1

POBOLJANJE KVALITETE ELEKTRINE ENERGIJE UGAANJEM

AUTOMATSKOG REGULATORA NAPONA 35 kV RAZINE
SAETAK
Mrena pravila zahtijevaju od operatera distribucijskog sustava odravanje mrenog napona
unutar tono odreenih granica. Operator, kako bi kompenzirao padove napona na mjestimino dugim
vodovima, ima mogunost regulacije uz pomo automatske naponske preklopke na transformatoru koje
su u nadlenosti operatora prijenosnog sustava.
U referatu je analiziran nain podeenja automatske regulacije u transformatorskoj stanici
110/35 kV Selnik na distribucijskom podruju (DP-u) Koprivnica, koje je izveo operator distribucijskog
sustava u suradnji s nadlenim operatorom prijenosnog sustava. U obzir su uzete trenutne prilike u mrei,
a prezentirani su konkretni rezultati ugaanja po dubini mree kao i uinak koji takvo ugaanje ima na
poboljanje vrijednosti odreenih parametara kvalitete elektrine energije.
Kljune rijei: kvaliteta elektrine energije, automatska regulacija
POWER QUALITY IMPROVEMENT BY ADJUSTING HIGH VOLTAGE AUTOMATIC
REGULATION
SUMMARY
Operators of distribution systems are required by Grid code to maintain network voltage within
certain limits. In order to compensate for the voltage drops on somewhat long lines, the operator has the
ability to control voltage with automatic transformer voltage switch which lies under transmission system
operator's jurisdiction.
The paper analyses how the adjustments to automatic regulation in transformer station 110/35 kV
Selnik in DP Koprivnica were made by distribution system operator in cooperation with transmission system
operator. Current network circumstances are taken into consideration, while concrete results of in depth
network tuning as well as the effect that such tuning has on power quality improvement are presented.
Key words: power quality, automatic regulation




Tomislav Sinjeri
HEP ODS d.o.o., Elektra Koprivnica
tomislav.sinjeri@hep.hr
Martin Bolfek
HEP ODS d.o.o., Elektra Koprivnica
martin.bolfek@hep.hr
Goran Pakasin
HEP ODS d.o.o., Elektra Koprivnica
goran.pakasin@hep.hr

SO3 15
3. (9.) savjetovanje
Sveti Martin na Muri, 13. 16. svibnja 2012.
HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE
ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE
2
1. UVOD
Kada je u pitanju kvaliteta elektrine energije postoje odreeni zahtjevi definirani Mrenim
pravilima koji se postavljaju na operatera distribucijskog sustava. Izmeu ostalog, tono su definirane
granice unutar kojih smije oscilirati srednja vrijednost napona mjerena na mjestu predaje elektrine
energije kupcima. Sasvim openito govorei, srednja vrijednost napona, prije svega zbog prirode
potronje (vea potronja tijekom dana, manja tijekom noi), moe i znaajno oscilirati pogotovo u sluaju
transformatorskih stanica koje su u fizikom smislu udaljenije od transformatorskih stanica vieg
naponskog nivoa (slika 1).

Slika 1. Sedmodnevni dijagram napona u TS 10/0.4 kV Stari Gradac 3
Za oekivati je da je u tom sluaju napon kod kupca elektrine energije nepovoljan, iako to
uvelike ovisi o presjeku vodia na dotinom niskonaponskom izlazu. U sluaju kada srednja vrijednost
napona na mjestu predaje elektrine energije kupcu prelazi donju ili gornju granicu propisanu prije
spomenutim Mrenim pravilima, a uzrok tomu je pad napona u vrijeme poveanog konzuma, tada se
navedeni problem najbre rjeava pomicanjem naponske preklopke na samom transformatoru 10/0.4 kV,
dok se istovremeno predlae, ovisno o trenutnom stanju mree na dotinom mjestu i njena rekonstrukcija.
Kako za rekonstrukciju mree ili barem dotinog niskonaponskog izlaza esto nije mogue
zadovoljiti odreene uvjete (najee ekonomske prirode), takvo rjeenje nije mogue izvesti u kratkom ili
barem prihvatljivom roku za kupca elektrine energije. Jedino rjeenje tada je pomicanje naponske
preklopke na transformatoru. Uobiajeno, napon se preklopkama na transformatorskim stanicama
prijenosnog omjera 10(20)/0.4 kV mijenja u pet koraka od 2.5 % nazivnog napona, to e rei kako je
mogue maksimalno poveati odnosno smanjiti napon za 5 % od njegove nazivne vrijednosti. I tada se
javlja problem jer ak i ako na taj nain djelujemo na iznos napona, on opet moe prelaziti granice
odreene pravilima (slika 2).

