Eko Zaštita Biljaka

5/2/13 Eko zatita biljaka
www.alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/eko-zashtita-biljaka 1/19
Alternativa za Vas
POETNA
WEBSHOP
VODI
ARHIVA
KONTAKT
Eko zatita biljaka
Tweet Tweet
4
9
by Mirela Golec
Kako zatititi biljke od nametnika bez koritenja pesticida
Zasadili ste vlastiti eko vrt?
elite zdrave biljke i bogat urod, a pritom ih ne elite tretirati
tetnim kemijskim sredstvima?
Razbijate glavu mislei kako zatiti biljke prirodnim putem?
Vae biljke moete zatititi i izlijeiti biolokim sredstvima
zatite.

Pesticidi - opasnost za zdravlje i
okoli
Svjesni smo injenice da kemijska sredstva zagauju okoli, povrinske i podzemne vode te imaju vrlo tetan
utjecaj kako na ovjeka tako i na cjelokupan biljni i ivotinjski svijet.
Koritenjem kemijskih sredstava prekidamo prirodni lanac i mijeamo se u zakone prirode. Biljci aljemo
poruku da se ne mora boriti sama, ve emo to mi uiniti za nju.
Nakon nekog vremena biljka se predaje i prestaje sama boriti, a mi smo prisiljeni koristiti kemijske preparate
ako elimo imati bilo kakav urod.
Zatita od tetoina i bolesti prirodnim putem nije uvijek toliko brza i efikasna kao kemijsko tretiranje, ali za
ovjeka, prirodu i ivotinje, definitivno je manje opasna.
No, to ne znai da trebate eliminirati sve tetoine, jer i one su dio prirodne ravnotee.
19
Like
Ekoloka zatita biljaka
U ekolokoj proizvodnji biljke hranimo organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov uklanjamo
mehanikim putem, biljke prskamo biljnim pripravcima, a zaraeno bilje i voke redovito odstranjujemo.
Tako biljka postaje zdravija, otpornija i spremna dati zdrav plod.
U borbi protiv tetoina moe pomoi prirodni suivot izmeu nekih biljaka - ako ih posadite jednu blizu
druge poveava se njihova snaga i urod te se one bolje tite od nametnika.
Na primjer, sadnja mrkve uz luk titi biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo slui kao
zatita od krtica.
Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na
drugu.
Viegodinja istraivanja pokazala su da postoje 3 grupe biljaka koje moete koristiti za zatitu vaeg vrta:

Biljke koje ubrzavaju rast, obogauju i gnoje tlo:
kopriva
gavez
sjeme i cvijet komoraa
volovski jezik
mladice i lie paradajza
lie cikle
Biljke koje djeluju protiv nametnika:
kopriva
hrastov list skupljen ujesen
list rabarbare
vrati
neem
list bazge
ljupac
pelin
kamilica
i sve biljke koje sadre mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lie)
Biljke koje spreavaju bolesti:
preslica
brezov list skupljen u jesen
paprat
orlovska paprat
enjak
poriluk
luk
Sve navedene biljke moete koristiti svjee ili osuene. Berite ih neposredno prije cvatnje na sunanim
mjestima i po sunanom vremenu.
Usitnite ih i suite na istom, provjetrenom i sjenovitom mjestu.
Najbolje ih je prostrijeti u tankom sloju na pocinanu mreu i povremeno ih okretati.
Osuene biljke uvajte u platnenim vreama ili u drvenim sanducima.

1. Aktivirajte tlo
Koristite biljke iz prve grupe kao tekue gnojivo da biste aktivirali ivot u tlu.
Biljke usitnite i stavite ih u drvene ili glinene posude, moe i plastine, ali nikako metalne.
Napunite posudu do pola i nalijte do vrha kinicu ili vodu iz rijeke ili jezera. Voda iz vodovoda zbog
prisutnosti klora nije dobra.
Posude stavite na sunce, pokrijte mreicom ili daicama i dvaput dnevno promijeajte.
Kada se tekuina pone pjeniti ubacite 1 aku kamenog brana (na 10 litara vode), da sprijeite neugodne
mirise.
Nakon 3-4 dana sunanog vremena, gnojnica je gotova (kad se vie ne pjeni).
Koristite je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povre.
2. Sprijeite nametnike
Biljke iz druge grupe usitnite i namaite u kinici 1-3 dana, procijedite i njima prskajte povrei voe.
Ovaj pripravak trebate primijeniti prije nego zapone fermentacija, znai prije nego se na povrini pojavi
pjena.

