I

Od praindoevropskog ka baltoslavenskom
Promjena/proces Zakon/uvjeti Prikaz Slav. Neslav.
1. Deaspiracija eksploziva
(
Slabi obiljeje aspiriranosti, odnosno postaje
nefunkcioanlno. Zadrava se u skr., lat., gr...
bh>b, ph>p,
dh>d, th>t, kh>k, gh>g, k'h>k',
g'h>g', kwh >kw, gwh>gw,
k'wh>k'w, g'wh>g'w
bher! > ber!,
widh! >
v"dova,
g'hans! >
g#
$
s"
skr. bhara%i
skr. vidhava
. Delabijalizacija velara &p'a tendencija ka delabijali(aciji kw >k, gw>g, k'w>, g'w>g' wlkwo! >
vl"k",
gwou! >
gov#do
lit. vilkas, got.
wulfs, lat. bovis,
skr. gaus
!. Devokalizacija sonanata
"gubljenje slogotovorni#
sonanata
Slogotvorni sonanti se devokali(uju tako )to se
sonant, kao jedan fone%, cijepa na sa%ostalni
sa%oglasnik visokog reda i obini sonant.
*>ir+ur,
,>il+ul,
%>i%+u%, n>in+un
u se ne javlja i(a palatovelara
t*g! > turg
> t"rg" > trg,
t*p! > tirp!
> t"rp! > trp!
II
Prijelazna $aza u toku baltoslavenske jezi%ke prazajednice
-Z. / vokal (adnjeg reda
-0. / vokal prednjeg reda
$
1, o(naka (a na(al stranjeg reda.
2op3right 4.5.
Promjena/proces Zakoni/uvjeti Prikaz Slav. &alt.
1. Pravilo 'ruki(
(6 / 7. st. p. n. e.8
0rva pro%jena koja odvaja
slavenske je(ike od baltikih, i ti%e
ih ine (asebno% dijalekatsko%
grupo% u siste%u praie. je(ike
(ajednice
$. S9:-. ; r, u, k, i < s <
-Z. > h
(r, u, k, i < s < -0. > )8
=. >:9?.; s > s
aus! > @s! > uho,
%ais! > %As! > %ijeh
virs! > v"rh"
reks! > rAkh! > rAh!
(%@si > %@)i > %3)"8
lit. ausis, let. %aiss, lit. virsos,
. Satemizacija)
razvoj palatovelara
0alatovelari se u sate%ski%
je(ici%a spiranti(iraju, dok u
kentu%ski% ostaju nepro%ijenjeni.
.a(log je to%e )to je obiljeje
palatali(rianosti bilo tek kori)teno
(a dva para fone%aa te je i tako
prestalo biti funkcionalno, dakle
i(gubljeno je distinktivno obiljeje
palatali(iranosti velara.
$. S; k' > s, g' > (
=. >; k' > ), g' >
g'no! > (na!ti,
(u stlat. gnoscoB uporedi
rijei gno(a, gnoseologija,
engl. know...8
dek'i%ti > desCt".
g'irno > ("rno
k'irdas! > s"rd"ce
lit. de)i%t, irnis, )irdis
$
III
Praslavenska $aza
Promjena/proces Zakon/uvjeti Prikaz Primjer
1. Delabijalizacija
vokala/ slabljenje
labijalnosti vokala/
stapanje a i o
Slabi obiljeje labijali(iranosti vokala o i u, pa se tako o
gubi i stapa sa a. -isoki vokal u prela(i u y, ali tek u
kasnijoj fa(i (Dihaljevi'8. 0ro%jene se dogEaju i u
sluaju diftonga reda o. Fva vokali se nakon
i(jednaavanja, takoEer, stapaju sa a.
o, G / stapanje sa ve'
postoje'i% vokali%a a
@ > 3 (dugo i kratko8
H$, H= > H > a
oi > ai, ou > au
g'nG! > (nati,
s@nus > s3n",
gordoi > gordai
. Zakon otvorenog
sloga
&p)ta tendencija k to%e da svi slogovi (avr)avaju
vokalo%. 0roces je dugotrajan i obiljeava cijelu
praslavensku fa(u, od $. %il. p.n.e. pa do I. st. n.e.
-idljiv je kro(; a. gubljenje finalnih kons., b. po%jeranje
granice sloga i c. upro)'avanje kons. skupina i
ukidanje% ge%inata.
