PRIMENA MATEMATIKOG MODELA U ANALIZI RASTA RIBLJE

POPULACIJE NA LOKALITETU DUINE

APPLICATION MATHEMATICAL MODEL IN THE ANALYSIS FISH
POPULATION GROWTH IN THE LOCALITY DUINE
Branislav arevi
1
, Predrag Veljovi
2
Izvod: Cilj je da se proveri praktina primena matematikih modela u analizi rasta
riblje populacije. Za potrebe naih istraivanja koristili smo podatke
eksperimentalnog istraivanja duinskog i teinskog rasta Esox lucius L. i
Scardinius erythrophthalmus L. na lokalitetu Duine (Veljovi,1983). U radu su
posmatrana dva sluajna uzorka po 200 jedinki razliitog uzrasta.
Primenom matematikih modela, korienjem funkcije rasta (Bertalanffy, 1949) i
funkcije za odreivanje teine prema duini ribe (Lenarz 1994, Beyer 1987),
dobijeni su podaci imanentni eksperimentalnim. Mortalitet izraunat empirijskom
formulom (Froese and Pauly, 2000), u odnosu na stvarni mortalitet nalazi se u
prihvatljivim okvirima.
Zakljuak je da primena matematikih modela je objektivno prihvatljivo i moe
predstavljati veliku pomo u donoenju planskih i upravljakih odluka u ribarstvu.
Kljune rei: matematiki model, riblja populacija, vodeni ekosistem
Uvod
Promene u klimatskim i hidrobiolokim prilikama postavljaju nove zahteve
pred strunu javnost kod donoenja upravljakih odluka kada govorimo o
gazdovanju vodenim ekosistemima. Zahvaljujui kompjuterskoj tehnolohiji
primena matematikih modela postaje pragmatina potreba. Predmet naeg
istraivanja je analiza populacione dinamike u lokalitetu Duine na primeru
dosadanjeg prouavanja ribljih populacija Esox lucius L. i Scardinius
erythrophthalmus L. (Veljovi,1983)
Cilj je da se proveri praktina primena matematikih modela u analizi rasta riblje
populacije.
Materijal i metode rada
Za potrebe istraivanja koriteni su eksperimentalni podaci duinskog i
teinskog rasta Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L. u lokalitetu Duine.
Istraivanja su vrena u periodu od jedne godine. U radu analizirana su dva
sluajna uzorka po 200 jedinki razliitog uzrasta za dve riblje vrste u kontrolisanim
uslovima i ogranienom vremenskom periodu.
1 MPV GI, Cara Duana 3, Kraljevo, Srbija (sarcevicb@gmail.com)
2 Agronomski fakultet u aku, Cara Duana 34, aak, Srbija
Merene su duine i teine tela uzorkovanih primeraka obe vrste. Starost je
odreivana po metodi ugunova (1959). Izraunate su srednje vrednosti (X) za
izmerene duine i teine prema uzrastu, zatim standardna devijacija (S) i
koeficijent varijabilnosti (V). Empirijski rezultati istraivanja posluili su kao
osnov za analizu praktine primene matematikog modela rasta.
Istraivanje praktinog korienja matematikog modela rasta, zasnivalo se na
primeni funkcije rasta (Bertalanffy, 1938, 1949), koju su usavrili Beverton i Holt
(1957) i koja se koristi za analizu rasta riblje populacije u vodenim ekosistemima.
Za analizu prirasta i biomase-prinosa koristili smo podatke elektronske baze
podataka - Fishbase (Froese and Pauly, 2000,), kao i softverski paket Abee (Pauly
and Gayanilo,1997).
Rezultati istraivanja i diskusija
Stanje telesnih parametara posmatranih vrsta prikazani su u tabeli 1 i
tabeli 2.
Tabela 1. Vrednosti izmerene duine i teine tela prema uzrastuEsox Lucius
L.(srednja vrednost (X), kvadratno odstupanje (S) i mera varijacije (V)
Table 1. Values measured length and body weight according to age Esox Lucius L.
