Professional Documents
Culture Documents
Tony Bousan - Brzo Citanje
Tony Bousan - Brzo Citanje
V
BRZO ITANJE
// izdanje
Beograd, 2000
Naslov originala
TONY BUZAN
THE SPEED READING BOOK
Copyright Tony Buzan 1971, 1977, 1988, 1989, 1997
Published by BBC Books
Autorska prava za Jugoslaviju
Branislav Marii
Izdava
FINESA, RadaKonara la, Beograd
tel./fax 011/437-127; 011/428-536
Za izdavaa
Branislav Marii
Urednik
Caslav Mani
Prevodilac
Branka Stamenkovi
Recenzent
Prof. dr Miodrag Pani
Lektor
Nevena Mani
Korektor
Zorica Marii
Priprema za tampu
Studio SKRIPTA
tampa
Dijamant print, Beograd
ISBN 86-82683-06-7
Predgovor uredni ka
engleskog izdanja
ast mije da preporuim ovu knjigu velikoj armiji ljudi, mladih i
starih, koji su nestrpljivi da ovladaju to veim znanjem ovog ogorenog
i dragog sveta- nasledstvo prolosti, trenutne naune i politike tokove,
savremenu i klasinu literaturu. Ova knjiga predstavlja briljantnog
mladog oveka, Tonija Buzana, iju sam karijeru, veoma skromno,
pokuavao da podrim tokom nekoliko godina, a koji je, brzinom
munje, postao veoma poznat.
Sistem uenja, koji smo ja i moji vrnjaci morali savladavati uz
mnogo muke i empirijski - ako smo uopte uspeli u tome, Toni Buzan
ovom knjigom svodi na jednostavnu i svima dostupnu vetinu. Do-
pustite da vas uverim da ete, koristei ovaj sistem, veoma brzo dostii
isti, ako ne i vei nivo znanja od onog koji sam sam sticao mnogo
godina: biete u stanju da proitate najmanje troje dnevnih novina na
dan; otprilike 25 naunih asopisa, pet-est nedeljnih magazina i dve
do tri knjige nedeljno; i oko desetak drugih asopisa svakog meseca -
kao i mnoga pisma, izvetaje, iseke iz novina, prirunike, kataloge, itd.
alim to ranije nisam bio u mogunosti da uivam dobrobiti
sistema Tonija Buzana koji on ovde tako lucidno predstavlja. To bi mi
utedelo dosta truda i protraenog vremena; i nije me sramota da
priznam da i danas jo uvek od njega uim kako da budem bolji. Vi ste
verovatno u prednosti to ranije kreete ispravnom stazom. Molim vas
da iskoristite priliku! Za to e biti potrebno da uloite napor, ak i uz
jasno objanjen sistem Tonija Buzana koji je predstavljen u koracima;
ali, ukoliko istrajete, otkriete da ova knjiga predstavlja vrata u svet
ispunjen zlatnom svetlou znanja.
Hej ne Norden, urednik a-
sopisa Erstwhile Information,
lan Lingvistikog instituta.
Zahvalnost autora
v
Zeleo bih da se naroito zahvalim: Vandi Nort, mom glavnom
uredniku, ije je brzo orlovsko oko" veoma uspeno doprinelo stva-
ranju sadanje forme ove knjige; mojim linim asistentima, Lesli Bajas,
Fildi Vilson i Sendi Zambaks, ija je pomo prilikom kucanja rukopisa
i opte produkcije knjige bila neprocenjiva; Dastinu Koenu za origi-
nalan rad na ilustracijama; kompletnoj porodici Foli koja mi je obezbe-
dila sjajno okruenje u kome sam kompletirao ovu knjigu; Buzan
centrima i svim instruktorima Briljantnog razmiljanja za njihovu
podrku, istraivanje i poduavanje ovih metoda; Karo i Piteru Ajri za
obezbeivanje svetilita Grinham Hola, gde sam obavio najvei deo
ranih istraivanja; Robinu Ponti sa Lizard Ajlanda u Australiji, koji me
je, takoe, obasuo brigom i panjom tokom perioda sazrevanja ideja;
Sinu Adamu za podrku i posveenost pitanju boljeg itanja; Mom
timu" iz BBC-ja, Krisu Vileru, Sili Ableman; i udruenju The Brain
Trust i svim lanovima klubova Brain Clubs za njihovu odanost global-
nom cilju Mentalnog opismenjavanja i, naroito, konceptu brzog i-
tanja.
Predgovor autora
*
Kada sam imao etrnaest godina, u koli smo imali testiranje men-
talnih sposobnosti.
Meu njima se krio i test brzine itanja. Nekoliko nedelja kasnije,
saopteni su nam rezultati. Otkrio sam daje moj proek brzine itanja
bio 213 reci u minuti (r/m). Moja prva reakcija bilo je ushienje jer je
213 reci u minuti zvualo mnogo! Meutim, moja radost nije dugo
trajala, jer je nastavnik ubrzo objasnio daje brzina od 200 reci u minuti
proek, a uenik koji je u razredu postigao najbolji rezultat itao je 314
reci u minuti - neto vie od 100 r/m bre od mene.
Ovo razoaravaj ue saznanje uskoro e promeniti moj ivot. im
se as zavrio, pourio sam do nastavnika i upitao ga kako mogu
poboljati brzinu itanja. Odgovorio mi je daje to nemogue i daje
brzina itanja, poput koeficijenta inteligencije, telesne visine u odras-
lom dobu i boje oiju, u osnovi nepromenljiva.
*
To mi nije delovalo kao sasvim tano. Zato? U to vreme poeo sam
program snanih fizikih vebi i primetio drastine promene u gotovo
svakom miiu tela za samo nekoliko nedelja. Ukoliko poznavanje
ispravnih vebi moe da mi omogui fiziki napredak, zato prikladne
vizuelne i mentalne vebe ne bi mogle doprineti unapreenju brzine,
razumevanja i pamenja proitanog teksta?
Ova pitanja povela su me u potragu u kojoj sam ubrzo probio
barijeru od 400 r/m i vremenom dostigao brzinu itanja veu od 1000
r/m. Tokom ovih traganja otkrio sam da, na svim nivoima, itanje za
um predstavlja isto to i aerobik za telo.
Saznavi za neverovatna svojstva sopstvenih oiju i izvanredan ka-
pacitet mozga ne samo da sam poveao brzinu itanja; razumevanje i
pamenje proitanog, nego sam otkrio i svoju sposobnost da razmiljam
bre i kreativnije, da bolje vodim beleke, da ispite polaem sa relativnom
lakoom, da uim uspenije i da utedim dane, nedelje, pa ak i mesece.
Knjiga Brzo itanje, koju trenutno drite u rukama, predstavlja
rezultat 40 godina vebi i istraivanja na ovom polju. Njene stranice
sadre esencijalne tajne koje sam tokom tog vremena nauio.
1
Nadam se da e putovanje biti uzbudljivo i da ete od ovih tehnika
Mentalnog opismeni'avanj
;
a imati jednakih dobrobiti kao i ja.
Uvod
Kako da koristite ovu knjigu
Milioni ljudi irom sveta izjavili su da je lako i teno ovladavanje
tehnikama brzog itanja jedan od najvrednijih i najvanijih do-
gaaja u njihovom ivotu.
UVODNE NAPOMENE
Ovaj uvod e vas provesti kroz glavne ciljeve ove knjige i objasniti
nain na koji je knjiga podeljena u pet glavnih segmenata. On takoe
objanjava i organizaciju svakog poglavlja i govori vam kako da brzo
itate ovaj kurs brzog itanja.
CILJEVI OVE KNJIGE
Ova knjiga ima est osnovnih ciljeva:
1. Da znatno pobolja vau brzinu itanja.
2. Da odri i pobolja razumevanje onoga to itate.
3. Da uvea vae razumevanje funkcija oka i mozga, kako bi vam
bilo lake da ih efikasnije koristite prilikom itanja i uenja, kao
i u vaem svakodnevnom linom i profesionalnom ivotu.
