VODI KROZ ZDRAVU ISHRANU DECE Zajedniki program za inkluziju romske i marginalizovane dece u obrazovanje
2010
Vodi je namenjen kao podrka u realizaciji zdravstveno-vaspitnih aktivnosti sa decom i roditeljima u okviru programa Crvenog krsta Srbije Zajedniki program za inkluziju romske i marginalizovane dece u obrazovanje 2
Sadraj
Uvod ............................................................................................................................................................... 3 1. HRANA, ISHRANA I ZDRAVLJE ...................................................................................................... 5 1.1 Namirnice biljnog i ivotinjskog porekla ..................................................................................... 6 1.2 Osnovni sastojci u ishrani ............................................................................................................. 6 1.3 Pravilno rukovanje i uvanje hrane............................................................................................ 10 2. ISHRANA DECE PREDKOLSKOG I RANO- KOLSKOG UZRASTA .................................... 12 2.1 Ishrana dece uzrasta od tri do pet godina.................................................................................. 12 2.2 Ishrana dece uzrasta od pet do sedam godina .......................................................................... 14 2.3 Posledice nepravilne ishrane ...................................................................................................... 17 2.4 Znaaj fizike aktivnosti na zdravlje dece .................................................................................. 19 3. SAVETI ZA RODITELJE ................................................................................................................... 20 3.1 ta treba da sadri zdrava ishrana? ............................................................................................ 21 3.2 Najee greke u ishrani dece ................................................................................................... 22 3.3 Alergijske reakcije na hranu ....................................................................................................... 24 3.4 Ishrana tokom i posle bolesti ...................................................................................................... 25 PRILOG 1 - Predlog jelovnika po danima za vrti ...............................................................................................26 PRILOG 2 - Radionice za decu na temu zdrave hrane .......................................................................................27 PRILOG 3 - Spisak materija (emulgatora) opasnih po zdravlje ....................................................................34 Literatura ............................................................................................................................................................................35
3
Veoma vanu ulogu za budue zdravlje dece ima uenje i razvijanje zdravih navika. Usvajanje zdravih stilova ivota u najranijem periodu odrastanja predstavlja osnov za zdrav i kvalitetan ivot.
Uvod
Ovaj vodi je deo prirunika projekta Zajedniki program za inkluziju romske i marginalizovane dece u obrazovanje i namenjenjen je unapreenju zdravstveno- vaspitnih aktivnosti sa romskom decom, decom i mladim osobama sa invaliditetom i njihovim roditeljima.
Cilj ovog vodia je da otkloni dileme i nedoumice oko pravilnog naina ishrane, da ukae na najee zablude i greke u ishrani kao i da doprinese podizanju svesti roditelja i osoba angaovanih na projektu, o znaaju zdrave hrane i njenoj ulozi u rastu i razvoju dece.
Vodi se moe koristiti kao osnova za upoznavanje korisnika sa znaajem zdrave hrane u svakodnevnom ivotu. Teme prezentovane u njemu se mogu nadograivati i prilagoavati u zavisnosti od ciljne grupe sa kojom se aktivnosti sprovode. Pri samom prilagoavanju sadraja ciljnoj grupi potrebno je imati u vidu uzrast, prethodna znanja osoba kojima se sadraj prezentuje, kao i socijalni status, odnosno mogunost da porodice svoj nain ishrane prilagode zahtevima zdravlja, ali i materijalnom statusu. Ovo naroito treba imati u vidu kada se sadraji prilagoavaju roditeljima romske dece.
Svaka od predloenih tema i aktivnosti u ovom vodiu se mogu nadograivati adekvatnim prezentacijama i vizuelnim materijalima kao sto su broure, lifleti, plakati i slino, to organizacije Crvenog krsta smatraju adekvatnim za lake prezentovanje ovakvih i slinih tema korisnicima.
U prvom poglavlju koje nosi naziv HRANA, ISHRANA I ZDRAVLJE date su opte informacije o osnovnim sastojcima u ishrani, podeli namirnica, pravilnoj pripremi i uvanju hrane, uticaju ishrane na kvalitet zuba i rekreaciji kao vanom faktoru za opte zdravstveno stanje pojedinca.
Drugo poglavlje ISHRANA DECE sadri savete za ishranu dece predkolskog i osnovno-kolskog uzrasta kao i posledice nepravilne ishrane. Drugo poglavlje je namenjeno vaspitaima/realizatorima aktivnosti sa decom i roditeljima, kako bi unapredili i obogatili sadraje i aktivnosti vezane za zdravlje i zdravu ishranu. Informacije sadrane u ovom poglavlju se mogu koristiti kao osnova za dizajniranje igrolikih aktivnosti za decu, kao i informativnih radionica za roditelje.
Tree poglavlje SAVETI ZA RODITELJE nudi preporuke koje se odnose na to ta treba da sadri zdrava ishrana, mogue alergijske reakcije na odreene tipove hrane, kako pomoi detetu koje ima problem u ishrani i sl. Informacije iz ovog poglavalja pruaju mogunost vaspitau/uitelju, saradniku Crvenog krsta da dizajnira informativne radionice za roditelje romske dece i dece i mladih osoba sa invaliditetom, a u zavisnosti od interesovanja i potreba roditelja.
4
U prilozima koji se nalaze na kraju prirunika predstavljen je nedeljni predlog jelovnika koje organizacije Crvenog krsta mogu da koriste kako bi osmislili sopstveni jelovnik za decu korisnike aktivnosti projekta. U prilozima mogu da se nau i radionice za decu na temu ishrane i zdravlja. Sugeriemo vaspitaima i uiteljima da koriste predloene radionice u radu sa decom, kako bi ih od najranijeg uzrasta upoznali sa prednostima i znaajem zdrave ishrane. Prilog 3. sadri spisak materija koje su tetne po zdravlje. Deo vodia ini i bojanka u kojoj se nalaze slike razliitih namirnica, a koja je namenjena deci predkolskog uzrasta.
Ovaj vodi je sainjen uz pomo saradnika i volontera Crvenog krsta Srbije i lanova savetodavne grupe u projektu Zajedniki program za inkluziju romske i marginalizovane dece u obrazovanje kojima se ovom prilikom zahvaljujemo.
Va Crveni Krst Srbije
5
Zdravlje je stanje potpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Bolest se moe definisati na razne naine. Prema jednom miljenju, to je svako odstupanje od stanja zdravlja i ima svoje karakteristine simptome i zahvata ceo organizam ili je ogranien na pojedine organe. Najjednostavnije i moda najprihvatljivije je gledite po kojem je bolest termin koji oznaava sva zbivanja u organizmu koja odstupaju od prirodnog toka ivota. 1. HRANA, ISHRANA I ZDRAVLJE
Dobro zdravlje je gotovo nemogue postii bez adekvatne ishrane. Osnovni zadatak hrane ogleda se u viestrukim ulogama i funkcijama koje ona obezbeuje. Iz hrane se dobija neophodna energija za odvijanje svih procesa u organizmu, ona je izvor elemenata za izgradnju novih tkiva i njihovo obnavljanje. Hrana obezbeuje neophodne sastojke za sve procese koji se odvijaju u organizmu. Obezbeenje dobrog zdravlja i zatitu od bolesti prua uravnoteena ishrana koja sadri sve potrebne sastojke.
Ishrana, odnosno nutricija se tumai kao nauka o organskim procesima pomou kojih organizam prisvaja i koristi hranu i tenosti za normalno funkcionisanje, rast i odravanje, kao i odravanje ravnotee izmeu zdravlja i bolesti. Sve do ezdesetih godina dvadesetog veka lekari su govorili svojim pacijentima da ishrana ima malog uticaja na njihovo zdravlje. Danas je, meutim, jasno da ishrana predstavlja jedan od najvanijih faktora za ljudsko zdravlje. Sva materija u ljudima koja ini elije njihovog organizma (osim onih elija koje su stvorene pre roenja) uzeta je iz hrane kroz sistem za varenje.
Adekvantna ishrana utie ispunjenje tri neophodna uslova koji doprinose normalnom funkcionisanju organizma: Obezbeuje i odrava adekvatan nivo energije; Omoguava odravanje pogodne telesne strukture i procesa - funkcije miia, imunog sistema, vrstine kostiju i snage; Utie na oporavak i razvoj svih sistema organa u organizmu;
Sa druge strane nedovoljna ili preobilna ishrana, zagaena hrana ili hrana sa prirodnim toksinim materijama oteuju zdravlje i doprinose razvoju hroninih bolesti od kojih su neke navedene dalje u vodiu.
Pravilna ishrana je vana i za odravanje dobrog zdravlja usta i zuba, a pre svega, za razvoj zuba kod dece. Zdrav nain ishrane, unoenje mineralnih soli kalcijuma, fosfora, magnezijuma, fluora, kao i potrebnih vitamina vodi ka kvalitetnijim zubima. Lo nain ishrane, tj. unoenje neadekvatnih namirnica, nedostatak vitamina i minerala prouzrokuje teke strukturalne promene na zubnim tkivima, a bakterije u ustima stvaraju kiselu sredinu, u kojoj se stvaraju zubne naslage. To vremenom dovodi do nastanka karijesa, a kasnije i do drugih oboljenja desni i zuba. Namirnice koje loe utiu na zdravlje zuba su one koje sadre eer i skrob, grickalice, lizalice, bombone, okolade, slatkii, razni gazirani sokovi i slino. Poseban znaaj za pravilan razvoj zuba imaju vitamin C i kalcijum. Svakodnevnim konzumiranjem mlenih proizvoda unosi se dovoljna koliina kalcijuma za pravilan razvoj zuba. 6
1.1 Namirnice biljnog i ivotinjskog porekla Namirnica ini kombinaciju razliitih hranjivih supstanci koje u osnovi ine hranu. Uobiajna je podela namirnica prema poreklu, hemijskom sastavu ili prema slinosti u pogledu bioloke vrednosti i uloge u organizmu. Prema poreklu namirnice se mogu podeliti na: namirnice biljnog porekla: bogate su ugljenim hidratima, proteinima, vitaminima i mineralnim materijama i imaju manju energetsku vrednost. Tu spadaju: itarice, voe i povre. namirnice ivotinjskog porekla: bogate su proteinima visoke bioloke vrednosti, odreenim mineralima (Fe, Zn, Ca) i vitaminima (D, B2, B12 i dr.). Tu spadaju : mleko i mleni proizvodi (kiselo mleko, jogurt, sir, pavlaka, kajmak, maslac), meso, riba, jaja i njihovi proizvodi.
1.2 Osnovni sastojci u ishrani Najvaniji sastojci hrane su belanevine, masti, ugljeni hidrati, vitamini, mineralne materije i voda. Sve ivotne namirnice ne sadre podjednako materije koje su organizmu potrebne. U daljem tekstu date su karakteristike osnovnih sastojaka hrane, ije poznavanje moe doprneti njihovoj adekvatnijoj kombinaciji pri ishrani dece i odraslih. Belanevine (Proteini) Belanevine su najznaajnije komponente svih ivih elija. Nalaze se u sastavu miia, unutranjih organa, koe, kose, kostiju i krvnih sudova. Belanevine se unose putem hrane, ali ih moe stvarati i sam organizam. One predstavljaju izvore amino-kiselina koje omoguavaju rast i regeneraciju tkiva. Osnovna uloga belanevina koje ulaze u sastav tkiva, enzima i hormona je da omoguavaju funkcionisanje organizma i sakupljanje i opruanje miia tela. Belanevine imaju i odbrambenu ulogu jer uestvuju u formiranju antitela koja tite organizam od bolesti. Belanevine su iroko zastupljene u hrani biljnog i ivotinjskog porekla. Belanevine ivotinjskog porekla (jaja, mleko i mleni proizvodi, meso, riba) imaju veliku bioloku i nutritivnu vrednost, dok to nije sluaj kod onih biljnog porekla. Izuzetak su soja, pasulj, suncokret, jezgrovito voe i druge semenke. Prema preporukama Svetske Zdravstvene Organizacije (SZO), belanevine treba da uestvuju u ukupnom dnevnom energetskom unosu sa 10-15%. Kod dece potrebe za proteinima su poveane (oko 1g proteina po kg telesne mase).
