1

1.OSNOVNE KARAKTERISTIKE INDUSTRIJSKOG RAZVOJA NA PODRUJU

HRVATSKE U MEURATNOM RAZDOBLJU (1918. 1941.)
- promjena ekonomskog poloaja Hrvatske nakon ulaska u Kraljevinu Jugoslaviju od
najmanje razvijene zemlje Austro-Ugarske monarhije postaje jedno od relativno
najrazvijenijih podruja Kraljevine Jugoslavije
- u vrijeme Prvog svjetskog rata nije dolo do propadanja industrije, u nekim podrujima je
ak dolo do unaprijeenja ratna industrija (industrija u Karlovcu)
- 1918. u Jugoslaviji postoji 1527 industrijskih poduzea; do 1932. industrija je najjae
zastupljena u Savskoj banovini (28, 52%) zatim u Dravskoj (25, 82%) pa u Dunavskoj
(18,58%)
- razvijena je industrija koja se temelji na iskoritavanju prirodnih bogatstava drvna,
prehrambena (tvornice eera, mlinovi, pecare) i graevna industrija (cementare i
kamenolomi) ovakava industrija postoji i prije 1918., ali je u meuratnom razdoblju bila u
porastu
- postoje hidrocentrale i dva elektrokemijska poduzea na prostoru Dalmacije
- poslijeratne godine razdoblje najintenzivnije investicijske djelatnosti u industriji;
initelji koji utjeu na brzi rast NEZASIENO UNUTRANJE TRITE S VELIKOM
POTROAKOM MOI TO OMOGUUJE PLASMAN HRV PROIZVODA koji su
dobili u novoj dravi posebnu carinsku zatitu
- pozitivno zakonodavstvo jednostavna procedura osnivanja dionikih drutava, a ona su
bila glavni nositelj kapitalistike privrede Hrvatske POGODUJE RAZVOJU
INDUSTRIJE
- relativno jeftina radna snaga i postojee prometne i poslovne veze POGODUJE
RAZVOJU INDUSTRIJE
- financijski kapital banaka usredotoen na podruje Hrvatske (Zagreb) omoguava
opskrbljivanje industrije kapitalom stvaraju se bankovni KONCERNI ZAGREB
POSTAJE SREDITE OEC MOI JUGOSLAVIJE
- privatni financijski kapital usredotoen u novarskim zavodima Hrvatske usmjeren
na na ulaganje u kreditiranje privrede (trgovina, industrija, rudarstvo)
- pr. Prva hrvatska tedionica u svojoj interesnojs sferi ima 16 banaka i kreditnih zavoda, 51
industrijsko poduzee, 5 velikih trgovakih drutava i 7 dionikih prometnih drutava PH
ulae u ugljenokop, industriju vagona, papira, elektroindustriju (...) a najvie je bila
zainteresirana za DRVNU INDUSTRIJU
- investicijska ulaganja usmjerena su na one ind. grane koje zahtjevaju najmanje kapitala,a
koje moguuju bri i laki put do profita INDUSTRIJA PROIZVODA IROKE
POTRONJE tekstilna, kona, metalna i kemijska industrija