4. Da vam pomogne da obogatite svoj renik i poveate opti nivo
znanja.
5. Da vam utedi vreme.
6. Da vam ulije samopouzdanje.
OSNOVNI SEGMENTI
Radi lakeg itanja i uenja, knjiga Brzo itanje podeljena je u pet
segmenata:
Kako da koristite ovu knjigu Uvod
Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja
U ovom segmentu objanjeno je kako da upotrebom jednostavnog
grafikona proverite svoj napredak u brzini itanja i razumevanja dok
budete itali knjigu. Segment takoe obuhvata i istorijat brzog itanja,
najnovije teorije o itanju i novu definicuju itanja koja e vam pomoi
da napredujete na svim nivoima.
Drugi segment: Vae udesne oi
Segment pod nazivom Vae zauujue oi" pomoi e vam da ra-
zumete da vae oi stvarno y'esH zauujue, i pokazae vam kako da
uspostavite kontrolu nad njima kako biste uveali brzinu itanja i
poboljali razumevanje. Saznaete ko su deset najbrih itaa na svetu,
kao i poneto o velikim linostima iz istorije brzog itanja.
Ovaj segment sadri i tehnike koje e vam pomoi da efikasnije
vodite oi po stranici, da razvijete napredne vetinepreletanja i skeni-
ranja, i da svoje okruenje preuredite tako da vaim oima i mozgu
pomogne da itaju bre.
Kroz ovaj segment bie vam date vebe i testovi brzine itanja koji
e vam omoguiti da ojaate mii" vaeg ono-modanog sistema i
nastavite da ubrzavate svoje itanje.
Trei segment: Super-koncentracija i razumevanje
Ovaj segment se koncentrie na glavne probleme pri itanju i naine
njihovog prevazilaenja. Meu njih spadaju slaba koncentracija i loe
razumevanje, subvokalizacija {problemi u uenju poput disleksije i
ADDS-a (sindrom deficita panje).
Ovaj segment sadri dobre vesti jer ete otkriti da se sve tekoe
mogu prevazii.
U
etvrti segment: Razvoj naprednih vetina brzog itanja
etvrti segment vam pomae da razvijete najvaniji faktor uveanja
inteligencije - svoj renik. Ova poglavlja vas uvode u prefikse, sufikse
i korene desetina hiljada reci koji predstavljaju klju koji otvara vrata
ka univerzumu renika i razumevanja.
Ovaj segment takoe objanjava i mape uma (novu dimenziju u
razmiljanju i voenju beleaka), i ui vas kako da upotrebite znanje o
10
Uvod Kako da koristile ovu knjigu
strukturi odeljka da biste uveali efikasnost itanja, kao i kako da svaku
knjigu koju itate, sagledate iz ptiije perspektive".
Peti segment: Napredno korienje ono-modanog sistema
U poslednjem segmentu ove knjige upoznajete se sa naprednim ve-
bama itanja, ukljuujui i tehniku uenja sa razumevanjem, potom
kako da uspostavite kontrolu nad novinama i asopisima i kako da
izaete na kraj sa eksplozijom informacija sa kompjuterskih ekrana i
drugih pismenih maina". Ovaj segment vam takoe govori i kako da
tehnike brzog itanja primenite na literaturu i poeziju i upoznaje vas sa
novim konceptom datoteke znanja - metodom koji osobama koje brzo
itaju pomae da arhiviraju podatke o bilo kojoj temi koja ih interesuje.
Segment se zavrava pogledom u vau sve svetliju budunost i daje
vam savet kako da nastavite da poboljavate brzinu itanja i razu-
mevanja do kraja ivota.
Deo koji sledi nakon poslednjeg segmenta ukljuuje odgovore na
pitanja iz testova, tabelu i grafikon vaeg napretka i bibliografiju.
Svih pet segmenata dati su u kratkom pregledu u vidu mapa uma na
tablama I, IV, V, VII i VIII.
ORGANIZACIJA POGLAVLJA
Dua poglavlja u ovoj knjizi sadre:
Uvod o glavnoj temi poglavlja.
Samo poglavlje.
Vebe samopoboljsanja.
Posebne tekstove koji e vam pomoi da proverite svoju trenutnu
brzinu itanja.i nivo razumevanja.
Rezime.
Kratak pregled daljih koraka.
Uvod u sadraj novog poglavlja.
Testovi
Sedam poglavlja ove knjige sadri seriju lanaka i odabranih tekstova
koji e vam pomoi da steknete jasnu sliku svog napretka. Testovi u
poetnim poglavljima knjige napravljeni su sa ciljem da poveaju
brzinu vaeg itanja, testovi u sredini knjige razvie vau mo percep-
_
Kako da koristile ovu knjigu Uvod
cije i bogatstvo renika, a testovi iz poglavlja na kraju knjige omoguie
vam da u potpunosti razvijete svoju punu brzinu itanja.
Neki od tekstova za itanje za temu imaju istoriju i teoriju najvani-
jih oblasti ljudskog znanja; drugi predstavljaju lanke o najnovijim
istraivanjima o uenju i mozgu. Nakon to proitate knjigu ne samo
da ete uveati brzinu svog itanja i poboljati razumevanje, ve ete
stei i mnogo ire znanje o sebi i univerzumu koji vas okruuje. Sedam
lanaka u knjizi su:
1. Inteligencijski rat - na frontu vebanja uma
2. Umetnost - od primitivne do hrianske
3. ivotinjska inteligencija
4. Da li smo sami u univerzumu? Inteligencija vanzemaljaca
5. Mozak bebe
6. Zemlja koja se budi - na sledei evolutivni skok, globalni mozak
7. Va mozak - zaarani razboj
Vebe
Sedam poglavlja u ovoj knjizi sadre posebne vebe osmiljene da
uveaju vau vizuelnu percepciju, mentalnu panju, kritike sposob-
nosti i bogatstvo vaeg renika.
Poput vebi za uveanje miine mase, mnoge od ovih vebi bie
vam od viestruke koristi ukoliko ih ponovite nekoliko puta.
Sva poglavlja su proeta ilustracijama i dijagramima koji imaju za
cilj da vam pomognu da lake razumete sadraj. Takode sadre i prie
koje e vas ohrabriti i inspirisati.
KAKO DA BRZO ITATE KNJIGU BRZO ITANJE"
Knjiga Brzo itanje predstavlja kurs koji moe trajati jednu, dve, tri
ili etiri nedelje, u zavisnosti od toga koliko brzo elite da postignete
svoje ciljeve!
Proitajte nekoliko sledeih odeljaka i napravite svoj plan uenja.
Prvo, detaljno pogledajte sadraj, pravei mapu teritorije koju elite
da osvojite. Potom grubo odredite vremenski period koji ete posvetiti
svakom segmentu knjige, zavravajui optim pregledom kako sadraja
12
Uvod Kako da koristile ovu knjigu
knjige, tako i vaeg programa uenja. Za to e vam biti potrebno svega
nekoliko minuta.
Nakon toga, brzo pregledajte elu knjigu, upoznajte se sa njenim
segmentima i ponite da popunjavate mentalnu sliku sadraja" knjige
i svojih ciljeva.
Sada odluite da li elite da dnevno prelazite jedno, dva ili tri
poglavlja, ili radije da kroz knjigu idete promenljivim tempom. Kada
jednom donesete ovu odluku, pribeleite plan uenja u svoj rokovnik,
obeleavajui datum kada ete poeti i datum kada ete zavriti sa
itanjem knjige. Dok budete radili ove proraune, imajte na umu da
svako poglavlje u proeku obuhvata samo deset stranica, i da ete
najvei broj vebi veoma lako uraditi.
Na putu ste da se otisnete na jedno od najuzbudljivijih putovanja u
svom ivotu - kao prvi korak, okrenite stranicu.
