49.

međunarodni dječji festival Šibenik,

Hrvatska
Održava se pod pokroviteljstvom
Predsjednika Republike Hrvatske
Stjepana Mesića

Impresum
Nakladnik: Šibensko kazalište i MDF
Za nakladnika: Dragan Zlatović
Glavna urednica: Grozdana Cvitan
Pomoćnica urednice: Rebbeca Mikulandra
Fotoreporter: Radovan Goger
Grafičko oblikovanje: Luka Čanković
Voditelj unosa: Nino Milin
Tehnička podrška: Krešimir Vrcić

Redakcija:
Ante Baran, Anja Buneta, Ivana Čičmir, Iva Dominović,
Toni Dominović, Anđela Đelalija, Antonija Gojanović,
Lucija Grubić, Dora Josipović, Željana Karega, Ana Marija
Krnić, Bruna Kulušić, Antonia Miliša, Josip Mrđen, Lora
Pavlinović, Roko Pavlinović, Marko Prgin, Iva Sladić,
Nikola Sladić, Lucija Šupe, Luciela Tolo, Lorena Ujević,
Marija Vukšić

Telefon uredništva:
(022) 200-062

www.mdf-si.org

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 1

Deseta press konferencija
Jučer je održana 10. press kon-
ferencija. Pero Mioč predstavio
nam je goste iz Rumunjske 'The
Comic Opera for Children' koji su
29. lipnja 2009. odigrali predstavu
Pigmalion. Ravnateljica teatra re-
kla nam je da je njezin prvi dolazak
u Šibenik bio 2003. godine. Tada
je na repertoaru bio 'Gospodin
Bruskino', a drugi put 2006. go-
dine sa baletom temeljenim na
rumunjskoj bajci. Prvi dolazak je
bio sretan jer su nakon toga uslije-
dila brojna putovanja (Francuska,
Južna Korea, Indija…). Osvojili su
12 nacionalnih i 6 međunarodnih
nagrada. Jedan od najvažnijih
festivala je upravo šibenski MDF.
Oduševljena je atmosferom i
gledateljima. Sudionicima press
konferencije podijelila je DVD-e
'The Comic Opera for Children'.
Izvode oko 140 predstava svake
godine, imaju razne radionice. Nji-
hove predstave pogledalo je preko
40 tisuća gledatelja. Vrlo često
surađuje s poznatim koreografom
Miahaem Babuškom. Dubravko
Jelačić Bužimski, redatelj dram-
skog programa je uživao u plesu i
baletu. Smatra da je bilo obilje po-
nuda i da je to jedan lijepi poklon
te da je dodatak folklora dobitak, a
ne višak. S oduševljenjem je pratio
najmlađe izvođače. Zahvalan je na
izvedbi Pigmaliona.
Jakša Fjamengo, književnik
i publicist, istaknuo je fascinan-
tnost predstave, no misli kako je
za djecu predstava bila preduga.
Sve je bilo pjesnički izraženo. Što
se tiče najmlađe plesačice Jakša
se složio s Dubravkom. Pero Mioč
je istaknuo mali problem. Naime
u isto vrijeme je nastupala i klapa
More na 4 bunara pa je glasnoća
bila prevelika.
Za glazbenu urednicu iz Ru-
munjske predstava je bila spoj
tradicionalnog i suvremenog, što
se pokazalo uspješno. Cilj su djeca
koja kroz izvedbe mogu naučiti o
tradiciji. Bitno je djecu odgajati u
tom duhu i da upoznaju kulturu.
Rober Bob Greenwood, režiser i
gost MDF-a, želio je biti pažljiv
i iskren pri komentiranju izved-
str. 2
be. Nije htio govoriti o samom
sadržaju predstave, ali je morao
komentirati tehničke probleme –
osvjetljenje. On i njegova pratnja
bili su pod 'udarcem' jakog svjetla.
Drugi problem kojeg je primijetio
je to što su djeca sjedila preblizu
pozornice i prema njegovom mi-
šljenju ometala plesače. Unatoč
kritikama, svidjela mu se kosti-
mografija i scenografija. Postavio
je pitanje da li su ti plesovi izvorni.
Urednica glazbe odgovorila mu je
da su plesovi izvorni, no ne slaže se
s tim da su djeca ometala plesače,
jer je to ipak festival za djecu i ona
su uživala. Predstava je rađena
za prezentiranje na višoj pozor-
nici i zato su nastali problemi sa
svjetlom. Izdvojila je autentičnu i
tradicionalnu pjesmu.
Nakon razgovora o Pigmalionu
i srdačnog pozdrava gostima iz
Rumunjske Pero Mioč je pozvao
redateljicu Snježanu Banović iz ka-
zališta 'Mala scena' koje je 29. lip-
nja izvela predstavu 'Debela' Silvije
Šesto Stipančić. Ta se knjiga nalazi
među sto najboljih djela za edu-
kaciju djece. Potom je redateljica
Snježana pozdravila sve prisutne i
objasnila kako glumci zbog obveza
nisu mogli prisustvovati sjednici.
Ova predstava je imala premje-
ru prije 15 mjeseci i od tada se
izvodila preko 100 puta, ne samo
u Hrvatskoj već i u inozemstvu.
Nora
Kao redateljica najviše voli režirati
ženske komade (predstave). Izved-
ba 'Debela' govori o problemima
odrastanja, o izgradnji vlastitog sa-
mopouzdanja. Osim što je režirala,
Snježana je i sama izabrala glazbu.
Kada je Dubravko Jelačić Bu-
žimski vidio predstavu, znao je da
će je pozvati na festival. Misli kako
je glazbena kulisa sjajna. Pohvalio
je publiku i naravno glumce koji
su bili energični i dominantni.
Najviše mu se svidjela glumica
Ana Begić. Jakša Fjamengo je za-
dovoljan predstavom. Ana Begić
se sigurno može poistovjetiti sa
Bridget Jones. Istakao je dubinu
reakcije publike.
Za Roberta Greenwooda pred-
stava je bila sjajna. Tu je napokon
mogao reći i pohvale za razliku od
prošle predstave o kojoj se rasprav-
ljalo na prošloj pressici. Iako ne
govori hrvatski, prijevod mu nije
bio potreban, jer je razumio igru
riječi. Glavna glumica Ana Begić
ga je oduševila i misli da bi mogla
nastupiti na svakom festivalu.
Primijetio je da Hrvati mogu reći
više riječi u jednom dahu nego
itko drugi. Za kraj Snježana se
zahvalila na svim tim pohvalama.
Pero Mioč zahvalio je sudionicima
rasprave na 10. jubilarnoj press
konferenciji.
Ana-Marija Krnić i
Josipa Mileta, 7. razred
Srijeda, 1. srpnja 2009.
Previše govora
Jučer u 19 sati u kazalištu je održana predstava
'Vesela polutka' u izvedbi Virkove lutkarske druži-
ne. Predstava je izvedena povodom predstavljanja
slikovnica, a njen redatelj je Sergej Mioč. Kazalište
je bilo puno osim par mjesta u parteru. Predstava je
započela uz veliki pljesak koji je pratio ovu izvedbu
cijelo vrijeme od početka do kraja. To je zanimljiva
lutkarska predstava u kojoj ima dosta teksta, ali ima i
glazbe koja se svaki put ponavlja nakon govora nekog
lika. Predstava je bila zaista odlična, ali je po meni
moglo biti manje govora, jer je to djeci u kazalištu bilo
malo dosadno, ali nema veze. Publika je male glumce
nagradila ogromnim pljeskom i tako je završila još
jedna kazališna predstava.
Marko Prgin, 6. razred

