MATURSKIRADIZFIZIKE

Tema:MAGNETSKOPOLJEZEMLJE

Predmetniprofesor:

EnisaKozli,prof.
Uenik:

DanaLukovac,IV
F

Sarajevo,april2014.godina
2

Sadraj
1. Uvod................................................................................................................................................3
2. Zemljavelikimagnet.....................................................................................................................4
2.1. Magnetskipolovi.....................................................................................................................5
2.2. Nastanakmagnetskogpolja....................................................................................................6
2.3. Karakteristikepolja..................................................................................................................7
2.4. VarijacijemagnetskogpoljaZemlje.......................................................................................10
2.5. Reverzijepolja.......................................................................................................................10
2.6. VanAlenovipojasevi.............................................................................................................11
2.7. Ionosfera................................................................................................................................12
3. Zanimljivosti..................................................................................................................................14
3.1. Polarnasvjetlost....................................................................................................................14
3.2. Ostaliplaneti.........................................................................................................................14
3.3. MagnetskopoljeZemljeslabitakadnestane?.................................................................15
4. Mjerenjepolja...............................................................................................................................17
4.1. Eksperimenti..........................................................................................................................18
5. Zakljuci.........................................................................................................................................24
10. Izvori(literatura)........................................................................................................................25
Saetak..................................................................................................................................................26
KOMENTAR............................................................................................................................................27

1. Uvod
touzrokujeZemljinomagnetskopolje?
Vjeruje se da se magnetsko polje naeg planeta generira duboko u Zemljinu jezgru. Nitko nikad nije
poduzeo mitsko putovanje u sredite Zemlje, ali prouavajui nain na koji udarni valovi od
zemljotresaputujukrozplanet,fiziarisuuspjelidashvatenjegovuvjerojatnustrukturu.
UsamomsredituZemljejevrstaunutarnjajezgra,dvijetreineveliineMjeseca,kojaseuglavnom
sastoji od eljeza. Na temperaturi od oko 5700 C, to je eljezo vrue kao Suneva povrina, ali
razarajui tlak (pritisak) uzrokovan gravitacijom ga spreava da postane tekue. Oko vrste jezgre je
vanjska jezgra, 2000 km debeli sloj eljeza i nikla uz male koliine drugih metala. Nii tlak nego kod
unutarnjejezgre,omoguujeovdjetenostanjemetala.
Razlike u temperaturi, tlaku i sastavu unutar vanjske jezgre, uzrokuju strujanje rastaljenog metala
poto hladnije guste materije tonu dok se toplije, manje guste materije, diu. Coriolisova (Koriolis)
sila,kojaproizlaziizZemljinogokretanja,takoeruzrokujekovitlanjerastopljenematerije.Tajprotok
tekueg eljeza generira elektrine struje, to (prema nekim teorijama) dovodi do stvaranja
magnetskih polja. Naelektrizirani metali, prolazei kroz ova polja, stvaraju vlastite elektrine struje i
takosekruenjenastavlja.Ovasamoodrivapetljapoznatajekaogeodinamo.
Spiralne kretnje uzrokovane Coriolisovom silom znae da su, tako stvorena odvojena magnetska
polja, usmjerena u priblino istom smjeru. Njihov kombinirani uinak proizvodi jedno ogromno
magnetskopoljekojepreplavljujeplanet(Slika1).

Slika1Zemljinmagnetimagnetosfera
CiljovogradajedasedaopisznaajnihkarakteristikamagnetskogpoljaZemlje:zatojeZemljaveliki
magnet;gdjesumagnetskipoloviZemlje;kojesukarakteristikemagnetskogpolja;kakvesuvarijacije
polja; reverzije polja; Van Alenovi pojasevi; ionosfera; zanimljivosti vezane za magnetsko polje i
najzad, najvanije da se izvre geomagnetska mjerenja kojima treba odrediti horizontalnu
komponentumagnetskeindukcijemagnetskogpoljaZemlje(naovompodruju)uzpomotangentne
busole, te provjeriti utjecaj magnetskog polja demonstracijskog ampermetra na magnetsku iglu
tangentnebusole.
4

2. Zemljavelikimagnet
U 16. stoljeu postojalo je uvjerenje da se negdje na sjeveru nalazi magnetina planina koja privlai
kompas i brodove koji joj se priblie. To je predstavljalo veliku zagonetku za srednjevjekovne
moreplovce. Poetkom 17. stoljea objanjenje pokuava dati William Gilbert u svojoj slavnoj knjizi
"DeMagnete",ukojojprviputdotadapretpostavljadajeZemljavelikimagnetidasilakojazakree
magnetsku iglu kompasa nastaje u njenoj unutranjosti, a ne u magnetinim planinama. Ta je ideja
bilanaputenakadajeustanovljenodajetemperaturaunajveemdijeluunutranjostinaegplaneta
veaodkritine,nakojojnestajetrajnamagnetinost.
VjerojatnonajpoznatijesvojstvoZemljinogmagnetskogpoljajepremasjeveruusmjerenamagnetska
igla kompasa, koja je stoljeima bila osnovni orijentir moreplovcima na njihovim pomorskim
putovanjima. Kompas je konstruiran tako da magnetska igla u njemu moe slobodno rotirati u
horizontalnoj ravni. Kad bi magnetska igla bila postavljena tako da se moe slobodno kretati i u
horizontalnom i u vertikalnom smjeru, njezin bi se smjer kontinuirano mijenjao u svakoj novoj taki
napovriniZemljeukojojbiizvodilimjerenje.