13
Prvi segmtnt: Ustanovite $vo|ii brzinu itanja
Da/Ne
POETNI KVIZ
Da bih vas pokrenuo da razmiljate o itanju i brzom itanju, dajem
vam kviz o poznavanju navika i vetina itanja. Na svako od 20 pitanja
odgovorite sa DA ili NE, a potom proverite svoj rezultat. ^
1. Brzina itanja vea od 1000 reci u minutu je mogua. Da/Ne
2. Za bolje razumevanje teksta, potrebno je itati sporije i
paljivije. Da/Ne
3. itanje repo re doprinosi boljem razumevanju. Da/Ne
4. Subvokalizacija predstavlja naviku u itanju koja vas obavezno
usporava i koju je neophodno eliminisati. Da/Ne
!
5. Trebalo bi da se trudite da razumete 100% onoga to itate. Da/Ne
6. Trebalo bi da pokuate za zapamtite 100% onoga to itate. Da/Ne
7. Vae oko treba da klizi u neprestanom pokretu du reda
koji itate.
8. Kada propustite neto dok itate, trebalo bi da se vratite nazad da
biste bili sigurni da ste to razumeli pre nego to nastavite dalje sa i-
tanjem. Da/Ne
9. itanje uz pomo pomeranja prsta na stranici samo e vas usporiti
i tu naviku je potrebno eliminisati. Da/Ney
10. Kada naiete na problem u razumevanju teksta, trebalo bi da se
na njemu zadrite pre nego to nastavite sa itanjem, kako biste bili
sigurni da ete razumeti i nastavak. Da/Ne
11. Dobru ili vanu knjigu potrebno je itati stranicu po stranicu,
nikada ne treba prei na dvadesetu stranicu dok se ne proita de-
vetnaesta i svakako ne treba itati kraj pre nego to se proita ~
poetak. Da/Ne/
12. Preskakanje reci kao navika je izraz lenjosti i treba je elimini-
sati. Da/Ne
13. Kada, prilikom itanja, naiete na vane delove u tekstu,
potrebno je da ih pribeleite kako biste ih bolje zapamtili. Da/Ne
14. Vaa motivacija ne utie na nain na koji vae oi komuniciraju
sa mozgom i ne utie na vau brzinu itanja. Da/Ne^
Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja ' 15
15. Vae beleke uvek treba da budu uredne, u ureenoj i stukturnoj
formi - uglavnom u vidu reenica i organizovanih spiskova koji
nabrajaju informacije koje ste proitali. Da/Ne
16. Kada naiete na re koju ne razumete, potrebno je da pri ruci
imate leksikon kako biste odmah mogli daje protumaite. Da/Ne
17. Jedna od najveih mana brzog itanja je smanjeno razume-
vanje teksta. Da/Ne
18. Svi mi, po pravilu, itamo nekom prirodnom brzinom. Da/Ne
19. Kada su u pitanju romani i poezija, vano je itati sporije kako bi
se u potpunosti shvatilo znaenje informacija i stekao oseaj za ritam
jezika. Da/Ne
20. Biete u stanju da istinski razumete samo ono na ta se vae oi
jasno usredsrede. Da/Ne
ODGOVORI NA PITANJA IZ KVIZA
Ako ste odgovorili potvrdno samo na jedno od pitanja, i to ba na
prvo, skoro da ste spremni da postanete jedan od naih instruktora brzog
itanja, jer - brzine od preko 1000 reci u minutu jesu mogue.
Na sva ostala pitanja trebalo je da odgovorite odsenim ne".
Tih 19 preostalih pitanja pokrivaju najvei broj trenutnih pogrenih
miljenja o itanju.
Ukoliko verujete u ove pogrene tvrdnje, ne samo da verujete u neto
to nije tano, ve verujete u neto to e konstantno pogoravati vae
navike itanja, i sve vie usporavati vau brzinu itanja, odnosno
oteavati vau sposobnost razumevanja.
Kako budete itali ovu knjigu te lane pretpostavke e bledeti, a pred
vama e se pojaviti ist put kojim ete moi da krenete ka postizanju
ciljeva koje ste sebi postavili u brzom itanju.
16 Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja
I
Gde ste sada? Proverite svoju
sadanju brzi nu itanja i
razumevanj a
U sluaju bilo kakvog uenja ili usavravanja najvanije je pronai
pravu osnovu od koje bi trebah krenuti. Pri tome ne postoji
ispravna ili pogrena, dobra ili losa; bitna je samo tono procena
voe aktuelne pozicije. Kakva god ona bila, formirae vrstu
osnovu sa koje se moete uspeno otisnuti ka svom krajnjem cilju.
UVOD
U ovom poglavlju traim od vas da uradite upravo suprotno od
onoga to u od vas traiti u svim ostalim poglavljima. Traiu od vas
da ne itate brzo, jer je neophodno da izraunate svoju sadanju
brzinu kako biste tano procenili napredak koji ete ostvariti u
nastavku knjige.
Va nivo razumevanja e na kraju takoe biti testiran i to sa 15
pitanja za koje e ili biti ponueno nekoliko moguih odgovora ili e
se od vas traiti da procenite da lije iznesena tvrdnja tana ili pogrena.
Kada budete itali tekst, nemojte ni previe ni premalo obraati panju
na njegovu sadrinu; neka vam cilj bude tano ono razumevanje koje
biste obino oekivali od sebe kada itate ovakvu vrstu materijala.
Nemojte brinuti o eventualnom loem rezultatu u brzini ili ra-
zumevanju. Zapamtite daje ova knjiga napisana za ljude koji ele da
poboljaju svoju vetinu itanja, i da su slabi rezultati u poetku ne samo
uobiajeni, ve se i oekuju.
Zato, nemojte nastojati da postignete veu brzinu od uobiajene ili
izuzetno dobre rezultate u razumevanju; nemojte brinuti ni o rezultatu.
Pripremite sat da vam bude pri ruci i budite sami dok itate (ukoliko
neko drugi bude merio vreme vaeg itanja, to e neizbeno omesti vae
Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja 17
- Gde ste sada? Proverile svoju sadanju brzinu itanja i razumevanja I
razumevanje, i moe vas navesti da itate u urbi, a neke osobe moe
ak i usporiti).
Kada doete do kraja lanka, istog trenutka pogledajte na sat i
izraunajte svoju brzinu. Kasnije ete dobiti instrukcije kako to da
uradite.
Spremite se i ponite normalno da itate tekst koji sledi, i to odmah.
a
PRVI TESTInteligencijski rat na frontu vebanja uma
Novi svetski trendovi
Berzanski analitiari, poput jastreba, motre na deset osoba iz silikonske
doline. Kada postoji i najmanji nagovetaj da bi jedan od njih mogao
prei iz preduzea A u preduzee B, dolazi do promena na svetskom
tritu akcija.
Engleska komisija za ljudske sposobnosti nedavno je objavila rezul-
tate ankete u kojoj je primeeno da, od 10% vrhunskih britanskih
kompanija, 80% njih investira znaajne sume novca i vremena u obra-
zovanje zaposlenih; kod 10% najneuspenijih kompanija u obrazovanje
zaposlenih ne ulae se ni vreme ni novac.
U Minesoti je sproveden Platonov kompjuterski projekat obra-
zovanja" i ve je uspeo da podigne akademski nivo razmiljanja i
rezultate kod 200.000 uenika.
U vojnim redovima sve veeg broja drava, mentalne borilake
vetine" postaju jednako vane kao i fizike.
Nacionalni olimpijski komiteti posveuju i do 40% vremena pred-
vienog za treninge na razvijanje pozitivnog mentalnog stava, mentalne
snage i vizuelizacije.
U udruenju Fortune 500 (iji su lanovi 500 amerikih kompanija
sa najveim profitima), samo prvih pet kompjuterskih kompanija po-
troilo je preko milijardu dolara na obrazovanje zaposlenih, a razvoj
intelektualnog kapitala postao je osnovni prioritet, ukljuujui i razvoj
svetski najmonije valute - valute inteligencije.