Glumci samo djeca Veselo

Jučer je Virkova lutkarska
družina u kazalištu izvela 45-mi-
nutnu predstavu ‘Vesela polutka’.
Predstavu je režirao Sergej Mioč.
Kazalište je bilo popunjeno, ali
ovaj put je novinarska imala par-
ter pa smo mogli u miru pogledati
predstavu. Impresivno je da su
glumci bili samo djeca, osnov-
noškolci. Svaka scena popraćena
je gromoglasnim pljeskom, kao i
kraj predstave. Predstava je bila
većinom za mlađu djecu, ali je
svejedno bila zanimljiva i nama
starijima.
Iva Dominović, 6. razred
Jučer u 19 sati u kazalištu je na-
stupala Virkova lutkarska družina iz
Šibenika s predstavom ‘Vesela polutka’.
Predstava je zabavna i vesela. Lutke
su šarene, a predstava prikazuje svijet
lutaka. Predstava mi se svidjela jer je
bila zabavna i smiješna.
Anja Buneta, 4. razred

Čarapa, ruka i djevojčica

Jučer je u kazalištu s početkom u 19 sati počela
predstava u izvedbi Virkove lutkarske družine iz Ši-
benika. Bili smo ponosni što je predstavljena i naša
predstava iz Šibenika. Ova je lutkarska predstava
jučer prezentirana povodom predstavljanja slikov-
nice, koje je izdavač MDF. Glumila su djeca koja
su nas oduševila svojom glumom, entuzijazmom i
energijom. Naime, radilo se o tri lutke: čarapa, ruka
i djevojčica. Ruka i čarapa probudili su djevojčicu iz
dubokog sna. Ona se zbog toga ljuti i želi da joj oni
odmah vrate taj san. Na pozornicu su još bile prika-
zane i marionete. Djeca i njihovi roditelji sačinjavali
su većinu publike. Posebno me fascinirao glas jedne
glumice. Na kraju su kao i uvijek glumci dobili pljesak
za svoju dobru predstavu.
Josipa Mileta, 7. razred

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 3

Bilo je dosadno velikima
Jučer se u kazalištu odigrala predstava glumci predstavljaju različite lutke s njima
'Polutke' šibenskog kazališta 'Virko'. U ili bez njih. Predstava se svidjela maloj
predstavi su predstavljene lutke: rukavica, djeci, ali meni je bila dosadna.
čarapa i lutka Ginjolina. Tijekom predstave Ana-Marija Krnić, 7. razred

Domaće je domaće
Sinoć u 19 sati u našem kazalištu je na- toga što je domaća i zbog toga što su samo
stupila Virkova lutkarska družina iz našeg djeca sudjelovala i lijepo su izvela predstavu.
domaćina Šibenika, s predstavom 'Vesela Nagrađena su velikim pljeskom.
polutka'. Predstava mi se svidjela prvo zbog Željana Karega, 6. razred

Nikola u kontri, uobičajeno

‘Vesela polutka’ naziv je kazališne predstave koja te zahtjeva da ga vrate. No lutka poslije sazna da joj je
je mene zgadila. Predstava je bila dosadna. Iako su se rođendan te joj čestitaju sve lutke iz cijelog svijeta. Gi-
trudili uspjeha nije bilo. U predstavi se radi o jednoj njol bude iznenađen. To je bila najdosadnija predstava.
lutki koja usne te je probude smrdljiva čarapa i rukavica Nikola Sladić, 6. razred

Lutke na Šibenski način!