Masti (Lipidi) Masti predstavljaju visoko energetske materije koje su najee prisutne u obliku triglicerida. Masti se u ljudskoj ishrani nalaze u obliku vidljivih masti kao to su svinjska mast, puter, margarin, ulje ili u obliku nevidljivih, koje su sastavni deo ivotinjskih i biljnih tkiva, a mogu se nai u mesu, umancu, biljnim plodovima kao to su orah, suncokret, kukuruz ili kikiriki. Mleko i mlenih proizvodi takoe sadre masti. Masti se mogu dodati namirnicama u procesu proizvodnje ili se mogu koristiti prilikom pripreme hrane (testenine, keks, biskviti, sosovi, prelivi, majonez, prene i pohovane namirnice, mesne preraevine i dr.). 7
Pored energetske uloge, masti uestvuju u izgradnji elija, njihovoj funkciji i regulaciji. One su najbogatiji izvor energije i najznaajniji rezervni izvor energije. U mastima postoje supstance (esencijalne masne kiseline) koje se ne mogu stvarati u organizmu, ve se moraju unositi hranom. Svakodnevo unoenje velikih koliina masti moe dovesti do pojave brojnih hroninih bolesti pa se iz tih razloga unos ukupnih masti ograniava na manje od 30% dnevnih energetskih potreba.
Ugljeni hidrati (eeri) Ugljeni hidrati predstavljaju veliku grupu prirodnih jedinjenja, rasprostranjenih uglavnom u biljnom svetu. Oni su vaan izvor energije kod oveka. Iz njih se najlake i najbre dobija potrebna energija i organizam ih vrlo lako vari. Preko 50% svih energetskih potreba ljudi zadovoljavaju unoenjem ugljenim hidratima. Veoma su rasprostranjeni i to u namirnicama biljnog porekla, to je sa ekonomskog stanovita veoma znaajno i pristupano. Unoenjen dovoljnih koliina ugljenih hidrata putem hrane smanjuje se mogunost pojave hroninih bolesti kao to su oboljenja debelog creva, dijabetes, kardiovaskularna oboljenja, gojaznost i sl. Prema preporuka SZO potrebno je da ugljeni hidrati uestvuju u dnevnoj ishrani 55-65%. Kod dece je neophodno ograniiti unos dnevnih koliina slatkia, odnosno visoko rafiniranih ugljenih hidrata na najvie 10%.
Vitamini Vitamini su veoma bitni sastojci hrane koji u malim koliinama pomau odravanje normalne funkcije tkiva/organa i imaju veoma vanu zatitnu ulogu. Njihov znaaj je vidljiv tek kada doe do njihovog nedostatka u organizmu-hipovitaminoza ili kada se preteranim unoenjem pojedinih vitamina ispolji njihovo tetno dejstvo-hipervitaminoza. Neki od najznaajnijih vitamina su: vitamin C, vitamini B grupe (B1, B2, B6, B12, niacin, pantotenska kiselina, biotin, folna kiselina), vitamin A,D,E,K.
Tabela 1.1 Opte karakteristike vitamina Vitamin Namirnica Uloga Potrebe A Digerica, jaja, mleko i mleni proizvodi, margarin, argarepa, brokoli, spana, tikvice, kajsije. Neophodan za pravilan rast i funkciju koe, za dobru funkciju vida, titi organizam od infekcija. Stvara i odrava epitelna tkiva, sluzokou, kosti i zube. 500 IJ B1 (tiamin) Svinjetina (pruta), digerica, morski plodovi, integralne itarice, testenina i hleb, penine klice, pivski kvasac, gljive, pasulj. Deluje u metabolizmu ugljenih hidrata, podstie rad nervnog sistema, podstie apetit. 0,9mg B2 (riboflavin) Digerica, mleko, meso, zeleno povre, itarice. Snabdeva elije i tkiva kiseonikom. Uestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina, osigurava zdravlje jetre, oiju i koe. 1 mg B5 (pantotenska kiselina) Sve namirnice, a naroito digerica i jaja. Uestvuje u metabolizmu eera i masti. 5-20 mg 8
B6 (piridoksin) Digerica, riba, jaja, orasi, krompir, itarice, integralni hleb, jetra, spana, banane, graak. Regulie metabolizam proteina i masti, pomae stvaranje insulina i antitela. 1,3mg Folna kiselina Digerica, spana. Neophodna za stvaranje hemoglobina i eritrocita (crvena krvna zrnca). 200 mcg B12 Digerica, jaja, meso, sir, mleko, pirina i penica. Neophodan za pravilan razvoj eritrocita i metabolizam proteina. 2,5 mcg Niacin Meso, digerica, riba, crno brano, leguminoza 1 , krompir. Uestvuje u metabolizmu eera, ima ulogu u koncentraciji miia. 11mg
Biotin Mahunarke, sojina zrna i sve vrste povra, naroito karfiol, peurke, umance, pivski kvasac, kikiriki, orah i proizvodi od ivotinjskih iznutrica. Od sutinskog je znaaja za normalan metabolizam masti i proteina. Odrava zdravo stanje koe i kose. 100-300 mcg C Veoma rasprostranjen u prirodi. Najvie se nalazi u vou i povru- ipak, kiseli kupus, perun, paprika. Suzbija stvaranje kancerogenih materija, dobar je antioksidant. Neophodan je za dobru odbranu organizma, za apsorpciju gvoa, stvaranje kolagena, formiranje zuba i kostiju, za dobar tonus krvnih sudova. 45mg D Mleko, umance, riblje ulje. Stvara se u organizmu prilikom umerenog sunanja. Neophodan za pravilan razvoj i funkciju kostiju. 500 IJ E Biljna ulja, margarin, integralni hleb, penine klice, digerica, suve semenke, povre sa zelenim liem (kupus, karfiol, spana, kopriva...). Antioksidans, titi eritrocite, odgovoran je za proces starenja i pravilno razvie ploda. 6mg K Povre sa zelenim liem, povre iz porodice krstaica (brokoli, karfiol, kelj, zeleni kupus), mleko, paradajz, soja. Neophodan je za normalno zgruavanje krvi. 65-80 mcg
Tabela 1.2 Poremeaji koji nastaju usled nedovoljne/preterane upotrebe vitamina Vitamin Nedovoljna upotreba Preterana upotreba A Nono slepilo, gruba koa koja se ljuti, sporiji rast, ispadanje zuba. Povraanje, razdraljivost, zaostajanje u rastu, oteenja jetre i slezine, gubitak kose, reumatske bolove, povienje krvnog pritiska. B1 Paraliza i smetnje u radu srca, miine greve, mentalne konfuzije, slabost miia sa bolovima u njima. Moe se pojaviti ok, ali samo u abnormalnim koliinama. B2 Oteenja na koi, posebno oko usta i oko nosa. Osetljivost oiju na svetlo, svrab. Nisu zableeni sluajevi preteranog unosa vitamina B2 zato to se sav viak ovog vitamina veoma brzo izluuje iz organizma putem mokrae. B6 Oteenja na koi i u uglovima usana. Gladak jezik, grevi, vrtoglavica, U velikim dozama moe izazvati ozbiljne nervne poremeaje.
1 leguminoza (nl. leguminosa), hranljivi preparat koji se dobija od brana ploda mahunastih biljaka pomeanog sa branom penice ili rai; daje hranljive supe koje eludac lako vari 9
anemija, stvaranje bubrenog kamenca, reumatizam. B12 Izaziva teku anemiju, neuritis, nervne smetnje. Moe doi do problema sa koom ali samo ukoliko se unosi intravenozno. C Skorbut, krvarenje, gruba, tamna i suva koa, smanjen imunitet i sklonost ka infekcijama. Mogue stvaranje kamenca. D Kod dece izaziva rahitis, kod odraslih lomljive i krhke kosti, kontrakcije i greve miia. Blagi viak: povraanje, iritabilnost, gubitak na teini. Veliki viak: zastoj u telesnom i psihikom razvoju, nakupljanje kalcijuma iz kostiju u glatkom tkivu. E Anemija, slaba apsorpcija masti. Glavobolja, povraanje, umor, krvarenje. Biotin Izaziva depresiju, povraanje, gubitak apetita, bolove miia, saboreini dermatitis. Nisu poznate posledice prevelikog unosa vitamina H jer je to veoma retka pojava. K Izaziva krvarenja kao i lako stvaranje modrica. Kod novoroenadi - anemiju, uticu, a kod odraslih trombozu, povraanje.
Mineralne materije Mineralne materije predstavljaju sastavni deo oveijeg organizma i odravaju hemijsku ravnoteu organizma. One uestvuju u njegovoj izgradnji i posreduju u mnogim ivotnim funkcijama. Uloga mineralnih materija je veoma kompleksna, one uestvuju u izgradnji skeleta i kotanog tkiva, elija i telesnih tenosti (krv, limfa, citoplazma, protoplazma i sl.). Vano je znati da oveiji organizam ne stvara mineralne materije sam, ve ih ovek unosi putem hrane. Vidi tabelu 1.1. Najznaajnije mineralne materije su: natrijum, kalijum, kalcijum, fosfor i magnezijum.