2

- poslije Prvog svjetskog rata osniva se niz novih poduzea tekstilne industrije (ZAGREB,
KARLOVAC, VARADIN, DUGA RESA, OROSLAVLJE) proizvodnja konfekcije,
rublja, pletene robe, poduzea za preradu vune (HR na drugom mjestu iza Srbije), razvijena je
i industrija pamuka
-ulaganja u prehrambenu industriju obnova i proirivanje poduzea; proizvodnja
alkohola, este i kvasca (Zgb, Sisak, Savski Marof), bombona i okolade (Zgb,
Osijek,akovec, Karlovac, Slavonska Poega), industrija za konzerviranje voa, povra,
mesa i ribe (Zgb, Split, Postire, Komia), proizvodi se i tjestenina (Zgb, Osijek,Split, Suak)
- razvoj i metalopreraivake industrije proizvodnja lanaca, avala, okova, utega, vaga i
sl. Zgb, Osijek, Bjelovar, Slavonski Brod
- kemijsko farmaceutska industrija tvornice: Jugopharmacia, Rave, Isis, Kemika,
Katel, Veterinaria (sve u Zgbu); industrija sapuna i svijea Schicht (Zgb tvornica u
Osijeku); tvornica boja i lakova Chromos i Moster te rafinerija mineralnih ulja Anglo
jugoslavensko petroljesko d.d (Caprag)
- pojaana je uloga stranog kapitala u investicijskoj djelatnosti, posebno u rudarstvu i
industriji od 1923. 1925. 30% austrijskog kapitala i 10 % maarskog; tada je postignuta
i najvea kreditna ekspanzija novarskih zavoda Hrvatske praena vrlo brzim tempom
njihove dobiti
- do 1925. osnovano je oko 256 novih tvornica, a obnavljali su se i stari pogoni
-zaduivanje industrijskih poduzea zapoinje u razdoblju inflacije nakon rata; sredstva su
nabavljana sa ciljem obnavljanja postojeih poduzea, podizanja novih
- problem povoljnog kreditiranja industrije dovodi do viskoih kamatnih stopa zastoj i
opadanje industrijske proizvodnje uzroci: konkurencija strane industrije, deflacijska
kreditna i monetarna politika drave, smanjenje kupovne snage graana
- kriza u prehrambeno poljoprivrednoj industriji uzrok: povlaenje novih carinskih
granica (posebno ugroene piritane, industrija za prepradu ribe, mlinarska industrija)
- jaka drvna industrija zapada u krizu tijekom 1924. da bi zbog promjena na svjetskom
tritu ponovno ojaala 1927.; slino je bilo i sa koarskom industrijom (izvoz stoke u
inozemstvo uzrokovao je nedostatk sirovina)
- KRIZA JE U CIJELINI HRVATSKU ZAHVATILA U RAZDOBLJU OD 1930. DO
1934.; najjae se manifestirala u industriji konca
- krizom je najtee bio pogoen financijski kapital Hrvatske katastrofalan slom; kreditno
poslovanje nije bilo pravovremeno uspostavljeno u datim u okolnostima u kojima se nalo niz
banaka u Hrvatskoj
- novarski zavodi su sveli gotov na minimum kreditiranje industrije; u uvjetima znatne
restrikcije davanja kredita do njih je industrija dolazila vrlo teko, a kamatna stopa je na

3

kredite bila izuzetno visoka; najvie je pogoena ona industrija koja se je zaduila u razdoblju
inflacije,dobivanje kredita je bilo oteano
- pogorava se poloaj seljatva, dolazi do pada cijena agrarnih prozvoda i smanjenja kupovne
moi
- kriza u industriji se manfestirala u padu proizvodnje, obustvama rada u pojedinim
pogonima ili cijelim poduzeima, smanjenju broja radnika,snienju radnikih nadnica,
poveanju nezaposlenosti i propadanju poduzea
- karakteristika krize u HR najvie su bila pogoena manja poduzea
- u vrijeme krize dolo je do smanjivanja opsega rada, odustave rada i likvidacije onih
poduzea koja nisu mogla izdrati konkurenciju kod svih industrijskih grana osobito
su pogoena MLINSKA, DRVNA i KONA industrija
- neke industrijske grane osnivaju nova poduzea pr. industrija gumenih proizvoda
(Borovo), industrija za impregnaciju drveta (Suak)
-poveava se broj javnih i tajnih kartela , pa su kapitalisti uspijeli zadrati relativno visoke
cijene industrijskim proizvodima
- 1934. EKONOMSKA KRIZA POINJE POPUTATI osjea se nestaica financijskih
sredstava i novih kredita, a prisutno je i naglo naplaivanje prijanjih dugova
- investicijska djelatnost tee sporo, a sve se bazira na modernizaciji postojeih poduzea;
manje se grade nova postrojenja i poduzea; manje je radnih mjesta i ulae se manje kapitala
-strani kapital investira u ve postojea poduzea, pa ona postaju konkurentnija od domaih
poduzea u sitim granama dolazi do propadanja domaih poduzea
- stanje industrije pogorano je i povienjem stope poreza na promet za 25 %, a ukidaju
se i povlastice na plaanje ovog poreza; osim toga uvode se i razne troarine, uvoznine i sl.
koje su dodatno optereenje poduzetnicima
- GLAVNI RAZLOZI ZASTOJA U RAZVOJU INDUSTRIJE NALAZE SE U
OPTEREENJU VISOKIM BANOVINSKIM I OPINSKIM PRIREZIMA I
DRUGIM DAVANJIMA TE U DRAVNOJ, KREDITNOJ, TARIFNOJ, FISKALNOJ
I INDUSTRIJSKOJ POLITICI
- dolazi do migracija industrije to znai da su neka poduzea sa sjeditima u gradovima
opout Zagreba, Ljubljane, Splita i Maribora svoja sjedita selili u istonije dijelove zemlje
(prisutno kod direkcija i centrala pojedinih industrijskih poduzea)
- industrija se seli i u prostore gdje se nalaze sirovine ili tamo gdje je jeftinija radna snaga
- nakon ekonomske krize vrlo slab porast novih indutrijskih poduzea biljei prehrambena i
drvna industrija te graevinska