Slika2Kompas
Kadbisilu,kojadjelujenamagnetskuiglu,mjeriliurazliitimtakamaZemljinepovrine,otkrilibida
je i jakost ove sile takoer prostorno vrlo promjenjiva veliina. Ovo ukazuje na kompleksnost
magnetskog polja koje obavija na planet ve 3,5 milijarde godina, titei nas od tetnog zraenja
Sunca.
5

U ovom radu predvieno je da se izvre geomagnetska mjerenja iji je cilj odreivanje jaine
magnetskogpolja(povezanogsmagnetskomsilom)naovomgeografskompodruju.Toesepostii
krozslijedeazadanamjerenja:
1. Odrediti horizontalnu komponentu magnetske indukcije magnetskog polja Zemlje pomou
tangentnebusole,zarazliitbrojnavojanatangentnojbusoli.
2. Provjeriti utjecaj magnetskog polja demonstracionog ampermetra na magnetsku iglu
tangentnebusole
Ovimeseutvrditijainapoljaaliiprovjeritiutjecajkoritenemjerneopremenavaljanostdobivenih
rezultata.
2.1. Magnetskipolovi
Trenutno se sjeverni magnetski pol nalazi u sjevernoj Kanadi, otprilike 600 km od Resolute Baya,
mjestasa300stanovnika.ZaResoluteBaykaudasenenalazi nakrajusvijeta,alidasekrajsvijeta
odatlemoevidjeti!Sjevernimagnetskipolje,kaoijuni,ustalnompomicanju.JamesRossgajeprvi
put locirao 1831. godine, nakon arktike ekspedicije tokom koje je njegov brod ostao zaglavljen u
leduitaveetirigodine!
U to podruje nitko se dugo nije vraao, sve do 1904. godine, kad je Roald Amundsen ponovno
pronaao pol i otkrio da se pomaknuo barem 50 km od mjesta koje je zabiljeio Ross. Pol nastavlja
svoje putovanje tokom 20. stoljea, srednjom brzinom veom od 10 km godinje, ubrzavajui
posljednjih godina i na 40 km godinje! Ako se nastavi pomicati ovom brzinom, u sljedeih nekoliko
desetakagodinanapustiteSjevernuAmerikuiuiupodrujeSibira.
Kad se eli prikazati Zemljino magnetsko polje, najee se to ini modelom jednostavnog
magnetskog dipola. Taj zamiljeni magnet prolazi sreditem Zemlje i otklonjen je u odnosu na os
rotacijeZemljezaotprilike11,5
0
.Iakojeovakavprikazvrlokoristan,nijeipotpunotoan.
Naime, njime se moe prikazati oko 90% ukupnog polja, ali preostali dio ini vrlo kompleksno
nedipolno polje. Za razliku od dipolnog, nedipolno polje je nejednoliko rasporeeno Zemljinom
povrinom i koncentrirano u 7 ili 8 regija subkontinentalnih veliina. Tako se na primjer brazilska
obala nalazi u takozvanoj junoatlantskoj anomaliji, gdje je snaga magnetskog polja slabija za oko
30%.Danasseanomalijenedipolnogpoljapomiupremazapadubrzinomod0,2
o
godinje.Ovedvije
komponentezajednoinetakozvanoglavnopolje.Kaorezultattekompleksnosti,magnetskaiglaeu
razliitimtakamaZemljepokazivatirazliitevrijednostideklinacijeiinklinacije,tj.veliinakojimase
opisujesmjermagnetskeosi.Deklinacijajekutizmeusmjeramagnetskeoseuhorizontalnojravnini
ismjerageografskogmeridijana,ainklinacijaopisujekutkojitaoszatvarashorizontalnomravninom.
Ovojeuprolostipredstavljalovelikuzagonetku,tojepokrenuloprvaglobalnamjerenjaZemljinog
magnetskog polja. Osim smjerom, Zemljino magnetsko polje se opisuje i jakou polja. Ta je
vrijednostnajveanapolovima,anajmanjanaekvatoru.Nasjevernommagnetskompolumagnetska
e igla imati smjer prema dolje, dok e na junom magnetskom polu biti usmjerena prema gore.
Sjeverni magnetski pol danas se nalazi na kanadskom Arktiku na otprilike 82
o
sjeverne geografske
6

irinei113
o
zapadnegeografskeduine(ResoluteBay),ajuni magnetski poljeubliziniAntarktike
obalenaotprilike65
o
junegeografskeirinei138
o
istonegeografskeduine.
2.2. Nastanakmagnetskogpolja
UnutranjostZemljejesloenaisastojiseodmnogorazliitihslojevakojisuuneprestanojinterakciji.
U samom sreditu je unutranja kruta jezgra, ija je temperatura gotovo jednaka onoj na povrini
Sunca.Unutranjajezgrarotiraveombrzinomnegopreostalidioplaneta,za0,2
o
godinje,izanjuse
zna rei da je to svijet unutar svijeta. Iznad nje se nalazi tekua vanjska jezgra, bogata eljezom i
niklom, koju obavija stjenoviti plat koji nije elektriki vodljiv. Izvor Zemljinog magnetskog polja je,
prema dinamoteoriji
1
, strujanje rastopljenog eljeza u vanjskoj jezgri koje nastaje zbog Zemljine
rotacije, a prouavanjem vrijednosti polja i njegovih prostornih i vremenskih promjena znanstvenici
pokuavaju otkriti kako taj generator, poznat kao dinamo, tono radi. Paleomagnetski podaci u
sedimentnimstijenamapokazujudajeZemljinomagnetskopoljestaroak3.5milijardegodina,abez
nekihregenerativnihprocesakojiosiguravajudovoljnekoliineenergijezaodravanjedinama,polje
bi nestalo za 15 000 20 000 godina (prema nekim izvorima i do 40000 godina), odakle pobornici
dinamoteorijecrpedokazezasvojepretpostavke.

Slika3MagnetskopolijeobranaZemljeodSunevogvjetra
Magnetsko poljeZemljeje slino polju koje obrazuje ipkasti magnet. Ta slinost predstavljena je
samooblikommagnetskihlinijasilaioblikommagnetosfere,aliniukomsluajusesvekarakteristike
magnetskog polja Zemlje ne mogu objasniti poljem laboratorijskog ipkastog magneta. Magnetsko
polje ipkastog magneta obrazovano je usmjeravanjemmagnetskih silakoje se nalaze unutaratoma
eljeza.
TemperaturaZemljinogjezgrajeviaod1043
o
K(tzv.Kirijevetemperature)nakojojmagnetskesile
unutar atoma eljeza postaju neureene, i eljezo gubi magnetska svojstva. Zbog
togaZemljinmagnetizamnema veze sa magnetskim svojstvima eljeza unutar Zemljinog jezgra, ve
jeposljedicaelektrinihstruja,kojeunutarZemljenastajuzbogrelativnogkretanjajezgrainjegovog
omotaa.

