizacija
3. Promjena dioniara i Uprave banke


VRSTE BANAKA
Raznovrsnost tipova banaka ima svoje ishodite u osnovnim funkcijama bankarstva (Periin/okman):
1. Mjenjaka funkcija
2. Funkcija primanja depozita i prijenosa (transfera), tj. plaanja po nalogu deponenta
3. Funkcija kreditiranja
Ostale bank. funkcije (temelje se na osnovnim):
1. Funkcije kreditnogarancijske prirode (povezane se mjeninim avalom)
2. Funkcije transfera (posrednika funkcija)
3. Funkcije emisije vrijedn. papira (direktno financiranje)

1. Sredinje banke ''banke banaka'' zbog vodeeg mjesta u bank. sustavu pojedine zemlje
odgovorne su za provoenje ekon. politike zemlje kroz voenje monetarno-kreditne i devizne politike te
kroz osiguranje stabilnosti nacionalne nov. jedinice nazivaju se jo i emisijske ili notne banke
prema najrazvijenijem poslu kojeg obavljaju, emisiji novca (primarna emisija) predstavljaju kreditni
oslonac bank. sustavu (kroz potraivanja banaka prema sredinjoj banci) te utjeu na njihovu likvidnost i
kreditnu sposobnost odgovorne su za meunarodnu likvidnost zemlje i stabilnost teaja nacionalne
valute
2. Depozitno-kreditne banke (komercijalne banke) kreditiraju gospodarstvo ali i stanovnitvo, a temelj
tih aktivnosti ine kratkoroni depoziti iz svih izvora odobravanjem kredita poveavaju novanu masu
(sekundarna emisija novca) imaju vanu ulogu u suvremenom bankarstvu jer kroz obnaanje svojih
funkcija utjeu na cjelokupna gosp. kretanja, pri emu se moraju rukovoditi naelom isplativosti svojih
poslova uz minimiziranje rizika sredstva potrebna za svoje poslovanje sve ee osiguravaju kroz
razne emisije vrijedn. papira (na tritu), a ujedno raste i znaaj njihovih drugih bank. poslova, npr.
posrednikih poslova

3. Specijalizirane banke mogu biti razliitog profila, a najee su to razvojne banke (banke
dugoronog kreditiranja), investicijske banke i dr. specijalizacijom u poslovanju nemaju sporednih
poslova koji ih ponekad mogu dodatno optereivati u poslovanju specijalizacija im omoguava:
potpunije sagledavanje potreba svojih klijenata
smanjenje rizika u posl. odnosima
kvalitetnije osiguranje izvora sredstava putem suradnje sa slinim bankama iz
inozemstva
odgovarajuu kadrovsku ekipiranost

4. Univerzalne banke pruaju veinu bank. usluga prednost im je to u razdobljima loe konjukture
1

mogu kroz jaanje odreene djelatnosti kompenzirati one loe poslove koje ne mogu propustiti
nedostatak im je odsustvo specijalizacije to im znatno poveava trokove i rizik poslovanja (npr.
trokovi vezani uz zaposlenike jer trebaju imati strunjake raznih profila sukladno uslugama koje pruaju)

5. tedionice specifine, specijalizirane financijske (bankarske) institucije ija osnovna djelatnost je
prikupljanje i plasman tednje najirih slojeva stanovnitva prikupljaju male, ali brojne utede koje bi
inae veim djelom zavrile u konzumu, a koje zbog svoje veliine i rascjepkanosti nisu interesantne za
ostale financ. institucije uglavnom odobravaju razliite kredite svojim klijentima, stanovnitvu
(potroaki krediti, krediti za komunalnu izgradnju, adaptacije i dr.) posebno mjesto u poslovima
tednje imaju potanske tedionice ija glavna prednost je velik broj ekspozitura i altera gotovo u
svakom mjestu (ipak osnovnu djelatnost im nije tednja i kreditiranje ve druge djelatnosti kao to je
bezgotovinski platni promet)
o razvoj tednje rezultirao je i pojavom usko specijaliziranih institucija kao to su tedno-kreditne
zadruge i zadrune tedionice koje se takoer bave poslovima tednje i plasmanom tih sredstava,
ali iskljuivo lanovima tih udruga


1
konjuktura - stanje na tritu s obzirom na odnos ponude i potranje (loa, dobra, ).