4

- tekstilna, kona i metalna industrija biljee pad broja poduzea
- na industriju utjee i politika situacija orjentacija Jugoslavije prema faistikim
zemljama i kasnije formiranje Banovine Hrvatske
- poslovi poljoprivrede, trgovine, industrije, rudnika i graevina preneseni u nadlenost
Banovine Hrvatske
- orjentacija prema silama Osovine zapoinje ve 1934. , a posljedica je bila ekspanzija tih
zemalja u Kraljevinu Jugoslaviju
- u ovom razdoblju dolazi do potekoa u opskrbi sirovinama i polufabrikantima, a dolazi i do
poskupljenja domaih sirovina i proizvoda
- dolazi i do nedostatka potrebnog kapitala na unutranjem i meunarodnom tritu neki
novarski zavodi prestaju sa financiranjem industrijskih poduzea
- 1938. - Smanjenje potronje industrijskih proizvoda, ali ipak dolazi do malog poveanja
zaposlenih u industriji
- poveanje proizvodnje prisutno u industriji graevnog materijala, stakla, metalne, kemijske i
elekotroindustrije
-i dalje loa situacija kod koarske, tekstilne, drvne i paprine industrije
- industrijalizacija u Hrvatskoj se je provodila bez plana i bila je preputena privatnoj
inicijativi, a interes industrijalca i poduzetnika bio je onaj inilac koji je rukovodio
cijelom industrijalizacijom
- nakon formiranja drave 1918.prvi puta je na ovom prostoru stvoreno velikozajedniko
jugoslavensko trite
- povlaenje novih carinskih granica negativno se odrazilo na pojedine industrijske grane
razvijene u Hrvatskoj
- razvoj industrije Hrvatske u razdoblju od 1918. do 1941. moe se podijeliti u etiri dijela:
1. Do 1925. inflacijsko monetarna politika drave, jaka investicijska djelatnost
u industriji i njezin snaan razvitak praen osnivanjem velikog broja novih
poduzea
2. Od 1925. provoenje vanjsko trgovinske politike industrijskog
protekcionizma, razvoj industrije je ostvarivan u uvjetima deflacionistike
politike to se odrazilo na izvoznu industriju tog podruja; smanjena je
investicijska djelatnost a ve se i pomalo nazire kriza
3. Razdoblje ekonomske krize - 1930. 1934. SLOM PRIVATNOG
FINANCIJSKOG KAPITALA kod dravnih i poludravnih ustanova; ope
pogoranje prilika u industriji, propadanje velikog broja manjih poduzea

5

4. Razdoblje nakon 1934. veliki utjecaj na industriju ima nova vanjsko
politika orjentacija Jugoslavije prema silama Osovine