1
Dinamoteorija,jednaodteorijaporijeklaZemljinogmagnetizma,tvrdidapostojijedandinamo(generator
elektrinestruje)uZemljinomjezgru.Ovateorijanijepotpunoadekvatnanitipotvrena,alipredstavlja
zanimljivopojednostavljenjeopisafenomenamagnetskogpoljaZemlje.
7

Iako Zemljino magnetsko polje nastaje duboko u njenoj unutranjosti, dio polja prolazi kroz plat i
dostupanzamjerenja.Konvektivnakretanja,kojapokreuiodravajudinamo,uzrokujudaseitaj
dio polja vremenski neprestano mijenja. Te su promjene poznate kao sekularne varijacije. Dipolni
doprinos sekularnim varijacijama vrijedi uniformno za itavu Zemlju, dok se krae varijacije
nedipolnog polja odnose na pojedine regije. Posljedica svih tih promjena je vidljiva u globalnim
geomagnetskim modelima i kartama koje se moraju relativno esto obnavljati, obino svakih pet
godina. Globalne modele geomagnetskog polja izrauje nekoliko svjetskih organizacija, a jedna od
vanihprimjenatihmodelajeipomouorijentacijiumjetnihZemljinihsatelita.
2.3. Karakteristikepolja
VeliinekojekarakterizirajumagnetskopoljeZemljesu:
1. Magnetskaindukcija
2. Jainamagnetskogaspolja
Magnetska indukcija je fluks po jedinici povrine. Jedinica za magnetski fluks je Wb (Weber), za
povrinujem
2
,ajedinicazamagnetskuindukcijuje1T(Tesla):
|I] = _
wb
m
2
_
Ako je fluks ravnomjerno rasporeen po povrini i ako kroz nju prolazi okomito, onda je magnetska
indukcijajednaka:
B =

S

Poredmagnetskeindukcije,koristiseiveliinakojasezovejainamagnetskogpoljaT.Magnetska
indukcijajepovezanasaJainommagnetskogpoljarelacijom:
B = pI
p = p
0
p

gdjeje:
permeabilnostsredine

0
permeabilnostvakuuma=410
7

1m
A

r
relativnapermeabilnostsredine,kojazavisiodvrstesredine.

JainamagnetskepoljaZemlje,dijelisenahorizontalnuivertikalnukomponentu.
Naslijedeojsliciprikazanajeshemaintenzitetavektorageomagnetskogpoljautakiosmatranjana
povriniZemlje:
8

Slika4ShematskiprikazintenzitetageomagnetskogpoljanaodreenojtakipovrinaZemlje
MagnetskimeridijanjevertikalnaravanukojojleivektorgeomagnetskogpoljaT

Naslici4sukoriteneslijedeeoznake:
1. T

= Vektorgeomagnetskogpoljautakiosmatranja
2. H

=Horizontalnakomponentajainemagnetskogpolja
3. Z

=Vertikalnakomponentajainemagnetskogpolja
Meuovimveliinamavaesljedeematematikerelacije:
IntenzitetvektoraT

:
I = E
2
+ Z
2

IntenzitethorizontalnekomponentevektoraT

,tj.vektoraH

E = X
2
+
2

Oznakeuglovanaslici4su:
4. I=Inklinacija:vertikalniugaoizmeuhorizontalnekomponente,H

ivektoraukupnog
intenziteta,T

Inklinacijaserauna:
9

tgI =
Z
E
po ]c I = orctg
Z
E

InklinacijaovisiolokacijinaZemlji,odnosnoonanijeistasvugdjenazemljinojpovrini.Nanaempodruju(BiH)
onaiznosioko60
o
.
5. D = Deklinacija: Horizontalni ugao koji ravan magnetskog meridijana take osmatranja
zaklapa sa geografskim meridijanom (na podruju BiH, prema udbeniku, deklinacija je
zapadnaiiznosi8
o
,meutim,premaizvorimaspomenutimupoglavlju4.1Eksperimenti,ta
vrijednostje3,75
o
premaistoku)
Deklinacijaserauna:
tg =

X
po ]c = orctg

Magnetska indukcija i jaina magnetskog polja su vektorske fizike veliine (odreene pravcem,
smjeromiintenzitetom)ipredstavljajutangentunasilnicemagnetskogpoljaZemlje(Slika5).
Na povrine Zemlje, magnetska indukcija varira od 24 000 nT do 66 000 nT. Jedinice koje se jo
koristesuGaus(1Gaus=100000nT)igama(1gama=1nT).
Glavnizadatakovogradajevjebomutvrditiveliinumagnetskeindukcijezemljenaovimprostorima.

Slika5Shematskiprikaztangentevektora(T

iB

)namagnetskesilniceZemljinogpolja
MagnetskopoljeZemljeponaasepriblinokaomagnetskopoljeravnogmagneta.
10