(mean (X), square deviation (S) and measures of variation (V)
Duina tela
Lenght
Teina tela
Weight
Uzrast
age
N %
Raspon
assigned
X
cm
S V Raspon
assigned
X
gram
S V
1
+
93 46,5 16,5-29,4 25,4 5,7 22,4 92-215 189 21,8 11,5
2+ 47 23,5 21,6-43,2 37,6 11 29,2 110-675 598 18,0 3,0
3+ 32 16,0 32,3-55,1 46,5 7,9 16,9 260-1080 961 13,9 1,4
4+ 11 5,5 40,6-65,3 52,8 4,2 13,1 526-2100 1460 8,3 0,6
5+ 12 6,0 54,7-69,2 60,4 7,3 12,0 1172-2490 1928 7,4 0,4
6+ 5 2,5 58,1-73,4 69,1 5,2 7,6 1320-3500 2290 3,9 0,2
Na osnovu podataka iznetih u tabeli 1, moe se videti da posmatrana populacija
Esox Lucius L. u lokalitetu Dusine obuvata est uzrasnih grupa, sa prilino visokim
stepenom variranja duine i teine tela. Koeficijent variranja (V) znaajan je kod
teine i duine tela posmatranih primeraka Esox Lucius L. Kod mlaih uzrasta
imamo vee variranje nego kod starijih, a kod duina tela vea su variranja nego
kod teine tela.
U tabeli 2 prikazana je uzrasna promenljivost duine i teine tela Scardinius
erythrophthalmus L. Varijabilnost duine tela raste, a teina tela opada sa starou.
Posmatrana populacija Scardinius erythrophthalmus L. obuhvata etiri uzrasne
grupe.
Tabela 2. Vrednosti izmerene duine i teine tela prema uzrastu Scardinius
erythrophthalmus L.(srednja vrednost (X), kvadratno odstupanje (S) i mera
varijacije (V)
Table 2. Values measured length and body weight according to age Scardinius
erythrophthalmus L. (mean (X), square deviation (S) and measures of variation (V)
D u i n a tela
1enght
Teina tela
weight
Uzrast
age
N %
raspon
assigned
X
cm
S V raspon
assigned
X
gram
S V
2+ 38 19 10,5-13,5 12,1 5,9 0,7 18-47 29,4 11,3 38,4
3+ 108 54 11 -15,4 14,6 8,3 1,2 35-64 41,9 6,5 15,5
4+ 47 23,5 12,3-18,6 16,4 12,7 2,0 42-83 55,8 8,4 4,7
5+ 7 3,5 14,0-19,8 18,1 16,4 3,1 58-110 75,6 4,2 3,2
Na osnovu vrednosti izmerenih duina tela za Esox Lucius L. i Scardinius
erythrophthalmus L. izraunat je za obe vrste godinji prirast duine tela (dLT/dt) i
pripradajui logaritmi to je prikazano u tabelama 3 i 4. Izraunate veliine slue za
proraun parametara funkcije rasta (Bertalanffy, 1949)
.
Parametar (L
oo
) je hipotetika duina izuzetno stare ribe, kada vie ne dolazi do
promene tj rasta i izraunata je regresionom analizom na osnovu parametara
funkcije rasta.
Regresionom analizom odreen je parametar (K) i vreme (to). Parametar (K)
odreuje nagib funkcije rasta. Kod vee vrednosti parametra (K) kriva ima
intenzivniji rast. Vreme (to) je hipotetiko vreme u kojem riba ima nultu duinu.
Analiza godinjeg duinskog prirasta kod Esox Lucius L. (tabela 3), ukazuje da je
duinski prirast najvei izmeu prve i druge godine, opada izmeu druge i tree
godine i ponovo raste u petoj i estoj godini.
Tabela 3. Analiza godinjeg duinskog prirasta zaEsox Lucius L.
Table 3. Analysis of the annual increment in length for Esox Lucius L.
Godina
Year
Meuvreme t
Intermediate
time t
L izmereno
L measured
Prirast
godisnji u cm
dLt/dt)
Growth in
lenght cm
Ln(dLt/dt)
1 25,4
1,5 12,2 2,5014
2 37,6
2,5 8,9 2,1861
3 46,5
3,5 6,3 1,8405
4 52,8
4,5 7,6 2,0281
5 60,4
5,5 8,7 2,1633
6 69,1
Analiza godinjeg duinskog prirasta kod Scardinius erythrophthalmus L. (tabela
4), ukazuje da je duinski prirast najvei izmeu druge i tree godine, a opada u
treoj, etvrtoj i petoj godini.