.1. *ubljenje $inalni#
konsonanata
J prvoj fa(i Z&S!a, prije K palatali(acije, gube se sa%o
nesonorni 2, a poslije K palatali(acije Z&S djeluje i na
sonante i diftonge. (Z&S ne djeluje na finalne 2 u
prefiksi%a, odnosno prefiksalni% prijedlo(i%a.8
2-2 > 2- rakad > raka, padet > pade, padont > pad#,
padoit > padait > padai > padi, rakos > rak",
%ateres > %atere
.. Pomjeranje granice
sloga/ preslogovljavanje
Z&S djeluje tako da slog ne %oe (avr)avati sa 2, pa
ako ne dola(i do gubljenja u sredini rijei onda se
granica sloga po%jera.
-2!2- > -!22- gne(!do > gne!(do
.!. +pro,-avanje kons.
skupina
Lakon po%jeranja ganice sloga nastaju neke
konsonantske skupine te)ke (a i(govor, te su one
podvrgnute procesu upro)'avanja. J dvosloni% ispada
prvi konsonant, a u trosloni%, pored ostalih, naje)'e
prvi. Skupine pv i bv se ne upro)'avaju (bog sonornosti
fone%a v, dok se skupine dt i tt upro)'avaju
disi%ilacijo%. Me%inacija se ukida.
rekh! > rNh", veds! > vNs", plekt! > plet!,
supn! > san, gibn! > ginutiB
%ettei > %esti
vedtei > vesti
skatta( (got.8 > skot"
!. .azvoj proteze i
sprje%avanje zijeva
Lakon uinka Z&S!a ve'ina rijei (avr)ava vokalo%, i
ukoliko takva rije dola(i ispred oblika koji poinje
vokalo%, taj oblik dobijva protetski suglasnik v (ispred
visokih vokala (adnjeg reda; u, " (tvrdi8 i 38, ili j (ispred
niskih vokala prednjeg reda; e, N, C8. Kspred dugog a
nekada se u%e'e j, a nekada v. Kspred kratkog a ne%a
protetskog suglasnika.
2-2 / -... > 2- / -... >
2- / 2prot.-...
"(eti > v"(eti, est > jest, ajce > jajce (e).
vajce8
2op3right 4.5. =
/. Prva palatalizacija
(OPP / OQ7, R =78
Jsljed tendencije ka slogovnoj har%oniji vokali
prednjeg reda nisu %ogli biti u direktno% kontaktu sa
velari%a. .e(ultati su isti na cijelo% slavensko% terenu,
osi% u sluaju skupina sk i (g.
k, g, h < -0. (i j) > (k', g',
h'8 > , , )
sk < -0. > rus; ), polj;
s(c(, sln; ), slk, SSS9
=
,
%ak, bug; )t
(g < -0. > rus; , blr,
ukr, polj; d, slk, stsl, bug;
d
gena > ena, kelo > elo, k"to > to, duhja >
du)a
0. Prijeglas/apo$onija
(istovre%eno s K pal.8
Jsljed tenje ka slogovnoj har%oniji, ne%ogu'e je da
i(a palatalnog kosonanta bude vokal (anjeg reda, te on
alternira sa vokalo% prednjeg reda. Takle, progresivna
pro%jena.
0al. < -Z. > 0al. < -0.
a > e, u > i
sjuti > sjiti > )iti
jaga > jega
1. 2ono$otngizacija
di$tonga
(7=7 / 6PP, R =78
J drugoj fa(i Z&S!a i sonanti i difton(i se upro)'avaju.
J tautosilabiko% poloaju diftong se %onoftognira tako
)to daje obini vokal, a u heterosilabiko% poloaju
difotn(i reda i re(ultiraju ko%binacijo% vokala i sonanta
j, dok difton(i reda u re(ultiraju ko%binacijo% vokala i
sonanta v.
ai> A> N
ei> i
au> u
eu> ju, u
ai> i (L pl., %.r., &!osn.B
L pl., %.r. pridjeva i
(a%jenicaB i%p. sing. / sve
(bog akutske intonacija8
paina > pena > pNna
eitei > iti
raudas > raud" > rud"
leubas > leub" > ljub"
stalai > stali > stoli
navai > navi > novi
berai > beri
3I
Op-eslavenska $aza
Promjena/proce
s
Zakon/uvjeti .e$leks 4S5 .e$leks ZS5 .e$leks IS5
1. Druga
palatalizacija/
sibilirizacija
(7Q7 / 67P, R =78
0ro%jenu velara k, g, h u c, z, s
uvjetuju re(ultati %onoftongi(acije
diftonga ai; i, A > N. .e(ultati procesa
KK palatali(acije nisu isti na cijelo%
slavensko% terenu, s ob(iro% na
palatali(iranje grupa kv i gv; u jsl. i
isl. re(ultat je cv i (v, a u
(apadnoslavenski% te grupe nisu
podlijegale procesu KK palatali(acije.