U Karakasu, dr Luis Alberto Maado postao je prva osoba koju je
neka vlada naimenovala ministrom za inteligenciju i dala mu politiki
mandat da uvea mentalnu snagu nacije.
18 Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja
/ Gde ste sada? Proverite svoju sadanju brzinu itanja i razumevanja
Svedoci smo kvantnog skoka u ljudskoj evoluciji - svesti inteligen-
cije o sebi, i saznanja da se ta inteligencija moe odgajiti do zapanju-
jueg nivoa.
Ove ohrabrujue vesti moraju se sagledati u kontekstu najznaajni-
jih problema definisanih u poslovnoj sferi.
Tokom poslednjih 20 godina, anketirano je preko 100.000 ljudi sa
svih pet kontinenata. Oni su, kao 20 podruja u kojima je neophodan
napredak, najee navodili sledee:
1. brzina itanja
2. razumevanje proitanog
3. opte vetine uenja
4. savladavanje eksplozije informacija
5. pamenje
6. koncentracija
7. verbalne vetine komunikacije
8. pisane vetine komunikacije
9. kreativno razmiljanje
10. planiranje
11. voenje beleaka
12. analiza problema
13. reavanje problema
14. motivacija
15. analitiko razmiljanje
16. tehnike polaganja ispita
17. odreivanje prioriteta
18. organizacija vremena
19. prihvatanje informacija
20. pristupanje poslu (odlaganje)
21. postepeno slabljenje mentalnih sposobnosti sa godinama
Uz pomo modernih istraivanja o funkcionisanju mozga, svaki od
ovih problema moe se relativno lako resiti. Ovo istraivanje pokriva
sledee oblasti:
1. funkcionisanje leve i desne modane hemisfere
Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja 19
Gde ste sada? Proverite svoju sadanju brz i mi itanja i razumevanja I
2. pravljenje mapa uma
3. timovi intelektualnih komandosa" koji veoma brzo i opseno itaju
4. mnemonike tehnike
5. zaboravljanje nauenog
6. modane elije
7. mentalne sposobnosti i starenje
Funkcionisanje leve i desne modane hemisfere
Sada je ve opte poznato da se leva i desna modana hemisfera bave
razliitim intelektualnim funkcijama. Leva modana hemisfera pri-
marno se bavi logikom, recima, brojevima, nizovima, analizom, linear-
nou i listama, a desna modana hemisfera ritmom, bojama, imagi-
nacijom, sanjarenjem, prostornou i trodimenzionalnou.
Nedavno je zakljueno da leva modana hemisfera nije sasvim
akademska", niti je desna sasvim kreativna, intuitivna, emotivna"
hemisfera. Na osnovu brojnih i opirnih istraivanja danas znamo daje
potrebno koristiti obe hemisfere zajedno ukoliko se eli postii i aka-
demski i kreativni uspeh.
Ajntajni, Njutni, Sezani i Mocarti ovog sveta, poput velikih pos-
lovnih genija, kombinovali su svoje lingvistike, numerike i analitike
vetine sa imaginacijom i vizuelizacijom kako bi stvorili svoja krea-
tivna remek-dela.
Pravljenje mapa uma
Koristei osnovno znanje o mentalnom funkcionisanju, mogue je
obuiti ljude da rese bilo koji od gore navedenih problema; poboljanja
esto dostiu i 500%!
Jedan od modernih metoda postizanja takvih poboljanja je i prav-
ljenje mapa uma.
Kod tradicionalnog pravljenja beleaka, bez obzira da li se one prave
u svrhu pamenja informacija, pripreme pisane ili verbalne komuni-
kacije, organizacije misli, analize problema, planiranja ili kreativnog
razmiljanja, standardni nain prezentacije je linearan: u formi reenica,
kratkih lista fraza ili numeriki ili alfabetski izvedenih spiskova. Ovi
metodi, usled nedostatka boja, vizuelnog ritma, slika i prostornosti,
20 Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja
/ Gde ste sada? Proverite svoju sadanju brzinu itanja i razumevanja
sputavaju razmiljanje i bukvalno ometaju sve gore navedene mentalne
procese.
Nasuprot tome, pravljenje mapa uma podrazumeva korienje svih
modanih sposobnosti, tako to se na sredini stranice na kojoj se vode
beleke stavlja slika kako bi se olakalo pamenje i kreativno dobijanje
ideja, a od tog centra crtaju se grane koje se ire u mreu asocijacija
koje spolja odslikavaju unutranju strukturu mozga. Koristei ovaj
pristup, moete spremiti govor za samo nekoliko minuta, umesto da na
to potroite dane; problemi se mogu reavati sa vie razumevanja i bre;
pamenje se moe poboljati do savrenstva; a ljudi koji se bave
kreativnim razmiljanjem mogu doi do neogranienog broja ideja.
Timovi intelektualnih komandosa" koji veoma brzo i opseno itaju
Kombinujui mape uma sa novim tehnikama super brzog i opirnog
itanja (koje omoguavaju brzine od preko 1000 reci u minutu uz
odlino razumevanje, i eventualne brzine itanja i oko 10.000 reci u
minutu), mogue je stvoriti timove intelektualnih komandosa".
itajui ovim velikim brzinama, pravei detaljne mape uma o knjizi
i njenim poglavljima, razmenjujui sakupljene informacije uz pomo
naprednih tehnika pravljenja mapa uma i prezentacije, mogue je da
etiri ili vie osoba za samo jedan dan steknu, integriu, zapamte i ponu
da primenjuju u svom profesionalnom ivotu informacije koje su sa-
drane u etiri ele knjige.
Ove tehnike su nedavno primenjene u multinacionalnim organizaci-
jama Nabisco" i Digital computers". Tom prilikom 40, odnosno 120
izvrnih direktora podeljeno je u etiri grupe. Svaka osoba u svakoj od
etiri grupe provela je dva sata u primeni tehnika brzog i opirnog
itanja jedne od etiri odabrane knjige.
Nakon isteka ta dva sata, lanovi svake grupe meusobno su dis-
kutovali o knjizi, nainu na koji su je protumaili i sopstvenoj reakciji
na nju. Svaka grupa je potom odabrala jednog predstavnika koji je
odrao jasno predavanje svim lanovima preostale tri grupe. Ovaj
proces ponavljanje etiri puta, i na kraju svakog dana 40, odnosno 120
izvrnih direktora ove dve kompanije naputalo je salu u kojoj se
odravao seminar sa informacijama iz sve etiri knjige koje su sada ne
samo imali u glavi, ve su ih i integrisali, analizirali i upamtili.
Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja 21
Gde ste sada? Proverite svoju sadanju brzinu itanja i razumevanja I
Ovaj pristup se na slian nain moe primeniti i u okviru porodice,
i ve gaje mnogo porodica irom sveta koristilo.
Nedavno je jedna porodica iz Meksika na seminar poslala svoje troje
dece, starosti od est do petnaest godina. Za dva meseca, oni su postali
najbolji uenici svoje generacije i bili su sposobni da za dva dana, uz
pomo drugih lanova porodice, naue ono za ta je prosenom de-
tetu/ueniku potrebno godinu dana.
Mnemonike tehnike
Mnemonike tehnike su prvi koristili Grci i smatrali su ih trikovima".
Sada znamo da su te tehnike vrsto zasnovane na modanom fiinkcioni-
sanju i da mogu, ako se pravilno primene, drastino da poboljaju
pamenje.
t
Mnemonike tehnike zahtevaju korienje principa asocijacije i
imaginacije, stvaranje snanih, upeatljivih, ulnih i samim tim nezabo-
ravnih prizora u svesti.
Mapa uma je, u sutini, multidimenzionalno mnemoniko sredstvo,
jer koristi uroene modane funkcije za efikasnije utiskivanje informa-
cija.