3

Slika 2. Sedmodnevni dijagram napona u TS 10/0.4 kV Stari Gradac 3 nakon sputanja naponske
preklopke
Slini problemi, ali potencijalno opasniji kada je u pitanju funkcionalnost i ivotni vijek elektrinih
ureaja, javljaju se zbog napona na srednjenaponskoj razini. Prilikom ugradnje transformatorskih stanica
novijeg tipa (prijenosnog omjera 10(20)/0,42 kV) u ne malom broju sluaja kupci su se alili na naponske
prilike, te je mjerenje kvalitete elektrine energije pokazalo da je srednja vrijednost napona via od
doputenog iako je naponska preklopka u takvom poloaju da smanjuje napon sekundara za 5 %.
Nazivni napon na sekundaru transformatora, iako vei od starijih tipova transformatora za samo 20 V,
dovoljno je vei da uzrokuje probleme (slika 3).

Slika 3. Dijagram napona u TS 10(20)/0,42 kV Vladimira Nazora-Pitomaa s naponskom preklopkom u
poloaju 1/5

4
2. POSTUPAK PODEENJA AUTOMATSKE REGULACIJE
Oba navedena problema, onaj previsokog napona i velikih dnevnih oscilacija srednje vrijednosti
napona mogu se rijeiti odgovarajuim ugaanjem automatskih regulatora na transformatorskim
stanicama 110/35 kV, na 35 kV naponskoj razini. Kako spomenuta naponska razina nije u domeni
Operatera distribucijskog sustava, ovaj se postupak izveo uz pomo i suradnju kolega iz prijenosnog
sustava .
2.1. Osnovni nain rada regulatora
Kao to je prikazano slikom 4, distribucijsko podruje Koprivnica sastoji se od tri transformatorske
stanice prijenosnog omjera 110/35 kV. Naponski regulatori u spomenutim stanicama razliitog su tipa, no
ono to je bitno kod ovog konkretnog problema jest da svaki ima mogunost regulacije napona u
zavisnosti o veliini struje u datom trenutku. Zadajui odreene parametre, operator distribucijskog
sustava kvantitativno definira linearnu zavisnost napona na regulatoru o struji koja u tom trenutku prolazi
kroz transformator. Svi regulatori na spomenutom podruju imaju mogunost regulacije napona u
koracima od po 1.5 % nazivnog napona.

Slika 4. Shema 35 kV mree DP-a Koprivnica
Operatoru su na raspolaganju podaci iz SCADA sustava gdje se mogu dobiti rasponi u kojima se
kree iznos struje za odreeni transformator. Ono to se eli postii kako bi se razrijeila gore spominjana
problematika, jest podesiti regulator na nain da podie napon u trenutku poveane potronje, a smanji
napon kada je ta potronja manja. Kako bi se regulator udesio ba na taj nain, operateru su na
raspolaganju tri parametra: ogranienje, gradijent i poetna vrijednost, a rauna mora voditi i o etvrtom
parametru tzv. mrtvoj zoni. Princip podeenja je manje ili vie isti, iako se regulatori meusobno razlikuju,
dok iznosi za pojedine parametre ponajvie ovise o konfiguraciji mree na odreenom podruju.
Prvi spomenuti parametar je tzv. poetna vrijednost (engl. setpoint value). To je vrijednost koju e
regulator nastojati odravati na 35 kV strani 110/35 kV transformatora u praznom hodu. Obzirom da se
mjerenje napona na sekundaru vri preko naponskog transformatora, za zadanu vrijednost unosi se
vrijednost izraena u [V], ali sa sekundarne strane naponskog mjernog transformatora. Drugim rijeima
unese se vrijednost od primjerice 100 V kao zadana, a tek nakon to u regulatoru unesemo vrijednost
prijenosnog omjera mjernog transformatora (koji u naem sluaju iznosi 35 kV/100 V = 350), prikazuje se
na zaslonu stvarna vrijednost zadane vrijednosti kao i trenutno odstupanje od iste.
Mrtva zona (engl. permissible regulative deviation [Xwz]) je prostor oko zadane vrijednosti unutar
kojeg regulator ne mijenja poloaj naponske preklopke. Prilikom unosa vrijednosti za mrtvu zonu uzima

5
se u obzir injenica da mrtva zona oko neke zadane vrijednosti mora biti neto vea od mogunosti
regulacije kako bi se minimizirao broj promjena poloaja naponske preklopke (u naem sluaju rije je o
pomacima od po 1.5 %). Imajui to na umu raunamo:
0.6
wz tap
X U (1)
0.6 1.5%
wz
X (2)

wz
X 0.9% (3)
0.9% 35 315[ ]
wz
X kV V (4)
Drugim rijeima ukoliko je poetna vrijednost podeena na 35 kV, tada e tzv. mrtva zona biti u
izmeu 34.684 kV i 35.315 kV.
Trei vaan parametar je gradijent. Ovim se parametrom postie korekcija vrijednosti napona s
obzirom na trenutni iznos struje, to za posljedicu ima kompenzaciju pada napona uslijed poveanja
tereta i isto tako smanjenje vrijednosti napona uslijed smanjenja optereenja (slika 5.)