2.4. VarijacijemagnetskogpoljaZemlje
ProcesradaZemljinogdinamadodanasnijeupotpunostirazjanjen(zatoimaidrugihteorijakojima
se magnetsko polje Zemlje objanjava). Da ne postoje procesi koji obnavljaju energiju koja pokree
dinamo, geomagnetsko polje bi potpuno nestalo i bili bismo direktno izloeni opasnom kozmikom
zraenju. Kako je ranije reeno, smatra se da se geomagnetsko polje u potpunosti stvara duboko u
Zemljinojjezgri.Meutim,najnovijematematikesimulacijepokazujudaiZemljinomota(plat)ima
svoju ulogu u tom procesu. Problem koji su znanstvenici pokuavali rijeiti i testirati simulacijom je
utjecaj prostorno nejednolikih gubitaka topline na granici jezgre i plata, na promjene
geomagnetskog polja. Pokazalo se da razliite temperaturne podjele na donjoj granici plata
poveavaju, odnosno smanjuju vjerojatnost geomagnetskih reverzija. Znanstvenici su uspjeli dobiti
prvu 3dimenzionalnu, vremenski ovisnu, stabilnu matematiku simulaciju generiranja Zemljinog
magnetskog polja konvekcijom u vanjskoj jezgri. Rezultat dobiven simulacijom je dinamo koje
odrava magnetsko polje kroz period od 40 000 godina. Najvei uspjeh ove simulacije su i reverzije
dipolnogdijelamagnetskogpolja,toesvakakopomoiurazjanjavanjupozadineovihprocesa.
Elementi magnetskog polja Zemlje mogu se mjeriti odgovarajuim elementima na svakoj
takiZemljinepovrine.Mjerenja,kojasuvrenanarazliitimtakamakrozduginizgodina,pokazuju
da se vektor magnetskog polja mijenja. Konstatirane su manje ili vie nepravilne promjene, razliite
jaine,kojesuprirodnogkaraktera.
Analize promjena Zemljinog magnetskog polja u duem vremenskom periodu pokazuju da postoji
jedan nepromjenljiv dio, na koji se superponiraju razliite promjene geomagnetskog polja sa
periodom od oko 11 godina. Postojani dio tog polja je glavno magnetsko polje Zemlje, dok je drugi
dioizazvanpromjenljivimpoljimarazliitihamplituda,fazaiperioda.
GlavnomagnetskopoljeZemljejezbirdvapoljahomogenonamagnetiziraneZemlje(dipolnopolje)i
polja izazvanog nehomogenostima u dubljim dijelovima Zemlje (nedipolno polje ili polje
kontinenata). Promjenljivi dio magnetskog polja nastaje u dubljim i gornjim slojevimaZemljine
korekao i polja nastalog uslijedSuneveaktivnosti, zraenja, magnetskog polja Sunca, Sunevog
vjetrai slino. Zapaeno je da su amplitude promjenljivih polja znatno manje od intenziteta glavnog
magnetskogpolja,aperiodesuodnekolikogodinadodesetihdijelovasekunde.
2.5. Reverzijepolja
Geomagnetsko polje povremeno mijenja svoj polaritet, odnosno sjeverni i juni polovi zamijene
mjesta. Ta je pojava poznata kao reverzija geomagnetskog polja. Povijest reverzija geomagnetskog
polja, zapisana u stijenama, stara je oko 330 milijuna godina! Tokom tog perioda dogodilo se vie
od400reverzija.Vrijemeizmeudvijereverzijevrlojepromjenjivoimoeiznositimanjeod100000
godinapadonekolikodesetakamilijunagodina.
Gledano u geolokim vremenskim okvirima, u posljednje vrijeme reverzije su se dogaale u
prosjeku svakih 200 000 godina, iako se posljednja reverzija dogodila prije 780 000 godina, kad je
geomagnetskopoljeiz"reverznog"stanjaprelou"normalno".
11

Dokaze o reverzijama polja, koje su se dogodile u dalekoj prolosti Zemlje, dobivamo zahvaljujui
stijenama koje su nastale skruivanjem izlivene lave: one u sebi zadravaju informaciju o smjeru
tadanjeg geomagnetskog polja. Ako se stijena naglo ohladi, podatak o smjeru okolnog polja ostaje
gotovotrenutnozapisanunjoj.Sedimentnestijenenatajnainusvojimslojevimauvajumilijune
godinastarepodatkeoreverzijamageomagnetskogpolja.
Za potpunu reverziju geomagnetskog polja potrebno je u prosjeku 5 000 godina, s tim da se te
vrijednosti mogu kretati od 1 000 do 8 000 godina. Glavno magnetsko polje, zajedno sa svojom
dipolnomkomponentom,slabitokomreverzijepadajuina10%25%vrijednostikojujeimaloprije
reverzije.
Reverzijesenikadanedogaajunekimpredvienimredoslijedom.Velikeinaglepromjeneusmjerui
intenzitetu polja podijeljene su na krae periode u kojima se odvijaju manje promjene. Ponekad
geomagnetskopoljedjelujekaodajeupoetnimfazamareverzija,alisereverzijanedogodiipoljese
vraa u poetni polaritet. Te pojave su poznate kao ekskurzije. Postoje dvije teorije koje nastoje
objasniti promjene geomagnetskog polja te definirati ponaanje geomagnetskih polova tokom
reverzija.
Prema jednoj teoriji, geomagnetsko polje tokom reverzije ostaje veinom dipolno, a polovi putuju
odreenim stazama s jedne hemisfere na drugu. Druga teorija tvrdi da dipolna komponenta
geomagnetskog polja slabi i nestaje, a onda ponovno jaa, ali ovaj put sa suprotnim polaritetom.
Tokomtogperioda,ukojemnemadipolnogpolja,prisutnojesamonedipolnopolje.
Premdapostojerazliiteteorijeouzrokugeomagnetskihreverzijaodkojihjejednaiudarmeteora
danas prevlauje teorija da klju lei u promjenama koje se dogaaju u samom generatoru polja
dinamu.
2.6. VanAlenovipojasevi
Zemljino magnetsko polje iri se daleko u svemir titei nas od plazme kojom nas obasipa Sunce.
Kakoizgledatajnevidljivimagnetskitit?
Plazma koja nas zapljuskuje je oblak elektriki nabijenih estica, veinom elektrona i protona.
Strujanje naelektriziranih estica, kojim Sunce izbacuje u svemir mali dio svoje mase godinje (2,5 x
10
14
),nazivaseSunevimvjetrom.OvapaljbasaSuncakreeseponekadbrzinamaveimiod450
km/s. Dok je svjetlu potrebno 8 minuta da stigne sa Sunca na Zemlju, Sunevom vjetru za to je
potrebno2do3dana.
Magnetosferakojaobavijanaplanetprostiresedalekousvemir.Topodrujejemjestoneprestanih
dramatinih susreta s opasnom plazmom. Oblik koji taj veliki nevidljivi tit posjeduje rezultat je tih
interakcija. Sunev vjetar sabija dio magnetosfere koji je izloen Suncu, tako da se ona ovdje ne
prostireusvemirdaljeod610radijusaZemlje.