Koristei mnemonika sredstva, poslovni ovek je nauio kako da
savreno zapamti 40 nepoznatih ljudi koji su mu predstavljeni, i da,
slino tome, zapamti spisak preko 100 proizvoda sa svim relevantnim
injenicama i podacima. Ove tehnike se sada primenjuju u okviru IBM
Centra za obuku u Stokholmu i imale su vaan uticaj na uspeh uvodnog
programa obuke zaposlenih koji traje sedamnaest nedelja. Iste tehnike
koriene su i na svetskim ampionatima pamenja tokom poslednjih
pet godina, a posebno ih je koristio trenutni svetski ampion i nosilac
rekorda, Dominik O'Brajan.
Sve vie raste svest da nauiti kako da se ui pre poetka bilo kakve
obuke, predstavlja razumnu poslovnu odluku. To je razlog zbog koga
brojne progresivne meunarodne organizacije danas mnemonike teh-
nike smatraju obaveznim uvodom" svih svojih kurseva obuke. Jed-
nostavna raunica ukazuje da, ukoliko se na obuku utroi 1.000.000
funti, a 80% tog treninga se zaboravi za dve nedelje, to znai da se tokom
istog perioda gubi i 800.000 funti!
22 Prvi segment: Ustanovite svoju brzinu itanja
/ Gde ste sada? Proverite svoju sadanju brzinu itanja i razumevanja
Zaboravljanje nauenog
Zaboravljanje nauenog ima dramatine razmere.
Nakon jednog sata uenja, dolazi do kratkog rasta sposobnosti pri-
seanja informacija dok mozak integrie nove podatke. Zatim sledi
dramatian pad, jer se nakon 24 sata, iz pamenja gubi 80% detalja.
Ova skala je priblino ista bez obzira na vreme posveeno uenju.
To znai da se trodnevni kurs manje-vie zaboravi nakon nedelju ili dve
dana po njegovom zavretku.
Ovo ima uznemiravajue posledice; ukoliko multinacionalna firma
godinje troi 50 miliona dolara na obuku zaposlenih, a iza toga ne
usledi odgovarajui program obnavljanja nauenog, za samo nekoliko
dana po zavretku obuke, praktino e biti izgubljeno 40 miliona dolara.
Razumevanjem jednostavnih ritmova pamenja, mogue je ne samo
zaustaviti opadanje pamenja, ve ljude nauiti kako da uveaju ko-
liinu nauenog i zapamenog materijala.
Modane elije
Tokom poslednjih pet godina modana elija nala se u ii ljudskog
traganja za znanjem.
Ne samo da svako od nas ima oko 1.000.000.000.000 modanih
elija, ve se medu njima mogu stvoriti veze koje mogu formirati
zapanjujue veliki broj ema i permutacija. Ovaj broj, koji je izraunao
ruski neuro-anatom Pjotr K. Anokin, izraava se jedinicom iza koje
sledi milion kilometara nula otkucanih standardnom veliinom!
Nama svojstvena sposobnost povezivanja i ongliranja" milijar-
dama bitova,* navela je one koji su ukljueni u istraivanja mozga da
shvate da e adekvatan trening naeg fenomenalnog biokompjutera
(koji je sposoban da u jednoj sekundi napravi proraun koji bi Krej**
kompjuteru, koji obavlja 400 miliona raunskih operacija u sekundi,
oduzelo 100 godina) u ogromnoj meri ubrzati i uveati nau sposobnost
da reavamo probleme, analiziramo, odreujemo prioritete, da stvara-
mo i komuniciramo.
163
408
853
591
744
422
906
807
945
705
912
614
937
731
147
853
902
395
707
Sada ste spremni za etvrti test. Dok ga budete itali, obavezno
primajte velike grupe rei pri svakom vizuelnom gutljaju", koristite
pomono sredstvo i drite knjigu na velikoj udaljenosti od sebe, omo-
guavajui sebi na taj nain korienje perifernog vida i sposobnosti
modanog itanja".
ETVRTI TEST-Da li smo sami u univerzumu? Inteligencija
vanzemaljaca
Autor: Toni Buzan
Od 1960. godine sprovedeno je najmanje 80 istraivakih projekata
potrage za inteligentnim oblicima ivota u univerzumu. Svi su oni bili
Drugi segment: Vae udesne oi 105
Tehnike me/a-navode nj a put ka fotografskim " nivoima itanja VIII
tako malog obima da su skoro neizbeno bili osueni na propast. Sada
je NASA otpoela istraivanje sa novom opremom koja obeava deset
miliona puta veu efikasnost od bilo kog ranijeg pokuaja.
S obzirom da se potraga ljudske i kompjuterske inteligencije za
inteligencijom u svemiru popela na tako visok nivo, brojni naunici
predviaju da e ona biti otkrivena pre isteka XX veka.
Tano na dan, sat i minut petstogodinjice Kolumbovog otkria
Amerike, ljudska rasa je otpoela sa do sada najveim pokuajem da
otkrije ne samo nove svetove, ve i nove inteligencije u svemiru.
Astronomi iz Arekiba u Porto Riku su 12. oktobra 1992. godine,
tano u 3 sata popodne po Atlantskom standardnom vremenu ukljuili
najmoniji radio-teleskop koji je ikada napravljen. U potpuno istom
trenutku, drugi astronomi su ukljuili drugi teleskop u Goldstoun stanici
blizu Barstova u Kalifoniji. Trenutno vie od stotinu fiziara, astrono-
ma, kompjuterskih programera i tehniara u napetom iekivanju mar-
ljivo prati kontrolne table dok super-kompjuteri oslukuju na milione
radio-kanala u potrazi za bilo kakvim signalom sa oznakom inteligent-
nog oblika ivota, koji bi potvrdio ono u ta je veina astronoma
godinama ubeena - da nismo sami u univerzumu.
Projekat vredan sto miliona dolara, pod nazivom SETI*, u potpunoj
je nadlenosti NASA-e i nastavie se bar do 2000 godine, u nadi da e
uspeti da otkrije radio talase koje su stvorila inteligentna bia: radio
talase koji bi mogli ukazati da su krenuli na put ka Zemlji brzinom
svetlosti jue ili moda na deset milijardi godina ranije.
Naspram ove misije, prethodni najvei pokuaj traganja za inteli-
gencijom u svemiru deluje beznaajan. Inspiraciju za njega dao je
astronom Frenk Drejk 1974. godine. Drejk je koristio radio teleskop u
Arekibu, koji je tada imao efektivnu mo od 20 biliona vati, da bi poslao
kodiranu poruku ka najveoj skupini zvezda u sazveu Herkules, koja
je udaljena nekih 24.000 svetlosnih godina.
Poruku, koja je predstavljala neku vrstu kosmikog testa inteligen-
cije, Drejk je prvo pokazao astronomu Karlu Saganu, jednom od
finalista takmienja Najbolji mozak 1990-te" dok su zajedno ruali u
* Search for Extra-Terrestrial Inteligence - Potraga za vanzemaljskom inteligenci-
jom.
106 Drugi segment: Vae udesne oi
VIII Tehnike mela-navoenja put ka fotografskim " nivoima itanja
Kornel klubu. Drejk kae da je Sagan veoma brzo deifrovao najvei
deo poruke.
Sama poruka, od vrha na dole, pokazuje sledee:
1. Binarni sistem.
2. Molekule neophodne za ivot na Zemlji.
3. Hemijsku formulu za DNK, na genetski materijal.
4. Grafiki prikaz duple zavojnice molekula DNK koja se zavrava na
glavi ljudske figure.
5. Prikaz naeg Sunca i devet planeta (Zemlja je naglaena, kako bi se
istaklo gde mi ivimo), i sliku radio-teleskopa koji odailje poruku.
Sadanja misija je tako velikog obima i tako precizna da e nam
omoguiti da za tri dana ujemo vie nego to smo uli za 22 godine od
kada je Drejk otpoeo svoje prve eksperimente 1970. godine. U novom
pokuaju, najmanje est radio-teleskopa irom sveta istovremeno je na
oprezu; disk u Arekibu - prenika 300 m - poboljanje kako bi uveao
svoju senzitivnost za 300 posto, a napravljen je i poseban softver za
tumaenje primljenih signala. Drejk, danas star ezdesetdve godine,
profesor je na Kalifornijskom astronomskom univerzitetu u Santa Kru-
zu i takoe je predsednik SETI Instituta u Mauntin Vjuu u Kaliforniji.