‘Ova nam vesela predstava pri-
kazuje svijet lutki na šibenski način’.
Mlade šibenske glumačke nade opi-
suju kako postati poznate lutkarske
zvijezde. Naravno, da bi nam prikazali
kako to postići, održali su malu lut-
karsku predstavu iza kulisa nalik na
velike u kazalištu. Tri mlade glumice,
načas djevojčice, a načas čarapa, ruka-
vica i Ginolina, govore o prekinutom
snu kojeg je potrebno opet usnuti i
ostvariti. Glumice iz našeg kazališta
Virko bile su potpuno obučene u crno
s rukavicama i kapama što je rezulti-
ralo znatiželjom publike. Za razliku
od jučerašnje predstave našlo se koje
prazno mjesto.
Anđela Đelalija, 7. razred

Zanimljivi efekti
Dana 30. lipnja u 21 sat odr-
žana je poljska predstava ‘Zeleni
putnik’. Gledalište je većinom bilo
popunjeno. Uvodi govor održao
je Pero Mioč pozdravivši goste i
gledatelje. Budući da je predstava
održana na poljskom većinu nisam
razumjela kao ni većina gledatelja.
Scenografija je bila jednostavna i
zanimljiva, kao i raznolika i ma-
štovita kostimografija. Uz izvrsnu
glumu glumci su pjevali i plesali, a
cijela predstava bila je popraćena
zanimljivim efektima. Odmah na
početku predstave na pozornici se
našao jedan natpis na hrvatskom:
‘Zelenima pristup zabranjen’. Po
meni glumci su dobro glumili,
samo je bilo bez veze što nije bilo
prijevoda. Ipak, to baš i nije uve-
like utjecalo na moj cjelokupni
dojam predstave. Inače predstava
je nastala po književnom djelu
poljske književnice Lilijane Bar-
dijewske. Na završetku publika je
glumce zasluženo nagradila gro-
moglasnim pljeskom. Predstava
se činila zanimljiva, šteta što je
nisam razumjela.
Ivana Čičmir, 7. razred

str. 4 Nora Srijeda, 1. srpnja 2009.

Najdojmljivija scenografija
Sinoć u 21 sat na ljetnoj pozor-
nici odgledali smo predstavu 'Zeleni
putnik'. Zeleni putnik glavni je lik
po kome je i predstava dobila naziv.
Iako živi u svom kraju, preko noći
postaje zeleni čudak jer tad više ne
pripada svom kraju. Prijatelji se od-
vraćaju od njega, a njemu preostaje
samo jedno, a to je bijeg od doma.
Lutanje mu je jedina nada u bolji
život. Putem susreće mnoge druge
stvorove, ali ne odustaje od svog
putovanja koje prate brojne nepo-
dopštine. U ovoj predstavi posebno
me se dojmila scenografija, koje je
u ostalim predstavama nedosta-
jalo. Lepršave haljine i raznobojni
kostimi dali su cjelokupan dojam
čitavom scenskom nastupu. Iako
nismo mogli ništa razumjeti mogli
smo shvatiti o čemu se zapravo
radi. Smatram da je trebalo puno
truda i snage za napraviti ovakvu
predstavu. Predstava je bila i više
nego dobra i to je bilo dovoljno da
napišem nešto ovakvo.
Antonia Miliša, 7. razred

Neobična scenografija
Sinoć s početkom u 21 sat na ljetnoj pozornici neobična. Predstava mi se svidjela, kostimi su tako-
nastupali su naši gosti iz Poljske s predstavom 'Zeleni đer lijepi i jako su mi se svidjeli. Jedina zamjerka je
putnik'. Glumci su tijekom predstave bili razigrani bila ta što nije bilo prijevoda.
i iskoristili su cijelu pozornicu. Scenografija je bila Željana Karega, 6. razred

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 5

Perin kratki tečaj
U utorak 30. lipnja na ljetnoj pozornici održana je
predstava zanimljivog naziva ‘Zeleni patuljak’ (???).
Na početku same predstave Pero Mioč najavio je pred-
stavu uz kratki tečaj poljskog jezika. Prepričao nam je
ukratko sadržaj jer je predstava bila na poljskom, pa da
lakše možemo pratiti. Priča je zapravo o životinjama
koje su se upravo probudile iz zimskog sna i svatko
se trudi istaknuti. Kako vrijeme prolazi tako se sve
mijenja, kako i boja neba, tako i životinja. Jedino je
zeleni putnik uvijek zelen. Predstava je jako zanimljiva
i na vrlo jednostavan način su uspjeli dočarati život
životinja. Scenografija je također bila jednostavna ali
i učinkovita (kako bi se reklo). Glumci su bili izvrsni,
no jedina stvar koja mi je općenito smetala je to što
nisam razumjela predstavu pa nisam uživala do kraja.
Lucija Grubić, 7. razred

Broširano i efektno
Predstava ‘Zeleni putnik’ odr-
žana na ljetnoj pozornici. Glumci
su predstavu održali na poljskom
jeziku pa smo zato prije prikazi-
vanja dobili brošuru o predstavi i
njezinom tijeku radnje. Predsta-
va je protekla uz opće brbljanje
i učestalo bježanje s pozornice.
Bilo je veoma efektno i umjetnič-
ki obrađeno. Glazba je ipak bila
malo preglasna, a pogotovo zvuk
grmljavine koji je svima parao
uši. Glumci su imali zanimljive
kostime te veoma dinamičnu
scenografiju. Predstava je bila
vrlo zanimljiva te se nadam da se
svidjela ‘velikim facama’.
Ante Baran, 7. razred

Razumjela samo Peru

Na ljetnoj pozornici održana je
predstava ‘Zeleni putnik’. Uvodne
riječi o predstavi rekao nam je Pero
Mioč. To je bio jedini dio predstave
koji sam razumjela. Predstava mi
se činila vrlo zanimljiva. Glumci
su bili vrlo raspjevani i rasplesani.
Kostimografija mi se vrlo svidjela.
Jedina zamjerka predstavi je to
što je održana na poljskom jeziku.
Izgledalo je kao da glumci govore
neke bezvezne riječi koje nitko ne
razumije. Mislim da ova predstava
uopće nije trebala biti na MDF-u
bez prijevoda na hrvatski jezik.
Glumci su samo letali po pozornici
dok ih je publika pokušavala nešto
razumjeti. Gledatelji su se među-
sobno smješkali jedni drugima.
Najbolji dio predstave bio mi je
dok su plesali i pjevali. Na kraju
predstave gledatelji su glumce
nagradili pljeskom.
Antonia Gojanović, 7. razred

str. 6 Nora Srijeda, 1. srpnja 2009.