3. Zatitite od bolesti
Biljke iz tree grupe 24 sata namaite u kinici, a zatim u istoj vodi kuhajte 30 minuta.Ostavite pokriveno da
se ohladi, procijedite i prskate po biljkama.

Ne zaboravite!
Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da
na zdravom tlu raste manje korova.
Ako u vaem vrtu ne vlada prirodna ravnotea, mogu se pojaviti razne tetoine i bolesti koje vam mogu
unititi urod.

Nekoliko prirodnih preparata za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih uiju
Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih uiju je kopriva.
U 10 l vode, najbolje kinice, potopite 1 kg svjeih, usitnjenih listova koprive ili 100 200 g suhih.
Ostavite pokriveno 24 sata, ne drite due jer se stajanjem smanjuje uinkovitost preparata.
Procijedite i tako dobivenom tekuinom prskajte napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana.
Tako pripremljen pripravak moe posluiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je
jo mlada, jer je tada najjaa.

Sredstvo od preslice protiv hre, pepelnice, grinja i crvenog pauka
Preslica raste na vlanim stanitima, pa je moete nai u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hre i
pepelnica, grinja i crvenog pauka.
1 kg svjeih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta.
Kada se tekuina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome pricajte biljke.
Tekuinu od preslice moete pomijeati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za
prskanje biljaka. Poveat ete uinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vau biljku.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka
Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u sluaju kada lie postane smee.
500 gr nasjeenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekuina prestane pjeniti, razrijedite je
desetostrukom koliinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.
Od kuhanih ljuski crnog luka moete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih ui i gljivinih bolesti
Lisne ui znaju ponekad biti stvarno dosadne. Najlake emo ih odbiti od biljaka ako u blizini oboljele biljke
posadimo lavandu ili ubar.
Lisne ui moete mlazom vode odstraniti s biljaka. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke to
prije osuile na suncu.
Ako to ne pomogne, moete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Protiv lisnih ui, hre, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kinice) potopite 300 g svjeih listova i
cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina.
Ostavite pelin da se namae u vodi 2 3 dana, nakon ega je tekuina spremna za prskanje.

Tekue gnojivo od koprive
Plastinu ili drvenu posudu napunite do pola koprivom i nalijte vodu do vrha.
Posudu prekrijte mreicom, dva puta dnevno promijeajte tekuinu.
Kada se tekuina pone pjeniti, dodajte aku kamenog brana kako biste neutralizirali neugodan miris.
Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristite ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekue gnojivo od listova gaveza
Gavez sadri eljezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast
i razvoj.
Gnojivo od gaveza jaa biljke i obogauje ih mineralima. Priprema se na isti nain kao i gnojivo od koprive.
Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smee je boje i neugodnog mirisa koji podsjea na
stajski gnoj.
Razrijedite ga vodom u odnosu 1:10.
Kvalitetno gnojivo dobit ete mijeanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

to jo moe pomoi
Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izluuje sok koji pomae tlu pri oslobaanju od tetnih
tvari.
Korijen kadifice izluuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji unitavaju korijen.
Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljinih tetnika, ni gljivica.
Leptira kupusara najbolje ete otjerati iz zelja ako izmeu zeljarica zasadite rajice. Leptiri kupusari ne vole
miris paradajza.