2. KARAKTERISTIKE EKONOMSKOG RAZVOJA U HRVATSKOJ U
MEURATNOM RAZDOBLJU (1918. 1941.)
- POLJ OPRI VREDA na podruju Hrvatske i Slavonije zadrali su se polufeudalni odnosi
slino kao i u Dalmaciji i Istri
- prevladava mali seljaki posjed sa povrinom ispod 5 ha zemlje
- s druge strane, postoji i koncentracija zemljinog posjeda u rukama malog broja posjednika
- prevladavao je tip poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila hranu za potrebe
vlastite porodice, a u rijetkim su sluajevima svoje proizvode plasirali na trite iznimo
teka situacija, mnogi ne proizvode dovoljno ni za svoju porodicu
- loa mehanizacija i gotovo nikakva upotreba umjetnih gnojiva
- investicije u poljoprivredi su iznimno niske to oteava mehanizaciju
- razvoj poljoprivredne proizvodnje praen je ekstenzvinim proirivanjem obradivih povrina
- 70%zasijanih povrina ini penica
- u meuratnom razdoblju dolazi do veeg uzgoja industrijskog i krmnog bilja
- vinogradarstvo i maslinarstvo dosta loe
-pada i stoarska proizvodnja dolazi do promjena preorjentacija sa intenzvinog na
ekstenzvno stoarstvo karakteristika za siromane poljoprivrede
- agrarna kria djelomino je usporila proces opadanja stoarstva
- ISTRA- loa situacija na podruju vinarstva zakon o vinu nastoji prisiliti istarskog seljaka
da se preorjentira na uzgoj drugih poljoprivrednih kultura

- POLOAJ SELJATVA dolazi do poboljanja oec poloaja seljaka; smanjuju im se
dugovi, a novac investiraju u kupnju zemlje, gospodarskih zgrada, blaga itd.
- do zaduivanja dolazi kada idu u vee investicije
- ve 1926. djelomina agrarna kriza
- deflacijska monetarna politika nanosi tetu izvoznoj trgovini seljaci dugove moraju
vraati u realnim cijenama; zbog visokih kamatnih stopa dolazi do isuzetnog osiromaenja
seljaka

6

- porezna nejednakost i poveanje poreznih tereta te pad cijena poljoprivrednih proizvoda i
deflacijska monetarna politika pad kupovne moi seljaka i pogoranje poloaja
- zbog osiromaenja veliki broj seljak nema stoku
- smanjuje se mogunost izvoza
- zakon o likvidaciji agrarne reforme 19. lipanj 1931. agrarni interesanti nakon 12
godina agrarnog provizorija imaju pravo na vlasnitvo nad zemljom
- privredna kriza utjee na poveanje agrarne prenapuenosti nema industrijalizacije i
iseljavanja; mnogi seljaci se vraaju na selo
- Zakon o zatiti zemljoradnika 19. travanj 1932. drava intervenira u seljake dugove
prvo je uveden moratorij od 6 mjeseci, a onda i je on produen do 25. 9. 1936.kada je
donesena UREDBA O LIKVIDACIJI ZEMLJORADNIKIH DUGOVA osnova ideja
ovoga: centralizacija dugova, smanjenje jednog njihovoh dijela i pruanje zatite novarskim
institucijama
- ISTRA konkurencija sa talijanskim proizvodima koji su imali povoljnije uvjete od
istarskih; privredna kriza teak poloaj istarskih seljaka, velika nezaposlenost, veliko
siromatvo, masovne pojave gladi, krae i propadanja malih seoskih posjeda

- I NDUSTRI J A- prije 1918. postoji glavnina poduzea , a tijekom meuratnog razdoblja
industrija je u porastu
- investicije su usmjerene u one grane industrije koje zahtijevaju manja ulaganja i koja
omoguavaju brzo stjecanje profita INDUSTRIJA IROKE POTRONJE
- razvoj industrije je djelomino usporen nakon 1923. kada dolazi do potekoa u
kreditiraju uzrokovanih problemima unutar novanih zavoda sjeverne i sjeverozapadne
Hrvatske
- potekoe u poljoprivredno - prehrambenoj, cementnoj i kemijskoj industriji
- strana industrija pritie domae trite boljim i jeftinijim proizvodima
- 1925. uvodi se carinska tarifa zatitnog karaktera cilj je bio smanjivanje uvoza finalnih
proizvoda i porast uvoza sirovina i poluproizvoda
- EKONOMSKA KRIZA 1930. 1934. manifestirala se smanjenjem prodaje,
sniavanjem cijena, kreditnim tekoama, padu uvoza i izvoza, padu proizvodnje,
redukciji poslovanja, smanivanju nadnica i otputanju radnika
- najjae djelovanje krize bilo je 1932.