On kae: Nita me toliko ne mui koliko pomisao da radio poruke
vanzemaljskih civilizacija iz svemira trenutno prolaze kroz nae kan-
celarije i domove, poput apata koji ne moemo uti."
Oi
Najvei svetski radio-teleskop veoma je razliit od tradicionalnih op-
tikih teleskopa koje koriste astronomi amateri, pa ak i od velikih
teleskopa u opservatorij ama smetenim po raznim planinskim vrho-
vima po svetu, poput Palomara u Kaliforniji ili Mauna Kia na Havajima.
Teleskop u Arekibu je oblika inije prenika 304 metra, napravljene od
perforiranog aluminijuma, a smeten je u velikoj rupi u zemlji. Iznad
inije", na stotine tona pokretnih antena vise sa kablova povezanih
tako da podravaju tornjeve na okolnim brdima.
Po dizajnu slian satelitskoj TV anteni, radio-teleskop je u mo-
gunosti da svaki radio talas koji na njega padne usmeri ka centralnoj
sabirnoj taki gde ga prima i obrauje prijemnik.
Drugi segment: Vae udesne oi 107
Tehnike mefa-navoenja -put ka fotografskim " nivoima itanja VIII
Ove oi Zemlje" su toliko osetljive da je 1987. godine novi
super-kompjuter, povezan sa Goldstoun radio-teleskopom u Mohava
pustinji, veoma lako detektovao bledi signal od jednog vata koji je
dolazio sa Pionira 10 koji je sa Zemlje u svemir lansiran u zimu 1972.
godine. U trenutku u kome je detektovan, Pionir je bio na udaljenosti
od 64 milijarde kilometara od Zemlje!
Radio-teleskopi su od naroite koristi u potrazi za inteligentnim
oblicima ivota van Zemlje, jer su radio-talasi koji dolaze od zvezda
neredovni i sluajni, dok su radio talasi koji se koriste za inteligentnu
komunikaciju strukturirani tako da se lako detektuju na monitorima
poput osciloskopa.
Ideja za traganjem za strukturiranim talasima koji bi sugerisali
prisustvo inteligencije originalno je potekla od Drejka i fiziara uzepe
Kokonija i Filipa Morisona sredinom pedesetih godina. Godine 1959,
u naunom asopisu Nature", Kokoni i Morison su napisali: ... anse
za uspeh je teko proceniti, ali ukoliko nikada ne krenemo u potragu, te
su anse ravne nuli."
Istorijska pogodba
Za one koji se pitaju da lije pokuaj vredan truda i ulaganja, Drejk istie
daje je suma od 135 miliona funti koje su odvojene za SETI manja od
jedne desetine procenta godinjeg budeta NASA-e koji iznosi 15
milijardi funti. Ako uzmete u obzir posledice uspeha", kae Drejk,
ovo bi mogla biti istorijska pogodba."
Veliki procenat iz budeta odlazi na novu kompjutersku opremu
koja poboljava kvalitet prijema i pomae pri tumaenju signala.
Ovi veliki elektronski mozgovi e primiti" velike koliine kosmi-
kih radio informacija koje e se rairiti preko milion kablova, pregle-
dae podatke tragajui za emama koje bi prepoznali ljudski posma-
trai.
Mozak koji stoji iza ovih mozgova i sam je veoma neobian: fiziar
Kent Kalers lep je od roenja i nikada nije video radio-signal na
osciloskopu, a kamoli samu zvezdu. Strast prema univerzumu nasledio
je od oca koji mu je, kada je Kalers imao pet godina, itao odlomke iz
Zlatne knjige o astronomiji. Ideja da moda postoje drugi svetovi koje
treba otkriti, zapalila je moju matu", sea se on. A upravo njegova
velika mata pomae da Zemlja dobije vid: on je uspeo da svom
108 Drugi segment: Vae udesne oi
VIII Tehnike meta-navoenja put ka fotografskim " nivoima itanja
programu automatske obrade signala podari ono stoje asopis Life"
opisao kao drugi vid" - sistem koji je u stanju da identifikuje signale
za koje postoji sumnja da su inteligentni, meu neim to bi, inae,
delovalo kao kotao piskavih zvukova.
Glava NASA projekta, profesorka Dil Tarter, poput svojih kolega,
veruje da postoje drugi oblici inteligencije. Ona i njene kolege imaju
viziju o galaktikoj zajednici inteligentnih civilizacija koje su isuvie
udaljene jedna od druge da bi se druile, kolonizovale ili kanibal izovale
jedna drugu. Poruka jedne od njih, poslata na Zemlju moda pre mnogo
miliona godina kada naa civilizacija jo nije ni postojala, mogla bi
svakog asa stii do nas. A ta e biti ukoliko projekat uspe da otkrije
signale za kojima traga? Tarterova kae: Bilo koji signali koji stignu
predstavljae vlasnitvo oveanstva. Oni su poslati planeti Zemlji, a
ne NASA-i. Nakon milenijuma pitanja da li smo sami u univerzumu -
sva ljudska bia bi trebalo da saznaju da nismo."
Ljudsko bie kao aneo uvar
Artur C. Klark, rektor Meunarodnog kosmikog univerziteta i autor
knjige Odiseja u svemiru - 2001, veruje da ovo traganje ima ogromnu
naunu i moralnu vrednost.
U asopisu Life" on je napisao:
Bez obzira na nain na koji bi se detektovao, inteligentni ivot van
Zemlje zauvek bi promenio na pogled na univerzum. U najmanju ruku,
to bi dokazalo da inteligencija predstavlja faktor opstanka, uprkos
onome to vidimo u veernjem dnevniku.
SETI predstavlja najviu moguu formu istraivanja i ako presta-
nemo da istraujemo, prestaemo da budemo ljudska bia.
Meutim, pretpostavimo daje kompletna postavka SETl-a pogrena
i da inteligentni oblik ivota postoji samo na Zemlji. To bi, naravno,
bilo nemogue dokazati - uvek postoji mogunost da samo nekoliko
svetlosnih godina izvan naeg opsega istraivanja postoje vanzemaljci.
Ukoliko, ipak, nakon vekova oslukivanja i osmatranja ne pronaemo
nikakve tragove drugih oblika inteligencije van Zemlje, imaemo po-
drku da zakljuimo da smo jedina inteligencija u univerzumu.
A to je najstranija mogunost od svih. Mi tek sada poinjemo da
cenimo nae obaveze prema planeti Zemlji: ukoliko smo stvarno jedina
inteligencija u svemiru, moramo biti i njeni budui aneli uvari."
Drugi segment: Vae udesne oi 109
Tehnike meta-navoenja - put ka fotografskim " nivoima itanja VIII
Nakon miliona godina ivota u izolaciji, ljudskoj inteligenciji predstoji
moda samo deset godina pre nego to shvati da ima kolege u kosmosu.
Zaustavite topericu
Vreme itanja: minuta
Sada izraunajte svoju brzinu itanja u recima u minutu (r/m) tako to
ete podeliti broj rei u tekstu (u ovom sluaju 1401 rei) sa vremenom
(u minutima) koje ste potroili na itanje.
i
Formula brzine itanja:
, , . broj rei u tekstu
reci u minutu (r / m) =
vreme
Nakon to zavrite raunanje, rezultat u r/m upiite na liniju na kraju
ovog odeljka i upiite ga u tabela napretka i grafikon napretka koji se
nalaze na kraju knjige.