Tabela 1.3 Opte karakteristike mineralnih materija Naziv Gde se nalazi u organizmu Izvor Dnevne potrebe Kalcijum (Ca) U kostima i zubima Mleko, sir, zeleno lisnato povre (spana), meso, riba, orasi. 800mg Kalijum (K) Unosi se u obliku mineralnih soli, oligoelemenata. Predstavlja osnovnu mineralnu materiju elijske tenosti. itarice, voe, lisnato povre, semenke, orasi, lenici. 775 -2.325 mg Natrijum (Na) Sastavni deo skeleta i vanelijskih tenosti Mleko, meso, riba, jaja, itarice, sirovo povre, kuhinjska so. Ima ga malo u hrani pa je neophodno da se dodaje u obliku kuhinjske soli. 450-1350 mg Fosfor (P) Nalazi se u kostima, krvi i miiima. Namirnice ivotinjskog porekla naroito mleko, sir i itarice. 800 mg Magnezijum (Mg) Nalazi se u kostima i miiima. Namirnice biljnog porekla. 200 mg Gvoe (Fe) Nalazi se u krvi, jetri, slezini i kotanoj sri. Nedostatak gvoa dovodi do anemije (malokrvnosti). Iznutrice, meso, jaja, penica, orasi, smokve, spana, leguminoze. 10mg Jod Sastavni deo hormona titne lezde. Morska riba, riblje ulje, spana, kim, 90 mcg 2
2 mcg-mikrogram, milioniti deo grama (0,000001 g) 10
(J) Radi prevencije poremeaja titne lezde kuhinjska so se jodira i na taj nain se unosi u organizam. peurke. Fluor (F) Deo zubne glei, titi od nastanka karijesa i osteoporoze kod odraslih. Voda za pie. 1-2 mg
Voda Ljudski organizam se u velikoj meri sastoji iz vode, ak 70%. Voda ulazi u sastav unutarelijskih i meuelijskih tenosti - krvi, limfe, eludanih i crevnih sokova, modane tenosti, tenosti oiju i uiju, zglobova. Razmena vode se neprekidno deava. Voda se izbacuje kroz znoj, isparava kroz kou i plua i lui se kroz mokrane kanale i debelo crevo. Ljudski organizam izbacuje dnevno proseno 3,5l vode. Prirodno, ti gubici moraju biti nadoknaeni. Ni jedan ivotni proces ne moe da se odigra bez vode. elija koja gubi tenost, jednostavno odumire i prestaje da ivi. Organizmu je za ivot potrebno vie od 5l krvi. Ta koliina i neophodan sastav krvi ne bi mogli da se odravaju bez vode. Ni plua ne bi mogla da diu ukoliko njihova povrina ne bi bila vlana. Pljuvaka i eludani sok se 90% sastoje iz vode. Upravo se pomou vode deava razlaganje hrane, a rastvorljiv otpad se takoe izbacuje pomou vode. Krvna plazma se 80% sastoji iz vode i tako obezbeuje okruenje u kojem se odigravaju biohemijski procesi. Voda prenosi elektrine impulse izmeu elija zahvaljujuu kojima se miii pokreu, oi vide, mozak misli i sl. Voda regulie telesnu temperaturu - rashlauje telo putem vlage (znoja) koji isparava kroz kou i podmazuje pokretne delove ljudskog tela.
1.3 Pravilno rukovanje i uvanje hrane uvanje hrane na hladnom usporava razmnoavanje bakterija. Sve namirnice koje se lako kvare, posebno meso, ivina i riba, trebaju biti uvane na hladnom mestu pre kuvanja ili konzumacije. Pravilno kuvanje hrane ubija sve ili veinu bakterija, a dranje hrane na dovoljno niskoj temperaturi nakon kuvanja spreava razmnoavanje veine opasnih bakterija. Meso i jela koja sadre meso uvek bi trebalo temeljno kuvati. Jaja bi takoe trebalo dobro kuvati ili priti. Hranu koja se kuva u vodi, trebalo bi kuvati u kljualoj vodi dovoljno dugo da postigne dovoljno visoku temperaturu koja unitava bakterije. Pripremljenu hranu bi trebalo jesti im je skuvana. Hrana se ne sme uvati na toplom mestu ili na sobnoj temperaturi, jer su ove temperature idealne za brz rast bakterija. Najbolje mesto za uvanje svee hrane je friider ili zamrziva. Ako to nije mogue, trebalo bi je uvati na najhladnijem moguem mestu. Budui da bakterijama treba vlaga za razmnoavanje, osuene namirnice kao to su zrnevlje iz mahunarki, orasi, hleb i nekuvane itarice, su manje opasne i mogu se uvati na sobnoj temperaturi. Hrana koja je hermetiki zatvorena u konzervama, moe se uvati na sobnoj temperaturi sve dok se konzerve ne otvore. Kada se konzerve otvore, hranu bi trebalo odmah pojesti ili staviti u istu, pokrivenu posudu i uvati na hladnom mestu. Hranu ne bi trebalo ostaviti u konzervi nakon to je otvorena. 11
ak i u istom okruenju, hrana e se vremenom pokvariti. Hrana uvek u sebi ima neto bakterija i one e se vremenom poveati i uzrokovati kvarenje. Zato je vano sledee: Za hranu sa deklaracijom, paljivo pratiti uputstva o uvanju. Ne uvati hranu predugo. Baciti je ukoliko izgleda pokvareno ili ima lo miris. Ne ostavljati otpatke od hrane okolo da se bakterije ne bi proirile na namirnice koje e se kasnije pripremati. Sirovo meso, ivina i riba zahtevaju posebnu brigu, jer uvek imaju bakterije na povrini. Pravilno kuvanje e unititi ove bakterije i uiniti hranu sigurnom.
Opasne bakterije u hrani Konzumiranjem hrane koja sadri bakterije opasne za zdravlje, nakon odreenog vremena (tzv. inkubacijskog perioda) javljaju se simptomi bolesti odnosno trovanja. Duina inkubacijskog perioda moe trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, to zavisi od vrste i koliine bakterija.
Salmonella spp. Salmonella spp. je najei uzronik trovanja hranom. Moe se nai u sirovom mleku, jajima i mesu kao i u proizvodima u kojima se ove namirnice nalaze u sirovom stanju. Vano je napomenuti kako Salmonella spp. raste ve u samoj hrani. Bakterija preivljava ako hrana nije pravilno termiki obraena (izloena visokim ili niskim temperaturama), i izaziva bolest pod nazivom salmoneloza. Bolest se prenosi kontaktom sa obolele na zdravu osobu. Zato je veoma vana lina higijena odnosno pranje ruku pre jela, nakon toaleta i sl.
Campylobacter spp. Campylobacter spp. je vrlo esto uzronik trovanja hranom. Najee se nalazi u mesu ivine, crvenom mesu, nepasterizovanom mleku i netretiranoj vodi. Iako se ne razmnoava u samoj hrani, vrlo brzo se razmnoava u crevnom sistemu domaina pa samo nekoliko bakterija u komadu slabo kuvane piletine moe izazvati bolest. Infekcija bakterijom Campylobacter obino ne izaziva povraanje, ali javlja se proliv, esto krvav, koji je praen trbunim grevima.
Listeria monocytogenes L. monocytogenes, nalazimo u malom broju u mnogim namirnicama. U nekoj hrani, kao to su sirevi i patete koji polagano dozrevaju, mogue ju je nai u veem broju. Bolest, koju nazivamo listerioza, nastupa unosom hrane koja sadri veliki broj ovih bakterija, a najee se javlja kod rizinijih grupa kao to su trudnice, novoroenad, starije osobe i osobe sa smanjenim imunitetom. Infekcije unutar ovih grupa ljudi su esto vrlo ozbiljne i opasne po ivot. Preporuka je da trudnice izbegavaju sireve koji polako sazrevaju i sve vrste pateta.
Escherichia coli Mnoge su vrste E. coli su bezopasne, ali one koje proizvode verocitotoksin (VTEC) mogu izazvati ozbiljne bolesti. Rizina hrana kojom se ova bakterija prenosi su: 1. nedovoljno peena ili mlevena govedina 2. nepasterizovano mleko 3. nepravilno pasterizovano mleko 4. mleko zagaeno ovom bakterijom nakon pasterizacije 12
2. ISHRANA DECE PREDKOLSKOG I RANO- KOLSKOG UZRASTA
2.1 Ishrana dece uzrasta od tri do pet godina Nutritivne navike su meu najvanijim stvarima koje dete ui. One imaju dugorone efekte na zdravlje i blagostanje i esto ih je vrlo teko menjati. Pravilna ishrana je dobra prevencija za nastanak nutritivnih problema kao to su gojaznost, slabe kosti, diabetes, kardiovaskularne bolesti. Ona takoe pomae da dete poraste do svog punog potencijala.
Mnoge studije su pokazale da vrsta hrane koju roditelji daju deci od najranijeg stadijuma ivota ima najvei uticaj u pogledu navika koje dete stie po pitanju hrane. Najjednostavniji nain da dete usvoji zdrave nutritivne navike je da se roditelji hrane pravilno. Deca budno prate odrasle i imitiraju ih. Ako roditelji nemaju dobre nutritivne navike, anse da ih imaju njihova deca nisu najbolje. Drugi odrasli ili deca sa kojima dete jede imaju takoe znaajan uticaj na to kako e ono nauiti da jede. esto se deava da predkolsko dete jede u obdanitu i da nee da jede kad doe kui. Ako se roditelj ali na to u prisustvu deteta, skretanje panje na njegovo odbijanje, samo e potencirati takvo ponaanje.
Ako dete uiva u jelu zajedno sa ostatkom porodice, ono e nauiti socijalni aspekt ishrane, a to je uee u ishrani i prijatnom razgovoru u vezi dnevnih aktivnosti i uglavnom e slediti primer roditelja. U danima kad je dete umorno, suvie gladno, ili neraspoloeno da eka porodini ruak, najbolje je da se dete nahrani ranije. Roditelji mogu detetu dati obrok odvojeno ili napraviti malu uinu pre nego to stigne ruak. U uzrastu od dve do pet godina apetit varira. Potrebno je te promene imati u vidu i potovati. Jedan od korisnih saveta je da se saeka vreme kad je dete gladnije i onda mu ponuditi hranu. Apetit mlaih predkolaca pojaava se tokom perioda intenzivnog rasta i smanjuje kada su umorni ili uzbueni. Najbolje je napraviti mirnu atmosferu, servirati hranu atraktivno, ostaviti je na stolu dovoljno dugo (ne due od 30 minuta) i ne komentarisati ponaanje deteta za stolom. Mnoga deca ostavljaju hranu koja im je prvi put ponuena. Deca, kao i odrasli, neku hranu vole, a neku ne. Nije neobino to odbijaju novu hranu (treba je ponuditi desetak puta da bi se na nju navikli).
U nastavku teksta nalazi se nekoliko korisnih saveta vezanih za ishranu dece uzrasta 3 do 5 godina.
Hranu ne treba forsirati Potrebno je izbegavati forsiranje, navaljivanje, nagovaranje i nagraivanje za jelo. Deca naue vrlo rano da kontroliu roditelje ostatkom jela. Ako dete odugovlai sa jelom i jede due od pola sata, roditelj moe da skloni tanjir i ogranii ili ukine uinu. Time se dete ne kanjava jer je ono ponekad suvie umorno da bi jelo, moda e se razboleti ili jednostavno nema apetit tog dana. Ako gubitak apetita potraje potrebno je uraditi lekarski pregled sa laboratorijskim analizama.
ei, a manji obroci Deca najbolje znaju koliko e jesti. Ona su vrlo osetljiva na temperaturu hrane, veina ne voli suvie toplu ili hladnu hranu. Njima se svia hrana u boji, neobino ukraena. Treba izbegavati prekuvanu hranu, jer uglavnom vie vole sirovu ili obarenu. Takoe, ukusnije im je sono, nego suvo meso. 13
Veina dece vie voli da jede iz linog pribora za jelo, a to pomae roditeljima u serviranju malih koliina hrane. Iako svako dete ima jedinstvene nutritivne navike, mogu se pratiti neka generalna uputstva da bi se znalo da li dete uzima dovoljno odgovarajuih materija.
