Rat u Bosni i Hercegovini bit ce zapamcen po nepostivanju medjunarodnog ratnog i

humanitarnog prava od agresora. Karakteristicna su brojna ubijanja i unistavanja

vrijednosti. Napadani su nebranjeni gradovi i zasticene zone UN. Sistematski i
planski su unistavani kulturni, istorijski, skolski, stambeni i privredni objekti. Ratni
zarobljenici su psihicki i izicki zlostavljani. !asakri zarobljenih boraca i gradana
bila su cesta i masovna pojava. "vaj razorni, grubi i prljavi rat pokazuje sve
negativnosti pokusaja rjesavanja odnosa medju ljudima, narodima i drzavama
vojnom silom i nasiljem. #judske odnose treba temeljiti na civilizacijskim
dostignucima modernih drustava, na demokratizaciji i slobodi u ostvarivanju
pojedinacnih i univerzalnih ljudskih prava, njegovanju vlastitog, ljudskog,
nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, te na istodobnom uvazavanju
speciicnosti drugih pojedinaca i naroda. Bosanskohercegovacki narodi su vlastitim
zrtvama i stradanjima iskusili sve strahote rata, ali rat nije donio srecu ni
pripadnicima srpskog naroda koji je, po vlastitom uvjerenju ili izmanipulisan,
posluzio kao agresor u pokusaju ostvarivanja ekspanzionistickih teznji prema
podrucjima koja im ne pripadaju. #ijecenje posljedica rata trajat ce mnogo duze
nego s$m rat. %uznost nam je, stoga, da stavimo na raspolaganje sve svoje
sposobnosti kako bi se uspostavili demokratski i tolerantni odnosi medju ljudima na
podrucju cijele Bosne i Hercegovine. Rat u Bosni i Hercegovini je usko vezan sa
raspadom &ugoslavije. &ugoslavenska kriza po'inje slabljenjem dotada(nje
komunisti'ke vlasti, a (to se mo)e okarakterisati kao dio op*ih promjena koje su
uslijedile zavr(etkom Hladnog rata u svijetu. U slu'aju &ugoslavije, komunizam je
sve vi(e gubio ideolo(ku snagu pred najezdom nacionalisti'kih i separatisti'kih
ideologija krajem +,--. i po'etkom +,-,. godine, naro'ito u Srbiji i Hrvatskoj,
potom u Bosni i Hercegovini, te u manjoj mjeri i u Sloveniji."vaj proces je tako.er
proporcionalan sa dolaskom Slobodana !ilo(evi*a na vlast u Srbiji, koji je svoj put
zapo'eo odazivaju*i se na bu.enje iste nacionalisti'ke ideologije, te postavljaju*i se
kao vo.a Srba na Kosovu +,-,. godine/. Planiralo se da Bosna i
Hercegovina nestane
Reerendum +,,0.Reerendum o nezavisnosti BiH proveden je 0,. ebruara i +.
marta +,,0., na kojem je 12 do 134 od bira'kog tijela iza(lo na glasanje, a gotovo
,-4 je glasalo za nezavisnost. Kao odgovor na Reerendum, srpske paravojne
jedinice su podigle u razdoblju od +. do 5. marta barikade u Sarajevu i u drugim
bosanskohercegova'kim gradovima 6Bosanski 7amac, %erventa, "d)ak8, me.u
kojima se izdvaja Bosanski Brod, oko kojeg su se razbuktale oru)ane borbe. U
Bosanskom Brodu pripadnici srpske paravojne jedinice su nakon Reerenduma 6+.
mart +,,0.8 podigli barikadu, koju su polahko pomicali prema mostu na Savi.
Nakon dva dana, 9. marta +,,0., blokirali su most praznom cisternom. Na policijsku
patrolu koja je poku(ala ukloniti barikadu otvorena je paljba, a policajci su na nju
uzvratili i uspjeli ukloniti barikadu, nakon 'ega se sukob razbuktao da bi se s
manjim ili ve*im intenzitetom 6razmjenjivanje pje(a'ke i topni'ke paljbe8 nastavio
do slu)benog po'etka rata. genocid, cjelokupno gledano poinjenog
prije svega nad bosanskim
muslimanima i pripadnicima drugih nacionalnosti koji ive sa
njima.
Do 25. Bosanaca je !atvoreno u koncentracione ili
!atoenike logore, mnogi od njih i vi"e mjeseci. #u
spadaju o!logla"eni logori poput $marske, %eraterma, &uka
Brko, 'oa, (u"ica, #umasica i drugi koji su
prema me)unarodnim i!vje"tajima sa pravom progla"eni
logorima smrti. Prema ra!nim procjenama u tim
logorima moglo bi biti do 2. ubijenih !atoenika. $ni su
jednostavno likvidirani, mueni do smrti ili
nestali be! traga.