Rei u minutu:
ETVRTI TEST: RAZUMEVANJE
1. Koliko je traganja za inteligentnim ivotom u univerzumu sprovede-
no od 1960. godine do danas?
a) 60
b)80
c)55
d)75
2. Kada je ljudska rasa lansirala najvei projekat traganja za novim
inteligencijama u istoriji?
a) na stogodinjicu Kolumbovog otkria Amerike
b) na pedesetogodinjicu lansiranja prvog satelita
c) na petstogodinjicu Kolumbovog otkria Amerike
d) nije bio u pitanju nijedan posebno vaan istorijski datum
3. SETI je projekat potrage za zemaljskom inteligencijom.
Tano/Pogreno
110 Dragi segment: Vae udesne oi
VIU Tehnike meta-navoenja put ka fotografskim " nivoima itanja
4. NASA traga za radio-talasima koji su svoj put ka Zemlji otpoeli
brzinom svetlosti pre:
a) milion godina
b) sto miliona godina
c) milijardu godina
d) deset milijardi godina
5. Prethodni najvei pokuaj traganja za biima u svemiru insipirisao
je 1974. godine:
a) Frenk Drejk
b) Karl Sagan
c) predsednik Kenedi
d) Mensa
6. Godine 1974. u svemir je poslata kodirana poruka ka skupini zvezda
u sazveu:
a) Jupiter
b) Orion
c) Herkules
d) korpion
7. U okviru kodirane poruke ukljuenje prikaz naeg Sunca i devet
planeta. Tano/Pogreno
8. Prilikom najnovijih napora, koliko e najmanje radio-teleskopa biti
na stalnom oprezu?
a) dva
b) etiri
c) est
d) osam
9. Arekibo teleskop je iroka inija" napravljena od perforiranog
aluminijuma smetena u veliku rupu u zemlji. Koja je njegova irina?
a) 30,4 m
b)152m
c) 228 m
d)304 m
10. Radio-teleskop je sposoban da ka centralnoj sabirnoj taki usmeri:
Drugi segment: Vae udesne oi 111
Tehnike meta-navoenja put ka fotografskim " nivoima itanja VIII
a) 25 posto radio-talasa koji padnu na njega
b) 50 posto radio-talasa koji padnu na njega
c) 75 posto radio-talasa koji padnu na njega
d) sve radio-talase koji padnu na njega
11. Radio-talasi koje odailju zvezde su:
a) neredovni i sluajni
b) neredovni ali ne i sluajni
c) nisu sluajni, ali su neredovni
d) nisu ni neredovni ni sluajni
12. Mozak koji stoji iza mozgova SETI potrage je sam po sebi neobian
jer:
a) ima najvei koeficijent inteligencije na svetu
b) u poetku nije bio zainteresovan za astronomiju
c) lep je od roenja
d) prvobitno je bio doktor medicine
13. Za koga se kae daje planeti Zemlji podario vid?
a) Frenk Drejk
b) Kent Kalers
c) Dil Tarter
d) Galilej
14. Profesorka Dil Tarter se nada, iako ne veruje, da postoje druge
forme inteligencije u svemiru. Tano/Pogreno
15. Artur C. Klark je rekao: SETI predstvlja najviu moguu formu
istraivanja i ako prestanemo da istraujemo, prestaemo da budemo
Proverite tanost svojih odgovora na kraju knjige.
Potom podelite svoj rezultat sa 15 i pomnoite sa 100 kako biste dobili
procenat razumevanja.
:
Rezultat razumevanja: od 15
%
Sada upiite svoj rezultat u tabelu napretka i grafikon napretka koji
se nalaze na kraju knjige.
112 Drugi segment: Vae udesne oi '
VIII Tehnike meta-navoenja put ka fotografskim " nivoima itanja
REZIME
Korienje tehnika meta-navoenja umnogome uveava vrednost
pomonog sredstva. Osnovne tehnike meta-navoenja su:
Dvore dno krstarenje
Multi-redno krstarenje
Retrogradno krstarenje
Cik-cak
Petlja
Vertikalni talas
Duplo navoenje
Lenjo ,,S"
KRATAK PREGLED DALJIH KORAKA
1. Provebajte svaku tehniku meta-navoenja bar po pet minuta, menja-
jui pri tome brzinu i dubinu razumevanja. Pet minuta predstavlja
neophodno vreme da bi se va mozak navikao na tehniku.
2. Nakon to to uradite, odaberite tri tehnike meta-navoenja koje vam
se najvie sviaju i vebajte ih. Prilikom svih ovih vebi, korisno
je koristiti materijal koji ste ve proitali, jer e vam biti mnogo
lake da steknete ovu novu naviku. Stalni pregled ove knjige
pomoie vam i da uvebate nove tehnike i da se podsetite osnovnih
informacija.
3. Uradite nekoliko petominutnih itanja u okviru kojih ete na po-
etku itati uz pomo vama omiljene tehnike meta-navoenja,
obraajui panju na razumevanje, da biste postepeno uveavali
brzinu tako da pri isteku vremena od pet minuta va procenat
razumevanja iznosti od 5 do 10 procenata. Ta veba e vam omo-
guiti da lako naviknete svoje oi na sve vee brzine.
4. Vebajte tehnike meta-navoenja razliitim brzinama. Mnogi ljudi,
na njihovo veliko uenje, otkrivaju da je njihovo razumevanje
prilikom sporijeg itanja skoro ravno nuli, ali da pri odreenom
ritmu ono iznenada postaje zauujue jasno.
Drugi segment: Vae udesne oi 113
Tehnike meta-navoenja put ka fotografskim " nivoima itanja VIII
UVOD U SLEDEE POGLAVLJE
Tehnike meta-navoenja koje ste nauili u ovom poglavlju bie vam
naroito korisne prilikom uenja vetina koje su date u devetom po-
glavlju - Razvoj naprednih vetina brzog pregleda i skeniranja. Pri-
menom tehnika meta-navoenja u najmanju ruku ete udvostruiti
brzinu pregleda i skeniranja.
114 Drugi segment: Vae udesne oi
IX
Razvoj napr edni h vetina
preletanj e i skeniranj e
Sistem ljudskog vida sposoban je do fotogrofie" kompletnu
stranicu tampanog teksta u jednoj dvadesetini sekunde, a samim
tim jednu knjigu standardne duine teksta za vreme od est do
dvadeset pet sekundi, dok je za elu enciklopediju Britaniku
potrebno manje od sat vremena. Napredne vetine preletanja i
skeniranja predstavljaju va prvi korak na ovom neverovatnom
putovanju.
UVOD
Napredne vetine preletanje i skeniranje doputaju vam da kom-
binujete ve savladane mone tehnike meta-navoenja sa posebnim
naglaskom na mentalnu usredsreenost- sposobnost mozga da odabira
potrebne informacije. Ovo poglavlje jasno definie razlike izmeu
skeniranja i preletanja i sadri vebe percepcije koje pomau u objan-
jenju koncepta skeniranja, ali i poboljanja vae sposobnosti skeniranja.
SKENIRANJE
Skeniranje podrazumeva bacanje pogleda na stranicu u potrazi za
odreenim delom informacije za kojim traga va mozak. Skeniranje je
jednostavniji proces od preletanja i obino se primenjuje kada traite
neku re u reniku, neko ime ili broj telefona u telefonskom imeniku,
ili odreenu informaciju u nekom udbeniku ili izvetaju. Primena ove
tehnike je jednostavna, ukoliko ste unapred sigurni da poznajete organi-
zaciju materijala koji skenirate. To vam omoguava utedu vremena
koje mnogi ljudi troe u potrazi za eljenim informacijama u pogrenim
delovima teksta.
Predsednik Teodor Ruzvelt bio je renomirani brzi ita, poznat po
svojoj sposobnosti da proita mnogo vie materijala od svojih savre-
Dntgi segment: Vae udesne oi 115
Razvoj naprednih vest ina - prele tanje i skeniranje IX
menika. Dikens je bio jedan od Ruzveltovih omiljenih pisaca, a pred-
sednik je ipak primenjivao tehnike skeniranja pri itanju njegovih
romana. U jednom pismu svom sinu Kermitu, Ruzvelt je rekao: Odu-
vek me je zanimalo kako je Dikens svoja dela proeo jeftinim, dru-
gorazrednim materijalom... pametna stvar je jednostavno preskoiti
trice i kuine, vulgarnosti i neistine, a izvui korist od ostatka"!