Mrupa hv se palatali(ira sa%o u
jedno% sluaju; v
kaina > kAna > cNna
gaila > gAla > gNlo > (Uelo
(stsl.8 > (elo (sln.8
hairas > haira > hArV > sNrV
> ser (sln.8 +siv+
kvaitas > kvAtas > kvNtV
> cvNtV (stsl.8
SSSl; cv(ije8t, sln; cvet,
bug; cvjat
gvai(dW > gvA(da >
kvaitas > kvAtas >
kvNtV > polj; kwiat, slk;
kvet, e); kvNt,
gvai(dW > gvA(da >
polj; gwia(da, e);
hwN(da, slk; hvie(da
kvaitas > kvAtas > rus, blr; cvet, ukr;
cvitka+kvitka
gvai(dW > gvA(da > rus; (ve(da
=
SSS9, sredi)nji junoslavenski
2op3right 4.5. X
(ve(da, (vije(da
. 6re-a
palatalizacija
?radicionalno se s%atra da je
naj%laEa, ali doka(i ipak svjedoe da
je najstarija; njena progresivnost, i
injenica da ne (ahvata fone% h, koji
je davno bio alofon fone%a s.
Dare)ova for%ula; i+Y < k, g, (h8 < (L8
>>> c, (, (s8. &vaj proces je pun
nedosljednosti i odstupanja.
Lajooitiji pri%jeri jesu sa no%inalni% for%anti%a (a %u)ki rod !k i ik, koji alterniraju u !c i !ic;
ot"k > ot"c. J s.r. javlja se for%ant /ce (Zke8; d"r"v"ce, a u .r. se rijetko javlja pro%jena na relaciji
ika > ica. [esta je pro%jena i u posuEenica%a; kuningas > knC(". K%enica sa (avr)eci%a na /ink, !ing
i /ig, takoEer, su obuhva'ene pro%jeno%; (ajinkas > (ajCc", %esinkas > %NsCc"... Lajdosljednja je
njena pri%jena na slavensko% jugu, u Dakedoniji i >ugarskoj, a naroitih ra(lika %eEu slavenski%
je(ici%a u pogledu re(ultata KKK pal. ne%a.
!. 4otovanja/
jotacije/
jotiranja
Sotovanje uop)te podra(u%ijeva fonetski proces koji se sastoji od toga da fone% u kontaktu sa fone%o% j u postpo(iciji dobiva obiljeje
palatalnosti i nastaje sasvi% novi fone%. J historiji slavenskih je(ika nekoliko puta se proces jotovanja (bivao u ra(liiti% vre%enski%
taka%a, pa tako i%a%o tri jotovanja; staro (praslavensko8 jotovanje, novo i najnovije (ijekakavsko jotovanje8. S ob(iro% na strukturu procesa
jotovanje %oe biti; $. integrativno; fone%a j u kontaktu s drugi% fone%o% daje novi fone%, i =. interpolativno; i(%eEu fone%a j i drugog
fone%a epentetira se fone% l pri e%u fone% ostaje isti a i(a njega nastaje palatal lj.
!.1.
Praslavensko
jotovanje
(6Q7 / Q7P, R =78
Staro% jotovanju podlijeu svi fone%i
osi%, naravno, fone%a j. [ak i
suglasnike skupine skj, zgj, stj i zdj
podlijeu jotovananju. 9abijali i
labijodentalni jotiraju su pute%
epente(e fone%a l pri e%u se javlja
opet palatal lj. .e(ultati na
slavensko% je(iko% terenu su tek
ra(liiti u pogledu upravo po%enutog
epentetskog l (ne%a ga u ZS9,
ponekad u %ak i bug8 i jotacije dentala
t i d.
kj > , gj > , hj > ) (jednako
re(ultati%a K pal.8; plakie > plae,
lgie > le, dyhie > dye
sj > ) (pisie > pie8, (j > (lizie
> lie8 rj > \ (orie)" > or'e)"8, l<j >
lj (kolie)" > kolje)"8, n<j > nj ("nie)"
> "nje)"8
! (e%!ja > SSS9, sln; (e%lja, bug,
%ak; (e%ja
kapie)" > kaplje)"
(obie)" > (oblje)
do(3vie)" > do(3vlje)"
! svAtja
SSS9; tj > ' (svN'a8, %ak; tj > k'
(svek'a8, bug, stsl; tj > )t (sve)ta8,
sln; tj > (svea8
! %edja
SSS9; dj > E+j, dijalek+ (%eEa8,
%ak; dj > g' (%eg'a8, bug, stsl; dj >
d (%eda8, sln; %eja
! 5pent. l i(gubljeno
e); (e%N, polj; (ie%ia,
lsrp; (e%ja
(Kpak, poljske rijei
kropla i grobla idu u
prilog te(i da je epent. l
u procesu jotovanja bilo
op)teslavenska pojava
ali se kasniji%
dijalekatni% ra(voje%
gubilo.8
! tj > c
polj; swieca, e); svice,
slk; svieca
! dj > d(, (
polj; %ied(a, e); %e(e,
slk; %ed(a
! 5pent. l je uglavno% stabilno.