12

Slika6VanAlenovipojasevi
Nasuprotnojstranimagnetosferajerazvuenadubokousvemirskaprostranstva,oko1000Zemljinih
radijusadaleko.MeudjelovanjeZemljinogmagnetskogpoljaiSunevogvjetrastvaraiVanAlenove
(Van Allen) pojaseve, par prstenova od ioniziranog plina zarobljenog u orbiti oko Zemlje (Slika 6).
Vanjskiprstenseproteeizmeuvisinaod19000i41000km,dokseunutranjinalaziizmeuvisina
od7600i13000km.KadanaletopasnihesticastignedoZemljinemagnetosfere,nekeodnjihostat
ezarobljene.
Magnetopauza je sloj koji okruuje Zemljinu magnetosferu. Ovdje se veina estica preusmjeri tako
da obie magnetosferu, ali dio estica proe kroz magnetopauzu i zavrava u Van Alenovim
pojasevima.
Unutarnjipojassastojiseuglavnomodprotona,dokvanjskisainjavajuelektroni.esticesekreupo
linijamamagnetskihsilapremapolarnimregionimagdjeselinijesilasastaju.Ovipojasevisuotkriveni
1958.godinezavrijemeletaamerikogumjetnogsatelitaExplorera1.
FiziarJamesVanAllen,pokojemsupojasevinazvani,zasluanjetojesatelitnosioGeigerovbroja
zadetekcijunabojaestica.
2.7. Ionosfera
Geomagnetski opservatoriji svakodnevno biljee promjene u vrijednostima Zemljinog magnetskog
polja. Uzrok tim dnevnim varijacijama su promjene koje se dogaaju u vanjskom magnetskom polju
Zemlje, tj. uzrokuju ih elektrine struje u gornjoj atmosferi na visinama izmeu 100 i 130 km iznad
Zemljinepovrine.NatimvisinamaatmosferajeioniziranapodutjecajemUViXSunevihzraka.Ione
pokreu vjetrovi i uzdizanja atmosfere zbog dnevnog zagrijavanja i gravitacijskih djelovanja Sunca i
13

Mjeseca. Dnevne varijacije, koje se kreu u rasponu od 20 do 30 nT, ovise o lokalnom vremenu,
geografskojirini,godinjemdobuiSunevomciklusu.Tagornjazonaatmosferenazivaseionosfera
(Slika7).

Slika7Zemljinaatmosferapoloajaionosfere

14

3. Zanimljivosti
3.1. Polarnasvjetlost
lako nas magnetosfera titi zaustavljajui veinu elektriki nabijenih estica kojima nas zapljuskuje
Sunce, jedan dio se ipak probija kroz nju. Elektroni koji se probiju kroz magnetosferu sudaraju se s
atomimauvisokimslojevimaZemljineatmosfere.Prisudaru,atomiZemljineatmosferesepobuujui
zraesvjetlosturazliitimbojamastvarajuivelianstvennebeskiprizorpolarnusvjetlost(Slika8).
Galileo je ovu pojavu opisao nazivom Aurorom borealis, to u prijevodu znai Sjeverno svitanje. Na
mjestimanavisokimgeografskimirinama,kaotojeFairbanksnaAljasciilinorvekiTromso,pojava
polarnesvjetlostirelativnojeesta.OsimSjevernogsvitanja,postojiiAuroraaustralis(Junosvitanje)
iAuroratropicalis(Tropskosvitanje),ovisnoopredjeluizkojegpotjeu.

Slika8Auroraborealis
3.2. Ostaliplaneti
KaoiZemlja,Veinaplanetaposjedujudipolnomagnetskopolje,sasjevernimijunimpolomkojise
sastajunaimaginarnojosiunutarplaneta.
Zemljino magnetsko polje je nagnuto za neto vie od 11
o
od rotacione osi. Slina je situacija i kod
nekihdrugihobjekataSunevogsustava:divovskihtijelaJupiteraiSaturna,kaoiJupiterovogmjeseca
Ganimede. Magnetsko polje Jupitera je, na primjer, slino kao i Zemlja, nagnuto za 10, dok su
magnetska polja Neptuna i Urana daleko vie nagnuta. Kod Neptuna taj kut iznosi 47, a kod Urana
ak59.OstaliplanetiSunevogsustavaposjedujuvrloslabapoljailiihuopenemaju.
15

3.3. MagnetskopoljeZemljeslabitakadnestane?
Zemljino magnetsko polje ne mijenja smjer u pravilnim vremenskim intervalima. lako se reverzali
najee dogaaju u prosjeku svakih 200 000 godina, posljednji se dogodio prije 780 000 godina.
Ekskurzije, u kojima magnetski polovi prilino od lutaju, ali se ne dogodi reverzija, dogaaju se
punoee.
Znanstvenicima je ve dugo poznata injenica da jaina Zemljinog magnetskog polja opada tokom
posljednjih 150 godina, ali meu njima postoje neslaganja kad je rije o budunosti ovih promjena.
Nekismatrajudajenapomolunovareverzijapolja,dokdrugivjerujudaseradisamooprivremenoj
varijacijikojaneeimatidramatinijihposljedica.
Usluajunestankamagnetskogpolja,posljedicebimoglebitikatastrofalnezaivotnaZemlji.Snano
zraenje zagrijalo bi gornje slojeve atmosfere i uzrokovalo velike klimatske promjene. Navigacijski i
komunikacijskisatelitibilibiuniteni,aivotinjekojeseseleudalekekrajeveorijentirajuiseprema
smjerovimamagnetskihpolova,bilebiizgubljene.
Jedina stvar koja Zemlju uva od scenarija prema kojem bi mogla postati beivotna kao Mars, jest
magnetosferapoljekojenaplanet,atmosferuiivottitiodsnanogiopasnogSunevogzraenja.
Znanstvenici upozoravaju da magnetsko polje u posljednje vrijeme sve vie slabi te da bi moglo
potpunonestatiunarednih500godina.Nakontogabitrebalodoidosmjenemagnetskihpolova.To
se ve dogaalo u prolosti geoloki podaci pokazuju da se magnetska polja izmjenjuju svakih
200.000 godina. Poto su se magnetski jug i sjever posljednji put zamijenili prije 780 tisua godina,
novasmjenapolovavekasni.
Geofiziar Conall Mac Niocaill s Oxforda ovako je opisao situaciju na Zemlji: 'U posljednjem stoljeu
magnetski se sjever pomaknuo za vie od 1.500 km. U posljednjih 150 godina snaga magnetskog
poljaoslabilajezaoko10%,topokazujedamoemooekivatiobrtanjepolova.'
Iakojeposljedicetogdogaajatekopredvidjeti,strunjacismatrajudabionemoglebitiogromne.
MacNiocailljesituacijuusporediosMarsom:'AkojenaMarsuikadabiloivota,onjesigurnouniten
nestankommagnetskogpoljaprije3,5do4milijardegodina.Kadajepoljeoslabilo,solarnisuvjetrovi
otpuhalinjegovuatmosferu,akozmikozraenjejeporasloidoprlodopovrine.Objeovestvaribile
suloezaeventualniivotnapovriniilijeunitenilisemoraopreselitiuunutranjostplaneta.'
Zemljinomagnetskopoljeuvijeksedosadanakonobrtanjapovratilo,meutimnjegovopomicanjei
slabljenje uzrokovat e mnoge probleme kako za ljude, tako i za ivotinje sateliti e biti izloeni
jaem zraenju, a ivotinje koje se njime ravnaju, poput ptica, pela, morskih kornjaa i nekih riba,
postat e zbunjene. Neke ptice bi se moda i mogle snai jer su neke studije pokazale da imaju
rezervnesustavenavigacijeuzpomozvijezdaiorijentiranakopnu.
Europska svemirska agencija ovaj problem shvaa ozbiljno pa uskoro, u sklopu misije SWARM,
planira lansirati tri satelita dva u orbitu na visini od 450 km te jedan na 530 km. Te letjelice e
preciznomjeritiutjecajSuncaipromjenemagnetskogpolja.
16

