(sije!anj 2003.) testirali smo br- zinu i potronju popularne Dalmatinke, s dvotaktnim motorom Yamaha 9,9 ks, a prije toga i stariji model Istranke s izvanbrodskim motorom Suzuki 5 ks. Za ovaj broj pripremili smo test dvaju po snazi razli!ita motora, ali na istoj brodici i u istim vremenskim uvjetima. Rije! je ponovno o Istranki, ali novijem modelu s kabinom, duine pet metara. Ima ih puno i moete ih vidjeti u svakoj lu!ici i privezitu na cijelom Jadranu. Proizvod su bive Kvarnerplastike, kasnije Adrie iz Labina. Ova je brodica jo i danas omiljena kod ve"ine ribolovaca u pri- morskim mjestima. Nekoliko je puta bila redizajnirana, ali nikad to nisu bile neke drasti!ne promjene. Uglavnom je mije- njano nadgra#e, kabina i krmeni dio, dok je podvodni dio i trup uglavnom ostao isti. Stoga i rezultate ovih testova moemo uzeti kao mjerodavne za sve modele ovih brodica. Iako kod novijih modela (koje se i dalje proizvode u neko- liko varijanti na vie mjesta) postoji mogu"nost ugradnje odgovaraju"eg unutranjeg motora, rijetko se tko odlu!uje na takvo rjeenje. U ve"ini slu!ajeva za pogon im slui izvanbrodski motor. Ovim testom smo htjeli pokazati koliko je razumno na brodice ovog tipa, zna!i poludeplasmanskog korita, pove"avati pogonsku snagu i to se time stvarno dobiva. Za testiranje smo odabrali dva razli!ita !etverotaktnam motora marke Suzuki i to duge osovine, to odgovara ovoj brodici. Prvi je Suzuki 6 ili &5 ks? Test brzine i potronje Istranke Rezultati testa pokazuju da Istranka nikako ne moe postati gliser, bez obzira koliko joj konjskih snaga dodavali. Motori od 5 ili 6 ks sasvim su zado- voljavaju!i za ovakvu brodicu. Bez problema dostignu potrebnu brzinu, potronja je umjerena i racionalna. U 36-54.qxd 30.6.2003 11:28 Page 13 test 48 DF6L, dakle !etverotaktni motor od est konjskih snaga, s jednim cilindrom, radnog obujma $38 cm3, te maksimal- nim brojem okretaja od 5250 o/min. Drugi je DF$5RL, $5 ks, !etverotaktni motor, sa dva cilindra, 302 cm3 volu- mena i 5700 o/min. Za ve"i motor bile su instalirane daljinske komande za upravljanje, zakretanje motora je bilo preko sajle i kormila instaliranog na desnoj strani kabine. Za manji motor je upravljanje i zakretanje na samoj ru!ki motora to je za njega uobi!ajeno. Treba napomenuti je da !ak i za ovako mali motor, uz odgovaraju"i adapter, mogu"e ugraditi daljinske komande i kormilo. No, ovi detalji nisu bitni, niti imaju utje- caja na rezultat testa, osim to kod ru!nog upravljanja morate sjediti na samoj krmi uz motor, !ime se najve"i dio teine prenese na krmu, a kod ovako male brodice to nije zanemarivo. Nas je na brodu bilo vie, pa smo se mogli ras- porediti tako da brod tijekom vonje bude u to povoljnijem poloaju. Podsjetimo se samo formule za teo- retsku brzinu poludeplasmanske brodice: brzina (V) jednaka je 2,43 x drugi korijen iz duljine brodice (na vodenoj liniji). Prema ovoj formuli teo- retska brzina nae brodice (zna!i opti- malna) trebala bi biti 5,$5 !vorova. To zna!i da bi uz najmanju potronju gori- va trebali posti"i najve"u brzinu. Test s motorom od &5 ks Prvo smo testirali plovilo s motorom od petnaest konjskih snaga i rezultati testa su prikazani u tablici $. Na minimalnom broju od 940 okreta- ja u minuti, uz dvije osobe na brodici (cca $50 kg), brzina je bila 2,$ !vora, a potronja 0,44 litara/sat. Kako smo pove"avali broj okretaja, rasla je brzi- na i potronja i to linearno, sve dok nismo dostigli oko 3000 okretaja. U tom trenutku je brzina bila oko 5,3 !vora i potronja pristojnih $,7$ litru na sat. Ovo je otprilike teoretska brzi- na za nau brodicu koju smo na po!etku izra!unali. Nakon toga pove"anjem gasa i broja okretaja na oko 4000 okretaja u minuti, brzina je porasla za manje od jednog !vora i iznosila je 6,$ !vor, ali je zato potronja porasla za vie od tri litre na sat. Dakle, minimalno pove"anje brzine, ali veliko pove"anje potronje. I jo nismo vozili punim gasom. Kada smo ru!icu gasa okrenuli jo malo, motor se