! tj >
rus; svea, ukr; svia
! dj > , d
rus; %ea, ukr; %ea, %eda
!.. Novo
jotovanje
($7 / $Q st.8
Dnogo je %laEe i javlja se tek nakon
procesa gubljenja poluglasa, jer je
poluglas bio granica i(%eEu fone%a
koji je podloan jotaciji i fone%a j.
Takle, na terenu (staro8bosanskog
Dogu se ustanoviti %orfolo)ke kategorije koje su (ahva'ene ovi% proceso%;
$. (birne i%enice; tr > trje, tr > trje, gr! > gr!lje, bu > buje
=. K sing., .r, K!vrste, ukolike se Kns. tvori nastavko% "ju# !ast $ ju > !as%u > !a%u, krv $ ju >
krvlju
X. prisvojni pridjevi sa nastavko% "ji; telet $ ji > tele%i, krav $ ji > kravlji
2op3right 4.5. O
je(ika proces novog jotovanje je
%ogao poeti tek s kraje% $O. stolje'a
jer je tek tada okonan proces
gubljenja slabih poluglasa (i
vokali(acije jakih8. 0od ovaj proces
jotovanja ne potpadaju skupine sj, zj i
rj +(bog ve' i(gubljenog palatalnog r+
(klasje, lozje, borje8 sloenice
(odjaviti), i stari% jotovanje%
dobiveni palatali , , .
O. glagolske i%enice koje se tvore nastavko% "je# ora $ je > oraje, raspe%e, adahu%e
7. i%enice koje se tvore nastavko% /&)jak# rod$jak > rodjak, et$jak> e%ak
6. redni broj X; tret$ji > tre%i
!.!.
Podnovljeno/
podmla7eno
jotovanje
&dnosi se sa%o na skupine stj i zdj,
koje su u staro% jotovanju i%ale
reflekse t i d, a sada se javljaju i
naporedni refleksi % i '. Sasno je da
ove skupine prvo alterniraju sa s% i z',
ali se dalji% proceso% alterniranja
suglasnika po (vunosti dola(i do
konanog re(ultata.
Dorfolo)ke kategorije;
$. (birne i%enice; list $ je > lis%e > li%e, grozd $ je > groz'e > gro'e
=. gl. pridjev trpni sa nastavko% "e# pu%e, ugije'e
X. ko%parativ; est $ ji > e%i (pridjeva sa (av)etko% zd ne%a8
!./. Najnovije
jotovanje
Jvjetovano je ijekavsko%
(a%jeno% jata (refleks je8 i(a
sonanata l i .
s(govi > sjegovi (ekav; snegovi8, l(pota > ljepota (ekav; lepota, ikav; lipota8
/. Nastanak
nazalni# vokala
(Q7P / ]=7, R =78
Lakon )to su djelovanje% Z&S!a uklonjene sve konsonatske
grupe osi% grupa tipa 2-na(al2. Sekvenca vokala i na(alnog
sonanta (n, %8 postaje na(alni vokal. :ko je vokal koji je
ispred na(. son. prednjeg reda, onda nastaje na(alni vokal
prednjeg reda )# *desi!ti > des)t, kliti > kl)ti, peti > p)t,
tre!sti > tr)sti. Jkoliko je vokal (adnejg reda, onda nastaje
na(alni vokal (adnjeg reda +; *raka > r+ka, ka!pia >
k+pia, budo! > b+d+. La %orfolo)ko% nivou, vidljivo je
da ovaj proces nije dosljedno sproveden, npr. praslav.
nastavak (a $. l. sing. pre(. i aorista bio je "o!, pa je novi
nastavak (a pre(ent "+, a (a aorist nije. 0roble%atini su i
nastavci tipa -<ns i -<nts. :ko je vokal (adnjeg reda, onda je
re(ultat skupine , > y# *vilkas > vlky, s,,s > syy... a ako
je vokal prednjeg reda onda je re(ultat i# *patis > p+ti...