*asovno silovanje nekih +. bosanskih ena i djevojica se
mora o!naiti kao sistematski ratni !loin
koji je tako)er imao svrhu !astra"ivanja i "irenja straha kako bi
se protjerivanje nesrpskog stanovni"tva
ubr!alo. $!logla"eni su bili logori !a silovanje u kojima su
Bosanke bile mjesecima !atoene i !lostavljane.
, ljeto -..2. godine je desetine hiljada djece, ena, starih,
bolesnih ili ranjenih u !atvorenim transportnim
vagonima, u konvojima autobusa ili kamiona deportirano !a
Hrvatsku ili (rednju Bosnu. Pri tome je nepo!nat
broj ljudi, prije svega starih, bolesnih i male djece i!gubio
ivot.
:od pojmom genocid u Bosni i Hercegovini se uglavnom misli; bilo na Srebreni'ki
genocid izvr(en od strane snaga srpske vojske u Srebrenici jula +,,5, sa
ciljem 6dolus specialis8 uni(tenja svih Bo(njaka u tom podru'ju.
<+=
, ili na
genocid u (irem kontekstu ozna'avaju*i zlo'in protiv 'ovje'nosti i ratne
zlo'ine tokom rata u Bosni i Hercegovini od +,,0 do +,,5 godine
<0=
. >im
pojmom se opisuje kapmanja etni'kog 'i(*enja i ubijanja koju su izveli
pripadnici srpske vojske te, u dosta manjoj mjeri, pojedini hrvatski
ekstemisti na podru'jima pod svojom kontrolom; tzv. Republikom Srpskom i
Herceg?Bosnom.
<9=
. Sva ubijanja tokom kampanje genocida su bila uglavnom
iz politi'kih, rasnih i vjerskih razloga u kontekstu sistemati'nog napada na
bo(nja'ko stanovni(tvo. "vaj pojam se uglavnom upotrebljava u
akademskim raspravama
<2=<5=<1=<3=<-=
te u institucijama koje (tite ljudska prava.
<,=<+@=<++
Aodine 0@@+, !e.unarodni sud za ratne zlo'ine po'injene u biv(oj
&ugoslaviji 6BC>D8 je presudio da je Srebreni'ki masakr bio genocid.
<+1=
Aenocid u Srebrenici se dogodio jula +,,5. godine i podrazumijeva masovna
planska ubistva velikog broja bo(nja'kih mu(karaca i dje'aka izme.u +0 i 33
godina. Aenocid se dogodio u regionu Srebrenice, a izvele su ga Eojska
Republike Srpske pod komandom generala Ratka !ladi*a%oga.aj se
smatra jednim od najve*ih masakara u Fvropi od %rugog svjetskog rata, u
kojem je ubijeno oko -.@@@ ljudi. !asakr se generalno smatra jednim od
naju)asnijih doga.aja u savremenoj evropskoj historiji.Srbi su namjeravali
sa'uvati Bosnu i Hrecegovinu kao sastavni dio biv(e dr)ave. >o je zaista bio
njihov temeljni, dugoro'ni i politi'ki cilj u Bosni i Hercegovini. Geljeli su
)ivjeti u istoj dr)avi s drugim Srbima, a jedina dr)ava koja je to mogla
garantovati bila je biv(a &ugoslavija.Usprkos tome (to je u Srebrenici
stanovni(tvo bilo prete)no bo(nja'ko, srpske paravojne snage sa tog
podru'ja i iz susjednih dijelova isto'ne Bosne po'etkom +,,0. godine su na
nekoliko sedmica okupirale grad. !e.utim, u maju +,,0. grupa boraca
Hrmije RBiH pod komandom Nasera "ri*a uspjela je ponovo osvojiti
Srebrenicu
Hpril +,,9.;..Savjet bezbjednosti Srebrenicu progla(ava Iza(ti*enom zonomISavjet
bezbjednosti je +1. aprila +,,9. reagovao tako (to je donio rezoluciju kojom
je proglasio da Isve strane i drugi, Srebrenicu i njenu okolinu trebaju
smatrati Iza(ti*enom zonomI koja se ne smije oru)ano napadati niti izlagati
nekom drugom neprijateljskom 'inu.I Bstovremeno je Savjet bezbjednosti
jo( dvije enklave, Gepu i Aora)de, stavio pod za(titu UN?a.
:o'etak +,,5.; stanje u Iza(ti*enoj zoniI Srebrenica se pogor(ava
:o'etkom +,,5. godine do enklave je uspijevalo sti*i sve manje konvoja sa zalihama.
Eojnici Holandskog bataljona koji su stigli u januaru +,,5. vidjeli su kako se
situacija tokom mjeseci nakon njihovog dolaskapogor(ava.