Raznovrsna hrana Naglasak u piramidi ishrane za dete iznad dve godine je na est glavnih grupa namirnica, od kojih je svaka vana za odravanje dobrog zdravlja. Zato detetu treba ponuditi raznovrsnu ishranu iz svih grupa namirnica: hleb, itarice, pirina, testenina povre voe mleko, jogurt, sir meso, riba, jaja, mahunarke masti, ulja i slatkii Vano je ponuditi i raznovrsnu hranu iz iste grupe. Razliiti nutrijenti potrebni su za razliite uloge u organizmu. Slatkii obezbeuju veliku koliinu kalorija, a imaju malu nutritivnu vrednost. Zato ih treba ograniiti, tim pre to, ako se zadre na njima, izazivaju kvarenje zuba. Bolje je dati ih deci na kraju obroka kad e obilje izluene pljuvake pomoi da se sa zuba spere kiselina koja izaziva karijes. To je model po kome treba da se konzumiraju slatkii, a za uinu je bolje dati voe. Neki slatkii, meutim, sadre kvalitetne nutrijente (sladoled, griz), jer obezbeuju dobar izvor kalcijuma. U okoladi ima dobrih sastojaka - gvoe, magnezijum, kalcijum. Ona je pokreta oslobaanja serotonina i endorfina u mozgu, koji podiu raspoloenje. Njena loa osobina je to je optereena kalorijama, tetna je za zube i smanjuje apetit za drugu hranu.
Deca vole uine Posle navrene 2 godine moe se ponuditi mleko sa 2% mlene masti ili obrano mleko umesto punomasnog mleka. Koliinu treba ograniiti na oko 600 ml, a sok na 120 ml dnevno. Uine bi trebalo ponuditi izmeu obroka jer je detetu teko da kroz samo tri glavna obroka obezbedi kalorije i nutrijente koji su mu potrebni. One su takoe zgodne za uvoenje nove hrane. esto e dete odbiti hranu u glavnom obroku, ali e je prihvatiti za uinu. Ona e mu obezbediti mnogo vie od kalorija. Za uinu se moe dati: pecivo, mesni sendvi, voe, voni sok, jogurt, sir ili mleko. Navike u ishrani koje treba izbegavati su: korienje boice, vee koliine slatkia, guste sokove, zaslaene itarice, ips, smoki.
Nikada ne insistirati da se sve pojede Roditelji ne bi trebali da budu ni suvie zabrinuti, ni ravnoduni u formiranju nutritivnih navika kod svoje dece. Uloga roditelja je da ponudi raznovrsnu hranu, ali nikada ne treba insistirati da se ona pojede po svaku cenu, jer se tako moe napraviti neprijatna scena i kod deteta stvoriti odbojan stav prema odreenoj vrsti hrane. 14
Posle navrene druge godine (do etvrte) dete treba da uzme 1300 kalorija za 24 sata za normalan rast i dobijanje u teini. Kalorijske potrebe, meutim, variraju u zavisnosti od aktivnosti, kao i od grae i metabolizma, pa roditelji ne treba da brinu ako dete ne jede onoliko koliko oekuju. Deca uzrasta od dve do pet godina obino porastu oko sedam santimetara i dobiju u telesnoj masi oko dva kilograma godinje. Osnova ishrane u ovom uzrastu slina je ishrani odraslih, ali se koliina znatno razlikuje.
Tabela 1.4 Karakteristike i sposobnosti deteta od 2. do 4. godine Uzrast Karakteristike i sposobnosti deteta 2 godine moe da definie ta voli, a ta ne moe biti veoma zahtevno apetit opada jer se rast usporava odugovlai sa jelom voli da pomae u kuhinji dri au i olju jednom rukom kaiku stavlja ravno u usta bolje vae hranu 3 godine pravilno se slui viljukom i kaikom trai omiljenu hranu (zahteva slatkie) moe zahtevati jednu vrstu hrane nekoliko dana uglavnom vie voli sirovo povre od kuvanog voli da se igra spremanja hrane i serviranja poboljan mu je apetit i interesovanje za hranu 4 godine za vreme obroka voli da pria moe da jede tvrdu hranu vie voli obojenu, atraktivnu hranu voli odvojenu hranu na tanjiru koristi viljuku i no apetit postepeno raste
Tabela 1.5 Predlog dnevnog jelovnika Doruak itarice sa mlekom kajgana od jednog jajeta, krika hleba, 30 g sira, olja mleka ili jogurta Uina voe ili voni sok Ruak peena riba, brokoli i karfiol kuvani ili zapeeni sa ribom, pare hleba junee ufte u sosu od paradajiza, makaroni Uina voe ili voni sok Veera makaroni sa sirom, mleko peena riba (50 g), krompir salata, malo pare hleba, jedna olja mleka ili jogurta
2.2 Ishrana dece uzrasta od pet do sedam godina Pri kraju predkolskog uzrasta, deca obino poinju vie da jedu. Mnogo su otvorenija za prihvatanje nove hrane, mada jo uvek ele onu koja im je omiljena. Shvataju da je hrana osnovni uslov ivota i da je raznovrsna ishrana neophodna za rast i svakodnevne aktivnosti. Stariju predkolsku decu je lake hraniti nego mlau, jer uivaju u jelu i rado prihvataju nove ukuse. 15
U ovom uzrastu, detetu je potrebno oko 1800 kalorija dnevno. Zadovoljavajua ishrana mora da obezbedi odgovarajuu koliinu kalorija i hranljivih sastojaka. to se tie dece starije od pet godina, njihove navike u ishrani su u velikoj meri utemeljene na uticajima iz porodice u ranijem uzrastu. Zato je vano da itava porodica ima zdrave navike u ishrani. Deca mogu sa roditeljima da idu u kupovinu, planiraju ta e biti na jelovniku za taj dan, zajedno pripremaju hranu. Uee u ovim aktivnostima e poveati interesovanje za jelo.
Obroci male zapremine Deca ovog uzrasta jo uvek imaju velike nutritivne zahteve. Unos energije e, svakako, biti dovoljan kroz redovne obroke i uine, koje treba bazirati na osnovnim grupama namirnica. Neophodno je da svi obroci budu male zapremine. Jer, ako je unos hrane vei, postoji opasnost da se dete ugoji, naroito ako je fiziki neaktivno. Ukoliko dete dobija u telesnoj masi, treba ga ukljuiti u neki sport ili rekreaciju: etnja, vonja bicikla, fudbal, plivanje i sl. Izbegavati masne i zaslaene obroke. Kada je gojazno, dete zahteva dobro izbalansiranu ishranu, sa neophodnim nutrijentima koji obezbeuju rast i razvoj.
Pravo na izbor hrane Dobra ishrana ne znai da dete ne moe da jede ono to voli ili da mora da jede ono to ne voli. Ona podrazumeva raznovrsnost i umerenost. Izbor onog to emo da jedemo je vano za postizanje dobrog zdravlja. Dete moe da izabere izvesnu hranu zato to je ukusna ili zato to je na raspolaganju. Redovni obroci i hranljive uine ukljuuju hranu bogatu ugljenim hidratima, voe i povre, mlene proizvode, mravo meso, ribu, ivinu, jaja, mahunarke. Potrebno je ponuditi i dosta tenosti, posebno ako je toplo vreme ili je dete fiziki aktivno. Voda obezbeuje dobru hidriranost organizma bez unosa kalorija. Osim vode, treba mu dati mleko i nezaslaene vone sokove.
Doruak, ruak, veera Doruak je veoma vaan obrok jer obezbeuje energiju za igru u ranom delu dana ili aktivnosti u koli. Deca koja dorukuju su mnogo ivahnija, energinija i kreativnija, a postiu i bolji uspeh u koli od dece koja izbegavaju obroke. Dobar doruak ine sloeni ugljeni hidrati i jednostavni eeri (hleb, itarice, voe, povre), proteini (mleni proizvodi, jaja) i malo masti. Ugljeni hidrati obezbeuju bru energiju, ali brzo prolaze kroz eludac, pa doruak sastavljen samo od njih ini dete u podne prilino gladnim. Ali, kada se dodaju mleko, jogurt, sir, jaja i slino hrana ostaje due u elucu i obezbeuje kontinuiranu energiju. Ruak je takoe vaan, jer obezbeuje energiju za ostali deo dana. On treba da sadri belanevine, masti, gvoe, vitamine A i C i kalcijum. Veera je najnaporniji obrok za veinu dece ovog uzrasta, poto mnoga od njih imaju uinu u vrtiu. Roditelji ne bi trebali da detetu prepune tanjir, niti da ga forsiraju da sve pojede ako nije gladno. Takoe, ako roditelji znaju da dete ne voli hranu koja je planirana za taj obrok, mogu da je kombinuju sa onom koju voli i ukljue ga u pripremanje. Detetu e biti zabavnije da jede obrok u ijoj je pripremi samo uestvovalo. Ishrana treba da ima dobru proporciju namirnica iz svih est grupa - da bi obezbedila dovoljno hranljivih materija kao to su proteini, vitamini, minerali, vlakna, bez mnogo masti i eera.
16
Raznovrsnost u ishrani Deci uzrasta preko pet godina treba ponuditi manje porcije, ija je sadrina raznovrsna, tako da bude zastupljena hrana iz svih grupa. Grupa itarica kao osnovna u piramidi ishrane, trebalo bi da jednim delom bude sastavljena od integralnih itarica, koje sadre vlakna, jer mogu da smanje rizik od nastanka hroninih bolesti. itarice takoe sadre mnogo drugih hranljivih materija vanih za rast i razvoj. Voe i povre imaju udela u specifinim nutritivnim potrebama organizma. Mleni proizvodi su izvor vitamina D i kalcijuma. Poto istu koliinu sadre nemasni kao i punomasni proizvodi, bolje je koristiti ove prve. Izvori proteina su mravo meso, ivina, riba, ali i mahunarke. Masti, ulja i slatkii se nalaze na vrhu piramide - u najmanjoj koliini, da bi se oznailo njihovo ogranieno korienje u ishrani. Treba izbegavati hranu bogatu eerom, gde se ubrajaju i odreeni sokovi, naroito gazirani. Umesto toga, ponudite detetu mleko, nezaslaene vone sokove (svee ceene) i vodu. Ograniite unos slane hrane, deca uzrasta pet do sedam godina ne treba da konzumiraju vie od 3 grama soli dnevno.