7

- ekonomska kriza i nerazmjerna proizvodnja dovode do racionalizacije i modernizacije
proizvodnje i do kartelizacije mnogih poduzea
- industrijalci nastoje uz manje ili iste plae postii vei radni uinak smanjivanje
nadnica trajkovi
- BITNE KARAKTERISTIKE INDUSTRIJE U MEURATNOM RAZDOBLJU U
HRVATSKOJ:
Neravnomjernost u razvoju
Tehnika zaostalost
Odluujua uloga stranog kapitala
Bijedan poloaj radnike klase

- BRODOGRADNJ A- 1921. 10 brodogradilita i 22 kvera
- Najznaajnija brodogradilita Kraljevica, remontno brodogradilite Lazarus, Viktor
Lenac u Suaku, arsenal ratne mornarice u Tivtu i splitsko brodogradilite Jug
-najvee brodogradilite bilo je Kraljevici u vlasnitvu budimpetanskog poduzea Ganz
Danubius, sekvestrirano pa 1922. prodano Jugoslavenkom brodogradilitu, kasnije zapalo
u potekoe i zavrilo u steaju
- zbog nedostatka kapitala brodogradnja se nije znaajnije razvijala; trgovaka i ratna
mornarica nabavljale su i popravljale brodove u inozemstvu; bave se uglavnom popravcima i
demoliranjem starih brodova
- postoje i mala brodogradilita, ali ona su na rubu rentabilnosti
- BANKARSTVO
- kraj Prvog svjetskog rata povoljni uvjeti za razvoj bankarstva
- postoji potranja za kreditima zbog dobre privredne djelatnosti i osnivanja novih
poduzea
- Hrvatska i Zagreb postaju sredite bankovne moi i ekonomske moi u Jugoslaviji
- Prva hrvatska tedionica poveava broj filijala sa 22 na 41, postaje jedan od jajaih
privatnih novarskih zavoda Jugoslavije - ona postaje u stvari industrijska banka
- ekonomska kriza dolazi do sloma tedionice; openito u vrijeme krize dolazi do sloma
velikih privatnih banaka

- Slom privatnih banaka uzrokovao je jaanje dravnih banaka Narodne banke,
Dravne hipotekarne banke, Potanske tedionice, Agrarne banke i Zanatske banke

8

- UMARSTVO
- Hrvatska je bila bogata umama i to je omoguilo razvoj drvne industrije najvanija
privredna djelatnost , slaba mehanizacija, velika ugloa stranog kapitala, drvo je jedan od
najvanijih izvoznih proizvoda
- TRGOVI NA
- Privatnici i nabavno prodajne zadruge
- unutranja i vanjska trgovina; vanjska trgovina zauzima znaajno mjesto u sklopu prijeratne
jugoslavenske privrede
- izvoz sirovine i poluproizvodi; uvoz industrijski proizvodi
-ZANATSTVO
- zastupljene djelatnosti koje su sluile neposrednom zadovoljavanju potreba stanovnika-
prehrambeni, obuarski, odjevni i razni uslini obrti
- slaba opremljenost zanatskih radnji, prevladava runi rad; glavno nosioci djelatnosti su
zanatlije, a pomau im esto lanovi obitelji
- u zantastvu su nala odraz sva zbivanja u drugim privrednim granama zbog povezanosti
privrede
- od ekonomske krize do Drugog svjetskog rata zapaen je porat zantaskih radnji, ali ne zbog
dobre situacije u gospodarstvu nego kao rezultat nezaposlenosti majstora i obrtnih pomonika
- PROMET I VEZE
- najvee investicije u eljeznici (ali i openito na podruju itavog gospodarstva)
-izgraena cesta Trst Pula
- pruga Graac- Knin; 1936. u Istri je rastavljena pruga Motovun Buje i odnesena je u
Etiopiju (tzv.vinska pruga)
- grade se ranirni kolodvori u Zagrebu
- POMORSTVO
- razvijalo se inicijativom privatnog kapitala, drava ba i ne ulae u pomorstvo
- drava subvencionira odravanje redovitih linjiskih pruga obalne plovidbe
- POTANSKI PROMET
- najvie investicija u telefoniji; postavljanje pdozemnih kablova