Tabela 4. Analiza godinjeg duinskog prirasta zaScardinius erythrophthalmus L
Table 4. Analysis of the annual increment in length for Scardinius
erythrophthalmus L
Godina
Year
Meuvreme t
Intermediate
time t
L izmereno
L measured
Prirast godisnji u
cm dLt/dt)
Growth in lenght
cm
Ln(dLt/dt)
2 12,1
2,5 2,5 0,9163
3 14,6
3,5 1,8 0,5878
4 16,4
4,5 1,7 0,5306
5 18,1
Izraunati parametri funkcije rasta predstavljeni su za obe vrste u tabeli 5.
Koeficijent (K) vei je kod Esox Lucius L. i iznosi 0,3539, a kod Scardinius
erythrophthalmus L. koeficijent (K) 0,2806. Duina (L
oo
) za Esox Lucius L. je
73,86 cm, a kodScardinius erythrophthalmus L. duina (L
oo
)iznosi 22,54 cm.
Tabela 5.Paremetri krive rasta zaEsox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L.
Table5.Paremeter growth curves for Esox lucius L. and Scardinius
erythrophthalmus L.
Parametri
krive rasta
Paremeter
growth curves
Esox lucius L.
Scardinius
erythrophthalmus L.
K 0,3539 0,2806
e 2,71828 2,71828
e^K 1,4247 1,3239
to - 0,11 - 0,17
Loo 73,86 22,54
Kriva rasta prikazana je na grafikonu 1. Na osnovu izraunatih parametara funkcije
rasta, to je matematikim modelom izraunato, nagib krive je vei kod Esox
Lucius L. u odnosu naScardinius erythrophthalmus L, zato to je tempo rasta kod
Esox Lucius L. vei nego kodScardinius erythrophthalmus L.
Graf 1. Kriva rasta za Esox lucius L. i Scardinius erythrophthalmus L.
Graph 1. Growth curves for Esox lucius L. and Scardinius erythrophthalmus L.
Kriva rasta (Growth curve)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 7 8 9 10 12 15 17 20 23 24 25
starost (age)
d
u

i
n
a

(
l
e
n
g
h
t
)

c
m
Scardinius
erythrophthalmus L.
Esox lucius L.
raspon duine
tela - izmereno
matematiki
modelirana duina -
nalazi se u
rasponu merenih
vrednosti
Procena ispravnosti parametara funkcije rasta izvrena je tako to se vrila
zamena varijabilnog parametra (t - starost) u funkciji rasta. Izraunate vrednosti
dobijene na ovaj nain (grafikon 1), nalaze se u okvirima inputa - merenih duina
tela riba (tabele 1 i 2). Parametri krive rasta su bitni za izraunavanje poetne
biomase i potencijale biomase-prinosa. Masa riblje populacije u odnosu na merene
duine rauna se po formuli W= aL
b
(Lenarz 1994, Beyer 1987). Za odreivanje
parametara a i b koriten je kompjuterski program ABee-version 1.0.0
(Pauly, Gayanilo, 1997)).
Tabela 6. Numerika analiza dobijenih rezultata
Table 6. Numerical analysis results
R.B.
No
Opis
Description
Esox lucius L.
Scardinius
erythrophthalmus
L.
1 Brojnost 1.merenje 200 200
2 Biomasa 1.merenje 127,08 8,79
3 Biomasa kalkulaciona 129,73 8,77
4 Mortalitet kalkulacioni 49% 60%
5 Brojnost 2. merena 132 120
6 Biomasa 2.merena 104,28 6,70
7 Potencijalna biomasa prinos 100,17 5,97
8 Mortalitet realni 66% 60%
9 Biomasa kalk. / biomasa 1. merena (3)/(2) 102,08% 99,79%
10 Potenc. biomasa/ biomasa 2 merena (7)/(6) 96,06% 89,14%
11 Mortalitet realni / mortalitet kalk. (8)/(4) 134,69% 100,00%
U tabeli 6 prikazana je numerika analiza dobijenih rezultata. Na kraju ispitivanja u
drugom merenju ostalo je 132 komada Esox lucius L. i 120 komada Scardinius
erythrophthalmus L. Odreivanje mortaliteta matematikom formulom (Froese and
Pauly, 2000) daje zadovoljavajue rezultate u odnosu na stvarni mortalitet. Kod
Esox lucius L. stvarni mortalitet iznosi 66%, a kalkulacioni 49%. Kod Scardinius
erythrophthalmus L. stvarni i kalkulacini mortalitet se podudaraju i iznosi 60%.