Preporuke u ishrani Poveati koliine skrobne hrane (pirina, makarone, hleb, krompir) - kao glavnog dela obroka Uvesti povre i voe u sastav obroka Ukljuiti u ishranu namirnice bogate vlaknima Spremati hranu sa manje masti Ograniiti hranu bogatu mastima - kao to su razliiti sosovi, pite, preni krompir i druga prena hrana Koristiti masti sa nezasienim masnim kiselinama (maslinovo ulje) ukoliko za to postoje mogunosti Koristiti so i slanu hranu umereno Umereno dodavati eer
Tabela 1.6 Nain pripreme hrane Namirnice Zdravo Delimino zdravo Nezdravo Pirina Kuvan Rioto Pren Hleb Hleb od celog zrna Beli hleb Kroasani i kolai Testenina Kuvana Gratinirana Prena u dubokoj masnoi Krompir Peen Krompir pire Pren u dubokoj masnoi Povre Kuvano Spremljeno sa malo ulja Pren u dubokoj masnoi Salata Zelena salata Sa malo ulja (maslinovog) Salata sa majonezom Riba Kuvana Peena Prena Piletina Na rotilju Prena Pohovana
17
2.3 Posledice nepravilne ishrane Procena ishrane i ishranjenosti stanovnitva Srbije, kao i prateih poremeaja, uraena je na osnovu rezultata studije ''Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korienje zdravstvene zatite stanovnitva Srbije'' iz 2000. godine. Dobijeni podaci predstavljaju zvanine statistike o oboljevanju i umiranju, kao i ankete porodine ishrane u periodu od 14 godina. Rezultati istraivanja pokazali su da svako tree dete i svaka druga odrasla osoba nema tri obroka u toku dana, a najee se preskae doruak. Iskljuivo beli hleb jede 60 % mladih i 50 % odraslih. Nedovoljno se unosi voe i povre, 5 do 6 puta manje u odnosu na preporuke Svetske zdravstvene organizacije, a takoe je zabeleen nedovoljan unos minerala, vitamina i dijetnih vlakana. Ribu nikada ne jede oko 60 % dece i mladih. Alkohol se konzumira tri puta vie nego mleko, a svaka etvrta osoba smatra da alkohol nije tetan. Unos masti, pogotovo ivotinjskih je preveliki. Prosean unos kalcijuma i gvoa je nedovoljan. Dodatne faktore rizika predstavlja to to je vie od 60 % ispitanika nedovoljno fiziki aktivno, dok su svaki drugi mukarac, svaka trea odrasla ena i 30 % adolescenata puai. Puenje unitava vitamin C, koji se nedovoljno unosi preko sveeg voa i povra. Vie od polovine ispitanika smatra da njihovo ponaanje nije vano za nastanak hroninih bolesti i da nisu odgovorni za obolevanje. Veina stanovnika Srbije ne prepoznaje ta predstavlja rizino ponaanje po zdravlje. Najvie nepravilnosti u ishrani, kao i najvei broj osoba sa dislipidemijama (manjak masti), hipertenzijom i gojaznou je u Vojvodini. Bolesti kardiovaskularnog sistema u svim uzrocima smrti u Srbiji uestvuju sa skoro 60 % i jo uvek imaju rastue trendove. U ovim bolestima koronarna bolest uestvuje sa preko 19%. U poslednjoj deceniji porasla je stopa umiranja od koronarne bolesti u Srbiji kod oba pola za oko 30%.
Tabela 1.7 Posledice nepravilne ishrane u Srbiji Nutritivna anemija 25 % dece ispod 7 godina 14 % adolescenata 27 % odraslih Gojaznost 10 % dece i omladine 37 % predgojaznih odraslih 17 % gojaznih odraslih Pothranjenost 17-20 % dece 13 % omladinaca 5-15 % odraslih Hipertenzija - povien krvi pritisak 5 % dece i omladine 40 % odraslih Dislipidemije - manjak masti 6-8 % dece i omladine preko 30 % odraslih
18
Broj bolesti koje se povezuju sa nekvalitetnom ishranom raste iz dana u dan. U daljem tekstu navedene su najrasprostranjenije bolesti dananjice.
Gojaznost se definie kao poveanje telesne teine u odnosu na idealnu teinu za 15%. Svakih pola kilograma iznad idealne teine skrauje ivotni vek za mesec dana. Neki od dodatnih medicinskih problema koje gojaznost moe izazvati su: hipertenzija, kardiovaskularna i cerebrovaskularna oboljenja, hiperholesterolemija, eerna bolest, karcinom, psihiki poremeaji, komplikacije u trudnoi i druge. Neke od njih su opisane dalje u tekstu.
o eerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus) je hronini, neizleivi sistemski poremeaj metabolizma, koji se karakterie hiperglikemijom, tj. trajno povienim nivoom glukoze u krvi. Uglavnom je uslovljen naslednim faktorima, a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biolokog dejstva hormona insulina, odnosno u kombinaciji ova dva faktora.
o Povieni krvni pritisak ili hipertenzija nastaje kada srce nije u mogunosti da normalnim funkcionisanjem sprovede krv i kiseonik u tkiva i organe, zbog prepreka koje nastaju u arterijama. Otpori koje srce savladava usled suenosti, krtosti, tvrdoe i smanjenja elastinosti vena i arterija napreu rad srca i vremenom dovode do slabljenja sranog miia. Posledice akutne hipertenzije su najee modana krvarenja, dok se posledice hronine hipertenzije najee ispoljavaju na bubrezima, mozgu i oima.
o Arteroskleroza je jedna od najeih posledica povienog krvnog pritiska i nastaje kada se visok krvni pritisak ne lei, pa dolazi do gubitka elastinosti zidova arterija. Ova bolest je posledica masnoa koje se kreu po organizmu i bre se utiskuju u zidove arterija.
o Srani udar nastaje kada doe do zaepljenja arterija koje snabdevaju srce krvlju i usled toga nema dotoka krvi u srani mii.
Karijes nastaje, pre svega, kao posledica preteranog uzimanja eera, koji u dejstvu sa ugljenim hidratima, bakterijama i plakovima stvara naslage koje napadaju zubnu gle i dovode do kvara zuba. Veoma je vano znati da esto uzimanje eera i ugljenih hidrata ubrzava nastajanje ove bolesti i zbog toga deci ne treba davati prekomerno i esto konzumiranje slatkia i vetakih napitaka.
Alergija predstavlja promenjeno, preosetljivo stanje imunog sistema pojedinca na materije iz naeg okruenja, a na koje veina ne reaguje, jer sutinski ne pretstavljaju pretnju. Sklonost ka alergiji je nasledna i oko 30 % populacije je sklono ovim poremeajima, a kod 20 % populacije se ona i ispolji. Broj obolelih je u stalnom porastu u svetu i kod nas.
Anemija ili malokrvnost nastaje usled smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca ili broja molekula hemoglobina. Najee se javlja usled nedostatka gvoza ili folne kiseline u organizmu, kao i vitamina B6, B12 i bakra. Krv se sastoji od 3 tipa elija (crvenih krvnih zrnaca, belih krvnih zrnaca i krvnih ploica) koje cirkuliu krvotokom. Eritrociti (crvena krvna zrnca) sadre protein hemoglobin koji prenosi kiseonik iz plua do svih elija u organizmu. Anemija je stanje nedostatka crvenih krvnih zrnaca, a samim tim i manjka hemoglobina, zbog ega je prenoenje kiseonika ka organima kao to su mozak, srce i miii smanjeno. Kada je broj eritrocita smanjen, srce radi bre u pokuaju da veim proticanjem krvi nadoknadi manjak kiseonika u krvi siromanoj eritrocitima.
19
2.4 Znaaj fizike aktivnosti na zdravlje dece Statistika kae da preko 70% dece u svetu ima problem sa prekomernom telesnom teinom i da se svake godine taj procenat uveava. Rezultati naunih istraivanja pokazuju da su deca u Srbiji sve manje fiziki aktivna i da veina dece ima probleme sa krivom kimom, ravnim stopalima i prevelikom teinom, to je uglavnom posledica pasivnog naina ivota. Fizika aktivnost ne samo da obezbeuje bolju kondiciju i koordinaciju, ve i poboljanje pamenja i pravilno razvijanje deijeg mozga. Telo je izuzetno inteligentan sistem i istraivanja dokazuju da se mozak dece intenzivnije razvija ukoliko su oni fiziki aktivni. Neka istraivanja su dokazala da deca ak i bolje ue kada to rade uz neku fiziku aktivnost. Bavljenje sportom daje organizmu vie kiseonika, a samim tim mozak bolje funkcionie.
20
3. SAVETI ZA RODITELJE
Detetu ponuditi raznovrsnu hranu (obilje itarica, voa i povra). Odabrati ishranu sa manje slatkia i soli. Servirati namirnice bogate vitaminom C sa onima koje su bogate gvoem (meso, tamno zeleno povre). Servirati svee voe kao desert. Uvek koristiti mravo meso. Meso je nekad teko za vakanje, zato koristiti mleveno junee meso, ribu. Meso je meke kad se kuva ili dinsta u sopstvenom soku, poklopljeno. Uravnoteiti hranu koju dete jede sa njegovom fizikom aktivnou. Ishrana bi morala da obezbedi dovoljno gvoa i kalcijuma za potrebe organizma u razvoju. Ukljuiti dete u spremanje hrane. Kombinovati hranu razliite boje i strukture, to e poveati detetov interes za hranu. Tolerisati deije manire za stolom. Potrebno je primerom pokazati dobre manire, dete e uiti po modelu. Prilagoditi ambijent obroku, odabrati odgovarajuu stolicu, pribor za jelo. Sprovesti rutinu pranja ruku pre i posle obroka. Ne oekivati da e dete sedeti tokom itavog obroka. Ono moe ustati od stola ako je zavrilo. Servirati obrok dosledno. Planirati obrok pre nego to dete postane suvie gladno, umorno ili iritirano. Ne galamiti ako obrok ostane netaknut. Ako jede dosta sveeg voa, povra i itarica, detetu predkolskog i rano kolskog uzrasta nee biti potrebni dodatni vitamini. Vitamini koji potiu iz hrane najlaki su za korienje i u najboljim su kombinacijama.
Ovo poglavlje vodia o zdravoj ishrani dece je pre svega namenjen vasptaima/uiteljima odnosno onim saradnicima koji direktno rade sa roditeljima romske dece i dece i mladih osoba sa invaliditetom. Informacije koje se ovde nalaze se mogu koristiti za dizajniranje predavanja i radionica za odrasle, a mogu se koristiti pri izradi broura i lifleta koji govore o ishrani dece predkolskog i rano kolskog uzrasta. Znaajno je roditeljima govoriti o vanosti zdrave ishrane za rast i razvoj deteta, kao i za formiranje navika vezanih za pravilnu ishranu. Isto tako vano je da prilikom pripreme radionica za roditelje vaspitai/uitelji odnosno saradnici imaju u vidu mogunosti roditelja odn. njihov materijalni status i uslove ivota koji mogu da obezbede da se dete zdravo i pravilno hrani. Kod korisnika projekta za podrku romskoj deci i deci i mladim osobama sa invaliditetom u obrazovanju ponekad su dominantni problemi vezani za opte materijalno stanje i uslove ivota, tako da je pitanje zdrave i pravilne ishrane esto poslednje kojim se roditelji ove dece bave. Meutim, postoje beskonane mogunosti dizajniranja aktivnosti koje bi i najugroenijima u lokalnoj zajednice bile prihvatljive ako pored toga uzimaju u obzir i njihove dominantne probleme. Neke od sledeih poglavlja daju osnovne informacije uz pomo kojih vaspitai/uitelji, saradnici mogu da prilagode svoje aktivnosti sa decom i roditeljima na nain koji oni smatraju najadekvatnijim. 21
3.1 ta treba da sadri zdrava ishrana? Osnova zdrave ishrane dece, kao i odraslih, je u korienju to raznovrsnijih namirnica koje e doprineti unos hranljivih materija, vitamina i minerala potrebih za rast i razvoj, a istovremeno e oblikovati zdrave navike hranjenja.
Potrebno je da dete uzima to vie svee pripremljene hrane. Gotova hrana iz prodavnica sadri previe soli, eera i zasienih masti, a esto ima mnogobrojne aditive kao to su pojaivai aroma, boje i slino. U svakodnevnu ishranu ukljuiti voe i povre. Voe je najbolje svee (sirovo) i neoguljeno. Preporuljivo je da se odabere to arenije povre/voe jer se time dobija vei spektar vitamina i ostalih nutrijenata. Mahunarke su dobar izvor proteina, dok vaan izvor energije za dete predstavljaju itarice i namirnice kao to su hleb, pirina, testenine. Dete treba navikavati na namirnice od celog zrna i izbegavati upotrebu preienih itarica odnosno namirnice dobijene od belog brana.