9

- LUKA PRIVREDA
- ne poklanja se previe panje ureenju luka
-Suak postaje Jugoslavenska luka Rijeka je pod Italijom; on postaje uvozno izvozna luka
-split se razvija u znaajnu luku
- TURI ZAM
- privatna incijativa; nema sustavne vladine politike
ZAKLJUAK
-podijela prijeratne privrede na etiri etape:
1. 1918. 1924.
2. 1925. 1929.
3. 1930. 1934.
4. 1935. 1941.
PRVO RAZDOBLJE 1918. 1924.
- Inflacijsko monetarna politika drave, jaka investicijska djelatnost naroiito na
podruju industrije
- Osniva se veliki broj novih industrijskih poduzea, razvija se do tada slabo
zastupljena industrija i proiruju se postojea poduzea
- Hrvatska postaje jedno od najrazvijenijih dijelova Jugoslavije
- Zagreb postaje glavno financijsko, indsutrijsko i trgovako sredite drave
- Dobar razvoj cijena poljoprivrednih proizvoda i jaanje trgovine
- Neke industrije i dalje u permanentnoj krizi prehrambena i cementna industrija
DRUGO RAZDOBLJE 1925. 1929.
- Pad cijena poljoprivrednih proizvoda
- Vanjsko trgovinska politika industrijskog protekcionizma te agrarni protekcionizam
kod kupaca nasij poljoprivrednih proizvoda
- Razdoblje deflacijske monetarne politike drave
- Kriza izvotne trgovine poljopivrednih i umskih proizvoda
- Teak poloaj seljatva
- Smanjena investicijska djelatnost; kriza u nekim granam industrije
TREE RAZDOBLJE EKONOMSKA KRIZA 1930. 1934.
- Slom privatnog financijskog kapitala kod dravnih i poludravnih ustanova
- Veliki broj industrijskih poduzea propada
- Privredna kriza i pad cijena poljoprivrednih proizvoda
- Intervencija draveu oblast trgovine poljoprivrednim proizvodima i seljakog
zaduenja

10

- Oec kriza dovela je do procesa racionalizacije i modernizacije proizvodnje te
kartelizacije mnogih poduzea; proirenja, rekonstrukcije i modernizacije poveale su
proizvodnost rada, smanjile trokove proizvodnje i poveale konkurentnu sposobnost
- Slabi kupovna mo seljatva, a uzrok tomu jesu tekoe pri prodaji poljoprivrednih
proizvoda i pad cijena istih, zatita zemljoradnika od neplaanja dugova, zatita
novarskih zavoda u vezi s vraanjem tednih uloga, stagnacija u graevinarstvu...
- Investicije su skromne
- Dolazi do polagano razvoja hotelijerstva; razvoj hrvatskih dijelova pod talijanskom
vlau bio je izuzetno spor
ETVRTO RAZDOBLJE 1935. 1941.
- Na privredni razvoj veliki utjecaj ima vanjsko politika orjentacija zemlje prema
silama Osovine i formiranje Banovine Hrvatske te kasnije uoi Drugog svjetskog rata i
meunarodna politike i ekonomska situacija