Korisne ivotinje pomagai u borbi

Da bismo u vrtu mogli primijeniti bioloku zatitu, ne trebamo tjerati iz vrta sve ivotinje. Nisu nam sve
ivotinje neprijatelji.
Vrlo je vano zadrati korisne ivotinje jer one pomau u borbi protiv tetoina.
U procesu suzbijanja tetoina od velike koristi su ivotinje koje se njima hrane.
Najbolji pomagai su ptice, jeevi i abe koji jedu pueve, ali i neki kukci kao to su bubamare,
mreokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih uiju.
Bubamare i njezine liinke pojedu dnevno i do 400 lisnih uiju.
Da bi bubamare imale to jesti, ne treba unitavati prve lisne ui koje se pojave u proljee, jer e se tako
smanjiti broj bubamara kojih ionako ve ima premalo.
Ako ste u mogunosti, za abe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. abe e
nastaniti baru, pa e opasnost od pueva biti puno manja.
Jeste li znali da ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika?
Da biste privukli i zadrali ptice u svom vrtu, postavite im kuicu. Neka otvor kuice bude okrenut prema
jugoistoku.
Preko ljeta im osiguravajte dovoljne koliine vode u plitkim posudama, a zimi hranu.
Ptiice e vas rijeiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem.
U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabeljive grinje su prirodni neprijatelji
crvenog pauka, ali i nekih drugih tetnih grinja.

Najei nametnici i kako ih se rijeiti

LISNE UI
To su mali njeni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa
mogu biti od svijetloute i zelene do crne boje.
Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnjenijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima.
Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovranje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima
inei ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive aavice.
Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljee i jesen tijekom toplog i suhog vremena, te nakon obilnih
kia.
Ako lisne ui jako napadaju neku biljku to je znak da je poremeena njezina cirkulacija. Ponekad je
dovoljno da prekrijemo i prihranimo tlo kod korijena biljke.
Postoje biljke koje su uima naroito privlane. Te biljke moete saditi meu druge biljke da biste ih zatitili
od uiju.
Na primjer, sadite salatu i bob meu jagode. Ui e se preseliti na salatu i bob, a jagode e ostati
neoteene.

PUEVI
Puevi su esti neeljeni gosti u naem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja jeeva i aba sve je manje.
Puevi najee napadaju zeleno lisnato povre.
Iako spori, vrlo su uporni i vaem povru mogu nanijeti veliku tetu.
Hrane se nou jer im smeta sunce, pa ih je najlake pronai kada padne mrak uz pomo svjetiljke.
Pueva se moete rijeiti uz pomo taloga kave. Naime, puevi ne vole talog kave, jer je u veoj koncentraciji
otrovan.
Napadnute biljke zalijevajte talogom kave koji ne samo da e otjerati pueve, ve e i blago gnojiti zemlju i
istovremeno tjerati biljne muice.
Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave jer on podie kiselost tla.
Tlo oko biljaka koje puevi napadaju moete posuti pepelom ili kamenim branom. Kako biste pueve drali
to dalje od vaih biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kie.
Pueve odbijaju i neke biljke kao to su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus. Zasadite li neku od tih biljaka uz
rub gredice, puevi nee napadati vau biljku.

ROVAC
Rovac je jedan od uestalih zemnih tetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje.
Rovac je nona ivotinja i izlazi na povrinu zemlje samo nou.
Njegov rov nije duboko u zemlji, pa ete ga najlake uhvatiti ako u tlo ukopate posudu s vodom, a sa strane
postavite daice koje ga usmjeravaju u posudu.

KRTICA
Krtica je korisna ivotinja jer unitava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtinjake koji
naruavaju estetski izgled vrta.
Krticu ete najlake otjerati ako u tlo ukopate praznu bocu, tako da vrh boce ukopate u otvor njegovog
rova, pazei da ne zaepite grlo flae.
Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

Nauili ste kako prirodnim putem zatititi biljke. Prirodna zatita nee svaki put biti tako efikasna kao
kemijska.
Postupak treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi i puni ljubavi prema biljci. Imajte na umu da je to
va doprinos ouvanju okolia, a prvenstveno vaeg zdravlja.