Skeniranje predstavlja prirodnu vetinu. Vi ga primenjujete svakod-
nevno prilikom putovanja od take ,,a" do take ,,b", skenirajui okolinu
kako biste ustanovili pravac, pronali hranu, opazili ljude i predmete
koji vas ugroavaju ili vas fasciniraju. Prilikom itanja, skeniranje
predstavlja vetinu koja se naglo poboljava vebom. U tom smislu e
vam vebe percepcije, date na kraju ovog poglavlja, biti od koristi, kao
i informacije koje sadri devetnaesto poglavlje pod nazivom Kreativno
razmiljanje - tehnika organizovane primene mapa uma.
PRELETANJE
Preletanje je mnogo kompleksnije od skeniranja i slino je tehni-
kama brzog pregleda o kojima e biti reci u kasnijim poglavljima. Moe
se definisati kao proces prilikom koga oko pokriva odreene, unapred
selektovane, delove materijala kako bi se stekao opti uvidu taj materi-
jal.
Osnovni cilj preletanja je da obezbedi temelje na koje e se dodavati
cigle i malter". Odlinu metaforu preletanja dala je dr Nila Banton
Smit sa Instituta za brzo itanje pri Njujorkom univerzitetu. U tekstu
pod naslovom Lastavice lete - moete i vi!", ona kae:
Lastavica kroz vazduh leti brzo, istovremeno hvatajui i gutajui
insekte i zamahujui krilima kako bi pokretala telo. Ona ak i
pije dok leti preko potoka, jezera i reka, skupljajui kapi vode u
letu koji ne prekida. Ova prilagodljiva bia ne zastaju ni pred
kojim insektom ili barom.
Nain na koji lastavica uzima hranu i vodu u letu moe se
povezati sa metodom koji koriste iskusni itai koji preleu
stranice materijala, prikupljajui ,,u letu" ono to ele. Uz in-
strukcije o vebanju, ita moe postati izuzetno vest u hvatanju"
onoga to eli prilikom itanja u letu". To je tip itanja zahvalju-
jui kome neki ljudi dostiu brzinu od 1000 reci u minutu, a
sposobni su da ponove sr onoga to su proitali.
116 Drugi segment: Vae udesne oi
IX Razvoj naprednih vest ina preletanje i skeniranje
REZIME
1. Skeniranje predstavlja proces tokom koga tragate za odreenom
informacijom.
2. Preletanje predstavlja proces koji za cilj ima opti uvid.
3. Obe vetine koristi veina brzih itaa.
4. Obe vetine mogu se poboljati korienjem naprednih tehnika
meta-navoenja.
KRATAK PREGLED DALJIH KORAKA
1. Provedite deset minuta u skeniranju renika u potrazi za recima koje
znate i koristite ih, ali ih ne moete precizno definisati.
2. Vebajte vetine skeniranja i preletanja na svemu to ubudue
budete itali.
TREA VEBA PERCEPCIJE
1. Uradite vebe skeniranja koje slede u nastavku. Svaka stranica
sadri redove brojeva. Prvi broj u svakom redu ponavlja se negde u
nastavku tog reda, a va je zadatak da ga pronaete to je bre
mogue. Merite vreme topericom. Sa olovkom u jednoj ruci brzo
proverite brojeve u svakom redu i pronaite broj iz prve kolone.
Kada zavrite sa svim redovima na jednoj stranici, ubeleite vreme
koje vam je bilo potrebno da to uradite na dnu stranice.
2. U nastavku vebe postaju sve tee, jer brojevi postaju vei i sliniji.
Vebajui na ovaj nain, proiriete vidno polje svog mentalnog
oka", to e vam pomoi da razvijete sposobnosti preletanja i
skeniranja teksta.
3. Ove vebe moete raditi po delovima ili odjednom. Vano je da,
dok ih radite, imate stoje mogue veu mentalnu panju, pa obratite
panju da ih radite kada su vam oi svee", a motivacija na
visokom nivou.
Drugi segment: Vae udesne oi 117
*
Razvoj naprednih vest ina preletanje i skeniranje IX
28
46
37
52
59
63
96
67
11
95
34
28
18
85
37
25
13
78
20
29
675
625
672
911
764
879
753
844
877
822
103
457
238
848
847
336
379
282
444
658
93
77
37
85
66
55
68
79
96
88
88
55
12
55
77
54
68
87
88
26
568
874
672
743
543
772
258
766
565
544
202
790
198
765
784
772
673
537
765
690
74
88
84
33
33
28
44
67
02
95
66
84
20
32
24
25
55
35
66
52
675
271
875
343
674
544
266
343
235
822
547
235
674
638
737
327
838
282
238
.343
28
46
60
68
75
70
27
44
55
44
35
28
77
77
55
57
22
26
20
68
875
018
236
554
764
754
372
568
877
654
103
252
368
848
636
874
379
987
444
562
57 29
33 86
37 64
86 94
39 59
63 34
96 62
27 29
11 66
42 66
29 39
66 89
49 19
36 85
69 21
79 95
90 44
62 78
24 48
35 29
639
625
438
277
246
272
753
844
655
266
654
457
238
636
782
336
737
254
266
676
39
41
28
52
92
22
51
88
33
44
47
38
46
33
37
24
48
44
58
49
77
84
42
44
58
96
54
65
72
27
34
65
18
59
15
13
13
28
33
43
Vreme:
891
735
282
911
665
879
348
236
235
388
813
746
636
426
844
764
892
654
782
658
569
906
239
902
322
647
236
543
568
419
113
322
638
853
847
873
811
272
754
824
Vreme:
118 Drugi segment: Vae udesne oi
r
IX Razvoj naprednih vest ina preletanje i skeniranje
573
783
331
320
446
355
214
436
222
737
242
568
022
228
647
190
772
927
203
357
257
279
304
194
546
544
232
544
113
674
242
766
211
728
665
190
118
630
023
366
763
873
431
392
555
335
124
335
222
377
413
568
022
773
647
919
772
963
021
564
573
783
331
194
446
355
214
555
322
377
215
676
103
273
662
892
718
627
203
357
528
434
031
320
676
346
332
435
122
674
413
658
111
723
465
982
712
967
221
766
654
575
765
492
466
555
113
436
213
764
241
578
202
278
447
199
172
370
211
537
863
277
333
340
235
436
239
535
125
737
113
652
122
228
467
820
178
927
202
636
Vreme:
120
554
013
483
217
528
2435
7877
3457
5683
1895
2215
5463
6782
5673
1873
2002
2680
7555
0865
992
336
121
485
613
726
4427
7876
3457
3247
1949
2242
5463
1986
6582
1837
1003
8767
8665
0865
192
354
103
483
622
276
6579
7868
7820
5622
1895
5623
8727
6722
8727
1873
0012
8687
5379
8766
117
554
022
249
262
528
6755
7877
5433
5683
4527
6783
5673
6782
6739
8727
2002
6547
8677
7555
911
332
013
429
217
753
2346
4568
7690
7622
7633
2212
7890
7629
6258
7628
1774
6438
7555
8776
200
552
105
825
127
258
2435
3426
4564
8733
7683
2215
6533
9653
5268
1827
1021
2680
7677
5442
120
355
212
843
617
573
2344
1988
2346
1957
1673
4125
0014
1935
5673
7828
1030
7444
5435
1645
Vreme:
Drugi segment: Vae udesne oi 119
IX Razvoj naprednih vest ina - preletanje i skeniranje
UVOD U SLEDEE POGLAVLJE
Vetinepreletanja i skeniranja koje ste upravo nauili idealne su za
vebanje vaeg mozga kako bi on dostigao olimpijski atletski nivo".
Pripremite se da u sledeem poglavlju uveate ve dostignutu vetinu
uz pomo metoda metronomskog treninga.