Jezična barijera
dobre predstave
U predstavi 'Zeleni putnik' scenografija je bila odlična.
Sve je bilo raznobojno i bilo je lijepo što je bilo puno glazbe
i plesa. Glumci su bili jako uživljeni u svoje uloge i bili su
odlični. Jedini je nedostatak bio to što je predstava bila na
poljskom jeziku koji nitko, ali ama baš nitko nije razumio.
Mnogi su došli na ovu predstavu jer su očekivali da će biti
i prevoditelj kao i prošle godine na predstavi 'Posljednji
tatica' koja je također iz Poljske. Jezična barijera jako je
utjecala na gledanost ove predstave pa je do kraja predstave
bilo upola manje gledatelja nego na početku. Oni su mogli
imati barem malo obzira prema gostima iz Poljske, koji su
predstavu odlično izveli. Jasno mi je da nije bilo moguće
uključiti prevoditelja jer bi to znatno usporilo tijek pred-
stave, ali je onda zbog toga nisu trebali pozvati na MDF.
Meni se predstava jako svidjela i mislim da je zaslužila veću
gledanost, ali nestrpljivoj šibenskoj publici se nije svidjelo
to što sve nije bilo jasno 'crno na bijelom'. Predstava 'Zeleni
putnik' je bila zbilja dobra, jedna od boljih na ovom MDF-u
i šteta što je publika nije odgledala do kraja.
Dora Josipović, 7. razred

Dobar dinosaurus i brat Toni

Iznenađenje! Ili je barem meni
bilo. Jučer je Gorica bila puna, pre-
puna. Srećom brat Toni je došao
ranije i zauzeo mjesto i za mene.
Iznenađenje mi je bilo zato jer sam
očekivala da će doći samo manja dje-
ca, ali sam se prevarila. Bilo je mladih
i starih, to jest bilo je čak nekih baka
i djedova. Glavni lik filma je kako
naslov govori 'Velika avantura ma-
log dinosaura', dakle mali dinosaur
Iki koji prolazi kroz mnoge zgode
i nezgode. Bilo je moram priznati
zanimljivo i uživala sam gledajući.
Ako netko još nije pogledao, a ima
u obitelji nekog mladog člana, ovo
je pravi film za njega.
Iva Dominović, 6. razred

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 7

Film je Film za najmlađe
bio napet
Jučer sam gledao 'Velika avan-
tura malog dinosaura'. Bilo je
super, dobro se čulo. Smetalo mi
je što su neki dječaci laserom svi-
jetlili po filmskom platnu. Bilo je
dobro što se publika nije gađala.
Film je bio napet.
Toni Dominović, 2. razred
Sinoć smo u 21:15 po običaj-
nom ritualu sjele na glavačke na
skale i htjele u miru pogledati
film 'Velika pustolovina malog
dinosaura'. Film mi se i nije baš
svidio jer je bio za najmlađe. Mali
dinosaur nije baš oduševio goričku
publiku koja je sve više i više napu-
štala goričke skale. Žao mi je što
moram reći, ali film je zaokupio bilo. Film uopće nije ispunio moja
pažnju mlađih te su većina publike očekivanja. Žao mi je!!!
bila mala djeca, pa ni gađanja nije Iva Sladić, 7. razred

Radionica igranog filma

'Moja druga radionica' se zove radionica igranog
filma. Voditelj ove radionice se zove Vedran Šamanović,
a voditelj montaže je Saša Čelan. Trajala je od 21. lipnja
do 28. lipnja. U njoj smo smišljali film koji ćemo snimiti,
pravili sinopsis i scenarij, te na kraju to proveli u djelo.
Prvi dan smo slušali priču. Što smo smislili možete vidjeti
u petak u kazalištu na radioničkoj filmskoj produkciji.
Drugi dan smo smišljali sinopsis i scenarij. Sinopsis je
sažeto prepričano djelo koje se koristi za lakše pisanje
scenarija. Zatim smo stvarali knjigu snimanja, gdje smo
nacrtali svaki kadar u različitim položajima. Nakon toga
je došlo ono najvažnije: snimanje filma. Snimanje je bilo
teško i naporno, ali smo ipak s tim došli do kraja. Neću
vam ništa odavati, jer kažem vam još jedanput, dođite
u petak u kazalište i pogledajte promociju.
Josip Mrđen, 6. razred

Glazbena radionica
Billa Conora
str. 8 Nora Srijeda, 1. srpnja 2009.
Razgovor s Josipom Miletom
Njihova razmišljanja
Moja kolegica i novinarka
Nore, Josipa Mileta, više je od
obične novinarke: ona je pred-
sjednica dječjeg vijeća društva
Naša djeca. S njom sam popričala
o uspjesima u školi, o privatnom
životu, o poslu i o bilo čemu.
NORA: Kako se osjećaš i nosiš ulo-
gom predsjednice dječjeg vijeća?
JOSIPA: Bila sam veoma iznena-
đena, kad sam bila izabrana nije
bilo očekivano, smatrala sam to
novim iskustvom i odradit ću to
kako treba.
NORA: Što bi promijenila da mo-
žeš u vezi s MDF-om i u školi?
JOSIPA: U vezi MDF-om bih da
se predstave održavaju dva puta
i da ima više uličnih programa te
naravno da se udostoje uvidjeti
potrebe nas novinara. U vezi škole
mislim da ima previše izbornih
predmeta i to je veliko optereće-
nje za učenike (rasteretila bih ih).
Srijeda, 1. srpnja 2009.
Vrši se velik pritisak na njih i novi
HNOS ne rasterećuje - nama je to
dodatno opterećenje.
NORA: Što bi poručila sadašnjem
gradonačelniku?
JOSIPA: Kao prvo bi mu čestitala i
zaželjela daljnji uspjeh. Željela bih
da sve ono što je obećao ispuni, da
učini Šibenik još ljepšim i ugod-
nim za život, da se svakome pruži
prilika, da svi mladi imaju posao
i da bude ljepše svim njegovim
stanovnicima.
NORA: Jesi li naišla na zavist kod
vršnjaka? Kakva im je bila reakcija
kad su saznali da si predsjednica
dječjeg vijeća?
JOSIPA: Čestitali su mi i zaželjeli
mnogo uspjeha. Ne vidim da je
itko bio ljubomoran. Ako je lju-
bomoran, nema razloga zato što
život svima pruža prilike.
NORA: Koliko si uspješna u školi?
JOSIPA: U školi sam dosta uspješ-
na, idem na natjecanja iz biologije,
Nora
kemije i zemljopisa i uvijek sam
među prvih troje. Po tome sama
zaključuješ koliko sam uspješna.
NORA: Tko ti je podrška?
JOSIPA: Prvo moji roditelji koji
me savjetuju da se ne preforsiram,
da su mi zdravlje i prijatelji na pr-
vom mjestu te da toliko ne učim,
da se malo odmorim i opustim.
NORA: Kad si postala predsjed-
nica dječjeg vijeća da li su ti se
ostvarili snovi?
JOSIPA: To je teško odgovoriti,
ostvario mi se samo dio snova,
jedan mali djelić.
NORA: Da li bi radije birala moć,
vlast, predsjedničku fotelju i novac
ili život koji sad imaš (tri razloga)?
JOSIPA: Izabrala bih svoj sadašnji
život zato što se ne volim previše
izdvajati, biti ono što jesam, biti
sretna i zdrava, to mi je najbitnije.
NORA: Hvala!!!
Iva Sladić, 7. razred
str. 9
Razgovor sa Sanjom Polak