.8958:S 4S5
SSS9, bug, %ak,
sln; ) > e# p)t >
pet
SSS9, sln; + > u#
p+t > put
bug, %ak; + > a
La(alni vokali
su se (adrali u
slovenaki%
govori%a u
.8958:S ZS5
e), slk; (a%jena
je istovjetna
sredi)njoj
junoslavenskoj
u poljsko% i
ka)upsko% na(ali
su ouvani
.8958:S IS5
(a%jena je istovjetna SSS9!oj
2op3right 4.5. 7
:li, ukoliko je ispred vokala palatalni suglasnik, onda je
re(ultat )# *kajas > ka-as > ko-), zajats > zaj).
DeEuti% ukoliko se po%enute skupine ne pojavljuju kao
nastavak, u finalnoj po(iciji, oba na(ala se opet pojavljuju po
^standardno%_ pravilu; beratji > ber+ti... Zbog ovakve
opo(icije vidljiv je i neki vid korijenskog prijevoja na(ala, pri
e%u se u jedno% obliku javlja na(alni vokal a u drugo%
nena(alni vokal; byti # b+d+, sjesti # s)d+... ?u je, (apravo,
rije o t(v. na(alni% dubleti%a, koji se javljaju ak i kao dvije
varijante istog oblika u stsl. je(iku; uditi # +diti... ?re'i nivo
dubleti(%a jeste na relaciji slavenski / neslavenski je(ik;
s)k+ti # sekti (lit.8, p(ga # pigo (lat.8... &vakav ra(voj
skupina 2vna(al2 uglavno% je istovjetan na cijelo%
slavensko% podruju.
>leiburgu i
0odjunu, kao i u
%akedonski%
govori%a oko
0respanskog
je(era.
0. +pro,-avanje
skupina tl i dl
(QPP / ]7P, R =78
&va glasovna pro%jena je takoEer
dio djelovanja Z&S!a. 0ro%jena se
dogaEa sa%o unutar rijei. 0re%da
nije posebno (naajna sa fonolo)kog
i %orfolo)kog aspekta, (ani%ljiva je
)to je i(vr)ena u KS9 i SS9, a nije u
ZS9, pri e%u dola(i do po%jeranja
i(oglosa. Le odnosi se na one
skupine koje su nastale tek kasnije
ispadanje% poluglasa. Leki slavisti
je ipak tu%ae kao disi%ilaciju, a ne
kao re(ultat djelovanja Z&S!a.
.e$leks 4S5 .e$leks ZS5 .e$leks IS5
dl > l#
SSS9, sln, bug, %ak; !odliti s) >
!oliti se
dl > dl#
polj; !odli% si), e);
!odliti se, slk; !odlit-
sa
dl > l#
rus; !olytsja
1.
2etateza
likvida
(] !I st.8
K ova pro%jena je, opet,
uslovljena djelovanje% Z&S!
a, koji sada djeluje i na
likvidne sonante r i l. ?ako
se skupine 2ol2, 2or2, 2er2,
2el2 %ijenjaju pre%etanje%
likvida i vokala s koji% je u
kontaktu. Jkoliko su skupine
na poetku rijei, (nai al2,
arc, onda je %etate(a ovisna o
akcentu. :ko slog i%a
akutsku intonaciju, re(ultat je
J SS9 je(ici%a %etate(a je
pro)irena duljenje% vokala.
2or2 > 2ra2; gord! > grad
2ol2 > 2la2; balt! > blato
2er2 > 2rN2; berg! > brNg,
bug; brjag
2el2 > 2lN2; %elk! > %lNko,
bug; %ljako
`l2 > la2; alko%u > lako%
`r2 > ra2; ardla > ralo
Kstovjetno SS9!i%
! e), slk; hrad, blato, breh,
%leko+ slk; %ljako
! polj;
2or2 > 2o.2;gord,
2ol2 > 2lo2; bloto,
2el2 > 2le2; %leko,
2er2 > 2re2; br(eg
`l2 > la2; alko%u >
lako%3
0leofonija+punoglasje
! rus;
2or2 > 2oro2; gorod
2ol2 > 2olo2; boloto
2er2 > 2ere2; bereg
2el2 > 2ol2 > 2olo2; %oloko
`l2 > la2; lako%3j
`r2 > ra2; ralo
al2 > lo2; lokot
2op3right 4.5. 6
u svi% slav. je(ici%a la2 i
ra2. Jkoliko je slog i%ao
cirku%fleksnu intonaciju
onda su re(ultati ra(liiti.
al2 > la2; alkutu > lakat
ar2 > ra2; arkuta > rakita
`r2 > ra2; ardla > radlo
`l2 > lo2; alkutu > lokie'
`r2 > ro2; arkuta > rokita
ar2 > ra2+ro2;
rus; ardtei > rasti (ali rosla8
ukr; rostu, blr; rastu
I3
Praslavenski konsonantski sistem

3
Praslavenski vokalski sistem
-okalski siste% sa poetka praslavenskog perioda sadravao je duge i kratke vokale; a, e, i, u, o. Tiftonge; ai, ei, oi, au, eu, ou, koji su %ogli biti i dugi i kratki.