Odnos biomase kod 1.merenja i kalkulacione biomase za 1.merenje skoro se
poklapaju za obe vrste i razlikuju se samo za 2%. Odnos biomase kod 2.merenja i
kalkulacione biomase za 2.merenje kod Esox lucius L. se razlikuju za 4%, a kod
Scardinius erythrophthalmus L za 1%.
Zakljuak
U radu analizirana su dva sluajna uzorka po 200 jedinki razliitog uzrasta za dve
riblje vrste u kontrolisanim uslovima i ogranienom vremenskom periodu
(Veljovi,1983).
Rezultati ukazuju da primena funkcije rasta (Bertalanffy, 1949) i funkcije za
odreivanje teine prema duini ribe (Lenarz 1994, Beyer 1987) moe biti korisna
kod donoenja upravljakih odluka u gazdovanju vodenim ekosistemima i da se
dobijaju se rezultati imanentni eksperimentalnim.
Odreivanje mortaliteta kod riblje populacije matematikom formulom (Froese,
Binohlan, 2003) analitiki je prihvatljivo, ali za nae ekoloke uslove predlau se
dodatna istraivanja.
Literatura
1. Bertalanffy, L. von. (1951). Theorethische Biologie. Zweiter Band:
Stoffwechsel, Wachstum. A. Franke, A.G. Verlag, Bern.
2. Beverton R. J . H., Holt S. J . On the Dynamics of Exploited Fish populations,
Caldwell, NJ : Blackburn Press, 1957 (reprint).
3. Beyer, J .E. (1987). On length-weight relationships. Part I: computing the mean
weight of the fish in a given length class. Fishbyte 5(1):11-13.
4. Froese R., Pauly D. (2000): Fishbase 2000: Concepts, design and data sources.
ICLARM, Manila. 344 pp.
5. Froese, R. Binohlan C. (2003). Simple methods to obtain preliminary growth
estimates for fishes. J . Appl. Ichthyol. 19(6):376-379.
6. Lenarz W.H. (1994). Estimation of weight-length relationships from group
measurements. Fish. Bul. 92:198-202.
7. Pauly D., Gayanilo F. C. (1997): A Bee: An alternative approach to estimating
the parameters of a length-weight relationship from length frequency samples
and their bulk weights. International Center for Living Aquatic Resources
Management, Philippines,Manila and Fisheries Center, University of British
Columbia,Vancouver.
8. Veljovi P. (1983). Tempo duinskog i teinskog rasta tuke - Esox lucius L.
(predator) i crvenperke - Scardinius erythrophthalmus L.(plen) u lokalitetu
Dusine, Zbornik matica srpsska, Novi Sad , 64, 51-67.
PRIMENA MATEMATIKOG MODELA U ANALIZI RASTA RIBLJE
POPULACIJE NA LOKALITETU DUINE
APPLICATION MATHEMATICAL MODEL IN THE ANALYSIS FISH
POPULATION GROWTH IN THE LOCALITY DUINE
Branislav arevi, Predrag Veljovi
Abstract: The aim is to test the practical application of mathematical models in
analyzing the growth of fish populations. For the purposes of our research we used
the data of experimental research duinskog and teinskog growth Esox lucius L.
and Scardinius erythrophthalmus L. the site length (Veljovic, 1983). The paper
considered two random sample of 200 individuals of different ages.
Using mathematical models, using the growth (Bertalanffy, 1949) and functions for
determining the weight to length of fish (Lenarz 1994, Beyer 1987), the resulting
experimental data are immanent. Mortality calculated empirical formula (Froese
and Pauly, 2000), in relation to the actual mortality rate is within acceptable
frameworks. The conclusion is that the application of mathematical models of the
objective and acceptable may be a great help in making planning and management
decisions in the fishery.
Keywords: mathematical model, fish populations, aquatic ecosystem