3. KRIZA U INDUSTRIJI JUGOSLAVIJE 1930. 1934. S POSEBNIM PSVRTOM NA
HRVATSKU
- Hrvatska je spadala u podruja sa relativno dobro razvijenom industrijom
- ve i prije 1918. u Hrvatskoj postoji glavnina njezinih poduzea, ali sa manjim
proizvodnim mogunostima; u HR su razvijenije one industrijske grane koje svoju djelatnost
temelje na iskoritavanju prirodnog bogatstva zemlje prehrambena i drvna industrija te
industrija graevnog materijala
- razvoju industrije u Jugoslaviji pogoduje i dobro ureeno zakondavstvo, koje predvia
jednostavniju proceduru za osnivanje dionikih drutava te koncentriran financijski kapital
banaka u Zagrebu, koje opskrbljivaju industriju kapitalom
- investicijska ulaganja koncentrirana su na one industrijske grane koje zahtijevaju manje
kapitala, a omoguuju bru dobit tekstilna, kona, metalna industrija, djelomino i kemijska
- osnivaju se nova poduzea i obnavljaju i proiruju se stariji pogoni
- u razdoblju od 1924. 1928. zabiljeava se pad osnivanja novih poduzea, ali ve 1929.
stanje se popravlja poveava se veliina incestiranog kapitala (Jugosleavenska Standard Oil
Com.d.d sjedite seli iz Beograda u Zagreb)
- i u ovom prvom razdoblju dolazi do likvidacija poduzea no to su uglavnom neke manje
tvornice
- u prvim poslijeratnim godinama krediti su dizani sa namjerom ulaganja u izgranju novih
pdouzea, rekonstrukciju dotanjih postrojenja, nabavku strojeva i sl. ovu prvu manju
krizu uzrokovala je stabilizacija vrijednosti dinara, nepovoljna fiskalna politika i nepovoljni
uvjeti za nabavu potrebnih sirovina

11

- ve 1924. neke industrijske grane zapadaju u krizu prehrambeno- poljoprivredna
industrija (mlinovi, porotane,industrija za prereadu ribe), drvna industrija (nepovoljne
okolnosti na meunarodnom tritu)
- koarska industrija u krizi zbog izvoza ive stoke u inozemstvo nestaica sirovina, pa se
ona orjentira na uvoz istih
- 1929. dolazi do oivljavanja privredne djelatnosti u nizu industrijskih grana - drvna
industrija (podruje Hrvatske sudjeluje sa vrlo visokim postotkom u jugoslavenskom izvozu,
a na mnogim tritima nastupa i samostalno)
- koarska industrija, mlinarska industrija, industrija este, industrija jestivog ulja, indsutrija
suhomesnatih proizvoda i dalje u krizi
- kemijska, papirnai tekstilna industrija u dobrom poloaju
- industrija Jugoslavije pod pritiskom vanjskih i unutranjih faktora uvuena u krizu;
pad cijena agraranih proizvoda i lo poloaj seljatva ima veliki utjecaj na krizu; takoer,
teak je i plasman hrvatskih proizvoda na meunaradno trite
- simptomi krize industrije ve 1929., ali se ona poinje manfestirati u potpunosti 1930.
- unutranji faktori krize vezani uz negativne posljedice deflacijske, kreditne, transportno-
tarifne politike drave te niza nerjeenih pitanja pojedninih industrijskih grana
- vanjski faktori: svjetsko trite u procesu hiperprodukcije i pojaane konkurencije to ima
za posljedicu opadanja izvoza i pad cijene izvoznih industrijskih grana
- takoer, pad cijena agrarnih proizvoda i smanjenje kupovne moi uzrokuju smanjenu
potronju svih industrijskih proizvoda te dolazi i do ograniavanja slobodne trgovine
- najveu ulogu na krizu imalo je upravo ograniavanje vanjske trgovine, konkurencija
strane proizvodnje na meunarodnom i unutranjem tritu, kontrakcija meunarodnog
kredita, naglo opadanje kupovne moi, poveanje razliitih optereanja industrije i kreditna
kriza na novanom tritu
-uslijed djelovanja agrarne krize pala je potronja industrijskih proizvoda i njihova
potranja na unutranjem tritu jer je bila smanjena kupovna moe seljatva; takoer
dolazi i do pada cijena na cijelom nizu industrijskih proizvoda , ali se ne poveava
njihova potronja
- 1931. kriza najjae zahvaa tekstilnu, graevnu,drvnu industriju dolazi do nemogunosti
izvoza, pada potronje, obusstave rada, smanjenje kapaciteta proizvodnje i otputanja
radnika
- Mlinarska industrija kriza monopoliziranje trgovine penicom, nemogunost izvoza,
slaba iskoritenost proizvodnih kapaciteta, agrarna kriza, preorjentacija stanovnitva na