vrtio na 4640 okretaja u minuti, brzina je bila 7,2 !vora, ali je zato potronja porasla na 4,8 litara na sat. Maksimalna brzina bila je kada su na brodici bile samo dvije osobe raspore#ene tako da trim broda bude to bolji, tj. jedna osoba je prela u prednji dio broda, a druga je bila na sredini. Brzina je bila 8,3 !vora, motor se vrtio 4840 okretaja u minuti, a potronja je bila oko 5,3 litre. I to je za Istranku i motor od petnaest konj- skih snaga bio maksimum. Test s motorom od 6 ks S motorom od est konjskih snaga pri minimalnom broju od $$60 okretaja u minuti brzina je bila $,9 !vora, a potro- nja zanemarivih 0,2 litre na sat. Brzinu od 4,2 !vora postigli smo pri 3000 okre- taja u minuti i potronja je bila 0,87 litara na sat. Zanimljivo da smo istu brzinu postigli s motorom od petnaest konjskih snaga, ali pri 2030 okretaja u minuti. to je najinteresantnije, potronja je bila ista, dakle 0,87 litara na sat. I sve do brzine od oko 5,3 !vora, to je otprilike izra!u- nata teroetska brzina, potronja je bila skoro ista, bez obzira na snagu motora. Manji motor je pritom radio na neto ve"em broju okretaja. S motorom od 6 ks Nova burza nautike S petnaest konjskih snaga do 8,3 "vora Komande i kormilo za motor od &5 konjskih snaga OKRETAJI BRZINA ("v) POTRONJA (l/h) POTRONJA (l/nM) 940 2,1 0,44 0,209 1430 3,0 0,60 0,200 2030 4,2 0,87 0,207 2500 4,9 &,20 0,244 2950 5,3 1,71 0,323 3470 5,7 2,34 0,410 3960 6,1 3,07 0,503 4480 6,6 4,23 0,641 4640 7,2 4,80 0,666 Tablica &. Brzina i potronja za "etverotaktni motor Suzuki snage &5 ks 36-54.qxd 30.6.2003 11:28 Page 14 test 49 najve"u brzinu od 5,8 !vorova postigli smo pri 4730 okretaja u minuti i potro- nji od 5,7 litara na sat (tablica 2.). Iz tablice i grafikona vidljivo je da do teoretske brzine od oko 5,2 !vora oba motora imaju skoro jednake rezultate za brzinu i potronju. Nakon toga snaniji motor moe ovom plovilu dodati jo 2,5 do 3 !vora brzine, ali uz drasti!no pove"anje potronje. Dakle, za pove"anje brzine od oko pedeset posto, potronja goriva poraste za preko tristo posto. Uz manji motor od est konjskih snaga Istranka bez problema i ve"ih optere"enja dostigne teoretsku brzinu, a moe, uz dosta ve"u potronju, do"i do 5,8 !vorova (vidi grafikon desno). Zaklju"ak Rezultati testa pokazuju da Istranka nikako ne moe postati gliser, bez obzira koliko joj konjskih snaga dodavali. Motori od pet ili est konjskih snaga sasvim su zadovoljavaju"i za ovakvu brodicu. Bez problema dostignu potreb- nu brzinu, potronja im je umjerena i racionalna. Cijena ovakvih motora uglavnom je ispod deset tisu"a kuna, a niske su i cijene odravanja te rezervnih dijelova. Osim toga, kod manje brzine do !etiri !vora i potronja po prije#enoj nau- ti!koj milji je tako#er manja. Za onoga tko eli da Istranka ide brzinom od est ili sedam !vorova i pri tome pjeni i stvara valove kao remorker, a nije mu vana potronja goriva, dobar je i motor od petnaest konjskih snaga. Moda "e u nekim situacijama kada treba brzo pobje"i dobro do"i tih dva ili tri !vora vie. Pri tome treba napomenu- ti da manji motori uglavnom imaju re- zervoar od $,5 litre na samom motoru, kao i priklju!ak za dodatni rezervoar, dok ve"i motori od deset konjskih snaga navie imaju samo vanjski rezervoar koji tako#er treba negdje smjestiti. S ve"im motorima obi!no idu i dodatne vanjske komande i upravljanje, to je dodatni troak, ali i komfor u vonji. Sve ove fak- tore treba uzeti u obzir prilikom odabira motora, a prvenstveno odlu!iti kada i koliko "ete ploviti, te kolika brzina "e zadovoljiti vae potrebe. Vjekoslav LUKI% Marko CVITANI% broj 22 / srpanj 2003. Sa est konjskih snaga do maksimalnih 5,8 "vorova Oba motora su na krmi OKRETAJI BRZINA ("v) POTRONJA (l/h) POTRONJA (l/nM) 1160 1,9 0,20 0,105 2050 3,0 0,50 0,166 2550 3,5 0,66 0,188 3000 4,2 0,87 0,208 3470 4,6 &,03 0,224 4010 5,1 1,50 0,294 4580 5,5 2,00 0,363 Tablica 2. Brzina i potronja za "etverotaktni motor Suzuki snage 6 ks 36-54.qxd 30.6.2003 11:28 Page 15