U ishrani dece veliku ulogu ima meso jer je vaan izvor proteina i gvoa. Detetu treba ponuditi pre svega nemasno meso, ivinu i ribu. Ishrana koja ne sadri namirnice ivotinjskog porekla (mleko, mleni proizvodi i jaja) nije dobra za decu jer su telu za rast i razvoj potrebne hranljive materije koje se ne mogu dobiti unoenjem samo voa ili povra.
Najkoncentrisaniji izvor energije su masti. Koliina masti u ishrani dece treba bude malo vea nego u ishrani odraslih. Ovo se moe osigurati unoenjem sireva, maslaca, jaja i mesa. Isto tako se preporuuje da dete unosi punomasno ili delimino obrano i neobrano kravlje mleko. Idealno je da svaki dan dete popije oko pola litre mleka. Mleko je odlian izvor kalcijuma, proteina i vitamina. Namirnice koje sadre masti, vane su i zbog vitamina A, D, E i K koji su prisutni u mastima.
eer i slatkie je potrebno izbegavati jer su to prazne kalorije. Dete njima smanjuje glad i elju pa i potrebu za zdravim namirnicama. Pored toga eer uzrokuje karijes i u veim koliinama utie na razvoj eerne bolesti. To ne znai da detetu treba potpuno zabraniti unos slatkia, ali ograniiti koliinu i odrediti vreme, a najbolje nakon glavnog obroka.
Osim hrane koja sadri puno eera, preporuljivo je izbegavanje i namirnica sa puno soli, ali i namirnica i napitaka sa kofeinom (Coca-Cola) koji nisu primerne za decu. Najzdravije pie kako za odrasle tako i za decu je voda ili voni sok, najbolje prirodan sok bez eera i razreen s vodom.
U nastavku teksta moete pronai neke od najeih dilema roditelja koja su vezana za ishranu dece.
Voe ili sok Voe je ukusno, hranljivo i poboljava apetit. Serviranje 100% prirodnog soka moe pomoi ako dete nee da uzima voe. Ali suvie soka obara apetit za mleko i drugu hranu, pa e tako vei deo kalorija poticati od ugljenih hidrata, a manji od proteina. Sokovi su bogati vitaminima i mineralima, ali celo voe nudi neke prednosti. Voe je dobar izvor vlakana to sok nije. Ista koliina voa ima manje kalorija od odgovarajue koliine soka. Vea koliina soka vodi u gojaznost, razvija karijes, dovodi do dijareje i drugih gastrointestinalnih problema kao to su ekscesno stvaranje gasova, naduvenost i bol u trbuhu. 22
Pranje ili ljutenje voa esta dilema roditelja je da li je dovoljno samo oprati voe ili je neophodno da se ono oljuti. Bez obzira na injenicu da se u kori voa nalaze nutritivna vlakna i razliiti vitamini, ljutenjem kore u velikoj meri se odstranjuju tetne i otrovne materije kao to su pesticidi i hemikalije kojima se voe prska. Mnogi pesticidi ostaju spolja na ljusci, pa ljutenje znaajno smanjuje njihovo prisustvo. Opasnost od pesticida, koji su tetniji za decu nego za odrasle, vea je od gubitka vitamina.
Podgrevanje zimskih jela Podgrejano jelo ne moe da uniti sve bakterije koje su se nale na sobnoj temperaturi ili pri nepravilnom uvanju. Visokoproteinska hrana kao to su jela od mesa podlonija je razvoju opasnih bakterija, pa se preporuuje da se pojede u toku dva dana.
umance - uvek termiki obraeno Sirova jaja su najpoznatiji izvor salmonele koja je izaziva teke crevne infekcije koja se manifestuje temperaturom, bolom u trbuhu, dijarejom. Salmonela se obino nalazi u umancetu. Salmonela se unitava na 71 C, pa je potrebno jaje kuvati dok umance postane tvrdo (6 -7 min). Umueno jaje sa eerom je opasno za decu.
3.2 Najee greke u ishrani dece Bez mleka Ishrana bez mlenih proizvoda i nadoknade kalcijuma deci donosi pokvarene zube i loe kosti. A budui da kosti rastu do 20-te godine, slabe kosti u tinejderskim godinama znae slabe kosti za ceo ivot i vrlo moguu osteoporozu.
Strah od crvenog mesa Crveno meso povezuje se s pojavom tumora, ali majke koje su zbog toga potpuno izbacile crveno meso iz jelovnika svoje dece verovatno su previdele znaaj gvoa koje se nalazi u mesu koje je neophodno za razvoj mozga i rast kostiju.
Previe mesa - premalo itarica Ponekad roditelji preteruju sa mesom na tetu ugljenih hidrata. Dijeta bogata mesom, ribom i salatom ne daje dovoljno energije za aktivan tinejderski ivot. Deci, a posebno onoj koja se bave sportom, potrebna je konstantna nadoknada energije, a to se najbre postie ugljenim hidratima.
Izgladnjivanje Pre i posle konzumacije velike koliine hrane nastupa faza izgladnelosti. Dodajui tome naviku preskakanja doruka, telo moe ponekad da bude bez hrane i 12 do 18 sati, nakon ega ponovno sledi uzimanje preobilnih obroka. Na taj nain nagle energetske zalihe u organizmu skladite se u masno tkivo. Organizam koji nema stalan i siguran priliv energije i hranjivih stvari razvija nepoeljne metabolike navike, a telo, ni u stanju izgladnelosti ni u stanju prezasienosti ne daje svoj maksimum.
Preskakanje doruka Osim to obnavlja energetske zalihe tela za novi dan, zdrav doruak od integralnih itarica i mlenih proizvoda odrava uravnoteenom koncentraciju eera do idueg obroka, poeljno do ruka. 23
Na taj nain za ruak bi trebalo konzumirati razumne koliine hrane, jer telo prethodno nije bilo u stanju izgladnelosti.
Manjak tenosti Voda je neizostavna za pravilno funkcioniranje svih telesnih elija. Osim to smiruje e, voda nas ini i manje gladnim, pomae ispiranju toksina iz tela. Gazirani sokovi nisu poeljni. Njihov uticaj na organizam je dehidrirajui. Manje od pet aa vode dnevno takoe je loa navika.
Za pravilan rast i razvoj deteta postoje namirnice koje su od izuzetne vanosti, a koje bi dete trebalo da unosi: Mahunarke Mahunarke su jednostavan i praktian paket supernutritijenata koji balansiraju eer u krvi, a to znaajno umanjuje rizik od deije gojaznosti. Mahunarke su veoma bogate proteinima, ugljenim hidratima, gvoem, mineralima i vitaminima, a imaju vie belanevina od bilo koje druge biljke. Tu se ubrajaju: graak, pasulj, bob, soivo, soja. Ovo povre poseduje mnogo vei sadraj proteina od ostalih grupa povra. Mahunarke se takoe povezuju sa duim ivotnim vekom i manjim rizikom od pojave tumora, dijabetesa i drugih hroninih bolesti. Spana Spana je jedna od nutritivno najvrednijih namirnica iz grupe povra. Zbog velikog prisustva minerala i vitamina spana zovu "kraljem povra". Spana sadri visok procenat antioksidansa koji uvaju kou od oteenja. Takoe popravlja funkciju imuniteta. Pored ovoga spana ima visok procenat vitamina K i magnezijuma, elementa koji su vani za zdravlje kostiju. Orasi Orasi su odlina namirnica kojom u obrok moemo dodati hranljive sastojke, zanimljiv ukus i hrskavost. Dostupni su nam tokom itave godine, a najznaajniji su zbog uvenog sastojka omega- 3 koji pomae u zatiti kardiovaskularnog sistema, u poboljavanju kognitivnih funkcija, a ima i antiinflamatorno dejstvo kod astme, artritisa, psorijaze i dr. Jedna aka oraha sadri 2,6 grama omega 3 masnih kiselina kljunih za razvoj mozga, poboljanje funkcija imuniteta i za kardiovaskularno zdravlje. Orasi sadre visok procenat melatonina koji pomae deci da imaju kvalitetan san i istovremeno doprinosi prevenciji kancerogenih oboljenja. Borovnice Borovnica je proglaena za najbogatiji izvor antioksidansa od 40 razliitih vrsta plodova voa i povra. Istraivanja su pokazala da borovnice usporavaju proces starenja, zaustavljaju poetne faze razvoja karcinoma, poboljavaju funkciju vida, kao i cirkulaciju uopte, pomau pri kontroli dijabetesa itd.
24
3.3 Alergijske reakcije na hranu Kada se detetu dijagnostifikuje alergija na hranu, vano je znati sledee: Kako prilagoditi ishranu deteta Kakve pripreme treba napraviti za sluaj da doe do alergijske reakcije
O alergijama na hranu Kada neko ima alergiju na hranu, njegov organizam reaguje kao da je u organizam uneto neto tetno. Kao rezultat toga, imuni sistem, koji se bori sa infekcijama i bolestima, stvara antitela da bi se borio sa supstancom u hrani koja provocira alergiju. Sledei put kada osoba doe u kontakt sa tom hranom, dodirom, konzumiranjem ili udisanjem, telo otputa hemikalije, ukljuujui hemikaliju koja se naziva histamin, da bi se zatitilo. Ove hemikalije pokreu simptome alergije, koji mogu uticati na respiratorni sistem, kou, kardiovaskularni sistem i slino. Ovi simptomi mogu ukljuivati curenje nosa, koni svrab, peckanje jezika, usana ili grla, otoke, bol u predelu abdomena ili teko disanje. Ljudi esto meaju alergiju na hranu sa netolerantnou na hranu, zbog slinih simptoma. Simptomi netolerancije na hranu mogu ukljuiti podrigivanje, loe varenje, gasove, glavobolju, nervozu. Netolerantnost na hranu ne ukljuuje imuni sistem, moe biti prouzrokovana nesposobnou varenja odreenih supstanci, kao to je laktoza, i uglavnom nije opasna.
Uobiajene alergije na hranu Dete moe biti alergino na bilo koju hranu, ali ovih osam uobiajenih alergenata ine 90% svih reakcija kod dece: mleko jaja kikiriki soja penica lenik (orah, indijski orah) riba koljke esto, veina dece prerastu alergiju na odreenu hranu. Oko 80% onih koji su alergini na mleko preraste alergiju. Dve treine alergija na jaja i 80% alergija na penicu prou do pete godine. Druge alergije na hranu je tee prerasti. Samo oko 20% ljudi sa alergijom na kikiriki i 10% alerginih na lenik preraste ove alergije. Alergije na ribe i koljke se obino jo vie razviju. Reakcije na hranu koja izaziva alergiju mogu varirati u zavisnosti od individualnih karakteristika. Neke mogu biti veoma blage i mogu ukljuivati samo jedan deo tela, dok druge mogu biti opasnije izazivajui komplikacije. Reakcije se mogu pojaviti u roku od par minuta ili u roku od par sati posle kontakta sa hranom. Reakcije na hranu koja izaziva alergije se mogu pojaviti na: Koi: crvena ispupenja koja svrbe; ekcem; crvenilo i oticanje lica ili ekstremiteta; svrab i oticanje usana, jezika i usta (reakcije na koi su najuobiajenije reakcije); Digestivnom traktu: bol u predelu abdomena, munina, povraanje ili dijareja; Respiratornom traktu: curenje ili zapuenost nosa, kijanje, kaljanje, teko disanje; Kardiovaskularnom sistemu: nesvestice.