12

potronju jeftinijih vrsta itrarica, mljevenje itarica u uurskim mlinovima (zaobieni veliki
mlinovi)
- u krizi i konditorska industrija, industrija za preradu ribe, industrija suhomesnatih proizvoda,
estokog pia, vinarstvo, industrija koe
- kemijska industrija u krizi ona poduzea koja su orjentirana na izvoz, smanjen je i
promet ljekarni, a to se loe odraava na farmaceutsku industriju
- INDUSTRIJSKA KRIZA KULMINIRA 1932.
- kriza pogaa novarske zavode u Hrvatskoj slom zbog otkaza inozemnih kredita i navale
ulagaa, uslijed njihovog sloma dolazi do povlaenja stranog kapitala i redukcije poslovanja
niza industrijskih poduzea u Hrvatskoj, a jedan dio i propada
- smanjuje se izdavanje kredita i pootravaju se uvjeti - 8.kolovoz 1931. Narodna banka
obustavlja iskoritavanje ve odobrenih, a neiskoritenih kredita
- podiu se i kamatne stope
- industrija se bori sa problemom nabave sirovina, a uvodi se i klirinki nain plaanja; pada
potroaka mo stanovnitva, sve slabije mogunosti izvoza , redukcije rada u gotovo svim
poduzeima, poinju vea otputanja radnika
- drvna industrija u nepovoljnom poloaju, eerna industrija, industrija papira, jedino
tekstilna industrija dobro stoji zbog smanjenja uvoza tekstilnih proizvoda
- skladia puna robe na koju se plaaju kamate; u najteem poloaju su manja i srednja
industrijska poduzea zbog toga to se smanjuje financiranje od strane domaih
novarskih zavoda
- nagomilavanje zaliha uzrokovalo je smanjenje proizvodnje, snienje nadnica, otputanje
radnika, obustavu rada u pojedinim pogonima te potpunu obustavu rada u nekim poduzeima
- 1933. povoljnija oec situacija u svijetu, ivlja privredna djelatnost i prosperitet u
raznim privrednim granama utjeu na poboljanje prilika u industriji, dolazi i do
poveanja kupovne moi stanovnitva i potronje industrijskih proizvoda
-poboljava se situacija u drvnoj industriji, metalnoj industriji, kemijskoj i tekstilnoj manja
konkurencija i poveana potronja ovih proizvoda
- kriza i dalje u papirnoj industriji, graevinarstvu , koarstvu, staklarstvu, mlinarsvu,
pivarstvu vea konkurencija i smanjena potronja ovih proizvoda
- 1934. poveava se broj zaposlenih u industriji aparata i instrumenata, idnustriji drva,
papirnoj, tekstilnoj, kemijskoj...
-osniva se nekoliko krupnijih poduzea, a obavljaju se proirenja i rekonstrukcije starih
poduzea

13

- Jugoslavija se okree vanjskoj trgovini sa silama Osovine Njemaka u prvom redu
- od 1933. do 1939. njemaki kapital je zagospodario jugoslavenskim tritem to je
utjecalo povoljno na neke industrijske grane u Hrvatskoj koje su svoje proizvode izvozile u
Njemaku, ali uvozi se i u Hrvatsku to nije nuno dobro jer je njemaka roba
prodavana po niim cijenama - pogoena kona, metalna i tekstilna industrija (otputanaj
radnika u ovom sektoru)
- nakon kulminacije krize 1932. zapoinje proces postupnog oivljavanja industrije u
Hrvatskoj, a tek je 1935. dolo do poveanja potronje razliitih industrijskih proizvoda
na meunarodnom i unutranjem tritu, cijene su takoer imale tendenciju porasta, a i
nestali su svi oni razlozi koji su u vrijeme krize ometali normalan tok industrijskog
razvoja na ovom podruju