Slika 5. Grafiki prikaz naina rada regulatora
Regulator dobiva podatak o iznosu struje preko strujnog mjernog transformatora. Slikom 5.
prikazana je promjena vrijednosti struje na sekundaru mjernog transformatora u rasponu od 0 A do 1 A
pri emu 1 A odgovara nazivnoj vrijednosti struje za transformator 110/35 kV koja se takoer moe unijeti
u postavke regulatora. Pretpostavljeni prijenosni omjer naponskog mjernog transformatora 350. Kao to
se na slici takoer vidi gradijent je postavljen na vrijednost od 5 %.
Kada trenutna vrijednost struje bude jednaka nazivnoj, napon na sekundaru 110/35 kV transformatora
poveao bi se za 5 % odnosno iznosio bi 36.75 kV. U obzir se mora uzeti i iznos mrtve zone, koja je na slici 5.
prikazana sa dvije crne linije, tako da iznos napona u odreenom trenutku moe biti 37.065 kV. Ukoliko je
iznos napona previsok, mogue je unijeti ogranienje (engl. limitation), kojom se ograniava daljnji porast
napona uslijed porasta struje to je vidljivo iz slike 5. u podruju struje od 0.8 do 1 In.
2.2. Nain izrade prorauna na primjeru TS 110/35 kV Selnik
Regulatori se mogu meusobno znaajno razlikovati u nainu na koji ostvaruju regulaciju napona
u zavisnosti o struji. Ovdje navedeni parametri mogu se razlikovati u nazivu kod nekih drugih tipova
regulatora, ali princip izrade krivulje zavisnosti napona o struji je uz manje izmjene univerzalan.
Kako bi se pravilno izraunali odgovarajui parametri, potrebni su podaci o dnevnom optereenju
transformatora, nazivna struja transformatora, dijagrami napona na transformatorskim stanicama za koje
radimo proraun, te padovi napona na vodovima. Takve je podatke najlake dobiti iz SCADA sustava. U
6
ovom su konkretnom sluaju na temelju podataka za TS 110/35/10 kV Selnik (slika 6) odabrani iznosi
parametara prema Tablici I. te je dobivena zavisnost napona o struji kao to je prikazano slikom 7.
Tablica I. Podeenja parametara na regulatoru u TS Selnik
Naziv TS-a Gradient Limitation
Setpoint
value
110/35/10 kV Selnik 6 [%] 5 [%] 33.95 [kV]
Prilikom odabira iznosa parametara regulacije potrebno je unaprijed pretpostaviti razmjere tih
promjena na niim naponskim razinama. Primjerice, 10 kV e razina biti zadovoljavajua ukoliko
ispunjava sljedee kriterije:
a) nova dnevna krivulja napona ne smije previe odstupati od stare jer bismo u tom sluaju
morali mijenjati poloaje naponskih preklopki na veini 10/0,4 kV transformatora,
b) napon ne smije biti prenizak (ne bi smio biti nii od 10 kV bez obzira na prijanje stanje),
c) dnevna krivulja napona ne smije imati velike oscilacije (ovaj kriterij nije specificiran, ve se isti
mora odrediti iz dijagrama).

Slika 6. Dnevna krivulja struje za TS 110/35/10 kV Selnik - 13. svibanj 2009

7

Slika 7. Krivulja zavisnosti napona o struji
3. REZULTATI PODEENJA REGULATORA
Dnevna e krivulja napona na 35 kV strani 110/35 kV transformatora (slika 8) imati oblik kao i
dnevna krivulja optereenja (slika 6). Uz prije spomenuto podeenje regulator e povisiti napon u vrijeme
poveanog konzuma, ime se postie kompenzacija pada napona na 35 kV vodovima. Na taj nain u TS
35/10 kV Ludbreg dobivamo dnevnu krivulju napona prikazanu slikom 9.