Ukoliko postoji sumnja da dete ima alergiju na hranu, potrebno je odmah konsultovati lekara.
25
3.4 Ishrana tokom i posle bolesti Deci je tokom bolesti neophodna kalorina hrana, kako bi dete imalo dovoljno energije za borbu protiv bolesti. Bolesno dete esto ima smanjen apetit, tako da roditelji moraju da se potrude da ga motiviu da jede, davanjem hrane koju dete voli u obliku koji se lako guta. U ishrani starije dece preporuuje se uto ili narandasto povre, voe, prokuvano zeleno, lisnato povre i mnogo tenosti. Zbog energetskih potreba hrani dodati malo ulja. Kada se stanje deteta pobolja, treba mu dati dodatnu koliinu hrane, kako bi se nadoknadio gubitak tokom bolesti.
26
PRILOG 1 - Predlog jelovnika po danima za vrti
Dan Doruak Uina I nedelja Ponedeljak Kaamak, jogurt, mleko Keks, mleko/aj Utorak Puter kifla sa kremom, mleko Voe Sreda Dem, margarin, hleb, mleko Griz, okoladno mleko etvrtak Sendvi sa unkom i sirom, kiselo mleko Voe Petak itarice sa mlekom/okoladnim mlekom trudla sa makom, sok II nedelja Ponedeljak Kifla, virla, jogurt Voe Utorak itarice sa mlekom/okoladnim mlekom Slani stapi, voni jogurt Sreda Zdenka sir, bareno jaje, hleb, jogurt Voe etvrtak Palenta sa sirom, kiselo mleko Lenja pita, mleko Petak Buhtla sa demom, mleko/aj Voe III nedelja Ponedeljak Pita sa sirom, kiselo mleko Puding Utorak Sendvi, sok / aj Voe Sreda itarice sa mlekom/okoladnim mlekom Sutlija etvrtak Eurokrem, hleb, mleko Voe Petak Pateta, hleb, jogurt Voni kola, mleko
27
PRILOG 2 - Radionice za decu na temu zdrave hrane
1. Poetno slovo imena Deca sede u krugu. Zadatak igrice je da svako dete kae svoje ime ili nadimak i naziv jednog voa ili povra koje poinje istim slovom, a koje dete voli da jede. Npr. Kia-Krompir. Igra se nastavlja u krug. Igra moe da se produi i da sledei zadatak bude da svako od uesnika kae ime jednog voa, svoje ime ili nadimak i ime jednog povra kojima je zajedniko poetno slovo. Npr. Kajsija- Kia-Krompir.
2. Intervju Deca sede u krugu. Vaspita podeli decu u parove ali tako da parove ine ona deca koja se slabije poznaju ili drue. Prvo dete ima zadatak da za 3 minute sazna to vie o vou i povru koje voli da jede njegov par. Zatim se zamene uloge. Kada deca obave intervju, vraaju se opet u krug i svako dete predstavlja svog para. Igra moe da se dopuni sa dodatnim zadatkom da dete kada predstavlja svog para ustane i stane iza njega i da se obraa ostatku grupe u prvom licu.
3. Trai Me-Traim Te Potreban materijal Razliito voe (dva komada razliitog voa) iji broj e zavisiti od broja dece prisutnih na radionici Dak ili kesa u koju e se voe staviti Opis radionice Voditelj podeli decu tako da sednu u dva koncentrina kruga. Zadatak je da svako dete koje sedi u manjem krugu uzme jedno voe iz daka i postavi ga u centar kruga. Zatim e deca koja sede u veem krugu, jedan po jedan, uzimati po jednu voku isto iz daka. Zadatak je da svako dete pronae svog para koji je izabrao isto voe. Deca mogu na kraju kratko da objasne zato su ba to voe izabrali.
4. Pogodi ta je... (dodiri) Potreban materijal Dak Razliito voe i povre Opis radionice Radioniar treba da u veliki dak stavi to vie razliitog voa i povra. Zadatak svakog deteta je da na osnovu dodira, ne gledajui, pogodi koje voe ili povre je u pitanju. Igra moe da se produi tako da jedno dete stavi ruku u vreu i da ne pogaa koje voe/povre je u pitanju ve da saopti samo svoj doivljaj, a ostala deca treba da pogode ta je u pitanju (npr. To je neto tvrdo, glatko, teko...).
5. Pogodi ta je...(njukanje) Potreban materijal Razliito voe i povre Opis radionice 28
Radioniar treba da izabere to vie razliitog voa ili povra. Zatim treba da zamoli decu da zatvore oi i da na osnovu mirisa pogode koje voe/povre je u pitanju. Kada se isprobaju razliiti mirisi, moe se razgovarati o tome kakve asocijacije, misli i oseanja u njima izazivaju pojedini mirisi, kako bi svet izgledao da voe nema svoj miris, ima li stvari koje ne miriu?
6. Ukus, Dodir, Miris Potreban materijal Razliito voe i povre Opis radionice Voditelj podeli uenike u tri priblino jednake grupe. Grupa A ulo mirisa, grupa B ulo ukusa, grupa C ulo dodira....Predstavnici grupa zatvorenih oiju izvlae jedno voe ili povre. Zadatak grupa je da pantomimom pokau ostalima ta su pomirisali, dodirnuli ili osetili ulom ukusa. Svaka grupa e predstavljati po jedno od ova tri ula. Svaka grupa e se meusobno dogovoriti ta e ostalima prikazati da je dodirnula, pomirisala ili probala, a ostali e pogaati ta je to bilo. Radioniar moe pre poetaka da pokae deci koje vrste voa su izabrane za ovu igricu. Poeljno je da se koristi to aromatinije voe i povre.
7. Kako bi to izgledalo kada bi... U ovoj igri deca razvijaju svoju matu. Radioniar im daje primer da zamisle kako bi to izgledalo npr. kada bi jabuka hodala. Svako dete u krugu daje svoj odgovor koji treba da bude to neobiniji i neverovatniji. Voditelj posle odreenog broja pitanja koje sam postavlja, moe uesnicima ponuditi mogunost da i oni sami postavljaju pitanja, a zatim se moe povesti razgovor o tome koji su odgovori bili najudniji, najneobiniji, najsmeniji, a za koja je pitanja bilo najtee smisliti odgovor i zato. Primeri: Kako bi to izgledalo kada bi leti umesto kie tekla limunada, kada bi umesto snega padao sitan eer, kada bi lie bilo plavo, a ne zeleno itd.
8. Ko sam ja? (za stariju grupu dece) Svaki uesnik dobija po jednu cedulju na kojoj treba da napie ime svog omiljenog voa ili povra. Deca mogu da se podele u dve grupe tako da deca u prvoj grupi imaju zadatak da napiu ime omiljenog povra, a deca u drugoj grupi ime svog omiljenog voa. Zadatak je da svako dete svoju napisanu cedulju zalepi na elo svom drugu sa leve strane. Pogaanje se vri tako to svako dete treba da pogodi ta pie na cedulji na njegovom elu. Dete koje pogaa moe da postavlja pitanja ostaloj deci, a ona mogu da odgovaraju samo sa DA ili NE i dokle god su odgovori potvrdni on ima pravo da pita. im dobije odgovor NE, sledei u krugu poinje sa pitanjima. Igra se nastavlja sve dok svi ne otkriju ko su.
9. Pametnjakovi U ovoj radionici je neophodno da radioniar pripremi tampani materijal o najosnovnijim podacima o odreenom vou i povru. Predlozi: jabuka, banana, naranda, limun, kupus, paradajz, krastavac, crni luk, argarepa. Npr. argarepa je crvene boje, raste u zemlji, sadri vitamin A, utie na bolji vid, lepe pocrnimo preko leta itd. i tako o svakoj namirnici. 29
Uesnicima se deli tampani materijal i upuuje ih u zadatak: Svako od dece treba da to preciznije zapamti to vie o svom vou ili povru i da to ispria ostaloj deci. Savet je da se radi u timu, makar u paru od po dvoje uesnika. Radioniar treba da pripremi tampani materijal pre radionice i napie najosnovnije stvari o datim namirnicama. Poeljno je da, kao i u svakoj radionici, radioniar ima spremljeno voe i povre.
10. Kafi Zdravlje Materijal Razliito voe u zavisnosti od veliine grupe Sokovi Keksi No, viljuke, kaike, Razliite posude i tanjiri u koji e hrana biti servirana tampani jelovnici (deca i vaspita su zajedno izradili jelovnik) Opis radionice Radioniar objanjava deci zadatak da naprave svoj kafi Zdravlje. Radioniar treba da podeli uloge deci tako da svako dobije odreenu ulogu. Uloge mogu biti: konobar, anker, gost, kuvar, muziar i sl. Deca imaju zadatak da zajedno sa vaspitaem pre toga naprave jelovnik sa voem koje gosti mogu da porue konobaru. Svako od gostiju moe naruiti razliito voe, sok, vone salate, vone torte, keks. Zadatak konobara je da zapamti porudbine gostiju i kae ih ankeru. Kuvar i anker treba da spreme porudbine i da ih proslede konobaru koji odnosi traeno gostima. Muziar bi trebao da smisli pesmu o vou koje gosti najvie vole. Potrebno je pred radionicu pripremiti to vie voa (jabuka, banana, naranda, limun i dostupno sezonsko voe ), sokova, keksa. Radionica je namenjena deci starijeg predkolskog i mlaeg osnovno - kolskog uzrasta. Ukoliko je velika grupa uesnika, poveati broj konobara i ankera, npr. 3 konobara 3 ankera.
11. Bez Koga Se Ne Moze Voditelji izabere svima poznate sastojke ili artikle u ishrani i podeli uloge tako da svako dete predstavlja jedan sastojak ili artikal. Voditelj prilazi sa velikom zamiljenom gumicom i pravi pokrete kao da eli da izbrie jedan po jedan sastojak ili artikal jer ih smatra nevanim za priu. Zadatak dece je da pokuaju da objasne svoju vanost i neophodnost u zdravom razvoju svakog oveka. Npr. neko ko je pomoranda kae: Ako me izbrie, nee imati dovoljno vitamina i napae te virusi.
12. Blizanci Voditelj svakom detetu apne koja vrsta ili sastojak hrane e biti. U grupi treba da se nau po dve kifle, dve okolade, dve jabuke Zatim se organizuje koktel na kome svi treba da pronau svog blizanaca uz pomo pantomime. Na kraju svi se vrate u krug i svako treba da sedne pored uesnika za koga misle da je njegov par. Sledi razgovor o razlozima koji su ih naveli da misle da su pronali svog blizanca.
30
13. Biram Voe Uesnici su u krugu, a u sredini kruga nalazi se kutija. Jedan po jedan uenici prilaze kutiji i iz nje izvlae zamiljeno voe i pokretima opisuju njegove karateristike. Ostali uesnici pogaaju o kom vou je re.
14. Crtanje Uesnici sede u parovima leima okrenuti jedni drugima. Prvo dete dobije neki jednostavan crte na kome je nacrtana odreena hrana, a drugo dete dobija prazan list papira i flomaster. Dete sa crteom opisuje detaljano ta vidi na crteu tako da onaj koji crta to moe to vernije da reprodukuje na papiru. Ova igra moe da se osmisli na taj nain da bude takmiarska, pobenik je onaj par koji prvi najbolje nacrta odreenu hranu u skladu sa instrukcijama svog para. Takmiarske igre mogu pozitivno da utiu na motivaciju dece za uee u razliitim aktivnostima.