Tweet Tweet
4
9

Svidio Vam se lanak? Primajte na elektronski asopis, besplatno je!
Pribiljeite se ovdje!
Povezani lanci
est koraka do vlastitog organskog vrta
Tablica kompatibilnih biljaka
Kako napraviti kompost
Kako uzgojiti eko rajice u vlastitom vrtu ili u loncu na balkonu
19
Like
Komentari
Prije nego to ostavite komentar, obavezno proitajte pravila komentiranja na naem portalu.
Maja
July 27, 2012 u 5.20
Hvala vamOvo mi je bas bilo potrebno.Pozdrav
Rada
July 27, 2012 u 5.27
lanak o eko zatiti bilja mi se veoma dopao, sve pohvale i puno uspjeha u radu.
hortenzija
July 27, 2012 u 5.35
Ovo je jako dobra tema i korisna, danas kad smo orijentisani samo na poljoprivredne apoteke i ivei u
gradu poljoprivredno neobrazovani. A hrana ne raste na asfaltu. Hvala u ime svih koji e se koristiti ovim
informacijama.
milena
July 27, 2012 u 5.44
divan i koristan clanak, samo mislim da bi trebalo da izbacite onaj deo o namamljivanju i ubijanju
puzeva.to nas opet vraca na unistavanje prirode, zar ne? ako ih talog od kafe odbija to je sasvim dovoljno,
nema potrebe daviti ih u pivu :(
amalia
July 27, 2012 u 6.47
Puno hvala!
Jednostavno napisano i sve na jednom mjestu.
Moj vrt je cijeli na balkonu, najvie me gnjavi crveni pauk.
Ovaj lanak je svakako ono to nam je svima trebalo!