:rolje*e +,,5.; Srbi planiraju napad na Iza(ti*enu zonuI Srebrenica
Razdoblje od 1. do ++. jula +,,5.; zauzimanje Srebrenice
"anziva ERS?a na Srebrenicu zapo'ela je 1. jula +,,5. >okom idu*ih dana pet
posmatra'kih punktova UN:R"J"R?a u ju)nom dijelu enklave padaju jedan za
drugim uslijed napredovanja snaga bosanskih Srba. Neki od holandskih vojnika
povukli su se u enklavu nakon (to su njihovi polo)aji bili napadnuti, dok su se
posade drugih posmatra'kih punktova predale bosanskim Srbima. Bstovremeno su
se odbrambene snage HBiH na(le pod te(kom vatrom i bile potisnute natrag prema
gradu.Suo'eni sa 'injenicom da je Srebrenica pala pod kontrolu srpskih snaga, na
hiljade bo(nja'kih stanovnika Srebrenice pobjeglo je u :oto'are, kako bi potra)ili
za(titu u bazi UN?a. %o ve'eri ++. jula +,,5. u :oto'arima se okupilo oko 0@.@@@ do
05.@@@ bo(nja'kih izbjeglica.Uslovi u :oto'arima bili su u)asni. Bilo je vrlo malo
hrane i vode, a julske vru*ine su bile nesnosne.
+0.?+9. juli; Klo'ini po'injeni u :oto'arima
Kako je prolazio dan +0. juli +,,5, i ovako te(ki izi'ki uslovi postali su jo( gori zbog
aktivne kampanje terora koja je pove*ala paniku stanovni(tva, tako da su svi
izbezumljeno )eljeli oti*i. Bzbjeglice u bazi vidjele su srpske vojnike kako pale ku*e i
stogove sijena. >okom poslijepodneva +0. jula +,,5. srpski vojnici su se umije(ali u
masu. &edan se svjedok sje*a kako je 'uo vojnike da psuju bosanske muslimane i
govore im da odu, da *e biti poklani, da je to srpska zemlja. %o(lo je do ubistava.U
kasnim jutarnjim satima +0. jula +,,5. jedan svjedok je vidio hrpu od 0@ do 9@ tijela
nagomilanih iza zgrade I>ransportaI u :oto'arima, uz neki stroj nalik na traktor.
%rugi je svjedok izjavio da je +0. jula oko +0;@@ sati vidio jednog vojnika kako je
no)em ubio dijete usred gomile prognanika. Bzjavio je tako.er da je iza abrike
cinka vidio srpske vojnike kako ubijaju vi(e od stotinu bo(nja'kih mu(karaca i
potom utovaruju njihova tijela na kamion.Kako se smra'ilo, teror se poja'ao. Krici,
pu('ana paljba i drugi zastra(uju*i zvuci mogli su se 'uti tokom cijele no*i i niko
nije mogao da spava. Eojnici su izvla'ili ljude iz gomile i odvodili ih. Neki bi se
vratili, a neki ne. &edan svjedok je ispri'ao da su te no*i odveli trojicu bra*e, od
kojih je jedan bio tek dijete, dok su ostali bili adolescenti. Kada je majka dje'aka
krenula da ih tra)i, na(la ih je zaklane.Kako je situacija u :oto'arima uve'er ++.
jula +,,5. postajala sve kriti'nija, me.u Bo(njacima se pro(irio glas da se vojno
sposobni mu(karci trebaju povu*i u (umu, organizovati kolonu zajedno sa
pripadnicima 0-. divizije Hrmije Republike Bosne i Hercegovine i poku(ati se
probiti prema teritoriji na sjeveru, pod kontrolom bosanskih vlasti. "ko 00;@@ sata
uve'er ++. jula +,,5. Ikomanda divizijeI je zajedno sa bo(nja'kim op*inskim
vlastima Srebrenice donijela odluku da se organizuje kolona. !la.i mu(karci bojali
su se da *e ih ubiti ako padnu u srpske ruke u :oto'arima i vjerovali da su im (anse
ve*e ako kroz (ume poku(aju pobje*i do >uzle.Kolona se okupila u blizini sela
&agli*i i 7u(njari i po'ela se kretati prema sjeveru. Svjedoci su procijenili da se u
koloni povla'ilo izme.u +@.@@@ i +5.@@@ ljudi. "ko tre*ina mu(karaca u koloni bili su
bosanski vojnici iz 0-. divizije, iako nisu svi vojnici bili naoru)ani."ko pono*i ++.
jula +,,5. kolona se po'ela kretati du) poteza Konjevi* :olje?Bratunac. %ana +0.