15. Glavni Kuvar Uesnici su u krugu, a u centru se nalazi glavni kuvar. Dete koje ima ulogu glavnog kuvara obraa se jednom od uesnika govorei npr: Ja volim slovo P. ta u spremiti za veeru? Onaj koji odgovara mora da kae neko jelo ili namirnicu koji poinju slovom P, na primer: pirina, prenice, punjene paprika. Zatim zadaje drugo slovo, pa tree itd. dok svako dete iz kruga ne navede jelo sa poetnim slovom koje zadaje uesnik u centru kruga.
16. Jestivo-Nejestivo Voditelj imenuje razliite predmete. Ako je imenovani predmet jestiv, uesnici pljesnu dlanovima ispred sebe. Ako predmet nije uesnici pljesnu iza lea. Voditelj imenuju sladee predmete, npr. voda, med, led, san, dan, sir, vir.. Uesnik koji napravi greku, ispada iz igre.
17. Nai Voe Voditelj sakrije voe negde u prostoriji i poalje jednu cediljicu koja krui od uesnika do uesnika: Saekaj u tiini da svi proitaju ta pie na ovoj ceduljici i onda kreni u potragu za skrivenim voem. Ko prvi pronae voe, asti sebe i sve ostale uesnike. Radionica je namenjena deci mlaeg osnovno - kolskog uzrasta
18. Poljoprivreda Igra Svaki uesnik dobije fotokopirani papir na kome je sledei tekst (za grupu od 15 uesnika): Svako od Vas dobio je 15 ceduljica sa 15 istih rei- to su nazivi itarica, povra ili voa. Kod nekog su to kruke, kod nekog paradajizi itd. Razmenite 14 od tih naziva sa drugima, a jednu ceduljicu zadrite za sebe. Sakupite komplet od ovih naziva: penica, ra, jeam, proso, ovas, lan, kupus, cvekla, kukuruz, paradajiz, argarepa, bundeva, vinja, jabuka, kruka. Uesnik koji prvi saini ceo komplet, pobednik je. Nakon zavrene igre voditelj govori o znaajnosti svake od namernica koje se nalaza ne papiru. Radionica je namenjena deci mlaeg osnovno - kolskog uzrasta
31
19. Prepoznaj Me Po Mirisu Materijal Razliite vrste biljaka (potrebno je da postoje najmanje dve iste) u zavisnosti od veliine grupe Opis radionice Voditelj pripremi razliite vrste biljaka: bosiljak, ruzmarin, perun, nanu, koru pomorande itd. Uesnici sede u krugu, zatvorenih oiju i ispruenih dlanova. Voditelj ide od jednog do drugog uesnika i sputa im po jednu biljku na dlan. I dalje zatvorenih oiju uesnici protrljaju svoje dlanove kako bi se miris intenzivirao. Voditelj pokupi biljke, a uesnici otvore oi. Prilaze jedni drugima, njue dlanove i zadatak je da formiraju male grupe sa istim mirisima.
20. Volim Uesnici sede na podu u krugu. Jedan od uesnika zapoinje igru tako to dri loptu ispred sebe i kae ta voli da jede, npr: Ja volim okoladu. Dok to govori zakotrlja loptu prema nekom drugom uesniku u krugu koji isto tako kae ta voli da jede. Igra traje dok uesnici uivaju u njoj.
21. Vona Salata Vaspita treba da pripremi nekoliko vrsta voa npr. jabuke, banane, kruke, breskve, pomorande i pribor za rad (noeve, daske za seenje, tanjire, inije za salatu, kaike ili viljuke). Uesnici prvo moraju dobro da operu ruke, a zatim i voe. Vaspita moe da oljuti voe kao to su: jabuka, kruka, breskva, a uesnici mogu da oljute banane i pomorande. Zatim sledi zajedniko seckanje voa. Uesnici mogu da seku plastinim noiima mekano voe. Iseckano voe staviti u veliku iniju i promeati da se sve lepo sjedini. Nakon toga podeliti velike inije i uivati u napravljenoj salati. Posle jela moe da se razgovara o tom ta se deci najvie dopalo, a ta najmanje, koje voe ima vie vitamina, koje voe sadri koje vitamine, gde raste, u koje doba godine ga ima i slino.
22. Pravljenje Namirnica Od Plastelina Voditelj podeli decu u nekoliko grupa i svakoj grupi da zadatak da od plastelina naprave odreene namirnice koje im vaspita kae (razliito voa i povra, hleb, keks, okolada, bonbone, maslac, jaje, virle, salamu, sir.). Po zavretku napraviti izlobu radova.
23. Igra Ovo zubii vole da jedu i piju Deca sede na svojim mestima dok voditelj iz kutije/eira izvlai po jednu sliku namirnice/napitka, a deca (svi zajedno, ili jedan po jedan) komentariu da li to zubi vole ili ne vole da jedu/piju. Vano je da se hrana ne deklarie kao dobra ili loa, ve istai da u dnevnoj ishrani treba da postoji red, da se posle grickalica obavezno peru zubiu, da se slatkii ne grickaju izmeu obroka i naroito ne pre spavanja.
24. Igra Ukrasimo osmeh Na hamer papiru na kojem je nacrtana slika vilice/osmeha sa zubima, deca lepe ili docrtavaju ono to je bitno za zdrave zube: mleko, voe, povre, etkica, pasta, konac za zube, zubar i sl.
32
25. Ljudski Bingo Materijal Napraviti kopiju pitanja dole navedenih, jedana za svakog uesnika Olovke jedna za svakog uesnika
Opis radionice Objasniti da je cilj ove igre da svaka osoba popria sa to vie uesnika, da bi otkrili to vie razliitih stvari o njima, koju hranu vole da jedu, koji im je najomiljeniji sok i sl. Potrebno je deci dati instukciju da za sto krae vreme nau razliite osobe koje vole neku hranu i pie koje je ponueno u listi. Kada dete pronae tu osobu, vano je da se ona potpie u odgovarajue polje. Igra je takmiarskog karaktera i pobednik je onaj uesnik koji prvi popuni svoj bingo listi sa razliitim imenima osoba iz grupe.
Ljudski Bingo
Pronai nekog u grupi i pitaj ga da li si ti neko ko.....?
Pokuaj da dobije razliita imena za svaku kuicu: Voli sarmu esto jede spana Voli da jede ribu Jutros je dorukovao Pije mleko Zna ta je brokoli Ne jede previe slatkia Zna pesmicu o povru Zna ta je kaamak Voli da vozi bicikl Zna da pokae tri vebe Zna kako se pravino peru zubi
Radionica je namenjena deci mlaeg osnovno - kolskog uzrasta
33
26. Vona Salata Svakom lanu grupe voditelj da ime jednog voa (jabuka, kruka, banana, kivi). Voditelj zapoinje igru pravei vonu salatu od... i imenuje imena onih ''voki'' za koje eli da ustanu i promene mesta. Mogu se koristiti svi nazivi kad se trai ''vona slata'' odnosno kada se eli da svi promene mesta. Uvek ima jedna stolica manje, tako da onaj ko sebi ne pronae mesto sam trai ''neko voe''.
27. Domine Zamoli se jedan od uesnika da zapone igricu razmiljajui o dva najomiljenija jela koje objavljuje grupi npr. Sa moje leve strane ja volim supu, sa moje desne strane ja imam jabuku za uinu Zatim se pozove drugi uesnik koji deli jednu od dve pomenute karakteristike, da uhvati prvu osobu za levu ili desnu ruku (u skladu sa karakteristikom koja im je zajednika). Nakon toga druga osoba doda neku svoju karakteristiku sa njegove slobodne strane : Npr: "Sa moje desne strane ja volim picu, a sa moje leve strane volim sok od narande." Svi u grupi uestvuju u igrici, tako da se na kraju formira krug u kom su svi povezani za svakoga. Ukoliko pojedina karakteristika koja je objavljena ne odgovara ni jednom uesniku u grupi i domina ne moe da se kompletira, zamoli se pojedinac da razmisli o promeni te karakteristike, kako bi se lanac nastavio i kompletirao. Radionica je namenjena deci mlaeg osnovno - kolskog uzrasta
34
PRILOG 3 - Spisak materija (emulgatora) opasnih po zdravlje (koriste se za konzerviranje i ulepavanje izgleda i ukusa prehrambenih proizvoda)
1. Izazivai zloudnih tumora: E 105, E 121, E 123, E 125, E 126, E 130, E 142, E 152, E 210, E 213-217, E 240, E 330, E 477
2. Izazivai oboljenja eludanog i crevnog trakta: E 221-226, E 320-322, E 338-341, E 407, E 450, E 461-466
3. Alergeni: E 230-232, E 239, E 311-313
4. Izazivai bolesti jetre i bubrega: E 171-173, E 320, E 322
E 102 - opasan E 216 - izaziva raka E 103 zabranjen E 217 - izaziva raka E 104 sumnjiv E 221 - poremeaj creva E 105 zabranjen E 222 - poremeaj creva E 110 opasan E 223 - poremeaj creva E 111 zabranjen E 224 - poremeaj creva E 120 opasan E 226 - tetan za kou E 121 zabranjen E 231 - tetan za kou E 122 sumnjiv E 232 - tetan za kou E 123 - VEOMA OPASAN !!! E 241 - sumnjiv E 124 opasan E 250 - premeaj pritiska E 125 zabranjen E 251 - premeaj pritiska E 126 zabranjen E 311 - izaziva osip E 127 opasan E 312 - izaziva osip E 130 zabranjen E 320 - holesterol E 131 - izaziva raka E 322 - poremeaj eluca E 141 sumnjiv E 339 - poremeaj eluca E 142 - izaziva raka E 340 - poremeaj eluca E 171 sumnjiv E 341 - poremeaj eluca E 173 sumnjiv E 407 - poremeaj creva E 180 sumnjiv E 450 - poremeaj eluca E 210 - izaziva raka E 461 - poremeaj eluca E 211 - izaziva raka E 462 - poremeaj eluca E 212 - izaziva raka E 463 - poremeaj eluca E 213 - izaziva raka E 465 - poremeaj eluca E 215 - izaziva raka E 466 - poremeaj eluca
35
Literatura 1. Grupa autora, Korak po korak 1, prirunici knjiga peta, peto izdanje, Kreativni centar, Beograd, 2006. godine 2. Grupa autora, Korak po korak 2, prirunici knjiga jedanaesta, etvrto izdanje, Kreativni centar, Beograd, 2002. godina 3. Uionica dobre volje, kolski program za konstruktivno reavanje sukoba 4. Petrovi dr Oliver, Popovi dr Dragoslav, ivotne poruke o zdravlju majke i deteta, prirunik za zdravstvene radnike i roditelje, UNICEF, Beograd, 2000. godina 5. Musi Slavica, Marjanovi Ljilja, 303 igre i aktivnosti za edukatore 6. Izvor: www.zdraviilepi.com Doc. dr Maja Nikoli, februar 2010. godine 7. Izvor: www.vrticiportal.com, januar 2010. godine 8. Izvor: www.bebinsvet.net, oktobar 2009. godine 9. Izvor: www.pueblo.gsa.gov, oktobar 2009. godine 10. Izvor: http://sr.wikipedia.org/wiki/, decembar 2009. godine