SWARM e obaviti mjerenja svih faktora koji utjeu na formiranje magnetskog polja (struje u
rastopljenoj eljeznoj jezgri Zemlje, magnetizirane stijene u kori i drugo) kako bi znanstvenici mogli
kreirati kvalitetnije kompjuterske programe za predvianje promjena u snazi i poloaju magnetskih
polja.
Processmjenepolovaobinotrajeodtridopettisuagodina,meutimnovijaistraivanjapokazuju
dabiseprelazakizdananjegstanjaukaosmogaodogoditiveza500tinjakgodina.

17

4. Mjerenjepolja
DirektnamjerenjaZemljinogmagnetskogpoljakontinuiranoseizvodeumagnetskimopservatorijima
u svim dijelovima svijeta. Vrijednosti polja se, zahvaljujui raznim oceanografskim, terenskim,
avionskimisatelitskimmjerenjima,dobivajuisrazliitih(ranijetekodostupnih)lokacija.
Malojepoznatainjenicadasuupravogeomagnetskamjerenjaodigralakljunuuloguuistraivanjui
utvrivanjutektonikeploatekonvektivnihgibanjauZemljinojunutranjosti.
U geologiji i primijenjenoj geofizici ta su mjerenja vaan alat prilikom utvrivanja karakteristika
Zemljinekore.Kadaseizvodimjerenjegeomagnetskogpolja,onotosestvarnomjerijekombinacija
Zemljinogmagnetskogpoljaivarijacijauzrokovanihmagnetiziranimstijenamaielektrinimstrujama
ukoriZemlje.Premdajeveinamineralaodkojihsuformiranestijenenemagnetina,mnogestijene
sadre dovoljno magnetinih minerala koji uzrokuju znaajne magnetske anomalije. Pored toga,
anomalijeuzrokujuimetalniobjekti,kaotosueljezniketranice,dalekovodi,odailjai,zakopani
predmetiislino.
Geomagnetska mjerenja se mogu primijeniti u raznim podrujima, od manjih inenjerskih ili
arheolokihistraivanjapasvedomjerenjakojimasedefinirajuregionalnegeolokestrukture.
Satelitisuidealnizaglobalnamjerenjageamagnetskogpoljavisokerezolucije,potrebnazadobivanje
preciznih modela Zemljinog magnetskog polja. Otkada je u listopadu 1979. godine lansiran satelit
MAGSAT, lansirano je jo nekoliko novih satelita ili su u programu za lansiranje. Te misije globalno
pokrivajuZemlju,apodacimogubitikoritenizaistraivanjaglavnogmagnetskogpolja,magnetskog
polja kore, elektrine vodljivosti omotaa, kao i za istraivanja trenutnog stanja magnetosfere i
ionosfere.
Meutim, iako sateliti omoguuju uvid u globalnu raspodjelu vrijednosti geomagnetskog polja,
podacisuaktualnivrlokratakvremenskiperiod,paseestomorajuaurirati.
Danski satelit RSTED (OERSTED = ita se ersted) lansiran je u veljai 1999. godine, a njemaki
CHAMP u srpnju 2000. godine. Ti sateliti i dalje uspjeno prikupljaju podatke s visokom preciznou
(literaturareferenca).
MagnetskeolujesuporemeajigeomagnetskogpoljauzrokovanidinamikimprocesimanaSuncu.U
vrijeme kada nastupi vrhunac ciklusa Sunevih pjega, Sunevo magnetsko polje je najnemirnije, to
rezultira pojavom Sunevih bljeskova koji najvei dio svoje energije izbacuju u obliku rendgenskog
zraenja,kaoibombardiranjemZemljeelektrikinabijenimesticamavelikeenergije.Ovojepoznato
kao IKM (izbacivanje koronarne mase). Bljeskovi mogu omesti radiosignale i rad navigacijskih
ureaja, a udarac nabijenih estica o na planet moe uzrokovati preoptereenje elektrine mree i
nestanakelektrinestruje.IKMsuvelikaprijetnjaikomunikacijskimsatelitima.
Prijedvadesetipetgodina,1989.godine,upravojejedantakavsnaanIKMpogodioZemljuisruio
glavnu elektrinu mreu kanadskog Hydro Quebeca, ostavivi gotovo sedam milijuna ljudi bez
elektrinestrujetokomvieod9satiipoinivitetuodviemilijunadolara.
18

No, postoji jo svjeija paljba sa Sunca, koja je bila usmjerena i na na planet. Tokom dvotjedne
oluje,kojasedogodilaujesen2003.godine,buknulasudvanajjaaikadzabiljeenabljeska.Sreom,
bljesak i IKM koji je potom uslijedio, samo su okrznuli na planet. Manji pad elektrine mree
pogodiojevedsku,anekolikodesetakasatelita,izolujejeizaloskvarovima.
4.1. Eksperimenti