Ivan
July 27, 2012 u 9.04
Hvala Svetlana, tako neto detaljno sam trebao. Pozdrav - Ivan
angie
July 27, 2012 u 10.48
Sve pohvale!Jedan od rijetkih lanaka gdje je detaljnije opisano kako koristiti neke stvari.I slaem se sa
opaskom ge Milene o puevima.
"Alternativa za Vas"
July 27, 2012 u 11.04
Poto sam i ja protiv ubojstva ivotinja, maknula sam taj dio o pivu i puevima iz lanka.
slavica s.
July 27, 2012 u 15.49
Clanak je fenomenalan!!!
ja sam protiv svkog ubijanja zivotinja i uopste unistavanja prirode ali posto smo uglavnom zagadili okolis
automatski smo poremetili prirodnu ravnotezu pa su npr. buba mare, zabe, jezevi skoro nestali a stetocine se
sire.
Puzevi i buba zlatica su posebno jako opasni za sve jer ako niste primetili penju se i na voceako se bolje
nadgleda basta u noci i rana jutra njih ima i na vockama. golisavi puzevi su posebna i jos gora prica
Ja sam sve i svasta pokusavala ali ih ima jos uvek u vecim najezdama
Moje komsije nazalost ubijaju jezeve i krtice na sta sma UZASNUTA jer su ove zivotinje u Austriji zasticene
zakonom. Pre par godina mi smo pred samu zimu pronasli u basti jednog jeza koji je bio dezorijentisan pa
smo ga opremili za zimski san. Moja je drugarica veterinar pa mi je dala savet i tako smo spasili jeza. Od tada
je on napravio porodicu i stalni je stanar nase baste.
A bar jednom nedeljno jednog od njih nas pas ili macak ,,markira,, pa se mi malo pigramo, fotografisemo i
posle svako svom domuimamo utisak da nas prepoznaju po mirisu jer se ne boje i ne uvlace glave vec
postaju radoznali. Na nama je samo da mu stalno ostavljamo posudu sa svezom vodom, a ostalo oni sami
nalaze u basti tokom noci jer puzeva ima isuvise.
Kafu, pepeo i ostalo smo pokusavali ali bez uspeha dok nisam u nekim austrijskim novinama nasla savet za
puzeve jer oni tamo imaju veliki problem sa njima.
Ljuske jaja posle upotrebe se sakupe osuse a potom se samo izmrve u sitnije komadice, tome se doda malo
pepela od drveta i prah gvozdjnaog sulfata ili prah gvozdja za prihranu vocaka koji se sipa u zemlju. od svega
toga se ta masa pospe na mestima oko redova sa povrcem i oni se tako onemoguce da dalje hodaju.
Ljuske jaja i pepeo im ne dozvoli dalje kretanje jer se zalepi na njihovo sluzavo telo a prah gvozdja ih kao
kiselina sprzi.
Sve ove tri materije su korisne za biljke jer rade preharanu biljaka preko zemlje.
Ali vecernje sakupljanje je obavezna metoda jer ih ima uvek i prave su stetocine.
ankica
July 27, 2012 u 17.58
ja jako volim ivotinje i pomaem im koliko mogu,ali buhe mi jedu kupus i kako da ih otjeram da se ne vrate,a
ostanu ive? :)
Mihailo Rai
July 27, 2012 u 21.08
Sve je ovo odlino.Sve je na jednom mjestu.
Ovom prilikom Vam dajem jedan tekst koji predstavlja nov proizvod firme Inagrosa Madrid koji je sto odsto
prirodan a koristi se kao organsko ubrivo kao i zamjena za pesticide i fungicide.
NANOFORTE
NanoForte poveava kapacitet katjonske razmjene.
NanoForte poveava efikasnost elektromagnetnog djelovanja koje privlai vodu i nutritijente unutar biljke.
Poboljana
apsorpcija vode i nutritijenata poboljava rast i nutritivni sadraj. Takoe, NanoForte poveava fotosintetsku
aktivnost
biljke. Kombinacija poboljane apsorpcije nutritijenata i efikasnije fotosinteze poveava sadraj eera.
Mnogi insekti
izbjegavaju eer. Ova prednost moe smanjiti trokove i potrebu za toksinim insekticidima. Vii sadraj
eera
uveava otpornost biljke na oteenja nastala smrzavanjem. Ovo moe predstavljati razliku izmeu sezonskog
gubitka i dobitka ili veih prihoda kada usjevi preive niske temperature u rano proljee i kasnu jesen.
100% biljnog porijekla, biorazgradiv, bez kancerogena .
Hranjivi sastojci NANOFORTE-a su kukuruz, soja, krompir, itarice, jegra od palme itd.
jasna
July 29, 2012 u 19.29
svi su ovi savjeti super, a jo me k tome oduevila Slavica sa prijedlogom s ljuskom od jaja, stvarno ih