Djevojčice se prepoznaju
Na Dobriću je sinoć nastupila I strah me je hoće li to biti dobro. radnju koja obično sretno završava.
književnica Sanja Polak. Čitala I teško mi je sjediti sama u sobi i NORA: Osim što ste spisateljica,
je iz svojih knjiga, odgovarala na pisati. Ali to stvara neku životnu urednica ste časopisa za djecu
pitanja Dori iz NORE i podijelila ravnotežu. «Prvi izbor». Jeste li zadovoljni tim
tri knjige publici. Nakon toga NORA: Pročitala sam serijal vaših poslom?
odgovorila mi je na neka pitanja. knjiga «Dnevnik Pauline P.» i odu- SANJA: Jesam. Lijepo je svaki mje-
ševila sam se. Što vas je inspiriralo? sec s pedesetak marljivih, kreativ-
NORA: Dobra večer! Za početak, SANJA: Paulina P. je lik, mogli nih, dobrih i pametnih suradnika
ukratko nam opišite kako Vam je bismo reći metafora, za mnoge stvoriti stotinjak stranica vrijednog
na MDF-u? djevojčice koje nas danas okružuju. materijala kojem se raduje više od
SANJA: Prekrasno je. Mogla bih na U početku željela sam pisati o dje- 30.000 djece u našoj domovini.
to pitanje odgovoriti pišući nekoliko vojčici sa svakodnevnim veseljima i NORA: Imate li neki hobi u slobod-
stranica, ali upozorili ste me riječju brigama, ali ipak svakoj dodati malo no vrijeme? Ako imate, koji?
«ukratko». literarnog začina. Priče su nastajale, SANJA: Volim saditi cvijeće, pjevati
NORA: Što mislite o svojoj publici? djeca su ih čitala i nakon čitanja karaoke, plesati i voditi Flokija u
SANJA: Zahvalna sam publici na govorila: - Hoćemo još. Ponekad su šetnju.
svakoj pročitanoj stranici onoga me inspirirala sjećanja iz vlastitog NORA: Kako djeca primaju vaše
što sam napisala. Sretna sam što mi djetinjstva, ponekad situacije kod knjige?
književni susreti pokazuju da djeci kuće, ponekad događaji mojih uče- SANJA: Večerašnji susret na Do-
nije dosadno što pišem. Kažu da su briću može poslužiti kao odgovor
im moje priče zanimljive, šaljive i na pitanje. Bilo je mnogo djece s
zgodne. Djevojčice se u mnogim mojim knjigama u ruci, mnogo ih
opisanim situacijama prepoznaju, je došlo do mene i reklo da im se
pišu mi pisma, šalju poruke elek- knjige sviđaju i da žele da i dalje
troničkom poštom. Zadovoljna sam pišem. Tijekom pisanja razmišljam
kad mi se obrate i sretni roditelji koji hoće li me djeca razumjeti, hoću
kažu da sam im svojim tekstovima li im biti dosadna. Pokušavam se
pomogla da djeca zavole čitanje. nakon pisanja pretvoriti u deseto-
NORA: Da možete vratiti vrijeme, godišnju djevojčicu i pročitati što
biste li ponovno odabrali posao sam napisala.
dječje spisateljice ili neki drugi? NORA: Koja Vam je knjiga bila omi-
Zašto? ljena u djetinjstvu?
SANJA: Ne treba vraćati vrijeme jer SANJA: Ima ih nekoliko. «Emil i
proživljeno vrijeme, svaki trenutak detektivi», «Blizanke», «Koko u Pa-
obogaćuje čovjeka ako to želi. Od- nica i učenika u razredu. Inspiracija rizu», «Mama, volim te»…
lično se osjećam kao spisateljica i obično padne s neba i teško je o njoj NORA: Što ste kao dijete htjeli po-
učiteljica i ništa ne bih mijenjala. nešto pametnije reći. stati kad odrastete?
Baš mi je ovako dobro. Pogotovo NORA: Što vam je bila inspiracija SANJA: Glumica ili učiteljica.
kad me zbog toga što pišem pozovu za pisanje knjige «Petrica Pričali- NORA: Da sretnete zlatnu ribicu,
u Šibenik na dječji festival. Ima li ca»? Postoji li takvo dijete u vašoj koje biste 3 želje zaželjeli?
što bolje?! okolini? SANJA: Prva, da dugo živim i
NORA: Što mislite o svojoj karijeri? SANJA: «Petrica Pričalica» je knjiga stvaram lijepo i dobro. Drugo, da
SANJA: Ne mislim o karijeri. Mislim o prijateljstvu. Knjiga nas podsjeća mi obitelj bude zdrava s uobičaje-
kako da svaki dan iskoristim za koliko je važno poštovati prijatelje, no urednim životom. Treće, da s
nešto lijepo i dobro. Ako davanje čuvati ih i razumjeti bez obzira na uobičajeno normalnom i zdravom
i primanje lijepog i dobrog gradi sve. Mnoge djevojčice vole pričati. obitelji posjetim sve kontinente s
karijeru mislim da mi je karijera Mnogi odrasli nemaju vremena ili najzanimljivijim zemljama.
lijepa i dobra. ne znaju slušati djevojčice. Zbog NORA: Želite li poručiti nešto čita-
NORA: Jeste li sretni što ste dječja toga sam odlučila izmisliti lik koji teljima NORE?
spisateljica? će pisanjem o prijateljicama i prija- SANJA: Ovaj tekst je pri kraju, ali
SANJA: Jesam dok pokazujem na- teljima utažiti želju jedne brbljave vi i dalje nastavite čitati. Knjige,
pisane knjige i vidim kako ih djeca djevojčice koju baš ne slušaju previ- knjige, knjige…
čitaju. Nisam kad osjetim poziv še. Svaki Petrin prijatelj po nečem je
da napišem nešto novo. Tada me specifičan i njegov odnos prema lju- Hvala vam na intervjuu!
sve boli. I teško mi je početi pisati. dima, pojavama ili stvarima pokreće Lori Pavlinović, 5. razred