jula +,,5. srpske snage pokrenule su artiljerijski napad na kolonu koja je prelazila
asaltnu cestu na podru'ju izme.u Konjevi* :olja i Nove Kasabe, na putu prema
>uzli. Samo otprilike jedna tre*ina mu(karca uspje(no je pre(la asaltnu cestu i
kolona je razbijena u dva dijela. Cijeli dan i no* ostatak kolone bio je izlo)en jakoj
vatri i granatiranju. #judi sa za'elja kolone koji su pre)ivjeli te patnje opisali su tu
akciju kao Ilov na ljudeI.!u(karci Bo(njaci, koji su u :oto'arima odvojeni od
)ena, djece i staraca 6'iji broj je iznosio otprilike +@@@8, preba'eni su u Bratunac,
gdje su kasnije dovedeni bo(nja'ki mu(karci zarobljeni u koloni. Hiljade
zarobljenih Bo(njaka, koji su u zarobljeni(tvo dospjeli nakon zauzimanja
Srebrenice, pogubljeni su gotovo do posljednjeg 'ovjeka. Neke su ubijali vojnici koji
su ih zarobili, pojedina'no ili u malim grupama, a neki su ubijeni na mjestima na
kojima su bili privremeno zarobljeni. !e.utim, ve*ina njih pobijena je u pa)ljivo
isplaniranim masovnim egzekucijama, po'ev(i od +9. jula +,,5, i to na podru'ju
odmah sjeverno od Srebrenice.Na preliminarnom spisku ubijenih Srebreni'ana
trenutno se nalazi -+@1 imena, a +0@@@ ljudi se vodi kao nestalo. Na)alost
svakodnevno se iskopavaju nove masovne grobnice, pa spisak sa ubijenim
srebreni'anima svakodnevno raste... !e.u ubijenim je bilo dosta )ena i djece, a
Srbi oko Srebrenice su prakticirali da pale trudne bo(nja'ke )ene i djecu )ive, (to
svjedo'e i slike )rtava iz masovnih grobnicaNakon pada enklave pod za(titom
Ujedinjenih naroda ubijeno je vi(e od osam tisu*a bo(nja'kih dje'aka i mu(karaca,
a posmrtni ostaci njih 592 tijekom dana pokopani su na spomen?groblju u
:oto'arima gdje je u vrijeme rata bila baza mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.
KRH& RH>H
Konerencija se odr)ala od +. do 0+. studenoga +,,5. Alavni su sudionici bili Hlija
Bzetbegovi* 6predsjednik Republike BiH8, Slobodan !ilo(evi* 6predsjednik
Republike Srbije, Srbija i Crna Aora, onda(nja SR &ugoslavija8 i Jranjo >u.man
6predsjednik Republike Hrvatske8, predstavnici triju dr)ava nastalih iz biv(e
Socijalisti'ke Jederativne Republike &ugoslavije, te glavni ameri'ki pregovara',
veleposlanik Richard Holbrooke i general LesleM Clark.Sporazum je slu)beno
potpisan u Flizejskoj pala'i u :arizu, +2. prosinca +,,5.
rtve
Bstra)ivanje o broju )rtava koje je dovr(eno u lipnju 0@@3. godine taj po'etni broj se
smanjuje na onaj izme.u +@@,@@@ i ++@,@@@, a broj poznatih )rtava s punim tada
znanim imenom i prezimenom je bio ,0,0@3. -, 4 od svih )rtava su bili mu(karci
dok su )ene 'inile +@ 4 )rtava:o mjestima smrti najvi(e )rtava je bilo u dolini
rijeke %rine gdje je bilo ubijeno ili poginulo 0-,111 ljudi ili 9@ 4 od svih )rtava rata
dok se na drugom mjestu nalazi Sarajevo s +2,151 )rtava
Posljedice::Dvadeset godina posllije zavretka sukoba u Bosni i
Hercegovini posljedice rata se mogu primjetiti u svim slojevima
drutva. Grubo sve posljedice se mogu podjeliti na:
%emograske posljedice. :romjene nastale unutra(njim i vanjskim
migracijama 6preseljenjem8 prijeratnog stanovni(tva BiH.
Fkonomske posljedice. :romjene unutar ekonomskih tokova u BiH koje su
nastale kao posljedica ratnih dejstava i divlje ekonomije u godinama poslije
zavr(etka sukoba.
:oliti'ke posljedice. :romjene u administrativnoj strukturi BiH koje su
nastale kao rezultat %aMtonskog mirovnog sporazuma.
Fkonomske posljediceKrajem +,-@?ih i po'etkom +,,@?ih Bosna i Hercegovina je
pored !akedonije bila najsiroma(nija republika u sastavu SJR&.
Bnrastruktura unutar dr)ave kao i industrijske grane su bile lo(e razvijene.
Kao direktan rezultat rata izme.u +,,0. i +,,5. godine ve* niska industrijska
proizvodnja unutar zemlje je opala za oko -@4. Sve ovo je dovelo do velikog
porasta nezaposlenosti i opada )ivotnog standarda stanovni(tva.