moemo lako skupiti i upotrijebiti, a negdje sam proitala da su namoena u vodi i dobro gnojivo boljkama,
pa je korist viestruka
juli
July 30, 2012 u 0.43
Ako zelite znacajno poboljsati rast i veci prinos te bolje plodove povrca ili voca bilo u basti ili u saksiji
donesite sa jezer,reka sivog peska pomesanog sa vrlo sitnim sljunkom i naspite uz rubove saksije po zemlji u
kojoj rastu biljke ili ja bacim nekoliko saka tog peska sa jezera Ontarija oko moje loze i vocki, biljke posle
toga donose brze i vece plodove.To ima neke veze sa pozitivnim magnetnim poljem biljke. Isto tako mozemo
poboljsati vodu koju pijemo ako flasu u kojoj je voda drzimo 2-3 dana uronjenu u pesak.
M
July 30, 2012 u 7.55
Prije nekoliko godina je bila jako interesantna emisija na TV o vjerouitelju koji se ujedno bavio i
poljoprivrednom. Imao je dosta neobian pristup. Mislim da njegove ideje nisu bile ba prihvaene pa je
kao vjerouitelj izgubio posao u koli..Dal netko zna konkretnije neto o tim metodama??thanks
branko
July 30, 2012 u 10.14
Puevi su pravi majstori kada treba pronai biljku koja njima odgovara. Jedna takva biljka je Hieracium
pilosella L.(Zeja loboda, Liajivica,Runjika, Kosmura, Ovja brada,Jandraika i t. d.)Gde se puevi pojave,
pomenuta biljka nestaje.Inae, primetio sam da Pilosella menja boju cveta u zavisnosti od hemijskog sastava
tla.Cvet je najee ut sa jednim tankim crvenim krugom, ali moe biti i roze ili potpuno ut.Ne uspeva na
kiselom tlu i potreban joj je krenjak. U sluaju da je izloena prejakom suncu sama preseljava tamo gde je
senka. To radi pomoi vitica kojima se razmnoava.
Inae posmatrajui ivotinje, primetio sam da one imaju prirodnu sposobnost da izaberu hranu koja sadri
belanevine. Tako, na primer, maka nee da jede nita od biljne hrane ak i kad je jako gladna. Izuzetak je
jedino soivo (lea) koje sadri dosta punovrednih belanevina.
Karolina
July 30, 2012 u 10.20
cula sam da je Nanoforte o kojem ste govorili jako dobar, ali da je litra preparata kod nas u Hrvatskoj oko
500 kn, dali je to mogue??!!!
Zorana
July 30, 2012 u 14.34
Insekte. poput uporne krompirove zlatice, uspeno jedu misirke,koje takoe ubijaju i zmije u bati.
U Srbiji se dosta gaji ova ivina bliska rodu
urki.
Miro
July 31, 2012 u 10.41
jek ima neto protiv plamenjae?
slavica s.
July 31, 2012 u 12.27
Ljuske od jaja sitno istucane i posute protiv puzeva su automatski i gnojivo u basti.
Za plamenjacu je dobar plavi kamen a ja koristim moj rastvor.
Potapam u vodu: koprivu, cokove kukuruza na sitne komadice, neven, kadificu, hajducicu, lavandu,seckani
beli luk 3 glavicesve u otprilike istoj razmeri oko jedan buket pa sve u 10l vode da stoji par dana. sve
procedim dodam jedno pakovanje ( 500 gr )Zeolita i malo narendanog sumpornog sapuna za lice.
Tom tecnoscu prskam sve po basti a samo uvece kada zadje sunce i nikako pred kisu
a inace moje macke a i kuce jedu uz svoju hranu i sveze seckane listove spanaca ili tusta
a puzevi su ovih dana bas navalili po drvecu sa vocem da se veru i posebno su se nakacili po breskvama???
nadjem ih na plodovima a ima ih i u vecim krompirima, tako da njih bas treba unistavati
slavica s.
July 31, 2012 u 12.32
PUZEVI su zapravo jako korisna hrana za nas ali ja se gadim od pomisli da ih moram cistiti a i nemam neki
dobar recept za pripremuprobala sam ih grilovane (u inostranstvu) i jako su ukusni. Isto kao i zablje batake
ali imam bas averziju da ih sama pripremim
DR MARIJA KRMPOTIC BADAWI
August 01, 2012 u 6.36
POZDRAV I POHVALE ZA LEPE I KORISNE TEKSTOVE ,
IMAM PITANJE: KAKO USPESNO OTERATI KRTICE?
DOSADA PRIMENJIVANI POSTUPCI OSTALI SU BEZ USPEHA , KAO STO RAZNI UREDJAI
KOJI SE POSTAVE U ZEMLJU ,POMENUTA BOCA KROZ KOJU VETAR DUVA , RUZINE
GRANCICE SA TRNJEM, NEKE BILJKE ....ALI KRTICA JE UPORNA !
MOLIM ZA VASE SUGESTIJE ,I ZAHVALJUJEM.
Milan
August 01, 2012 u 21.30
veliki sam ljubitelj vrta te iz tog razloga imam vlastiti gdje nema primjene hemikalija.Saznao sam nove