Zadatak(cilj):odreditihorizontalnukomponentumagnetskeindukcijemagnetskogpoljaZemlje.
PRIBOR:Tangentnabusola,ampermetar,otpornik,izvorstalnognapona.
OPISUREAJA:
Veliinu horizontalne komponente magnetskog polja Zemlje ustanovit emo tako da na magnetsku
iglu djelujemo magnetskim poljem zavojnice koja je postavljena u vertikalnoj ravnini, tj. pomou
tangentnebusole(Slika9).Tangentnabusolasastojiseodkrunognamotajabakreneiceuijemse
sreditu nalazi mala magnetska igla, koja se moe slobodno okretati oko vertikalne ose. Magnetska
igla je malih dimenzija pa se, bez vee pogreke, moe smatrati da se cijela igla nalazi u centru
krunogprovodnika.Zamagnetskuiglujeprivrenavea,laganakazaljka,ijikrajeviprelazepreko
krune skale koja slui za itanja kuta skretanja igle. Kazaljka je napravljena od materijala koji ne
pokazujeferomagnetskeosobine,takodananjunedjelujemagnetskopolje.

Slika9Tangentnabusola
19

Kada kroz zavojnicu ne tee struja, na iglu djeluje samo magnetsko polje Zemlje. Ako zavojnicu
postavimo tako da se njena ravnina nalazi u istom smjeru kao igla, tada je zavojnica postavljena u
magnetskimeridijan,akazaljkajenanultompodioku.
Kada kroz zavojnicu pustimo struju, tada se javlja dodatno polje H, koje je u sreditu zavojnice
okomito na njezinu ravninu, dakle i na smjer magnetskog meridijana. Magnetska igla je pod
djelovanjem dva meusobno okomita polja, pa se postavlja u smjer rezultante, tj. zakree se za kut
', koji mjerimo. Mjerenje se ponavlja za struju iste jaine ali suprotnog smjera, kako bi se izbjegla
greka. Kazaljka se sada kree na drugu stranu za priblino isti kut '', tako da se usvaja srednja
vrijednosttadvamjerenja.
POSTUPAKMJERENJA
1. Spojitistrujnikrugpremashemi:

2. Tangentnubusoluprikljuitinaodreenibrojnavoja(oznaenonabusoli).
3. Akonijepoznatpoluprenikkrunogprovodnika,izmjeriseobimiizrauna(r=8cm)
4. Bonizavrtanjnabusoliotpustitiikruniprovodnikpostavitiusmjermagnetskogmeridijana.
Nakontogatrebaopetprivrstitibonizavrtanj.
5. Klizanaotpornikupostavitiupoloajmaksimalnogotpora.
6. Ukljuitistrujnikrug,podesitijainustrujeiizmjeritijepomouampermetra.
7. Proitatikutskretanjakazaljkenaobakrajakazaljkeiuzetisrednjuvrijednostzakut'
8. Ponovitimjerenjezastrujuistogintenzitetaalisuprotnogsmjera.
9. Proitatikutskretanjakazaljkenaobakrajakazaljkeiuzetisrednjuvrijednostzakut''.
Izraunatikutskretanjapremaformuli:o =
u
|
+u
||
2

10. Ponovitimjerenjezarazliitevrijednostijainestruje.Podatkeunijetiutabelu(Tabela1)
11. Svepoznatevrijednostiuvrstitiuizraz:
B
h
=

0
2

IN
tgu

iizraunativrijednosthorizontalnekomponentemagnetskogpoljaZemlje.
20

12. Mjerenjaponovitizarazliitbrojnavojanatangentnojbusoliipodatkeunijetiutabele
(Tabela2iTabela3).
PremauputiasistentaPrirodnomatematikogfakulteta,gdjejevjebaraena,rezultatizajakomali
broj navoja (2) i jako veliki (500), nisu jako pouzdani, pa je za ove sluajeve raeno samo po jedno
mjerenje.
Tabela1
r
2
=8cm N
2
=50
R.B.
Mjerenja

1
'
2
'
SR
'
1
''
2
''
SR
'' tg I(A)

B
h1
(T)
1 67
o
68
o
67,5
o
73
o
72
o
72,5
o
70
o
2,747 140mA 2,010
5
T
2 76
o
75
o
75,5
o
69
o
69
o
69
o
72,25
o
3,17 160mA 0,49510
5
T
3 75
o
74
o
74,5
o
80
o
79
o
79,5
o
77
o
4,33 180mA 1,610
5
T
4 70
o
70
o
70
o
65
o
65
o
65
o
67,5
o
2,41 120mA 1,910
5
T
B
h1sr
= 1,5110
5
T

Tabela2
r
2
=8cm N
2
=2
R.B.
Mjerenja

1
'
2
'
SR
'
1
''
2
''
SR
'' tg I(A)

B
h1
(T)
1 15
o
15
o
15
o
10
o
10
o
10
o
12,5
o
0,22 280mA 1,99810
5
T
B
h2sr
= 1,99810
5
T

Tabela3
r
2
=8cm N
2
=500
R.B.
Mjerenja

1
'
2
'
SR
'
1
''
2
''
SR
'' tg I(A)

B
h1
(T)
1 95
o
95
o
95
o
82
o
83
o
82,5
o
88,75
o
45,83 30mA 0,25610
5
T
B
h3sr
= 0,25610
5
T

Srednja vrijednost horizontalne komponente magnetskog polja Zemlje, na osnovu provedenih

mjerenjaje:

B
hsr
=1,25410
5
T
JainamagnetskogpoljaT:
I = E
2
+ Z
2

ili
I =
B
cos I

Zainklinacijuod60
o

T=
1.25410
-S
cos 60
=
1.25410
-S
0,5
= 2, 5810
5
T

21

OBRAZLOENJEREZULTATA:
Premaliteraturi(referenca):
Odmagnetskihpolovapremamagnetskomekvatorutotalniintenzitet(T)opadaodpriblino60000
nTnaoko20000do30000nT.Narezultat,zaugaoinklinacije60,je25080nT,tojerelativnoniska
vrijednostuodnosunaoekivanu.
ZasusjednuHrvatsku,premareferenci,zabiljeenojedajeuHrvatskojD=2do3,I60dokje
T47000nT,tojetakoerviavrijednostodonekojusmoizmjerili.
Provjeraprekoreference:
Inklinacija:oitanosaslike(Slika10)I=60