Slika 8. Dnevni dijagram napona na 35 kV u TS 110/35/10 kV Selnik prije i poslije podeenja regulatora
Ovdje je jo bolje vidljiva razlika izmeu prijanjeg i trenutnog naina rada regulatora. Na ovaj su
nain rijeeni problemi spomenuti u uvodu. Napon na 10 kV naponskoj razini smanjen je za 200 V odnosno 2
% do 2.5 % to je rijeilo problem previsokog napona na sekundaru transformatora novog tipa, a ija je
naponska preklopka ve sada u poloaju u kojem smanjuje nazivni napon za 5% (odnosno u poloaju 1/5).
Iako sa donje slike nije oito, smanjene su oscilacije napona tijekom dana. Naime, slika 9
prikazuje 10 kV napon na u TS 35/10 kV Ludbreg. U obzir moramo uzeti i pad napona na 10 kV vodovima
stoga je efekt ovog udeenja regulatora najbolje promatrati na transformatorskim stanicama prijenosnog
omjera 10(20)/0.4 kV (slika 10).
8

Slika 9. Dnevna krivulja napona na 10 kV strani TS 35/10 kV Ludbreg
S tim ciljem izvreno je mjerenje prije i poslije udeenja regulatora u TS 10/20)/0,42 kV Istok 3
koja se napaja iz TS 35/10 kV Ludbreg. Optereenje transformatorske stanice nije se bitno promijenilo
izmeu ova dva mjerenja. Iz donje se slike vidi da smanjenje srednje vrijednosti napona za prije
spomenutih 2 % do 2.5 % rezultira gotovo jednakim smanjenjem napona i na niskonaponskoj strani (u
prosjeku za 7 V). to se kvalitete elektrine energije tie, napon se nakon spomenutog pomaka nalazi
unutar granica odreenih Mrenim pravilima, to je na slici prikazano uto obojanim podrujem.

Slika 10. Dijagram srednje vrijednosti napona na TS 10(20)/0.4 kV Istok 3 prije i poslije podeavanja
regulatora
Dnevno osciliranje napona takoer je smanjeno s prijanjih maksimalnih 12 V na 6 V. Time je
omoguena regulacija napona uz pomo naponskih preklopki na transformatoru jer se u sluaju albe
potroaa na niski napon moe podii napon bez bojazni da e zbog prevelike oscilacije prei gornju granicu.
Slian primjer, samo neto novijeg datuma prikazan je slikom 11. Efekti regulacije objanjeni na
prethodnom primjeru oiti su i u TS Kozarevac 2.

9

Slika 11. Usporedba dijagrama napona u TS Kozarevac 2, na podruju pogona urevac, prije i nakon
podeenja regulacije
Jedan od novijih primjera dobre regulacije prikazan je slikom 12. Iako je rije o gradskoj stanici,
kod koje su parametri kvalitete napona zadovoljavajui, valja primijetiti kako je ovom vrstom regulacije
mogue postii iznimno male oscilacije napona, no takvi e rezultati uvelike ovisiti o kvaliteti SN mree.

Slika 12. Tjedni dijagram minimalne, srednje i maksimalne vrijednosti napona u TS Miklinovec 1
4. ZAKLJUAK
Implementacija rjeenja prezentiranog ovim radom relativno je jednostavna i ekonomski isplativa.
Za nju nisu potrebna dodatna ulaganja. Iskoritavaju se mogunosti koje automatski regulator ve
posjeduje, ali barem u ovom konkretnom sluaju nisu bile u funkciji.
10
Preduvjet za implementaciju su, izmeu ostalog, kvalitetni podaci o optereenju transformatorske
stanice, te dijagrami napona po dubini mree. Tu jo jednom do izraaja dolazi znaaj SCADA sustava
koji biljei takve podatke i pohranjuje ih u bazu podataka kao i mjerenje kvalitete elektrine energije po
dubini mree.
Kada je u pitanju kvaliteta elektrine energije, spomenutim ugaanjem smanjujemo naponske
oscilacije tijekom dana. Time se oslobaa prostor za brzu reakciju u sluaju albe potroaa na visok ili
nizak napon. Ovo je u praksi esto i jedini nain sanacije naponskih prilika u razumnom roku. Iako ova
mjera ima odreene pozitivne efekte, ona ipak predstavlja vatrogasnu mjeru poboljanja iznosa napona,
iji efekti ne obuhvaaju poboljanje niza ostalih parametara kvalitete napona, a razina poboljanja ovisi
uvelike o topologiji srednjenaponske i kvaliteti niskonaponske mree.
LITERATURA
[1] Mrena pravila elektroenergetskog sustava, N.N. 36/2006.
[2] SPAU 341 C Voltage regulator, Users manual and Technical description, 2007.
[3] MK 30E Electronic voltage regulating relay, Operating instructions no.121-0/94, 2000.
[4] REG-D Voltage regulator, Operating manual, Issue 15.02.2007/03