str. 10 Nora Srijeda, 1. srpnja 2009.

Razgovor sa Sergejom Miočem
Edukativna lutkoslovnica
NORA: Što vi to kao redatelj 'Vesele
polutke' možete reći o njezinom
nastanku?
SERGEJ: Predstava je nastala na
temelju jedne zbirke poezije o svjet-
skim poznatim lutkama. Ja sam
opisao jednu ili dvije pjesme koje
smo imali na čitalačkim pokusima
u Virku, a djeci su se jako svidjele pa
sam odlučio napisati cijelu zbirku
pjesama. Kad sam napisao svi mali
glumci su je naučili napamet, onda
smo pokušali napraviti slikovnicu.
Tako je došlo do slikovnice koja će
biti izdana u produkciji MDF-a. Za
nagradu, djeca zajedno sa mnom,
su napravila ovu predstavu koju ste
imali priliku vidjeti. Ovo nije klasična
predstava, to je vrsta slikovnice, koju
su maleni glumci listali umjesto nas.
Budući da slikovnica još nije izišla iz
tiska, oni su bili zaduženi da nam je
na neki način izlistaju i predstave
ono najljepše iz nje. Naravno, tu
je jubilej, 200 godina lutke Ginjol,
najpoznatije svjetske lutke koja već
početkom 19. stoljeća izazivao bure
smijeha, a tako nasmijava i dan
danas. Bez obzira na ovu predstavu,
imali smo u planu osnovati lutkarsku
družinu, jer je 1968., prije 40 godina,
prestao s radom jedini profesionalni
lutkarski ansambl, kada je svaki član
otišao na svoju stranu. No, mislim
da sam ovaj put napravio pametnu
stvar kada sam osnovao ansambl s
djecom u dobi od 8-10 godina i znam
da će oni tu ostati bar još 10 godina,
a za to vrijeme se može napraviti
dosta lijepih stvari. Tko zna, možda
se netko od njih zaljubi u ovaj posao
pa upiše Lutkarsku akademiju u
Osijeku ili negdje bliže. Ja ću nasto-
jati s pažnjom odabrati one koji su
najdarovitiji za ovaj poziv, a ukoliko
oni ne budu imali želje, barem će biti
bolji mladi ljudi, znat će neke stvari
za koje su druga djeca zakinuta. Ova
predstava je već gostovala u Zagrebu,
Gospiću, Sisku i sada na MDF-u. Ima
dosta stvari, koje su utjecale na oda-
bir i nastanak ove predstave.
NORA: Predstava je namijenjena dje-
ci, međutim, mislite li da ona treba
odraslima, jer oni također ne znaju
za sve ove lutke?
SERGEJ: Naravno, kod nas su uvri-
Srijeda, 1. srpnja 2009.
ježene lutke ginjol i marioneta, ako
netko zna još neku, platit ću mu piće.
U ovoj ste predstavi mogli vidjeti, uz
ove dvije vrste pojavljuju se i druge
lutke. Recimo bunraku, kojom igraju
tri ili četiri glumca ili javajka, no za
nju znam da je gledateljstvo poznaje
pa lutka sjena. Također su gledatelji
vidjeli da lutka može biti i cipela, pa
čak i dijete - najljepša lutka. Možda
nismo znali da se slikovnica može
prezentirati u ovom obliku, a ja sam
najsretniji jer su djeca tu slikovnicu
predstavila na ovakav način, gotovo
sam mogao reći da je to predstava,
što jest iako to nije bila namjera. Ja
to nazivam edukativnom lutkoslov-
nicom, predstavljanje lutaka, mjesta
odakle oni dolaze te njihove tehničke
osobine. Zmaj iz Kine, sicilijanka iz
Sicilije, bunraku iz Japana, javajka s
otoka Jave, čak i miš koji je protrčao
kao sastavni dio kazališta. Ako u
garderobi nekome ispadne komadić
hrane, to pojede i počisti se - on je
važna stavka svakog kazališta. Ka-
zalište koje nema miša, kao da i ne
postoji. I miš može biti lutka.
NORA: Kako su krenuli vaši teatarski
početci?
SERGEJ: Ja sam dramski pisac i
scenarist, a usput, pošto dramska
scena Virko nije na proračunu te si
ne možemo priuštiti vanjskog reda-
telja, čija cijena može biti i par tisuća
eura, koje nemamo, ja preuzimam
ulogu redatelja. Oni poznaju mene
i ja njih, pa tu nema problema. Sve
je jednostavnije kada se suradnici
poznaju, te ako se sprijatelje tijekom
niza godina, koliko smo mi zajedno.
Glede mojih početaka, moj otac je
igrom slučaja bio direktor Kazališta
lutaka u Zadru. Mi smo imali stan is-
pod pozornice, tako da sam do svoje
7. godine živio ispod pozornice. Kada
nisam imao što raditi odlazio sam u
radionice i gledao kako nastaju lutke i
cijeli postupak rada predstave. To mi
se, izgleda, sada, nakon 39. godine
vraća i tako sam, zahvaljujući tome
što u Šibeniku nema lutkarske scene,