?akoEer je i%ao i vokalne sonante, i na(alne i likvidne, koji su %ogli biti i dugi i kratki, ali su se br(o i(gubili. ?ako je i praie. vokal )va alternirao sa vokalo% a.
kasnije je oslabilo obiljeje labijali(iranosti pa se i(gubio vokal o, odnosno stopio se sa ve' postoje'i% vokalo% a, pa su i difton(i sa vokalo% o pre)li u diftonge sa
vokalo% a. povrh svega dobiveni su i na(alni vokali. Ladalje se tei ka ukidanju obiljeja kratko'e vokala, odnosno napetosti, pa kratki vokali uvijek tee pobje'i i(
sredine trougla, jedni ka gore drugi ka gore. &tuda %oe%o pratiti slijede'e pro%jene.
b > o
A > N
@ > 3
c > "
d > V,
cr > "r, r", dr > Vr, rV,
cl > "l, l", dl > Vl, "l
Doe se (akljuiti da je klasini praslavenski, (akljuno sa staroslavenski% i%ao;
$. pet pravih vokala; a, e, i, o, u
=. dva na(alna vokala; C, #
X. dva vokalna sonanta; r, l
2op3right 4.5.
Djesto+nain artik. labijali dentali palatali velari
eksplozivi p, b t, d k, g
$rikativi s, ( ), h
nazali % n nj
likvidi r, l, lj, r'
sonanti v j
a$rikati c ', , E
Q
O. dva poluglasa; V, "
7. vokal difton)ke prirode; 3
6. niski prednji vokal jat; N
3isok) prednji 3isok) zadnji Nizak) prednji Nizak) zadnji Nosni) prednji
i) ; u) <) = e) > a ?
3okalni likvidi Zadnji Nosni zadnji
r) l) r@) l@ o A
3I
.azvoj vokala
3okal Praslavensko porijeklo Novo) S4S5) porijeklo
a
"B) C8
$. od praie. .; *br.ther > bratr, *!.t/r > !ati0!ater
=. od praie. 1# *dw12 > dva, *g-ho2 > zati (pri e%u je
odnos prisutan i u prijevoju; roditi > ra'ati8
X. od praie. / i(a palatala dobivenih proceso% prve
palatali(acije; *b/g/ti > b(ati, k/sos > as
O. %etate(o% likvida sa duljenje%; gord2 > grad, *korva >
krava
$. vokali(acijo% poluglasa u jako% poloaju; d > da, s >
sa
=. u neki% dijalekti%a upro)'avanje% vokalske grupe; doao >
doa
X. sai%anje% vokala koji su odvojeni sonanto% j# pojas > poas >
paas > pas
O. u ak. dij. proceso% palatal < C > a; )kati > akati
o
"D) EF
$. od praie. 3; 3wi2 > ovca, 3k-2 > os!
=. od diftonga eu u heterosilabiko% poloaju; *euos > ov
X. od praie. 4; *!4r2 > !ore (lat. !are8, *s4l2 > sol (lat.
salis8
Xa. od 4 i( stranih rijei; 54l1a > 5oly > 5olu
$. od l na kraju rijei; dol > doao
=. od udvojenog o# sol > soo > so
X. dij. upro)'avanje vokalske grupe; doao > doo
e
"G) HF
$. od praie. 6; *bh6r2 > berei, *dek-2 > des)t
=. od o i(a palatala (prijeglas8; *otko! > otco! >
otce!
$. dena(ali(acijo% )# des)t > deset
=. ekavsko% (a%jeno% jata; l6po > lepo
=. a. po(iciono u ijekavici; pr6dati > predati
u
"I) JF
$. %onoftongi(acijo% diftonga reda "u u tautosilabiko%
poloaju; *sauso2 > suh, *koupouati > kupovati
$. dena(ali(acijo% +# p+t > put
=. od skupina v, v u otvoreno% slogu; vdova > udova, v je!