stvari.lanak je za svaku pohvalu.
Milan
August 01, 2012 u 21.37
Za dr.Mariju Krmpti Badawi,
vezano za problem sa krticama evo jo jedan savjet,vrijedi pokuati:
-pronaite kalcijum-karbid u grumeniima koji su ranije koristili bravari-varioci za razvijanje plina za
autogeno varenje metala.
Takve komadie karbida veliine oraha zakopajte na 10-15 cm a oni e uz prisustvo vlage razvijati neprijatne
plinove koje krtice ne vole i naputaju lokaciju.
Pozdrav i puno uspjeha!
hortenzija
August 02, 2012 u 5.08
Mihailo Rai, jel se uz nano-forte mora koristiti jo neko ubrivo, ko proizvodi nano-forte da znam rei u
apoteci.Naime, nema vie ovjeg ubreta u selu gdje ja ivim i ova posljednji oban prodaje svoje ovce
tako da su alternativni izvori ubrenja moj jedini izbor. A zemlja nerodna.
nenad
August 12, 2012 u 6.48
Pozdrav svima.Clanak je za svaku pohvalu ja imam jedno pitanje.KAKO SE OTARASITI ZUTIH MRAVA
NA STABLIMA VOCAKA (kruska jabuka)NARAVNO NA PRIRODNI NACIN tj.BEZ HEMIJSKIH
SREDSTAVA
nenad
September 08, 2012 u 19.55
Dali je stvarno moguce da nema niko saznanja kako se resiti mrava sa stabala vocaka,ili niko ne prati ovu
temu?
hortenzija
September 09, 2012 u 8.35
Nenade, evo ti gore biljke koje djeluju protiv nametnika pa probaj redom, ja bih se odluila najprije za pelin.
nemoj ga kuvati nego potopi u vodu pa za dan ili dva kad pone proces pomirii, u posudu sa rasprivaem i
prskaj. Istrauj,
Ivan
Negdje sam uo da su mravi korisni na stablima, vjerojatno se hrane nametnicima.
hortenzija
da, stvarno, a to ti smetaju mravi na stablima voaka, da li jedu voke
nenad
September 10, 2012 u 14.01
Najpre hvala za savet sa pelinom probacu,(dali ima neki razmer voda -pelin)Oni uz stabla spravljaju svoje
mravinjake i na tom delu pocinje da truli kora.Takodje na mladarima stabla(lastarima)jedu mlado lisce tako
da ostaje samo goli prutic.
hortenzija
September 10, 2012 u 15.44
ja bih ovako uradila: stavi pun sud pelina i vode toliko da pelin ogrezne, znai napraviti jak rastvor
slavica s.
September 10, 2012 u 17.09
ulje lavande je jako dobro protiv mrava. PROBANO SA USPEHOM a i lisce saragarepe odbija mrave
hortenzija
nenad
- u proljee kreiti stabla voaka sve do grana
- prskati dobro slanom vodom
- pomijeati brano i mljeveni biber
nenad
October 05, 2012 u 11.11
STABLA JESU OKRECENA DO GRANA ALI SU ONI PRAVI VRAGOVI TO IH NE SPUTAVA DA
SE POPNU.STO SE TICE TE SLANE VODE MOGUCE JE DA CE IH OTERATI ALI
PRETPOSTAVLJAM DA JE TO SAMO TRENUTNO (dok SO ima dejstvo) NISAM U PRILICI DA IH
STALNO PRSKAM JER NE ZIVIM TU (POVREMENO DOLAZIM)VALJALO BI MI
PRETPOSTAVLJAM OVO SA BRASNOM I BIBEROM (PRETPOSTAVLJAM DA SE TO POSPE
OKO STABLA JEL DA )AKO JE DRUGACIJE MOLIM SAVET POZDRAV I HVALA
Ime
Email:
hortenzija
October 05, 2012 u 23.38
da, da, oko stabla u debelom i irokom sloju
Dodaj komentar
Ime
E-mail
http:// Vaa web stranica
Smajlii
Zapamti me!
Primaj obavijesti o novim komentarima na e-mail
Poalji komentar
Pretrai Alternativu:
Pretraga
Besplatan elektronski asopis
o zdravlju. Pribiljei se!
Alternativa E-novine
Posalji!
Novo u Alternativa Webshopu
Popularni lanci
ienje jetre
Alergija
Terapija sodom bikarbonom
ienje bubrega
Candida i rak
ienje crijeva
ienje organizma
ienje od parazita
Candida test
Alopecija gubitak kose
Master Cleanse
Vie tete nego koristi?
3 naina da obnovite Vau jetru
ienje plua
Kopriva
ienje od toksina i tekih metala
Alternativna Medicina
Paraziti u vaem tijelu
Prirodni antibiotici
Prirodni antipiretici
Pripravci od koprive
Zdravo Posue
Zdrava prehrana
Ayurveda
Krumpir
Paradentoza
Cienje jezika
Zeleni kaasti sokovi
Hulda Clark
Ashwagandha
Copyright 2007-2012 Alternativa za Vas Na vrh

Eko Zaštita Biljaka

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Eko Zaštita Biljaka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5/2/13 Eko zatita biljaka

You might also like