Slika10DistribucijaINKLINACIJAnapovriniZemlje
Deklinacija:oitanosaslike(Slika10)D=3,8
o

22

Slika11DistribucijaDEKLINACIJAnapovriniZemlje
Intenzitet:oitanosaslike(Slika12)T=47000nT

Slika12DistribucijaINTENZITETAnapovriniZemlje

23

Najzad,premakalkulatoru:

Slika13RezultatipremakalkulatoruNGDC
Izsveganavedenogizlazidasuizmjerenirezultatidalinievrijednostiodoekivanih.
Ukupnasrednjavrijednostsvetriserijemjerenjasrazliitimbrojemnavojaizmjerenajeiizraunata
kao25080nT,tojeoko53%oekivanevrijednostijainepolja.
Za 500 navoja, dobiju se preniske vrijednosti. Ako pogledamo rezultat za prvu seriju s 50 navoja
dobijemo:T=30200nTili64%,aza2navojaT=40000nTili85%.
Odavde izlazi da je najtanije oitanje bilo s 2 navoja na tangentnoj busoli, odnosno da je oitanje
tanijetojemanjibrojnavoja.
Valja napomenuti da drugi dio vjebe (Provjera utjecaja magnetskog polja demonstracijskog
ampermetra na magnetsku iglu tangentne busole), nije raen iz tehnikih razloga. Mogue je da je
upravoovajutjecajdoprinioniimoitanjima.

24

5. Zakljuci
1. U ovom radu, na bazi literature, analizirano magnetsko polje Zemlje, njegovo porijeklo,
utjecajiznaaj,jaina,poloajipromjenljivost.
2. Magnetno polje Zemlje najvjerojatnije nastaje duboko u njenom jezgru. Zemlja djeluje kao
jedanvelikimagnetijisupoloviublizinigeografskihpolova,alistalnomijenjajupoloaj.
3. Promjenljivajeijainapolja.MagnetskopoljetitizemljuodopasnogSunevogzraenja,to
jepomoglonastankuiodravanjuivotanaZemlji.
4. U ovom periodu postepeno slabi jaina magnetskog polja. Kada bi magnetsko polje nestalo,
solarnozraenjebidospjelodozemljeiivotnaZemljibinestao.
5. MagnetskopoljeZemljereverzibilno,odnosnonakonodreenog vremenskog periodadolazi
dozamjenepolova.
6. Utjecaj Sunevih vjetrova esto je vidljiv u blizini magnetskih polova. Ovo se manifestira
velianstvenimprizorimapolarnesvjetlostiiliauroreborealis.Magnetskopoljejeformirai
odravaionosferu,kaoiVanAlenovepojaseve.
7. Praktinom vjebom izvedenom na PMF, uz pomo tangentne busole, odredila sam jainu
magnetskog polja u Sarajevu. Izmjerena je jaina od 25000 nT. Prema literaturi, ta bi
vrijednosttrebalaiznositioko47000nT.
8. Iakodobivenirezultatiodstupajuodoekivanih,mogusesmatratiprihvatljivimjerjedobiven
taan red veliine, posebno s obzirom da je koritena aparatura donekle zastarjela, jer
potjeeiz1966.godine.
9. Uznovijeinstrumente,moglibiseoekivatitanijirezultatimjerenja.

25

10. Izvori(literatura)
1) WIkipedia:http://sh.wikipedia.org/wiki/Magnetsko_polje_Zemlje
2) DrvoZnanja,broj145,2011.Magnetskopoljezemlje(str.1519)
3) HrvatskaEnciklopedija,LeksikografskizavodMiroslavKrlea:
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38036
4) ProfilSkolskiportal:http://www.profil.hr/skolskiodjel/osnovnaskola/geomagnetizam
5) NationalGeographicaldatacenter,Magneticfieldcalculator:
http://www.ngdc.noaa.gov/geomagweb/#igrfwmm
6) NationalGeographicaldatacenter,Onlinemagneticfieldcalculator:
http://www.ngdc.noaa.gov/geomag/magfield.shtml
7) EarthObservationwithCHAMP:ResultsfromThreeYearsinOrbit,ByChristophReigber,
HermannLhr,PeterSchwintzer,JensWickert(Potsdam,August2004)PDFverzija
Napomena:
Sve gore navedene reference u vidu Internet stranica (linkova), posjeivane su i konsultirane u
vienavratauperiodufebruarapril2014.
26

Saetak
U ovom radu govori se o magnetskom polju Zemlje, njegovom porijeklu, utjecaju i znaaju, jaini,
poloaju, promjenljivosti i o zanimljivostima vezanim za njega. Pored ovoga, izvrila sam i mjerenja
smjeraijainemagnetnognaovimprostorima,odnosnouSarajevu.
VjerujesedamagnetnopoljeZemljenastajedubokounjenomjezgru.Zemljadjelujekaojedanveliki
magnetijisupoloviublizinigeografskihpolova,alistalnomijenjajupoloaj.Promjenljivajeijaina
polja. Magnetsko polje titi zemlju od opasnog Sunevog zraenja, to je pomoglo nastanku i
odravanju ivota na Zemlji. U ovom periodu postepeno slabi jaina magnetskog polja. Kada bi
magnetskopoljenestalo,solarnozraenjebidospjelodozemljeiivotnaZemljibinestao.
Vjeruje se da je magnetsko polje Zemlje reverzibilno, odnosno da nakon odreenog vremenskog
periodadolazidozamjenepolova.
Utjecaj Sunevih vjetrova esto je vidljiv u blizini magnetskih polova. Ovo se manifestira
velianstvenimprizorimapolarnesvjetlostiiliauroreborealis.
Praktinom vjebom izvedenom na PMF, uz pomo tangentne busole, odredila sam jainu
magnetskog polja u Sarajevu. Izmjerena je jaina od 25000 nT. Prema literaturi, ta bi vrijednost
trebala iznositi oko 47000 nT. Razlika je najvjerojatnije rezultat koritenja relativno zastarjelih
instrumenatakojidatirajuiz1966.godine.

27

KOMENTAR
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
28

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_______
29

Datumpredajerada:17.april2014.godine

Datumodbranerada:___.___.2014.godine

Ocjena:________________________________

lanoviKomisije:
1._______________________________________

2._______________________________________

3._______________________________________