> u je!u
X. gubljenje% vokalnog l; vllk > vuk, sllza > suza
i
"K) LF
$. od praie. 7; *giv2 > iv
=. %onoftongi(acijo% difotnga ei; *eitei > iti
X. %onoftongi(acijo% difotnga ai &8oi8 u tri gra%atike
kategorije (vidi naprijed8; *stalai > stoli
O. od skupina "is i "er u (atvoreno% slogu; *!ater > !ati,
*gostis > gosti
$. od y# sy > si, kryti > kriti
=. refleks 6 u ikavici; d6te > dite
=. a. dugi refleks 6 u ijekavici; d6te > dijete
=. b. kratki reflek 6 u sva tri narjeja; ov6ji > oviji
2op3right 4.5. ]
< $. od praie. 9; *d9o2 > dva
=. od 9 u po(aj%ica%a; stuba (stvisnje%.8 > istba, kuig
(ger%.8 > k)z
X. od skupina "us (Zos8, !u! (Zo!8, !u na kraju rijei;
*gordus > grad, *gordu! > grad
O. od vokalnog ! i (iako je opet poluglas (a%ijenjen
na(alni% vokalo%8; *2ti > 2t > 2+t
7. od skupina s (Zk8 i v; *s > s &>s > sa): v > v
&> v > v > u)
.e$leks 4S5 .e$leks ZSl .e$leks IS5
, > ; $. jaki
poloaj;
! SSS9, sln; > a
&d > da)
! %ak; > e, > o
! bug; > e, 2
sauvan
! slk, e); , > >
e &d > de8
! polj; , > > e
&d > de)
> e, > o
; $. od praie. ; u korijenu; *!ihle > !gla, *kid > kd > k >
0to
=. od praie. ; u nastavci%a; *gosti > gost, *gosti!i >
gost!, *es!i > jes!
X. od diftonga ei u heterosilabiko% poloaju; *gosteies >
gostje
O. od neakcentovanog e# reti " rci, rc6te
7. prijeglaso% u %eki% osnova%a; !+ 2 grad
, > ; $. jaki
poloaj;
! SSS9, sln; > a
&d > da)
! %ak; > e, > o
! bug; > e, 2
sauvan
! slk, e); , > >
e &d > de8
! polj; , > > e
&d > de)
> e, > o
> "jatF $. od praie. /# *begos > b6g
=. %onoftongi(acijo% diftonga ai# *kaia > k6a > c6a,
*dait2 > d6te: *gordai > grad6 (osi% u X kategorije kad se
javlja i8
X. %etate(o% skupina /er< i /el< sa duljenje% korijenskog
vokala; berg2 > br(g, !elk2 > !l(ko
O. od ) ukoliko je ovaj ispred na(alnog sonanta; ka!) >
ka!6
! SSS9; 6 > i, je, ije
! bug; 6 > a (ako je
nagla)eno i ispred
sloga u koje% nije
-0.8; !l6ko >
!ljako: 6 > e (ako je
nenagla)eno i ispred
sloga u koje% je
-0.8; b6li > beli
! %ak; 6 > e# !leko
! e); dugo 6 > iB
kratko 6 > -e (i(a t,
d, 8B kratko 6 > je
(i(a labijala8B kratko
6 > e (druge
okolnosti8
! slk; dugo 6 > ie,
kratko 6 > e
! polj; 6 > -a (ispred
nepalatala8, 6 > e
(drugdje8
! rus; 6 > e
! ukr; 6 > i
! blr; 6 > e
=
"MIF
/jeri/
$. od praie. ,# suus > sy, 2us > y# gordus > grady
=. od 1 u po(aj%ica%a i( ro%anskih je(ika; 5aloa > 5oly
3 > i ! e), slk; y > i, (y >
ei, u neki%
korijeni%a8
! polj; ve'ina
dijalekata; y je
ouvano
! rus, blr; y alofon
fone%a i i(a
nepalatalnih
! ukr; y > y
(sredi)nji, srednje
viskoi sa%oglasnik
%ogu' sa%o i(a
nepalatalnih8
2op3right 4.5. I
N
"vok.F
.a(vija se i( praie. vokalnog r kro( nekoliko fa(a;
$. praie. = > ur, ru, ir, ri > r, r, r, r > r, r
r, r > r > = &krv
> krv)
r, r > r > = rus; r > er &s!rt >
s!ert), r > ro &krv
> korv)
O
"vok.F
il, ul, li, lu > l, l, l, l > l, l l, l > u &vlk >
vuk)
l, l > ol &dlg >
dolg)
?) A -idjeti naprijed, pod; >astaak azalih vokala
3II
Porijeklo pojedini# konsonanata
:ons. Porijeklo
h $. od praie. s pute% praviloa ruki# *porsu > porhu > porh > prah
=. posuEenice; hljeb, hvala, hvatati
X. ono%atopeja; hrkati
O. orijentali(%i, kontakt s orijentalni% je(ici%a
v $. %onoftongi(acijo% diftonga red u u heterosilabiko% poloaju; koupouati > kupovati
=. od vokala u u intervokalno% poloaju; duua > dva
X. prote(o%
gubi se u konsonantski% skupina%a 5 < v; dvizati > dizati
f ne%a ga u staroslavensko%, pa se posuEenice i( grkog, npr. 5te?aos, %ijenaju u 5teva, 5tjepa
$. ono%atopejski; ?ijuk, ?rktati, ?u%kati
=. orijentali(%i
j $. %onofotongi(acijo% diftonga reda i u heterosilabiko% poloaju; gosteies > gostije
=. skra'ivanje% vokala u intervokalno% poloaju; osi2e > osje > oe
X. intervokalno j# tvoego > tvojego
O. protetsko j# az- > jaz-
7. od praie. j# jusa > juha: juoa...