odlučio napraviti novu. U među-
vremenu sam postao član UNIME,
svjetske lutkarske organizacije.
NORA: Recite nam nešto o samom
ansamblu Virka…
Nora
SERGEJ: Ansambl Virka je šarolik.
Imamo scenu za odrasle, srednjoš-
kolce, djecu i lutkarsku scenu, koju su
nazvali Lutkoslovnica. Nagrađujemo
nadarenost, upornost i redovitost.
Znači, tko je redovit i uporan, uz to
ima i nešto nadarenosti, sigurno će i
igrati. Nekada u jednoj predstavi net-
ko iskoči iznad ostalih, pa se poslije
razlijeni, udari mu slava u glavu. Tu
su i godine, djeca ulaze u pubertet
i druge stvari im postaju važnije.
Međutim, uvijek dolaze nova djeca
od 6 ili 7 godina, koja dolaskom u
pubertet odlaze iz Virka, eventual-
no ih ostane 5 ili 6, sada smo baš u
tom prijelaznom razdoblju, mnogo
članova otići će u srednjoškolsku
sekciju ili iz Virka, no mlađi će doći
na njihova mjesta.
NORA: Kako izgleda rad s djecom,
praktički od samog učenja govora?
SERGEJ: Počinjemo od velikih slova
pa sve manjih i manjih, do grčkih
tragedija, Shakespearea, da bi se
što bolje uvježbala tehnika govora.
Zatim radimo na izgovoru pa na
scenskom pokretu, govoru... Na-
kon toga odjeli se tekst i vidi se tko
može igrati. Obično svi misle da
mogu igrati sve, ali ne mogu. Često
roditelji misle da je njihovo dijete
najdarovitije, a to misli svih 120.
No, kasnije se na sceni vidi da sam
ipak imao dobar njuh odabravši one
koje sam odabrao, one koji su u tom
trenutku najzagrijaniji i najdarovitiji,
te za svoje godine, najnapredniji u toj
kazališnoj igri. Oni su predani i vri-
jedni, te imaju dobar govor, pokret,
osjet za scenu i igru s rekvizitom,
tremu koja ne prelazi u paniku. Sva-
ki glumac mora imati tremu, ali ne
da djeca da dobivaju prigodu igrati,
trebaju prvo dolaziti godinu dana,
proći će te muke i tegobe, tri puta
tjedno po dva sata čitati isti tekst,
ako to izdrže, dobivaju ulogu barem
za upornost, ako ne za darovitost.
NORA: Koliku ulogu igra osobnost
glumca naspram osobnosti lika pri
odabiru uloga?
SERGEJ: Kada pišem tekst, već vi-
dim tko će što igrati, jer ih dovoljno
dugo poznajem.
Luciela Tolo, 8. razred
str. 11
Jučer, danas, sutra
Utorak, 30. lipnja
Kazališni foaje 11 sati
PRESS KONFERENCIJA
Kazalište 19 sati
VIRKOVA LUTKARSKA DRUŽI-
NA, Šibenik
VESELA poLUTKA, (povodom
predstavljanja slikovnice), iz-
dvač: MDF
Dobrić 20 sati
KNJIŽEVNICI NA FESTIVALU
SANJA POLAK
Srijeda, 1. srpnja Četvrtak, 2. srpnja
Kazališni foaje 11 sati Kazališni foaje 11 sati
PRESS KONFERENCIJA PRESS KONFERENCIJA
>>>
Predstavljanje MONTE LIBRIĆ-a Kazalište 19 sati
Udruga Sa(n)jam knjige u Istri, KNJIŽEVNICI NA FESTIVALU
Pula MLADEN BJAŽIĆ
17 malih i jedna velika priča
Kazalište 19 sati
GRADSKO KAZALIŠTE LUTA- FILMSKI PROGRAM 21,15
KA, Rijeka Ulica don Krste Stošića
Tahir Mujčić:VELA PRIČA O PRIČE ZA LAKU NOĆ
MIĆEG MORČIĆA SAD, 99 minuta, Komedija, obi-
Za predškolski i školski uzrast teljski, fantastika

Ljetna pozornica 21 sat Gradska knjižnica Juraj Šiž- NOĆNI PROGRAM 22 SATA
TEATR LALEK BANIALUKA gorić 20 sati Ljetna pozornica
Bielsko Biala, Poljska KNJIŽEVNICI NA FESTIVALU ŠIBENSKA NARODNA GLAZBA
Liliana Bardijewska: ZELENI MLADEN KUŠEC koncert
PUTNIK
FILMSKI PROGRAM 21,15
FILMSKI PROGRAM 21,15 Ulica don Krste Stošića
Ulica don Krste Stošića HIGH SCHOOL MUSICAL 3:
VELIKA AVANTURA MALOG MATURANTI
DINOSAURA Komedija, glazbeni film, SAD,
Animirani, 84 minute, Njemačka 112 minuta

NOĆNI PROGRAM 22 SATA NOĆNI PROGRAM 22 SATA

Kazalište Trg 4 bunara
ŠPD KOLO KLAPA BUNARI, Vodice

Zanimljivosti
«Dijete ne nosi roda, nego se rađa iz sretnog trenutka svojih roditelja, a svoj mali mozak morate svakod-
nevno zalijevati ovakvim pričama da ne bi uvenuo» jedna od mnogih poruka koje prenosi poznati književnik
za djecu i novinar Mladen Kušec, koji je jučer na radost mališana, došao na Festival. Večeras u 20 sati moći
ćete pratiti njegov nastup u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, ali ne očekujte ozbiljne priče. On će vas pokušati
sa najzanimljivijim naslovima svojih dosadašnjih knjiga nasmijati i razveseliti.