6. ijekavsko% (a%jeno% jata; sijeg
3III
.azvoj starobosanskog jezika
Prva $aza) do kraja 1P st. Druga $aza) do kraja 1. st. 6re-a $aza) 1! Q 1/. st.
$. Jjednaavanje poluglasa
, > &d > d)
$. 0ro%jena y > i &sy > si) $. Za%jena 6 > i, e, je, ije ($X
!$O st.8
=. Tepalatali(acija vokalnih likvida; r-, r > r, l-, l > l =. Sedna o(naka (a poluglas u oba
poloaja;
=. Kspadanje poluglasa u slabo%
poloaju
X. Mubljenje na(alnih vokala; ) > e, + > u &p)t > pet, p+t >
put)
X. 0oluglas u jako% poloaju;
> a &d > da)
O. 0ro%jena @ > u &p@ > pu)
2op3right 4.5. $P
2op3right 4.5. $$
IR
Ostale glasovne promjene i karakteristi%nosti
Promjena Opis / zakon Primjeri
1. 4edna%enje
suglasnika po mjestu
artikulacije
suglasnici ra(liiti po %jestu tvorbe alternacije ne %ogu
se ostvariti jedni pored drugih, pa tako se prvi
prilagoEava drugo%. Lekada je ova pro%jena bila
fonolo)ka, a danas nije.
1.1. s, z, h + palatali , >
,
Mlasovi s, z i h ne %ogu se ostvariti ispred palatala pa
stoga alterniraju sa i . To takvih pro%jena dola(i ve' i
u praslavensko%, i to ispred onih palatala koji su nastali
jotovanje%; po!isljati > po!isljati > po!iljati.
4asnije do te pro%jene dola(i (bog ispadanja poluglasa;
slati > *slje > lje > alje # slati: ili usljed novog
jotovanja; listje > lis%e > li%e.
K(u(etak jeste u sluaju kada se s i z naEu ispred lj ili j,
i to na granici prefiksa i osnove; ratljutiti: ali ako su ovi
palatali nastali (a%jeno% jata; sjegovi.
2 listje > lis%e > li%e
2 slati > *slje > lje > alje # slati
2 po!isljati > po!isljati > po!iljati.
! kruh $ i% > kuri%
2 Aih $ %ai > Ai%ai
.1.n + b, p > m eone% nije gravisan, a b i p jesu, (ato alternira sa !
koji jeste gravisan ali oba su na(alni. K(u(eci su prisutni
tek u pisanju; a. u i(vedenica%a; vabrai, b. u
sloenica%a, na granici prefiksa i osnove (jedaput a ne
jeda!put8, c. vlastita i%ena i pre(i%ena (5iapai%8
zele $ ba% > zele!ba%, cr $ purast > cr!purast.
!. Disimalacije
suglasnika
J neki% dijalekti%a esta je disi%alicija na(ala; mnogo > !logo, tamnica > tavica.
Tisi%ilacija se ak (biva i kada su glasovi u ra(liiti% slogovi%a; srebro > slebro, meimar > ei!ar. -e' se i u
staroslavensko% (bivala sporadnino; lov6k > ovjek, bratr > brat, to > to
O. 2etateze v<sa S vsa S sva) vet# S ve#t) mogila S gomila) ovdje S vodje) manastir S namastir
0. +metanje suglasnika K(%eEu dva eksplo(ivna esto se u%e'e frikativni; pletti > plesti:i(%eEu frikativa i likvida u%e'e se eksplo(ivni;
rijebe > drijebe, zrak > zdrak &dijalek.)
1. Pokretni vokali J neki% sluajevi%a vokal se u finalnoj po(iciji u neko% obliku %oe javljati, a %oe oblik biti i be( njega; sada #
sad, kada # kad... &vakve i sline pro%jene de)avaju se (bog prirode reenice, odnosno pro(odije, pa se u
ekono%inosti je(ikog iska(a gube finalni vokali.
2op3right 4.5. $=