Također, danas je pristigao ukrajinski ansambl «Cirkus Studio Arlekino» iz Ilyčevska, Ukrajine, koji će u
petak 3. srpnja na Ljetnoj pozornici održati predstavu «Circus Balaganchik». Želimo im dobrodošlicu.

Jučer je u gradskoj Vijećnici održan prijem za ruski, rumunjski i poljski ansambl, te za omiljene festivalske
Kanađanine Roberta Greenwooda i Dana Luebkea, vlasnike kazališta Sun Ergos, te za Billa Connora, sklada-
telja i dirigenta, voditelja glazbene radionice.

Slavica Čurković, voditeljica manifestacije Monte Librić – najmlađeg dijela poznatog pulskog sajma knjiga,
jučer je stigla u Šibenik. Danas će na press konferenciji predstaviti Monte Librić.

Iz grada odlazi Sanja Polak, književnica za djecu s kojom intervju možete čitati u današnjoj Nori.

str. 12 Nora Srijeda, 1. srpnja 2009.

Info

Vozni redovi brodova:

Iz Šibenika za Jadriju: 9:00; 11:00; 13:00; 14:00; 15 30; 18:20;
Iz Jadrije za Šibenik: 9:20; 12:20; 13:20; 15:00; 18:00; 19:00

Autobusi iz Šibenika za Zagreb:

00:40; 01:30; 06:30; 07:00; 8:00; 09:15; 09:20; 09:40; 10:05; 12:00;
13:45; 15:10; 15:30; 16:00; 17:30; 18:00; 18:30; 23:00

Autobusni kolodvor: 060 368 368

Red plovidbe- govorni automat: 060 321-321 (cijena 1,70 kn/min
(fiksni) 2,89 kn/min mobilni))

Šibensko Kazalište
www.mdf-si.org
tel. 00 385 (0)22 213 145; 213 123
fax. 00 385(0)22 212 134

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 13

 SUORGANIZATORI :

GLAVNI SPONZOR GLAZBENOG PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR
MINISTARSTVO KULTURE LIKOVNOG PROGRAMA :

MINISTARSTVO TURIZMA TURISTIČKA ZAJEDNICA

GLAVNI SPONZOR ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
DRAMSKOG PROGRAMA :
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA
I ŠPORTA SPONZORI :

GLAVNI SPONZORI
FILMSKOG PROGRAMA:

GRAD ŠIBENIK

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
GRAD ZAGREB NARODNO SVEUČILIŠTE DUBRAVA Zagreb
SPONZOR FILMSKOG PROGRAMA :

GENERALNI SPONZOR FESTIVALA: SLUŽBENA VODA FESTIVALA:

ELEKTROLUX ŠIBENIK

GLAVNI SPONZORI FESTIVALA:

GLAVNI SPONZOR
PROGRAMA TRGOVI I ULICE:

GLAVNI SPONZORI SAJMA DJEČJE KNJIGE:

GLAVNI PARTNER :

Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik GRADSKA ČISTOĆA d.o.o. Šibenik

GLAVNI SPONZOR PRATEĆIH PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR RADIONIČKOG PROGRAMA :

SPONZORI PROGRAMA :
MATKOL d.o.o. Šibenik

GLAVNI SPONZOR LITERARNOG

PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR
VIZUALNOG PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR
PLESNOG PROGRAMA :

GLAVNI SPONZOR
NOĆNOG PROGRAMA : PARTNER INOZEMNOG PROGRAMA:

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE LITVE

GLAVNI SPONZOR PROGRAMA
TRADICIJSKE KULTURE: SPONZOR NOĆNOG PROGRAMA:

str. 14 Nora Srijeda, 1. srpnja 2009.

FESTIVALSKA ZAŠTITARSKA SLUŽBA:
FIT-STANČIĆ , Šibenik

MEDIJSKI POKROVITELJI:
 PARTNER INOZEMNOG PROGRAMA:
MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE LITVE
SPONZOR NOĆNOG PROGRAMA:
FESTIVALSKA ZAŠTITARSKA SLUŽBA:
FIT-STANČIĆ , Šibenik
MEDIJSKI POKROVITELJI:
teen
RADIJSKI POKROVITELJ:
LUČKA UPRAVA ŽUPANIJE ŠIBENSKO-KNINSKE
MEDIJSKI PROMOTOR:
RADIJSKI PROMOTOR:
SPONZOR FESTIVALSKIH IZDANJA:
NIVA PROJEKT
FESTIVALSKI PRIJEVOZNIK:
SPONZORI FILMSKOG PROGRAMA:
Srijeda, 1. srpnja 2009.
DONATORI :
MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA
I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI
OPĆINA BILICE
HRVATSKE VODE, Šibenik
GIMNAZIJA A. VRANČIĆA, Šibenik
OŠ FAUSTA VRANČIĆA, Šibenik
GALERIJA SV.KRŠEVANA, Šibenik
MUZEJ GRADA ŠIBENIKA
VAJDA Šibenik
LJEKARNA BARANOVIĆ-PETKOVIĆ
AMBULANTA GILJANOVIĆ- PERAK
NARODNE NOVINE
IZGRADNJA d.d., Šibenik
KODAK, Zagreb
KODAK, Split
NAPRIJED , Šibenik
NEVIA BLUE – ESTETSKI CENTAR Šibenik
CESTE ŠIBENIK
Nora str. 15